683.9.2014.AKTUAL

693.9.2014.AKTUAL

Multimedijalni umjetnik Davor Konjiku!i" u sklopu projekta "Oni dolaze..." u Galeriji SC-a predstavio

se izlo#bom "Sveti ljudi" kojom senzibilizira javnost o problemima tra#itelja azila

'Kada je umjetnost u pitanju, tanka je granica izme!u eksploatacije i

aktivizma'

INTERVJU DAVOR KONJIKU!I"K L U B

/NAPISAO/ VANJA MAJETI! / vanja.majetic@aktual.hr /SNIMKE/ DARKO MARI! I PRIVATNI ARHIV

703.9.2014.AKTUAL

713.9.2014.AKTUAL

U svome radu slu"i se fotogra#jom kao primarnim medijem$za artikulaciju svoga autorskog koncepta u kojem propituje od-nose$ izme!u osobnog i javnog, intimnog i dru%tveno-politi&kog. U$svojoj umjetni&-koj praksi fotogra#ju povezuje s tekstom, arhivom,$na!enim predmetima i videom. Zanima ga uloga fotografskog medija u$us-postavljanju odnosa mo'i i kontrole. Za svoj rad Genogram nagra!en$je u katego-riji umjetni&kog koncepta na festivalu Ro-vinj Photodays 2013. Prije otvaranja izlo"be s umjetnikom smo razgovarali o njegovom interesu za problem azilanata, anga"iranoj umjetnosti, ali i potrazi za vlastitim identi-temom kroz fotogra#ju.

AKTUAL: Izlo!ba fotografija naziva "Sveti ljudi" prikazuje 12 portreta azila-nata. Odakle interes za probleme s koji-ma se susre"u azilanti? #ini se kako kod nas ljudi i nisu previ$e svjesni njihovih problema.Sve %to sam do sada radio prvenstveno je dolazilo iz mene, odnosno iz unutarnje po-trebe da se bavim odre!enom temom. Azi-lanti, odnosno izbjeglice su ljudi koji su se na%li u situaciji u kojoj su mnogi od nas bili tijekom devedesetih, a izbjegli%tvo je za mene bilo iskustvo koje me je odredilo kao osobu. Tra"itelji azila, odnosno izbjeglice su ljudi koji su u jo% goroj situaciji nego %to smo mi bili. Ti ljudi nemaju nikakve papire,

a samim tim ni nikakva gra!anska prava, izmje%teni su iz dru%tva i na sebi osje'a-ju sve represivne i eksploatatorske u&inke mo'i bez ograni&enja. A zapravo postavlja-ju'i pitanja o njima, postavljamo pitanja o sebi. Analiziraju'i njihov polo"aj, analizi-ramo dru%tvo u kojem "ivimo. Ljudi su &e-sto egoisti&ni i ne suosje'aju s "Drugima", ali pitanje europske periferije, krize, "ivota u neoliberalizmu, javnog prostora, nemo-gu'nosti zaposlenja, otkaza i bijede je ono %to i nas poga!a. Mislim da to razumijemo, a kroz pitanje tra"itelja azila govorimo i o tom pitanju.

AKTUAL: Na novoure%enom tako-zvanom Trgu Europe htjeli ste izlo!i-ti portrete azilanata, no Grad Zagreb je odbio izdati dozvolu. Anga!irana umjetnost o&ito je nekome "trn u oku". Nije anga"irana umjetnost, ve' ideja da se javni prostor koristi za nekomercijalne po-trebe. Logika je jednostavna i nema tu ve-likih teorija zavjere, bojim se. Terase ugo-stiteljskih objekata uredno posluju, dozvole dobijaju doma'e i inozemne institucije, ali nekomercijalni projekti, umjetnost i gra!a-ni ne. Budu'i Trg Europe je neuralgi&na to&-ka na kojoj se nalaze politi&ke institucije po-put Ku'e Europe. Na prozorima Europske komisije za vrijeme parlamentarnih izbo-ra bile su postavljene fotogra#je u kojima se propagira tolerancija i razli&itost, pravo

