inventar-spincic

RUKOPISNA OSTAVTINA VJEKOSLAVA SPINIA

ARHIV HRVATSKE ZAGREB - LES ARCHIVES DE CROATIE A ZAGREB

ZNANSTVENO-OBAVIJESNA ARHIVSKA POMAGALA LES INSTRUMENTS DE RECHERCHE D'ARCHIVES

Sv.3

Izdavanje ove knjige omogueno je novanom potporom Ministarstva kulture i prosvjete (Fonda za kulturu) Republike Hrvatske

CIF - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina biblioteka, Zagreb

UDK 930.253(0.032) 929 Spini, V.(0.032)

RUKOPISNA ostavtina Vjekoslava Spinia / Uvodnu studiju napisao i sredio ostavtinu Ivan Beuc ; [sreivanje grae, raunarska obrada teksta izrada i kazala Dinko Majcen... et al.]. - Zagreb : Arhiv Hrvatske, 1993. - str. 664 ; 24 cm. - (Znanstveno-obavijesna arhivska pomagala = Les instruments de recherche d'archives ; sv. 3)

Kazala.

ISBN 953-6005-03-4

1. Spini, Vjekoslav 2. Beuc, Ivan

930813034

RUKOPISNA OSTAVSTINA VJEKOSLAVA SPINIA

- I N V E N T A R -

Uvodnu studiju napisao i sredio ostavtinu

I V A N B E U C

Z A G R E B 1993.

Izdava: ARHIV HRVATSKE

Zagreb 1993.

Za izdavaa: Josip Kolanovi Arhiv Hrvatske

Odgovorni urednik: Josip Kolanovi

Uvodna studija i obrada grae: Ivan Beuc

Raunarska obrada teksta i izrada kazala: Dinko Majcen, Slavica Plee, Damir Zagotta

Lektura i korektura: Erna Perak, Nikolina Krtali

Unos podataka: Joica Mrka

Predgovor

P R E D G O V O R

Nastavljajui sustavno objavljivanje znanstveno-obavijesnih pomagala, Arhiv Hrvatske izdaje trei svezak ove serije, s inventarom rukopisne ostavtine Vjekoslava Spinia, koji je bio jedna od najznaajnijih linosti istarskog narodnog preporoda i novije hrvatske politike povijesti.

Vjekoslav Spini je vrlo briljivo uvao svu grau nastalu njegovim vlastitim radom ili prikupljenu za potrebe politikog i prosvjetnog djelovanja. Tako je nastao veliki fond arhivske grae koja ini zaokruenu cjelinu i daje uvid u gotovo sva zbivanja u Istri druge polovine devetnaestog i poetkom dvadesetog stoljea. Uz dragocjene izvorne dokumente i rukopise vlastitih originalnih radova, u ovoj grai istie se velik broj pisama (16.970) iji su poiljaoci brojni pojedinci, drutva i ustanove povezani s djelovanjem Vjekoslava Spinia. T a k o o b i m n a korespondencija i zbog svog sadraja i kao statistika veliina moe biti znaajan izvor podataka. Stoga je u pripremi rukopisa inventara za tisak ovaj dio fonda svrstan u zasebnu cjelinu.

Budui daje od zavretka rada prof. Ivana Beuca na sreivanju itavog fonda proteklo dosta vremena, u pripremi inventara za tisak cjelokupni fond ponovno je pregledan te su, uz konzuttaciju s njime, tom prilikom nainjene neophodne izmjene i dopune.

Radi definitivnog sreivanja grae, podaci su obraeni na strojno itljivom mediju, a prilikom unosa u raunalo pregledana je itava korespondencija i usporeena s inventarom. Razvrstavanjem grae pomou raunala, izvrene su usporedbe pojedinih nizova podataka, te su ispravljene uoene greke nastale u ranijem itanju (ili zapisivanju) rukom pisanih podataka, a na isti nain je i dopunjen itav niz imena i adresa. Takoer su, koliko je to bilo mogue u ogranienom vremenu za pripremu teksta, unijeti osnovni biografski podaci pojedinih korespondenata iako smo svijesni da ovaj posao nije do kraja obavljen. U ovome radu sudjelovao je niz arhivskih djelatnika koji su tako nastavili izvorni rad prof. Ivana Beuca i njegovih prethodnika na sreivanju rukopisne ostavtine (posebno korespondencije) Vjekoslava Spinia, i pridruujui tome suvremenu tehnologiju dopunili ono to bi jedna osoba sama vrlo teko mogla obaviti.

Knjiga "Rukopisna ostavtina Vjekoslava Spinia" podijeljena je je u dvije cjeline - sumarni inventar cjelokupne grae i korespondenciju, razvrstanu abecednim redom prema imenima korespondenata, kronoloki i topografski. Na taj nain ureena su kazala koja obuhvaaju:

I. korespondenciju s osobama iz obiteljskog kruga, prijateljima, kulturnim, politikim i drugim javnim djelatnicima s kojima se je Vjekoslav Spini dopisivao;

5

http://arhinet.arhiv.hr

Predgovor

II. slubenu korespondenciju i obavijesti raznih kulturnih, prosvjetnih i gospodarskih drutava i ustanova, te predstavnika dravnih, pokrajinskih i mjesnih vlasti;

III. pisma i dopise anonimnih ili neidentificiranih korespondenata.

U svakoj od ovih grupa razvrstavanje je izvreno abcednim redom poiljalaca, a unutar svakog imena potivan je kronoloki redoslijed, tako da se na jednom mjestu nalazi sva korespondencija iste osobe ili ustanove.

Svaki adresat zabiljeen je u obliku: - prezime i ime; - (osnovni biografski podaci), - mjesto poiljaoca, - datum pisma; broj kutije / redni broj pisma.

Ovim podacima kao etvrti dio dodano je topografsko kazalo s abecednim popisom imena mjesta iz kojih su pisma pristigla.

Zapisi u topografskom kazalu imaju sljedei oblik: - ime mjesta - imena svih poiljalaca pisama iz toga mjesta.

Na taj se nain pomou oznake mjesta u imenskom kazalu mogu pronai istovrsni podaci u mjesnom kazalu, a pomou imena poiljaoca u topografskom kazalu pronalazi se istovrsni podatak (s oznakom smjetaja pisma) u imenskom kazalu.

U Zagrebu, 9. kolovoza 1993.


Rukopisna ostavtina Vjekoslava Spinia

K A Z A L O

Predgovor

1. Uvod 9

2. Sumarni inventar 45

3. Korespondencija

3.1 Kazalo osoba 71

3.2 Kazalo korespondenata s nepotpunim adresama 465

3.3 Kazalo dravnih i pokrajinskih organa vlasti, prosvjetnih, kulturnih, umjetnikih i gospodarskih drutava i ustanova, crkvenih organizacija i tiska 491

3.4 Kazalo mjesta 543


Uvod

Dr. Ivan Beuc

RUKOPISNA OSTAVTINA VJEKOSLAVA SPINIA

L

Vjekoslav Spini rodio se 23. listopada 1848. u selu Spinii, opina Kastav. Puku kolu zavrio je u Kastvu, a gimnaziju u Rijeci 1868. godine. Teologiju je studirao tri godine u Gorici (1868.-1871.) a jednu u Trstu,1 gdje je prosinca 1871. postao sveenik.2 1872. godinu proveo je u Trstu kao sveenik u sjemenitu,3 ali ve kolsku godinu 1872./73. u Pragu kao student filozofije (povijest i zemljopis), 1873./74. u Beu, takoer na filozofskom fakultetu, a 1874./75. ponovo u Pragu, gdje je krajem 1875. zavrio studij i diplomirao.4 Potom je slubovao 1876. na uiteljskoj koli u Kopru kao kandidat i suplent, a od 1877.-1882. kao profesor. Od 1877.-1882, obavljao je slubu kotarskog kolskog nadzornika u kotarima Kopar i Volosko. Poetkom 1888. godine premjeten je u Goricu na uiteljsku kolu, a 1892. godine otputen je iz politikih razloga.3 Od tada vie nije bio nigdje u slubi sve do svoje smrti 1933. godine. Od 1882. do 1916. bio je na svim saborskim izborima Istre biran za zastupnika. Godine 1890. i 1891. bio je lan Pokrajinskog odbora Istre. Od 1891. do 1918. bio je poslanik u Zastupnikoj kui Carevinskog vijea u Beu. Godine 1896. izabran je za lana opinskog zastupstva u Kastvu, to je obavljao do 1916. godine.6 U doba djelovanja Narodnog vijea SHS postaje lan Odbora Narodnog vijea za okupirane

1 K Jelui i V. Nazor, Spomen-knjiga proslave 60-godinjice zastupnika naroda prof. Vjekoslava Spinia, Kastav 1909., str. 113.

2 Rukopisna ostavtina Vjekoslava Spinia kut. 63, pismo br. 65/1871, Arhiv Hrvatske, Zagreb (u daljnjem tekstu Rko Spini).

3 Rko Spini, kut. 63, pismo br. 62/1872. 4 K Jelui i V. Nazor, nav. dj. dtr. 114. 5 KL Jelui i V. Nazor, nav. dj. str. 114-117. 6 Spini, Crtice iz hrvatske knjievne kulture Istre, Zagreb 1926.,

str. 104.

9



krajeve i predsjednik Odsjeka za istarske izbjeglice.7 1919. godine postaje lanom Privremenog narodnog predstavnitva u Beogradu,8 a 1931. izabran je za narodnog poslanika Narodne skuptine u Beogradu.9 Pored toga u Saboru Istre bio je predsjednik Hrvatsko-slovenskog kluba od 1892. do 1916. godine, a u Carevinskom vijeu u Beu lan Hrvatsko-slovenskog kluba kasnije pak Jugoslavenskog kluba. Neko vrijeme bio je predsjednik Politikog drutva za Hrvate i Slovence Istre. Dugi niz godina bio je predsjednik Drube irila i Metoda za Istru i potpredsjednik Bratovtine hrvatskih ljudi u Istri. Pored tih funkcija obavljao je povremeno jo i druge, manje vane (lan uprave itaonice i Posojilnice u Kopru, predsjednik itaonice muke slovenske podrunice Drube irila i Metoda i dr.).10 Spini je bio ne samo prosvjetni radnik i politiar nego i pisac. Meu vanije njegove radove spadaju studije: "Hrvatskoj ili Italiji", Suak 1880., "Slavensko bogosluje u Istri", Pula 1913., "Moje izbivanje iz Istre", Zagreb 1922., "Razvitak narodnog preporoda u Istri" u "Povijest Istre" Dane Gruber, Zagreb 1926." Osim tih radova Spini je napisao itav niz novinskih lanaka i manjih sastavaka objelodanjenih u raznim asopisima. esto su njegovi sastavci ujedno i tekstovi govora odranih u Bekom parlamentu, Politikom drutvu za Hrvate i Slovence u Istri, Drubi sv. irila i Metoda za Istru, Politikom drutvu "Edinost" u Trstu, povjerljivim sastancima istarskih rodoljuba i masovnim skuptinama u Istri. Spini je bio neumoran radnik za politiko, kulturno i prosvjetno uzdizanje Istre. Naroito je znaajan njegov rad na podizanju prosvjete u Istri da bi nacionalno probudio istarskog seljaka i posebno formirao kolovanu hrvatsku istarsku inteligenciju.

7 D. (?), Istranin profesor Spini, beogradska "Politika" od 23. X. 1928., str. 8.

8 V. Spini, "Crtice...", str. 104. 9 Rko Spini, kut. 122, estitke na izboru 1921., br. 7. 10 V. Spini, "Crtice...", str. 104-105. 11 V. Spini, "Crtice...", str. 105-106.


Uvod

II.

