Invazivne vrste u Hrvatskoj–što su, odakle su stigle i zašto su

Invazivne vrste u Hrvatskoj – što su, odakle su stigle i

zašto su nepoželjne?

Dr. sc. Andreja Lucić

Zoologijski zavod, Biološki odsjek

Prirodoslovno-matematički fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

Vrste evoluiraju prilagođavajući se na svoje prirodno stanište tijekom dugog razdoblja u kojem stvaraju jedinstvene veze sa svojim okolišem i drugim vrstama!

Autohtone (domicilne, domaće, zavičajne, nativne) vrste su vrste (ili podvrste) koje se nalaze na području svoje prirodne rasprostranjenosti.

Lovorasti likovac(Daphne laureola)

Pitomi kesten (Castanea sativa)

Puh (Myoxus glis) Bjeloglavi sup (Gyps fulvus)

Barijere utvrđuju granice rasprostranjenosti� fizičke � biološke

Barijere nisu apsolutne!

• količine stakleničkih plinova• taloženje dušikovih spojeva• fragmentacija / promjene staništa• biološko onečišćenje (biokontaminacija)

= širenje stranih vrsta

Čovjek ima sve veći utjecaj na strukturu i ulogu ekosustava!

Tko su i što su strane vrste?

Strana (alohtona) vrsta je vrsta (mikroorganizama, biljaka, gljiva, životinja) koja prirodno ne obitava u određenom ekosustavu već je u njega dospjela namjernim ili slučajnim unošenjem aktivnošću čovjeka.

Soja - Glycine max (L.) MerrillKukuruz - Zea mays

Noj - Struthio camelus

Jelen lopatar - Dama damaGinko - Ginko biloba

Crvenouha kornjača -Trachemys

scripta elegans

Što se događa s unesenim vrstama?- vrsta unesena u novi okoliš se susreće s potpuno novim uvjetima →

OPSTANAK!!!- svaka jedinka nastoji preživjeti dovoljno dugo da stvori potomstvo i osigura opstanak svoje vrste

Opstanak unesene vrste– pronalaženje slobodne ekološke niše

unutar postojeće zajednice – uništenje ili smanjenje populacija

autohtone vrste, osobito ukoliko je novounešena vrsta predator

– unošenje novih bolesti i nametnika– križanje s autohtonom vrstom

Nestanak unesene vrste- nepovoljni uvjeti- nedostatak slobodne

ekološke niše (prostor što ga zauzima neka vrsta u ekosustavu, uključuje i fizički prostor, i ulogu te vrste u ekosustavu)

- istrebljenje unesene vrste– predatori

Dva moguća ishoda

INVAZIVNA VRSTA

� Što je invazivna strana vrsta????

Invazivna strana vrsta (engl. invasive alien species) je strana vrsta čija uspostava na određenom području i širenje predstavlja prijetnju ekosustavima, staništima, ljudskom zdravlju i drugim vrstama, te uzrokuje ekološke i/ili ekonomske štete.

Kaulerpa - Caulerpa taxifolia

Ambrozija - Ambrosia artemisiifolia

Pajasen - Ailanthus altissima

Raznolika trokutnjača -Dreissena polymorpha

- većina unesenih vrsta ne opstane izvan uzgoja- ukoliko opstanu – populacije su često male gustoće, bez negativnih učinaka

Prema Svjetskoj udruzi za zaštitu prirode (IUCN) glavni uzroci ugroženosti autohtonih vrsta su:

1. Gubitak staništa 2. Invazivne vrste3. Lov i skupljanje4. Slučajna smrtnost5. Namjerno uništavanje6. Onečišćenje 7. Prirodne katastrofe

Pravilo o 10: u prosjeku 10% unesenih vrsta uspije razviti dovoljno guste populacije koje se smatraju invazivnim

Vjerojatnost da će strana vrsta unesena na novo područje postati invazivna je mala!

Kako, zašto i u kojim uvjetima strana vrsta postaje invazivnom?

