Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET
Studij:Bilinogojstvo
Usmjerenje: Zaštita bilja
Ivana Pajač
INVENTARIZACIJA SAMONIKLE VASKULARNE FLORE U VOĆNJACIMA POKUŠALIŠTA "JAZBINA"
Diplomski rad
Voditelj diplomskog rada: Doc. dr. sc. Mihaela Britvec
Zagreb, travanj 2007.
Ovaj diplomski rad ocijenjen je i obranjen dana ________________________
s ocjenom _________________ pred povjerenstvom u sastavu:
1. Voditelj rada: Doc. dr. sc. Mihaela Britvec ____________________
2. Član povjerenstva: Prof. dr. sc. Zvonimir Ostojić ___________________
3. Član povjerenstva: Ivica Ljubičić, dipl. ing. agr. ____________________
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
SADRŽAJ
SAŽETAK
1. UVOD .................................................................................................................... 1
2. CILJ STRAŽIVANJA.......................................................................................... 2
3. POKUSNI NASAD I UVJETI ISTRAŽIVANJA.............................................. 3
3.1. Opis istraživanog područja .............................................................................. 3
3.2. Zemljopisni položaj ......................................................................................... 4
3.3. Geološki i pedološki sastav.............................................................................. 5
3.4. Hidrološke karakteristike................................................................................ 6
3.5. Karakteristike klime......................................................................................... 6
3.6. Agrotehnika u nasadu ...................................................................................... 7
3.7. Korovna flora i karakteristike korova............................................................ 11
3.8. Invazivne korovne vrste....................................................................... ……134
4. MATERIJAL I METODE RADA .................................................................... 15
4.1 Meteorološke prilike tijekom istraživanja ...................................................... 17
4.1.1. Temperatura zraka................................................................................... 18
4.1.2 Oborine..................................................................................................... 19
4.1.3 Relativna vlaga zraka ............................................................................... 20
5. REZULTATI....................................................................................................... 21
5.1. Popis samonikle flore na pokušalištu "Jazbina" ............................................ 21
5.2 Taksonomska analiza flore ............................................................................. 24
5. 3 Korovna flora................................................................................................. 27
5. 4 Invazivne korovne vrste................................................................................. 27
6. RASPRAVA ........................................................................................................ 28
7. ZAKLJUČAK ..................................................................................................... 30
8. LITERATURA ................................................................................................... 31
9. PRILOG...............................................................................................................33
Ivana Pajač Zaštita bilja 36
SAŽETAK
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina''
U radu je istraživana samonikla vaskularna flora u voćnjacima pokušališta
''Jazbina'', znanstveno-nastavnog poligona Agronomskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu.
Tijekom istraživanja 2005. godine u voćnjacima ''Jazbine'' ustanovljeno je 87
biljaka (86 vrsta i 1 podvrsta) iz 65 rodova i 24 porodice. Većina je biljaka
pripadala glavočikama-Asteraceae (15%), mahunarkama, leguminozama-Fabaceae
(15%) i travama-Poaceae (13%). Također ustanovljene su i dvije invazivne vrste:
Erigeron annuus i Solidago canadensis, koje bi mogle imati utjecaj na autohtonu
floru i vegetaciju.
Ključne riječi: vaskularna flora, voćnjak, pokušalište''Jazbina'', Hrvatska.
SUMMARY
Inventarisation of autochthonous vascular flora in the ''Jazbina'' orchard area
Autochthonous vascular flora was researched in the orchards of experiment station
''Jazbina'', which is research and educational station of the Faculty of Agriculture,
University of Zagreb.
During research in 2005. in the orchards of ''Jazbina'', a total of 87 plant taxa (86
species and 1 subspecies) from 65 genera and 24 families were found. The most
dominant families are: Asteraceae (15%), Fabaceae (15%) and Poaceae (13%).
Also two invasive plant species (Erigeron annuus i Solidago canadensis), which
might have the influence on autochthonous flora and vegetation were found.
Key words: vascular flora, orchard, experiment station ''Jazbina'', Croatia.
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
1. UVOD
Na sastav i građu korovne flore voćnjaka i vinograda snažan utjecaj imaju
agrotehničke i pomotehničke mjere. Na primjer, uzgojni oblik, vrijeme i način
rezidbe, gnojidba, obrada (širom ili samo u trake), zatravljivanje i košnja mnogo
jače utječu na građu i sastav agrofitocenoza voćnjaka i vinograda od npr. vrste voća
i sorte određene vrste. Upravo zbog toga korovna se flora višegodišnjih drvenastih
vrsta može svrstati u dvije skupine: na korovnu floru intenzivnih i ekstenzivnih
nasada. (OSTOJIĆ 1998).
Korovi poljoprivrednim kulturama nanose velike štete na način da im oduzimaju:
- vodu
- mineralna hranjiva
- prostor nad i pod površinom tla
- svjetlo
Osim direktnog utjecaja na prirod, korovi mogu :
- umanjiti vrijednost proizvodu na način što se povećavaju troškovi čišćenja
sjemena
- izazvati trovanja stoke ili stočnih proizvoda
- kod ljudi izazivati teške alergije, dermatitis i trovanja
- pojedine vrste korova (vilina kosica, vodnjača i sl.) mogu parazitirati na nekim
kulturnim biljkama
- nanositi štete na površinama koje nisu zasijane poljoprivrednim kulturama (
željezničke pruge, aerodromi, putovi, ceste, kanali i sl.)
- mirisom odbijati stoku te ih ona ispašom propušta
- mnogi korovi mogu biti domaćini ekonomski značajnim biljnim bolestima i
štetnicima (MACELJSKI i sur. 1997).
Ivana Pajač Zaštita bilja 1
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
U novije vrijeme raste i interes za proučavanjem invazivnih biljaka i njihova
utjecaja na autohtonu floru i vegetaciju, pa će se u ovom istraživanju posebno
proučiti i te biljne vrste.
Invazivna vrsta je strana vrsta koja se udomaćuje u prirodnom ili poluprirodnom
ekosustavu ili staništu, uzročnik je promjena i prijetnja je nativnoj (prirodnoj)
biološkoj raznolikosti (OSTOJIĆ i sur. 2007).
U voćnjacima pokušališta "Jazbina", znanstveno-nastavnog poligona Agronomskog
fakulteta u Zagrebu, nisu provedena recentna istraživanja samonikle vaskularne
flore (flora papratnjača i sjemenjača) koja je potencijalna korovna flora. Stoga će
rezultati ovog diplomskog rada bit izvor brojnih informacija o korovnoj flori
višegodišnjih nasada.
Također će rezultati ovog rada dati i doprinos očuvanju biljne raznolikosti kako na
pokušalištu "Jazbina", tako i u Hrvatskoj.
Pokusni voćnjaci podizani su po znanstvenim metodama, a u njima su istraživani
sustavi uzgoja, pomotehnika, početak i trajanje pojedinih fenofaza, fiziologija rasta i
rodnosti, sustavi uzdržavanja plodnosti tla i gnojidba.
Na poligonu se provodi praktična nastava sa studentima radi upoznavanja
najvažnijih sorata, tehnike rada, te primjene agrotehničkih i pomotehničkih zahvata
(KOŠUTIĆ, ur. 2004).