Rijedak je sluaj da je jedan kulturni, politiki ili uope javni radnik posvetio toliko pozornosti pismima, biljekama, sastavcima svojim i svojih kolega, a sve radi uvanja onog to bi moglo biti u interesu povijesnih istraivanja, kao to je to sluaj Vjekoslava Spinia, koji se u povijesti Istre, u doba pokuaja rjeavanja nacionalnog pitanja, javlja kao jedna od dominantnih pojava toga doba. Zaslugom Vjekoslava Spinia data je mogunost povijesnim istraivaima da temeljito proue razvoj borbe, nastojanja i pokuaje, tube i stradanja Hrvata u istarskim gradovima, gradiima i zabitim selima pa i povijest svake hrvatske kulturne, ekonomske i politike steevine u Istri i Kvarnerskim otocima. Posebno znaenje Spinieve rukopisne ostavtine odraava se naroito u injenici da njegova graa obuhvaa gotovo itav vijek borbe oko rjeenja nacionalnog pitanja u Istri, te da prua pozadinu te borbe, onakvu kakva je ona zaista bila, a ne kakvom su je prikazivali slubeni akti Sabora Istre ili Zemaljskog odbora Istre, u kojima su u veini djelovali talijanski iredentisti i njihovi pomagai. ak ni novine "Naa sloga" i "Edinost" ne predstavljaju kao izrazi nacionalne borbe tako vrste argumente kao arhivska graa Vjekoslava Spinia. To su orginalna pisma istarskog kmeta sa svim njegovim stradanjima; graana s njegovim nastojanjima; advokata, upnika i uitelja s izvjetajima i prijedlozima; opina, kotarskih oblasti, namjesnitava i ministara s njihovim rjeenjima, a gotovo svi ti dokumenti sa Spinievim biljekama na poleini. To su dnevnici o Spinievom radu, zapisnici povjerljivih sastanaka, tekstovi Spinievih govora koje je drao u Bekom parlamentu, Istarskom saboru, narodnim skuptinama i politikim sastancima. Takvu, dakle, grau za povijest Istre ne moe zamijeniti ni jedan postojei povijesni izvor, koji uva bilo koja kulturno-znanstvena ustanova. Spini je poeo skupljati i uvati svoju korespondenciju, biljeke i sastavke im je uao u politiki ivot Istre. Vladimir Nazor uoio je ve 1908. godine "veliki sanduk, u koji Spini slae ve mnogo godina sve svoje spise i listove".12 U tom "sanduku" Spini je skupljao spise koji su se odnosili uglavnom na njegov rad u Zastupnikoj kui Carevinskog vijea u Beu, Austrijskoj delegaciji, Pokrajinskom saboru Istre, Zastupstvu i kolskom vijeu opine Kastav, Ravnateljstvu Drube sv. irila i Metoda za Istru, zatim

12 K. Jelui i V. Nazor, cit. d. str. 128. i akt AH, Zagreb, br. 643/1927.

11



omote pisama koje je dobio s raznih strana od 1870. godine nadalje.13 Skupljanje grae u Opatiji bilo je prekinuto 1915. godine, kada je Spini otiao iz rodnog kraja u Zagreb da bi izbjegao progone austrijskih vlasti,14 No, s uvanjem svojih spisa i korespondencije Spini je nastavio i u Zagrebu, gdje je boravio u Nadbiskupskom dvoru od 1915. do 1921. godine.13 Prije nego to se 1921. godine vratio u Kastav, Spini je predao sve svoje spise, pisma i biljeke iz vremena od 1915. do 1921. na uvanje Zemaljskom arhivu u Zagrebu uz posredovanje dr. Josipa Nagya, tajnika tog arhiva.16 Krajem 1922. godine Uprava Zemaljskog arhiva u Zagrebu osnovala je na prijedlog dr. Josipa Nagya Odsjek za noviju povijest. U taj odsjek trebala je ui Spinieva rukopisna ostavtina, a i drugi privatni arhivi koji obuhvaaju razdoblje od aneksije Bosne i Hercegovine pa do novijih vremena. Iz tog razloga dr. Josip Nagy zamolio je poetkom 1923. godine Spinia da svoje poznate privoli kako bi i oni poslali Zemaljskom arhivu u Zagrebu svoje spise, proglase i slino iz tog vremena, pod uvjetom da dr. Nagy zadri samo izabranu grau, a ostalo vrati vlasnicima. Sam dr. Nagy takoer je obeao da e poduzeti korake u tom smislu kod dr. Matka Laginje.17 Spini se sloio s tim rjeenjem problema smjetaja novije arhivske grae, ali je predloio u sijenju 1923. da se uz Odsjek za noviju povijest osnuje pododsjek za Istru, koji e obuhvaati vremensko razdoblje od Dobrile (polovica XIX. stoljea) pa do novijeg vremena, a da u taj pododsjek uu rukopisne ostavtine od biskupa Dobrile i trka, do Batijana, Matka Mandia, dr. Dinka Vitezia, dr. Matka Laginje, Karabaia i njegova.18

13 Pismo V. Spinia od 14. VII. 1927., AH-Zagreb br. 643/1927. 14 Rko Spini, kut. 59. Manuskript Spinieve radnje "Moje izbivanje

iz Istre", str. 7. 15 Rko Spini, kut. 116, pismo 128/1922. 16 Pismo V. Spinia od 14. VII. 1927. AH-Zagreb, br. 643/1927. Usporedi

Rko Spini, kut. 116, pismo 128/1922., 134/1922. kut. 117, pismo 2/1923. 17 Rko Spini, kut. 177, pismo 2/1923. 18 Spini je jo jednom pokazao brigu da se sauvaju arhivi ovih Istrana

svojim pismom od 22.1. 1931. upuenom Antoniji Cviji. Tako spominje tom prilikom da se pronae arhiv transkog biskupa Juraja Dobrile u njegovoj ostavini za koju bi mogao znati Ivan Mandi, namjeten kod

12


Uvod

Uz taj prijedlog napomenuo je to on jo posjeduje od svojih arhivalija u Kastvu, pa da sve zajedno oporukom daje na raspolaganje Kraljevskom (Zemaljskom) arhivu u Zagrebu.19 Nije poznato da li je uprava Zemaljskog arhiva prihvatila Spiniev prijedlog, ali je sigurno da Zemaljski arhiv u Zagrebu nije uspio dobiti rukopisne ostavtine istarskih Hrvata, osim to je posjedovao jedan dio Spinievih arhivalija. Vjerojatno nije to uspjelo ni kasnije kulturno-prosvjetnom drutvu "Istra" u Zagrebu, iako je to drutvo stvorilo materijalne uvjete za osnivanje "Istarskog arhiva", kao posebne ustanove tog drutva.20

Spinieva briga oko uvanja vlastitih arhivalija nije prestala ni povratkom u Kastav 1921. godine. Opet je on skupljao novoprimljena pisma, svoje biljeke i razne druge dokumente. Dapae, vodio je bricu da se ne bi izgubile dragocjene arhivalije naroito registrature Drube sv. irila i Metoda za Istru, koja je odigrala veoma vanu ulogu u unapreivanju prosvjete istarskih Hrvata do 1918. godine. Kada je Istra definitivno pala pod talijansku vlast i kada je prijetila opasnost da bi talijanske vlasti mogle unititi spise

enidbenog suda zagrebake nadbiskupije u Zagrebu, zatim da se pronau ostavine Matka Batijana, koji je bio prvih 12 godina faktini urednik "Nae sloge" u Trstu i Matka Mandia urednika "Nae sloge" od 1883.-1915., narodnog zastupnika u Istarskom saboru i Bekom parlamentu, za koje bi najvie mogao znati neak Matka Mandia dr. Fran Brni, advokat u Zagrebu, Samostanska ulica br. 6, zatim ostavina dr. Matka Laginje, advokata u Puli i narodnog zastupnika u Istarskom saboru i Bekom parlamentu, za koju bi mogao dati podatke dr. Ivo Raem, zatim spisi i pisma dr. Dinka Trinajstia iz Vrbnika na Krku, koji je vie godina bio predsjednik Politikog drutva za Hrvate i Slovence Istre i koji je nekoliko godina sa dr. Kureliem vodio narod opine i kotara Pazin te uope srednje Istre. Dr. Trinajsti bi znao i za dokumente dr. Dinka Vitezia, prvog hrvatskog zastupnika u Bekom parlamentu. Napokon, Spini je potaknuo Antoniju Cviji da pronae arhiv "Bratovtine hrvatskog puka u Istri" sa sjeditem u Kastvu i "Drube sv. irila i Metoda za Istru", od kojih bi za prvi dao podatke dr. G. Dubovi, a za drugi (Drubin) Viktor Car Emin. (v id i Rko S p i n i , k u t . 121, p i s m o 27 /193 1 . ) .

19 Rko Spini, kut. 117, pismo 2/1923. 20 Rko Spini, kut. 120, pismo 60/1930.

13



Drube, Spini je 31. sijenja 1921. zapisniki preuzeo registraturu te Drube od Viktora Cara Emina, Drubinog funkcionara u Opatiji, te je predao na uvanje I. imatoviu, koji je bio na radu kod Nadbiskupskog dvora u Zagrebu. Kada je Jugoslavenska matica potajno preuzela brigu nad neosloboenom Istrom i tako djelomino nastavila rad Drube sv. irila i Metoda, Spini je 11. i 12. srpnja 1922. predao spise Drube Rikardu Kataliniu Jeretovu, djelatniku Jugoslavenske matice, Pokrajinskog odbora u Zagrebu.21

Prilikom svoga boravka u Zagrebu poetkom 1927. godine, Spini je 9. veljae o svojim dokumentima govorio s direktorom Zemaljskog arhiva u Zagrebu Emilom Laszowskim, koji je ujedno obavljao dunost kustosa arhivalija grada Zagreba koje su bile na uvanju u Zemaljskom arhivu u Zagrebu. Tada je Spini ponovo naglasio da je svoje rukopise i druge dokumente oporuno ostavio Arhivu, te da bi htio dokumente, koje nije predao 1921. godine Arhivu, predati odmah. Rije je bila prvenstveno o Spinievoj arhivskoj grai iz vremena 1870. do 1915., a ne iz razdoblja 1915. i 1921. godine, jer tu je grau ve posjedovao Zemaljski arhiv u Zagrebu. Iz nepoznatih razloga, valjda iz predostronosti, direktor Laszowski predloio je Spiniu da pismeni podnesak, kojim predaje svoje arhivalije, naslovi na "Upravu gradskog arhiva u zgradi Zemaljskog arhiva Zagreb".22 To je Spini i uinio 28. veljae 1927. slijedeim pismom: "Imam u Kastvu i Spiniima mnoinu pisama, spisa, biljeki tiuih se mojega i djelomice mojih drugova rada u javne svrhe, naroito onoga u Pokrajinskom saboru Istre, u Zastupnikoj kui Carevinskog vijea u Beu, u Austrijskoj delegaciji, te u zastupstvu opine Kastav. Voljan sam sve to predati toj slavnoj upravi, da uz ono to sam ve 1921. putem gospodina dr. Nagya predao dade izabrati to joj se koliko vrijedno ini, i izabrano uva. Trokove opreme i prijevoza tih pisama, spisa i biljeki iz Kastva i Spinia, vozom do Suaka, eljeznicom do Zagreba, pak od kolodvora do arkiva molim da snosi ta slavna uprava. Odprema bi se izvrila u mojem prisustvu. Oekuju izjavu pristanka biljeim se....".23

Zanimljivo je da odgovor na Spiniev podnesak nije dao Zemaljski arhiv u Zagrebu nego uprava "Brae hrvatskog zmaja", i to svojim pismom potpisanim od strane velikog metra Emila Laszovvskog i zamjenikom

21 Rko Spini, kut. 2, dnevnik 24, str. 15. 22 Rko Spini, kut. 62, ad. 5. 23 AH-Zagreb, spis 265/1933., prilog br. 135/1927. od 28. II. 1927.


Uvod

protonotara Stjepana Platzera, te oznaenim drutvenim igom.24 Tada je naime arhivalijama grada Zagreba upravljala uprava "Brae hrvatskog zmaja" u Zagrebu. Prije nego to su te arhivalije 1914. godine prenesene u zgradu Zemaljskog arhiva u Zagrebu, uvala ih je takoer uprava "Brae hrvatskog zmaja" u svojoj kui na Kamenitim vratima u Zagrebu. U svom odgovoru na Spiniev podnesak, uprava "Brae hrvatskog zmaja" izrazila je veselje zbog Spinieve ponude od 28. veljae 1927. s obzirom na pohranu njegovih spisa i korespondencije, pa je dala izjavu da je pripravna snositi troak prijevoza tih spisa. Posebno je naglasila da e Spinieve spise "pohraniti u zasebnom odjelu arhiva Brae hrvatskog zmaja u Arhivu grada Zagreba".25

Spini je primivi izjavu pristanka javio "Upravi arhiva grada Zagreba" pismom od 14. V. 1927. da su spisi i dopisivanja sloeni u dvije krinje i da e ih za koji dan poslati kolima na Suak i dalje eljeznicom do Zagreba. Spinievo pismo dolo je naelniku grada Zagreba, vjerojatno zbog snoenja trokova prijevoza, a ovaj je pismo uputio kustosu gradskih arhivalija Laszowskom da ga izvjesti o prispjeu Spinieve rukopisne ostavtine.26 Ve 28. V. 1927. Spini je ispunio svoje obeanje poslavi dvije krinje svojih arhivalija u ukupnoj teini od 259 kg.27 Prema Spinievim navodima on je tom prilikom poslao "spise koji se tiu poglavito moga rada odnosno suraivanja u Zastupnikoj kui Carevinskog vijea u Beu i u Austrijskoj delegaciji; u Pokrajinskom saboru Istre; u Zastupstvu i kolskom vijeu opine Kastav; i u ravnateljstvu Drube sv. irila i Metoda za Istru". Nadalje, Spini je poslao i "pisma u sveiima, koja sam dobio", kako Spini navodi "s raznih strana od godine 1870. do svrhe 1926. Pri tom opaam da nisam naao pisma iz godine 1872., 1873. ni 1875.; i da su pisma iz godina 1915.-1921. meu spisima iz tih godina (doba u koje bijae moje stalno boravite kod preuzvienog gospodina nadbiskupa Antuna Bauera u Zagrebu), koje sam godine 1921. izruio gosp. dr. Josipu Nagyu, a koje se imade dodati spisima poslanim ove godine 28. svibnja toj upravi".28

24 Isto. 25 Isto. 26 AH-Zagreb, spis 265/1933., prilog br. 382/1927. 27 AH-Zagreb, spis 265/1933., prilog br. 422/1927. 28 AH-Zagreb, spis 265/1933., prilog br. 643/1927.