� Da li će neka vrsta biti invazivna u novom području ovisi o:– osobinama vrsta– osobinama ekosustava

Osobine VRSTE koje je mogu činiti potencijalno invazivnom:

Brzi rast

Veća reproduktivna sposobnost

(više jaja, više generacija, nespolno razmnožavanje)

Sposobnost brzog širenja

Tolerancija na različite uvjete u okolišu

Signalni rak - Pacifastacus leniusculus

Nutrija - Myocastor coypus

Osobine EKOSUSTAVA koje ga čine podložnim invazijama stranih vrsta:

• Sličnost ekosustava s izvornim ekosustavom strane vrste• Količina raspoloživih resursa u ekosustavu i mjera u kojoj su

oni iskorišteni od strane vrsta u tom sustavu• Prostorno izolirani ekosustavi

• Promijenjeni ekosustavi(najčešće čovjekovim djelovanjem)

Unošenje grgeča iz rijeke Nil u jezero Viktorija (Afrika) doprinijelo

je izumiranju oko 200 lokalnih vrsta riba (Cychlidae)

Mali indijski mungosHerpestes javanicus auropunctatus

Učinci invazivnih stranih vrsta?� Ekološki

- gubitci u sektorima koji ovise o prirodnim resursima (npr. akvakulturi, poljoprivredi)- troškovi upravljanja invazivnim vrstama- troškovi u turizmu i rekreaciji

Procijenjena šteta i troškovi upravljanja invazivnim vrstama u Europi iznose 12 milijardi eura godišnje

� Zdravstveni

- vrste koje su infektivne ili patogene za ljude / druge vrste

� Ekonomski

- ugrožavanje opstanka autohtonih vrsta - narušavanje prirodnog funkcioniranja i ravnoteže u ekosustavu

Azijski tigrasti komarac -Aedes albopictus

– kroz “prednja vrata”– kroz “bočna vrata”– kroz “stražnja vrata”

– vodeni putovi– mreža kanala, brane,

akumulacijska jezera – umjetna veza između vodotoka

– akvakultura– prodaja živih životinja– poribljavanje– upotreba živih mamaca– akvaristika– hortikultura (vodeni vrtovi)– korištenje stranih vrsta u pokusima

Putevi ulaska invazivnih vrsta u vodene ekosustave:

- balastne vode iz brodova – primarni i vodeći put za širenje vodenih invazivnih vrsta

� hrvatski naziv: raznolika trokutnjača, daljnja rođakinja dagnje

� domovina: Kaspijsko jezero i Crno more� područje introdukcije: Europa, Sjeverna

AmerikaNa listi ISSG (Invasive Species Specialist Group) među100 najinvazivnijih vrsta na svijetuU SAD-u među 10 “najtraženijih” vrsta

Dreissena polymorpha (Bivalvia)

Slatkovodne invazivne strane vrste

Osobine koje su omogućile širenje vrste:

� sposobnost odraslih jedinki da se bisusnim nitima pričvrste za tvrde podloge

� razvoj slobodno plivajuće veligerličinke

� velika reproduktivna sposobnost

EkološkiNEGATIVNI

� kompeticija za hranu (zooplankton, ribe, drugi školjkaši) i prostor (školjkaši, rakovi)

� sposobnost bioakumulacijePOZITIVNI

� veća prozirnost vode � porast gustoće maločetinaša� hrana pticama i ribama

Socio-ekonomski

� nakupljanje u cjevovodima, branama, betonskim obalama hidroakumulacija, na dokovima, stjenkama brodova, vanjskim motorima, ribarskim mrežama

� turizam i rekreacija - plaže

Dreissena polymorpha

UČINCI

� Hrvatski naziv: signalni rak� Domovina: Sjeverna Amerika� Područje introdukcije: Europa, južna

Amerika, Japan

� unesen za potrebe uzgoja i kako bi nadomjestio populacije autohtonih vrsta

(desetkovane račjom kugom)� prijenosnik je račje kuge� uzročnik račje kuge je na listi ISSG (Invasive Species Specialist Group) među 100 najinvazivnijih vrsta na svijetu

Pacifastacus leniusculus (Decapoda)


NEGATIVNI UČINCI

Ekološki

� smanjenje populacija autohtonih vrsta rakova

� smanjenja populacija ostalih vrsta beskralježnjaka i kralježnjaka

OSOBINE

� relativno brz rast� velik broj potomaka� agresivan u borbi za prostor i

hranu

Do danas nisu pronađeni uspješni načini kontrole širenja vrste!