2. CILJ STRAŽIVANJA
Cilj ovog rada je utvrditi sastav i analizirati samoniklu vaskularnu floru u
voćnjacima pokušališta "Jazbina".
Nadalje, očekuje se da će rezultati ovog rada dati doprinos ne samo unapređenju
voćarske proizvodnje, već i očuvanju raznolikosti flore i vegetacije travnjaka na
pokušalištu "Jazbina"
Ivana Pajač Zaštita bilja 2
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
3. POKUSNI NASAD I UVJETI ISTRAŽIVANJA
3.1. Opis istraživanog područja
Pokušalište "Jazbina" je znanstveno-nastavni poligon Agronomskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu. Poligon se nalazi na obroncima Zagrebačke gore, područje
Maksimir. Smješten je na 45°51'27'' N, 16°00'16'' E.
Pokušalište je u sastavu Agronomskog fakulteta od 1939. godine i namijenjeno je
znanstveno-istraživačkom radu iz područja vinogradarstva i voćarstva.
Danas "Jazbina" obuhvaća ukupno 8 ha proizvodne površine. Vinogradarsko-
vinarsko dio pokušališta ima zasađenih 6,5 ha vinograda i 0,5 ha kolekcije
matičnjaka loznih podloga. U vinogradima zastupljeno je preko 40 kultivara vinove
loze značajnih za ovu klimatsku zonu. Na pokušalištu se nalazi i Nacionalna
kolekcija sorata vinove loze, koja sada broji više od 80 sorti a utemeljena je s ciljem
očuvanja velikog bogatstva sorti vinove loze u Hrvatskoj. Na objektu "Jazbina" se
između ostalog uvode i provjeravaju najsuvremenije tehničke i tehnološke mjere u
proizvodnji vina.
Voćarski dio pokušališta "Jazbina" obuhvaća 2,5 ha nasada voćaka od čega je oko
2,0 ha podignuto 2002. god. a planira se proširenje nasada na oko 5 ha. Voćarski
dio pokušališta "Jazbina" zasađen je gospodarski značajnim voćnim vrstama ovog
područja. Za potrebe nastave i istraživačkog rada na raspolaganju je kolekcijski
nasad sorata i klonova jabuke, nasad većeg broja sorata krušaka, šljiva i trešanja. U
nasadu šljiva i trešanja postavljeni su pokusi sa različitim podlogama.
Unutar zgrada i gospodarskih objekata smješteni su uredski i laboratorijski prostori,
eksperimentalni podrum, glavni podrum, prostor za primarnu preradu grožđa, prostor za
doradu i punjenje, skladišni prostor za butelje te knjižnica i predavaonica (KOŠUTIĆ, ur.
2004).
Ivana Pajač Zaštita bilja 3
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
3.2. Zemljopisni položaj
Znanstveno-nastavni poligon ''Jazbina'' smješten je sjeverno od Maksimira na
obroncima Zagrebačke gore.
Pokušalište je locirano u području valovito-brežuljkastog reljefa na brijegu
Biškupov Čret, na padini koja se spušta u dolinu potoka Bliznec s njegove lijeve
strane.
Ekspozicija objekta je u cijelosti jugozapadna, nadmorske visine 202-288 m.
Prosječan pad terena je blag do umjeren i iznosi 16%, no ipak varira od
maksimalnih 30% do svega 6-7%.
Poligon je udaljen od Agronomskog fakulteta samo 3 km i zbog svoje blizine
idealan je nastavni objekt za obuku studenata (BREČAK 1997).
Slika 1. Pokušalište ''Jazbina'' Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Ivana Pajač Zaštita bilja 4
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
3.3. Geološki i pedološki sastav
Cijelu površinu pokušališta ''Jazbina'' u geološkom pogledu, možemo svrstati u
diluvijalna područja valovitog reljefa, ponegdje izrazito strmih padina, a ponegdje
tipičnih zaravnjenih platoa.
Na ovom području se kao osnovni tipovi tla najčešće susreću antropogenizirana
podzolirana tla. Svi elementi procesa podzolacije odvijali su se na matičnom
supstratu silikatnih diluvijalnih naslaga, djelovanjem humidne klime, pod šumom
hrasta i graba. Ispiranje, zakiseljavanje i slični procesi uvjetovali su stvaranje
tipičnog A-B-C profila. Čovjek je svojim radom i djelovanjem potpuno izmijenio
prirodni položaj horizonta i podhorizonta do dubine rigolanja (50-80 cm).
Antropogenizacijom nastale su 4 vrste tla na cjelokupnom području znanstveno
nastavnog pokušališta: 1) antropogeni obrončani pseudoglej, 2) antropogeno
lesivirano tlo, 3) antropogeni pseudoglej na pliocenskim glinama i 4) antropogeno
distrično smeđe tlo s kamenjem i valuticama na površini tla (ŠKORIĆ 1990).
Po mehaničkom sastavu su to pretežno ilovasta do glinasto-ilovasta, rjeđe ilovasto-
glinasta tla. Struktura je mrvičasta do prizmatično mrvičasta. Tla na pokušalištu
"Jazbina" su vrlo slabo humozna sa sadržajem humusa od 0,5 do 2%. Opskrba
dušikom je neujednačena. Sadržaj fosfora i kalija kao glavnih hranjivih elemenata
nije zadovoljavajući. Tla na pokušalištu su uglavnom kisele do znatno kisele
reakcije, pH od 4,5 do 5,0 (nKCl).
Analize pedoloških prilika govore nam da se ovdje radi o teškim i prilično
siromašnim tlima koja zahtijevaju temeljito i kvalitetno uzdržavanje (ŠKORIĆ
1991).
Ivana Pajač Zaštita bilja 5
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
3.4. Hidrološke karakteristike
Na temelju hidropedoloških osobina tla može se zaključiti da je veći dio
znanstveno-nastavnog objekta "Jazbina" pod negativnim utjecajem suvišnih voda.
To su oborinske vode, te slivne površinske i međuslojne vode. Njihova dinamika
mijenja se tijekom godine, a njihov utjecaj je periodičnog karaktera. Tijekom
godine u tlu se višekratno izmjenjuju nepovoljne faze vlažnosti što ima za
posljedicu nedovoljan razvoj korjenovog sustava. Na parcelama s nagibom većim
od 20% prisutna je vodna erozija tla (BREČAK 1997).
Većina tla ''Jazbine'' imaju osrednji kapacitet za vodu a kreće se od 35-45%
maksimalnog kapaciteta. To su tla bez skeletnih čestica a koliki će točno biti
kapacitet unutar ovih granica ovisit će o mehaničkom sastavu, strukturi, odnosu
nekapilarnih i kapilarnih pora, količini organske tvari itd.
3.5. Karakteristike klime
Vinogradarski položaj ''Jazbina'' je u sklopu Zagrebačkog vinogorja, vinogradarske
podregije Prigorje-Bilogora. Čitava podregija pripada području umjerene
kontinentalne klime koja se odlikuje blagim, tek ponekad hladnijim zimama i
ugodno toplim, ponekad vrućim ljetima semiaridnih područja.
Temperatura zraka jedan je od najvažnijih klimatskih elemenata koji utječe na
samoniklu floru. Temperatura je važna komponenta režima vode u tlu i o njoj ovise
procesi ishlapljivanja i transpiracije. Na toplinu utječe i geografska širina,
nadmorska visina, nagib terena, ekspozicija itd. (PENZAR & PENZAR 1985).