svakoga da ima svoj glas, ali nama je zabra-njeno da u javnosti napravimo fotografsku instalaciju s licima pravih izbjeglica. Zabra-njeno je da oni zauzmu trg svojim pogledi-ma, a pitanje pogleda je pitanje mo'i. Izbje-glice u Zagrebu nemaju pravo ni na glas, ni na pogled. Na tom trgu su izgra!eni prosto-ri za ekonomsku elitu i stanovi za bogate. Mislim da smo kroz UrbanFestival i poku-%aj realiziranja ove instalacije na Trgu Euro-pe, u &emu sam sura!ivao s kustoskim ko-lektivom BLOK, dokazali da je budu'i Trg Europe visokokontrolirani prostor. Aktu-alni gradona&elnik i gradske vlasti koriste odobrenja i dozvole kao element vladanja, nagra!ivanja i zadobijanja bira&kog tijela. U hrvatskim gradovima, mjestima i kapi-talu zanimljivim lokacijama gubimo javni prostor. Mislim da bi to gra!ane i %iru jav-nost trebalo zanimati.

AKTUAL: Kako su nastali radovi za izlo!-bu "Sveti ljudi"?Bilo mi je bitno da tra"itelji azila budu uklju&eni u projekt na na&in koji njih ne bi ugro"avao. Na samom po&etku inicijalne kontakte sam ostvario uz pomo' aktivista i aktivistica koji godinama rade s tra"itelji-ma azila, u &emu mi je pomogao Centar za mirovne studije. Poslije sam pristupao ljudi-ma individualno obja%njavaju'i svoje ideje i projekt na kojem radimo. BLOK se tako!er uklju&io u projekt i zajedno smo razgovarali

s tra"iteljima azila. Propitivao sam na koji na&in umjetnost uop'e eksploatira ovakve teme. Bilo mi je bitno da diskutiram s tra"i-teljima azila i o ovim pitanjima. Fotogra#ja se koristi kao dio tehnika nadzora i kontro-le, pa mi je bila bitna i dekonstrukcija same fotogra#je u tom kontekstu. Na zatvaranju izlo"be 6. rujna u Galeriji SC planiram raz-govor na temu: "Eksploatira li umjetnost?"

AKTUAL: Kakva je bila komunikacija s azilantima?Tra"itelji azila, odnosno izbjeglice su ljudi koji su u nevolji. Vjerujte da nitko ne na-pu%ta svoj dom i obitelj bez prijeke potrebe. Svatko od njih ostavio je iza sebe nekoga, a mnogi i svoju djecu, supruge, rodite-lje... Dru"im se s jednim &ovjekom koji se samo nada danu kada 'e uspjeti rije%iti svoj pravni status i povezati se sa svojom obi-telji. (ivi u strahu da 'e ga i najmanja po-gre%ka, krivo izgovorena rije& stajati statu-sa. Taj &ovjek mi je nedavno rekao: "Recite hrvatskim novinarima da razmisle u ka-kvom dru%tvu i demokraciji "ivimo kada se bojimo javno progovoriti o problemi-ma koji nas mu&e."

AKTUAL: Tako%er je zanimljivo kako ste snimaju"i tra!itelje azila koristili slu!benu "'ablonu za provjeru isprav-nosti biometrijske fotogra(je" koju je fotogra(ma nakon ulaska Hrvatske u

U sklopu projekta "Oni!dolaze…" u zagreba"koj Galeriji Studentskog cen-tra u ponedjeljak je otvorena izlo#ba pod nazivom "Sveti ljudi" multi-medijalnog umjetnika Davora Konjiku$i%a. Radovi su nastali su kao diplomski rad na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, utje-lovljuju%i ne samo fotografsku seriju, ve% i vi$emjese"no istra#ivanje,

dru#enje, razgovore, aktivizam i analiti"ke tekstove koji su im prethodili u cilju po-stizanja dru$tveno relevantne, anga#irane i sadr#ajne umjetni"ke koncepcije. Ko-njiku$i%eva izlo#ba se sastoji od tri dijela: portreta 11 imigranata (tra#itelja azila), video-foto monta#e autorovih intervencija plakatima u javnom prostoru te fotogra-&ja propadanja istih. Davor Konjiku$i%, ro'en je 1979. godine u Zenici. Apsolvent je diplomskog studija fotogra&je na Akademiji dramske!umjetnosti u Zagrebu, gdje je prethodno zavr$io dodiplomski studij!snimanja.