15



Na ponovnu molbu Spinia Laszowski mu javlja tek 12. Vm. 1927. da su dvije poslane krinje Spinievih spisa i pisama uredno stigle u Zemaljski arhiv u Zagreb.

Znaajno je da je Spini vidio u svom arhivskom materijalu veliku vrijednost za prouavanje povijesti Istre, pa je stoga taj materijal predao arhivskoj ustanovi, ali je zanimljivo da je on takoer uvidio potrebu da se taj materijal to prije sredi da bi se mogli iz njega crpsti dragocjeni podaci. Da je Spini ugovorio s Laszowskim sreivanje arhivske grae u to kraem roku, vidi se iz pisma Laszovvskog od 12. VIII. 1927. kojim se Laszowski ispriava Spiniu da jo nije stigao otvoriti poslane krinje, a jo manje srediti ih, jer da je bio zaposlen spisima Hrvatskog ministarstva koji su preuzeti u Budimpeti i na spisima Krievake upanije.29 Spini je svojim pismom od 14. VII. 1927. izrazio volju Laszowskom da bi pomogao oko sreivanja svojih dokumenata, jer iako su spise donekle sloili, kako kae Spini u svom pismu, jo prilikom njegove 60. godinjice Vladimir Nazor i Kazimir Jelui, ipak oni su "uglavnom dobro ispremjeani".30 U rujnu iste godine Spini ponovo nastoji da se njegovi dokumenti srede, pa ponovo izraava elju da bi pomogao Laszowskom oko sreivanja,31 no on to nije mogao tijekom zime,32 pa je taj posao preuzela poetkom 1928. godine Antonija Kossovits-Cviji pod nadzorom Laszovskog. Ova knjievnica, koja je radila u Zamaljskom arhivu u Zagrebu kao volonterka za protuuslugu to joj je grad Zagreb dodijelio doivotnu poasnu novanu pripomo,33 smjestila je Spinievu arhivsku grau u 75 kartonskih kutija,34 sauvavi i najmanju biljeku "jer je ona vana za historiju Istre", kako sama pie Viktoru Caru Eminu 1930. godine.35 Da je u tih 75 kutija uao i onaj Spiniev arhivski materijal koji je Spini predao ve 1921. godine, svjedoi nam A. K. Cviji,

29 Rko Spini, kut. 118, pismo 199/1927. 30 AH-Zagreb, spis 265/1933., prilog br. 643/1927. 31 Rko Spini, kut. 118, pismo br. 199/1927. 32 AH-Zagreb, spis 265/1933., prilog br. 143/1928. 33 AH-Zagreb, spis 265/1933., prilog br. 79/1930. 34 AH-Zagreb, spis 265/1933., prilog br. 305/1932.

35 Rko Spini, kut. 120, pismo 275/1930.


Uvod

jer pie Caru da je Spini poklonio Zagrebu "golemo istarsko pismeno blago u tri krinje",36 to znai da to blago sainjava uz one dvije krinje poslane 1927. godine i ona jedna poslana Zemaljskom arhivu ve 1921. godine.

U lanku zagrebakih "Novosti" od 30. XI. 1930. Antonija Cviji, piui 0 drami Viktora Cara Emina "Zimsko sunce", spomenula je uzgredno da je Spini poslao Arhivu u Zagrebu prije nekoliko godina nekoliko sanduka svojih spisa i pisama. To je ponukalo Spinia da se obrati Antoniji Cviji pismom 21.1.1931. te da joj rastumai to je on sve poslao Arhivu, ali da to nije sve, jer da on posjeduje jo svojih dokumenata.37 To je Spini naglasio 1 u svom pismu od 14. VII. 1927. godine u kojem je napomenuo da nije poslao u krinjama Arhivu "preko 30 notesa s biljekama od godine 1870. na dalje, te drugih biljenica, i biljeki, mojih sastavaka, govora, predavanja, spomenica, ivotopisa, i inih preraznih spisa, osobito i iz novije dobe. To se nalazi u mom pisaem stolu i na jednoj polici pokraj njega. Od toga mi se ne da odijeliti, nek to uprava arhiva", nastavlja Spini, "ako hoe, dobije poslije moje smrti".38

Trei dio Spinieve rukopisne ostavtine, koji je ostao kod Spinia do njegove smrti 1933. godine, poslala je njegova neakinja Jelka Sever iz Suaka odmah nakon Spinieve smrti u dva sanduka pogreno gradskom poglavarstvu u Zagreb. Meutim 27. XI. 1933. Arhiv Hrvatske u Zagrebu potvruje primitak ta dva sanduka, nakon to je saznao gdje se nalaze iz pournice Jelke Sever radi potvrde primitka te grae.39 Tako je konano kompletirana rukopisna ostavtina Vjekoslava Spinia. Iz izvjetaja dr. Adama Budisavljevia, slubenika Arhiva Hrvatske u Zagrebu, kojemu je uprava Arhiva Hrvatske 1946. godine povjerila zadatak da izmeu ostalog popie Spinievu ostavtinu, saznajemo, da se ona nalazi u 97 kartonskih kutija, to znai da se poveala 1933. godine za 22 kartonske kutije.

36 Isto. 37 Rko Spini, kut 121, pismo br. 27/1931. 38 AH-Zagreb, spis 265/1933., prilog br. 643/1927. 29 AH-Zagreb, akt 265/1933.

17



III.

Kad je Antonija Cviji uzela rukopisnu ostavtinu V. Spinia da ju sredi, nema sumnje da je ta graa bila ve jednom svrstana veim dijelom kronoloki a neznatnim dijelom po tematici. To se moe zakljuiti iz zabiljeki koje je Spini vlastoruno uinio na omotnicama, kada je htio oznaiti sadraj i dataciju omota u koji je svrstao svu grau koja se odnosila na jedan predmet. Antonija Cviji nije dirala takav omot ni njegovu omotnicu sa Spinievom oznakom materijala, dapae toliko ga je potivala daje Spinievu oznaku doslovce unosila u svoj inventar, pa makar je oznaka bila sastavljena u prvom licu jednine (na primjer "Razno iz slavenske slube boje.....uzeo sam mnogo iz sveska 1) ponio sobom u Trst 2) poslao dr. Jeliu...."40)

Budui da je veina Spinievih predmeta imala svoju omotnicu s oznakom sadraja i datacije, logino je zakljuiti daje ve sam Spini te omote sredio kronoloki da bi se mogao snai kad su mu trebali u njegovom politikom radu. Da lije sadraje sredio sam Spini nije sigurno. Vjerojatno je da su taj posao obavili prilikom prvog sreivanja Vladimir Nazor i Kazimir Jelui za materijale do 1908. godine, a za grau od 1915. do 1921. dr. Josip Nagy. Unato tog prvog sreivanja, graa ipak nije bila sasvim sreena unutar omota, a niti su omoti obuhvatili svu Spinievu grau. Sam Spini priznao je 1927. god. da su "spisi dosta ispremijeani".

Rad Antonije Cviji na sreivanju rukopisne ostavtine Spinia sastojao se u ponovnom svrstavanju omota i korespondencije kronolokim redom, formiranju novih omota te rekonstrukciji starih omota. To je vidljivo iz izvjetaja Antonije Cviji 1932. god. o sreivanju rukopisne ostavtine kada pie da je "razreivala po sadraju golem materijal spisa i dopisivanja to politikog, to drubenog i privatnog".41

Na kraju posla Antonija Cviji nainila je inventar rukopisne ostavtine. Iako taj inventar nije datiran, niti ga je Antonija Cviji potpisala, ipak okolnosti govore da je ona napravila prvi inventar rukopisne ostavtine. Da je inventar nainjen u vremenu od 1928. do 1933., ba u vrijeme njenog slubovanja, dokazuju s jedne strane injenice da inventar sadri grau od 1870. do 1915. god., koju je Arhiv Hrvatske primio tek 1927. god., a s druge strane da ne obuhvaa grau koju je Arhiv Hrvatske u Zagrebu primio tek

40 AH-Zagreb, spis 265/1933., prilog br. 305/1932., inventar str. 3.

41AH - Zagreb, spis 265/1933., prilog br. 305/1932.

18


Uvod

1933. god. A kako je gradu od 1915. do 1921. drao Arhiv Hrvatske u Zagrebu trajno od 1921. na dalje malo je vjerojatno da je taj inventar napravio sam Spini koji je od 1921. god. stanovao u Kastvu. Osim toga iz korespondencije se ne moe ustanoviti daje Spini predao svoje dokumente Arhivu Hrvatske u Zagrebu 1927. po popisu grae koji je on napravio. Oito je samo da je Spini predao tom prilikom dva sanduka dokumenata samo s openitom oznakom materijala, pa je u tom smislu Arhiv Hrvatske u Zagrebu i potvrdio primitak Spinieve grae. Uz tu injenicu treba jo naglasiti da je Spini prilikom predaje svojih dokumenata 1927. god. podvukao da meu pismima nije naao korespondenciju za 1872., 1873. i 1875. godinu. Meutim, u inventaru je evidentirana korespondencija iz 1872. i 1873. god., to znai da je redaktor inventara mogao zabiljeiti tu korespondenciju tek nakon to je sredio ostavtinu i pronaao tu korespondenciju, a taj posao obavila je upravo Antonija Cviji. Na kraju treba jo dodati da je rukopis inventara jednak rukopisu na kartonskim kutijama u koje je Antonija Cviji smjestila Spinieve spise i pisma. Jedina okolnost koja izaziva sumnju jest injenica da inventar obuhvaa grau samo do 1921. god., a ne i kasniju grau do 1926. god. U svezi s tim treba pretpostaviti da Spini nije predao svoje spise i pisma iz tog razdoblja, jer se radilo o najnovijim dogaajima, te A. Cviji nije taj dio ostavtine nala, pa ga nije ni unijela u svoj inventar.

Sam inventar podijeljen je na tri dijela: 1) popis spisa, 2) razni spisi od 1882. god. dalje, 3) popis knjiga, asopisa i zemljopisnih karata.

"Popis spisa" odnosi se na spise i korespondenciju koji su poredani naelno kronoloki, a tzv. "razni spisi" na one koji su sloeni "po strukama a ne kronoloki". Pod pojmom "spisa" redaktor inventara podrazumijevao je akte, biljeke, sjednike zapisnike, izvjetaje, referate, koncepte govora, interpelacije, molbe, popise sa svim svojim prilozima.

"Popis spisa" nije sainjen prema sadraju pojedine kartonske kutije, nego je nastao ispunjavanjem dviju rubrika: 1) godina i 2) sadraj. Trea rubrika "opaska" nije ni za jednu godinu ispunjena. U rubrici "godina" zabiljeene su redom godine poevi od 1871. do 1921. Kod godine 1875. u rubrici "sadraj" zabiljeeno je "nema nita". Kod svake godine, osim 1875., zabiljeeno je u sadraju inventara "prepiske" ili "prepiske male", te veinom jo koji naslov omota. Tako je pod 1879. god. zabiljeeno "razne kastavske stvari od Cudera iz godine 1879. i dalje", te "prepiske male". To je bio sadraj Spinieve ostavtine koja se odnosi na 1879. god. Ako je neki omot sadravao "spise" iz vie godina, redaktor je stavio omot pod poetnu godinu.

19



"Razni spisi" inventirani su prema sadraju kartonske kutije. Graa je u veini tih kutija podijeljena u fascikle. U 8 kartonskih kutija smjeteno je tako 11 fascikala koji su numerirani od 1 do 11. Svaki fascikl sadrava grau jedne vrste. Tako npr. fascikl br. 1 sadri grau koja se odnosi na saborske izbore, fascikl br. 2 grau o borbi za jezik, fascikl br. 3 grau iz nadlenosti Pomorske vlade i tako redom. Graa unutar svakog fascikla grubo je kronoloki sreena, no ipak, po pravilu nije oznaen vremenski raspon te grae, a nije ni numerirana kao ni graa unutar kartonskih kutija koje su unesene u "popis spisa".

esta je pojava da je graa jedne vrste podijeljena tako da je jedan dio grae uao u prvu grupu "popis spisa", a drugi dio u grupu "razni spisi", iako sainjavaju jednu cjelinu. Tako je u prvoj grupi pod godinom 1872. inventiran omot s naslovom "Iz saborskih sjednica", 1893. god. "Saborski dogaaji", 1902. god.; "Iz saborskih sjednica", 1908. god. "Saborske sjednice", dok istovremeno nalazimo u dr. grupi tzv. "razni spisi" fascikl br. 7 koji takoer sadrava grau "Sabor istarski" bez datacije. Slian je sluaj s graom koja se odnosi na saborske izbore. Tako je u prvoj grupi pod godinom 1914. inventiran omot "saborski izbori", a isto tako i u drugoj grupi u fasciklu br. 1 "saborski izbori, poevi od god. 1891."