Oborine, uz temperaturu zraka, imaju najznačajniju ulogu u razvoju flore i
vegetacije. Njihov raspored na Zemlji je vrlo promjenljiv, a uzrok tome je
nepravilan raspored kopna i vodenih površina, te razlike u reljefu. Oborine dolaze u
obliku kiše, snijega, tuče, rose i sl. Na području na kojem je provedeno istraživanje
Ivana Pajač Zaštita bilja 6
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
najučestalija je kiša. Što je intenzitet jači, manja je iskoristivost i veća opasnost od
erozije. Za vegetaciju su najpovoljnije tihe, tople kiše, umjerenog intenziteta. Snijeg
uglavnom povoljno utječe na vegetaciju jer povećava rezerve vlage u tlu.
3.6. Agrotehnika u nasadu
Istraživanje je provedeno u dva voćnjaka od kojih je jedan jugozapadne ekspozicije
i nalazi se na 279 m NV, a drugi je na ravnom terenu i nalazi se na 214 m NV.
U voćnjaku 2 za vrijeme istraživanja 2005. g. nisu bili provođeni nikakvi
agrotehnički zahvati.
U voćnjaku 1 od agrotehničkih zahvata provodile su se košnja zatečene samonikle
flore i gnojidba, s time da nije bilo korištenja herbicida i nije se provodila nikakva
obrada tla. Košnje su se obavljale četiri puta tijekom godine u vrijeme intenzivnog
porasta vegetacije tj. kada je vegetacija bila 15 cm visine.
Gnojilo se sa 60 kg N/ha, od toga se 30 kg N/ha davalo prije cvatnje, a ostatak
poslije cvatnje. Prihrana se obavljala sa 27%-tnim KAN-om.
U suvremenim voćnjacima i vinogradima tlo se može održavati na jedan od ovih
načina:
a) obradom tla oruđem ( jesenska obrada, podrivanje, zagrtanje, proljetna i ljetna
obrada),
b) zatravljivanjem i košnjom te ostavljanjem malča u nasadu,
c) primjenom herbicida.
U modernim se nasadima veoma često istodobno primjenjuju dva agrotehnička
zahvata ili više njih. Na primjer, međuredni se prostor zatravni, a korovi unutar reda
suzbijaju se jednokratnom ili višekratnom primjenom različitih herbicida.
Ivana Pajač Zaštita bilja 7
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
a) Obrada tla
Tlo se obrađuje da bi se postigli povoljni uvjeti za rast i razvoj kulture. Obradom se
dobiva rahlo i prozračno tlo koje tijekom kišnog razdoblja može prihvatiti vlagu, a
tijekom sušnog zadržati je, te tako pridonjeti boljem razvoju kulture i većem urodu.
U tako prozračnom i vlažnom tlu povoljni su uvjeti za razvoj mikroorganizama tla,
koji direktno utječu na njegovu plodnost.
Obradom u optimalno vrijeme uništavaju se korovi koji su izravni konkurenti
kulturi u odnosu prema mineralima, hranjivima, vodi, svjetlu, te prostoru nad
zemljom i pod njom. Obradom se također mogu pravodobno u tlo unijeti organska i
mineralna gnojiva te tako pridonijeti pravodobnoj i racionalnoj hranidbi kulture.
Obrada, doduše, ima i negativne učinke. Vinogradi i voćnjaci često se sade na blago
ili jače nagnutim terenima. Obrađeno tlo ( osobito rotokopačicom ) podložnije je
eroziji. Pogotovo u humidnijim područjima. Već i blago nagnuti tereni ( > 6% )
podložni su eroziji, pogotovo ako se obrađuju u kišnim razdobljima. Uza sve
navedeno, održavanje tla isključivo obradom, bilo mehaničkim oruđem, bilo ručnim
okopavanjem, najskuplji je način održavanja tla u nasadima. Stoga se tada način
održavanja nasada najčešće kombinira s druga dva.
b) Zatravljivanje tla u nasadu
U rodnom voćnjaku i vinogradu tlo se može održavati zatravljivanjem površine i
višekratnom pravodobnom košnjom. Ta agrotehnička mjera održavanja tla
preporučuje se samo u humidnijim područjima s povoljnim rasporedom oborina.
Jednako tako ne preporučuje se zatravniti mladi nasad sve dok se korijen kulture ne
razvije. Naime, mladi nasad zbog nerazvijenog i plitko položenog korijena slabije se
razvija na zatravljenim površinama. Stoga se preporučuje zatravniti nasad tek nakon
treće ili još češće četvrte godine uzgoja. Do tog vremena, tlo se održava uglavnom
Ivana Pajač Zaštita bilja 8
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
mehaničkom obradom, primjenom posebno dopuštenih herbicida, pokrivanjem
zaštitnog pojasa plastičnom folijom, slamom ili nekim drugim organskim otpacima
(kora drveta i sl.).
Zatravljivanjem međurednog prostora sprječava se pojava neželjenih korovnih
vrsta, smanjuje se erozija i poboljšava struktura tla, osigurava se optimalna vlažnost
u sušnom razdoblju a smanjuje negativan utjecaj vode u vlažnom razdoblju,
povećava se opskrbljenost tla hranjivima, stvaraju se pogodni uvjeti za razvoj
korisnih organizama.
Prije zatravljivanja potrebno je tlo dobro pripremiti te nakon toga posijati pomno
odabranu djetelinsko-travnu smjesu. Odabiru se vrste koje korijenom plitko prodiru
u tlo, koje dobro nabusavaju i brzo obnavljaju zelenu biljnu masu. Spontana
korovna flora koju često košnjom održavamo u nasadu voćnjaka i vinograda,
najčešće ne zadovoljava potrebnim zahvatima.
Zatravljene površine valja u optimalno vrijeme redovito kositi i ostavljati kao malč
u nasadu. Ovisno o klimatskim prilikama zatravljene se površine kose tijekom
vegetacijske sezone više puta. Većinom 4-6-8 puta tijekom jedne sezone.
U modernim se nasadima, gdje dopuštaju klimatske prilike, obično zatravni
međuredni prostor, a prostor unutar redova održava se selektivnim herbicidima.
Tada se gnoji po cijeloj površini ili se kombinira sa folijarnom prihranom.
Prednost zatravljivanja i košnje su višestruke. No, osim uz prednosti, takvo
održavanje tla u nasadu ima i određenih nedostataka. U zatravljenim se nasadima
jače razmnoži voluharica pa tog štetnika treba suzbijati s više pozornosti. Osim toga
s vremenom se na račun korisnih djetelinsko-travnih vrsta razmnože neželjene
višegodišnje korovne vrste s dubokim korijenom, što šteti kulturi. Stoga je nakon
određenog vremena potrebno obnoviti sjetvu korisnih vrsta.
Velika je prednost zatravljivanja međurednog prostora i to što u nasadu omogućava
pravodobnu zaštitu. Naime, zeleni sag omogućava uporabu strojeva i uređaja za
zaštitu od bolesti i štetnika i u kišnom razdoblju, što inače u obrađenom
nezatravljenom tlu nije moguće.