Pacifastacus leniusculus


Vlastita istraživanja:� rijeke Mura – brzina širenja, gustoća …�Korana - mehanizmi invazije, indeksi kondicije, ponašanje

Trachemys scripta elegans (Testudines)Hrvatsko ime: crvenouha kornjača

Domovina: Sjeverna Amerika – dolina rijeke Mississippi

Područje introdukcije: Australija, jugoistočna i istočna Azija, Europa, sjeverna i južna Afrika

Putevi širenja: trgovina i prodaja kućnih / akvarijskih životinja

- daljnje (lokalno) širenje: puštanje životinja u prirodu (najčešće zbog veličine)


� stanište: jezera, riječni tokovi, močvarna staništa

Trachemys scripta elegansKompetitivne sposobnosti:

� ranija spolna zrelost, veća plodnost, veličina, grabežljivija, bira bolja mjesta za polaganje jaja i za sunčanje

� borba za hranu i prostor s autohtonim vrstama� ugrožava vodene beskralježnjake, vodozemce i kornjače te ptice koje gnijezde uz vodu

UČINCI

Myocastor coypus (Rodentia)

Hrvatsko ime: nutrija

Domovina: Južna AmerikaPodručje introdukcije: Sjeverna Amerika, Europa, Azija, AfrikaPutevi širenja: uzgoj na farmama zbog krzna i mesa, lokalno širenje:

bijeg s farmi


� stanište: priobalno područje, jezera, rijeke, potoci, močvare� hrana: biljožder (vodene biljke), povremena hrana - slatkovodni mekušci� razmnožavanje - tijekom cijele godine

Na IUCN-ovom popisu “100 najgorih invazivnih vrsta”

Ekološki � promjene u staništu

(rupe u obalama rijeka ili jezera) -erozija

� prehrana močvarnim biljkama ugrožava biljnu zajednicu

� promjena staništa utječe na ptice, ribe i beskralježnjake

Myocastor coypus

Ekonomski

� hrani se poljoprivrednim kulturama: šećerna trska, djetelina lucerna, korjenasto povrće

UČINCI

Morske invazivne strane vrste

� Lesepsijski migranti – migracije vrsta iz Crvenog mora kroz Sueski kanal u Sredozemno more

� u početku – barijera – visoki salinitet jezera koja su činila kanal

� kasnije – pad saliniteta – kolonizacija Sredozemnog mora� Crveno more - viši salinitet i siromašno hranjivim tvarima � crvenomorske vrste u prednosti pred sredozemnim vrstama

prilagođenim na niži salinitet i veću količinu hranjivih tvari → postale važna komponenta ekosustava – ugrožavaju ekosustav i autohtone vrste

� oko 300 lesepsijskih migranata u Sredozemnom moru� devet novih vrsta lesepsijskih migranata - riba u južnom Jadranu na

velikim dubinama

Plavotočkasta trumpetača (Fistularia commersonii Rüppell, 1835

Na popisu 100 najopasnijih stranih invazivnih vrsta na svijetu


� alge - stabalca debljine 2-3 mm i dužine do 2 metra, sitno korijenje i listići (filoidi)

Caulerpa racemosa i C. taxifolia (Chlorophyta)


� raširena tropska alga, zagasito zelene boje, razgranato vodoravno stablo, listići dužine 15-20 cm (nalik nezrelom grozdu grožđa)

• proširila se Sueskim kanalom iz Crvenog mora – lesepsijski migrant

• prvi put primjećena 1930. godine u Tunisu

• razmnožavanje - vegetativno, spolno

• prijenos planktonske oplođene jajne stanice gibanjem mora - brzo širenje na velike udaljenosti

• višeslojno prekriva dno - truljenjedetritusa i razvoj sloja u kojem se razvija otrovni plin sumporovodik

Caulerpa racemosa


� razmnožavanje - vegetativno,obnavljanje iz otkinutih djelova alge

� bez vode preživljava više od tjedan dana

� sadrži otrov koji nije opasan za ljude, njome se ne hrani niti jedna vrsta riba ili glavonožaca

� potpuno prekriva dno - uništava spužve, koralje i ježince, potiskuje sve ostale organizme

� tropska vrsta, hibrid, ukrašavanje morskih akvarija, fluorescentno zelena boja

� u okoliš ispuštena iz Oceanografskog instituta u Monacu 1984. godine, vrlo brzo se proširila Sredozemljem

� lako preživljava u hladnijem moru (temperature 5-10 °C), brzo se širi (pješčano, stjenovito ili muljevito dno, do 100 metara dubine)

Caulerpa taxifolia

• Jadransko more - 1994. godine u Starigradskom zaljevu (Hvaru) i u Malinskoj (Krk), a 1996. godine u Barbatskom kanalu (Rab)• 2000. g. pronađena na Paklinskim otocima , a do danas se pojavila ispred Cavtata, uz Pelješac na tri lokaliteta te u podmorju Mljeta, Hvara i Biševa

