ISSN: 1840-099X BILTEN - ptice.ba · Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo • 4 za Bilten. Sve drugo je produžavanje agonije i zakopavanje u standardizovane šeme „skrivanja

Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo

BILTENMREŽE POSMATRAČA PTICA U BOSNI I HERCEGOVINI

ISSN: 1840-099X

Godina VI · Broj 6 · 2010

Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini

IZDAVAČ |Ornitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71 000 Sarajevo

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK |Mr. Dražen Kotrošan

TEHNIČKI UREDNIK |Mr. Dražen Kotrošan

UREDNIŠTVO |Mr. Dražen Kotrošan (Bosna i Hercegovina) Dr. Suvad Lelo (Bosna i Hercegovina) Dr. Saša Marinković (Srbija)Dr. Borut Štumberger (Slovenija) Dr. Peter Sackl (Austrija)Dr. Jasminko Mulaomerović (Bosna i Hercegovina) Tibor Mikuska (Hrvatska)

PREVOD | Andrea Dautović

LEKTURA | Mirjana Mićunović

KOREKTURA | Ena Šimić i Sabaheta Abadžić

DTP I ŠTAMPA | Art 7 d.o.o., Sarajevo

TIRAŽ | 500

ISSN: 1840-099X

Kotrošan, D.Novo desetljeće za ornitologiju i zaštitu ptica u Bosni i HercegoviniA new decade for ornithology and bird conservation in Bosnia and Herzegovina . . . . . . . 3

Kotrošan, D.Osvrt na publikaciju „Ptice Kantona Sarajevo“Review of the book „Birds of the Canton Sarajevo” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

Šarčević, I.Rezultati jednogodišnjeg promatranja ptica na području Zahuma (Prozor-Rama) Results of the one-year-bird-watching in the Zahum area (Prozor-Rama) . . . . . . . . . . . . . . . 8

Dender, D., Mikuska, T., Drocić, N. & Mulaomerović, J.Novi podaci o patki mandarinki (Aix galericulata) u Bosni i HercegoviniNew data on the Mandarin Duck (Aix galericulata) in Bosnia and Herzegovina . . . . . . . . . 20

Kotrošan, D. & Dervović, I.Rezultati zimskog brojanja ptica močvarica u Bosni i Hercegovini u periodu od 2008. do 2010. godineResults of the winter counting of wetland birds in Bosnia and Herzegovina for the period 2008-2010 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

Gašić, B. Gniježđenje surog orla Aquila chrysaëtos (Linnaeus, 1758) na teritoriji ŠipovaNesting of the Golden Eagle Aquila chrysaëtos (Linnaeus, 1758) in the Šipovo area . . . . 46

Gašić, B. & Ristić-Gašić, S.Novo posmatranje patuljastog orla Aquila pennata (J. F. Gmelin, 1788) u Bosni i HercegoviniNew observation of the Booted Eagle Aquila pennata (J. F. Gmelin, 1788) in Bosnia and Herzegovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50

Drocić, N.Prilog dopuni popisa ptica Bosne i Hercegovine Contribution to the addition list of birds in Bosnia and Herzegovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

Iz ornitološke bilježnice

Stumberger, B. & Šarac, M.Kudravi pelikan (Pelecanus crispus) na Buškom Blatu kod Tomislavgrada (Livanjsko polje)Dalmatian Pelican (Pelecanus crispus) in Buško Blato near Tomislavgrad (Livanjsko polje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60

Stumberger, B.Sredozemni galeb (Larus audouinii) kod Neuma The Audouin’s Gull (Larus audouinii) near Neum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

Sadržaj

Schneider-Jacoby, M.Dabarsko polje, značajno područje za kosca (Crex crex) u Bosni i HercegoviniDabarsko Polje, an Important Bird Area for the Corncrake (Crex crex) in Bosnia-Herzegovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

Schneider-Jacoby, M.Svitavsko jezero (Park prirode Hutovo blato) - područje gniježđenja od globalnog značaja za patku njorku (Aythya nyroca)Svitava Lake (Nature Park Hutovo Blato) as a breeding site of global importance for Ferruginous Duck (Aythya nyroca) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

Sackl, P. & Haar, H.Veliki plijenor (Gavia immer) na Buškom jezeru, Livanjsko polje, u januaru 2010. godineA Great Northern Diver (Gavia immer) on Busko Jezero, Livanjsko polje, in January 2010 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64

Iviš, D.Tri posmatranja sive guske (Anser anser) u Centralnoj BosniThree records of the Greylag (Anser anser) in Central Bosnia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

Drocić, N & Drocić, S.Zimski nalaz puzgavca litičara (Tichodroma muraria) u Želećoj kod ŽepčaWinter find of the Wallcreeper (Tichodroma muraria) in Želeća near Žepče . . . . . . . . . . . . 65

Drocić, N & Drocić, S.Nalaz prstenovanog zelendura (Carduelis chloris) u Begov Hanu kod ŽepčaA find of the ringed Greenfinch (Carduelis chloris) in Begov Han near Žepče . . . . . . . . . . . 67

Kotrošan, D.Gniježđenje pčelarice (Merops apiaster) kod VisokogNesting of the Bee-eater (Merops apiaster) near Visoko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

Kotrošan, D.Gniježđenje bijele rode (Ciconia ciconia) u Sanskom MostuNesting of the White Stork (Ciconia ciconia) in Sanski Most . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

Drocić, N.Zimski nalazi strnadice cikavice (Emberiza cia) na području srednje BosneWinter finds of the Rock bunting (Emberiza cia) in the area of Central Bosnia . . . . . . . . . . 69

Mulaomerović, J.Patka kržulja (Anas crecca) na MiljackiTeal (Anas crecca) on the Miljacka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71

Mulaomerović, J.Žutokljune galice (Pyrrhocorax graculus) kod Spionika Alpine Chough (Pyrrhocorax graculus) near Spionik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71

Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo • 3

Novo desetljeće za ornitologiju i zaštitu ptica u Bosni i Hercegovini

Dok sam razmišljao šta da napišem u uvodniku ovog, šestog broja Biltena pogled mi je odlutao na kalendar dobijen na poklon od kolega ornitologa iz Zagreba i godinu na njegovom „uzglavlju“, 2010. Shvatih da smo zakoračili u još jedno desetljeće ljudske povijesti i, kako to prilike nalažu, započinjem ga pitanjem šta nam novo desetljeće donosi kada je u pitanju ornitologija i zaštita ptica i njihovih staništa u Bosni i Hercegovini.

Prije nego što potražimo odgovor na zadato pitanje neophodno je prethodno sagledati proteklih deset godina. S aspekta bosanskohercegovačke ornitologije, ma koliko u poređenju sa drugima još uvijek sve izgleda „jadno i čemerno“, ne može se ne primijetiti da su učinjeni određeni historijski pomaci. Prije svega to se odnosi na historijsku činjenicu da se osnovalo, i opstalo u posljednjih sedam godina, prvo ornitološko društvo na ovim područjima. Naravno, da ne bih bio kritikovan od strane mnogobrojnih društava uzgajivača ptica koja i sebe smatraju ogrankom ornitologije i kao takva egzistiraju još otprije, ovdje se misli na društvo koje proučava i štiti ptice i njihova prirodna staništa. Uz društvo stasao je i prvi časopis, niz publikacija i akcija te, što je najdragocjenije, svakodnevno se „otkrivaju“ novi zaljubljenici u ptice. Nerijetko se radi o dugogodišnjim „prikrivenim“ ornitofilima i veoma dobrim znalcima lokalnih ornitoloških prilika. Ono što još uvijek nedostaje su mlade snage, koje, istinu za volju, nadolaze i pojavljuju se s vremena na vrijeme, ali još uvijek bez odgovarajuće doze samoincijativnosti i želje da promijene stanje i učine iskorak dalje u razvoju ornitologije i zaštiti ptica i njihovih staništa u Bosni i Hercegovini. Uz rijetke iznimke, potencijalni ornitolozi uglavnom se baziraju na konstatiranju lošeg ne čineći mnogo da sami budu faktor promjene. Ne mogu da, dajući ovakav sud, ne budem ličan, jer se nerijetko susrećem sa pojavom „kritičara bez alibija“. Naime, u proteklih deset godina jedan od vodećih problema afirmacije ornitologije na bosanskohercegovačkim prostorima bio je kritički stav onih koji ne mogu reći da su uradili nešto da promijene zatečeno stanje, odnosno da su uradili toliko da se njihov doprinos može mjeriti kao „revolucionaran“ kako bi bilo kakva promjena zahvaljujući njima bila vidljiva. Posljedica ovakve pojave je i tekst u prilogu osvrtu publikaciji „Ptice Kantona Sarajevo“ koji možete pročitati kao prilog ovom uvodniku, a nastao je kao reakcija na vječite kritičare i demagoge koji su čitav radni vijek potrošili na isprazne priče ne učinivši ništa na promociji i razvoju proučavanja i zaštite ptica. S druge strane, mnogo bolnija je pojava kritičara i stvaranja veličina kod mladih koji su već na početku svog ornitološkog rada oboljeli od spomenute bolesti „šupljiranja“ naslijeđene od svojih tobožnjih učitelja, a što na koncu, rezultira nemijenjanjem stanja stvari i ostavljanjem prostora onima kojima takva situacija pogoduje. Da se ne shvati pogrešno, svaka kritika koja dođe od bilo koga s ciljem poboljšanja, a ne uvriježenog balkanskog shvatanja omalovažavanja i “pljuvanja” svega i svih oko sebe je dobrodošla i hvale vrijedan čin, samo ukoliko bude propraćena novim podacima i činjenicama. Mjesto i prilika za iskazivanje ovakvog stava, uključujući i kritike, jesu uključivanje u rad „Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini“ i prilozi


za Bilten. Sve drugo je produžavanje agonije i zakopavanje u standardizovane šeme „skrivanja nerada“, utemeljene u bosanskohercegovačkom znanstvenom okruženju. Zbog toga, za mene lično, posljednjih deset godina ornitološkog rada pozitivno su obilježili amateri ili oni koje popularno zovemo posmatrači ptica, a čije poznavanje ptica često prevazilazi kapacitete nekih biologa-profesionalaca. U tom smislu, mogao bih izreči ocjenu da je ostvaren davnašnji san Otmara Reisera, a to je prikupljanje što više znanstvenih podataka putem mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini. Međutim, neophodno je biti realan i reći da je to još daleko od dobrog i dovoljnog. U poređenju sa svijetom ili razvijenom Evropom smo svjetlosne godine daleko, pa čak i u poređenju sa zemljama nastalim iz nekada zajedničke države. Slovenija je odavno daleko ispred nas i samo DOOPS broji hiljade članova, u Hrvatskoj je aktivno više ornitoloških društava koja okupljaju stotine posmatrača ptica i ornitologa, dok se u Srbiji posmatranjem i proučavanjem ptica, samostalno ili kroz akcije Lige za ornitološku akciju (LOA) i Društva za zaštitu i proučavanje ptica Vojvodine (DZPPV), javi stotine učesnika različitih uzrasta. I u poređenju sa Makedonijom i Crnom Gorom, koje su možda najbliže bosanskohercegovačkim prilikama na terenu, odziv akcijama bude daleko veći nego kod nas. Ornitološko društvo „Naše ptice“ u ovom trenutku broji oko 60 upisanih članova od kojih je petnaestak-više ili manje-aktivno u prikupljanju podataka, dok se svega pet do šest uključuje u sve druge vidove akcije (edukacija, promocija i sl.). Uzimajući u obzir i druga nevladina udruženja koja se više bave ekologojom u širem smislu nego proučavanjem i zaštitom ptica stanje je, još uvijek, poražavajuće. U tom kontekstu vraćam se na prvi broj Biltena gdje sam pisao o potrebi jačanja Mreže posmatrača ptica i prikupljanju što više podataka. Sada bih, ovdje dopunio to stajalište da je potrebno i aktivnije uključivanje malobrojnih ornitologa i posmatrača ptica i u druge akcije, od obrade prikupljenih podataka, edukacije svih kategorija stanovništva, pripreme i objavljivanja različitih publikacija, do pokretanja akcija u svojim sredinama, a kojima bi se afirmisale ornitologija i zaštita ptica i njihovih staništa. Podizanje svijesti ljudi u Bosni i Hercegovini je prvi korak za dobrobit ptica i prirode, generalno, u ovoj zemlji. Trudom i željom nekoliko ljudi je nemoguće mijenjati stvari, jer prije će se oni iscrpiti i nestati nego što će oni drugi promjeniti ćud i početi raditi u korist sveopćeg dobra.

Konačno, možemo razmatrati kako se ovakvo stanje reflektuje na zaštitu ptica i njihovih staništa u bosanskohercegovačkim prilikama.

Naime, još uvijek nedovoljno kvantitetom, ali i kvalitetom siromašan fond podataka o lokalnoj ornitofauni, onemogućava da se u borbi sa različitim ekonomskim i poslovnim lobijima uđe u diskusiju, koja neće biti opovrgnuta stavom da se radi o emocijama, a ne o pravom stanju stvari. Nažalost, rezultanta trenutačnog stanja je da različite grupe, od poslovnih ljudi do samozvanih lovaca, nastavljaju sa svojim nelegalnim aktivnostima, dok ministarstva opravdanje za svoje postupke nalaze u činjenici da druga strana nije učinila dovoljno da preduprijedi date pojave. Porazna je činjenica da se prilikom diskusija postavlja pitanje da takvima treba dati nešto da to ne rade, jer je ekonomska situacija takva da dio rješenja egzistencije pojedinaca leži u nelegalnim radnjama, odnosno industrijski (prije svega elektro) lobiji se pravdaju da će pokrenuti privredu i promijeniti stanje stvari na bolje i ojačati lokalne zajednice, bez obzira na cijenu stradanja okoliša. U ovakom omjeru snaga nekoliko pojedinaca je suviše malo da ubijedi javnost da bi


dovođenjem 1% „hodočasnika“ sa dvogledima iz Velike Britanije i SAD-a, gdje ima više od milion posmatrača ptica, bila šansa za milione dolara i eura, a da pri tome ne moramo uništiti ovo malo prirodnog bogastva koje još uvijek nije uništeno i koje možemo ponuditi kao domaći brend. Ovako, kako izgleda, novo desetljeće donijet će nam potopljavanje ptičijih staništa, izgradnje termo i hidrocentrala, džungle (ne parkovi kako ih nazivaju) vjetroelektrana, nove kamenolome i sl. Istovremeno, nerješavanje zakonskih problema i entitetski podijeljena zaštita prirode ostaće alibi da Bosna i Hercegovina ima svega nekoliko procenata zaštićenih područja, dok na verifikaciju čekaju područja značajna za ptice (IBA područja), poput Mostarskog blata, kraških polja (Popovo, Dabarsko i dr.), planina (Prenj, Čvrsnica, Vran i dr.), koja su samo djelić potencijala koji još nije dovoljno uništen da ne bi bio zaštićen. Dok se u susjednim zemljama hiljade eura naplati talijanskim i lokalnim krivolovcima na našim RAMSAR područjima (Bardača, Hutovo blato i Livanjsko polje) harče horde krivolovaca ubijajući i najzaštićenije vrste i pri tome se ne čini ništa. Naprotiv, ukoliko se ohrabrite i ukažete na ovakve pojave bivate osuđeni da ste persona non grata i vaše prisustvo biva nepoželjno. Stoga, bojim se, a volio bih da nisam u pravu, da ćemo naredno desetljeće pticama ostaviti parkove sa tek pokojim drvetom za saviti gnijezdo i betonske pustinje za preživljavanje i prehranjivanje na kontejnerima. Tko ih za šta pita, već koja može nek se prilagodi i ne žali što je sudbina zatekla u Bosni i Hercegovini. Generalno, novo desetljeće neće biti mnogo drukčije, ne ulazeći u globalne ekološke probleme, od prethodnog kada je u pitanju ornitologija i zaštita ptica. Moglo bi se reći i dalje ćemo biti svjedoci perpetuum mobile efekta predočenog kroz nastojanja i borbu pojedinaca da animiraju društvo. Stvarni pokret, kada je u pitanju ornitologija i zaštita ptica, trenutačno još uvijek nije realna pojava.

Ipak, kažu, nada posljednja umire, pa se i ja nadam da će bar nekog dotaći ovaj uvodnik i već sutra će me negirati sa novim podacima o pticama ili nekom akcijom “ptičarenja” koja bi makar za treptaj oka, pomjerila stanje stvari u drugom smjeru. Jedino sam siguran ptice će pjevati i dok ih ubijate i uništavate im staništa. Tako im je, kažu, božije davanje. Zato i pticama i nama aferim za ono što činimo danas ili ćemo činiti sutra.

Dražen Kotrošan, predsjednik OD „Naše ptice“


Osvrt na publikaciju „Ptice Kantona Sarajevo“

Iako nije uobičajeno da se (ko)autor i urednik nalazi u potpisu osvrta publikacije za čiji je nastanak dao vlastiti doprinos, reakcije pojedinaca koje su proistekle nakon izlaska iz štampe publikacije „Ptice Kantona Sarajevo“ i njene prezentacije u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine 15.02.2010., potakle su me na ovakav čin. Naime, bolji poznavaoci ornitoloških istraživanja znaju da je većina područja u Bosni i Hercegovini još uvijek „terra incognita“ ili su, u najbolju ruku, sistematično ornitološki obrađena još prije stotinu i više godina. Jedno od takvih je i područje današnjeg Kantona Sarajevo. Razlog tome je što je nakon objavljivanja čuvene monografije „Ornis balcanica“ dr. Otmara Reisera 1939. godine, spomenuto područje, sve do početka 21. stoljeća rijetko bilo predmet publiciranih ornitoloških podataka, a zatim i sve su veći zahtjevi i potreba stanovnika Sarajevskog kantona za informacije o pticama, te je Ornitološko društvo „Naše ptice“ nominiralo projekat „Ptice Kantona Sarajevo“ kod Kantonalnog ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša. Projekat je imao za cilj da se, na osnovu jednogodišnjih terenskih istraživanja i obrade svih dostupnih literaturnih podataka i podataka Mreže posmatrača ptica u BiH, pregleda muzejskih i lovačkih zbirki i, konačno, ličnih podataka sakupljenih u toku posljednjih deset godina, uradi publikacija koja bi predstavljala osnov za razvijanje programa monitoringa ptica i njihovih staništa na području Kantona Sarajevo, te, ujedno, poboljša informiranost građanstva o datoj problematici. Publikacija „Ptice Kantona Sarajevo“, čiji su autori Dražen Kotrošan, Suvad Lelo, Mirzeta Kašić-Lelo, Jasminko Mulaomerović, Ilhan Dervović, Dejan Kulijer, Mersudin Selimovići i Damir Iviš, na 97 stranica propraćenih sa 90 slika i 3 karte, donosi podatke o historijatu ornitoloških istraživanja na datom području, pregled 268 historijski zabilježenih vrsta, primjere destrukcije staništa i nestanka ptica sa područja Kantona i, konačno, preporuke za razvijanje programa monitoringa i zaštite ptica i njihovih staništa na području Kantona Sarajevo. Nažalost, konstatovano stanje od 163 vrste zabilježene u posljednjih deset godina, odnosno 105 vrsta manje od ukupno historijski registrovanog broja ptičijih vrsta na području Kantona, potvrda je da su posljednje stoljeće na datom području obilježili drastični poremećaji. Ukoliko se uzme u obzir da je moguća promjena prezentiranog broja u nekoliko vrsta, koje će u novije vrijeme vjerovatno biti, ili su već zabilježene, ali o čemu trenutno ne postoje publikovani podaci, nerealno je očekivati da se dati broj drastično promijeni, uveća. Prije je očekivati da pojedine od zabilježenih vrsta nestanu u skorije vrijeme sa područja Kantona Sarajevo. Generalno, prezentirani podaci predstavljaju značajan znanstveni doprinos poznavanju lokalne ornitofaune i šansu za sprječavanjem pojedinih negativnih uticaja na bazi dokaza koji su rezultat znanstvenih istraživanja. Nažalost, u publikaciji se potkrala greška kod pet fotografija (slike 54, 60, 69, 70 i 831) što je uočeno tek po objavljivanju i prezentaciji publikacije. Razlog tome, ni u kom slučaju i opravdanje, velikim dijelom leži u nepredviđenim okolnostima (smrtni slučaj u

1 slika 54: umjesto veliki djetlić u potpisu slike treba stajati crvenoglavi djetlić; slike 69 i 70 su mužjak i ženka rusog svračka - ne sivog svračka kako je potpisano; slika 83 je crnogrla stnadica ne žuta strnadica kako stoji u potpisu slike, dok je na strani 60 (slika 59) umjesto slike lastavice data slika daurske lastavice.


porodici urednika publikacije), koje su uvjetovale gubitak vremena u ionako veoma kratkim rokovima realizacije projekta čiji je sastavni dio bila navedena publikacija. Posljedica toga su nedostatak koncentracije i pažnje prilikom izbora i dostavljanja fotografija štampariji. Bitno je naglasiti da navedeni propusti, ni u jednom pogledu, ne utiču na kvalitetu i značaj prezentirane pisane građe. Ovom prilikom upućujem izvinjenje svim koautorima publikacije ukoliko je spomenuti propust imao uticaja na njihovu reputaciju i izazvao zlonamjerne komentare „znanstveno-ornitološki“ potkovanih pojedinaca iz njima bliskog radnog i privatnog okruženja. Na kraju, još jednom želim istaći da ova publikacija predstavlja jedinstven primjer u Bosni i Hercegovini koja je izuzetno siromašna u pogledu ovakvih izdanja, kao i pojedincima spremnim da daju konkretan doprinos razvoju ornitologije i ornitološkim spozna-jama u zemlji. Stoga, umjesto zaključka ovaj vanredni osvrt na jedan autorski rad završavam pozivom svim onima koji su, na bazi spomenutih propusta, spremni kritikovati znanstveni karakter i značaj publikacije „Ptice Kantona Sarajevo“, da se lično angažuju i daju stvaran doprinos poznavanju lokalne ornitofaune, otvarajući mogućnost izdavanja drugog, dopunjenog izdanja navedene publikacije, umjesto da obogaćuju „mahale“ ispraznim pričama kojima se gubi trag u vjetru. Samo na taj način, što je bio i cilj publikacije „Ptice Kantona Sarajevo“, možemo alarmirati i spriječiti nestanak ptica i njihovih staništa sa područja Sarajevskog kantona i drugih dijelova Bosne i Hercegovine.

Dražen Kotrošan, koautor publikacije „Ptice Kantona Sarajevo“


Rezultati jednogodišnjeg promatranja ptica na području Zahuma (Prozor-Rama)

Šarčević Ilija1

Šarčević, I., 2010: Results of the one-year-bird-watching in the Zahum area (Prozor-Rama)

Over the period 1 December 2007 – 1 December 2008 a total number of 82 bird species was recorded in the Zahum area, with 80 nesting species among them. The important bird species which demand an urgent action on protecting this area are the Montagu’s Harrier (Cyrcus pygargus), the Short-toed Eagle (Circaetus gallicus), the Golden Eagle (Aquila chrysaetos), and the Capercaillie (Tetrao urogallus).