Ivana Pajač Zaštita bilja 9
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
c) Primjena herbicida
S obzirom na sezonsku dinamiku razvoja korovne flore jednokratnom primjenom
bilo kojeg od postojećih herbicida ne postiže se dugotrajno uspješno suzbijanje
korova. Stoga je za uspjeh vrlo važno dobro poznavati korovnu floru vinograda ili
voćnjaka, kao i spektar i način djelovanja nekog herbicida. Ovisno o vremenu
primjene, herbicidi se mogu podijeliti na dvije skupine:
- herbicidi koje primjenjujemo prije nicanja korova
- herbicidi koje primjenjujemo nakon nicanja korova.
Herbicide koje primjenjujemo prije nicanja korovna biljka apsorbira korijenom iz
topive faze tla. Rezidualnog su (perzistentnog) učinka, odnosno duže vrijeme
sprječavaju nicanje korova iz tla. Uglavnom djeluju na jednogodišnje korove koji se
razvijaju iz sjemena.
Herbicide koje primjenjujemo nakon nicanja korovna biljka apsorbira preko lista i
asimilatima ih raznosi u sve dijelove, one iznad tla i one ispod površine tla. Te
herbicide nazivamo još i sistemičnim herbicidima. Upravo zbog rečenoga,
djelotvorni su na višegodišnje korove, jer asimilatima dospijevaju i u podzemne
organe u tlu. Nedostatak im je što ne iskazuju rezidualno djelovanje, pa se ubrzo
nakon primjene na račun suzbijenih višegodišnjih korova iz golemog potencijala
sjemenki u tlu razviju druge korovne vrste.
Međutim, ima i herbicida koje biljka nije sposobna sistemično raznositi u druge
dijelove i druge organe. Nakon što ih primijenimo, sprže (spale) zelene dijelove
prije nego što ih sokovima prenesu u podzemne organe. Te herbicide nazivamo
dodirnim (kontaktnim) herbicidima. Upravo zbog rečenoga djelotvorni su samo za
jednogodišnje korove (OSTOJIĆ 1998).
Ivana Pajač Zaštita bilja 10
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
3.7. Korovna flora i karakteristike korova
Glede vremena kretanja, korove intenzivna višegodišnjeg nasada možemo razvrstati
u tri skupine:
1. zimsko-proljetne korove
2. ljetne korove
3. kasno ljetne, odnosno jesenske korove
Skupini zimsko-proljetnih ili ozimih korova pripadaju dvogodišnje vrste koje
"krenu" u jesen ili pred zimu (najčešće iz sjemena). Prezime u mlađem razvojnom
stadiju (rozeta) i u proljeće se jače razvijaju i plodonose. To su:
- crvena mrtva kopriva- Lamium purpureum
- pastirska torbica- Capsella bursa-pastoris
- perzijska čestoslavica-Veronica persica
- bršljenolisna čestoslavica-Veronica hederifolia
- gorčica-Sinapis arvensis
- običan grbak-Rorippa sylvestris
- jednogodišnja vlasnjača-Poa annua
- ljulj-Lolium temulentum
Navedene korovne vrste nije uputno suzbijati ni kemijskim ni mehaničkim putem
pred zimu. Naime, kao što je već rečeno, tijekom zime slabo se razvijaju, često
prekriju cijelu površinu tla, tvoreći sag koji sprječava eroziju. Kako su i voćnjak i
vinograd u to vrijeme u zimskom mirovanju, korovi im, ako ih s proljeća na vrijeme
bilo kemijskim ili mehaničkim putem suzbijemo, neće štetiti.
Skupini ljetnih korova pripadaju ekonomski značajne jednogodišnje i višegodišnje
korovne vrste iz skupina jednosupnica i dvosupnica. To su:
- obična loboda-Chenopodium album
- obični štir-Amaranthus retroflexus
Ivana Pajač Zaštita bilja 11
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
- visoka hudoljetnica-Erigeron canadensis
- konica-Galinsoga parviflora
- ptičji dvornik-Polygonum aviculare
- uzlati dvornik-Polygonum lapatifolium
- žljezdasti dvornik-Polygonum persicaria
- obična pomoćnica-Solanum nigrum
- kostrva-Echinochloa cruss-galli
- sivi muhar-Setaria glauca
- zeleni muhar-Setaria viridis
- obična svračica-Digitaria sanquinalis
- osjak-Cirsium arvense
- slak-Convolvulus arvensis
- obični maslačak-Taraxacum officinale
- pirika-Agropyron repens
- troskot-Cynodon dactylon
- divlji sirak-Sorghum halepense
Uz navedene ljetne korove često se pojavljuju mišjakinja, gorčica, kostriš i još neki
već spomenuti korovi. Većina ljetnih korova značajni su kompetitori pa ih treba
pravodobno suzbijati. Osobito velike štete nanose višegodišnje korovne vrste poput
slaka, osjaka, troskota, pirike i divljeg sirka. Kako se, osim sjemenom,
razmnožavaju i vegetativnim organima (vriježe, gomolji, rizomi, stoloni, podanci),
to je protiv njih potrebno primijeniti sistemični herbicid koji će ih u korijenu suzbiti.
Koncem ljeta pa do jeseni često se ponovno pojave, u drugom poniku ljetne trave,
npr. koštan, muhar te širokolisne vrste štir, loboda, dvornici, hudoljetnica i drugi.
Uz jednogodišnje vrste u isto vrijeme prisutan je i slak, osjak, maslačak, troskot i
pirika. Suzbijanje ovog korovnog aspekta ovisit će o vremenu berbe i o
agrotehničkim zahvatima koji se u nasadu provode (OSTOJIĆ 1998).
Ivana Pajač Zaštita bilja 12
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
Karakteristike korova
Budući da pripadaju malom broju različitih porodica, za pretpostaviti je da su i
osnovne značajke korova slične.
Većinu korovnih vrsta karakterizira sljedeće :
- sposobne su nicati u različitim pedo-klimatskim uvjetima
- faze rasta i razvoja od nicanja do plodonošenja prolaze brzo
- sjeme im je sposobno odrediti i kontrolirati period mirovanja (dormantnosti)
- klijavost im je dugotrajna.
- mnoge jednogodišnje vrste proizvode sjeme neprestano i u velikim količinama
- imaju izraženu sposobnost samoodržavanja, odnosno sposobne su prilagoditi se
različitim pedo-klimatskim i agrotehničkim promjenama
- rasprostranjene su širom svijeta (ubikvisti), što je u direktnoj svezi sa sposobnošću
prilagođavanja različitim proizvodnim prilikama
- neki korovi proizvode sjeme jednake veličine i mase kao i kultivirane vrste koje
zakorovljuju
- mnoge se osim sjemenom mogu razmnažati i različitim vegetativnim organima
(vriježe, rizomi, lukovice, i dr.)
- vegetativni organi su im lomljivi te ih čupanjem ili motikom nije lako iskorijeniti
- podzemni vegetativni organi korova bogati su rezervom hranjiva te lakše odole
bilo kojem stresu
- mnogi korovi imaju specijalni način širenja na druge prostore
- korijen i vegetativni organi korova prodiru duboko u tlo
- korovi su sposobni razviti rezistentnost na herbicide i tako otrpjeti njihov fitocidni
učinak (MACELJSKI i sur. 1997).
Ivana Pajač Zaštita bilja 13
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
3.8. Invazivne korovne vrste
Posljednja dva desetljeća poljoprivrednici, šumari, ekolozi ili biolozi općenito,
uočili su da ne-nativne, iz drugih područja unijete biljne vrste, mogu znatno utjecati
na postojeću (nativnu) floru i faunu.