� Domovina: Sjeverna Amerika - obale Atlantskog i Tihog oceana

� Područje introdukcije: Europa - Atlantski ocean, Sredozemno more, Hrvatska: Sjeverni Jadran

� Način širenja: balastne vode iz brodova - ličinke; pričvršćeni na školjkaše, rakove ili brodove

C. fornicata pričvršćena na Pecten sp.

Crepidula fornicata (Gastropoda)

3 cm


� Prehrana: filtracijom suspendiranih čestica

� Razmnožavanje: dvospolac� Način života: više jedinki živi zajedno (“piramida”), na dnu je najstarija i

najveća jedinka (ženka), iznad nje su mlađe i manje jedinke (mužjaci); ako ženka ugine najstariji mužjak se razvija u ženku

� Učinak: mijenja karakteristike sedimenta (zbog filtracije)

Crepidula fornicata

“piramida”


Aedes albopictus (Diptera) Hrvatski naziv: azijski tigrasti komarac

Domovina: tropska i suptropska područja jugoistočne Azije

Kopnene invazivne strane vrste

� prirodna legla: duplje drveća; umjetna legla: odbačene posude, automobilske gume, krupni otpad i dr.� u umjerenim klimatskim područjima prezimljavaju u stadiju jajašca

� hrana: biljni nektar, ženke se hrane krvlju ljudi, drugih sisavaca, vodozemaca, gmazova

Područje introdukcije: Europa, Sjeverna i Južna Amerika, Afrika, AustralijaPrvi nalaz komaraca u Hrvatskoj - Zagreb, 2004. g., ljeto i jesen 2005. godine pronađen u brojnim mjestima duž Jadranske obale

Način širenja: trgovina i prodaja biljaka (posebno Dracaena spp), trgovina rabljenim gumama

Aedes albopictusRazmnožavanje:

– ženka polaže pojedinačna jajašca iznad vodene površine (podnose isušivanje do godinu dana)

- embrionalni razvoj traje 7 dana – odrasle jedinke ženki žive nekoliko tjedana – vremensko razdoblje između dva polaganja jajašaca traje približno pet

dana (ženka tijekom života položi oko 350 jajašaca)

Zdravstveni učinak: - molestant - agresivna, dnevno aktivna vrsta - sposobnost prenošenja virusa (najznačajniji virus dengue → bolest tropskih područja - denga vrućica), teži oblik → denga hemoragijska vrućica- nakon malarije - epidemiološki najznačajnija bolest koju prenose komarci

Ekološki učinak:- potiskuje druge vrste, osobito vrstu Culex pipiens

UČINCI

Hrvatsko ime: mali indijski mungos

Domovina: Azija (Arapski poluotok, južna i jugoistočna Azija)

Područje introdukcije: Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Europa, Afrika

Način širenja: namjerni unos vrste kao biološkog sredstva kontrole (npr. za štakore i zmije)

� Stanište: poljoprivredna područja, šume, priobalno područje, pustinjsko područje, područja uz rijeke, urbana područja, šikare i grmlje, močvarna područja,

� Hrana: svežder (sisavci, ptice, gušteri, zmije, beskralježnjaci, biljke …)

Herpestes javanicus auropunctatus (Carnivora)

Kopnene invazivne strane vrste


Kompetitivne sposobnosti:

�razmnožavanje: spolna zrelost: 10 mjeseci (dva do tri legla na godinu)�životni vijek: (3 – 4 godine)

H. javanicus auropunctatus

Zdravstveni učinak: - prenosi bjesnoću

Unošenje na Mljet - početkom 20. stoljeća (1910. g.) donesena je odluka o unošenju mungosa na otok Mljet (11 životinja) - uklanjanje zmija otrovnica• smanjenjem broja otrovnica mungos je prešao na drugačiji način ishrane napadajući sitne glodavce, ptice (osobito one vrste koje se legu na tlu ili u niskom raslinju), hrani se i jajima te ulazi u vinograde i voćnjake

UČINCI

Ekološki učinak:- poremećaj u lancima prehrane -mungos se hrani autohtonim biljnim i životinjskim vrstama (predacija –izumiranje nekih vrsta ili kritična ugroženost)

Sus scrofa (Artiodactyla)

