ISSN 1846-503X B R O J 2 • z i m a 2 0 0 7 / 2 0 0 8 . • b ... · PDF fileGlavna urednica. Danijela Rajković. Novinari . Danijela Musa, Tomislav Pokrajčić, Anja Kučko, Sanja

ISSN 1846-503X

B R O J 2 • z i m a 2 0 0 7 / 2 0 0 8 . • b e s p l a t n o k v a r t o v s k o g l a s i l o

NOSTALGIČNI KUTAKTrešnjevka nekada u riječi i slici

Kultportal- kulturni entuzijasti na jednom mjestu

«Tko je tko» – svi kvartovski vjećnici

GRAĐANI ŽELE ZNATI:vi pitate – mi tražimo odgovore

Najbolje stvari su besplatne:

Gradski program za rekreaciju

»Sport za sve»

4 PJESMA ZA MOJ KVART

Dobriša Cesarić, Balada iz predgrađa

6 PROJEKT ZA KOJIM ŽUDIMO

Kultportal- kulturni entuzijasti na jednom mjestu

8 NAŠ KVART

Gdje smo i koliko nas ima -saznajmo o našem okružju

10 KVARTOVSKI OCI

Tko je tko – svi kvartovski vjećnici

14 SAMO DOBRE VIJESTI

Mali veliki uspjesi lokalne vlasti

17 LJUDI KOJI ŽIVE TREŠNJEVKU

Blaženka Vilić, Ravnateljica Doma Trešnjevka

19 POSEBNI SMO JER...

... imamo udrugu petkom u pet

20 IME MOJE ULICE

22 INFO SERVIS

Naći i odabrati dječji vrtić – koje su nam opcije?

24 GRAĐANI ŽELE ZNATI

vi pitate – mi tražimo odgovore

25 DOBRI DUH MOG KVARTA

Ta mala, naoko neprimjetna dobročinstva

2628

GLAS NARODA

Ne pitaj što se može učiniti za tebe, već što ti možeš...

IN CORPORE SANO...

Najbolje stvari su besplatne- gradski program za rekreaciju »Sport za sve»

313436383939404143

POZNATA STANARKA

Sva lica Vere Zima

POVJESNE STRANICE

Zanimljivosti i otkrića koja kriju stare karte

NOSTALGIČNI KUTAK

Trešnjevka nekada u riječi i slici

OD PLACA DO STOLA

Omiljeno jelo, bila slatka, slana ili paprena - Bučnica sa sirom

ČEKAM TE U NAŠEM KAFIĆU...

Blue line

A GDJE RUČAMO?

Stara zvona

DOGAĐANJA ZA NEUMORNE

SVI VAN ZA VIKEND!

KOLUMNA

Zabilješke buntovnika s razlogom

SADRŽAJ

Glas Trešnjevke, zima 2007/08 �

PJESMA ZA MOJ KVART

Glas Trešnjevke, zima 2007/08�

Balada iz predgradja

...I lije na uglu petrolejska lampa Svjetlost crvenkastožutu Na debelo blato kraj staroga plota I dvije, tri cigle na putu. I uvijek ista sirotinja udje U njezinu svjetlost iz mraka, I s licem na kojem su obično brige Predje je u par koraka. A jedne večeri nekoga nema, A mor’o bi proć; I lampa gori, I gori u magli, I već je noć. I nema ga sutra, ni prekosutra ne, I vele da bolestan leži, I nema ga mjesec, i nema ga dva, I zima je već, I sniježi... A prolaze kao i dosada ljudi, I maj već miriše - A njega nema, i nema, i nema, I nema ga više... I lije na uglu petrolejska lampa Svjetlost crvenkastožutu Na debelo blato kraj staroga plota I dvije, tri cigle na putu.

Glavna urednica Danijela Rajković

Novinari Danijela Musa, Tomislav Pokrajčić,

Anja Kučko, Sanja Vuks, Ivana Škiljan, Marko Rančić, Vilka Alfier

Fotografi Martin Turšić, Anja Kučko

Grafička urednica Tanja Balotić

Prijelom Alan Mance

Lektura Nataša Pejić

Prodaja oglasnog prostora Anamarija Meniss

Dinamika izlaženja ožujak, lipanj, rujan, prosinac

Naklada 5 000 primjeraka

Nakladnik Centar za kulturu Trešnjevka

uz potporu Vijeća gradskih četvrti Trešnjevka-sjever i Trešnjevka-jug

Za nakladnika Ljiljana Perišić

Park Stara Trešnjevka 1, 10 000 Zagreb

Telefon 01/3027-411 01/3027-032 Faks 01/3024-247e-mail: [email protected]

MB: 3239632žiro račun

Zagrebačka banka 2360000-1101429565

G L A S T R E Š N J E V K E − I M P R E S S U M

Dragi čitatelji,

Svima vam od srca želimo sretnu Novu godinu i što ugodniji život u našem kvartu! Želimo vam što više zelenih parkova, asfaltiranih ulica, čistu i zdravu vodu, niz kulturnih događanja i iznad svega osjećaj mi-ra, sigurnosti i uređenosti okružja u kojem živimo.