Trei dio inventara Spinieve rukopisne ostavtine sadri popis knjiga, asopisa izemljopisnih karata. Na kraju tog dijela inventirani su ostaci fonda Kastavske gospotije. No i taj popis povrno je nainjen, tako da italac ne moe odmah tono utvrditi koje su zemljopisne karte naene i iz kojeg vremena.

Kada je 1933. dospio u Arhiv Hrvatske u Zagrebu trei dio Spinieve rukopisne ostavtine, proteklo je gotovo 13 godina, a da se taj dio nije uvrstio u cjelinu. Tek 23. svibnja 1946. uprava Arhiva Hrvatske u Zagrebu povjerila je dr. Adamu Budisavljeviu, arhivaru tog arhiva, da u glavnom spremitu Arhiva pregleda Spinievu grau, te izvijesti to je potrebno uiniti za njezino sreivanje. Dr. Budisavljevi je ujedno dobio zadatak da obavi grupiranje i popis grae te ostavtine.42

Poslije etveromjesenoga rada dr. Budisavljevi podnio je izvjetaj upravi Arhiva, kojim javlja da je zavrio grupiranje i popisivanje Spinieve grae te predlae, radi konanog sreivanja 97 kartonskih kutija u kojima je smjetena Spinieva ostavtina, da se sva ona prepiska i drugi sloeni spisi koji se nalaze u omotima izvade iz njih, da im se revidira kronoloki redoslijed tamo gdje je ve djelomino obavljen i preciznije sredi ona graa

42AH - Zagreb, akt br. 215/1946. od 23. V. 1946.

20


Uvod

u pojedinim kutijama i konvolutima koja jo nije potpuno sreena, zatim da se uvrsti popis ove grae u glavni inventar Arhiva i konano da se ispiu naljepnice na sve kartonske kutije. Na kraju izvjetaja dr. Budisavljevi naglasio je da je iz Spinieve ostavtine izluio knjige i broure, jer da s arhivistikog gledita nema smisla da te tiskane stvari lee zajedno s rukopis-nom graom. Vjerojatno je da je tom prilikom dr. Budisavljevi mislio i na zemljopisne karte, jer ne samo to su knjige predane arhivskoj biblioteci, nego su i zemljopisne karte odmah izluene iz Spinieve ostavtine i uvrtene u zbirku mapa Arhiva Hrvatske. Uz izvjetaj dr. Budisavljevi priloio je opis Spinieve rukopisne ostavtine, te njezin popis.43

Opis arhivalija iz rukopisne ostavtine Spinia daje ope podatke o nainu kako je ta ostavtina dospjela u Arhiv Hrvatske i o sadraju te ostavtine.

Usporeivanjem inventara iz 1928. god. s popisom iz 1946. god. moe se prilino tono ustanoviti kako je dr. Budisavljevi grupirao cjelokupnu grau Spinieve ostavtine. Treba odmah naglasiti da dr. Budisavljevi nije u glavnim, a ni u mnogim detaljima mijenjao prvotnu osnovu inventara iz 1928. god., a nije dirao ni grau koju je sredila A. Cviji. Shvaajui da je Spini zadrao trei dio svoje arhivske grae do svoje smrti zato to je bio najvaniji, dr. Budisavljevi je stavio taj dio grae ispred one koju je sredila A. Cviji smjestivi je u 20 kartonskih kutija. Budui da je u mnogim fasciklima i kutijama meu ostalim spisima naao razne novine i novinske izreske za koje je smatrao da nemaju izravnu vezu s ostalim spisima, on ih je izluivao i tako smjestio u tri kartonske kutije stavljajui ih iza grae koju je sredila A. Cviji.44 Ovi zahvati, registrirani u Budisavljevievom inventaru Spinieve rukopisne ostavtine, bili su, dakle, uglavnom jedine novosti inventara iz 1928. godine. Ostali dio inventara koji je sainio dr. Budisavljevi gotovo se u potpunosti poklapa s inventarom Antonije Cviji, budui da dr. Budisavljevi nije vjerojatno smatrao potrebnim da dira raspored "spisa i pisama" koji je uinila Antonija Cviji, a jo prije nje sam Spini, odnosno Nazor, Jelui i dr. Nagy. Takvo je shvaanje dr. Budisavljevi ponovno zastupao u svom prijedlogu upravi Arhiva Hrvatske od 27. IX. 1946., kada je podvukao da po njemu grupiranu

43AH - Zagreb, broju 215/1946. od 27. IX. 1946.

44 Isto, vidi biljeku o tome u opisu rukopisne ostavtine Vje-koslava Spinia.

21



arhivsku grau Spinia treba samo revidirati u pogledu kronolokog reda i preciznije srediti, gdje to jo nije obavljeno.

Budui da su ve poznati nain i metode sreivanja Spinieve grae primljene u Arhiv do 1928. god., preostaje da se prema popisu grae koji je nainio dr. Budisavljevi da slika samo za jo preostalih 20 kartonskih kutija, koje je on sredio i sloio.

Teko je ustanoviti koje je naelo dr. Budisavljevi dosljedno primijenio u sreivanju grae ovih 20 kutija. Kako je rije o najvrednijoj Spinievoj grai koja bi trebala najvie utjecati na formiranje glavnih i sporednih serija grae u inventaru, a da se ujedno vidi nain sreivanja dr. Budisavljevia, iznijet emo Budisavljeviev inventar za svih 20 kutija doslovce. Evo kako on izgleda:

Kutija br. 1

"Dnevnici, kalendari i biljeke od 1872. do 1924."

Kutija br. 2 "Prepiska s Ivanom Luiem od 1869. do 1874., prepiska s ocem, braom, roacima, prijateljima, znancima i dr. iz Bea, Praga, Trsta, Heidelberga, Zagreba, Gorice, Siska od 1870. do 1875. Biljeke klubskih sjednica od 1904. do 1918." Kutija br. 3 "Zastupniki sastanci u Opatiji i na Rijeci - rad iz dobe asesorije - razne stvari tiue se Istarskog sabora - ostali razni dopisi i pisma od 1892.-1930. Studije, sastavci, lanci, predavanja, dopisi i pisma iz historije, etnografije, politike, geografije i kulture Istre i nekoliko listina - sve iz raznih godina."

Kutija br. 4 "Dnevnici i quasi-urudbeni zapisnici, razne prepiske od 1869. do 1914. Zapisnici i biljeke rada u neodvisnih hrvatskih i slovenskih zastupnika od 1892. do 1916. Rad u Drubi sv. irila i Metoda kao i u Narodnoj zajednici za Istru od 1912. do 1922."

Kutije br. 5, 6, 7, 8, 8a, 9 "Razna pisma" (od 1876.-1931.)

Kutija br. 10 "estitke k 60. godinjici, k 50. godinjici misnikovanja, k odlikovanju i k imendanu od 1908. do 1931."

22


Uvod

Kutija br. 11 "1) Politiki sastavci i biljeke odnosee se na ministarstvo unutarnjih poslova iz godine 1896-1902. 2) Rukopisi iz povijesti, knjievnosti, politike, dva o narodnom preporodu u Istri te razne novine iz raznih godina. 3) Pet omota prepiske na razglednicama iz godina 1910,1915, 1916, 1924, 1927 i 1928."

Kutija br. 12. "1) Povijesne biljeke o Primorju - Materijal za "Das Volksleben der Slaven in Istrien" - sastavci govora u crkvi - sve iz raznog vremena. 2) Sastavci, govori, biljeke, rukopisi i ocjene kolskih knjiga iz vremena 1867. do 1890. god."

Kutija br. 13 "Sastavci predavanja o biskupu trossmajeru, Dobrili i Preradoviu, o razdoru u Istri, o narodnom buenju i drugim dogaajima od 1905. do 1919. Graa Memoranduma predanog u Parizu 1919. Biljeke i podnesci s obzirom na okupirane krajeve, Sastavci predavanja o Istri u Zagrebu i Sarajevu 1921 do 1924. godine."

Kutija br. 14 "Interpelacije, predloi i govori (tiskani i pisani) iz vremena 1891.-1917. godine."

Kutija br. 15 "Sastavci za 'Puki ivot Slavena u Istri"' godine 1889. - Izjave i prepiska prilikom otpusta iz slube 1892. - O stipendijama, postupku Talijana, Rijekoj biskupiji, kalendaru i razdiobi novca Napretka - stogodinjica roenja dr M. Klaia, ukinuu uiteljske kole u Kastvu, penzioniranju, sveanosti prisajedinjenja te rukopisi 'Moje izbivanje iz Istre' 1922. -ivotopisi Hrvata, Istrana, Znameniti i zasluni Hrvati i razne druge biljeke, sve iz razdoblja od 1889. do 1931. godine."

Kutija br. 16 "Rukopisi, ostala graa i kritike knjige 'Crtice iz hrvatske knjievne kulture Istre' iz 1926. godine. Koncepti raznih govora iz 1900,1909.i 1910. Prepiska (pisma) od 1927. do 1929. estitke k 80 i 81 godinjici (1928.1929. god.)"

23



Kutija br. 17 "Spisi profesorske afere iz 1891. do 1894. Jezikovna interpelacija u Istarskom saboru godine 1894. i govori u parlamentu od 1907. do 1913. Hrv. sveuilino pitanje 1909. do 1914. Biljeke s klupskih sjednica od 1911. do 1914. Spisi o evakuiranima 1918. Razdioba - 'Crtica...' i zahvale iz 1930. godine. Sastavak 'Das Volksleben der Slaven In Istrien'."

Kutija br. 18 "Graa za ivotopis prof. Matka Mandia od 1882. do 1915. 'Denk- schrift' vladi o stanju u Primorju 1899. Razne biljeke, pisma i koncepti od 1893. do 1908. Letei listovi raznih biljeaka iz 1900. do 1907. Biljeke glede 'Nar. kluba* i 'Hrv. slovenskog kluba u Beu' 1911. godine. Dopisivanje s Drubom sv. irila i Metoda od 1916. do 1922. i druge stvari iz godine 1929. estitke k izboru za nar. poslanika 1931. godine. Graa za biografski (enciklopedijski) rjenik."

Kutija br. 19 "Prvi notes o nadzoravanju javnih pukih kola 1882. godine. Protocolli Castua anno 1613-1839. (Libri I- XII. che contiene le copie degl' Ordine ed atti, che interessano il Dominio."45

Oito je kako je dr. Budisavljevi za dio grae koji je sredio nastojao dati iri i precizniji uvid u sadraj negoli je to uinila Antonija Cviji. Dr. Budisavljevi dao je zaista pregled sadraja svake pojedine kartonske kutije, dok je A. Cviji to uinila samo za 8 kutija od ukupno 75. Na taj nain dr. Budisavljevi je uspio dati vie podataka potrebnih za inventar kao imovnik arhivske ustanove, a s druge strane olakao je prouavanje i ocjenjivanje Spinievog javnog rada, to mu je, ini se, bila glavna nakana pri sreivanju Spinieve grae.46

No uza sve te pojedinosti, inventar iz 1946. godine u sutini pokazuje da dr. Budisavljevi ipak nije primijenio odreeni sustav u sreivanju rukopisne ostavtine koji bi odgovarao sadraju te grae i funkcijama koje je Spini obavljao u javnom ivotu. Stoga je taj inventar konfuzan i loiji od onoga popisa iz 1928. godine, jer se pri sreivanju grae

4S Isto, vidi prilog "popis" kolekcije Spinia.

46 Isto, vidi izvjetaj dr. Budisavljevia.

24


Uvod

nije koristio ak ni kronolokim naelom koje je primijenila Antonija Cviji. Dr. Budisavljevi nije koncentrirao istovrsnu materiju u jednu skupinu, nego je u jednoj kutiji skupio materijal koji u pravilu nije vezan ni tematski ni kronoloki. Grada nije inventirana po redoslijedu glavnih i sporednih serija, koje se veu uz glavne. Datiranje je netono, jer esto u istom vremenskom rasponu obuhvaa vie vrsta grae, iako je za svaku vrstu postojao zaseban vremenski raspon. Naslovi omota takoer su esto netoni, jer su suvie openiti ili pak jednostrani.

IV.

Krajem 1957. godine uprava Arhiva Hrvatske povjerila mi je rukopisnu ostavtinu Vjekoslava Spinia daju sredim i inventariziram. Uz grau primio sam prijedlog dr. Budisavljevia radi orijentacije.

Nakon pregleda arhivske grae ustanovio sam da treba odrediti da li ta graa predstavlja rukopisnu ostavtinu ili zbirku, zatim da se trebam detaljno upoznati s linou i opusom Vjekoslava Spinia na osnovi literature i detaljnog pregleda cijele grae, da bih se trebao upoznati s glavnim osnovama ustavnog i upravnog ustrojstva Austro-Ugarske, s radom i linostima politikog ivota ne samo Istre, nego i Austrije, eke, Hrvatske i Dalmacije, te da e sustav sreivanja trebati zamijeniti novim, koji e odgovarati djelatnosti Spinia i opsegu sauvane grae.