Key words: birds, Zahum, Montagu’s Harrier, Short-toed Eagle, Golden Eagle, Capercaillie

Uvod

O pticama zahumskog područja i bliže okolice postoji vrlo malo podataka. Stručnih podataka nema. Jedini podaci, a koji nisu u potpunosti relevantni, su od žitelja ovoga kraja. U njihovim pričama da se naslutiti da je ovo područje s južne strane planine Raduše nekoć bilo „dom“ mnogim ptičijim vrstama koje su danas ugrožene ili, čak, izumrle u cijeloj Bosni i Hercegovini. Tako se spominju jata lešinara, čavki, ali i ostale ptičije vrste koje su sada prisutne, a bile su zastupljene u puno većim brojevima. Razlog tome je što je ovo područje nekoć bilo naseljeno i stanovništvo se bavilo isključivo poljoprivredom, tj. zemljoradnjom i stočarstvom. U vremenu od kraja 60-ih i početka 70-ih godina 20. stoljeća, na ovom području živjelo je do 400 stanovnika, a broj ovaca iznosio je oko 2000, a također bio je i velik broj goveda i konja. S prestankom poljoprivrednih djelatnosti nestaje i hrane ptičjim vrstama, neke napuštaju ove krajeve zauvijek, a drugima populacije opadaju. U periodu od prosinca 2007. do prosinca 2008. godine vršena su intenzivna promatranja ptica ovoga područja, s posebnim osvrtom na ptice gnjezdarice na zahumskom području*.

S obzirom da do sada nije izrađen popis ptičjih vrsta na ovom području ovo će biti prvi popis ptica zahumskog područja i novi znanstveni doprinos poznavanju ornitofaune Bosne i Hercegovine.

Područje i metode rada

Zahum je smješten između 17° 26´ i 17° 29´ istočne geografske dužine i 43° 48´ 50˝ i 43° 49´ 52˝ sjeverne geografske širine na sjeverozapadu općine Prozor-Rama (Vojnogeografski institut, 1968). Iznad naselja Varvara i dijela naselja Rumboci, pod obroncima Prisoja, strši planinski vrh Humna glava. Iza Humne glave u smjeru sjeverozapada smješteno je naselje Zahum s užom okolicom u Gornjoj Rami, na oko 20-om kilometru županijske ceste od Prozora prema Tomislavgradu. Zahum,

1 Ornitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected]* Istraživanja su vršena u sklopu diplomskog rada čiji su rezultati djelimično predstavljeni u ovom radu


najbliže naselje prema susjednoj općini Kupres, topografski je smješteno između Nastinja i Idovca na sjeveru, Plišavice na istoku, Prisoja i Humne glave na jugoistoku i jugu, Grkašnice i Rudog polja na sjeverozapadu, te Oštre glave na jugozapadu i Ravašnice planine na zapadu, između 1170-1320 metara nadmorske visine. Kako je na ovom području krški reljef dominantan, tako je on i negativno utjecao na pojavu vode, odnosno izvora na ovom prostoru (bezvodnost na površini). Iako je relativno visoka količina padalina (prosječno 1000 mm godišnje) nedostatak izvora i tokova osnovna su obilježja zahumskog, pretežito krškog kraja. Prema Köppenovoj klimatskoj klasifikaciji on se nalazi u prijelazu između Cfb, umjereno tople i vlažne klime, i Df, borealne i snježno – šumske klime. Na istraživanom području može se istaknuti pet različitih biotopa: biotop planinskih kamenjarskih pašnjaka, biotop livada i pašnjaka, biotop gospodarsko korištenih površina s kućama i štalama, biotop gajeva i biotop crnogoričnih šuma. Sadašnji broj stanovnika u ljetnom periodu je oko 20, sa sedam domaćinstava koji se bave stočarstvom – uzgojem ovaca.

Slika 1. Geografski položaj istraživanog područjaFigure 1. Geographic position of the researched area

Promatranja ptica vršena su u periodu od prosinca 2007. do prosinca 2008. Ukupno je urađeno 77 terenskih izlazaka. Istraživanja su obuhvatila područje po-vršine 5x3 km. Promatranja su, uglavnom, vršena u jutarnjim satima, ali također je bilo i cjelodnevnih izlazaka. Često je bilo promatranje i u jutarnjim i u večernjim satima. Neposredna promatranja vršena su uz pomoć dalekozora NORCONIA, uvećanja 9-27x50, i fotoaparata SONY DSC–H3, s optičkim zumom 10x radi foto-dokumentacije. Determinacija ptica je vršena na osnovu terenskog priručnika (Heinzel et al., 1997).

Redoslijed vrsta u popisu dat je prema posljednjem popisu ptica urađenom za Bosnu i Hercegovinu (Kotrošan, 2008/2009).


Rezultati

Tijekom jednogodišnjeg promatranja ptica na području Zahuma zabilježene su 82 vrste ptica.

Zabilježene su slijedeće vrste:

Accipitridae1. Circaetus gallicus (J.F. Gmelin, 1788)Zmijar je zabilježen četiri puta. Uvijek je zabilježena samo po jedna jedinka.

2. Circus pygargus ( Linnaeus, 1758)Eja livadarka je zabilježena 7 puta, od toga dva puta zimi pri niskom letu.

3. Accipiter nisus (Linnaeus, 1758)Kobac je nazočan tijekom cijele godine. Nađena su aktivna gnijezda.

4. Accipiter gentilis (Linnaeus, 1758)Jastreb je nazočan tijekom cijele godine.

5. Buteo buteo (Linnaeus, 1758)Škanjac - zabilježen je da se gnijezdi i nazočan je tijekom cijele godine.

6. Aquila chrysaetos (Linnaeus, 1758)Suri orao nije gnjezdarica istraživanog područja.

Falconidae7. Falco tinnunculus (Linnaeus, 1758)Vjetruša je stanarica na ovom području.

Tetraoninae8. Tetrao urogallus (Linnaeus, 1758)Tetrijeb gluhan je stanarica i nazočan je tijekom cijele godine u crnogoričnim šumama istraživanog područja.

9. Bonasia bonasia (Keyserling & Blasins, 1840)Lještarka je stanarica i u crnogoričnim šumama, nazočna tijekom cijele godine.

Phasianidae10. Alectoris graeca (Meisner, 1804)Jarebica kamenjarka. Gnjezdarica i tijekom cijele godine nazočna.

11. Perdix perdix (Linnaeus, 1758)Trčka je gnjezdarica i nazočna tijekom cijele godine.

12. Coturnix coturnix (Linnaeus, 1758)Prepelica – nazočna samo u sezoni gniježđenja.


Columbidae13. Columba livia f. domestica (Gmelin, 1789)Gradski golub nazočan tijekom cijele godine.

14. Columba palumbus (Linnaeus, 1758)Golub grivnjaš gnjezdarica, ali seli iz ovoga područja.

15. Streptopelia turtur (Linnaeus, 1758)Grlica je selica, ali zabilježena da se gnijezdi.

Cuculidae16. Cuculus canorus (Linnaeus, 1758)Kukavica se gnijezdi na području Zahuma, a prva pojavljivanja uočena su početkom svibnja.

Strigidae17. Strix aluco (Linnaeus, 1758)Šumska sova zabilježena je tijekom cjelogodišnjeg promatranja.

18. Athene noctua (Scopoli, 1769)Sivi ćuk zabilježen je kao gnjezdarica.

Caprimulgidae19. Caprimulgus europaeus (Linnaeus, 1758)Leganj je selica, ali nazočan tijekom gniježđenja na području istraživanja.

Upupidae20. Upupa epops (Linnaeus, 1758)Pupavac je selica istraživanog područja. Javlja se već krajem ožujka i početkom travnja.

Picoidae21. Jynx torquilla (Linnaeus, 1758)Vijoglav jedina od selica iz skupine djetlića. Zabilježen je u gnijezdećim aktivnostima.

22. Dendrocopos minor (Linnaeus, 1758)Mali djetlić je stanarica i gnjezdarica na istraživanom području.

23. Dendrocopos major (Linnaeus, 1758)Veliki djetlić je stanarica na istraživanom području.

24. Picoides tridactylus (Linnaeus, 1758)Troprsti djetlić – stanarica, zabilježen je samo tri puta. Rijetka ptica.

25. Picus viridis (Linnaeus, 1758)Zelena žuna – gnjezdarica i stanarica.


Alaudidae26. Galerida cristata (Linnaeus, 1758)Kukmasta ševa je selica istraživanog područja.

27. Alauda arvensis (Linnaeus, 1758)Poljska ševa je selica - dolazi u ova područja krajem ožujka.

28. Lulula arborea (Linnaeus, 1758)Ševa krunica je selica.

Hirundinidae29. Hirundo rustica (Linnaeus, 1758)Lastavica je gnjezdarica koja redovito seli.

Motacillidae30. Anthus pratensis (Linnaeus, 1758)Livadna trepteljka je zabilježena u gnijezdećim aktivnostima.

31. Anthus trivialis (Linnaeus, 1758)Prugasta trepteljka je selica, ali zabilježena je u gnijezdećim aktivnostima.

32. Motacilla alba (Linnaeus, 1758)Bijela pastirica je djelomična selica.

33. Motacilla flava (Linnaeus, 1758)Žuta pastirica je gnjezdarica, ali selica.

Regulidae34. Regulus regulus (Linnaeus, 1758)Zlatoglavi kraljić- stanarica.

Troglodytidae35. Troglodytes troglodytes (Linnaeus, 1758)Palčić je stanarica datog područja.

Prunellidae36. Prunella modularis (Linnaeus, 1758)Sivi popić je selica sa istraživanog područja.

Turdidae37. Monticola saxatilis (Linnaeus, 1758)Kamenjar je selica s ovog područja.

38. Turdus torquatus (Linnaeus, 1758)Planinski kos je zabilježen pri gniježđenju.

39. Turdus merula (Linnaeus, 1758)Kos je stanarica na istraživanom području.


40. Turdus philomelos (Brehm, 1831)Drozd cikelj je zabilježen na gniježđenju.

41. Turdus viscivorus (Linnaeus, 1758)Drozd imelaš je stanarica datog područja.

42. Turdus pilaris (Linnaeus, 1758)Drozd bravenjak nije gnjezdarica. Tijekom kasne jeseni i zime prisutna na istraživanom području.

Sylvidae43. Sylvia borin (Boddaert, 1783)Siva grmuša je selica.

44. Sylvia communis (Latham, 1787)Grmuša pjenica je gnjezdarica na istraživanom području.

45. Sylvia atricapilla (Linnaeus, 1758)Crnokapa grmuša je zabilježena pri gniježđenju.

46. Phylloscopus sibilatrix (Bechstein, 1793)Šumski zviždak je zabilježen u crnogoričnoj šumi.

Muscicapidae47. Erithacus rubecula (Linnaeus, 1758)Crvendać je stanarica na datom području.

48. Phoenicurus ochruros (Gmelin, 1774)Mrka crvenrepka je selica istraživanog područja.

49. Saxicola rubetra (Linnaeus, 1758)Smeđoglavi batić je zabilježen u gnijezdećim aktivnostima.

50. Oenanthe oenanthe (Linnaeus, 1758)Sivkasta bjeloguza je zabilježena pri gniježđenju. Aegithalidae51. Aegithalos caudatus (Linnaeus, 1758)Dugorepa sjenica je rijetko viđena ptica. Zabilježena je samo pet puta.

Paridae52. Poecile lugubris (Temminck, 1820)53. Poecile montanus (Conrad, 1827)54. Periparus ater (Linnaeus, 1758)55. Lophophanes cristatus (Linnaeus, 1758)56. Parus major (Linnaeus, 1758)57. Cyanistes caeruleus (Linnaeus, 1758)


Mrka sjenica, planinska sjenica, jelova sjenica, kukmasta sjenica, velika sjenica i plavetna sjenica su gnjezdarice i stanarice na datom području.

Sittidae58. Sitta europaea (Linnaeus, 1758)Brgljez je zabilježen u gnijezdećim aktivnostima.

Certhiidae59. Certhia familiaris (Linnaeus, 1758)Puzavac je česta ptica u crnogoričnoj šumi istraživanog područja.

Oriolidae60. Oriolus oriolus (Linnaeus, 1758)Vuga je selica. Rijetka na datom području.

Laniidae61. Lanius collurio (Linnaeus, 1758)Rusi svračak je selica. Zabilježen je pri gniježđenju. Početkom lipnja dolazi na ovo područje.

62. Lanius excubitor (Linnaeus, 1758)Veliki svračak je zabilježen samo u proljeće i u jesen samo po jedna jedinka.

Corvidae63. Garrulus glandarius (Linnaeus, 1758)Šojka je jedna od najčešćih ptica datog područja. Stanarica je.

64. Pica pica (Linnaeus, 1758)Svraka je zabilježena pri gniježđenju. Stanarica je.

65. Nucifraga caryocatactes (Linnaeus, 1758)Kreja je stanarica istraživanog područja.

66. Corvus corone cornix (Linnaeus, 1758)Siva vrana je gnjezdarica i stanarica datog područja.

67. Corvus corax (Linnaeus, 1758)Gavran je gnjezdarica i stanarica.

Sturnidae68. Sturnus vulgaris (Linnaeus, 1758)Čvorak je selica. Zabilježena su velika jata ptica tijekom jeseni.

Passeridae69. Passer domesticus (Linnaeus, 1758)Vrabac je stanarica i gnjezdarica danog područja.


70. Passer montanus (Linnaeus, 1758)Poljski vrabac je stanarica danog područja.

Fringillidae71. Fringilla coelebs (Linnaeus, 1758)Zeba je selica istraživanog područja. Rijetki pojedinačni primjerci su zabilježeni zimi.

72. Loxia curvirostra (Linnaeus, 1758)Krstokljun je karakterističan za područje crnogorične šume na zahumskom području.

73. Carduelis chloris (Linnaeus, 1758)Zelendur je stanarica i gnjezdarica datog područja.

74. Carduelis carduelis (Linnaeus, 1758)Češljugar je stanarica i gnjezdarica datog područja.

75. Serinus serinus (Linnaeus, 1758)Žutarica je gnjezdarica na području Zahuma.

76. Pyrhula pyrrhula (Linnaeus, 1758)Zimovka je stanarica i gnjezdarica datog područja.

77. Coccothraustes coccothraustes (Linnaeus, 1758)Batokljun je gnjezdarica. Na području Zahuma tijekom zoridbe divlje trešnje batokljuni su najčešće ptice.

78. Carduelis cannabina (Linnaeus, 1758)Juričica je selica istraživanog područja.

Emberizidae79. Emberiza citrinella (Linnaeus, 1758)Žuta strnadica je gnjezdarica na području Zahuma.

80. Emberiza cirlus (Linnaeus, 1758)Crnogrla strnadica je gnjezdarica na području Zahuma.

81. Emberiza cia (Linnaeus, 1758)Strnadica cikavica je gnjezdarica istraživanog područja.

82. Miliaria calandra (Linnaeus, 1758)Velika strnadica je gnjezdarica na datom području.


Vrsta/SpeciesMjesec/Month

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

x x x x x x

x x x x x x x x x x x x


x x x x

x x x x x x


x x x x

x x x x

x x x x

x x x x x x


x x x x




x x x x x

x x x x



x x x x x x



x x x x

x x x x x




x x x x

x x x x


1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

Acanthis cannabina

Accipiter gentilis

Accipiter nisus

Aegithalos caudatus

Alauda arvensis

Alectoris graeca

Anthus pratensis

Anthus trivialis

Aquila chrysaetos

Anthe noctua

Buteo buteo

Caprimulgus europaeus

Carduelis carduelis

Carduelis chloris

Certhia familiaris

Circaetus gallicus

Circus pygargus

Coccothraustes coccothraustes

Columba livia f. domestica

Columba palumbus

Corvus corax

Corvus corone cornix

Coturnix coturnix

Cuculus canorus

Dendrocopos major

Dendrocopos medius

Dendrocopos minor

Emberiza cia

Emberiza cirlus

Emberiza citrinella

Tabela 1. Pregled zabilježenih vrsta po mjesecimaTable 1. Recorded species by months



1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

x x x x x x x x x x

x x x x


x x x x x x

x x x x x x

x x x

x x x

x x x x x

x x x

x x x x x x

x x x x x x x x

x x x


x x x x x

x x x x x










x x x x x x x x





x x x x x x x

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

Fringilla coelebs

Galerida cristata

Garrulus glandarius

Hirundo rustica

Jynx torquilla

Lanius collurio

Lanius excubitor

Lullula arborea

Miliaria calandra

Monticola saxatilis

Motacilla alba

Motacilla flava

Nucifraga caryocatactes

Oenanthe oenanthe

Oriolus oriolus

Periparus ater

Cyanistes coeruleus

Lophophanes cristatus

Poecile lugubris

Parus major

Poecile montanus

Passer domesticus

Passer montanus

Perdix perdix

Phoenicurus ochruros

Phylloscopus sibilatrix

Pica pica

Picoides tridactylus

Picus viridis

Prunella modularis

31.

32.

Erithacus rubecula

Falco tinnunculus


x x x x x



1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12


x x x x



x x x x x x


x x x x x x x

x x x x x x

x x x x x x

x x x x x






x x x x

x x x x x x x


x x x x x x x

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

Regulus regulus

Saxicola rubetra

Serinus serinus

Sitta europaea

Streptopelia turtur

Strix aluco

Sturnus vulgaris

Sylvia atricapilla

Sylvia borin

Sylvia communis

Tetrao urogallus

Tetrastes bonasia

Troglodytes troglodytes

Turdus merula

Turdus philomelos

Turdus pilaris

Turdus torquatus

Turdus viscivorus

Upupa epops

Diskusija i zaključci

Na istraživanom području Zahuma utvrđene su ukupno 82 vrste ptica, od čega 80 vrsta gnjezdarica (ili 94,12%). Najzastupljenije gnjezdarice su iz reda Passeriformes – vrapčarke (57%). Gnjezdarice su istraživane intenzivnim obilascima terena od 25. 03. 2007. do 30. 07. 2008. Na zahumskom području nema ranijeg gni-ježđenja od početka travnja, zbog nadmorske visine koja ukazuje na dugotrajne zime, te i gniježđenje počinje početkom proljeća. Većina selica vraća se u travnju na ovo područje, a Lanius collurio doseljava tek početkom lipnja. Od 82 vrste ptica utvrđenih na području Zahuma, 51 vrsta su stanarice ili vrste koje su zabilježene i zimi, a 32 vrste su prave selice. Od posebnog značaja za istaći nazočnost tetrijeba gluhana (Tetrao urogallus) u crnogoričnoj šumi istraživanog područja koji je ugro-žena gnijezdeća populacija i u Bosni i Hercegovini zaštićena zakonom o lovu, ali i međunarodnom Bernskom konvencijom o zaštiti ptica. (Hadžiabdić, 2008). Iako

63.

64.

Pyrrhula pyrrhula x x x x x x x x x x x x


je zaštićen zaštita se ne provodi i organiziranim lovstvom, „hajkama“ u vrijeme snubljenja odstrijeli se nekoliko mužjaka, a ni ženke s mladima nisu pošteđene. Ti-jekom posjete zimzelenoj šumi 17. 02. 2008. godine cjelodnevnim promatranjem registrirano je 7 jedinki tetrijeba gluhana. U proljeće 2009. godine „službeno“ su odstrijeljene dvije jedinke tetrijeba gluhana iz ove zimzelene šume.

Dakle, sve negativne aktivnosti koje mogu ugroziti ovo područje i faunu ptica na njemu vezane su za antropogeni utjecaj. Mali dio istraživanog područja se obrađuje tako da glavna prijetnja pticama dolazi od nehumanih lovaca koji osim tetrijeba gluhana ubijaju sve grabljivice koje su im na puškometu, također i prepelice, trčke, jarebice kamenjarke, ali se tu nađu i djetlići, pupavci, zelena žuna i mnoge druge. Čitavo ovo područje je idealno za razvoj planinskog i seoskog turizma, također i za uzgoj organske hrane, pa bi bilo potrebno ljude educirati – preodgajati da shvate jednom kakvo blago uništavaju. Treba, također, spomenuti i negativan utjecaj spram sječe šuma koji, uvelike, potiskuje populacije tetrijeba gluhana i lještarki.

Na osnovu istraživanja ornitofaune Zahuma može se, sa sigurnošću, tražiti da nadležni ovo područje trebaju hitno staviti pod određeni režim zaštite, koji bi uključio stalni nadzor ptica na datom području. U prilog ovakvom razmišljanju potrebno je istaći da 82 registrirane vrste iznose oko 25,5% ukupnog broja vrsta koje se trenutno nalaze na popisu zabilježene ornitofaune BiH. (Kotrošan, 2008/2009).

Posebno treba spomenuti da su na području Zahuma utvrđene četiri vrste ptica koje se nalaze u crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske (Radović & al., 2003), a to su: zmijar (Circaetus gallicus), eja livadarka (Circus pygargus), suri orao (Aquila chrysaetos) i tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus). Ovi podaci iz crvene knjige ugroženih ptica Hrvatske uzeti su jer Bosna i Hercegovina još uvijek nema crvenu knjigu ugroženih ptica na čemu se hitno treba poraditi, a na što ukazuju i rezultati ovoga rada.

Literatura

Hadžiabdić, S. 2008: Stanje populacije velikog tetrijeba (Tetrao urogallus) na području Federacije Bosne i Hercegovina. Bilten posmatrača ptica Bosne i Hercegovine, 4-5 (4-5): 68 – 71.

Heinzel, H., Fitter, R. & Parslow, J. 1997: Ptice Hrvatske i Europe, Collinsov džepni vodič. Hrvatsko ornitološko društvo, Zagreb.

Kotrošan, D. 2008/2009: Dopune i korekcije popisa ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. do 2009. godine. Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini 4-5 (4-5): 72 – 85.

Radović, D., Ćiković, D., Kralj, J. & Tutiš, V., 2003: Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb.

Vojnogeografski institut, 1968: Topografska karta Livno 2 (523/2), 1:50 000.

Summary

Over the period 1 December 2007 – 1 December 2008 a total number of 82 bird species was recorded in the Zahum area, with 80 nesting species among them. The important bird species which demand an urgent action on protecting this area are the Montagu’s Harrier (Cyrcus pygargus), the Short-toed Eagle (Circaetus gallicus), the Golden Eagle (Aquila chrysaetos) and the Capercaillie (Tetrao urogallus).


Novi podaci o patki mandarinki (Aix galericulata) u Bosni i Hercegovini *

Dubravko Dender 1, Tibor Mikuska 2, Narcis Drocić 3, Jasminko Mulaomerović 4

Dender, D., Mikuska, T., Drocić, N., Mulaomerović, J., 2010: New data on the Mandarin Duck (Aix galericulata) in Bosnia and Herzegovina

The paper presents data on the records of the Mandarin Duck on the rivers Bosna and Miljacka over the period 2007-2009.

Key words: Mandarin Duck, river Bosna, river Miljacka

Patka mandarinka Aix galericulata je vrsta koja vodi porijeklo iz istočne Azije (Istočna Rusija, Kina, Sjeverna Koreja, Japan i Tajvan), ali je udomaćena u nekim zemljama zapadne Evrope (Engleska, Njemačka, Austrija...) (Heinzel & al., 1992). Matvejev & Vasić (1973) u pregledu ptica za ex Jugoslaviju za mandarinku navode samo nalaze iz Hrvatske: Split i Crna Mlaka. Kralj (1997) navodi još dva podatka iz 1903. godine: jedan sa Solinskog blata koji je bio pohranjen u Prirodoslovnom muzeju u Splitu (ali je do danas nestao), te prema Reiseru jednu pticu ubijenu 18.12.1903. u Trilju koja je navodno bila pohranjena u muzeju u Sarajevu. Velid Delić (1998) o ovoj vrsti piše da se “spominju nalazi u dolini Neretve (1962 i 1970), a postoje podaci o sakupljenom mužjaku na ušću Bosne (januar 1980)”. Na osnovu Delićevih podataka Kotrošan (2008/2009) je uvrstio mandarinku u posljednji, dopunjeni, popis ptica iz Bosne i Hercegovine.

U periodu od 2007. do 2010. godine patka mandarinka je u više navrata zabilježena na Bosni i Miljacki.