Te agresivne pridošlice brzo se šire, multipliciraju i integriraju u novoj sredini gdje
direktno utječu na prirodni ekosustav tako da izazivaju značajne ireverzibilne
ekološke, genetske, zdravstvene, socio-ekonomske i druge poremećaje. Strane
invazivne biljne vrste ustvari su svjesno (namjerno) ili nesvjesno (nenamjerno) iz
drugih područja unijete biljne vrste. Stoga ih još nazivamo i stranim, novim,
egzotičnim, nenativnim ili nedomaćim biljnim vrstama. Raširene su širom svijeta.
Općenito gledano stranim invazivnim biljnim vrstama u europskim zemljama pa
tako i u Republici Hrvatskoj u prošlosti nije pridavan veliki značaj. Posljednjih
godina inicijativom EPPO-a (Europska organizacija za zaštitu biljaka), a na
prijedlog pojedinih zemalja članica objavljena je EPPO Lista invazivnih stranih
biljnih vrsta. Mađarska, Velika Britanija, Švicarska i Belgija također su objavile
listu invazivnih biljnih vrsta.
UTJECAJ INVAZIVNIH VRSTA NA PRIRODNU (NATIVNU) FLORU I
FAUNU
1. DIREKTNI UTJECAJ 2. INDIREKTNI UTJECAJ
1.1. Kompeticijski 2.1. Izmjena režima tlo - voda
1.2. Prostor 2.2. Utjecaj na stanovnike staništa
1.3. Voda 2.3. Križanje sa srodnim nativnim vrstama
1.4. Svjetlo 2.4. Prevlast invazivnih vrsta mijenja floru
i faunu (ptice, insekte)
• UVIJEK NADVLADA INVAZIVNA VRSTA
Ivana Pajač Zaštita bilja 14
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
U Republici Hrvatskoj za sada još uvijek ne postoji nacionalna lista invazivnih
vrsta. Trebalo bi predložiti mjere borbe protiv postojećih kao i sustav motrenja
potencijalno štetnih invazivnih vrsta ( OSTOJIĆ i sur. 2007).
4. MATERIJAL I METODE RADA
Samonikla vaskularna flora voćnjaka (flora papratnjača i sjemenjača) istraživana je
tijekom vegetacijske sezone 2005. godine na pokušalištu "Jazbina" Agronomskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pokušalište "Jazbina" nalazi se na obroncima
Zagrebačke gore, područje Maksimir. Smješteno je na 45°51'27'' N, 16°00'16'' E.
Pokušalište "Jazbina" ukupno obuhvaća 25 ha ograđenog prostora, a površina
voćnjaka na kojoj su provedena floristička istraživanja je 2,5 ha, odnosno 0,025
km2.
Istraživanje je provedeno u dva voćnjaka.
Voćnjak 1, koji je karakteriziran po tome što su se u njemu za vrijeme
istraživanja provodili agrotehnički zahvati (košnja samonikle flore i
gnojidba), nalazi se na 214 m NV na ravnom je terenu i smješten je na N
45°51'18'', E 16°0'12 '' (slika 2).
Slika 2. Pokušalište "Jazbina", voćnjak 1
Ivana Pajač Zaštita bilja 15
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
Voćnjak 2, koji je karakteriziran po tome što se u njemu za vrijeme
istraživanja nisu provodili agrotehnički zahvati, nalazi se na 279 m NV,
jugozapadne je ekspozicije i smješten je na N 45°51' 30 '', E 16°0'18 '' (slika
3).
Slika 3. Pokušalište "Jazbina", voćnjak 2
Floristička istraživanja obuhvaćala su jednogodišnji rad na terenu, kao i analizu
herbarskog materijala u laboratoriju pomoću binokularne lupe i mikroskopa.
Terenska istraživanja obavljana su svakih 15 dana u periodu od travnja do listopada
2005. godine. Rad na terenu obuhvaćao je sakupljanje i determinaciju biljaka koje
su pronađene u istraživanim voćnjacima. Po potrebi prikupljeni biljni materijal se
zatim herbarizirao.
Biljke su obrađene i determinirane pomoću standardne florističke literature
(DOMAC 1994, TUTIN i sur. 2002). Nomenklatura biljnih svojti većinom je
usklađena prema djelu Flora Europaea (TUTIN i sur. 2002) te prema Flora Croatica,
Indeks Florae Croaticae (NIKOLIĆ, ur. 1994, 1997, 2000).
U popisu flore porodice, rodovi, vrste i podvrste navedeni su abecednim redom u
okviru viših taksonomskih kategorija.
Ivana Pajač Zaštita bilja 16
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
Kako bi se izradio popis biljaka, prvo je napravljena baza podataka u programu MS
Excel. U istom programu analizirana flora je grafički prikazana.
4.1 Meteorološke prilike tijekom istraživanja
Klimatske su karakteristike (temperatura zraka, oborine i sl.) vrlo važan čimbenik
rasta i razvoja flore i vegetacije.
Kako bi dobili što bolji uvid u meteorološke prilike na istraživanom području
korišteni su podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske za
2005. godinu. Podaci se odnose na meteorološku postaju Zagreb-Maksimir,
udaljenu oko 5 km od područja istraživanja. Obradili smo podatke koji se odnose na
temperaturu i relativnu vlagu zraka, te oborine.
Poznato je da biljke koje rastu i razvijaju se u istim ekološkim uvjetima različito
reagiraju na uvjete okoline, što ovisi i o razvojnom stadiju biljaka. Budući da ova
istraživanja nisu obuhvatila fenološka istraživanja, to se utjecaj navedenih
meteoroloških pokazatelja može samo općenito komentirati uspoređujući ih s
uvjetima za rast i razvoj biljaka u području umjerene kontinentalne klime.
Ivana Pajač Zaštita bilja 17
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
4.1.1. Temperatura zraka
Srednje mjesečne temperature zraka za 2005. godinu, u kojoj su obavljena
istraživanja, prikazane su u tablici 1 i na slici 4.
Tablica 1. Srednje mjesečne temperature zraka (°C) Zagreb-Maksimir za 2005. g.
2005. I
0,1
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
-1 7, 5,0 11,8 16,5 19,9 21,5 18,9 16,9 12,3 5,2 1,5 10,7
Srednja god. temp.
Srednjamjese na temp.
č ( C)°
Vrijednost srednje godišnje temperature zraka u 2005. god bila je 10,7 °C. Najniža
srednja mjesečna temperatura bila je u veljači i iznosila je -1,7 °C. Srednja
mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca – srpnja bila je 21,5 °C.
-5
0
5
10
15
20
25
°C
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Temperatura zraka 2005.g.
Slika 4. Mjesečne vrijednosti temperature zraka, Zagreb-Maksimir, 2005. god.
Iz tablice 1 i slike 4 vidljivo je kako su temperature zraka bile relativno povoljne za
rast i razvoj samonikle vegetacijske flore.
Ivana Pajač Zaštita bilja 18
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
4.1. Oborine
Srednje mjesečne oborine za 2005. godinu prikazane su u tablici 2 i na slici 5.
Tablica 2. Srednje mjesečne oborine (mm), Zagreb-Maksimir, 2005. god.
2005.