Logino je da, prije svega, treba odrediti da li graa predstavlja Spinievu rukopisnu ostavtinu ili njegovu zbirku. Antonija Cviji nazivala je tu grau "Arhiv Spini: Istra", a dr. Budisavljevi "Kolekcija Vjekoslava Spinia".

Analizirajui grau lako je ustanoviti da ona obuhvaa dnevnike, biljeke, sastavke, nacrte govora Vjekoslava Spinia kao profesora, prosvjetnog i politikog radnika, pa korespondenciju koju je Spini vodio odravajui vezu sa svojim suradnicima, politikim radnicima i roacima. Pored toga moglo se ustanoviti da graa sadri spomenice, memorandume, interpelacije, zahtjeve, koji su upravljeni veinom Austrijskoj vladi i njezinim pojedinim ministarstvima. Kod veeg broja tih intervencija hrvatskih poslanika u Zastupnikoj kui Bekog carevinskog vijea, Spini je bio jedan od glavnih sastavljaa i suradnika, a manji ih je broj primio od svojih politikih suradnika radi znanja i poduzimanja odreenih akcija. Meu graom su i zapisnici sjednica Hrvatsko-slovenskog kluba u Carevinskom vijeu u Beu, Hrvatsko-slovenskog kluba Istarskog sabora, politikog drutva za Hrvate i Slovence u Istri, Drube sv. irila i Metoda za Istru i drugih

25



organizacija u kojima je Vjekoslav Spini bio predsjednik ili mentor, pa je s obzirom na svoj politiki rad bio veoma zainteresiran da te zapisnike uva i dri kod sebe da bi mogao djelovati kao zastupnik i poslanik u predstavnikom tijelu unutar povjerenog mu okvira. Na kraju, u grai su pojedini brojevi raznih novina, veinom novinski izresci, koje je Spini uvao jer su bili u vezi s njegovim radom bilo da je on sastavio lanak, bilo da tretiraju pitanja kojima se Spini bavio kao poslanik ili zastupnik, pa su mu bili potrebni kod vlastitih sastavaka i intervencija. Knjige i zemljopisne karte koje je dr. Budisavljevi izdvojio takoer su sluile Spiniu i njegovom radu politiara ili povijesniara, no ipak se ne mogu smatrati sastavnim dijelom Spinieve djelatnosti, jer su sluile samo kao pomagalo, a nisu bile objekt njegova prouavanja ili politikog rada.

Graa o radu Hrvatsko-slovenskog kluba i Jugoslavenskog kluba u Carevinskom vijeu u Beu, Hrvatskog kluba Istarskog sabora, politikih drutava u Istri, Drube sv. irila i Metoda za Istru i drugih organizacija ne predstavlja posebne fondove. Spini je sudjelovao na sjednicama tih organizacija kao njihov lan ili dunosnik, a imao je obiaj zapisivati pojedine izjave svojih kolega koje su oni dali na tim sastancima, svoja zapaanja i misli povodom prijedloga ili problema koji su se iznosili na sjednicama, te zakljuke i akcije povodom takvih prijedloga. Spini je kao dunosnik tih organizacija esto primao pisma u kojima se iznosila problematika istarskih sela i gradia, a koja su se rjeavala u pojedinim organizacijama, pa je odgovarao na ta pisma u skladu sa zakljukom organizacije.

Vei dio svojih primjedaba, biljeki, pisama i nacrta govora Spini je sauvao, kao i mnoge zapisnike s tih sjednica koje je sastavio, potpisao ili dobio radi usklaivanja svojih akcija u Istarskom saboru, Zastupnikoj kui Carevinskog vijea u Beu i uope u javnosti. Zapisnici sjednica nisu bili skupljeni u omot, nego su bili u raznim omotima po predmetima, to pokazuje da sam Spini nije te zapisnike smatrao jednom cjelinom, nego tek direktivnim pomagalom u svom radu. Treba podvui, meutim, da je Spini znao to znai jedan arhivski fond, npr. Druba sv. irila i Metoda za Istru, pa je vodio posebnu brigu da se on sauva i onda kada nije vie ivio u Istri. Graa o radu tih organizacija, dakle, u osnovi ne pripada fondovima tih organizacija, iako ne bi bilo zapreka da se iz njih izdvoje sjedniki zapisnici i ukljue u fondove tih organizacija ako se naknadno pronau i ako ti zapisnici budu tamo nedostajali.

Kako se vidi Spinieva graa nastala je veim dijelom iz djelatnosti samog Spinia, a manjim dijelom posredno iz odnosa prema Spinievom javnom radu. Prema tome, u toj grai postoji prirodna veza dokumenata. Ta graa ne predstavlja spoj nevezanih arhivalija razliite provenijencije. Naprotiv, Spinieva graa organski je povezana, proizala je iz djelatnosti

26


Uvod

Vjekoslava Spinia kao profesora, politiara i kulturnog radnika, a slui kao izvor i osnova za povijesna istraivanja.

Pogreno je definirati Spinievu grau kao zbirku ili kolekciju, jer zbirka predstavlja organski nevezani skup dokumenata koji je nastao iz posebnih interesa skupljaa. Graa Vjekoslava Spinia predstavlja njegovu rukopisnu ostavtinu. To shvaanje ne pobija injenica da su u ostavtini naeni fragmenti arhivskog fonda Kastavske gospotije. Sam Spini u svojoj ponudi za predaju rukopisne ostavtine Arhivu Hrvatske naglaava da bi predao "mnoinu pisama, spisa, biljeki tiui se mojega i djelomino mojih drugova rada u javne svrhe", a ne spominje da bi predao i ostatke arhivskog fonda Kastavske gospotije, to dokazuje da se i sam Spini nije smatrao kolekcionarom. On je vjerojatno dobio te fragmente nekom prilikom bilo radi obrade, bilo da ih povjeri nekom na uvanje, pa je prilikom predaje svojih arhivalija predao i te fragmente.

Uporaba izraza "arhiv" za oznaku Spinieve arhivske grae nije loa, ak je i uobiajena u literaturi. No, arhivisti Arhiva Hrvatske u Zagrebu utvrdili su opravdano na svom strunom radnom sastanku odranom 1959. godine da se arhivska graa odreenog javnog radnika, koja se zbog geneze obiava kvalificirati arhiv te linosti, ubudue registrira "kao rukopisna ostavtina", da bi se postigla specijaliziranost izraza "arhiv". U cilju unapreivanja arhivske terminologije kod nas i ja u u ovoj radnji zamijeniti izraz arhiv izrazom "rukopisna ostavtina", pa e se i "arhiv Vjekoslava Spinia" nazivati "rukopisna ostavtina Vjekoslava Spinia". Poluio bi se jo vei uspjeh u stvaranju nae arhivske terminologije kad bi se izraz "fond" mogao udomaiti u naoj arhivistici za grau nadletava, ustanova i organizacija, tako da bi se izraz "arhiv" mogao ograniiti samo na pojmovni sadraj arhiva kao ustanove.

Fond nastaje djelatnou odreene administracije, a rukopisna ostavtina djelatnou odreene osobe, te predstavlja dokumentaciju o obavljanju funkcija organa vlasti, njegovih slubenika ili pak s druge strane javnog radnika. Arhivski fond je organizam koji se formira prema uvjetima koji utjeu na stvaraoca fonda. Ako se mijenjaju funkcije administracije ili osobe, mijenja se i stanje fonda, odnosno rukopisne ostavtine. Stoga kod sreivanja fonda ili rukopisne ostavtine ne postoji shema za sreivanje. Arhivist ne moe a priori utvrditi uvjete koji reguliraju formaciju i poredak u jednom fondu ili rukopisnoj ostavtini. Arhivist moe samo studirati organizam, a zatim utvrditi pravila prema kojima je taj fond, odnosno rukopisna ostavtina formirana. Iskustva iz srodnih primjera naravno treba koristiti, ali rjeenje glavnih pitanja zavisi od pravilna procjene specifinosti svakog konkretnog fonda ili rukopisne ostavtine. Svaki fond i rukopisna ostavtina predstavljaju zasebno bie sa svojim znaajkama koje arhivist mora

27



znati utvrditi prije poetka sreivanja. Kod rukopisne ostavtine jednog javnog radnika arhivist postie saznanja o individualnosti i karakteristikama te ostavtine svestranim upoznavanjem linosti i djela stvaraoca arhivske grae i njegove uloge u drutvu, a posebno na osnovi saznanja o sadraju te grae.

Poznavanje funkcije i uloge Vjekoslava Spinia, pa i vremena u kojem je ivio dat e samo idealnu sliku jednog inventara za sluaj kad bi bilo sauvano sve to bi trebao dokumentirati takav inventar. injenica je, meutim, da nije sve sauvano to je Spini mogao sauvati, niti su u konkretnom sluaju ikada postojale sve arhivalije da bi se mogao izraditi idealni inventar. Trebalo je dakle ustanoviti koliko je od ega sauvano. Utvrditi to, znailo je utvrditi temelje za okosnicu inventara - glavne serije na koje se oslanjaju ostale, razluiti glavno od sporednog. No, ustanoviti koliko je od ega sauvano znailo je detaljno upoznati arhivalije. Letimian pregled itavog materijala nije bio dostatan da se zakljui da li postojei naslovi kutija, svenjia, omota i kouljica iskazuju i njihov sadraj, da li su obavijesni za arhiviste i da li ukazuju na to radi li se o jednoj cjelini ili unutar te cjeline postoje neke podserije.

Nakon detaljnog upoznavanja sadraja rukopisne ostavtine Vjekoslava Spinia, kontrole sadraja omota, konvoluta i svenjia, te usporedbe tog sadraja s naslovom omota i svenjia, ili ako takvog utvrivanja naslova te formiranja novih svenjia iz nesreene grae nije bilo, preli smo na grubo sreivanje rukopisne ostavtine.

Dobivi itavu grau u svenjiima i omotima od kojih svaki ima svoj naslov, smjestili smo te omote i svenjie u kartonske kutije onim redom koji smo u poetku zatekli, a zatim smo numerirali te kutije, svenjie i omote unutar kutija, pa napokon popisali kutije po redu prepisavi naslove omota i svenjia unutar kutija takoer po redu i tako uinili sve operacije koje su dovele do privremenog inventara rukopisne ostavtine. Redoslijed kutija i svenjia unutar kutija nije se izmijenio, iako smo materijale iz 97 kutija smjestili u 132 kutije. Mnoge arhivske kutije bile su do tada pretrpane arhivalijama, pa ih je trebalo razdijeliti u vie kutija da bi se sprijeilo njihovo unitavanje ili oteivanje prilikom vaenja ili ulaganja.

Novi popis grae nije pokazivao rezultate nekog novog sreivanja, nego staro stanje ali u preciznijoj formi. Kod formiranja takvog privremenog inventara trebalo je posebno paziti da se ne mijenja stari sustav sreivanja, jer se tako izbjegla opasnost da restituiranje arhivalija u staro stanje bude nemogue, ako bi ono bilo diktirano injenicom da je tijekom rada s arhiva-lijama pronaen popis svih arhivalija ili veeg dijela, koji katkad vodi stvaralac rukopisne ostavtine radi vlastitog snalaenja.

28


Uvod

Zavrivi privremeni inventar, uglavnom na osnovi provjerenih novopostavljenih naslova pojedinih svenjia ili omota, stekli smo mogunost za nastavak i dovrenje grubog sreivanja rukopisne ostavtine.

Analizirajui takav inventar esto opaamo da je jedan predmet zastupljen u vie omota ili svenjia u raznim kutijama Tako smo na primjer ustanovili da se zapisnici i biljeke sjednica Hrvatsko-slovenskog kluba Istarskog sabora nalaze u kutijama broj 1, 2, 3, 33, 36, 44, 52, 55, 57, 68 i 80; zapisnici sjednica Hrvatsko-slovenskog kluba Carevinskog vijea u Beu u kutijama broj 17, 31, 33,34,51 i 94; materijali Politikog drutva Hrvata i Slovenaca u Istri u kutijama broj 3, 4,17, 49, 74 i 75 itd.

Isto tako, analizirajui naslove omota i svenjia mogli smo ustanoviti da bi trebalo vie raznoimenih svenjia i omota koji su se nalazili u raznim kutijama spojiti u jedan, ne dirajui ipak cjelinu pojedinih svenjia, jer su se ti raznoimeni svenjii i omoti odnosili samo na jedan predmet, ali su predstavljali tjeavanje tog predmeta u vie faza ili su bili razlueni u svoje komponente, pa su tako rastavljeni, svaki za sebe, onemoguavali istraivau potpuni uvid u kompleks itavog pitanja. Na primjer: Spini je napisao studiju "Crtice iz hrvatske knjievne kulture Istre". U kutiji broj 3 nalazio se omot s naslovom te studije, manuskript, u kutiji broj 11 omot s naslovom Trokovi tiskanja studije 'Crtice...', u kutiji 13 omot Kritika studije "Crtice...", a u kutiji broj 72 omot s naslovom Zahvale koje su se odnosile na estitke prigodom objelodanjivanja "Crtica..."