Tabela 1. Pregled podataka o patki mandarinki za period 2007.-2009. godineTable 1. Review of data on the Mandarin Duck for the period 2007-2009

* U redakciju su, u kratkom roku, stigla četiri posebna priloga o patki mandarinki. Uz saglasnost autora prilozi su objedinjeni u jedan. Redoslijed autora je dat prema prijemu pojedinačnih priloga.1 Ornitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected] Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Gundulićeva 19a HR-31000 Osijek, [email protected] 3 Ornitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected] B.Zenunija 6, 71000 Sarajevo, [email protected]

Lokalitet Datum Posmatračrijeka Bosna - Zenica 28.12.2007. Narcis Drocićrijeka Bosna - Zenica januar 2008. Narcis Drocićrijeka Bosna - Zenica 05.01.2009. Tibor Mikuskarijeka Bosna - Nemila 22-23.01. i 28-25.02.2009. Narcis Drocićrijeka Bosna - Zenica 28.01.- 25.02.2009. Narcis Drocić

rijeka Miljacka - Sarajevo 18.01.2009. Jasminko Mulaomerovićrijeka Miljacka - Sarajevo 01.02.2009. Jasminko Mulaomerovićrijeka Miljacka - Sarajevo 1-2.03.2009. Dubravko Denderrijeka Bosna - Zavidovići 31.12. 2009. Adis Mahmutović i Tibor Mikuska


Poznato je da je ova vrsta prisutna kod odgajivača ptica tako da njen nalaz na rijeci Bosni kod Zenice iz zime 2007. na 2008. godinu nije obavezno morao značiti i to da su u pitanju primjerci iz divljine. Prvi put je opažen par, mužjak i ženka, 28. 12. 2007. godine. Potom je u nekoliko navrata posmatrana u januaru 2008. godine, a posljednji put 26. 01. 2008. Dati par je lutao od “drvenog mosta” na rijeci Bosni (Bilimište - Zenica) do mosta na ulaznoj petlji u Blatušoj (Zenica). Cijelo vrijeme su se kretale u društvu patki gluhara (Anas platyrhynchos), koje su u samoj Zenici tad brojale koloniju od najmanje 40 parova.

Slijedeće zime, 2009. godine, ponovno je opažen veći broj primjeraka na rijeci Bosni što je jasno značilo da se ne radi o primjercima odbjeglim od odgajivača ptica. Tokom zimskog prebrojavanja ptica močvarica, 5. januara 2009., u jatu divljih patki opažen je jedan mužjak mandarinke. Na adi u Nemiloj, zabilježena su dva para (22., 23., 28. i 29. januar 2009.), a u Zenici, na godinu dana prije zabilježenom mjestu, viđen je jedan par od 28. 01. do 25. 02. 2009. Primjerci registrovani u Nemiloj i Zenici 2009. godine su fotografisani (75 fotografija) fotoaparatom tipa Olympus optičkog zuma 34x, dok su primjerci zabilježeni godinu dana ranije fotografisani sa veće daljine, fotoaparatom Nikon teleplusa 1000 mm.

Slika 1. Mandarinke na rijeci Bosni-Zenica (Foto: N. Drocić)Figure 1. Mandarin Ducks on the river Bosna (Zenica) (Photo: N. Drocić)

U Sarajevu, na rijeci Miljacki, mandarinka je zabilježena u periodu januar-mart 2009. godine. Jedna ženka je zabilježena tokom zimskog prebrojavanja ptica 18. 01. 2009. na Miljacki kod naselja Dolac-Malta. Prvog februara, na istom mjestu su viđena dva mužjaka i jedna ženka. Mužjak i ženka mandarinke su promatrani 1. i 2. marta 2009. kod naselja Hrasno. Nađeni su na obali rijeke s većim brojem divljih


patki (Anas platyrhynchos). Već za narednog obilaska lokaliteta, četvrtog marta 2009., mandarinke nisu ponovno pronađene.

Prvi put, a ujedno i posljednji kronološki nalaz, je mandarinka zabilježena kod Zavidovića na rijeci Bosni 31. decembra 2009. godine. Viđen je jedan mužjak koji se zadržavao u malom jatu divljih patki. Međutim, slijedećih dana (do 03. januara 2010.) ova ptica više nije viđena na tom mjestu.

Ovdje moramo napomenuti da je od 2002. godine patka mandarinka gotovo redovita zimovalica na rijeci Dravi kod Osijeka, a sve češće se pojedinačni primjerci viđaju i u drugim dijelovima kontinentalne Hrvatske (Mikuska, pers.comm).

Literatura

Delić, V., 1998: Ptice, Divlje patke (3), Rijetke ali prisutne. Lovački list, NS 9:12-13.Heinzel, H., Fitter, R., Parslow, J., 1992: Pareys Vogelbuch, Alle Vogel Europas, Nordafrikas und

des Mittleren Ostens, 6. izd., Hamburg - Berlin.Kotrošan, D., 2008/2009: Dopune i korekcije popisa ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini

od 1888. do 2006. godine., Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5: 72-86.

Kralj, J., 1997. Ornitofauna Hrvatske tijekom posljednjih dvjesto godina., Larus, 46:1-112.Matvejev, S.D. , Vasić, V.F., 1973: Catalogus faune Jugoslavie IV/3, Aves. Acad. scien. et art. Slov.,

Ljubljana.

Summary

The Mandarin Duck previously was recorded rarely in Bosnia and Herzegovina. During the winter swamp birds count in the period 2007-2009 on the rivers Bosna and Miljacka, the Mandarin Duck was recorded on several occasions. Presented finds from Sarajevo, Nemila, Zenica and Zavidovići are at the same time the first records of this species in respective localities.


Rezultati zimskog brojanja ptica močvarica u Bosni i Hercegovini za period od 2008. do 2010. godine

Kotrošan Dražen 1, Ilhan Dervović

Kotrošan, D., Dervović, I., 2010: Results of the winter counting of wetland birds in Bosnia and Herzegovina for the period 2008-2010

The results of the winter counting of wetland birds in Bosnia and Herzegovina are presented for the period 2008-2010. Over that period 53.193 individuals of 38 recorded species were counted in total.

Key words: winter, counting, birds, wetlands, Bosnia and Herzegovina

Uvod

Zimsko prebrojavanje ptica močvarica u sklopu međunarodne akcije International Waterbird Census (IWC) u Bosni i Hercegovini se sprovodi od 1998. godine. U početku su, usljed malog broja brojača i otežanog pristupa pojedinim područjima u poslijeratnom periodu, uglavnom bili obuhvaćeni samo manji dijelovi slivova Bosne, Željeznice i Miljacke. Posljednjih godina brojanja su vršena i na drugim područjima (Plivsko jezero, Hutovo blato, Livanjsko polje i dr.), čime je broj zabilježenih vrsta i primjeraka pojedinih vrsta znatno povećavan. Zbirni rezultati su objavljivani u vidu izvještaja (Dervović, 2005, 2006, 2007), koji su, također, slani Wetlands International-u. Međutim, prema poslijednjem izvještaju ove organizacije (Wetlands International, 2009) vidljivo je da svi izvještaji nisu primljeni. Rezultati brojanja na Hutovom blatu i Livanjskom polju koja su vršili bosanskohercegovački, slovenački, austrijski, švajcarski i hrvatski ornitolozi 2008. i 2009. godine su objavljeni zasebno (Stumberger & al., 2008/2009; Stumberger & Sackl, 2008/2009).

S obzirom da se tokom posljednje tri godine unaprijedio pristup brojanju i povećao broj brojača, te, također, pojavio zahtjev za objavljivanjem podataka za pojedinačna područja, novi izvještaj je obuhvatio sve podatke trogodišnjih brojanja koji su putem „Mreže posmatrača ptica u BiH“ dospjeli do Ornitološkog društva „Naše ptice“.

Metodologija

Brojanja su vršena na osnovu uputstava Wetlands International-a (Delany, 2005). Vršena su u nekoliko dana u januaru mjesecu, ovisno od vremenskih prilika. U brojanja su bili uključeni timovi ili pojedinci iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Njemačke. Sve lokacije, izuzev dvije u 2008. godini, su obilježene koordi-natima izmjerenim putem GPS-a. Pojedini nalazi su fotografirani, a također su dokumentovani i svi primjeri krivolova zabilježeni tokom IWC-a. Izvještajem su obu-hvaćeni svi podaci dobijeni od izvještača do prvog februara 2010. godine, a obradio ih je Ilhan Dervović, koordinator za Bosnu i Hercegovinu. U izvještajima nisu date

1 Ornitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected]


grabljivice (Circus aeruginosus, Pandion haliaetus i Haliaeetus albicilla) koje se, prema obrascu Wetland Internationala za zapadni palearktik, mogu brojati. Ove vrste su brojane na određenim područjima, ali zbog neujednačenog izvještavanja nisu uvrštene u završne izvještaje. Također, nije uvršten ni vodomar (Alcedo atthis) koji nije obavezna vrsta za IWC, a koji je u ranijim izvještajima za Bosnu i Hercegovinu uvrštavan kao dodatna vrsta. Razlog za neuvrštavanje je isti kao kod grabljivica.

Tabela 1. Abecedni pregled brojača uključenih u IWC za Bosnu i Hercegovinu u periodu 2008.-2010.

Table 1. Alphabetical list of bird counters involved in the IWC for Bosnia and Herzegovina in the period 2008-2010

Prezime i ime /Surname and name

Zemlja / Country

1. Dalmatin Marinko Bosna i Hercegovina

2. Dender Dubravko Hrvatska

3. Dervović Ilhan Bosna i Hercegovina

4. Drocić Narcis Bosna i Hercegovina

5. Drocić Sumeja Bosna i Hercegovina

6. Đajo Mira Bosna i Hercegovina

7. Kašić-Lelo Mirzeta Bosna i Hercegovina

8. Kotrošan Dražen Bosna i Hercegovina

9. Kulijer Dejan Bosna i Hercegovina

10. Lelo Suvad Bosna i Hercegovina

11. Mikuska Alma Hrvatska

12. Mikuska Tibor Hrvatska

13. Mulaomerović Jasminko Bosna i Hercegovina

14. Ratković Igor Bosna i Hercegovina

15. Schneider-Jacoby Martin Njemačka

16. Stumberger Borut Slovenija

17. Šarčević Ilija Bosna i Hercegovina

18. Šimić Ena Bosna i Hercegovina

19. Toholj Dušan Bosna i Hercegovina

20. Vasilik Željko Hrvatska

Godina / Year

2008 2009 2010

x

x x x

x x x

x

x

x

x

x x x

x

x x

x

x x x

x x x

x x

x

x

x

x x

x x

x

Rezultati

U periodu od 2008. do 2010. godine, tokom zimskog brojanja zabilježeno je 38 vrsta ptica. Ukupno je u tri godine prebrojano 53193 jedinki. Najveći broj jedinki (27017) prebrojan je u 2010. godini. Najviše je zabilježeno divljih pataka (Anas platyrhynchos)-22201, liski (Fulica atra)-9841 i velikih kormorana (Phalacrocorax carbo)-5241, a rijetko (samo po jedan primjerak u tri godine) su bilježeni bukavac (Botaurus stellaris), mali ronac (Mergellus serrator), bijeli ronac (Mergellus albellus) i burni galeb (Larus canus).


Tabela 2. Pregled zabilježenih vrsta i jedinki u periodu 2008.-2010.Table 2. List of the species and individuals recorded in the period 2008-2010

Vrsta / Species

1. Tachybaptus ruficollis

2. Podiceps cristatus

3. Podiceps grisegena

4. Phalacrocorax carbo

5. Phalacrocorax pygmeus

6. Ardea cinerea

7. Ergetta alba

8. Ergetta garzetta

9. Botaurus stellaris

10. Cygnus olor

11. Anser fabalis

12. Aix galericulata

13. Anas penelope

14. Anas strepera

15. Anas crecca

16. Anas platyrhynchos

17. Anas acuta

18. Anas clypeata

19. Aythya ferina

20. Aythya nyroca

21. Aythya fuligula

22. Aythya marila

23. Bucephala clangula

24. Mergellus albellus

25. Mergus serrator

26. Mergus merganser

27. Grus grus

28. Rallus aquaticus

29. Gallinula chloropus

30. Fulica atra

31. Vanellus vanellus

32. Lymnocryptes minimus

33. Gallinago gallinago

34. Numenius arquata

35. Tringa ochropus

36. Larus michahellis

37. Larus canus

38. Larus ridibundus

Ukupno jedinki / Total number of specimens

Godina / Year

2008 2009 2010

288 376 217

16 218 653

149

790 1941 2690

100 361 265

341 268 330

3 7 12

4 1

1

12

11

3

9 283 193

2 147 3

375 1738 1053

4948 8961 8292

1 141 49

2 9

3 680

4

10 273

8

17 90

1

1

67 122

47

1 1

97 109 7

567 2175 7099

261

65

10 34 1

8

6 1

246 471 2366

1

54 700 2265

8154 18022 27017

Ukupno jedinki /Total of specimens

881

949

149

5421

726

939

22

5

1

12

11

3

485

152

3166

22201

191

11

683

4

283

8

107

1

1

189

47

2

213

9841

261

65

45

8

7

3083

1

3019

53193


Diskusija i zaključci

Zimsko prebrojavanje ptica močvarica je jedna od rijetkih ornitoloških akcija koja se redovito sprovodi u posljednjih deset godina. Pri tome, zahvaljujući uključivanju sve većeg broja domaćih i stranih brojača, rezultati su znatno kvalitetniji. Posljednje tri godine, zahvaljujući povećanju broja brojača, brojanjem su više-manje obuhvaćena ista područja, što omogućava i bolje komparativne analize. Zbirni rezultati pokazuju da je u trogodišnjem periodu zabilježeno 40 vrsta tokom zimskog brojanja. Od toga njih oko trećine (15 vrsta) su zabilježene sve tri godine, dok je isti broj onih vrsta koje su zabilježene samo jednu godinu. Najbrojnije vrste po broju zabilježenih jedinki su divlje patke (Anas platyrhynchos)-22201, liske (Fulica atra)-9841 i veliki kormorani (Phalacrocorax carbo)-5241 jedinki. S druge strane, najmalobrojnije vrste sa po samo jednim primjerkom zabilježenim u tri godine su bukavac (Botaurus stellaris), mali ronac (Mergus serrator), bijeli ronac (Mergellus albellus) i burni galeb (Larus canus).

Vidljivo je da je u 2010. u odnosu na 2009. godinu zabilježeno oko 8% manje jedinki divlje patke što se može objasniti i izraženim (krivo)lovnim aktivnostima u vrijeme kad je vršeno prebrojavanje ptica. Također, u 2010. je zabilježen manji broj malih kormorana. S druge strane, znatno veći broj jedinki je zabilježen kod liski i galebova.

Za preciznije pokazatelje potrebno je uraditi dugoročne analize podataka za neka područja od posebnog značaja kao što su Hutovo blato i Livanjsko polje, a za šta je preduvjet nastavak monitoringa i prebrojavanja u zimskom periodu i u narednim godinama. Također, analizom je potrebno obuhvatiti i rezultate brojanja koja nisu uvrštena u izvještaj, a publicirana su zasebno.

Literatura

Delany, S., 2005: Guidelines for participants in the International Waterbird Census (IWC). www.wetlands.org

Dervović, I. 2005: Rezultati januarskog brojanja vodenih ptica 1998-2005. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 1(1): 43-45.

Dervović, I. 2006: Rezultati zimskog prebrojanja močvarica u Bosni i Hercegovini u 2006. godini. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 2(2): 20-21.

Dervović, I. 2007: Izvještaj o januarskom prebrojavanju vodenih ptica u 2007. godini. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 3(3): 47.

Stumberger, B., Matić, S., Kitonić, D., Vernik, M., Knaus, P., Schneider-Jacoby, M., Petras Sackl, T. & Sackl, P., 2008/2009: Rezultati brojanja ptica močvarica u Hutovom blatu i okolnim močvarnim staništima 2007.-2009. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5(4-5): 30-38

Stumberger, B. & Sackl, P., 2008/2009: Rezultati brojanja ptica močvarica i njihov gnjezdeći status na Livanjskom polju 2007.-2009. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5(4-5): 38-55

Wetlands International, 2009: News from the International Waterbird Census Western Palearctic and Southwest Asia. Data submission overview by country. 13: 3.

Summary

The paper presents the results of the winter counting of wetland birds in Bosnia


and Herzegovina. During the winter counting from 2008 to 2010, 38 bird species were recorded. Over the three years 53.193 individuals were counted in total. The largest number of individuals (27.017) was counted in 2010. Most individuals belonged to the Mallards (Anas platyrhynchos)-22.201, the Coots (Fulica atra)-9.841, and the Cormorants (Phalacrocorax carbo)-5.241, and rarely (just one respective specimen in three years) of the Bittern (Botaurus stellaris), the Red-Breasterd Merganser (Mergus serrator), the Smew (Mergellus albellus), and the Common Gull (Larus canus). In 2010 the number of the Mallards individuals recorded was by 8% lesser than in 2009, what can be explained by more intensive (illegal) hunting in the period of counting. Also, in 2010 the lesser number of the Pigmy Cormorants was recorded. On the other hand, significantly larger numbers of the Coots and Gulls the were recorded. In order to get more precise indicators long-term data analyses should be done for some areas of special importance, such as Hutovo blato and Livanjsko polje, and a precondition for that is continuation of monitoring and winter counting in the coming years.

Prilog 1. Pregled rezultata brojanja ptica močvarica u 2008. godiniAppendix 1: Review of the counting results for wetland birds in 2008

Lokacija/Location

rijeka Bosna - Butila

rijeka Bosna - Rajlovac

rijeka Bosna - Reljevo

rijeka Bosna - Semizovacrijeka Bosna - D. Vogošćarijeka Bosna - Vlaskovo

rijeka Bosna - Luka

rijeka Bosna - Ljubnići

rijeka Bosna - Kopači

rijeka Bosna - Čekrekčije

rijeka Bosna - Sastavci

Pozicija/Position

43˚51'51.02” N 18˚16'53.50” E

43˚52’36.07” N 18˚17’58.56” E43˚53’13.31” N 18˚19’26.28” E43˚54’28.06” N 18˚19’32.15” E43˚55’38.90” N 18˚18’15.80” E43˚56’28.92” N 18˚17’22.75” E43˚56’37.18” N 18˚15’17.42” E

43˚59’03.37” N 18˚14’09.61” E

43˚59’56.58” N 18˚12’47.38” E

43˚59’85.21” N 18˚11’31.92” E

43˚59’18.92” N 18˚11’00.18” E

Vrsta/Species

Ardea cinereaAnas platyrhynchos

Tachybaptus ruficollisAnas crecca

Phalacrocorax carbo

Anas platyrhynchos

Anas platyrhynchos

Anas platyrhynchosPhalacrocorax carboAnas platyrhynchosPhalacrocorax carbo

Anas platyrhynchos


Tachybaptus ruficollisAnas platyrhynchos

Anas creccaArdea cinerea

Phalacrocorax carboTachybaptus ruficollisPhalacrocorax carboAnas platyrhynchos

Tachybaptus ruficollisAnas platyrhynchosPhalacrocorax carbo

Broj jedinki/Number of individuals

4728318699

193

238

1948

1095

48

837

123116

85191

8976

965

1237

Datum brojanja/ Date

of counting

13.01.2008.

13.01.2008.

13.01.2008.

13.01.2008.13.01.2008.

13.01.2008.

13.01.2008.

13.01.2008.

13.01.2008.

13.01.2008.

13.01.2008.

13.01.2008.

Posmatrač(i)/ Birdwatcher(s)

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. DervovićI. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović


Lokacija/Location

rijeka Bosna - Sastavci

rijeka Bosna - Hotel

rijeka Bosna - Arnautovići

rijeka Bosna - Mulići

rijeka Bosna - Očazi

rijeka Bosna - G.Moštre

rijeka Bosna- Poriječansko

polje

rijeka Bosna - Okolište

rijeka Bosna - Dobrinje

rijeka Bosna - Seoča

rijeka Bosna - Papratnica

rijeka Bosna - TE Kakanj

rijeka Bosna - Bilješevo

rijeka Bosna - ušće Lašve

rijeka Bosna - ušće Suhe

Pozicija/Position

43˚59’18.92” N 18˚11’00.18” E43˚59’32.18” N 18˚11’00.52” E44˚00’37.44” N 18˚10’01.84” E

44˚00’23.34” N 18˚09’16.89” E

44˚00’51.16” N 18˚09’02.18” E

44˚01’03.05” N 18˚09’38.18” E

44˚01’29.25” N 18˚08’42.24” E

44˚02’09.12” N 18˚07’54.68” E

44˚02’42.60” N 18˚07’29.66” E

44˚02’50.46” N 18˚06’24.12” E

44˚04’24.80” N 18˚06’34.03” E

44˚05’30.47” N 18˚06’55.96” E

44˚07’56.22” N 18˚00’33.43” E

44˚08’41.9” N 17˚56’32.4” E

44˚08’52.7” N 17˚57’19.1” E

Vrsta/Species

Ardea cinereaFulica atra

Anas platyrhynchosPhalacrocorax carboAnas platyrhynchosPhalacrocorax carboAnas platyrhynchos

Ardea cinereaTachybaptus ruficollisAnas platyrhynchos

Tachybaptus ruficollisPhalacrocorax carbo

Ardea cinereaAnas crecca

Tringa ochropusAnas platyrhynchos



Anas platyrhynchosAnas crecca






Ardea cinereaPhalacrocorax carbo



Phalacrocorax carboFulica atra




Ardea cinereaAnas platyrhynchosPhalacrocorax carbo

Ardea cinerea


51

2315

1193

5365

2351786

126

287

387

1161125

931879

6383

12448619

1642

119572

1845418411986

49162


of counting

13.01.2008.

13.01.2008.

13.01.2008.

14.01.2008.

14.01.2008.

14.01.2008.

14.01.2008.

14.01.2008.

14.01.2008.

14.01.2008.

14.01.2008.

14.01.2008.

14.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.


I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

T. Mikuska

T. Mikuska


Lokacija/Location

rijeka Bosna - Janjići

rijeka Bosna - Kosa

rijeka Bosna - Putovići

rijeka Bosna - Drivuša

rijeka Bosna - Mutnica

rijeka Bosna - Klopče

rijeka Bosna - Zenica 1




rijeka Bosna - Banloz

rijeka Bosna - Donja Vraca

rijeka Bosna - Vranduk

rijeka Bosna - Ponirak

rijeka Bosna - Nemila

rijeka Bosna -Topčić polje

rijeka Bosna - Donja

Golubinja

rijeka Bosna - Žepče

Pozicija/Position

44˚09’26.0” N 17˚58’05.4” E

44˚08’53.2” N 17˚57’28.9” E

44˚09’56.7” N 17˚58’20.8” E

44˚10’12.5” N 17˚58’40.3” E

44˚10’49.8” N 17˚58’29.2” E

44˚11’18.1” N 17˚57’46.0” E44˚11’ 41.4” N 17˚55’30.4” E44˚11’ 56.6” N 17˚55’19.8” E44˚11’58.5” N 17˚54’58.3” E

44˚12’24.1” N 17˚54’53.7” E

44˚15’51.0” N 17˚53’06.3” E44˚15’23.9” N 17˚53’27.7” E

44˚17’37.1” N 17˚54’23.1” E

44˚16’56.2” N 17˚55’28.6” E

44˚19’64.1” N 17˚54’69.5” E44˚21’33.0” N

17˚52’92.3”

44˚22’38.9” N 18˚00’04.0” E

44˚25’56.0” N 18˚02’45.5” E

Vrsta/Species


Ardea cinereaAnas penelope

Anas platyrhynchos

Phalacrocorax carbo

Phalacrocorax carboTachybaptus ruficollis



Anas penelopeAnas platyrhynchosPhalacrocorax carbo

Larus ridibundusAnas platyrhynchos



Larus ridibundusTachybaptus ruficollisAnas platyrhynchos

Larus ridibundusPhalacrocorax carboAnas platyrhynchos

Phalacrocorax carbo

Phalacrocorax carboAnas platyrhynchos


Egretta albaArdea cinereaEgretta alba

Anas platyrhynchosTachybaptus ruficollisPhalacrocorax carbo

Ardea cinerea

Ardea cinereaGrus grus

Phalacrocorax carboArdea cinerea

Anas platyrhynchosPhalacrocorax carbo

Ardea cinerea


13211

22

18

22191811222

1212

669

2492012721579

28

12812121822

1

14641

1153


of counting

09.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.