IZLO!BU "SVETI LJUDI" !ine radovi nastali kao diplomski rad na

Akademiji dramskih umjetnosti, utjelovljuju"i, pored fotografske serije, vi#emjese!no

istra$ivanje, dru$enje, razgovore, aktivizam i analiti!ke tekstove koji su prethodili u cilju

postizanja dru#tveno relevantne, anga$irane i sadr$ajne umjetni!ke koncepcije

IZLO!BA U GALERIJI SC sastoji se od tri dijela: portreta 11

azilanata, video-foto monta!e autorovih intervencija plakatima u javnom prostoru

te propadanje istih

SERIJOM "3. MAJ", nazvanom po rije"kom

brodogradili#tu, autor je !elio zabilje!iti trenutak neizvjesnoti,

a samim nazivom aludira i na poznatu Goyinu sliku istog naziva

SERIJA FOTOGRAFIJAnazvana "Genogram" nagra%ena

je na Photodaysima u Rovinju 2013. godine (lijevo), dok serija fotogra&ja "Autocesta" propituje

realni, ali i imaginarni prostor izme%u Zagreba i Beograda (desno)

723.9.2014.AKTUAL

Portal www.sophia.hr - do zdravlja i ljepote u 1 klikuKako bi svima koji brinu o zdravlju i ljepoti omogu"ili kupovinu no-

vih proizvoda u svakom trenutku i iz bilo kojeg kutka zemlje, na-stala je Sophia - me$unarodni brend internet ljekarni s bezreceptnim asortimanom. Novost na hrvatskom ljekarni%kom tr#i!tu, sophia.hr internet ljekar-na, inovativno je rje!enje za najugodniju kupovinu OTC ljekarni%kih proizvoda putem interneta - brzo, jednostavno i sigurno. S vi!e od 2000 artikala najpoznatijih svjetskih marki prirodne, organske i der-matolo!ke kozmetike te dodataka prehrani, sophia.hr nudi najkvalitetnija rje!enja za zdravlje i ljepotu cijele obitelji. Odabir i kupovina #eljenog proizvoda nikad nije bila jednostavnija. Uz svaki proizvod nalaze se informaci-je o namjeni, sastavu i na%inu upotrebe proizvoda koji "e olak!ati odabir i kupovinu. Bilo da se kupac nalazi u cen-tru Zagreba ili na udaljenom otoku, naru%eni proizvodi iz asortimana sophia.hr internet ljekarne sti#u na njegovu adresu unutar 1 do 3 dana od zaprimanja narud#be. Vi!e na: www.sophia.hr

www.sophia.hr - do zdravlja i ljepote u 1 klikuwww.sophia.hr - do zdravlja i ljepote u 1 klikuwww.sophia.hrako bi svima koji brinu o zdravlju i ljepoti omogu"ili kupovinu no-vih proizvoda u svakom trenutku i iz bilo kojeg kutka zemlje, na-

- me$unarodni brend internet ljekarni s bezreceptnim

sophia.hr internet ljekar-na, inovativno je rje!enje za najugodniju kupovinu OTC ljekarni%kih proizvoda putem interneta - brzo, jednostavno i sigurno. S vi!e od 2000 artikala najpoznatijih svjetskih marki prirodne, organske i der-

sophia.hrnudi najkvalitetnija rje!enja za zdravlje i ljepotu cijele obitelji. Odabir i kupovina #eljenog proizvoda nikad nije bila jednostavnija. Uz svaki proizvod nalaze se informaci-je o namjeni, sastavu i na%inu upotrebe proizvoda koji "e olak!ati odabir i kupovinu. Bilo da se kupac nalazi u cen-tru Zagreba ili na udaljenom otoku, naru%eni proizvodi iz

internet ljekarne sti#u na njegovu adresu unutar 1 do 3 dana od zaprimanja narud#be.