Na kraju, detaljnim pregledom itave grae moglo se ustanoviti da ni Spini, niti bilo tko drugi nije vodio oevidnik dokumenata rukopisne ostavtine. Spini je dodue vodio biljeke o "obavljenim stvarima" (1898.-1914.) u formi protokola, ali brojevi oznaeni u protokolu kao i njihov sadraj nisu se poklapali s redoslijedom pisama, spisa ili biljeki ni kronoloki ni sadrajno, iako redoslijed korespondencije nije bio dirnut. Spiniev protokol predstavlja naime kronoloku evidenciju obavljenih inter-vencija. Istina, te akcije uslijedile su veinom na osnovi korespondencije, ali i na usmeni dogovor, prijedlog, molbu suradnika, znanaca i prijatelja. Meutim, u protokolu, ako moemo tako nazvati evidenciju Spinievih intervencija, postoje brojevi sa sadrajem intervencije koja nije uslijedila na neiji poticaj. Oito je dakle da se korespondencija ne bi mogla uskladiti s brojevima te evidencije. Kako ni istraivai nisu citirali Spinievu rukopisnu ostavtinu prema redoslijedu koji je utvrdio dr. Budisavljevi, graa rukopisne ostavtine mogla se slobodno srediti u skladu s djelatnou Vjekoslava Spinia.

Nakon dosadanjeg grubog sreivanja, rukopisna ostavtina brojila je 112 raznih naslova svenjia, omota, pa i kutija, ukoliko se u odreenoj kutiji nalazio istovrsni materijal. Takvi su na primjer naslovi bili: estitke,

29



Dnevnici, Rijeka rezolucija, ivotopisi, Sabor, Asesorija, Obrana hrvatskog jezika u Kastvu, Podaci o onomastici, Druba sv. irila i Metoda za Istru, Liga nazionale, Narodna zajednica za Istru, "tota", Cuder-Kastav, Izbori za sabor, Interpelacije, Kastavski spisi politike naravi, Spinieve rasprave, Mirovina, Korespondencija itd. Svi ti naslovi davali su nam konaan pregled onih arhivalija koje su sauvane. to je jedna grupa arhivalija bila detaljnije popisana, to je i naslov bio precizniji i davao dublji uvid u sadraj rukopisne ostavtine.

Uzevi u obzir idealni inventar, koji smo si zamislili, tj. daje sauvana dokumentacija za svaku Spinievu djelatnost, zatim analiziravi popis materijala koji je bio smjeten u kutijama, te obazirui se na potrebe povjesniara u istraivanjima ekonomskog, drutvenog i kulturnog ivota Istre, a posebno linosti Vjekoslava Spinia, zakljuili smo da 112 naslova treba svesti na manji broj, koji e dati kompleksnu sliku jednog predmeta prouavanja. Prilikom smanjivanja broja naslova neki od njih ostali su samostalni, a neki su se saeli u jedan skupni naslov koji je sauvao bitnost sadraja i dataciju svih saetih naslova. Ostali su samostalni naslovi: Spinievi dnevnici, Spinievi govori, sastavci i interpelacije, Sabor, Hrvatsko-slovenski klub Istarskog sabora, Hrvatsko-slovenski klub i Jugoslavenski klub Carevinskog vijea u Beu, Druba sv. irila i Metoda za Istru, Politiko drutvo Hrvata i Slovenaca za Istru, "Naa sloga" i jo neki. Korespondencija je takoer zadrala samostalan naslov koji je obuhvaao najvei broj kutija (59 od 132 ukupno!).

Stvaranje skupnih naslova iziskivalo je posebnu panju. Oni se moraju oblikovati tako da sasvim obuhvaaju pojmovni sadraj materijala iz svakog omota i svenjia, te odgovarajui vremenski raspon. Oni su se morali izabrati tako da odgovaraju odreenoj problematici u odreeno doba. Oni nisu smjeli uopavati jedan problem, niti biti jednostrani, jer bi istraivaa zaveli pri analizi inventara. Na primjer, u rukopisnoj ostavtini nalazi se dosta biljeki i prijedloga, u vezi s opinskim izborima u Kastvu i drugim istarskim opinama, zatim zapisnika sjednica opinskih vijea, s kojima su obino uvezi pisma opinskih elnika koji uz pismo alju zakljuak opine kako bi Spini preuzeo izvjesne akcije, prijedlozi opina za rjeavanje razliitih pitanja, molbe opina da via vlast izvjesni svoj zakljuak mijenja i druga graa koja se odnosi na opine. Kada bi se graa ovako nabrojena ostavila pod svojim pojedinanim naslovima, a da se svim ovim pojedinanim svenjiima i omotima ne odredi skupni naslov, istraiva ne bi lako mogao zakljuiti da se radi o grai koja oslikava borbu hrvatskog ivlja za vlast u opinama. Tako npr. omot s naslovom "Cuder" ne moe zainteresirati istraivaa koji jo ne poznaje problematiku opine Kastav, a Cuder je bio njezin posebniproblem jer je predstavljao instrument talijanske iredentistike

30


Uvod

politike Istarskog zemaljskog odbora kojim se htjelo unititi opinsku monolitnost u Kastvu., tu kulu oporbe protiv iredentistike politike u Istri. Uzevi dakle sve te imbenike u obzir, formiran je skupni naslov za sve materijale o izborima i problemima opina i to "Graa o opinskim izborima u Istri (1892.-1907.) i opinskim problemima (1891.-1912.)", tako da je graa za jednu opinu sainjavala jednu cjelinu. Graa za opinu Kastav izdvojena je iz te grupe jer je Spini bio lan Opinskog zastupstva u Kastvu, a kako je graa za tu opinu opsena formiran je posebni naslov "Graa o problemima opine Kastav (1849.-1931.)". No i taj naslov je u stvari skupni naslov, jer je graa o kastavskoj problematici raznovrsna i smjetena u vie omota i svenjia. Budui da su omoti o kastavskoj problematici uvrteni pod skupni naslov kronolokim redom, to je omot "Cuder" uao u red prema svom vremenskom rasponu.

Formiranjem skupnih naslova postigli smo daje istraiva orijentiran inventarom na dva glavna naslova, ako eli prouavati opinsku problematiku Istre, odnosno opine Kastav, a ako su mu potrebni odmah i detaljni podaci 0 istom pitanju, posluit e mu naslovi svenjia i omota koji su uvrteni pod taj skupni naslov. Pri tom ga nee smetati to je materija jednoga skupnoga naslova smjetena u vie kutija. Meu skupne naslove koji su obuhvatili najvei dio arhivalija spadaju "Ekonomski odnosi" i "Prosvjeta".

Pod grupu "Ekonomski odnosi" uvrteni su svenjii i omoti s naslovima: Poljodjelstvo, Pomorstvo, eljeznice, Mostovi, Autopromet, Trgovina, Obrt, Financije, Aprovizacije za vrijeme prvog svjetskog rata i Borba protiv oskudice; a u grupu "Prosvjeta" omoti i svenjii s naslovima: Puko kolstvo, Uiteljska kola u Kastvu, Ostale srednje kole u Istri, Sveuilino pitanje u Zagrebu, Ljubljani i Trstu (1901.-1914.), Problemi nastave 1917. i 1918. god., Borba za poviicu plaa nastavnom osoblju u Istri te za ukinue kolskih taksa.

Kako je sva graa rukopisne ostavtine Vjekoslava Spinia smjetena pod odgovarajue naslove unutar omota koje je formirao sam Spini, i svenjia koje je formirao arhivist, a vei dio tih naslova podijeljen meu skupne naslove, formirajui tako vee grupacije omota i svenjia, trebalo je prii odreivanju redoslijeda pojedinih naslova samostalnih omota 1 svenjia, a to znai trebalo je utvrditi plan definitivnog inventara.

Ralanjujui naslove omota i svenjia i usporeujui ih s djelatnostima Vjekoslava Spinia moglo se utvrditi da se idealni inventar nee moi u potpunosti ostvariti. Najvie je zastupljena graa koja se odnosi na rad Vjekoslava Spinia kao zastupnika u Carevinskom vijeu (referati u delegacijama, interpelacije i govori). Ona obuhvaa i djelatnost Spinia kao jednog od organizatora izborne propagande meu narodnim masama prilikom izbora za Carevinsko vijee, te kao lana Hrvatsko-slovenskog kluba

31



u Carevinskom vijeu u Beu u kojem su se donosile odluke o poduzimanju zajednikih akcija lanova kluba i koordinaciji rada s politikim istomiljenicima. Manju skupinu grae predstavlja ona o izborima za Istarski sabor (1889.-1914.), o radu Sabora (1885.-1910.) i Hrvatsko-slovenskom klubu Istarskog sabora (1884.-1914.). Ta graa daje i uvid u djelatnost Vjekoslava Spinia kao zastupnika u istarskom saboru i dugogodinjeg prisjednika Hrvatsko-slovenskog kluba kod tog Sabora. Rad Vjekoslava Spinia kao prisjednikalstarskogzemaljskogodbora ikao lana Privremenog narodnog predstavnitva u Beogradu zastupljen je sa svega nekoliko predmeta, a o njegovoj djelatnosti kao narodnog poslanika u Narodnoj skuptiniu Beogradu nema uope dokumentacije. Spinievo slubovanje kao profesora i kolskog nadzornika moemo pratiti uglavnom samo na osnovi njegovih biljeaka, koje je vodio veim dijelom kao dnevnik. Takoer manju skupinu grae predstavljaju oni dokumenti, koji oslikavaju veliku i dugu borbu voenu ha elu sa Spiniem i njegovim najbliim suradnicima (Matkom Laginjom i Matkom Mandiem) za preuzimanje vlasti u opinama koje su drali talijanski proiredentistiki krugovi. Uz tu grau vezuje se obilnija graa o kastavskoj opinskoj problematici, koja donekle pokazuje djelatnost Spinia kao lana Opinskog zastupstva u Kastvu. Velik dio grae ine razne intervencije Spinia kod pojedinih ministarstava i ureda u Beu, Namjesnitva u Trstu, pojedinih kotarskih poglavarstava i Zemaljskog odbora Istre, a posebno kod raznih utjecajnih linosti radi rjeavanja problema pojedinca, opina ili itavog kotara iz oblastiprosvjete, ekonomike,pravosua, zdravstva i vojske. Meu tom skupinom grae najvie je zastupljena problematika prosvjete i ekonomike koja se ne bi mogla uvrstiti u grau koja govori iskljuivo o djelatnosti Spinia kao narodnog zastupnika, jer je teko odrediti da lije Spini intervenirao kao zastupnik na Istarskom saboru ili kao poslanik u Carevinskom vijeu, a esto je za jedan predmet poduzimao mjere kod vie istanci u sustavu uprave. Tako je u jednom predmetu Spini morao intervenirati kao zastupnik obaju predstavnikih tijela, a esto ine kao zastupnik, nego kao ovjek, tovan i obljubljen meu svojim znancima sa dosta utjecajnih veza. Zbog toga je ova dokumentacija zadrana kao samostalna skupina koja se nadovezuje na prije spomenute kao posebni oblik Spinievog rada.

Sva do sada nabrojena graa proizala je uglavnom iz djelatnosti Spinia kao narodnog zastupnika i dravnog slubenika. Posebnu grupu grae predstavlja ona koja je nastala djelatnou Spinia kao lana politike stranke i nekih drutvenih organizacija. Tu su Spinievi govori na politikim sastancima, suradnja s kolegama u Politikom drutvu "Edinost" u Trstu, odnosi s drugim politikim strankama, rad u Drubi sv. irila i Metoda za Istru i drugim drutvenim organizacijama Istre.

32


Uvod

Treu grupu Spinieve rukopisne ostavtine sainjavaju svi njegovi sastavci (objavljeni i neobjavljeni), koji ocrtavaju Spinia kao kulturno-prosvjetnog radnika, te njegove pomone knjige u kojima je djelomino registrirao svoje misli, a djelomino zapisao ono to je trebao uiniti i koliko je od toga uspio. Od ovih knjiga razlikuju se njegovi dnevnici i zabiljeke, koji su sasvim memoarskog karaktera.

Ove tri grupe arhivalija sainjavaju skoro polovicu ukupne koliine grade. Gotovo jednako tako veliku skupinu ini korespondencija koju je Spini vodio sa irokim krugom svojih znanaca, politikih istomiljenika, prijatelja i roaka. Ne moe se rei da i u prve tri grupe nisu uvrtena pisma. Dapae, ona su veinom sluila kao osnova za intervenciju ili koji drugi oblik rada, ali je sam Spini izdvojio preteni dio korespondencije u posebnu skupinu. Uzroke za to treba traiti u injenici daje korespondencija sluila Spiniu prvenstveno kao obavijesna graa za poduzimanje irokih akcija (spomenice, memorandumi, zahtjevi Austrijskoj vladi, opstrukcije u saboru, pregovori), a kako pisma tretiraju razne probleme, teko je i zamisliti da bi se svako pismo, ili barem veina, moglo uvrstiti u bilo koju do sad formiranu grupu ili originalno uinjen omot. Korespondencija s roacima nalazi se zajedno s ostalom korespondencijom, jer i ona esto daje podatke o prilikama u Spinievom rodnom kraju i o tenjama Spinievih roaka, koje su uostalom tipine za hrvatsko graanstvo u nastajanju. Uz korespondenciju su i estitke, razglednice (koje su uglavnom bez politikog znaenja) i "pabirci", to jest pisma koja je sam Spini izdvojio i tako nazvao iz nepoznatih razloga, a koja su uglavnom adresirana na Spinia radi posredovanja u korist pojedinca. Vjerojatno su to sluajevi za koje Spini nije htio ili nije mogao intervenirati pa su ostala nerijeena.