T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska


Lokacija/Location

rijeka Bosna -ušće Bistricerijeka Bosna

- Viništerijeka Bosna - Zavidovićirijeka Bosna - ušće Krivaje

rijeka Bosna - Donji

Ulišnjak

rijeka Bosna - Donja

Paklenica

rijeka Bosna - Doboj

rijeka Sava - Bosanski

Brod

rijeka Sava - Bosanski

Šamac

rijeka Miljacka - Sarajevo

Plivsko jezero

rijeka Neretva -

Konjic

rijeka Neretva -

Konjic izlaz

rijeka Neretva - Čelebići 1



Pozicija/Position

44˚43’39.6” N 18˚06’10.7” E44˚26’09.6” N 18˚05’34.9” E44˚26’60.1” N 18˚09’01.8” E44˚26’65.2” N 18˚09’27.5” E

44˚31’49.6” N 18˚06’54.6” E

44˚37’74.4” N 18˚05’93.4” E

44˚44’39.5” N 18˚06’02.3” E

45˚07’42.2” N 18˚02’28.5” E

45˚03’37.9” N 18˚28’48.8” E

43˚50’44.52” N 18˚21’41.36” E

44˚20’32.4” N 17˚12’50.7” E

43˚39’20.26” N 17˚57’32.59” E

43˚39’26.65” N 17˚56’59.65” E

43˚39’53.65” N 17˚56’17.13” E

43˚40’09.5” N 17˚55’56.7” E

43˚40’16.8” N 17˚55’43.9” E

Vrsta/Species

Ardea cinerea

Ardea cinereaAnas platyrhynchosAnas platyrhynchos

Anas creccaAnas platyrhynchos

Ardea cinerea

Phalacrocorax carbo



Ardea cinereaAnas platyrhynchosAnas platyrhynchosPhalacrocorax carbo

Ardea cinereaTachybaptus ruficollisAnas platyrhynchosPhalacrocorax carbo

Ardea cinereaTachybaptus ruficollis

Anser fabalis

Anas platyrhynchos



Tachybaptus ruficollis

Anas platyrhynchos

Anas platyrhynchosArdea cinerea

Mergus serrator

Anas platyrhynchos

Fulica atra

Anas platyrhynchosFulica atra

Anas penelopeAnas platyrhynchos

Anas penelopeArdea cinerea


2

13577

163

26

22

16208

1128630158

381232

11

392

50108

182

14

2021

12

2

95144

3858


of counting

09.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.

09.01.2008.

13.01.2008.

13.01.2008.

14.01.2008.

13.01.2008.

12.01.2008.


T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

N. Drocić i S. Drocić


D. Dender


D. Kotrošan, J. Mulaomerović,

I. Dervović i D. Dender


Lokacija/Location





rijeka Neretva - Ostrožac

rijeka Neretva - restoran

SAN

rijeka Neretva - Grabovica

rijeka Neretva -

Bijelo Polje

rijeka Neretva -

Mostar

rijeka Neretva -

Ortiješ

Hutovo blato - Svitava

Pozicija/Position

43˚40’16.8” N 17˚55’43.9” E

43˚40’24.9” N 17˚55’09.7” E

43˚40’40.4” N 17˚54’77.5” E

43˚41’28.1” N 17˚53’50.9” E

43˚41’26.4” N 17˚49’77.9” E

43˚40’83.6” N 17˚46’76.4” E

43˚38’57.4” N 17˚43’20.2” E

43˚23’23.1” N 17˚51’71.0” E

43˚19’39.2” N 17˚49’81.2” E

43˚16’36.6” N 17˚50’11.5” E

43˚01’99.6” N 17˚44’17.5” E

Vrsta/Species


Phalacrocorax carbo


Anas creccaLarus michahellis


Tachybaptus ruficollisLarus michahellis

Phalacrocorax carboPodiceps cristatus


Larus michahellisLarus ridibundus

Phalacrocorax carbo

Anas platyrhynchos

Larus michahellis


Anas platyrhynchos

Larus michahellis

Phalacrocorax carbo

Larus michahellis

Larus michahellis

Larus michahellis

Fulica atraLarus michahellisLarus ridibundus

Ardea cinereaTachybaptus ruficollisPhalacrocorax carbo

Phalacrocorax pygmeusBotaurus stellaris

Gallinula chloropusRallus aquaticus

Anas acutaAnas penelope


1

11

260828

149751191

1624

1631

34

4

1

9

16

4

4

72

1

3856437

5534

10011113


of counting

12.01.2008.

12.01.2008.

12.01.2008.

12.01.2008.

12.01.2008.

12.01.2008.

12.01.2008.

13.01.2008.



















Lokacija/Location

Hutovo blato - Deransko

jezero

rijeka Buna - hotel ADA

rijeka Buna - Kosor

Blagaj - Bišće polje

Bilećko jezero

Trebinjsko jezero

Kakanj - Haljinići

Visoko - Arnauto-

vačko polje

Visoko - Paljike

Pozicija/Position

43˚02’46,36” N 17˚47’43.90” E

43˚15’65.3” N 17˚52’80.1” E

43˚14’85.2” N 17˚51’97.2” E

43˚15’44.29” N 17˚52’01.42” E

43˚49’08.98” N 18˚49’08.98” E

43˚42’10.10” N 18˚24’52.34” E

44˚06’05.70” N 18˚09’52.24” E

44˚00’02.61” N 18˚10’10.13” E

44˚01’24.93” N 18˚05’39.96” E

Vrsta/Species

Ardea cinerea

Egretta alba


Tachybaptus ruficollisTachybaptus ruficollis

Larus michahellisAnas platyrhynchos

Anas streperaArdea cinerea

Grus grusPhalacrocorax carbo

Ardea cinereaPodiceps grisegenaLarus michahellis

Fulica atraGallinula chloropusAnas platyrhynchosAnas platyrhynchosGallinula chloropus


Larus michahellisAythya fuligulaArdea cinerea

Gallinago gallinago

Ardea cinerea

Gallinago gallinagoArdea cinerea


18

1

1105

162

172

691

232

1492056243

21725065301092

53

85


of counting

13.01.2008.

14.01.2008.

14.01.2008.

14.01.2008.

15.01.2008.

15.01.2008.

15.01.2008.

15.01.2008.

15.01.2008.




D. Dender

D. Dender

D. Dender

D. Toholj i I. Ratković

D. Toholj i I. Ratković

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

Prilog 2. Pregled rezultata brojanja ptica močvarica u 2009. godiniAppendix 2: Review of the counting results for wetland birds in 2009

Lokacija/Location

rijeka Željeznica - Večerica, Sastavci

rijeka Bosna Sastavci - Doglodi


Pozicija/Position

???

???

43˚51’51.02” N 18˚16’53.50” E

Vrsta/Species

Ardea cinereaAnas platyrhynchosPhalacrocorax carboGallinago gallinago

Tringa ochropus



1146

56

1

18385


of counting

18.01.2009.

18.01.2009.

09.01.2009.


D. Dender i E. Šimić

D. Dender i E. Šimić

I. Dervović


Lokacija/Location


rijeka Bosna - Rajlovac

rijeka Bosna - Reljevo

rijeka Bosna - Semizovacrijeka Bosna - D.Vogošća

rijeka Bosna - Luka

rijeka Bosna - Ljubnici


rijeka Bosna - Čekrekčije

rijeka Bosna - Visoko





rijeka Bosna- Porije-

čansko polje



Pozicija/Position

43˚51’51.02” N 18˚16’53.50” E43˚52’36.07” N 18˚17’58.56” E43˚53’13.31” N 18˚19’26.28” E43˚54’28.06” N 18˚19’32.15” E43˚55’38.90” N 18˚18’15.80” E

43˚56’37.18” N 18˚15’17.42” E

43˚59’03.37” N 18˚14’09.61” E

43˚59’56.58” N 18˚12’47.38” E

43˚59’85.21” N 18˚11’31.92” E

43˚59’18.92” N 18˚11’00.18” E

44˚00’37.44” N 18˚10’01.84” E

44˚00’23.34” N 18˚09’16.89” E

44˚00’51.16” N 18˚09’02.18” E

44˚01’03.05” N 18˚09’38.18” E

44˚01’29.25” N 18˚08’42.24” E

44˚02’09.12” N 18˚07’54.68” E

44˚02’42.60”N 18˚07’29.66” E

Vrsta/Species

Anas creccaPhalacrocorax carbo

Anas platyrhynchos

Anas platyrhynchos

Anas platyrhynchos

Anas platyrhynchos



Larus ridibundusAnas platyrhynchosPhalacrocorax carbo



Phalacrocorax carboTachybaptus ruficollis Phalacrocorax carboAnas platyrhynchos

Tachybaptus ruficollis Anas platyrhynchosPhalacrocorax carbo

Ardea cinereaTachybaptus ruficollisAnas platyrhynchosPhalacrocorax carboAnas platyrhynchos

Ardea cinereaPhalacrocorax carboAnas platyrhynchos

Tachybaptus ruficollis Phalacrocorax carbo


Anas platyrhynchosTachybaptus ruficollis Anas platyrhynchos



Tachybaptus ruficollis Anas platyrhynchos

Anas crecca


1435

284

198

164

185

2274711

65142

642523

2831225834

485736

203

118

3038344

122

222

1184162

10524


of counting

09.01.2009.

09.01.2009.

09.01.2009.

09.01.2009.

09.01.2009.

10.01.2009.

09.01.2009.

09.01.2009.

09.01.2009.

13.01.2009.

13.01.2009.

13.01.2009.

13.01.2009.

13.01.2009.

13.01.2009.

13.01.2009.

13.01.2009.


I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

S. Lelo i M. Kašić-Lelo

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović


Lokacija/Location


rijeka Bosna - Seoča

rijeka Bosna - Papratnica


rijeka Bosna - ušće Lašve

rijeka Bosna - ušće Suherijeka Bosna

- Janjićirijeka Bosna

- Putovićirijeka Bosna

- Drivušarijeka Bosna

- Klopče








Pozicija/Position

44˚02’42.60” N 18˚07’29.66” E

44˚02’50.46” N 18˚06’24.12” E

44˚04’24.80” N 18˚06’34.03” E

44˚07’56.22” N 18˚00’33.43” E

44˚08’41.9” N 17˚56’32.4” E

44˚08’52.7” N 17˚57’19.1” E44˚09’26.0” N 17˚58’05.4” E44˚09’56.7” N 17˚58’20.8” E44˚10’12.5” N 17˚58’40.3” E44˚11’18.1” N 17˚57’46.0” E

44˚11’41.4” N 17˚55’30.4” E

44˚11’56.6” N 17˚55’19.8” E

44˚11’58.5” N 17˚54’58.3” E

44˚12’24.1” N 17˚54’53.7” E

44˚12’31.4” N 17˚55’02.2” E

44˚12’40.4” N 17˚55’03.4” E

44˚12’53.0” N 17˚54’51.2” E

Vrsta/Species

Ardea cinereaTachybaptus ruficollis Anas platyrhynchos




Tachybaptus ruficollis Anas platyrhynchos


Phalacrocorax carboTachybaptus ruficollis Phalacrocorax carbo


Ardea cinerea

Anas platyrhynchos

Phalacrocorax carboTachybaptus ruficollisPhalacrocorax carboAnas platyrhynchos

Anas platyrhynchos

Anas platyrhynchosLarus ridibundus

Phalacrocorax carboAix galericulata



Phalacrocorax carboLarus ridubundus

Anas platyrhynchosAnas platyrhynchosPhalacrocorax carbo

Tachybaptus ruficollisAnas platyrhynchosPhalacrocorax carboAnas platyrhynchos

Larus ridibundusAythya ferina


Fulica atra


27

1843

248746

6818

2231922

1218

2596

81162

5

142

12

3

1141921

275

22013214

508721

272

5031

38141


of counting

13.01.2009.

13.01.2009.

13.01.2009.

18.01.2009.

04.01.2009.

04.01.2009.

04.01.2009.

04.01.2009.

04.01.2009.

04.01.2009.

05.01.2009.


I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska


Lokacija/Location

rijeka Bosna - Donja Vracarijeka Bosna

- Vrandukrijeka Bosna

- Ponirakrijeka Bosna

- Nemila

rijeka Bosna - 2km uzvodno od

Nemile

rijeka Bosna - Topčić

polje

rijeka Bosna - Gornja

Golubinja

rijeka Bosna - Begov Han

rijeka Bosna - ušće

Mračajske rijeke

rijeka Bosna - Ljeskovica


rijeka Bosna - Zavidovići

rijeka Bosna - Zavidovići

- jug1

rijeka Bosna - Zavidovići-

jug2

rijeka Bosna - ušće Krivajerijeka Bosna

- Dolacrijeka Bosna

- Bočinjarijeka Bosna

- Bakotići

rijeka Bosna - Donji

Ulišnjak

Pozicija/Position

44˚15’23.9” N 17˚53’27.7” E44˚17’37.1” N 17˚54’23.1” E44˚16’56.2” N 17˚55’28.6” E44˚19’64.1” N 17˚54’69.5” E

44˚18’42.8” N 17˚54’ 04.1” E

44˚21’33.0” N 17˚52’ 92.3” E

44˚20’ 53.7” N 17˚58’53.0” E

44˚21’17.5” N 17˚59’27.8” E

44˚21’36.1” N 18˚00’13.3” E

44˚25’13.4” N 18˚06’18.6” E

44˚25’56.0” N 18˚02’45.5” E

44˚26’60.1” N 18˚09’01.8” E

44˚25’09.5” N 18˚05’48.2” E

44˚25’06.2” N 18˚08’08.1” E

44˚26’65.2” N 18˚09’27.5” E44˚28’38.0” N 18˚09’19.5” E44˚30’77.1” N 18˚10’80.9” E44˚31’23.4” N 18˚09’37.6” E

44˚31’49.6” N 18˚06’54.6” E

Vrsta/Species

Phalacrocorax carbo

Phalacrocorax carboAnas platyrhynchosAnas platyrhynchosPhalacrocorax carboAnas platyrhynchosPhalacrocorax carbo

Anas platyrhynchos

Ardea cinerea

Phalacrocorax carbo

Ardea cinereaAnas platyrhynchosPhalacrocorax carboPhalacrocorax carbo


Phalacrocorax carbo

Anas platyrhynchos

Ardea cinerea

Phalacrocorax carbo



Anas penelopeAnas strepera

Phalacrocorax carbo

Anas platyrhynchos

Anas platyrhynchos




Ardea cinerea

Phalacrocorax carbo

Phalacrocorax carbo


10

47951

412

3

1

10

12

50613

4

4

1

135

5421

115111

12

25

5

83328

2

13

42


of counting

05.01.2009.

05.01.2009.

05.01.2009.

05.01.2009.

05.01.2009.

05.01.2009.

05.01.2009.

05.01.2009.

05.01.2009.

05.01.2009.

05.01.2009.

06.01.2009.

06.01.2009.

06.01.2009.

06.01.2009.

06.01.2009.

06.01.2009.


T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska


Lokacija/Location

rijeka Bosna - Maglaj

rijeka Bosna - Moševac

rijeka Bosna - Šije

rijeka Bosna - ušće Usore

rijeka Bosna - Doboj

rijeka Bosna - Kotorsko

rijeka Bosna - Botajica

rijeka Bosna - Modriča

rijeka Bosna - Bosanski

Šamac

rijeka Fojnica - Kiseljak

rijeka Fojnica - Podastinje

rijeka Fojnica - Podtušnjići

rijeka Fojnica - Lopata

rijeka Fojnica - Zbilje

rijeka Fojnica - Visoko

rijeka Neretva - Konjic 1



Pozicija/Position

44˚32’43.6” N 18˚06’12.3” E44˚35’54.8” N 18˚05’19.2” E44˚38’49.9” N 18˚04’42.0” E

44˚42’18.0” N 18˚04’05.4” E

44˚44’39.5” N 18˚06’02.3” E

44˚52’10.5” N 18˚04’38.3” E

44˚57’05.2” N 18˚12’52.8” E

44˚58’12.8” N 18˚17’56.2” E

44˚57’05.2” N 18˚12’52.8” E

43˚56’30.71” N 18˚04’53.95” E43˚56’59.11” N 18˚05’06.20” E

43˚56’59.11” N 18˚05’06.20” E

43˚57’19.87” N 18˚10’12.44” E

43˚57’55.13” N 18˚11’04.79” E

43˚58’48.30” N 18˚11’15.84” E

43˚39’20.26” N 17˚57’32.59” E

43˚39’80.40” N 17˚56’59.65” E

43˚39’40.10” N 17˚57’22.85” E

Vrsta/Species

Ardea cinerea


Phalacrocorax carbo

Ardea cinereaAnas platyrhynchosPhalacrocorax carboPhalacrocorax carbo


Phalacrocorax carbo



Phalacrocorax carbo

Ardea cinerea

Phalacrocorax carbo

Anas platyrhynchos


Anas platyrhynchosTachybaptus ruficollis Phalacrocorax carbo


Tachybaptus ruficollis Ardea cinerea



Phalacrocorax carbo

Anas platyrhynchos

Larus michahellis


Anas acutaLarus michahellis

Anas platyrhynchosTachybaptus ruficollis

Fulica atra


1

303

5

1152

5502

12

5

181

1411

1

20

84

328

44282

48331

7616

10566

57

42

100412

282

14


of counting

06.01.2009.

06.01.2009.

06.01.2009.

06.01.2009.

06.01.2009.

06.01.2009.

06.01.2009.

10.01.2009.

10.01.2009.

15.01.2009.

15.01.2009.

15.01.2009.

15.01.2009.

15.01.2009.

15.01.2009.

15.01.2009.

11.01.2009.


T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

D. Kotrošan i I. Dervović


Lokacija/Location




rijeka Neretva - Papratsko

rijeka Neretva -

restoran HAN

rijeka Neretva -

most Begića

rijeka Neretva

- ušće Drežanke

rijeka Neretva -

Bijelo Polje

rijeka Neretva -

Mostar

rijeka Neretva -

Ortiješ

rijeka Neretva -

ušće Bune

rijeka Neretva - Dračevo


jezero

Pozicija/Position

43˚39’53.65” N 17˚56’17.13” E

43˚40’09.5” N 17˚55’56.7” E

43˚41’26.4” N 17˚49’77.9” E

43˚40’83.6” N 17˚46’76.4” E

43˚37’88.4” N 17˚45’06.2” E

43˚35’88.5” N 17˚44’02.7” E

43˚30’54.0” N 17˚45’12.7” E

43˚23’23.1” N 17˚51’71.0” E

43˚19’39.2” N 17˚49’81.2” E

43˚16’36.6” N 17˚50’11.5” E

43˚14’27.5” N 17˚50’05.6” E

43˚03’12.4” N 17˚41’31.8” E

43˚02’47.4” N 17˚48’13.5” E

Vrsta/Species




Larus michahellisAnas platyrhynchos

Fulica atraGallinula chloropus


Ardea cinerea

Anas platyrhynchos

Larus michahellis

Anas platyrhynchos


Anas platyrhynchos

Larus michahellis

Larus michahellis

Larus michahellis

Anas platyrhynchos

Larus michahellis


Larus michahellis



Phalacrocorax pygmeusAnas penelope

Anas platyrhynchosAnas streperaAnas crecca

Anas clypeata


1941471

261231

21612

461

2

2

9

3

4

21

4

70

10

18

1063

26

663

172

146713

2


of counting

11.01.2009.

11.01.2009.

11.01.2009.

11.01.2009.

11.01.2009.

11.01.2009.

15.01.2009.

11.01.2009.

11.01.2009.

11.01.2009.

11.01.2009.








M. Đajo






Lokacija/Location


jezero

Hutovo blato - Svitava

Hutovo blato - pašnjaci

Plana

rijeka Buna - Blagaj

Trebinjsko jezero - ulaz

Trebinjsko jezero 1

Trebinjsko jezero 2 -

Lastva

Bilećko jezero -

Grančarevo

Bilećko jezero - MOTEL

VIDIKOVAC

Kakanj - Haljinići

Pozicija/Position

43˚02’47.4” N 17˚48’13.5” E

43˚01’44.2” N 17˚46’19.2” E

43˚03’19.0” N 17˚46’37.9” E

43˚14’81.0” N 17˚50’78.6” E

42˚42’15.0” N 18˚20’36.5”E

42˚41’99.2” N 18˚25’33.5”E

42˚42’20.5” N 18˚28’04.7” E

42˚44’11.8” N 18˚29’92.5” E

43˚48’11.3” N 18˚24’65.5” E

44˚06’05.70” N 18˚09’52.24” E

Vrsta/Species

Aythya ferinaFulica atra

Larus michahellisTachybaptus ruficollis

Podiceps cristatusPhalacrocorax carbo

Phalacrocorax pygmeusEgretta garzetta

Anas acutaAnas crecca

Rallus aquaticusGallinula chloropus

Fulica atraLarus ridibundusLarus michahellis

Ardea cinereaCygnus olor

Anas penelopeGallinula chloropus

Larus ridibundusLarus michahellis




Phalacrocorax carboPhalacrocorax pygmeus


Ardea cinereaPhalacrocorax carboGallinula chloropus



Gallinula chloropusLarus michahellis


Podiceps cristatusLarus michahellisPodiceps cristatus

Phalacrocorax carboLarus michahellisLarus ridibundus

Ardea cinereaGallinago gallinago


21043

2481

102357

370313

77159152

12146

1274

4561731

341

111

65931

126

141

70124

212911

1894

865447

135126


of counting

11.01.2009.

11.01.2009.

11.01.2009.

11.01.2009.

11.01.2009.

11.01.2009.

11.01.2009.

15.01.2009.






D. Kotrošan, I. Dervović, D. Toholj i I. Ratković

D. Kotrošan, i I. Dervović

D. Kotrošan, i I. Dervović

I. Dervović


Lokacija/Location

Visoko - Arnauto-vičko polje

Visoko - Paljike

rijeka Miljacka - Sarajevo

Buško jezero

Pozicija/Position

44˚00’02.61” N 18˚10’10.13” E

44˚01’24.93” N 18˚05’39.96” E

43˚51’12.15” N 18˚23’51.56” E

43˚40’39.51” N 18˚23’51.56” E

Vrsta/Species

Ardea cinerea

Gallinago gallinagoArdea cinerea


Fulica atraAix galericulata

Tachybaptus ruficollisPodiceps cristatus

Phalacrocorax carboEgretta garzetta

Egretta albaArdea cinerea

Anas penelopeAnas crecca

Anas platyrhynchosAnas acuta

Bucephala clangulaMergus merganser

Fulica atraGallinago gallinago

Larus ridibundusLarus canus

Larus michahellis


69

129

931112

984

4617

16119803

2907701767

27110

1871

257


of counting

15.01.2009.

15.01.2009.

15.01.2009.

17.01.2009.