906,0 Srednj
mjese n ee
oborine (mm)č
I
15,7
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
61,8 29,7
Suma
64,9 66,3 68,6 137 1, 175,3 67,8 26,7 78,7 113,4
U 2005. god. zabilježena je srednja godišnja količina oborina od 906,0 mm. Srednja
najniža količina oborina zabilježena je u siječnju i iznosila je 15,7 mm, a najveća
količina oborina zabilježena je kolovozu i iznosila je 175,3 mm.
Oborine 2005.g.
020406080
100120140160180200
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
mm
Slika 5. Mjesečne vrijednosti oborina, Zagreb-Maksimir za 2005. god.
Iz tablice 2 i slike 5 vidljivo je da je količina i raspored oborina pogodovala razvoju
samoniklih biljaka. Posebno vlažno bilo je ljeto (najveća količina oborina
zabilježena je u kolovozu) što je dodatno pogodovalo razvoju vegetacije.
Ivana Pajač Zaštita bilja 19
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
4.1.3 Relativna vlaga zraka
Relativna vlaga zraka je vrlo važan bioklimatski čimbenik budući da zajedno sa
temperaturom zraka i vjetrom izaziva različite fiziološke reakcije.
Srednje mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka za 2005. godinu, u kojoj su
izvršena istraživanja, prikazane su u tablici 3 i na slici 6.
Tablica 3. Srednja mjesečna relativna vlaga zraka (%), Zagreb-Maksimir, 2005. g.
2005. I
78
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
79 70 61 67 64 72 78 80 80 87 84 75
Srednja god. rel.
vlaga zraka
Srednjarelativan vlaga
zraka (%)
Srednja godišnja vrijednost relativne vlage zraka iznosila je 75%. Srednja najniža
relativna vlaga zraka bila je u travnju i iznosila je 61%, dok je srednja najviša
relativna vlaga zraka bila u studenom i iznosila je 87%.
Relativna vlaga 2005. g.
0102030405060708090
100
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
%
Slika 6. Mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka, Zagreb-Maksimir, 2005. god.
Ivana Pajač Zaštita bilja 20
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
5. REZULTATI
5.1. Popis samonikle flore na pokušalištu "Jazbina"
Tijekom istraživanja flore u vegetacijskoj sezoni 2005. godine u voćnjacima
pokušališta ''Jazbina'' ustanovljeno je 87 biljaka ( 86 vrsta i 1 podvrsta ) iz 65
rodova i 24 porodice (tablica 4). U voćnjaku 1 ustanovljena je 41 biljka (40 vrsta i 1
podvrsta) a u voćnjaku 2 ustanovljeno je 29 biljaka. U oba voćnjaka ustanovljeno je
17 zajedničkih biljnih vrsta.
Tablica 4. Popis samonikle flore u voćnjacima na pokušalištu "Jazbina"
LOKACIJE VOĆNJAKA
MAGNOLIOPHYTA (ANGIOSPERMAE) DICOTYLEDONES AMARANTHACEAE Amaranthus retroflexus L. 2 APIACEAE Daucus carota L. 1 Heracleum sphondylium L. 1 ASTERACEAE Achillea millefolium L. 1,2 Centaurea jacea L. 2 Cichorium intybus L. 2 Cirsium arvense ( L. ) Scop. 1 Crepis biennis L. 1 Erigeron annuus ( L. ) Pers. 1,2 Hieratium pilosella L. 2 Leucanthemum triviale ( Gaud. ) Horvatić 2 Matricaria chamomilla L. 2 Matricaria perforata 2 Solidago canadensis L. 1 Tanacetum macrophyllum ( W. et K. ) Schultz-Bip. 1,2 Taraxacum officinale Weber 1 BORAGINACEAE Symphytum officinale L. 1 BRASSICACEAE Capsella bursa-pastoris ( L. ) Medicus 1 Raphanus raphanistrum L. 1 Rorippa sylvestris ( L. ) Besser 1
Ivana Pajač Zaštita bilja 21
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
Thlaspi arvense L. 1 CARYOPHYLLACEAE Dianthus armeria L. 2 Melandrium album ( Mill.) Garcke 1,2 Silene vulgaris ( Moench ) Garcke 2 Stellaria media ( L. ) Vill. 1 Stellaria nemorum L. 1 CHENOPODIACEAE Chenopodium album L. 2 CONVOLVULACEAE Convolvulus arvensis L. 1,2 EUPHORBIACEAE Euphorbia helioscopia L. 1 FABACEAE Lathyrus aphaca L. 2 Lathyrus latifolius L. 2 Lathyrus pratensis L. 1 Lotus corniculatus L. 1 Medicago lupulina L. 1 Trifolium arvense L. 2 Trifolium campestre Schreber 1,2 Trifolium pratense L. 1,2 Trifolium repens L. 1,2 Vicia cracca L. 1,2 Vicia grandiflora Scop. 2 Vicia hirsuta (L.) Gray. 1 Vicia sativa L. 2 HYPERICACEAE Hypericum perforatum L. 1,2 LAMIACEAE Glechoma hederacea L. 1 Lamium purpureum L. 1,2 Mentha arvensis L. 2 Mentha longifolia ( L. ) Hudson 2 Prunella vulgaris L. 1,2 LYTHRACEAE Lythrum punctata L. 2 OXALIDACEAE Oxalis stricta L. 1 PLANTAGINACEAE Plantago lanceolata L. 1,2 Plantago media L. 1,2 POLYGONACEAE Polygonum aviculare L. 2 Polygonum persicaria L. 1 Rumex acetosa L. 1 Rumex acetosella L. 2
Ivana Pajač Zaštita bilja 22
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
Rumex crispus L. 1 PRIMULACEAE Anagallis arvensis L. 1 Lysimachia nummularia L. 1 RANUNCULACEAE Ranunculus acris L. 1 Ranunculus arvensis L. 2 Ranunculus sardous Cr. 1 ROSACEAE Agrimonia eupatoria L. 1 Fragaria vesca L. 1 Potentilla erecta ( L. ) Rauschel 2 Potentilla reptans L. 1 Rosa canina L. 2 RUBIACEAE Galium aparine L. 1,2 SCROPHULARIACEAE Linaria vulgaris Miller 1,2 Veronica chamaedrys L. 2 Veronica persica Poir 1 Veronica spicata L. subsp. barrelieri ( Schott ex Roemer & Schultes ) 1 URTICACEAE Urtica dioica L. 1 Urtica urens L. 1 MONOCOTYLEDONES LILIACEAE Allium vineale L. 2 Asphodelus albus Miller 2 POACEAE Agropyron repens (L.) P.B. 2 Arrhenatherum elatius ( L. ) Beauv ex J. & C. Presl 1,2 Avena fatua L. 2 Bromus erectus Hudson 1 Dactylis glomerata L. 1 Holcus lanatus L. 1 Hordeum murinum L. 2 Lolium perenne L. 1 Poa annua L. 1 Poa pratensis L. 1 Setaria viridis (L.) Beauv. 1
Ivana Pajač Zaštita bilja 23
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
5.2 Taksonomska analiza flore
Na istraživanom području pronađeno je 87 biljaka iz pododjeljka Magnoliophytina
(kritosjemenjače), a koji pripada odjeljku Spermatophyta (sjemenjače).