Posljednju grupu sainjavaju stampata (slubene odredbe nekih slavonskih opina iz doba I. svjetskog rata - vjerojatno zbog aprovizacije -i novine, koje je Spini skupljao radi podataka o obiljeavanju odreenih prilika ili pokreta).

Prema tome, plan definitivnog inventara obuhvatio bi ove serije:

1) graa o djelatnosti Vjekoslava Spinia kao narodnog predstavnika; 2) graa o djelatnosti Vjekoslava Spinia kao lana politike stranke i nekih drutvenih organizacija; 3) sastavci Spinia kao kulturno-prosvjetnog radnika; 4) korespondencija i 5) stampata.

33



Serije bi se djelile na podserije. Tako bi se serija ad 1) dijelila na ove podserije:

a) Carevinsko vijee i Hrvatsko-slovenski klub u Carevinskom vijeu;

b) Istarski sabor i Hrvatsko-slovenski klub u Istarskom saboru;

c) opine; d) Spinieve intervencije za Istru u pojedinim resorima

vlade i namjesnitva; e) djelatnost Vjekoslava Spinia poslije 1918. godine.

Serija ad 2) dijelila bi se na podserije: a) govori Vjekoslava Spinia na politikim sastancima; b) politika drutva Istre; c) drutvene organizacije Istre.

Serija ad 3) dijelila bi se na podserije: a) dnevnici i zabiljeke Vjekoslava Spinia; b) memoarske biljeke V. Spinia; c) studije V. Spinia; d) manji sastavci V. Spinia.

Serija ad 4) imala bi podserije: a) korespondencija; b) estitke; c) razglednice; d) "pabirci".

Stampata bi obuhvatila dvije podserije: a) - upravne odredbe

b) - novine

Utvrdivi redoslijed serija ipodserija, preostaje jo odrediti poredak naslova omota i svenjia unutar svake podserije. Logino je, ako je rije o podseriji Carevinsko vijee u Beu i Hrvatsko-slovenski klub kod Carevinskog vijea u Beu, da na prvo mjesto smjestimo grau o izborima za Carevinsko vijee, jer su izbori uvjet za postojanje Carevinskog vijea, a time i Kluba Hrvata i Slovenaca koji su bili zastupnici u Carevinskom vijeu. Iza izbora slijedila bi graa o izbornoj reformi, jer se ova neposredno odnosi na izbore za Carevinsko vijee. Budui da su hrvatski i slovenski zastupnici Istre u Zastupnikoj kui Carevinskog vijea djelovali homogeno, jer su se tako

34


Uvod

dogovorili na sjednici svoga kluba (bilo da su zajedniki potpisali i predali Austrijskoj vladi svoj memorandum, zahtjev ili prijedlog, bilo da je Spini sam uloio interpelaciju vladi ili odreenom ministru, odrao govor u parlamentu u dogovorenom smislu ili odrao referat o pojedinom pitanju, koje se pretresalo u Austrijskoj i Ugarskoj delegaciji), naravno da iza grae o izborima i izbornoj reformi slijedi graa o djelatnosti Kluba, a potom zahtjevi, spomenice, memorandumi hrvatsko-slovenskih zastupnika Austrijskoj vladi, zatim interpelacije Vjekoslava Spinia, njegovi referati odrani u delegacijama i njegovi govori odrani u Zastupnikoj kui Carevinskog vijea. Isto tako logino je da e se uz govore, interpelacije i referate prikljuiti graa koja je Spiniu sluila za njihovo sastav-ljanje, a da je izvjesna graa zaista tom cilju sluila, svjedoe omoti i biljeke o tome koje je napisao sam Spini.

Slini poredak grae bit e i kod podserije "Istarski sabor i Hrvatsko-slovenski klub Istarskog sabora", no, ipak s izvjesnim razlikama, koje sjedne strane diktira drukiji oblik rada hrvatsko-slovenskih zastupnika, a s druge strane, manji opseg grae o tim pitanjima. Kod te podserije doi e na prvo mjesto takoer graa o izborima za Istarski sabor, a onda e slijediti graa o radu Hrvatsko-slovenskog kluba Istarskog sabora, zatim ona o radu Sabora, Zemaljske upravne komisije (koja je zamijenila svojim funkcijama djelokrug nezavisnog sabora od 1916. do 1918. god.) i napokon, graa o djelovanju Vjekoslava Spinia u svojstvu prisjednika Zemaljskog odbora Istre, kao izvrnog odbora Istarskog sabora.

Kod podserije "Opine" treba izdvojiti grau o kastavskoj opini, jer je Spini bio lan Zastupstva kastavske opine. Ostale opine ne treba poredati po veliini ili alfabetski, nego po kotarevima kronolokim redom, jer se tako omoguava uvid iz samog inventara u sauvanost podataka za odreeni politiki kotar, ime se olakava rad istraivaa.

Kod ostalih podserija redoslijed omota i svenjia lake je utvrditi. Spinieve intervencije za Istru slijedit e po resorima kronoloki, graa o Spinievoj djelatnosti iza 1918. god. tematski, a unutar teme kronoloki, Spinievi govori na politikim sastancima kronoloki, politika drutva redom po znaenju, kao i drutvene organizacije, Spinievi sastavci kronoloki bez obzira na koju se podseriju odnose, korespondencija, estitke, razglednice i "pabirci" kronoloki, upravne odredbe po opinama kronoloki, a novine i novinski isjeci po nazivima, ako je mogue, inae kronoloki.

Korespondencija koja broji skoro 20.000 pisama sreena je i popisana kronoloki, pa je na taj nain osiguran dobar uvid u odreeno vremensko razdoblje, kako s obzirom na sadraj pisama, tako i s obzirom na suradnike i politike istomiljenike toga doba. Nije odvajano privatno dopisivanje od onoga javnog znaaja, jer su esto i pisma Spinievih roaka

35



oblikovala politike prilike i probleme svoga vremena. Uz pisma su i Spinievi koncepti, a u korespondenciji je zadrano i 12 pisama koje je on uvao iako nisu bila upuena njemu. Kako bi se istraivaima olakalo prona-laenje pisama vanijih adresanata (M. Laginja, M. Mandi i dr.) izraeno je kazalo ili kartoteka korespondencije.

Podijelivi tako svu grau na serije i podserije, uzevi u obzir Spinieve funkcije i ouvanu grau prema kritiki postavljenim naslovima omota i svenjia, te odredivi njihov redoslijed unutar podserija, preostalo je pitanje dokumenata koji predstavljaju Spinieve personalije, zatim svenjia koji se ne mogu uvrstiti ni pod jednu seriju, i napokon, fragmenata fonda Pianskog kaptola i Kastavske gospotije. Personalije se po obiaju stavljaju na prvo mjesto u inventar. U ovakvom sluaju loginije bi bilo grau o osobnim Spinievim podacima staviti iza serija koje se odnose prvenstveno na djelatnost Vjekoslava Spinia negoli ispred, jer je za povijesna istraivanja vrednija opa problematika Istre nego odlikovanja ili prisustvovanje Vjekoslava Spinia na nekom prijemu. Naprotiv, opravdano je ispred serija o radu Spinia staviti njegove dnevnike i zabiljeke, jer predstavljaju odlino obavijesno sredstvo za prouavanje njegovog rada, te uvode istraivaa uglavnom u svu Spinievu djelatnost kronolokim redom.47

47 Zabiljeke Vjekoslava Spinia sadre, naroito do 1882. god. kada je zapoeo njegov politiki rad, raznovrsne notice (objanjenja raznih pojmova, adrese, naslove raznih djela, naroito povijesno-politikih studija, satnice, ocjene, kolske zadae njegovih uenika u uiteljskoj koli i dr.) koje su zapi-sane u notese, a bile su od praktinog znaenja za Spinia. Od 1882. god. Spini poinje biljeiti svoje doivljaje ne sporadino, uz praktine biljeke memorijalnog karaktera, nego sve vie stalno, pa su tako nastali njegovi dnevnici, ako su doivljaji iznoeni kronolokim redom predstavljali preteni dio Spinievih biljeki u izvjesnom notesu. Ako zabiljeke nisu bile ispremijeane s doivljajima, nego su ovi odvojeno iskazani u notesu, u tom sluaju notes je imao zabiljeke i dnevnik. Ima sluajeva kad Spinievi dnevnici ne sadre samo doivljaje iznesene kronolokim redom, nego i zabiljeke od praktinog znaenja, pa su takvi notesi samo dnevnici, jer su zabiljeke sporadine. Te zabiljeke nisu u svojoj biti sline biljekama Vjekoslava Spinia, koje je on zapisao u biljenicama pod nazivom "tota" (vidi kutiju br. 54), jer te biljenice sadre Spinieve sastavke, reminiscencije, opaske povodom nekih dogaaja, pa i prijepise lanaka koji su ga zanimali. Te biljeke su, dakle, nastale iz nekih drugih pobuda, vjerojatno iz starog obiaja njegovih akih vremena "Nulla dies sine linea". Kako se vidi biljeke nemaju isti izvor postanka, niti su sline po sadraju i svrsi biljekama "tota", dok

36


Uvod

Svenjii ili omoti koji se ne budu mogli uvrstiti u neku od serija ui e u miscellanea, a koja dolaze po redu iza stampata. Svakako e biti potrebno da grupa miscellanea bude to manja jer e to biti znak da se arhivist trudio kod svih serija pronai loginu povezanost, a tek kad ju nije mogao pronai, uvrstio je odreeni materijal u miscellanea. Fragmenti fonda Pianskog kaptola i Kastavske gospotije ne spadaju u rukopisnu ostavtinu Vjekoslava Spinia, jer su, kako je ve spomenuto, oni sluajno uli u Spinievu grau, pa su ti fragmenti dio posebnih fondova, te ih stoga treba izluiti iz Spinieve rukopisne ostavtine.

Nakon to smo utvrdili plan definitivnog inventara odredivi redoslijed serija i podserija, te sustav sreivanja kod svake pojedine serije, moemo prijei na detaljno sreivanje rukopisne ostavtine. Ono se sastoji posebno u sreivanju svakog pojedinog omota i svenjia prema redoslijedu utvrenog plana definitivnog inventara.

Veu tijekom samog detaljnog upoznavanja s arhivalijama rukopisne ostavtine, i nakon to su sakupljena znanja iz literature o politikom ivotu Austro-Ugarske, linostima koje su sudjelovale u tom ivotu i dravnoj organizaciji, moglo se utvrditi da e se istovrsne arhivalije morati skupiti u jedan svenji, a one koje nisu s njima u vezi izdvojiti, te uvrstiti meu arhivalije istog predmeta, grupe ili kategorije. Primjer: U kutiji u kojoj su smjeteni dnevnici Vjekoslava Spinia, nalaze se 2-3 zapisnika sjednica Hrvatsko-slovenskog kluba Istarskog sabora. Te je zapisnike trebalo izluiti i uvrstiti u kutiju u kojoj su smjeteni ostali zapisnici sjednica Kluba. Ili: Omot ima naslov "Kastavski predmeti do 1900. godine", a obuhvaa vie znaajnih problema te opine koji imaju iroko istarski karakter. Ocjenivi taj znaaj na osnovi literature, grau u omotu trebalo je podijeliti prema problematici, a u okviru sauvane grae u ove podskupine:

1) obrana hrvatskog jezika u Kastvu 1849. god., 2) Cuder u Kastvu 1879. god.,

naprotiv, s dnevnicima imaju identian izvor postanka i istu svrhu. Sam Spini je oznaavao godine zapisivanja biljeki, iz ega je oito da je i sam Spini vidio u njima ogledalo svoje djelatnosti i zanimanja u odreeno vrijeme, to znai da su zabiljeke i po svom sadraju posredno jedna vrsta dnevnika. Na osnovi takvog shvaanja zabiljeke su spojene s dnevnicima u jednu cjelinu.

37



3) razni predmeti opine Kastav, a naroito izborni (1890.-1897.)