I. Dervović

I. Dervović

J. Mulaomerović

B. Strumberger

Prilog 3. Pregled rezultata brojanja ptica močvarica u 2010. godiniAppendix 3. Review of the counting results for wetland birds in 2010

Lokacija/Location

Mostarsko Blato

Duvanjsko polje

Hutovo Blato - Svitava

Pozicija/Position

43˚19’24” N 17˚42’42” E

43˚39’31” N 17˚15’60” E

43˚02’01” N 17˚46’ 01” E

Vrsta/Species

Anas penelopeAnas crecca

Anas platyrhynchosVanellus vanellusLarus ridibundusLarus michahellis

Larus michahellis

Tachybaptus ruficollisPodiceps cristatus

Phalacrocorax carboPhalacrocorax pygmeus

Anas penelopeAnas clypeata

Rallus aquaticusFulica atra


80420

1100260

11001520

25

211619

2645335

1260


of counting

18.01.2010.

18.01.2010.

19.01.2010.


M. Schneider-Jacoby

M. Schneider-Jacoby

M. Schneider-Jacoby,

D. Kotrošan, I. Dervović, D.

Kulijer i M. Dalmatin


Lokacija/Location

Hutovo Blato - Svitava

Hutovo Blato - Deransko

jezero

rijeka Trebišnjica

Bilećko jezero

Fatničko polje

Ramsko jezero

rijeka Neretva -

Konjic

rijeka Neretva -

Orahovica

rijeka Neretva - Čelebići

Pozicija/Position

43˚02’01” N 17˚46’01” E

43˚02’38” N 17˚48’08” E

42˚42’48” N 18˚21’48” E

42˚42’48” N 18˚21’48” E

43˚00’46” N 18˚19’42” E

43˚48’21” N 17˚30’22” E

43˚39’19” N 17˚57’34” E

43˚40’23” N 17˚55’06” E

43˚41’25” N 17˚53’19” E

Vrsta/Species

Larus ridibundus

Larus michahellis

Numenius arquata


Anas penelopeAnas platyrhynchos

Anas streperaAnas crecca

Anas clypeataAythya ferina

Aythya fuligulaAythya nyroca

Fulica atraArdea alba

Larus ridibundusPodiceps cristatusLarus michahellis

Phalacrocorax carboFulica atra

Tachybaptus ruficollisGallinula chloropus

Larus michahellisLarus ridibundus


Tachybaptus ruficollisArdea cinerea

Anas platyrhynchos

Anas platyrhynchosPodiceps cristatusLarus ridibundus

Anas platyrhynchos


Tachybaptus ruficollisLarus michahellis

Phalacrocorax carboPhalacrocorax carboAnas platyrhynchos

Fulica atraTachybaptus ruficollis

Larus michahellis


781

26

8

1681760

5873

1856

102634

356121615

217

41283375127

331

15

222911

31

108138

1189

14911


of counting

19.01.2010.

19.01.2010.

20.01.2010.

20.01.2010.

20.01.2010.

16.01.2010.

19.01.2010.

19.01.2010.

19.01.2010.



D. Kotrošan, I. Dervović., D.



D. Kotrošan, I. Dervović., D.


D. Kotrošan, D. Kulijer i I. Dervović



I. Šarčević





Lokacija/Location

rijeka Neretva - Čelebići


rijeka Neretva

Jablanica - Salakovac

rijeka Neretva Mostar -

aerodrom

rijeka Neretva -

Žitomislići

rijeka Neretva - Počitelj

rijeka Una - Bihać

rijeka Una - Pokoj

rijeka Una - Bosanska

Krupa

rijeka Una - Otoka

rijeka Miljacka

rijeka Bosna - Stup

rijeka Bosna -

Vogošćanski most

rijeka Bosna - Svrake

rijeka Bosna - Malešići

Pozicija/Position

43˚41’25” N 17˚53’19” E

43˚41’34” N 17˚49’48” E

43˚37’33” N 17˚45’14” E

43˚16’37” N 17˚50’01” E

43˚12’46” N 17˚47’41” E

43˚07’30” N 17˚43’22” E

44˚49’20” N 15˚52’08” E

44˚50’48” N 15˚50’58” E

44˚52’58” N 16˚08’53” E

44˚ 57’ 53” N 16˚11’ 10” E

43˚51’23” N 18˚24’48” E

43˚50’49” N 18˚19’38” E

43˚50’49” N 18˚19’38” E

43˚54’14” N 18˚19’41” E43˚55’18” N 18˚18’22” E

Vrsta/Species

Larus ridibundus



Larus michahellisPhalacrocorax carboAnas platyrhynchos


Phalacrocorax carbo

Ardea cinerea

Larus michahellis

Larus michahellis

Phalacrocorax carbo



Anas platyrhynchos

Anas platyrhynchos

Fulica atra


Fulica atraPhalacrocorax carbo

Larus ridibundusTachybaptus ruficollisAnas platyrhynchos

Anas acutaArdea cinerea

Anas platyrhynchos

Anas platyrhynchos

Ardea cinerea

Anas platyrhynchos

Anas platyrhynchos


5

31553

412725

10

3

13

22

170

2700501

200

220

1

21054217

72211

15

82

1

30

164


of counting

19.01.2010.

19.01.2010.

19.01.2010.

19.01.2010.

19.01.2010.

17.01.2010.

17.01.2010.

17.01.2010.

17.01.2010.

19.01.2010.

16.01.2010.

16.01.2010.

16.01.2010.

16.01.2010.







Ž. Vasilik

Ž. Vasilik

Ž. Vasilik

Ž. Vasilik

E. Šimić i D. Dender

D. Kotrošan i S. Lelo





Lokacija/Location

rijeka Bosna - D.Vogošća

rijeka Bosna - Ilijaš

rijeka Bosna - Ljubnici


rijeka Bosna - Čekrčići

rijeka Bosna - Visoko

rijeka Bosna - Ozrakovići





rijeka Bosna - Poriječani


Pozicija/Position

43˚56’26” N 18˚17’31” E

43˚56’41” N 18˚15’12” E

43˚59’12” N 18˚13’50” E

43˚59’53” N 18˚12’44” E

43˚59’33” N 18˚12’02” E

43˚59’22” N 18˚10’58” E

43˚59’52” N 18˚10’33” E

44˚00’38” N 18˚09’53” E

44˚00’33” N 18˚09’09” E

44˚00’58” N 18˚08’59” E

44˚01’11” N 18˚09’34” E

44˚01’34” N 18˚08’41” E

44˚02’10” N 18˚08’11” E

Vrsta/Species






Ardea cinereaTachybaptus ruficollisAnas platyrhynchosPhalacrocorax carbo

Ardea cinereaTachybaptus ruficollisAnas platyrhynchosPhalacrocorax carboAnas platyrhynchosPhalacrocorax carbo



Anas creccaAnas acuta

Bucephala clangulaTachybaptus ruficollis

Vanellus vanellusLymnocryptes minimus

Actitis hypoleucosPhalacrocorax carbo

Larus ridibundusArdea cinerea


Anas creccaPhalacrocorax carboAnas platyrhynchosPhalacrocorax carbo




222

2168

113181

1952988426

124184

1226042128

848

124386

190622314

27483153

24169

899

1868467

671818

108226


of counting

16.01.2010.

16.01.2010.

16.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.





I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović


Lokacija/Location


rijeka Bosna - Ćatići

rijeka Bosna - Kakanj

rijeka Bosna - Tičići


rijeka Bosna - Lašva

rijeka Bosna - Janjići

rijeka Bosna - Zenica

rijeka Bosna - Vranduk

rijeka Bosna - Nemila

rijeka Bosna -Topčić polje

rijeka Bosna- - Begov Han

Pozicija/Position

44˚02’46” N 18˚07’23” E

44˚04’51” N 18˚06’43” E

44˚06’28” N 18˚06’02” E

44˚07’57” N 18˚03’11” E

44˚07’56” N 18˚00’33” E

44˚08’41” N 17˚56’23” E

44˚10’19” N 17˚58’24” E

44˚12’01” N 17˚54’46” E

44˚17’37” N 17˚54’23” E

44˚19’64” N 17˚54’69” E

44˚21’33” N 17˚52’92” E

44˚21’17” N 17˚59’27” E

Vrsta/Species


Anas platyrhynchosAnas creccaAnas acuta

Anas penelopePhalacrocorax carbo






Ardea cinereaTachybaptus ruficollis


Anas acutaAnas crecca





Larus ridibundusPhalacrocorax carbo

Ardea cinereaTachybaptus ruficollisPhalacrocorax carboAnas platyrhynchos



Ardea cinereaTachybaptus ruficollisPhalacrocorax carboAnas platyrhynchos


12343

184142

23

1652326988

1242

6542

124128

58

28244

8531624

345156182312

52428164

1265682

28831

7223248

24


of counting

21.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.

21.01.2010.


I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović


Lokacija/Location

rijeka Bosna - Ljeskovica


rijeka Bosna - Zavidovićirijeka Bosna

- Dobojrijeka Fojnica

- Kiseljak

rijeka Fojnica - Tušnjici

rijeka Fojnica - Grajani

rijeka Fojnica - Buci

rijeka Fojnica - Luka

Arnauto-vičko polje

Radovlje

Haljinići

Livanjsko polje - Kovači

Livanjsko polje - Prolog

Akumulacija Lipa

Pozicija/Position

44˚25’13” N 18˚06’18” E

44˚25’56” N 18˚02’45” E44˚26’60” N 18˚09’01” E44˚44’30” N 18˚05’36” E43˚56’48” N 18˚04’38” E

43˚57’16” N 18˚06’43” E

43˚57’18” N 18˚10’13” E43˚57’45” N 18˚11’05” E

43˚58’25” N 18˚11’25” E

43˚00’07” N 18˚10’14” E43˚01’28” N 18˚05’45” E

43˚06’06” N 18˚09’45” E

43˚59’49” N 16˚38’16” E

43˚44’08” N 16˚50’19” E

43˚45’15” N 16˚55’16” E

Vrsta/Species


Anas platyrhynchosPhalacrocorax carboAnas platyrhynchos

Anas platyrhynchos

Phalacrocorax carbo

Anas platyrhynchos


Tachybaptus ruficollisAnas crecca

Anas platyrhynchos




Ardea cinerea

Lymnocryptes minimus

Lymnocryptes minimusArdea cinerea


Anas acutaAythya ferinaArdea cinerea

Larus michahellis

Ardea cinereaEgretta alba

Egretta garzettaTachybaptus ruficollis

Fulica atraAnas crecca

Aythya ferinaAythya fuligula

Gallinago gallinago


3006

238

44

25

35

124

75125

22

43

322

891262

54

45

1495

32030504

300

9114

3406

173200

1


of counting

01.01.2010

01.01.2010

03.01.2010

03.01.2010

23.01.2010.

23.01.2010.

23.01.2010.

23.01.2010.

23.01.2010.

23.01.2010.

23.01.2010.

16.01.2010.

16.01.2010.

16.01.2010.


T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska

T. Mikuska i A. Mikuska

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

I. Dervović

J. Mulaome-rović, D. Kulijer i

I. Dervović


I. Dervović


I. Dervović


Lokacija/Location

Buško blato

Pozicija/Position

43˚39’39” N 17˚01’21” E

Vrsta/Species


Phalacrocorax pygmeusEgretta alba


Aythya ferinaAythya fuligula

Bucephala clangulaAythya marila

Mergellus albellusMergus merganser

Larus ridibundusLarus michahellis

Fulica atraTachybaptus ruficollis


232340

11123

405108781

12245

3704922

1


of counting

17.01.2010




I. Dervović


Gniježđenje surog orla Aquila chrysaëtos (Linnaeus, 1758) na teritoriji Šipova

Branislav Gašić 1

Gašić, B., 2010: Nesting of the Golden Eagle Aquila chrysaëtos (Linnaeus, 1758) in the Šipovo area

Between 1991 and 2007 a rapid decline in numbers of game happened in the Mrkonjić Grad area. It led to a significant decrease of predators who mostly feed on them. The population of the Golden Eagle Aquila chrysaëtos (Linnaeus, 1758) was especially affected, so a find of an active nest of the Golden Eagle deserves a special attention.

Key words: Golden Eagle, Aquila chrysaëtos (Linnaeus, 1758), nesting, Šipovo, Janj, Rašćanske stijene

Objavljeni podaci o surom orlu u Bosni i Hercegovini u novije vrijeme su rijetki. U tabeli 1. prikazani su svi objavljeni podaci koji se odnose na posmatranje surog orla u Bosni i Hercegovini od 2000. godine. Pored ovih poznati su podaci o savremenom prisustvu surog orla na još nekim bosanskohercegovačkim planinama (npr. Crvanjsko jezero, Vran planina - D. Kotrošan, pers. comm), ali oni uglavnom nisu publikovani.

Tabela 1. Podaci o registraciji surog orla u Bosni i Hercegovini u periodu 2000.-2006. godina

1 Muzej Republike Srpske, Đure Daničića 1, BA - 78000 Banjaluka, Bosna i Hercegovina, e-mail: [email protected]

Datum MjestoBroj zabilježenih

primjeraka/parova

Referenca

16. 12. 2000. Mrkonjić-Grad, Balkana 1 (Gašić, 2001)17. 12. 2000. Mrkonjić-Grad, Balkana 1 (Gašić, 2001)april 2002. Volujak, prašuma 1 (Surina, 2002a)

16. 04. 2002. Sutjeska, kanjon Vratar 1 par (Surina, 2002b)avgust 2003. Visočica 1 (Kotrošan, 2005)20. 09. 2004. Prenj - sjeverni dio, Kantar 1 (Kotrošan, 2005)05. 08. 2004. Klisura Bregave, Hrgud 1 (Grubač & Gašić, 2005)05. 08. 2004. Klisura Bregave, Hrgud 1 par (Grubač & Gašić, 2005)07. 08. 2004. Klanac Neretve, Prenj (kod ušća Drežanke) 1 par (Grubač & Gašić, 2005)09. 08. 2004. Vilusi (granični prelaz Klobuk) 1 ad. ♂ + 1 imm. ♀ (Grubač & Gašić, 2005)09. 10. 2004. Jahorina pl. (Dvorišta) 1 (Gašić, 2006)

09. 10. 2004. Jahorina pl. (Vale, između Kadinog vrela i Bistrice) 1 par (Gašić, 2006)

26. 05. 2005. Ozren, Vučja luka 1 par (Kotrošan et al, 2005)28. 05. 2005. Ozren, Crepoljsko (Bukovik - Skakavac) 1 (Kotrošan et al, 2005)28. 05. 2005. Ozren, Crepoljsko (Bukovik - Skakavac) 1 par (Kotrošan et al, 2005)

11. 06. 2005. Ozren, Crepoljsko (Hasin krš - Markovića do - Crepoljsko brdo) 1 (Kotrošan et al, 2005)

16. 07. 2005. Jahorina pl. Gola Jahorina 1 sa. (Gašić, 2006)17. 07. 2005. Jahorina pl, Ravna planina - Saračevo polje 1 ad. (Gašić, 2006)


11. 09. 2005. Jahorina pl. Rajska dolina - Izvor Prače - Stansko vrelo 1 (Gašić, 2006)

12. 09. 2005. Jahorina pl. Gola Jahorina 1 ad. (Gašić, 2006)01. 01. 2005. Bjelašnica - centralni dio 1 (Kotrošan, 2005)

10. 09. 2006. Ozren (kod Sarajeva) 1 (Marcouse & Kotrošan, 2006)

07. 07. 2006. Bjelašnica pl. Radobolje 1 (Mulaomerović, 2006)

Skraćenice: ♀ = ženka, ♂ = mužjak, ad. = odrasla jedinka sposobna za razmnožavanje (adultus), imm. = jedinka koja još nije sasvim odrasla, ili još nije sposobna za razmnožavanje (immaturus)

U razdoblju od 1991. do 2007. godine došlo je do naglog opadanja brojnosti divljači uopšte, a pogotovo zečeva, srna i lještarki na području opština Mrkonjić-Grad i susjednih krajeva. To je dovelo i do značajnog prorjeđivanja dlakavih i pernatih grabežljivaca čija su oni osnovna hrana. Posebno je bila pogođena populacija surog orla. Najočitiji primjer je planina Lisina kod Mrkonjić-Grada, na kojoj je prije 1991. postojala stabilna populacija od dva do tri gnijezdeća para, a od 1995. nije uočeno trajno zadržavanje ni jednog jedinog primjerka. Štaviše, u razdoblju od 24.08.2001. do 04.08.2004. godine nije uopšte zabilježeno prisustvo surog orla na području opštine Mrkonjić-Grad kojoj planina Lisina većim dijelom pripada.

Tabela 2. Neobjavljeni podaci o posmatranju surog orla na području opštine Mrkonjić-Grad2

Skraćenice: ♀ = ženka, ♂ = mužjak, ad. = odrasla jedinka sposobna za razmnožavanje (adultus), sa.= jedinka koja je fizički sasvim odrasla, ali fiziološki još nije sposobna za razmnožavanje (subadultus)

U svjetlu prikazanih činjenica nalaz aktivnog gnijezda surog orla dobija posebnu težinu. Gnijezdo je pronađeno prilikom spuštanja veće grupe planinara niz rijeku Janj, 02. 07.2008. godine.

2 Objavljeni podaci s prostora opštine Mrkonjić Grad su već prikazani u tabeli 1, u prva dva retka (Gašić, 2001).

Godina Mjesto Nalaz

10. 05. 1993. Mrkonjić-Grad, Lisina pl. (Šibovi) 121. 04. 1994. Mrkonjić-Grad, Lisina pl. (Vrela - Pirovače) 108. 08. 1999. Mrkonjić-Grad, Lisina pl. (Vrela) 127. 01. 2001. Mrkonjić-Grad, Kotor 1 ad + 1 sa15. 05. 2001. Mrkonjić-Grad, Šehovci 115. 08. 2001. Mrkonjić-Grad, Lisina pl. (Pirovače) 123. 08. 2001. Mrkonjić-Grad, Sklopovi 1 par22. 09. 2004. Mrkonjić-Grad, Lisina pl. (livada iznad Balkane) 1 ad14. 01. 2005. Mrkonjić-Grad, Lisina pl. (Hrastik) 1 ad25. 04. 2007. Mrkonjić-Grad 1 ad26. 04. 2007. Mrkonjić-Grad, Lisina pl. (Pirovače) 102. 12. 2007. Mrkonjić-Grad, Lisina pl. 123. 02. 2008. Mrkonjić-Grad, Lisina pl. (Podgorica) ?1


Slika 1. Rašćanske stijene (Foto: B. Gašić)Figure 1. Raščanske stijene (Photo: B. Gašić)

Odraslog orla zapazio je Radoslav Gašić u blizini strmih litica zvanih Rašćanske stijene (UTM kvadrat XJ 79, N 44°46’07,0”, E 17°12’35,9”, oko 665-670 m nadmorske visine) i skrenuo mi pažnju na to. Odmah sam, dvogledom, počeo pratiti pticu koja je kružila u blizini gotovo vertikalne litice visoke oko 100 m, sagrađene od stijena kar-bonatnog sastava (vjerovatno krečnjačkog, ali ni dolomiti nisu isključeni). Odrasla ptica je sletjela na malu prirodnu policu (terasu) bez ikakve nadstrešnice, na njoj je bilo smješteno gnijezdo na kojem je čučao jedan gotovo potpuno odrastao mladu-nac. Procijenjeno je da se gnijezdo nalazi na oko 65-70 m iznad podnožja litice.

Slika 2. Mapa gnjezdilišta sa ucrtanom lokacijom gnijezdaFigure 2. Map of the breeding place with a marked nest location


Daljim posmatranjem ustanovljeno je da su do ptića povremeno dolijetala oba roditelja. Dok je posmatranje trajalo, mladunac ni jednom nije poletio s gnijezda. I odrasle ptice i ptić su se ponašali u skladu s onim što se očekuje u tako visokom stepenu razvoja mladunca. Odrasle ptice su mladunca naizmjenično obilazile u kratkim razmacima, ali hranjenje nije primijećeno, vjerovatno zbog kratkoće posmatranja. Mladunac je mirno sjedio na rubu gnijezda i samo je povremeno pro-tezao krila ili razmahivao krilima po koji put. Očito je vježbao za polijetanje. Nažalost, zbog izuzetno teške konfiguracije terena i kratkoće raspoloživog vremena, nije bilo moguće prići dovoljno blizu i snimiti kvalitetne snimke odraslih orlova i njihovog mladunca na gnijezdu niti tačno izmjeriti visinu gnijezda.

Literatura

Gašić, B., 2001: Rezultati novih istraživanja faune ptica Republike Srpske. Ciconia, 10: 108-127. Novi Sad.

Gašić, B., 2006: Prilog za faunu ptica Jahorine (Bosna i Hercegovina). Ciconia, 15: 46-53.Grubač, B. & Gašić, B., 2005: Savremeni podaci o fauni istočne Hercegovine i susjednih područja

(Bosna i Hercegovina). Ciconia, 13: 59-76.Kotrošan, D., 2005: Izvještaj o radu „Mreže posmatrača ptica“ u periodu 2003-2005. godine.

Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 1: 40-42.Kotrošan, D., Obratil, S. & Gašić, B., 2005: Prvi rezultati savremenih istraživanja ornitofaune

srednjebosanske planine Ozren. I simpozijum biologa Republike Srpske, Banjaluka, knjiga sažetaka, pp: 13-14.

Marcouse, T. & Kotrošan, D., 2006: Izvještaj sa ornitoloških posmatranja u Bosni i Hercegovini u 2006. godini. Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 2: 24-27.

Mulaomerović, J., 2006: Golden Eagle Aquila chrysaëtos & Wheatear Oenanthe oenanthe. Acrocephalus, 27(128-129): 108.

Surina, B., 2002a: Kotorna Alectoris graeca. Acrocephalus, 23 (112): 106.Surina, B., 2002b: Wallcreeper Tichodroma muraria. Acrocephalus, 23 (112): 107.

Summary

Between 1991 and 2007 a rapid decline in numbers of game, especially hares, roes and hazel grouses, happened in the area of Mrkonjić Grad municipality and surroundings. It caused significant decrease of furry and feathered predators who mostly feed on them. The population of the Golden Eagle Aquila chrysaëtos (Linnaeus, 1758) was especially affected. Recent data on the Golden Eagle have been rare also for Bosnia and Hercegovina as a whole. According to these facts, a finding of an active nest of the Golden Eagle deserves a special attention. The nest was found during an excursion of a group of hikers, among them were both Radoslav Gašić and the author of this article, downstream the Janj River, the main tributary of the Pliva River, on 2 July 2008 (UTM square XJ 79, N 44° 46’ 07,0”, E 17° 12’ 35,9”, about 665-670 m above sea level). The nest was placed on a natural shelf of a limestone clif, without any eaves, at ca 65-70 m above the bottom of the gorge. In the nest one immature bird was found, fed in turn by both parents.


Novo posmatranje patuljastog orla Aquila pennata (J. F. Gmelin, 1788) u Bosni i Hercegovini

Branislav Gašić 1

Slobodanka Ristić-Gašić 2

Gašić, B., Ristić-Gašić, S., 2010: New observation of the Booted Eagle Aquila pennata (J. F. Gmelin, 1788) in Bosnia and Herzegovina

According to the collected data it seems that the Booted Eagle Aquilla pennata (J. F. Gmelin 1788) was a pretty widespread species in Bosnia and Herzegovina at turn of the 20th century. Recently, only Drocić (2005) mentions two conclusive sightings: two specimens on Velika and Mala Mahnjača in May 1983 and one specimen at Ravna rijeka in 1985. Obratil (1985) mentions Booted Eagle for Hutovo blato area, but he didn’t quote neither exact date nor the number of observed specimens. Therefore we consider that the finding of one adult specimen of the Booted Eagle flying over the Mrkonjić Grad – Glamoč road near Rogolji junction is important for the knowledge of distribution of this bird species.