Europsku uniju dostavilo Ministarstvo unutarnjih poslova. 'to ste time !elje-li naglasiti?(elio sam naglasiti na koji se na&in fo-tografija koristi u slu"bi mo'i. Policij-ski portret je standardizirana metoda fo-tografiranja jo% od 19. stolje'a koja je prvobitno bila namijenjena za krimi-nalce, ali se vremenom pro%irila na sve gra!ane kroz biometrijsku fotografiju. Za vrijeme Drugog svjetskog rata dovr%a-va se spajanje fotogra#je i rasisti&kih teo-rija. Nacisti&ki znanstvenici snimali su (i-dove te kroz antropometrijsku fotogra#ju i #ziometriju poku%avali potvrditi svoje rasne diskriminiraju'e teorije. Na isti na&in kori-sti se i fotogra#ja za kontrolu tra"itelja azi-la. Tra"itelje azila fotogra#rao sam prema policijskim uputama svjesno rade'i gre%ku i dopu%taju'i njihove minimalne ekspresi-je lica, jer im nisam "elio oduzeti osobnost i svesti ih na arhivski podatak. Izlaganjem fotogra#ranih lica tra"itelja azila u javnom prostoru, koji smatram mjestom na kojem su najjasnije uo&ljivi dru%tveni antagonizmi, odnosno odnosi mo'i, "elio sam izbjeglice,

odnosno tra"itelje azila, barem na simbo-li&koj razini u&initi vidljivima. Va"nim di-jelom rada smatram dokumentiranje pro-padanja fotogra#ja u javnom prostoru, gdje su portreti prepu%teni razli&itim intervenci-jama koji prvenstveno pokazuju odnos gra-!ana prema "Drugima".$

AKTUAL: Pro$le ste godine za svoju se-riju fotografija pod nazivom "Geno-gram" u kategoriji umjetni&kog kon-cepta nagra%eni na Photodaysima u Rovinju. Pri&a vezana za tu seriju je, za-pravo, osobna i bolna. Mo!ete li nam re"i kako je nastao "Genogram"?Pri&a je "ivotna, rekao bih, jer mi se taj pri-djev bolan ponekad &ini pateti&nim. Uglav-nom kroz to razrje%avanje intime bavio sam se i nekim dru%tvenim stvarima i svojim identitetom, ali sam, zapravo, morao po&e-ti od sebe. Imao sam neku potrebu izlo"iti prvo sebe, pa tek onda progovoriti o drugim temama. To je bila za mene veoma katarzi&-na pri&a. I &ini mi se i dalje bitno da to vi-dim kao stvar koju sam morao napraviti. U tom radu, kao i kod "Svetih ljudi" najvi%e me

mu&ilo pitanje eksploatacije, odnosno koli-ko sam eksploatirao obiteljsku intimu koja nije samo moja i koliko sam i sam eksploa-tirao tra"itelje azila.

AKTUAL: U va$em radu bavite se tabu temema u dru$tvu. Mo!e li fotogra(-ja i umjetnost uop"e skrenuti pa!nju na svakodnevne probleme pojedinca i dru$tva i u kojoj mjeri? Kako ste se uop-"e po&eli baviti fotogra(jom?Prvi svoj osobni fotoaparat dobio sam od svojih roditelja sa sedam godina. Stalno sam fotogra#rao i kao dje&ak da bi se to poja&a-lo dolaskom digitalnih fotoaparata. Za razli-ku od velikog broja fotografa nikada nisam zazirao od digitalne fotogra#je. Naravno da mislim da umjetnost mo"e skrenuti pa"nju, me!utim pitanje je mo"e li i koliko dopri-nijeti promjenama. I sam nisam siguran u odgovor na to pitanje. Znam samo da sam iskoristio umjetni&ko polje kako bih progo-vorio o ovom pitanju. Stoga i razlog za me-dijske istupe, ali tanka je granica izme!u ak-tivizma i eksploatacije kada je umjetnost u pitanju.

MOTIVI OBJEKTIVAKonjiku#i$eva fotoaparata bilje!e !ivot zatrovan crvenim blatom u

Ma%arskoj (lijevo), ali i propadanje klaonice u Zagrebu "ime propitkuje odnose izme%u privatnog i javnog

vlasni#tva (desno)