4) graa o problemima opine Kastav (1898.-1900.) Takvo specificiranje grae jednog omota u podgrupe omoguava,

pored preglednosti, da dobar dio rinfuzne grae koja nije bila u omotu, a odnosila se na kastavsku problematiku, uvrstimo na odgovarajue mjesto. Logino je da bi ta unutarnja podjela u omotu bila neuinkovita kad pojedine podgrupe grae ne bi dobile svoj naslov. Detaljnija podjela grae unutar jednog omota nije zabranjena naelom nedjeljivosti, jer ona upravo trai uvanje cjeline radi osiguranja i svestranije analize jednog predmeta. Ako se izvjesna cjelina prikazuje u svojim sastavcima, ona postaje preglednija i preciznije izraena.

Rad na izdvajanju arhivalija iz jednog omota trai veliki oprez. Openito arhivistiko naelo nedjeljivosti serije i svenja, odnosno u konkretnom sluaju omota koji je nainio sam Spini, treba osobito potivati, jer ne ustanovivi motiv koji je doveo do uklapanja odreene arhivalije u pojedini omot, moe se dogoditi da se razbije cjelina predmeta. Arhivist moe izdvojiti odreenu arhivaliju ako je ustanovio da je zabuna jedini motiv po kojem je arhivalija dospjela u omot. Pri izdvajanu arhivalija treba voditi rauna o tome da se izvadi itav predmet, a ne samo dio, jer je esto jedan predmet sastavljen od vie arhivalija od kojih neke imaju svoje priloge (alegate).

Sreivanje pojedinog omota i svenjia ne obuhvaa samo sistematsko skupljanje istovrsnog materijala u zasebnu cjelinu, nego i utvrivanje redoslijeda svake pojedine arhivalije unutar omota, svenjia, pa i jo manje predmetne cjeline, dapae i poloaja jedne arhivalije prema drugoj. Prvenstveno treba ustanoviti da li je izvjesna arhivalija samostalna arhivska jedinica ili prilog nekoj arhivskoj jedinici. Na taj se nain osigurava kompletiranje jednog predmeta sa svim svojim sastavnim dijelovima, a s druge strane, pravilno signiranje arhivalija unutar jednog omota ili svenjia. Tako ako u jednom omotu naemo knjigu, pismo, letak ili zemljopisnu kartu, treba traiti u istom omotu biljeku, akt ili pismo u kojem se prilozi spominju; esto se takva arhivalija nalazi u nekom drugom omotu ili svenjiu. Pronaavi biljeku ili pismo kojem pripada odreena knjiga ili drugi prilog, ustanovili smo da je ta biljeka ili pismo samostalna arhivska jedinica, a knjiga ili to drugo samo alegat te biljeke, odnosno pisma. Ako je alegat opsean i zahtijeva prostor jedne ili ak vie kartonskih kutija, stavlja se u posebni svenji koji e imati vlastiti naslov, a taj e biti tako sastavljen da e iz njega biti vidljivo kako je rije o grai koja je sluila za izradu odreenog akta, referata ili tvrdnje.

38


Uvod

Tako u Spinievoj rukopisnoj ostavtini nalazimo referat o odnosima u Bosni i Hercegovini koji je odran 3. X. 1912. u Delegaciji Carevinskog vijea u Beu. Da bi Spini mogao odrati opisani referat, bio je prisiljen skupiti razne podatke o povijesti Bosne i Hercegovine, njezine upravne organizacije i uope prilikama u toj zemlji. Taj je materijal tako opsean da sam zauzima dvije pune kartonske kutije. Stoga je originalni tekst referata s graom koja je nastala predradnjama za odravanje referata inio jedan svenji koji u inventaru nosi naslov "Izvjetaj Vjekoslava Spinia od 3. X. 1912. u Delegaciji Carevinskog vijea o odnosima u Bosni i Hercegovini", a svi ostali svenjii u kojima su tematski smjeteni podaci koji su sluili za sastavljanje referata, dobili su zajedniki naslov "Graa za izvjetaj Vjekos-lava Spinia od 3. X. 1912. o odnosima u Bosni i Hercegovini". Prvi svenji nosi oznaku I, drugi II itd.

Da bi svaka arhivalija dobila svoje odreeno mjesto u omotu ili svenjiu, potrebno je odrediti njenu dataciju jer se arhivalije unutar svenjia ili omota slau kronoloki, pa i u sluaju kad su arhivalije sloene tematski ili po predmetu. U sluaju da postoje dvije arhivalije istog predmeta unutar jednog omota, redoslijed arhivalija bit e diktiran u pravilu kronolokim naelom.

Odreivanje datuma treba biti to preciznije, po mogunosti s oznakom dana, mjeseca i godine, ali svakako* barem godine. Kod korespondencije na primjer, koja je sloena strogo kronoloki, pisma koja su sasvim tono datirana, dolaze na odgovarajue mjesto prema danu, mjesecu i godini, kao i ona koja su potpuno datirana ali datum nije sasvim pouzdan, pa dobivaju oznaku upitnik. Pisma pak koja su datirana nepotpuno (npr. samo mjesec i godina) dolaze po redoslijedu iza posljednjeg datuma istog mjeseca, a ona s oznakom samo godine na kraj iza posljednjeg zastupljenog datuma te godine, bez obzira da li su datirana s upitnikom ili bez njega. Ovakav postupak treba primijeniti i kod grae u omotu i svenjiu, naravno tako da svaki omot i svenji zapone najstarijim datumom.

esto se omoti i svenjii slau kronoloki, jer je to diktirano time da se osigura jasnoa u razvoju problematike koju prikazuje jedan skup omota i svenjia. Stoga je jasno da treba datirati i same omote i svenjie ako nisu datirani. Oni uz svoj naslov, koji obuhvaa itav pojmovni sadraj grae koja je smjetena u taj omot i sveanj, moraju imati oznaku vremenskog raspona grae. U sluaju da se meu graom u omotu nalaze arhivalije koje su starije od samog predmeta koji se dokumentira ili raspravlja tim omotom, vremenski raspon omota nee uzeti u obzir starije datume, ako su oni na arhivalijama koje slue samo kao alegati. Na primjer, u omotu s naslovom "Borba za slavensko bogosluje (1910.-1913.)", nalaze se ovjerovljeni prijepisi dokumenata koji dokazuju da su pape priznavali

39



slavensko bogosluje u Istri u XVIII. st. Omot je datiran ipak s rasponom od 1910.-1913., jer dokumenti sa starijim datumom, ak iz XVII. st. nisu relevantni, budui da su oni samo prilozi jednom sastavu iz tog omota.

Nakon to je svaka arhivalija zauzela svoje mjesto u tom omotu, svenjiu ili jo manjoj predmetnoj cjelini, naslovi s datacijom odgovaraju sadraju grae odreenog omota i svenjia, preostalo je da se svaki omot i svenji stavi na mjesto koje odgovara redoslijedu plana definitivnog inventara. Time je arhivist zavrio detaljno sreivanje arhivalija. Sreeni materijal treba staviti u kartonske kutije istim redom kojim su omoti i svenjii bili sloeni, i te kutije redom od broja jedan numerirati, a isto tako i sve omote i svenjie unutar svake pojedine kutije. Prilikom numeriranja treba voditi rauna o tome da omot ili svenji moe initi i samo jedan manuskript rasprave, notes, knjiga ili drugo, ako predstavlja veu samostalnu predmetnu cjelinu.

Uputno je da se jedan omot ili svenji ne dijeli na vie kutija. No, kada je omot ili svenji svojim opsegom vei od jedne kutije, dio grae koji nije mogao stati u tu kutiju dobit e vlastitu omotnicu, te e se smjestiti u slijedeu kutiju. Prvi omot dobit e uz naslov oznaku T\ a drugi isti naslov s oznakom "II". Ako postoji mogunost da se utvrdi datacija nekog dijela omota prema grai koju sadrava (naravno s istim naslovom), treba taj nain radije koristiti nego rimske brojeve. Na primjer: Graa o radu Istarskog sabora ima 18 svenjia koji su podijeljeni u dvije kutije. U prvu kutiju ulo je 8 svenjia, zajedno datiranih vremenskim rasponom od 1885.-1895. god., a svenjii u drugoj kutiji datirani su od 1895.-1910., kako to odgovara grai u jednoj i drugoj kutiji. Budui da je u drugoj kutiji ostalo jo prostora za smjetaj drugih arhivalija, ubaena su jo dva svenjia, jedan o radu Zemaljske upravne komisije, a drugi o radu Spinia kao prisjednika Zemaljskog odbora Istre. A kako su oba ova svenjia smjetena iza svenjia s graom o radu sabora, to nije prekinuta serija s tom graom.

Ovako datiran, sreen i smjeten materijal u numeriranim kutijama s omotima i svenjiima koji su takoer numerirani, tako da je u svakoj kutiji prvi svenji ili omot numeriran brojem jedan, treba jo detaljnije srediti, i to tako da se numerira svaka arhivalija u kutiji poevi brojem jedan. Arhivalije se numeriraju u svakoj kutiji po svom redoslijedu bez obzira da li pripadaju jednom ili se nalaze u veem broju omota ili svenjia smjetenih u toj kutiji. Na primjer, kutija br. 3 rukopisne ostavtine Vjekoslava Spinia ima 7 svenjia i to:

1) izbori veljae i oujka 1891. god., 2) interpelacija od 9. VI. 1891. god., 3) prilozi za interpelaciju 9. VI. 1891., 4) izbori listopada 1891.,

40


Uvod

5) prilozi o neredima oko 30. X. 1891., 6) izbori 1897. god., 7) izbori 1897. god. u Trstu.

U toj kutiji ima ukupno 710 arhivalija smjetenih u sedam svenjia, i to tako da su arhivalije u svenjiu broj 1 numerirane redom od broja 1 do 186, arhivalije u svenjiu broj 2 od broja 187 do 198, u svenjiu broj 3 od broja 199 do 231, u svenjiu broj 4 od broja 232 do 358, u svenjiu broj 5 od broja 359 do 450, u svenjiu broj 6 od broja 451 do 693 i u svenjiu broj 7 od broja 694 do 710.

Pri numeriranju arhivalija treba svratiti pozornost na alegate odreene arhivalije, jer alegati ne dobivaju svoj vlastiti broj u redoslijedu arhivalija, nego samo podbroj (najee slova abecede). Tako e alegati uz broj arhivalije kojoj pripadaju imati i slovnu oznaku. Na primjer, pismo iz korespondencije pod rednim brojem 56 ima tri priloga (jedno pismo i dva listia s biljekama uinjenim povodom pisma br. 56). U tom sluaju pismo e nositi broj 56a, listi s biljekom kronoloki starijom 56b i listi s biljekom kronoloki mlaom 56c. Prilozi e se opet vratiti u pismo br. 56. Ako se nae prilog koji ima dva ili vie listova, ti e se listovi folirati, ba kao da to nije prilog nego arhivalija kao posebna jedinica.

Numeracija kutija, omota, svenjia i pojedinih arhivalija sluit e trojako:

1) kao signatura radi citiranja u studijama i lakog nalaenja na arhivskoj lokaciji, 2) kao instrument za precizno inventariziranje itave

grae rukopisne ostavtine i 3) kao kontrolno sredstvo za evidenciju da li je izvjesna

arhivalija nestala ili bila zamijenjena drugim papirom (bezvrijednim ili falsifikatom).

Numaracija arhivalija treba se vriti pomou numeratora arhivske ustanove, koji ima na igu pored broja koji pripada rukopisnoj ostavtini, broj kutije u kojoj je smjetena arhivalija, kao i broj same arhivalije.

Na kraju, prije nego je nainjen inventar rukopisne ostavtine Vjekoslava Spinia, trebalo je svakoj kartonskoj kutiji dati naslov. Budui da svaki omot i svenji nosi ve svoj naslov, ukljuivi i dataciju grae iz tog omota i svenjia, te da su ti omoti i svenjii svrstani u redoslijed prema serijama, to e kutije dobiti naslov prema skupnom naslovu za vei broj omota i svenjia, odnosno, prema originalnom naslovu omota i svenjia ako nisu potpali pod skupni naslov. Tako primjerice spomenuta kutija broj 3 Spinieve rukopisne ostavtine sadrava svenjie s graom o izborima za Carevinsko vijee u Beu, i to za vrijeme od 1891. do 1897. god., pa e njen naslov biti "Graa za izbore za Carevinsko vijee u Beu (1891.-1897.)".

41



Budui da se svi svenjii o izborima za Carevinsko vijee u Beu nisu mogli smjestiti u kutiju br. 3, to je drugi dio grae smjeten u kutiju br. 4. Ova kutija dobila je isti naslov ("Graa za izbore za Carevinsko vijee u Beu") ali s novom datacijom koja odgovara stvarnom rasponu grae. Kako je u kutiji br. 4 ostalo jo slobodnog prostora za smjetaj arhivalija, u istu kutiju smjeten je svenji s graom o borbi za izbornu reformu iz vremena od 1905. do 1907. god., pa je naslov kutije br. 4 proiren ovako: "Graa za izbore za Carevinsko vijee u Beu (1901.-1907.) i izborna reforma (1905.-1907.)".

Precizno formirani naslovi svake pojedine kartonske kutije, koji se ne stavljaju na samu kutiju jer je dovoljno da kutija ima samo svoj broj i broj opeg invent

Documents

inventar-spincic