Key words: Booted Eagle, Aquila pennata, Mrkonjić Grad, Rogolji, new observation

Prema prikupljenim podacima patuljasti orao Aquila pennata (J. F. Gmelin, 1788)* je, po svoj prilici, bio prilično rasprostranjena vrsta u Bosni i Hercegovini krajem 19. i početkom 20. vijeka. Obratil (1972) navodi 18 nalaza, od kojih je posljednji poznati jedna ženka koju je prikupio Montecuccoli na području Nevesenja 23. jula 1911. Obratil (1984), doduše, navodi da je „ ... u Hercegovini registrovan samo do 1920. ...“, ali ne navodi konkretne podatke. Nakon ovog datuma, u dostupnoj literaturi konkretne podatke o patuljastom orlu nalazimo samo kod Obratila (1985) i Drocića (2005). Obratilov podatak u radu iz 1985. godine je zbog načina prikazivanja po-dataka donekle nejasan. Nažalost, u svom radu Obratil (1985) ne navodi cjelovit podatak o svom posmatranju patuljastog orla. U tekstu se samo izričito navodi da je to novi nalaz za oblast Hutovog blata na osnovu čega možemo zaključiti da je taj podatak lično zabilježio tokom svojih terenskih istraživanja. Podatak je naveden u tabeli vrsta zabilježenih u staništu slabo obraslih kamenjara i stijena. Tačan broj primjeraka i datumi posmatranja se ne navode nego se iz tabele može vidjeti da su posmatranja zabilježena u razdoblju jesenske seobe od septembra do novembra mjeseca, a iz uvoda znamo da su terenska istraživanja obavljena u razdoblju od 1973. do 1977. godine. Drocić (2005) navodi dva konkretna podatka: dva primjerka na Velikoj i Maloj Mahnjači u maju 1983. i jedan primjerak u Ravnoj Rijeci 1985. Kotrošan i Papes (2007) u svom popisu ornitofaune Bosne i Hercegovine tretirali su patuljastog orla kao vjerovatno izumrlu gnjezdaricu (označeno sa ?+).

1 Muzej Republike Srpske, Đure Daničića 1, BA - 78000 Banjaluka, Bosna i Hercegovina, e-mail: [email protected] Ornitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected]* U dosadašnjoj literaturi vrsta se navodila pod sinonimom Hieraaëtus pennatus (J. F. Gmelin, 1788).


12. oktobra 2008. godine autori su se kretali duž ceste Mrkonjić-Grad – Glamoč oko pola kilometra zapadno-jugozapadno od raskršća Rogolji, između sela Podbrdo o Pošiljak (UTM kvadrat XK62, N 44° 25’ 37”, E 17° 01’ 48”, oko 750 m nadmorske visine) u pravcu planine Lisine.

Slika 1. Mjesto nalaza patuljastog orlaFigure 1. Place of finding of the Booted Eagle

Ptica je uočena na znatnoj udaljenosti i već na prvi pogled B. Gašiću se učinila neobičnom jer je imala drugačiju siluetu od običnog mišara i bila je upadljivo svjetlija. Srećna je okolnost da je ptica letjela gotovo tačno iznad ceste, iz pravca planine Lisine u pravcu posmatrača, preletjevši ih na svega dvadesetak metara visine i produživši u pravcu planine Manjače gdje se, konačno, izgubila iza jedne padine. B. Gašić je pticu posmatrao kroz dvogled Pentax 8x21, a S. Ristić-Gašić golim okom. Kada se ptica približila, bilo je lako uočiti da je bila veoma svijetla posvuda odozdo, sa nešto malo tamnijim podbratkom, vratom i repom, te gotovo crnim letnim perima. Pošto su to vrlo karakteristična svojstva svijetlog oblika odraslih primjeraka patuljastog orla, kojima nema sličnih ni kod jedne druge vrste ptice grabljivice, nije bilo nikakve sumnje u identifikaciju na licu mjesta. Čak je i S. Ristić-Gašić jasno vidjela raspored svijetlih i tamnih površina na tijelu ptice, iako nije imala dogled, pošto je ptica, zaista, veoma nisko nadletjela posmatrače. I pored toga, autori su, kasnije, još jednom sravnili svoja zapažanja s terenskim ključevima i uvjerili se da nije moguća zamjena s nekom sličnom vrstom. Napominjemo da su i svjetlosni uslovi u trenutku posmatranja, oko 8:30 sati, bili izvrsni. Vrijeme je bilo vedro, a sunce je bilo posmatračima iza leđa i prilično nisko iznad horizonta, tako otpada mogućnost bilo kakve greške u identifikaciji zbog svjetlosnih varki.

Poznato nam je da je u posljednjih deset godina ova vrsta još zabilježena na Bjelašnici (Dražen Kotrošan pers. comm), te, stoga, prikazani nalaz predstavlja značajan prilog poznavanju ove vrste u Bosni i Hercegovini.


Literatura

Drocić, N., 2005: Prilog poznavanju faune ptica srednje Bosne. Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 1: 18-25.

Kotrošan, D. & Papes, M., 2007: Popis ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. do 2006. godine. Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 3: 9-38.

Obratil, S., 1972: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine III (Falconiformes). GZM BiH (PN) NS, 10: 139-155.

Obratil, S., 1984: Naselje ptica (Aves) u kopnenim biocenozama kraških polja Hercegovine. GZM BiH (PN) NS, 23:147-184.

Obratil, S., 1985: Ornitofauna Hutovog blata do izgradnje akumulacionog jezera PHE “Čapljina”. GZM BiH (PN) NS 24: 175-209.

Summary

According to the collected data it seems that the Booted Eagle Aquilla pennata (J. F. Gmelin 1788) was a pretty widespread species in Bosnia and Herzegovina at turn of the 20th century. Obratil (1972) mentions 18 observations, out of that one female, collected in the Nevesinje region on 23. July 1911 by Montecuccoli, which was the last one known. Recently, only Drocić (2005) mentions two conclusive sightings: two specimens on Velika and Mala Mahnjača on May 1983 and one specimen at Ravna rijeka in 1985. Obratil (1985) mentions Booted Eagle for Hutovo blato area, but he didn’t quote neither exact date nor the number of observed specimen. For this reason, in their checklist of the ornithofauna of Bosnia and Herzegovina Kotrošan & Papes (2007) consider Booted Eagle as a likely extinct species of nesting bird. Therefore we consider that the finding of one pale adult specimen of the Booted Eagle flying over the Mrkonjić Grad – Glamoč road near Rogolji junction is important for the knowledge of distribution of this bird species.


Prilog dopuni popisa ptica Bosne i Hercegovine

Narcis Drocić 1

Drocić, N., 2010: Contribution to the addition list of birds in Bosnia and Herzegovina

The paper presents the first data for the Hawk Owl, the Rufous Bush Robin, the Arctic Redpoll, the Twites, the Scarlet Rosenfinch and Goldfinch in Bosnia and Herzegovina.

Key words: Hawk Owl, Rufous Bush Robin, Scarlet Rosenfinch, Arctic Redpoll, Goldfinch, Twite, Bosnia and Herzegovina

Uvod

Proučavanje ptica u Bosni i Hercegovini ima tradiciju od preko 120 godina. Međutim, tokom 20. stoljeća urađeno je svega nekoliko popisa lokalne ornitofaune koji su bili nepotpuni i nisu sadržavali sve registrovane vrste (Kotrošan & Papes, 2007). Na bazi ove činjenice posljednjih godina aktiviran je rad na prikupljanju podataka i objavljeno je nekoliko spiskova ornitofaune registrovane u Bosni i Hercegovini. Posljednji, dopunjeni i korigovani, popis sadrži 329 historijski zabilježenih vrsta (Kotrošan, 2008/2009).

U toku dugogodišnjeg bavljenja pticama moj otac (Ramiz Drocić) i ja smo, od 1968. do 2010. godine na terenskim posmatranjima, imali priliku vidjeti sve dosada zabilježene vrste u Bosni i Hercegovini, osim laponskog ostrugaša (Calcarius lapponicus), te vidjeti na terenu ili u privatnim kolekcijama nekoliko vrsta koje se ne nalaze na spomenutom posljednjem spisku bosanskohercegovačke ornitofaune.

Metode

Prilikom posmatranja ptica prve zabilješke je pravio Ramiz Drocić (do 1981.), a nakon toga vodimo ih zajedno do 2005., kada na svojevrsnom ornitološkom i fotodnevniku radim sa kćerkom (Sumeja Drocić). Iako je dio starih podataka bio izgubljen, veći dio se, ipak, sačuvao.

Sva opisana opažanja koja se odnose na period nakon nakon 1996. godine, vršena su dvogledima različitih optičkih karakteristika, na različitim lokacijama. Fotodnevnik se ažurno vodi od 2006/07 godine, a za fotografiranje koristi nekoliko fotoaparata. Fotografije uz ovaj rad su urađene fotoaparatom Olympus, optičkog zuma 20x, sa veće daljine i iz ruke.

Pregled novih vrsta za spisak ptica Bosne i Hercegovine

1. Surnia ulula - Sjeverna sova

Područje rasprostranjenja sjeverne sove je srednja i sjeverna Skandinavija, Finska, Letonija, Litvanija, Latvija, sjever Rusije. Skitalica je, pa je zabilježena i u južnijim

1 Ornitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected]


područjima. Gnijezdeća populacija u Evropi je relativno mala (BirdLife International, 2004; Sulkava, 1997). U zemljama sa područja ex Jugoslavije nađena je u Srbiji (Bela Crkva) 1938. godine (Matvejev & Vasić, 1973) i Sloveniji (Sovinc, 1993).

Lovac Ismet Jašarević iz Žepča odstrijelio je jedan primjerak na Smolinu (Teslić) u januaru 1986. godine. Po kazivanju Kamerić Islama, starog lovca iz Begov Hana (Žepče), upravo ovu sjevernu sovu je preparirao tada poznati preparator iz Zenice Ferid Hadžihafizović. Kod Jašarevića je bio u njegovoj privatnoj zbirci do 1993., ali sam ga ja posljednji put vidio 1988, u njegovom stanu u Žepču. Primjerak smo determinirali Ramiz Drocić i ja na osnovu informacija iz priručnika kojeg smo tada imali na raspolaganju (Peterson & al., 1965). Dotada smo imali nalaze nekoliko drugih vrsta sova, a između ostalih gaćaste kukumavke (Aegolius funereus) i sove jastrebače (Strix uralensis). Odstrijeljeni primjerak je u dužinu mjerio 40 cm, što je bio podatak koji je isključio mogućnost da se radi o sovi jastrebači, a rep je bio mnogo duži od onoga kod gaćaste kukumavke. Zahvaljujući podatku „da se sjeverna sova (sovina) danju ne skriva i da lovi i danju” (Garms & Borm, 1981), a pošto smo imali informaciju da je spomenuti primjerak odstrijeljen oko 10 sati ujutro, te da je prije toga skitala po rubu jela mješovite smrčevo-jelove šume na padinama Smolina, to je njeno determiniranje učinilo pouzdanijim. Konačno, primjerak je bio istovjetan crtežima date vrste iz priručnika koje sam kasnije imao prilike koristiti (npr. Gooders, 1999; Heinzel & al., 1992; Jonsson, 1992; Harrison & Greensmith, 1993). Naročito je izražajan i važan detalj pri determiniranju bio crni obrub oko “vela” na glavi.

Sova je bila preparirana i nalazila se u Jašarevićevom posjedu do 1993. Dalja saznanja govore o tome da je preparirani primjerak prodat nekom ugostitelju u okolini Jablanice.

2. Cercotrichas galactotes - Južni živičnjak

Područje rasprostranjenja ove vrste je istočni i zapadni Mediteran, centralna Azija, zapadna Arabija i Afrika. Na Balkanu je poznato da gnijezdi u Grčkoj i Albaniji (BirdLife International, 2004; Gil-Delgado & Lopez, 1997). Matvejev i Vasić (1973) navode njeno prisustvo na jugu Crne Gore i Makedonije. U istom radu kao područje gniježdenja navodi se Hercegovina. Međutim, ovdje se radi o pogrešnom citatu, odnosno podatku koji se odnosi na područje Sutorine koja je bila dio stare Hercegovine (Kotrošan & Papes, 2007). U Hrvatskoj je zabilježen u Dalmaciji i Hercegovini (Kralj, 1997; Lukač, 2007).

Južnog živičnjaka se 1978. i 1979. moglo vidjeti u okolini Mostara (Bijele Rivine-put Mostar-Lištica). U pitanju je kameniti teren, obrastao gustim i velikim grmovima kupine, drača i smreke. Više puta, u julu i augustu te godine, sa ocem (Drocić R.) sam posmatrao ove ptice, koje su nam privlačile pažnju karakterističnim držanjem i repom, te specifičnim glasanjem. Budući da je on dobar poznavalac ptica Mostara i okoline, i samog ga je začudila pojava vrste koju nije poznavao. Krajem jula 1979. jedan primjerak ove ptice je ulovljen na istom lokalitetu. Nalaz iste vrste 1986. u Maslinama kod Stoca i nalaz 1989. u blizini Grančareva (obronci Orijena) ukazuju na to da su sjeverne granice rasprostranjenja ove vrste nešto drugačije nego što se to može naći u postojećoj literaturi.


U Maslinama kod Stoca u pitanju je, kao i Mostaru, bio teren sa niskim grmljem, sa dosta okolnih zapuštenijih vrtova. Na tom smo se lokalitetu bavili praćenjem jednog gnijezda crnoglave grmuše (Sylvia atricapilla). U nekoliko navrata tog prijepodneva se jedan primjerak živičnjaka kretao okolo, slijetao na nešto uzvišenije grmove i, općenito, ponašao se kao da smo mu u blizini gnijezda. Zbog gustine kupinovih grmova i šiblja u koje je bilo gotovo nemoguće ući, ostalo pretraživanje terena nije dalo rezultat u njegovu pronalaženju. Također, dva primjerka sa obronaka Orijena su opažena uz put, na otvorenijem terenu sa mjestimično gustim trnovitim grmljem. Posmatrani su samo petnaestak minuta sa udaljenosti od 10 do 15 m. Prvo je uočen jedan primjerak, a nakon zaustavljanja auta i drugi, petnaestak metara dalje. Na osnovu njihova ponašanja, nije se moglo zaključiti da je u pitanju par (♂ i ♀), već prije 2 ♂, budući da su veću uznemirenost pokazivali jedan prema drugom negoli prema nama i automobilu.

3. Carduelis hornemanni - Polarna brezarica

Područje rasprostranjenja ove vrste obuhvata krajnji sjever Evroazije i Sjeverne Amerike, a prirodno stanište je tundra sa niskim grmljem. U Evropi je malobrojna gnjezdarica na sjeveru u skandinavskim zemljama i Rusiji (BirdLife International, 2004; Knox & al., 1997). Poznati su nalazi ove vrste u Hrvatskoj (Kralj, 1997; Lukač, 2007). Na otoku Hvaru je ulovljena i prstenovana polarna brezarica 16.12.1986. godine, a 25.11. 1987. je još jedna opažena u okolici Zagreba (Tarbuk, 1988).

Polarnu brezaricu sam opazio u okolici Zenice (Banlozi) 26.11.2007. godine. Također, načinjene su fotografije, a interesantno je da se kretala u društvu jata od 6 primjeraka brezarice (Carduelis flammea), od kojih se razlikovala upadljivo svjetlijim perjem. Uočeni primjerak je sa 6 brezarica skitao duž jošika i brezika u okolini ali je, za razliku od njih, bio zbog svjetlijeg perja uočljiviji, a u momentu fotografiranja je umjesto da odleti na nekoliko susjednih stabala johe, gdje su se sa tla premjestile poplašene brezarice, sjeo na obližnji kupinov grm, kada je i fotografiran, da bi zatim odletio pedesetak metara dalje za brezaricama.

Inače, ovu je vrstu po izgledu u prirodi teško razlikovati od brezarice osim u vrije-me razmnožavanja, a kao glavne razlike se predstavljaju svjetlije i manje prugasto perje, te da su mužjaci samo roskasti, bez crvene boje na prsima (Sterry & al., 1997).

Slika 1. Polarna brezarica kod Zenice (Foto: N. Drocić)Figure 1. Arctic Redpoll near Zenica (Photo: N. Drocić)


U većini opisa Carduelis hornemanni i Carduelis flammea ističe se njihova sličnost, no možda je najuočljivija razlika u posmatranju u prirodi zapravo tamni okvir krila. On je kod polarne juričice sasvim taman, skoro crn, dok je kod brezarice smeđih tonova (Kulić, 2003). Na osnovu toga i kontrasta koji je pravilo perje trupa sa tamnim okvirom krila, bazirana je razlika između uočenih običnih brezarica i spomenutog primjerka polarne brezarice. Prije nego što je fotografirana, polarna brezarica je bila na rastojanju od svega 4 do 5 m, tako da sam je i bez dvogleda mogao posmatrati nekoliko trenutaka, te uočiti sve potrebne i karakteristične detalje. S fenotipom i po-našanjem brezarice (C. flammea), inače vrste koja je zabilježena svega na nekoliko lokaliteta u Bosni i Hercegovini, dobro sam upoznat zahvaljujući primjercima koje smo otac i ja još osamdesetih godina prošlog stoljeća dobili od poznatog odgajivača ptica Uroša Pavića iz Zagreba, inače i saradnika tamošnjeg Ornitološkog instituta, a koji su bili predmet volijerskog posmatranja i proučavanja njihovog ponašanja sve do 1989. godine. Ova posmatranja su omogućila potpuno upoznavanje sa svim osobenostima date vrste, te ujedno i zahvaljujući tome prepoznavanje polarne bre-zarice je bilo lakše.

4. Carduelis flavirostris - Žutokljuna juričica

Gnijezdeći areal ove vrste obuhvata područje sjeverozapadne Evrope, Kavkaz, granične dijelove Rusije i Turske, te centralnu i istočnu Aziju. U ostalim dijelovima Evrope zabilježena je u migraciji i skitnji (BirdLife International, 2004; Bub & Oelke, 1997). U zemljama sa područja ex Jugoslavije zabilježena je u Sloveniji (Matvejev & Vasić, 1973), Hrvatskoj (Kralj, 1997; Lukač, 2007; Matvejev & Vasić, 1973) i Srbiji (Matvejev & Vasić, 1973; Ružić, 2008). U Hrvatskoj je od 1910. do 2000. godine nađe-no i prstenovano 18 žutokljunih juričica (I. Lolić, in litt.)2 .

Žutokljunu juričicu smo, moja kćerka (S.Drocić) i ja, opazili 22.11.2006. godine kod Bosanskog Broda, na šestom kilometru ceste uz rijeku Savu (prema V. Brusnici), sa lijeve strane. Pejsažem dominiraju jošici, sa pokojom vrbom, a prostori između su obrađivani. Sa desne strane iste ceste se nalaze stambeni i privredni objekti (štale i sl.).

Iako smo najviše pažnje posvetili neobično velikom broju djetlova, jata juričica (Carduelis cannabina), čižaka (Carduelis spinus) i štiglića (Carduelis carduelis) uvijek privlače pažnju. I dok su čižci i štiglići, očito, lutali na hranjenju, juričice su u valu pomjeranja južnije, uglavnom, bile samo na preletu. Jata su brojala između 20 i stotinjak primjeraka, dok su manje grupe bile rjeđe. Pomiješanih u takvom jatu, popadalih po niskom korovu uz nasip opaženo je više primjeraka žutokljune juričice. Fotografija je nastala s veće daljine, ali se vide glavne odlike

2 Ovaj podatak je objavljen u jednom od brojeva hrvatskog časopisa „Batuda“, ali osim kopije članka do završetka pisanja priloga ostale potrebne detalje za puno citiranje reference nisam uspio naći.

Slika 2. Žutokljuna juričica kod Slavonskog Broda (Foto: N. Drocić) Figure 2. Twite near Slavonski Brod (Photo: N. Drocić)


karakteristične za ovu vrstu. Idućeg dana, oko 8 km zapadnije također je opaženo mješovito jato od oko 50 juričica, desetak zelendura (Carduelis chloris) i najmanje tri primjerka žutokljune juričice.

5. Carpodacus erythrinus - Rujnica

Rujnica kraći dio godine gnijezdi u Evropi, a veći dio provodi u migraciji i zimovanju u Aziji. Gnijezdeći areal u Evropi obuhvata područje Skandinavije, Rusije i centralne Evrope, ali je zabilježena u manjem broju i u južnim dijelovima Evrope (BirdLife International, 2004; Risberg & Stjewrnberg, 1997). Od zemalja s područja ex. Jugoslavije potvrđeno je njeno prisustvo i nalazi u Sloveniji (Geister, 1995; Grošelj, 1988), Hrvatskoj (Kralj, 1997; Lukač, 2007; Šere, 2009) i Srbiji (Ružić, 2008; Sekulić & al., 2005).

Rujnicu sam imao priliku opaziti u okolini Ripača (SZ obronci Grmeča) 12. i 13. 11. 2005. godine. U pitanju je bio par, mužjak i ženka. Na nozi ženke je bio uočljiv prsten. Primjećene su uz rijeku Unu, na obližnjoj polumočvarnoj livadi koja je u dijelu prema rijeci obrasla u šaš. Kada smo došli na isti teren desetak dana kasnije, primjerci se nisu mogli uočiti.

Uz navedene, izdvojio bih i podatke za podvrstu štiglića Carduelis carduelis frigoris Wolters, 1953 (tzv. sibirski štiglić). Ovo je podvrsta štiglića koja nije registro-vana u ornitofauni Bosne i Hercegovine (Matvejev & Vasić, 1973). Prije 1992. jedini primjerak koji sam vidio kod nas, a potječe iz prirode, bio je kod odgajivača ptica Ferida Hasanbašića u Zenici. Nakon 1995. sam imao priliku takvog štiglića vidjeti također u Zenici (1997.), a 2002. (02.01.-08.01.) najmanje pet primjeraka posmatrati u selu Ljeskovica kod Žepča u jatu od oko 100 došljaka koji su se hranili na bodljikavoj sikavici. Lokalitet na kome su uočeni je od regionalne ceste Žepče – Zavidovići udaljen oko 300 m, a na 2 km pred Zavidovićima. Pošto je u pitanju djelimično nenastanjeno (povratničko) naselje, mnoge su obradive površine zapuštene i obrasle u razne korove. Za štigliće, ali i druge vrste iz roda Carduelis: zelendura (C. chloris), juričice (C. cannabina) i čižke (C. spinus) ovo predstavlja siguran izvor hrane do duboko u zimu. Za razliku od domicilnih štiglića (C. c. balcanica), te redovnih primjeraka, koji tokom jeseni i zime dolaze iz srednje i sjeverne Evrope (C. carduelis), sibirski štiglići se uopće nisu zadržavali na grmovima običnog čička (Arctium lappa), nego su se, isključivo, hranili na bodljikavoj sikavici (Silybum sp.). Nešto veće zanimanje su pokazivali za cikoriju (Cichorium intybus). Uočeni primjerci se nisu kretali izdvojeno od ostalog mnoštva štiglića. Ponašali su se kao svaki drugi pripadnik tog jata na hranjenju, u letu i u slučaju uočene opasnosti. Nakon 8.1. 2002. godine došlo je do zatopljenja pa se jato sasvim raspalo i na lokalitetu je bilo daleko manje ptica. Od tada ni sibirski štiglići više nisu opažani. Bili su, dakle, u jatu sa drugim došljacima, koje se nakon zadržavanja od nekoliko dana nakon otopljenja - povuklo, ili odskitalo na neki drugi teren.