Tablica 5. Analiza brojnosti svojti unutar pododjeljka Magnoliophytina
(kritosjemenjače) u voćnjacima na pokušalištu "Jazbina"
Razred Dicotyledones Monocotyledones
Porodica (familia) 22 2
Rod (genus) 53 12
Vrsta (sp.) 73 13
Podvrsta (subsp.) 1 0
ukupno 74 13
Razred Dicotyledones (dvosupnice) obuhvaća 74 vrste i podvrste što čini 85%, a
razred Monocotyledones (jednosupnice) obuhvaća 13 vrsta (15%) (tablica 5 i slika
7). Razred Dicotyledones obuhvaća 73 vrste i 1 podvrstu iz 53 roda i 22 porodice.
Razred Monocotyledones obuhvaća 13 vrsta iz 12 rodova i 2 porodice (tablica 5).
Na istraživanom području ''Jazbina'' dvosupnice su zastupljene pet puta više nego
jednosupnice (slika 7).
Ivana Pajač Zaštita bilja 24
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
85%
15%
DICOTYLEDONES
MONOCOTYLEDONES
Slika 7. Zastupljenost jednosupnica i dvosupnica u voćnjacima na pokušalištu
''Jazbina''
Od ukupnog broja biljaka, najviše ih pripada porodicama: Asteraceae (glavočike) -
15%, Fabaceae (mahunarke, leguminoze) - 15% i Poaceae (trave) - 13% (slika 8).
Te tri porodice čine 43% zastupljenosti ukupno pronađenih biljnih vrsta.
15%
15%
13%57%
ASTERACEAEFABACEAEPOACEAEOSTALE
Slika 8. Prikaz najzastupljenijih porodica u voćnjacima na pokušalištu ''Jazbina''
Ivana Pajač Zaštita bilja 25
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
U tablici 6 prikazana je zastupljenost rodova, odnosno vrsta i podvrsta unutar
pripadajućih porodica.
Prema broju rodova najzastupljenije su porodice Asteraceae (12 rodova) i Poaceae
(10 rodova).
Prema broju vrsta i podvrsta najzastupljenije su: Asteraceae (13 vrsta), Fabaceae
(13 vrsta) i Poaceae (11 vrsta).
Tablica 6. Zastupljenost vrsta i podvrsta porodica u voćnjacima na pokušalištu
''Jazbina''
Porodica Broj rodova Broj vrsta i podvrsta
Asteraceae 12 13 Poaceae 10 11 Fabaceae 5 13 Caryophyllaceae 4 5 Lamiaceae 4 5 Rosaceae 4 5 Brassicaceae 4 4 Polygonaceae 2 5 Scrophulariaceae 2 4 Primulaceae 2 2 Apiaceae 2 2 Liliaceae 2 2 Ranunculaceae 1 3 Plantaginaceae 1 2 Urticaceae 1 2 Rubiaceae 1 1 Convolvulaceae 1 1 Boraginaceae 1 1 Chenopodiaceae 1 1 Euphorbiaceae 1 1 Hypericaceae 1 1 Lythraceae 1 1 Oxalidaceae 1 1 Amaranthaceae 1 1
Ivana Pajač Zaštita bilja 26
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
5. 3 Korovna flora
U istraživanim voćnjacima na pokušalištu ''Jazbina'' od zimsko-proljetnih ili ozimih
korova pronađene su sljedeće vrste:
- mišjakinja (črevec)- Stellaria media
- crvena mrtva kopriva- Lamium purpureum
- pastirska torbica- Capsella bursa-pastoris
- perzijska čestoslavica-Veronica persica
- običan grbak-Rorippa sylvestris
- jednogodišnja vlasnjača-Poa annua
Od ljetnih korova u istraživanim voćnjacima na pokušalištu ''Jazbina'' pronađene su
sljedeće vrste:
- obična loboda-Chenopodium album
- obični štir-Amaranthus retroflexus
- ptičji dvornik-Polygonum aviculare
- žljezdasti dvornik-Polygonum persicaria
- zeleni muhar-Setaria viridis
- osjak-Cirsium arvense
- slak-Convolvulus arvensis
- obični maslačak-Taraxacum officinale
- pirika-Agropyron repens
5. 4 Invazivne korovne vrste
U istraživanim voćnjacima na pokušalištu ''Jazbina'' od invazivnih vrsta pronađene
su: Erigeron annuus i Solidago canadensis. Obje vrste pripadaju porodici
Asteraceae (glavočike). Unesene su iz sjeverne Amerike kao ukrasne biljke i često
Ivana Pajač Zaštita bilja 27
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
su bile uzgajane u botaničkim vrtovima zbog jednostavnog uzgoja i brzog rasta.
Karakterizirane su time što produciraju sitno sjeme u jako velikom broju, koje se
širi vjetrom. Pojavljuju se na tlima različite plodnosti i teksture, a u nedostatku
prirodnih neprijatelja brzo se šire i osvajaju nova područja.
6. RASPRAVA
Samonikla vaskularna flora po prvi je puta istraživana u voćnjacima "Jazbine",
poligona Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom vegetacijske
sezone 2005. godine inventarizirano je 87 vrsta i podvrsta biljaka.
Rezultati ovog rada ukazuju na bogatstvo i raznolikost biljnog pokrova istraživanih
površina.
Istraživanje je provedeno u 2 voćnjaka. Voćnjaci se međusobno razlikuju po tome
što se voćnjak 1 nalazi na 214 m NV i na ravnom je terenu, a voćnjak 2 nalazi se na
279 m NV i jugozapadne je ekspozicije. Osim toga u voćnjaku 1 za vrijeme
istraživanja 2005. god. od agrotehničkih zahvata provodile su se košnja samonikle
flore i gnojidba dok se u voćnjaku 2 nisu provodili nikakvi agrotehnički zahvati.
Razlike u primjenjivanim agrotehničkim zahvatima zasigurno su se odrazile i na
razlike u brojnosti biljnih vrsta te je u voćnjaku 1 ustanovljena 41 biljka (40 vrsta i
1 podvrsta) a u voćnjaku 2 ustanovljeno je 29 biljnih vrsta. Iako je u voćnjaku 2
ustanovljen manji broj biljnih vrsta veća je pokrovnost pojedinih vrsta (Trifolium
campestre, Trifolium pratense, Trifolium repens, Vicia cracca, Erigeron annus,
Convolvulus arvensis, Plantago lanceolata, Plantago media, Achillea millefolium,
Tanacetum macrophyllum). Osim toga primijećena je i razlika u zastupljenosti vrsta
iz porodice trava (Poaceae). U voćnjaku 1 pronađeno je 7 vrsta trava, dok su u
voćnjaku 2 pronađene samo 3 vrste trava. Uzrok tome mogle bi biti češće košnje u
voćnjaku 1 koje su na taj način dovele do boljeg održavanja i razvoja biljaka iz
porodica trava. Unatoč tome što se voćnjaku 2 nije poklanjala potrebna pažnja u
smislu gospodarenja (košnja, gnojidba i dr.) još uvijek nije prošlo dovoljno vremena
da bi nastupila sukcesija kakva se može očekivati u zapuštenim voćnjacima.
