Ispusti otpadne vode

Embed Size (px)

DESCRIPTION

kako se otpadna voda ispušta u prirodu

Citation preview

  • 2.7. ISPUSTI

    Ispusti su graevine kojima se neproiene iliproiene otpadne vode isputaju u prijemnik.

    Prema vrsti prijemnika mogui su:

    (I) i ti k ji t d d i t j i d ( d t k j ) i j t (k l(I) ispusti kojima se otpadne vode isputaju u prirodne (vodotoke, jezera, more) i umjetne (kanale,akumulacije) vodne sustave.

    (II) ispusti kojima se otpadne vode isputaju u tlo.

    Budui da je u praksi najee isputanje u vodne sustave, u nastavku e se iznijeti osnovne informacije o ovojvrsti ispusta.

    Kod ovih ispusta mogua je njihova klasifikacija u odnosu na:

    (a) poloaj ispusta prema razini vode u prijamniku: (a1) povrinski ili nepotopljeni ispusti (ispust je iznad razinevode u prijemniku),(a2) podvodni ili potopljeni ispusti (kada je ispust ispodrazine vode u prijemniku),

  • (b) poloaj ispusta prema obali prijemnika: (b1) obalni ispust (kada ispust zavrava na samoj obali),( ) p j p p p j ( ) p ( p j ),(b2) priobalni ispust (kada ispust zavrava blizu obale),(b3) izvanobalni ispust (kada ispust zavrava dalje od obale),

    (c) hidrodinamiki reim u prijemniku: (c1) ispusti kojima se otpadne vode isputaju u stajaice (jezera,mora, kanale, akumulacije),(c2) ispusti kojima se otpadne vode isputaju u tekuice(vodotoke - rijeke, potoke).( j p )

    Od nabrojenih vrsta ispusta mogue su neke kombinacije. Tako npr. ispusti kojima se otpadne vodeisputaju u stajaice i tekuice mogu biti povrinski i podvodni, te obalni, priobalni i izvanobalni (prvenstvenomorski i jezerski). Obalni ispusti mogu biti povrinski i podvodni, dok su priobalni i izvanobalni ispusti,naravno, podvodni.

    Od nabrojenih kombinacija nekoliko je prikazano na slici 2.7::01.

    I it ih l i b t b t i t i ij ij j t d ih d d ij ik ij kIz sanitarnih razloga i zbog potrebe to intenzivnijeg mijeanja otpadnih voda s vodama prijemnika uvijek sepreporua izvedba podvodnih ispusta.

    Na kraju kopnene dionice ispusta esto se izvodi ispusno okno koje slui za reviziju ispusta, a kod obalnihispusta i za smjetaj zatitnih armatura i ureaja (zasuna abljih poklopaca reetki i dr )ispusta i za smjetaj zatitnih armatura i ureaja (zasuna, abljih poklopaca, reetki i dr.).

    Svaki od prethodno navedenih ispusta ima svoje specifine osobine sukladno koliini i kvaliteti otpadnihvoda, te osobinama prijemnika.

  • Zato kod analize svakog ispusta u naelu provodimo:

    (1) hidrauliki proraun,(2) ekoloki proraun,(3) proraun mehanike otpornosti i stabilnosti.

    Slika 2.7::01 Ispusti( ) i ki b l i (b) d d i b l i ( ) i b l i ( d ki)(a) povrinski obalni; (b) podvodni obalni; (c) izvanobalni (podmorski)

    1 betonski zid; 2 kamena obloga; 3 betonska obloga; 4 opteivai; 5 - jahai

  • (1) Hidraulikim proraunom se definiraju brzine (naroito izlazne), dimenzije i visinski poloaj ispusta uodnosu na razinu vode u prijemniku.

    Ovim se proraunom trebaju zadovoljiti dva temeljna zahtjeva:

    (a) isputanjem otpadnih voda ne smije se stvoriti uspor u kanalizacijskoj mrei ili na ureaju zaproiavanje,

    (b) radi to intenzivnijeg mijeanja otpadnih voda s vodama prijemnika potrebno je da su izlazne brzine(prvenstveno kod podvodnih ispusta) najmanje 1 5 [m s-1] tako da je na kraju ispusta potrebno imati(prvenstveno kod podvodnih ispusta) najmanje 1,5 [m s 1], tako da je na kraju ispusta potrebno imatiodreeni pretlak.

    Zbog potonjeg razloga na kraju podvodnog ispusta se obino postavlja difuzor.

    Hidra liki prora n se pro odi a s e karakteristine kombinacije protoka isp st i ra ine odeHidrauliki proraun se provodi za sve karakteristine kombinacije protoka u ispustu i razine vode uprijemniku (kombinacije najmanjeg i najveeg protoka s najniom i najviom razinom vode).

    (2) Ekolokim proraunom se definira poloaj ispusta u prijemniku (poetno razrjeenje na mjestu ispusta inaknadno razrjeenje do branjene zone), te sukladno tome potrebni stupanj proiavanja otpadnih voda.naknadno razrjeenje do branjene zone), te sukladno tome potrebni stupanj proiavanja otpadnih voda.

    (3) Proraunom mehanike otpornosti i stabilnosti definiraju se naprezanja u ispusnom cjevovodu i njegovastabilnost (prvenstveno na isplivavanje) u odnosu na pretpostavljena djelovanja (utjecaje, optereenja)kojima e biti izloen tokom izvedbe i eksploatacije.

    Ovaj je proraun posebno znaajan kod podvodnih (prvenstveno podmorskih) ispusnih cjevovoda.