Prilikom određivanja podvrsta štiglića treba imati na umu da su sve podvrste koje nalazimo u područjima sjeverno i sjeveroistočno od Bosne i Hercegovine, po pravilu, krupnijeg stasa i svjetlijih boja od zavičajnih C. c. balcanica, a razlika u fenotipu je još izraženija poredivši ih sa drugim podvrstama sa juga Evrope (C. c.


tschusi, C. c. parva). Inače, iako u raspoloživoj literaturi pronalazim podatak da je nađen samo u Srbiji (Matvejev & Vasić, 1973), mislim da se u krugovima odgajivača ptica i u Hrvatskoj i u Srbiji mogu naći podaci o rijetkim nalazima i ove podvrste.

Literatura

BirdLife International, 2004: Birds in Europe: Population estimates, trends and conservation status. Cambridge, UK: BirdLife International. (BirdLife Conservation Series No. 12).

Bub, H. & Oelke, H., 1997: Twite (Carduelis flavirostris). U: Hagemeijer, J.M.W & Blair, M.J., 1997 (eds): The EBCC Atlas of European Breeding Birds: Their Distribution and abundance. T&A D Poyser, London.

Garms, H. & Borm, L., 1981: Fauna Evrope - priručnik za određivanje, „Mladinska knjiga”, Ljubljana - Zagreb, 1981.

Geister, I., 1995: Ornitološki atlas Slovenije: Tehnička založba Slovenije, Ljubljana.Gil-Delgado, A.J. & Lopez, G., 1997: Rufous Bush Robin (Cercotrichas galactotes). U: Hagemeijer,

J.M.W & Blair, M.J., 1997 (eds): The EBCC Atlas of European Breeding Birds: Their Distribution and abundance. T&A D Poyser, London.

Gooders, J., 1999: Vogel Europas, Augsburg. Grošelj, P., 1988: Rdeči kalin (Carpodacus erythrinus). Acrocephalus, 9: 35-36.Heinzel, H., Fitter, R., Parslow, J., 1992: Pareys Vogelbuch, Alle Vogel Europas, Nordafrikas und

des Mittleren Ostens, 6. izd., Hamburg - Berlin.Harrison, C. & Greensmith, A., 1993: Birds of the World, London.Jonsson, L., 1992: Die Vogel Europas und des Mittelmeerraumes, Franckh - Kosmos, Stuttgart,

1992.Knox, A., Nyström, B. & Nyström, H., 1997: Artic Redpoll (Carduelis hornemanni). U: Hagemeijer,


Kotrošan. D., 2008/2009: Dopune i korekcije popisa ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. do 2006. godine., Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5: 72-86.

Kotrošan, D., Papes, M., 2007: Popis ptica zabilježenih u Bosni I Hercegovini od 1888. do 2006. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 3(3): 9-38.

Kralj, J., 1997: Ornitofauna Hrvatske tijekom posljednjih dvjesto godina. Larus, 46: 1-112.Kulić, S., 2003 (eds): Standardi za ocjenjivanje ptica, Organizacija sudija - ocenjivača ptica Saveza

organizacija za zaštitu i odgoj ptica Jugoslavije, Leskovac.Lukač, G., 2007: Popis ptica Hrvatske. Fauna Croatica, Aves XXXVII, Prirodoslovni muzej,

Zagreb.Matvejev, S.D. , Vasić, V.F., 1973: Catalogus faune Jugoslavie IV/3, Aves. Acad. scien. et art. Slov.,

Ljubljana.Peterson, R., Mountfort, G. & Hollom, 1965: Die Vögel Europas, Hamburg und Berlin.Risberg, L. & Stjernberg, T., 1997: Scarlet Rosenfinch (Carpodascus erythrinus). U: Hagemeijer,


Ružić, M., 2008: Lista ptica Srbije. http://www.wild-serbia.com/Sekulić, G., Stojnić, N., Raković, M., Tucakov, M., Puzović, S., 2005: Drozd borovnjak Turdus

pilaris i rumenka Carpodascus erythrinus: nove gnezdarice Srbije. Ciconia, 14: 96-101.Sovinc, A., 1993: Seznam redkih vrst ptic Slovenije 1990 (Komisija za redkosti). Acrocephalus,

14(58-59): 99-120.Sterry, P., Cleave, A., Clements, A. & Goodfellow, P., 1997: Birds of Britain and Europe, TAA.Sulkava, S., 1997: Hawk Owl (Surnia ulula). U: Hagemeijer, J.M.W & Blair, M.J., 1997 (eds): The

EBCC Atlas of European Breeding Birds: Their Distribution and abundance. T&A D Poyser, London.

Šere, D., 2009: Škrlatec (Carpodacus erythrinus). Acrocephalus, 30(140): 44.


Tarbuk, Z., 1988: Polarna jurčica (Carduelis hornemanni) u maksimirskom parku. Troglodytes 2: 13.

Summary

The paper presents data on several species not included into the Bosnian-Herzegovinian ornithofauna list published in 2009. One specimen of the Hawk Owl (Surnia ulula) was shot by Ismet Jašarević in January 1986 on Smolin near Teslić. The Rufous Bush Robin (Cercotrichas galactotes) was registered in 1978 and 1979 in the vicinity of Mostar, then in 1986 in Masline near Stolac, and in 1989 near Grančarevo (Orjen slopes). The Arctic Redpoll (Carduelis hornemanni) was photographed near Zenica (Banlozi) on 26 November 2007. Twites (Carduelis flavirostris) were registered on 22 November 2006 near Bosanski Brod, while a pair of the Scarlet Rosenfinchs (Carpodacus erythrinus) was noticed in the vicinity of Ripač (NW slopes of Grmeč) on 12 and 13 November 2005. In addition to the mentioned, a new record for the Bosnia-Herzegovina bird fauna is registration of the Goldfinch subspecies Carduelis carduelis frigoris, registered in 1995 and 1997 in Zenica, and in 2002 in Ljeskovica near Žepče.


Iz ornitološke bilježniceKudravi pelikan (Pelecanus crispus) na Buškom Blatu kod Tomislavgrada

(Livanjsko polje)

Dalmatian Pelican (Pelecanus crispus) in Buško Blato near Tomislavgrad (Livanjsko polje): In the period from 3 November to 7 December 2009 one individual of the Dalmatian Pelican (Pelecanus crispus) was observed in Buško Blato near Tomislavgrad. This is the first record of this species in Bosnia and Herzegovina over the last hundred years.

Dana 3.11.2009. godine Borut Stumberger je brojao ptice na akumulacijama Buško blato i Lipa (ukupno 28 vrsta i 47,259 jedinki). Na sjeveroistočnom dijelu jezera (Dučić-Prisoje) bio je prisutan i jedan kudravi pelikan (Pelecanus crispus). Idućeg dana ptica je bila detaljnije posmatrana i fotografirana. Pri tome, zabilježeno je da se radi o odrasloj neprstenovanoj jedinki sa perjem koje je već poprimilo svadbenu boju. Ona je na malom otočiću bila u društvu sa vodenim pticama, među kojima su se isticali veliki (Phalacrocorax carbo) i mali vranac (Phalacrocorax pygmeus). Pelikan se odmarao nasuprot poluotoka Naklo i zaseoka Dučić (Crkvine). Prije toga je lovio u plićaku ispod sela Prisoje. Mirko Šarac ga je posmatrao u dva navrata, 4.12.2009. i 7.12.2009. Na osnovu datih posmatranja pretpostavlja se da se ptica na Buškom jezeru zadržavala najmanje mjesec dana. Prve i posljednje podatke o kudravom pelikanu iz Livanjskoga Polja daje Reiser [Reiser, O., 1939: Materialien zu einer Ornis Balcanica I, Bosnien und Herrzegovina. Wien] koji navodi da su se u periodu 1891.-1893. pelikani za visokih vodostaja više puta pojavljivali na močvarama kod Livna. Posljednji dokumentirani nalaz za Bosnu i Hercegovinu bila su dva primjerka, mužjak i ženka stari godinu dana, iz Bileće sredinom jula 1908. [Reiser, O., 1939: Materialien zu einer Ornis Balcanica I, Bosnien und Herrzegovina. Wien].

Slika 1. Kudravi pelikan na Buškom jezeru (Foto: B. Stumberger)Figure 1. Dalmatian Pelican on Buško Lake (Photo: B. Stumberger)

Borut Stumberger, EuroNatur, Konstanzer Str. 22, D-78315 Radolfzell, e-mail: [email protected]

Mirko Šarac, Brišnik b.b., BiH-80243 Tomislavgrad, e-mail: [email protected]


Sredozemni galeb (Larus audouinii) kod Neuma

The Audouin’s Gull (Larus audouinii) near Neum: On 19 April 2009 one adult Audouin’s Gull (Larus audouinii) was observed as flying from the direction of the Neretva mouth towards Neum. This is the first record of the species in Bosnia and Herzegovina.

Dana 19.4.2009. godine sa kolegom Iztokom Geisterom sam brojao ptice na Ušću Neretve (HR) u okviru programa Adraitic Flyway. Vidljivost je bila izvanredna, vrijeme oblačno (polovina neba pokrivena oblacima), bez vjetra i temperaturom 140 C. Bio je prisutan veliki broj vodenih ptica. U 14:20 sati na pješčanom otočiću i plićaku je, u društvu sa nekoliko vrsta galebova (Larus genei, Larus michahellis, Larus melanocephalus, Larus ridibundus) i drugim vodenim pticama, uočen jedan odrasli sredozemni galeb (Larus audouinii). Sredozemni galeb se nakon nekoliko minuta promatranja brzo podigao i odletio uz obalu, da bi potom nestao iz vidokruga kod kanala Malog Stona u visini Komarne, odnosno u pravcu Neuma (BiH). Uvjeren sam da je odletio u Neumski zalijev. Ranije sam već više puta promatrao kako galebovi lete u pravcu arhipelaga otočića Goljak, Goločak, Pućenja i, dalje, uz poluotok Pelješac, između Seserja i rta Blace da bi se tamo okupljali ili noćili. Na osnovu komparacije podataka sa popisom ptica za Bosnu i Hercegovinu [Kotrošan, D., 2008/2009: Dopuna i korekcija popisa ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. do 2006. godine, Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5: 72-85] opisano promatranje sredozemnog galeba je prvo za Bosnu i Hercegovinu.

Borut Stumberger, EuroNatur, Konstanzer Str. 22, D-78315 Radolfzell, e-mail: [email protected]

Dabarsko polje, značajno područje za kosca (Crex crex) u Bosni i Hercegovini

Dabarsko Polje, an Important Bird Area for the Corncrake (Crex crex) in Bosnia-Herzegovina: Late in the season, on 19. July 2009, when mowing had already started and at least 80 % of the Karst Polje was harvested, I observed the Corncrake in the wettest part below the road at the northern edge. At two points between 20.00 and 21.00 I could hear 3 respective 4 calling males in the meadows. We estimate 30-60 breeding pairs.

Dabarsko polje dugo je 11 km i do 1,5 km široko. Veličine je oko 2800 ha. Otprilike 50% polja redovno je poplavljeno, a uglavnom je otvoreno travnato stanište s umjerenom klimom. Potkraj sezone, 19. jula 2009. godine, kad je košenje već počelo, a gotovo 80 % kraškog polja već bilo požnjeveno, u najvlažnijem dijelu ispod ceste na sjevernom rubu, primijetio sam ptice. Na dva mjesta, između 20.00 i 21.00h, mogao sam u tri navrata čuti glasanja četiri pjevajuća mužjaka kosca na livadi. Svaki put je pokriveno područje bilo, maksimalno, 100 ha. Na osnovu ove zastupljenosti i optimalnom staništu koje pokriva 1300-1500 ha, procijenio sam populaciju kosca u Dabarskom polju na 30 do 60 parova. Veoma je značajno nadzirati stanište u raznim periodima godine. Ostale značajne vrste su rusi svračak (Lanius collurio), pčelarica (Merops apiaster) i vrtna strnadica (Emberiza hortulana). Prepelica


(Coturnix coturnix) koja se glasala ukazuje da se ova vrsta pari potkraj sezone u ovim planinama [Schneider-Jacoby, M., 2008: How to Implement the European Birds Directive? Editorial, Acrocephalus 29 (138/139): 129–135]. Tokom moje prve posjete Dabarskom polju, 5. jula 2005. godine, košenje još nije bilo počelo. Livade, kao što je ova u Dabarskom polju, koje se kose jednom godišnje, rijetke su u Evropi i značajno su stanište livadskih vrsta ptica. Bilo je podne tog jula 2005. godine, ali kosci se nisu glasali. Međutim, oba puta, u julu 2005. i 2009. godine, primijetio sam odraslog sivog sokola (Falco peregrinus). U julu 2009. ptica je sjedila na usamljenom drvetu usred polja. Jedan suri orao (Aquila chrysaetos) letio je iznad litica na sjevernoj strani kraškog polja. Ovo pokazuje da Dabarsko polje nije samo značajno stanište livadskih ptica, nego i grabljivica. Dabarsko polje, kao tipično vlažno poplavno kraško polje, ispunjava kriterije za IBA područje i predstavlja jedinstven krajolik u Bosni i Hercegovini. To je jedan od najupečatljivijih krajolika koje sam vidio u Evropi, a pogotovo je prirodni ciklus poplava i suša vrijedan zaštite.

Martin Schneider-Jacoby EuroNatur, Konstanzer Str. 22, D-78315 Radolfzell,

e-mail: [email protected]

Slike 1-2. Dabarsko polje (Foto: M. Schneider-Jacoby)Figures 1-2. Dabarsko polje (Photo: M. Schneider-Jacoby)


Svitavsko jezero (Park prirode Hutovo blato) – područje gniježđenja od globalnog značaja za patku njorku (Aythya nyroca)

Svitava Lake (Nature Park Hutovo Blato) as a breeding site of global importance for Ferruginous Duck (Aythya nyroca): On 16 July. 2009 at dusk, from the small public road to Svitava at the southern edge of a flood plain of the Neretva Delta, Ferruginous Ducks were observed. Three families with 4, 6 and 10 ducklings came out of the reed islands to feed in the water plant carpets. The ducklings were 1 - 2 weeks old. A flock of 50 ducks rested between the islands. About 10 pairs could be observed together, which might have not started breeding until mid July. Three times single females appeared and were followed by flocks of up to 14 males.

Južno kraško jezero u Parku prirode Hutovo blato danas se koristi kao

akumulacija hidroelektrane u selu Svitava. Razina vode stabilizirana je branom i nekadašnja poplavna ravnica i kraško jezero danas su gotovo stalno pod vodom čija je razina slična najvišim razinama u doba poplava u delti Neretve. Naprimjer, tokom poplave u januaru 2010. godine voda je dosegla do vrha brane. Iako je Svitavsko jezero pretvoreno u vještačku akumulaciju, ono i dalje ima veliku prirodnu važnost i osobine plitkog jezera, što ga pogotovo tokom sušne sezone čini važnim refugijem za vodene ptice. Značajan stanišni element su ostrva trske (Phragmitetum australis), koja za vodene ptice predstavljaju važna mjesta odmora i gniježđenja. Također, tokom ljetnog perioda, plutajuća i potopljena vegetacija pokriva velika područja na rubovima jezera. Patku njorku (Aythya nyroca) posmatrao sam u sumrak 16. jula 2009., od 19.00 do 21.00, s male ceste za Svitavu, na južnom rubu poplavne ravni u delti Neretve. Bilo je to vrlo zanimljivo posmatranje, jer su se u isto vrijeme mogle vidjeti sve različite faze reprodukcije. Tri porodice s 4, 6 i 10 pačića izašle su iz ostrva trske da se hrane na «tepisima» vodenog bilja. Pačići su bili starosti 1-2 sedmice. Između ostrva odmaralo se jato od 50 pataka. Moglo se primijetiti oko 10 parova koji se moguće ne bi počeli pariti do sredine jula. Tri puta su se pojavile pojedinačne ženke koje je pratilo jato s do 14 mužjaka. Vrlo je vjerovatno da su te ženke napustile gnijezdo da bi se hranile, ali je također moguće da se još nisu počele pariti. Na osnovu posmatranja u julu procjena za Svitavsko jezero je najmanje 20 parova patke njorke, što je nešto više od 5-10 parova [Stumberger, B., Matić, S., Kitonić, D. Martin Vernik, Peter Knaus, Martin Schneider Jacoby, Peter Sackl, 2008/2009: Rezultati brojanja ptica močvarica u Hutovom blatu i okolnim močvarnim staništima 2007.-2009., Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-4: 30-38]. Značajno je pratiti uspješnost parenja i broj ptica u julu, augustu i septembru [Schneider-Jacoby, M., 2003: Lack of Ferruginous Duck protection in Croatia - A reason for the decline in Central Europe? In: Petkov N., B. Hughes & U. Gallo-Orsi (editors). Ferruginous Duck from Research to Conservation, Conservation Series No 6 BirdLife International – BSPB – TWSG, Sofia, pp: 44]. Za sada nema novijih prebrojavanja za ove mjesece. Veoma je važno da u Svitavi nije dozvoljen lov, jer je to značajno stanište patke njorke, koja je obuhvaćena Aneksom I EU Direktive za ptice, tokom čitave godine [Schneider-Jacoby, M., 2008: How to Implement the European Birds Directive? Editorial, Acrocephalus 29 (138/139): 129–135]. U Parku prirode Hutovo blato živi najmanje 20 parova, što ispunjava IBA kriterije za ovu vrstu. Kad bi krivolov bio pod potpunim nadzorom, populacija bi mogla biti mnogo veća nego danas. Pogotovo Svitavsko jezero pruža velike


mogućnosti za posmatranje ptica. Međutim, već 27. septembra 2009. godine lovci su uznemirili parenje ptica i porodice. Tog dana su izbrojane samo 3 patke njorke (I. Dervović, in litt.).

Martin Schneider-Jacoby EuroNatur, Konstanzer Str. 22, D-78315 Radolfzell,

e-mail: [email protected]

Slika 1. Glavate patke na Svitavskom jezeru (Foto: M. Schneider-Jacoby)Figure 1. Ferruginous Ducks on Svitava Resorvoir (Photo: M. Schneider-Jacoby)

Veliki plijenor (Gavia immer) na Buškom jezeru, Livanjsko polje, u januaru 2010. godine

A Great Northern Diver (Gavia immer) on Busko Jezero, Livanjsko polje, in January 2010: On 28 January 2010 during the annual IWC on Busko Jezero for Euronatur Foundation we saw a Great Northern Diver in the northeastern part of the reservoir, close to the village of Naklo.

Dok su crvenogrli (Gavia stellata) i crnogrli plijenor (Gavia arctica) redovni zimski posjetioci istočne obale Jadranskog mora, veliki plijenor (Gavia immer) je lutalica i nije stalan posjetilac područja Mediterana. Otmar Rajzer ne navodi ga u popisu vrsta dalmatinske obale i Bosne i Hercegovine [Reiser, O., 1939: Materialien zu einer Ornis Balcanica, I. Naturhist. Museum, Wien]. U posljednje vrijeme je za Italiju navedeno ukupno samo 7 nalaza [Brichetti, P., & Fracasso, G., 2003: Ornitologia Italiana 1, Alberto Perdisa Editore, Bologna), uglavnom pojedinačnih ptica ili parova zabilježenih u decembru i januaru. Za vrijeme godišnjeg IWC za Fondaciju Euronatur, 28. januara 2010. godine na Buškom jezeru smo vidjeli velikog plijenora na sjeveroistočnom dijelu jezera, u blizini sela Naklo. Iako je plijenor plivao na


otvorenim vodenim površinama oko 700-1000 m od obale, zbog njegove znatne veličine (u poređenju s obližnjim ćubastim gnjurcem-Podiceps cristatus, patkama-Anas platyrhynchos i velikim roncem-Mergus merganser) i s obzirom na veliki, zašiljeni kljun koji je držao horizontalno, veliku glavu, kosi čeoni dio, tamni zadnji dio vrata koji se jasno razlikovao od prednjeg bijelog dijela, i jasno izraženu tamniju ogrlicu na donjoj strani vrata, identifikacija je uz pomoć teleskopa (30-60x) bila nedvosmislena, pogotovo jer smo obojica već ranije viđali tu vrstu u Austriji i sjevernoj Poljskoj. Po ljuskavoj šari na svijetlom gornjem dijelu sa širokim svijetlim rubovima na skapulama i pokrilju zaključili smo da se radi o juvenilnoj ptici. Za vrijeme naše posjete Livanjskom polju širom istočne Evrope i Balkanskog poluostrva vladale su izuzetno niske temperature s obilnim snijegom. Između 26. i 28. januara izmjerili smo maksimalne dnevne temperature od -5 do -90C i svježi snježni pokrivač visine oko 50 cm. Jedini podatak da je ova vrsta zabilježena u Bosni i Hercegovini dao je Velid Delić 14. februara 1983. godine na rijeci Savi kod Novog Grada (Odžak) [Delić, V., 1998: Ptice, Rijetke vrste, Pernati gosti sa Islanda. Lovački list, NS 22, 12 – 33].

Peter Sackl & Helmut Haar1Universalmuseum Joanneum, Studienzentrum Naturkunde, Weinzöttlstraße 16, 8045 Graz,

Austria; E-Mail: [email protected]ße 2/1, 8261 Sinabelkirchen, Austria; E-Mail: [email protected]

Tri posmatranja sive guske (Anser anser) u Centralnoj Bosni

Three records of the Greylag (Anser anser) in Central Bosnia: In the period between 2007 and 2009 in the area of the Lašva, Sarajevo and Kiseljak (Central Bosnia) the Greylag was recorded in flights over.

25.02.2009. iznad Kiseljaka, na mjestu gdje se Kreševska rijeka ulijeva u rijeku Lepenicu, vidio sam sivu gusku (Anser anser). Guska je odletjela u pravcu Visokog. Inače, nisam imao priliku često vidjeti divlju gusku u centralnim dijelovima BiH. Navodim još dva nedavna opažanja: 03.01.2008. Sarajevo (Grbavica), iznad rijeke Miljacke i 17.11.2007. iznad rijeke Lašve, oko 1 km uzvodno od Kaonika. Sve tri zabilježene guske sam vidio u preletu, duž riječnog toka, u hladnijem dijelu godine.

Damir IvišOrnitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected]

Zimski nalaz puzgavca litičara (Tichodroma muraria) u Želećoj kod Žepča

Winter find of the Wallcreeper (Tichodroma muraria) in Želeća near Žepče: During the seasons 2007/2008 and 2008/2009 in winter period, from November to February, the Wallcreeper was observed at the locality of Želeća near Žepče. In the first season five birds were recorded, and in the second four birds were recorded.

Obronci Kike se strmo spuštaju prema rijeci Bosni, a u dužini od oko jednog kilometra u pitanju su kamene litice od serpentinita koji je karakterističan za sva okolna brda. Na lokalitetu Želeća, oko 3 km zapadno od Žepča, serpentinit se


iskorištavao, uglavnom, za potrebe nasipanja brojnih šumskih i drugih lokalnih makadamskih puteva, tako da je u bazi cijelog brda, na oko jedan km dužine, stvoren vještački ambijent kamenitih litica. Počev od novembra 2007. pa do kraja februara 2008. godine, na tom je terenu cijelu zimu boravilo pet puzgavaca litičara (Tichodroma muraria). U istom periodu (novembar/februar) tokom zime 2008. i 2009., data vrsta je ponovo posmatrana na istom lokalitetu. Pri tome, opažena su četiri primjerka. U navedenom periodu, čim bi dolazilo do otopljavanja, puzgavci bi se povlačili na nešto veću visinu istog brda (Kika), a pri zahlađenju i snijegu su silazili u samu bazu brda, kraj samog pristupnog puta. Iako je u blizini litice gradska deponija (Žepče) za ishranu nisu poput većine drugih uočenih vrsta (gavranovi, sive vrane, svraka, naročito brojne bijele pastirice i dr.), koristili nikakav otpad, pa čak ni onaj klaonički koji su „čistile“ druge vrste ptica. Serpentinit se prilikom smrzavanja drobi, čitavi dijelovi se pod ujecajem leda mrve i obrušavaju u podnožje, očito otkrivajući brojne insekte koje su puzgavci neumorno tražili po čitav dan. Prilikom spomenutih posmatranja u više navrata su načinjene dokazne fotografije (ukupno 35 fotografija) sa daljine od oko 50 do 100 m.