Ivana Pajač Zaštita bilja 28
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
Uspoređujući rezultate dobivene tijekom ovog istraživanja sa rezultatima
istraživanja korovne flore višegodišnjih nasada (OSTOJIĆ 1998) ustanovljeno je da
su od zimsko-proljetnih ili ozimih korova pronađene sljedeće korovne vrste: crvena
mrtva kopriva (Lamium purpureum), pastirska torbica (Capsella bursa-pastoris),
perzijska čestoslavica (Veronica persica), običan grbak (Rorippa sylvestris) i
jednogodišnja vlasnjača (Poa annua). No, međutim nisu pronađene sljedeće vrste:
bršljenolisna čestoslavica (Veronica hederifolia), gorčica (Sinapis arvensis) i ljulj
(Lolium temulentum).
Također, uspoređujući pronađene ljetne korovne vrste sa rezultatima istraživanja
(OSTOJIĆ 1998) pronađene su : obična loboda (Chenopodium album), obični štir
(Amaranthus retroflexus), ptičji dvornik (Polygonum aviculare), žljezdasti dvornik
(Polygonum persicaria), zeleni muhar (Setaria viridis), osjak (Cirsium arvense),
slak (Convolvulus arvensis), obični maslačak (Taraxacum officinale) i pirika
(Agropyron repens). No, međutim nisu pronađene sljedeće vrste: visoka
hudoljetnica (Erigeron canadensis), konica (Galinsoga parviflora), uzlati dvornik
(Polygonum lapatifolium), obična pomoćnica (Solanum nigrum), kostrva
(Echinochloa cruss-galli), sivi muhar (Setaria glauca), obična svračica (Digitaria
sanquinalis), troskot (Cynodon dactylon), divlji sirak (Sorghum halepense).
Treba naglasiti da su tijekom istraživanja u voćnjacima na pokušalištu "Jazbina"
utvrđene i dvije invazivne korovne vrste (Solidago canadensis i Erigeron annuus).
Solidago canadensis nalazi se na EPPO Listi (EUROPSKA ORGANIZACIJA ZA
ZAŠTITU BILJAKA) kopnenih invazivnih biljnih vrsta, dok se Erigeron annuus
nalazi na Mađarskoj Listi invazivnih biljnih vrsta.
Zajedničko svojstvo invazivnih korovnih vrsta je da su veoma agresivne, da
direktno utječu na biološku raznolikost, da mijenjaju okoliš, štete poljoprivrednim
kulturama, šumskim biljnim zajednicama, utječu na biljni i životinjski svijet
podmorja i vodotoka, direktno utječu na životinjski svijet i ljudsko zdravlje
(OSTOJIĆ i sur. 2007).
Ivana Pajač Zaštita bilja 29
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
7. ZAKLJUČAK
Proučavanjem samonikle vaskularne flore tijekom istraživanja 2005. god. u
voćnjacima pokušališta "Jazbina", znanstveno-nastavnog poligona Agronomskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ustanovljeni su sljedeći rezultati:
Determinirano je 87 biljaka ( 86 vrsta i 1 podvrsta ) iz 65 rodova i 24
porodice.
U voćnjaku 1, koji je karakteriziran po tome što su se u njemu za vrijeme
istraživanja provodili agrotehnički zahvati (košnja samonikle flore i
gnojidba), ustanovljena je 41 biljka (40 vrsta i 1 podvrsta) a u voćnjaku 2,
koji je karakteriziran po tome što se u njemu za vrijeme istraživanja nisu
provodili agrotehnički zahvati, ustanovljeno je 29 vrsta biljaka. U oba
voćnjaka ustanovljeno je 17 zajedničkih biljnih vrsta.
Većina je biljaka pripadala glavočikama (Asteraceae) - 15%, mahunarkama,
leguminozama (Fabaceae) - 15% i travama (Poaceae) - 13%.
Od invazivnih vrsta u istraživanim voćnjacima na pokušalištu ''Jazbina''
pronađene su : Erigeron annuus i Solidago canadensis .
Ivana Pajač Zaštita bilja 30
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
8. LITERATURA
BREČAK, D., 1997: Priprema terena za podizanje vinograda na objektu ''Jazbina'',
Zagreb.
DOMAC, R., 1994: Flora Hrvatske: priručnik za određivanje bilja. Školska knjiga,
Zagreb.
HULINA, N., 1998: Korovi, Školska knjiga, Zagreb.
KOŠUTIĆ, S., ur., 2004: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1994.-2004.:
Spomenica. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
MACELJSKI, M., CVJETKOVIĆ, B., IGRC-BARČIĆ, J., OSTOJIĆ, Z., 1997:
Priručnik iz zaštite bilja (za zaposlenike u poljoprivrednim ljekarnama),
Zavod za zaštitu bilja u RH, Zagreb.
NIKOLIĆ, T, ur., 1994: Flora Croatica, Indeks Florae Croaticae, Pars 1. Nat. Croat.
3, 2: 1-116.
NIKOLIĆ, T, ur., 1997: Flora Croatica, Indeks Florae Croaticae, Pars 2. Nat. Croat.
6, 1: 1-232.
NIKOLIĆ, T, ur., 2000: Flora Croatica, Indeks Florae Croaticae, Pars 3. Nat. Croat.
9, 1: 1-324.
NIKOLIĆ, T., TOPIĆ, J., ur., 2005: Crvena knjiga vaskularne flore Republike
Hrvatske. 1. Kategorije EX, RE, CR, EN i VU. Ministarstvo zaštite okoliša i
prostornog uređenja, Zagreb.
OSTOJIĆ, Z., 1998: Mogućnosti suzbijanja korova u voćnjacima i vinogradima. U:
Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda (Ciglar I.), Zrinski, Čakovec, 267-
273
OSTOJIĆ, Z., GALZINA, N., GORŠIĆ, M., ŠĆEPANOVIĆ M., 2007: Invazivne
korovne vrste u Republici Hrvatskoj i svijetu. U: Glasilo biljne zaštite 1-
dodatak 2007.
PENZAR, I., PENZAR, B., 1985: Agroklimatologija, Školska knjiga, Zagreb.
ŠKORIĆ, A., 1990: Postanak, razvoj i sistematika tla, Zagreb.
ŠKORIĆ, A., 1991: Sastav i svojstva tla, Zagreb.
Ivana Pajač Zaštita bilja 31
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
TUTIN, T. G., BURGES, N. A., CHATER, A. O., EDMONDSON, J. R.,
HEYWOOD, V. H., MOORE, D. M., VALENTINE, D. H., WALTERS, S.
M., WEBB, D. A., ur., 1993: Flora Europaea 1-5. 2nd edn., reprint 2002,
University Press, Cambridge.
Ivana Pajač Zaštita bilja 32
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
9. PRILOG FOTOGRAFIJE POKUŠALIŠTA "JAZBINA" I SAMONIKLE FLORE
(foto: Ivana Pajač, 2005. i 2006.)
Stare gospodarske zgrade i bunar Zgrade s uredskim i laboratorijskim prostorima
Voćnjak - početak vegetacije
Ivana Pajač Zaštita bilja 33
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
VOĆNJAK 1
Crvena djetelina (Trifolium pratense) Ptičja grahorica (Vicia cracca)
Ivana Pajač Zaštita bilja 34
Inventarizacija samonikle vaskularne flore u voćnjacima pokušališta ''Jazbina'' Diplomski rad
VOĆNJAK 2
Maslačak (Taraxacum officinale) Čestoslavica (Veronica sp.)
Ivana Pajač Zaštita bilja 35