Hrvatsko ime: divlja svinja

Domovina: Europa, AzijaPodručje introdukcije: Sjeverna i Južna

Amerika, Australija

Putevi širenja: izvor hrane, lovna divljač� lokalno širenje - u potrazi za hranom

mogu prijeći 20 km u 48 h

� stanište: poljoprivredna područja, šume, priobalno područje, močvare, urbana područja, riječne obale, šikare i grmlje� hrana: svežderi (biljna i životinjska hrane, strvine)� razmnožavanje: ženke (krmače) postaju spolno zrele s 10 mjeseci, a mužjaci (veprovi) nekoliko mjeseci kasnije, u proljeće kote 3 – 10 mladih


Invazivne vrste lovne divljači

Ekološki� ruje po tlu (oštećenje sjemenki

biljaka i klijanje, smanjuje se površinska vegetacija – potiče se rast alohtonih vrsta, smanjuje se broj podzemnih mikrobeskralježnjaka, erozija tla, ugrožava kornjače i ptice koje gnijezde na tlu jedući njihova jaja)

Sus scrofaUČINCI

Ekonomski

� velike štete na poljoprivrednim kulturama


Zdravstveno – socijalni• prenose leptospirozu, brucelozu, encefalitis, parazite (npr. metilje, trakavice, obliće – Trichinella )

Ovis musimon – muflon (Artiodactyla)


Domovina: južna i jugoistočna Europa, jugozapadna Azija

Područje introdukcije: Europa i Sjeverna Amerika

Putevi širenja: lovna divljač

Ekonomski:ugrožava stočarstvo –uzgoj ovaca

UČINCI

Ekološki učinci:• ugroženost autohtonih biljnih vrsta (travnjačke vegetacije), promjene u strukturi tla, erozija tla;• ugroženost otočkih ekosustava - kompeticija za hranu s autohtonim biljožderima

Zdravstveni:prijenos ektoparazita (krpelji) i endoparazita

Ambrosia artemisiifolia, Ambrosia elatiorHrvatsko ime: ambrozija

Domovina: Sjeverna Amerika

Područje introdukcije: Europa (20-tak vrsta)

Putevi širenja: zagađene pošiljke sjemena iz Sj. Amerike

Invazivne vrste biljaka

Osobine vrste:

• jednogodišnja biljka visine 1-1,5 m

• cvjeta u kasno ljeto i jesen - stvara stotine milijuna zrnca peludi (dobre aerodinamičke osobne, putuju i na 300 km udaljenosti)

• svaka biljka proizvede do 60 000 sjemenki (prežive u zemlji do 30 godina)

• brzina migracije 6-20 km godišnje, naseljava razna staništa

Ambrosia artemisiifolia, Ambrosia elatior

Zdravstveni • pelud ambrozije je jedan od najjačih poznatih alergena• uz alergije javlja se i astma

Rasprostranjenje u Hrvatskoj

• na prostorima između rijeka Save i Drave, uz morsku obalu - Zadar, Istra, otok Krk te uz ušće rijeke Neretve

• staništa: pokraj putova, uz ceste, željezničke pruge, obale potoka i rijeka, u zapuštenim dvorištima… zakorovljuje često i u kukuruzu, šećernoj repi, krumpiru i ostalom povrću

• prvi nalaz u Hrvatskoj 1941. god.


UČINCI

Ekonomski• direktni i indirektni učinci u poljoprivrednoj proizvodnji

Invazivne vrste biljakaAilanthus altissima (Angiosperma)

Hrvatsko ime: pajasen, divlji orah, kiselo drvo, božje drevo

Osobine vrste:

• brzi rast, uspijeva na svakom tlu

• otporna na zagađenje i sušu, dobro podnosi visoku temperaturu i salinitet

• ne napadaju je kukci

• razmnožava se sjemenjem i izbojcima korijena

Domovina: središnja i SI Kina, Tibet, Taiwan

Područje introdukcije: Europa (18. st.), Sjeverna Amerika

Putevi širenja: hortikultura (drvoredi, učvršćivanje terena)


Ailanthus altissima

Ekološki

• luči otrov koji sprečava rast bilo koje biljke u njegovoj blizini

UČINCI

Zdravstveni

- otrovni sastojci u kori i lišću -dermatitis u ljudi i životinja

Ekonomski

- snažan korijen oštećuje cjevovode i kanalizaciju


Hrvatsko ime: crni bor

Domovina: južna Europa, SZ Afrika i Mala Azija

Područje introdukcije: sjevernojadranski otoci

Putevi širenja: hortikultura (učvršćivanje terena)

Osobine vrste:

• pionirska vrsta, uspijeva na nedostupnim terenima

• dugo živuća stabla, brzi rast u mladosti

• stvara veliki broj sjemenki

• razmnožava se sjemenjem i izbojcima korijena

• dobro podnosi zagađenja, otporan na sušu i vjetrove

Pinus nigra (Pinales)

Pinus nigra

UČINCI

Pozitivni

• zaustavljanje erozije na nepristupačnim terenima

• ublažavanje udara bure

• pionirska vrsta na nepristupačnim terenima - stvara uvjete za povrat zavičajne vegetacije

Negativni

- samostalno širenje na pašnjake, poljoprivredne površine, vinograde, maslinike - ugrožava bioraznolikost

- zapaljivost (drvo bogato smolom)


HVALA NA PAŽNJI!