Slike 1-2. Puzgavac litičar na obroncima Kike (Foto: N. Drocić)Figures 1-2: Wallcreeper on the slopes of Kika (Photo: N. Drocić)

Narcis Drocić i Sumeja DrocićOrnitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected]


Nalaz prstenovanog zelendura (Carduelis chloris) u Begov Hanu kod Žepča

A find of the ringed Greenfinch (Carduelis chloris) in Begov Han near Žepče: On 28 January 2008 in Begov Han near Žepče, in a flock of twelve Greenfinch found at a feeding place, a male specimen ringed in the Czech Republic (Prague) was caught. It bore on its leg a ring with the signature N520423, NMUSEUM PRAHA.

28.01.2008. godine u Begov-Hanu kod Žepča ulovili smo primjerak mužjaka zelendura koji je prstenovan u Češkoj (Prag). Na nozi je nosio prsten sa slijedećom oznakom: N520423, NMUSEUM PRAHA. Kretao se u jatu od 12 zelendura koji su se na hranilištima za ptice u Begov Hanu pojavili s prvim snijegom u januaru 2008. godine. Iako su se u okolini zelenduri kretali uglavnom odvojeno, na samom hranilištu su se pomiješali sa brojnim sjevernim zebama (Fringilla montifringilla), zebama bitkavicama (Fringilla coelebs), poljskim (Passer montanus) i domaćim (Passer domesticus) vrapcima, batokljunima (Coccothraustes coccothraustes) i čižcima (Carduelis spinus). Prstenovani primjerak je na hranilištu primijećen prvi put 23. 01. 2008., kada je napravljeno više fotografija za fotodokumentaciju, da bi 28. 01. bio ulovljen, fotografiran i ponovo pušten vani. Nakon toga se još 4 dana mogao opaziti na istom hranilištu i u istom jatu iz kojega je i ulovljen. Potpunim topljenjem snijega 3.02.2008. zelenduri su nestali sa hranilišta. Na osnovu mjerenja dužine (14,8 cm) i dužine krila (89 mm), te boje perja (nešto manje žive boje od C. c. aurantiventris) zaključujem da prstenovani primjerak pripada podvrsti C. c. chloris.

Slika 1. Prstenovani zelendur na hranilištu (Foto :N. Drocić)Figure 1: The ringed Greenfinch at feeding place (Photo: N. Drocić)


Slike 2-3. Oznake na prstenu (Foto: N. Drocić)Figures 2-3: Signature on the ring (Photo: N. Drocić)

Narcis Drocić i Sumeja DrocićOrnitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected]

Gniježđenje pčelarice (Merops apiaster) kod Visokog

Nesting of the Bee-eater (Merops apiaster) near Visoko: On 18 July 2009 at the site of Lisolo near the airport Visoko nesting of the Bee-eater was registered. Six active holes were recorded in which the Bee-eater nested.

Prilikom obilaska ptičijih staništa u okolici aerodroma Visoko, 18.07.2009. zajedno sa Martinom Schneiderom-Jacobyem, Ilhanom Dervovićem i Dejanom Kulijerom posjetio sam lokalitet Lisolo. Na datom lokalitetu primijetili smo 12 pčelarica (Merops apiaster) kako lete iznad ruba šumarka koji se nalazio nasuprot nas. Detaljnijim pregledom našli smo 6 aktivnih rupa u nasipu usjeka, koji se nalazio ispod spomenutog šumarka u kojima je gnijezdila pčelarica.

Dražen Kotrošan Ornitološko društvo „Naše ptice“, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected]


Gniježđenje bijele rode (Ciconia ciconia) u Sanskom Mostu

Nesting of the White Stork (Ciconia ciconia) in Sanski Most: On 30 June 2009 one active nest of the White Stork was registered in the hospital yard in Sanski Most.

Prilikom redovnog godišnjeg prebrojavanja bijele rode, 30.06.2009. zajedno sa Ilhanom Dervovićem i Sarom Andan boravio sam u Sanskom Mostu. Tom prilikom smo, u krugu bolnice, zabilježili gniježđenje bijele rode (Ciconia ciconia). Ovo gnijezdo dosada nije bilo poznato [Kotrošan, D., Dervović, I. & Mulaomerović, J., 2006: Gniježđenja bijele rode (Ciconia ciconia) na području Bosne i Hercegovine u 2006. godini. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 2(2): 3-8.].

Dražen Kotrošan Ornitološko društvo „Naše ptice“, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected]

Zimski nalazi strnadice cikavice (Emberiza cia) na području srednje Bosne

Winter finds of the Rock bunting (Emberiza cia) in the area of Central Bosnia: In December 2007, and over the period December 2008 - February 2009, a greater number of the Rock Bunting (Emberiza cia) was registered at localities in the vicinity of Žepče, Zenica and Maglaj. Presented data are the northern most finds of the species in the winter period for Bosnia and Herzegovina.

U decembru 2007., te u periodu od decembra 2008. do februara 2009. godine, opazili smo više primjeraka strnadice cikavice (Emberiza cia) na lokalitetima u okolini Žepča, Zenice i Maglaja. U decembru 2007. godine zabilježili smo je na lokalitetima Žepačko polje (2 mužjaka i 3 ženke) i Nemila oko 15 km sjeverno od Zenice (zabilježene dvije skupine od po 5 i 8 jedinki). Primjerci iz Žepačkog polja bila su u velikom mješovitom jatu zajedno sa zebama bitkavicama (Fringilla coelebs), sjevernim zebama (Fringilla montifringilla), i poljskim vrapcima (Passer montanus). Snijeg je bio visok oko 30 cm, ali su iz njega izvirivali razni korovi kojima su se ptice hranile. U Žepačkom polju su se mogle naći sve do povlačenja snijega. Skupine u Nemili su zatečene u jatu sa strnadicom brkašicom (Emberiza cirlus). Od decembra 2008. do februara 2009. strnadicu cikavicu smo zabilježili u Želeči, oko 3 km južno od Žepča, i Lješnici kod Maglaja. U Želeći, lokalitet velike deponije, na terenu obraslom korovima strnadice cikavice su bile prisutne u toku sva tri mjeseca. Ukupno je viđeno dvadesetak primjeraka koji su bili samostalni i hranili se na tlu, naročito ispod joha, čičaka, osjaka i ambrozije. U Lješnici su cikavice zabilježene u dva navrata. Prvo su (11.02.2009.) zabilježene četiri, a potom (13.02.2009.) tri ptice. Prilikom posmatranja 2007. i 2009. godine urađeno je 60 fotografija za dokumentaciju. Nalazi cikavice u zimskom periodu uglavnom su vezani uz Hercegovinu, dok su prezentirani podaci najsjeverniji nalazi date vrste u zimskom periodu za Bosnu i Hercegovinu.


Slike 1-2. Strnadice cikavice zabilježene u Lješnici 2009. godine (Foto: N. Drocić)Figures 1-2: Rock bunting registered in Lješnica in 2009 (Photo: N. Drocić)

Narcis DrocićOrnitološko društvo “Naše ptice”, Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo, [email protected]


Patka kržulja (Anas crecca) na Miljacki

Teal (Anas crecca) on the Miljacka: On 20 December 2009 on the Miljacka near Skenderija (Sarajevo) one Teal (Anas crecca) was recorded.

Koliko god kancelarijski posao bio tegoban za čovjeka ljubitelja prirode, toliko relaksirajuća može biti šetnja uz Miljacku, od Čobanije do Pofalića. Jest da tu ima i nekoliko „moćnih“ izljeva kanalizacije, ali patke gluhare (Anas platyrhynchos) kod Aka-demije likovnih umjetnosti i niže Vrbanja mosta skrenu pažnju sa tih slika. Na toj kratkoj relaciji posebno je, ipak, mjesto Skenderija, od stare električne centrale do ispod bivšeg računskog centra Privredne banke Sarajevo kojemu se, istina je, više ni temelji ne vide. Tu je, uvijek, najviše pataka gluhara (jedino veći broj bude niže mosta na Malti i kod Otoke), a zna biti i iznenađenja. Takvo jedno neočekivano i prijatno iznenađenje doživio sam 20. 12. 2009. godine. Na tom je mjestu, pored velikog broja gluhara bilo i devet riječnih galebova (Larus ridibundus) i tri galeba klaukavca (Larus michahellis), ali ono što je posebno popravilo turobni i već sivi dan bila je jedna patka kržulja (Anas crecca) u plićaku pored malog spruda, odmah ispod ostataka računarskog centra. Tako se, u posljednjih nekoliko godina, u opažanju liske (Fulica atra) kod Malte i malog gnjurca (Tachybaptus ruficolis) kod Bentbaše na Miljacki, u centru grada pridružila i jedna kržulja.

Jasminko Mulaomerović, B.Zenunija 6, 71000 Sarajevo, [email protected]

Žutokljune galice (Pyrrhocorax graculus) kod Spionika

Alpine Choughs (Pyrrhocorax graculus) near Spionik: On 29 November 2009 a flock of the Alpine Chough (Pyrrhocorax graculus) with 436 birds was recorded in the vicinity of Spionik. Such a big flock of the Alpine Chough has earlier been recorded on Mala Čvrsnica.

Žutokljuna galica (Pyrrhocorax graculus) je ptica selica, ali o tom aspektu zna se vrlo malo, barem u našim krajevima. Ornitološka posmatranja bilježe, u zimskim mjesecima, prisustvo ove ptice u primorju (sve do Mostara). Znamo da je, u kasnim jesenjim mjesecima, nema na planinama Bjelašnici, Treskavici, Prenju. Prema dva opažanja čini se kako se ova ptica u kasnu jesen sakuplja u velika jata na velikim hercegovačkim planinama. Prvi put smo, Ilhan Dervović i ja, vidjeli jato od 375 ptica 29.10.2006. godine na Maloj Čvrsnici. Drugi put se to desilo prošle godine (29.11.2009.) u kasno popodne. Nakon što smo obišli pećinu ispod Spionika i u stranama i stijenama u barijeri ovog brda i vidjeli nekoliko desetaka žutokljunih galica, krenuli smo nazad prema cesti (Tušila-Bjelimići). Dok smo se spremali za kratku stanku za ručak iz pravca Ljute su prema Spioniku otkrstarila tri sura orla (Aquila chrysaetos). Njih smo već ranije opažali u tom kraju i oko sela Argud. Ispratili smo ih pogledom u nebo, a onda nastavili sa našim ručkom kada je iznenada iza brda, na jedva kojih stotinjak metara od nas, doletjelo golemo jato od 436 ptica. Po travi i kamenju, bilo ih je nemoguće izbrojati. Tek kad su se ponovo digle u nebo, zahvaljujući fotografiji došli smo do egzaktne cifre.

Jasminko Mulaomerović, B.Zenunija 6, 71000 Sarajevo, [email protected]


Poštovani čitaoci,Skrećemo vam pažnju da su se u broju 4-5 potkrale sljedeće greške, te ih na ovaj način ispravljamo

Strana Piše Treba pisati 75 artica arctica76 querquedeula querquedula77 Temmnick Temminck79 Temmnick Temminck82 Temmnick Temminck

Hvala na razumijevanju.

Recenzenti u 2010:

Dr. Al Vrezec (Slovenija)Mr. Dražen Kotrošan (Bosna i Hercegovina)Tibor Mikuska (Hrvatska)


UPUTSTVO ZA AUTORE “Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini” je publikacija u kojoj se objavljuju naučni i stručni radovi, kratka saopštenja, istorijski pregledi o ornitologiji Bosne i Hercegovine, popisi i pregledi faune ptica pojedinih lokaliteta i područja. Bilten, također, obuhvata i izvještaje o projektima vezanim za ornitofaunu BiH, staništa ptica ili druge ornitološke projekte u BiH, informacije o člancima o ornitofauni BiH objavljenim u drugim časopisima i druge informacije o ornitofauni i ornitologiji naše zemlje.

Publikovani podaci u Biltenu se odnose na bosanskohercegovačku ornitofaunu i staništa ptica. U Biltenu će biti objavljeni samo prilozi koji ranije nisu publikovani. Prilozi koji se objavljuju moraju biti napisani na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini (bosanski, hrvatski ili srpski). Radovi moraju biti jasni i sa grafičkim prilozima odgovarajućeg kvaliteta. Svi grafički prilozi (slike, grafikoni i sl.) moraju biti crno-bijeli. Uz slike je obavezno ime autora slike. Naslovi tabela se navode iznad tabela, a slika i grafičkih priloga ispod istih. Naslovi slika i tabela i glavne rubrike u tabelama moraju biti napisani na jednom od lokalnih jezika i na engleskom jeziku.

Originalni naučni radovi moraju da sadrže poglavlja: Uvod, Materijal i metode rada (ili samo Metode, Metode i istraživano područje i sl.), Rezultati, Diskusija, Zaključak i Literatura. Autorima je dozvoljeno da spajaju poglavlja Rezultati i Diskusija i Diskusija i Zaključak. Ukoliko se želi izraziti zahvalnost nekome, poglavlje Zahvalnica se nalazi prije Literature. Svaki rad mora da sadrži kratak sažetak (Abstract) prije uvoda i opširan sažetak (Summary) na kraju rada napisane na engleskom jeziku. Kratki naučni članci ne moraju imati navedena poglavlja izdvojena, ali moraju imati u tekstu naglašene osnovne dijelove (metode rada, rezultate i sl.), dok prilozi za rubrike “Iz ornitološke bilježnice“, “Objavljeno o ornitofauni Bosne i Hercegovine“ i „Izvještaj o radu Mreže posmatrača ptica“ i stručni radovi ne moraju sadržati navedena poglavlja.

Prilozi moraju biti pripremljeni u Word-u sa sljedećim postavkama: format A4, pismo Times New Roman i margine 2 cm sa svake strane.

NaslovNaslov rada mora biti kratak i koncizan. Ispod naslova na prvoj strani treba da stoje ime(na) autora, adrese (poštanska i mail) i institucija ili organizacija. Ispod naslova na istoj strani stoje naslov rada i sažetak na engleskom (do 100 riječi) i ključne riječi (do pet riječi).

LiteraturaU spisku citirane literature radovi se navode po abecednom redu prezimena autora. Ukoliko je jedan autor u istoj godini objavio više radova, pored godine abecedno se dodaju mala slova. U tekstu se citira autor i godina objavljivanja po sljedećem obrascu:

● radovi koji imaju jednog autora: Gašić (2001), ili (Gašić, 2001)● radovi koji imaju dva autora: Mulaomerović i Kotrošan, 2001 ili Mulaomerović


& Kotrošan, 2001 odnosno (Mulaomerović i Kotrošan, 2001) ili (Mulaomerović & Kotrošan, 2001)● radovi koji imaju tri ili više autora: Kotrošan et al. (2004) ili Kotrošan i sar. (2004), ili (Kotrošan et al., 2004) ili (Kotrošan i sar., 2004) ● kod citiranja više radova iza svakog autora i godine stoji oznaka “;” (npr. Obratil, 1980; Reiser, 1939) ● prilikom citiranja podataka sa interneta neophodno je dati punu adresu web stranice sa koje su preuzeti (npr. http://www.gljive.com) ili ukoliko postoji autor priloga, njegove podatke (prezime i godina objavljivanja)● u rubrici “Iz ornitološke bilježnice” radovi se citiraju kompletni unutar članka (npr. Data vrsta u Bosni i Hercegovini je zabilježena svega tri puta [Obratil, 1967: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine II. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, (PN) NS 6: 227-254]).

Ukoliko je autor koji se citira nepoznat, koristi se oznaka Anonim. Ukoliko se u tekstu citira usmeno saopštenje, navodi se prvo slovo imena i prezime osobe koja je dala informaciju i oznaka za usmeno saopštenje (npr. D. Dender, pers. comm. ili D. Dender, viva voice). Ukoliko se citira neobjavljen pismeni podatak, koristi se prvo slovo imena i prezime autora i oznaka za neobjavljeni materijal (npr. I. Dervović, unpubl. ili I. Dervović, in litt.).

U popisu literature citiranje se vrši na sljedeći način. Literatura se citira prema sljedećim obrascima:

● radovi objavljeni u časopisuGašić, B., 2001: Rezultati istraživanja faune ptica Republike Srpske. Ciconia 10: 108-127.● knjigeReiser, O., 1939: Materialien zu einer Ornis Balcanica I, Bosnien und Herzegovina. Wien.● poglavlja u knjizi ili rada iz zbornika radovaVasić, V., 1995: Diverzitet ptica Jugoslavije sa pregledom vrsta od među-narodnog značaja. In: Stevanović, V. & Vasić, V., 1995: Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Biološki fakultet i Ecolibri, Beograd.● kongresna saopštenjaKotrošan, D. & Lelo, S., 2002: Prilog poznavanju problema funkcije, održavanja i korišćenja ornitoloških zbirki. Muzeološko savjetovanje “Uloga i značaj prirodoslovnih muzeja i prirodoslovnih zbirki u održivom razvoju”, Rijeka, knjiga sažetaka, pp: 46.● diplomski radovi, magistarske teze ili doktorske disertacijeKotrošan, D., 2004: Ornitofauna Hercegovačkog vinograda “Željuša”. Magistarska teza. Univerzitet u Sarajevu, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo.● citati sa interneta ukoliko postoje podaci o autoru, citira se prema njegovom prezimenu, a puna adresa web stranice kao izvor (npr. Lister, S. & Hall, M., 2001: Bird observations in Hutovo blato on April 13th 2001. http://www. ptice. net.). Ukoliko nije poznat autor, na kraju popisa literature treba navesti pune podatke o web stranici sa koje potiču (npr. http://www. ptice. net)


Prilozi se šalju na adresu Ornitološkog društva “Naše ptice“ (Semira Frašte 6, 71 000 Sarajevo) ili na mail adrese [email protected] ili [email protected] sa naznakom “za Bilten“.

INSTRUCTIONS TO AUTHORSThe Bulletin of the Birdwatchers Network in Bosnia and Herzegovina publishes scientific and professional papers, short communications, and historical reviews on ornithology in Bosnia and Herzegovina, as well as lists and reviews of bird fauna at some localities and regions of the country. Bulletin also publishes reports on projects regarding bird fauna of B&H, bird habitats, or other ornithological projects in B&H, information on articles on B&H ornithofauna published in other journals, and other information on ornithofauna and ornithology in our country.

Data published in the Bulletin exclusively refer to Bosnian-Herzegovinian ornithofauna and bird habitats.

The Bulletin will only publish contributions that have not been published earlier. Contributions to be published should be written in one of the official languages in Bosnia and Herzegovina (Bosnian, Croatian, and Serbian). Papers should be clear and with graphic contributions of appropriate quality. All graphic contributions (photos, figures, graphs etc.) should be black-and-white. Photos must contain name of their author. Tables should be headed by titles placed above them, and titles of photos and graphic contributions should be placed under them. Titles of figures, photos and tables, and of the main paragraphs in tables should be written both in one local language and English.

Original scientific papers must contain the following chapters: Introduction, Material and Methods (or Methods, or Methods and the researched area), Results, Discussion, Conclusion, and Literature (References). Authors may jointly combine the chapters Results and Discussion, and Discussion and Conclusion. If acknowledgements are intended, the chapter Acknowledgements should be placed before Literature. Each paper has to contain a short abstract (Abstract) before Introduction, and an extensive summary (Summary) at the end of a paper. Both Abstract and Summary should be in English. Short scientific articles do not have to contain the mentioned chapters as separated, but must contain the basic parts emphasized in the text (methods, results, etc.), while contributions in the sections «From the ornithological notebook», «Published on the ornithofauna of Bosnia and Herzegovina» and «Reports on the work of the Birdwatchers Network», as well as professional papers do not have to contain the mentioned chapters.

Papers should be prepared as Word documents, A4 format, in Times New Roman script, with 2cm margins on both sides.

TitleTitle of paper should be short and precise. Under the title, on the first page, the name(s) of author(s) should be stated, addresses (postal and e-mail), and names of


institutions or organizations of the author(s). On the same page, under the title, the English title and abstract (up to 100 words) should be placed, as well as key words (up to 5 words).

References References should be cited in alphabetical order, by surname. If the author has published more than one work in a year, a small letter is added to the year. In the text author and year are cited as follows:

● Works of one author: Gašić (2001), or (Gašić, 2001)● Works of two authors: Mulaomerović i Kotrošan, 2001 or Mulaomerović & Kotrošan, 2001, or (Mulaomerović i Kotrošan, 2001), or (Mulaomerović & Kotrošan, 2001)● Works of three and more authors: Kotrošan et al. (2004), or Kotrošan i sar. (2004), or (Kotrošan et al., 2004), or (Kotrošan i sar., 2004)● When more works are cited, after each author and year a semicolon should be placed: Obratil, 1980; Reiser, 1939● When Internet data are cited, full address of web-page should be given: http://www.gljive.com, or, when a contribution has author, author’s name and year of publishing● In the chapter «From the ornithological notebook» works are completely cited within the paper: Data vrsta u Bosni i Hercegovini je zabilježena svega tri puta [Obratil, 1967: Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine II. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, (PN) NS 6: 227-254]

If the cited author is unknown, note Anonym is used. If the paper cites verbal information, first letter of name and surname of the informant are given, with the note for verbal information: D. Dender, pers. comm., or D. Dender, viva voice. If unpublished written data are cited, first letter of name and surname of the author are given, with the note for unpublished material: I. Dervović, unpubl., or I. Dervović, in litt.

In the reference list, literature is cited as follows:● Journal papers:Gašić, B., 2001: Rezultati istraživanja faune ptica Republike Srpske. Ciconia 10: 108-127.● Books:Reiser, O., 1939: Materialien zu einer Ornis Balcanica I, Bosnien und Herzegovina. Wien.● Chapters in books or proceedings:Vasić, V., 1995: Diverzitet ptica Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. In: Stevanović, V. & Vasić, V., 1995: Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Biološki fakultet i Ecolibri, Beograd. ● Congress proceedings:Kotrošan, D. & Lelo, S., 2002: Prilog poznavanju problema funkcije, održavanja i korišćenja ornitoloških zbirki. Muzeološko savjetovanje “Uloga i značaj prirodoslovnih muzeja i prirodoslovnih zbirki u održivom razvoju”, Rijeka, knjiga sažetaka, pp: 46● Theses – BSc, MSc, PhD:


Kotrošan, D., 2004: Ornitofauna Hercegovačkog vinograda “Željuša”. Magistarska teza. Univerzitet u Sarajevu, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo.● Internet sources:If data on author exist, author’s surname is cited, with full web page address as in the source: Lister, S. & Hall, M., 2001: Bird observations in Hutovo blato on April 13th 2001. http://www. ptice.net. If author is unknown, full information on the source - web page, should be placed in the end of reference list:http://www. ptice. net

Contributions should be submitted to Ornithological Society „Naše ptice”, Samira Frašte 6, 71000 Sarajevo, or [email protected], or [email protected], with the note: for the Bulletin.

Štampanje ovog broja Biltena mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini

finansijski je podržalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

Fotografija na naslovnoj strani Češljugar (Carduelis carduelis) Foto: Narcis Drocić

Documents

ISSN: 1840-099X BILTEN - ptice.ba · Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo • 4 za Bilten. Sve drugo je produžavanje agonije i zakopavanje u standardizovane šeme „skrivanja