Što možete Vi učiniti da spriječite širenje invazivnih vrsta?

1) NE PRENOSITE biljke i životinje u druge zemlje prije nego što provjerite s nadležnim institucijama

2) NIKADA nemojte pustiti ljubimce, biljke ili akvarijske organizme u prirodu

3) NIKADA nemojte premještati vodu, životinje ili biljke iz jednog vodotoka u drugi4) NAUČITE prepoznati najopasnije invazivne strane vrste u vašoj okolici5) PODIJELITE vaše znanje o invazivnim stranim vrstama s drugima

6) PRIJAVITE nalaz invazivnih stranih vrsta

7) UKLJUČITE se u aktivnosti istraživanja invazivnih vrsta

� Hrvatska još nije izradila specifične dokumente, ni nacionalnu strategiju vezanu uz sprječavanje i uklanjanje utjecaja invazivnih vrsta

� popis prisutnih invazivnih vrsta izrađen jedino za strane vrste vaskularne flore

� distribucija i veličina populacija mnogih stranih vrsta gotovo je u potpunosti nepoznata

Invazivne vrste u Hrvatskoj - zakonski propisi

• problem invazivnih vrsta u Hrvatskoj reguliran je Zakonom o zaštitiprirode, kao i specifičnim sektorskim pravnim propisima (unutarZakona o lovstvu, Zakona o morskom i slatkovodnom ribarstvu,Zakona o dobrobiti životinja)

Morske invazivne strane vrste –mjere kontrole

• Fizičke metode (ručno skupljanje, isisavanje podvodnim sisaljkama)

• najdjelotvornija metoda uklanjanja- prekrivanje crnom plastičnom folijom (alge prekrivene najmanje tri mjeseca - sprečava se njihov razvoj)

Caulerpa taxifolia i C. racemosa

Dreissena polymorpha

Biološke - npr. parazitiKemijske - npr. kloriranje, premaziFizikalne - npr. mehaničko čišćenje

Obala akumulacijskog jezera Dubrava-nakon ispuštanja vode uočava se gusti obraštaj školjkaša

Slatkovodne invazivne strane vrste – mjere kontrole

Crvenouha kornjača

Preventivne: zakonska regulativa (zabrana uvoza i trgovine ovom vrstom u EU)Fizičke: hvatanje životinja u prirodi, skupljanje jaja

Fizičke: lov i postavljanje zamki, izlovljavanje - uspješno samo ako se radi o malim populacijama)

Nutrija

Slatkovodne invazivne strane vrste – mjere kontrole

• organizirano i zajedničko djelovanje što većeg broja ustanova (Zavodi za javno zdravstvo ...)

• istraživanje rasprostranjenosti tigrastog komarca, provedba programa mjera suzbijanja, edukacija građana

Azijski tigrasti komarac

Fizičke: postavljanje zamki, ograđivanje prostoraKemijske: korištenje otrova, problem - neselektivnost primijenjenih sredstava

Mali indijski mungos

Kopnene invazivne vrste –mjere kontrole

Preventivne - Zakonska zabrana unosa (uvoza) vrste

Fizičke: lov

Kemijske: korištenje otrova - otrov nije selektivan, sterilizacija (muflon)

Divlja svinja, muflon

Ambrozija• uređivanje zapuštenih površina

• čupanje biljke s korijenje, košnja, tretiranje herbicidima

• zakonska obaveza uklanjanje ambrozije

• mjerenje koncentracije peluda u zraku

PajasenFizičke

• sječa - sve brži rast i veliki broj izbojaka – neučinkovito, izrezivanje prstena kore (polagano ugibanje), čupanje mladih stabalaca, rezanje grana s cvjetovima, skupljanje i spaljivanje sjemenki

Kemijske

• jaki herbicidi

Invazivne vrste biljaka –mjere kontrole

Documents

Invazivne vrste u Hrvatskoj–što su, odakle su stigle i zašto su