Hvala vam što nam se javljate s brojnim prijedlozima, pitanjima i željom za suradnjom. To je najljepša potvrda da ste nas prepoznali kao svoje glasilo.

U ovome broju namjera nam je upoznati vas s područjem koje čini Trešnjevku: koji dio Zagreba točno pripada našoj općini, tko je tko među vijećnicima imenom i prezimenom te što je lokalna vlast podu-zela i ostvarila proteklih mjeseci.

Potrudili smo se naći odgovore na vaša pitanja vezana uz porast kvalitete življenja i stvari koje želite unaprijediti. Samo nam ih šaljite i dalje, a mi ćemo istjerivati odgovore!

U nastojanju da budemo edukativni, pripremili smo Povijesne stra-nice koje pružaju zanimljiv pregled o razvoju Trešnjevke, a stare fo-tografije iz minulih vremena možda će kod nekih od vas izazvati malo nostalgije.

Vjerujemo da ćete naći informativnima priloge o Udruzi Petkom u pet i o gradskom programu Sport za sve, te možda prepoznati sebe kao mogućeg člana ovih zanimljivih i kvalitetnih projekata.

I na kraju, nadamo se da ćemo vas razonoditi razgovorom s našom poznatom stanarkom – glumicom Verom Zima, buntovnom kolum-nom Buntovnika s razlogom te prijedlozima događanja koja se nared-nih mjeseci nude ne samo u bogatom CEKATE-ovom programu, već na Trešnjevci općenito.

Danijela Rajković

ISSN 1846-503X

B R O J 2 • z i m a 2 0 0 7 / 2 0 0 8 . • b e s p l a t n o k v a r t o v s k o g l a s i l o


PROJEKT ZA KOJIM ŽUDIMO

Grupa hrva��h au��ra ��a��h au��ra ��m��l�la je pr�je�� jem će glav�n� p�dručje djel�vanja b�� u�p��avljanje �ul�ur�l�š��g �n�erne� p�r�ala �a� vr��e javn�g f�ruma ��j� će pred��avlja�� p�n�anu �ul�urnu pr�du�c�ju.

T�m mul��med�j��m pr�je��m zam�šljen� je ��varanje ��mun��ac�j��h �anala među a��e�r�ma �ve vr��e �ul�ure � javn��.

Za dv�je g�d�ne Zagreb d�b�va �ul�ur�l�š�� n�erne� p�r�al č�me će �ul�urn� en�uz�ja�� mlad� au��r� d�b�� pr�l��u da, ne �am� našem gradu � njeg�v�m ��an�v�n�c�ma, već � pun� š�re, p��ažu š�� znaju. Općep�zna� je pr��blem vel��g br�ja mlad�h au��ra ��j� up�z�ravaju na nem�gućn�� da �e nj�h�v gla� − �p�n�ana �ul��urna pr�du�c�ja, čuje na javn�j �ul�urn�j �cen� grada Zagreba. Zap��avljanje ��g pr�blema d��v�d� d� p�vlačenja vel��g br�ja �ul�urn�h en�uz�ja��a u drug� plan �e �e pr�ječ� pr��up �ul�urn�j javn�� varenj�ma �p�n�an� pr��zvedene �ul�ure.

Rješenje tog problema gru-pa autora pronašla je upravo u kulturološkom portalu grada Zagreba, koji treba objediniti ne-posrednu kulturnu produkciju, a u provedbi kojega će sudjelovati deset zagrebačkih centara za kul-turu i narodnih sveučilišta.

„Ne želimo da se zbog naiz-gled nedovoljne zainteresirano-sti šire javnosti dio te produkcije počne gasiti“, naglasio je Vesel-

ko Leutar iz Centra za kulturu Trešnjevka koji nam je predstavio projekt što ga je izradio zajedno s Tijanom Trako s Odsjeka za so-ciologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Boškom Kuzmanovićem s Odjela za socio-logiju Sveučilišta u Zadru te Slavi-com Šoštar iz Centra za kulturu i informacije „August Cesarec“.

ŠTO VIŠE KULTURNIH ENTUZIJASTA NA JEDNOME MJESTU

„Htjeli bismo kulturne entu-zijaste okupiti na jednome mje-stu. Oni zbog potrebe za pre-zentiranjem stvaraju velik broj vlastitih medija, što dovodi do lokalizacije i heterogenosti te se time onemogućuje učinkovit pri-stup javnosti. Također, nerijetko se događa da takvi mediji pro-padnu ili se ugase, čime su opet na gubitku i mladi autori i oni koji ih prate“, obrazlaže Leutar dodajući kako upravo zbog toga ni oni ne žele brzati s projektom, već će u idućih godinu dana po-vesti sveobuhvatno „istraživanje sociokulturnog kapitala“ da vide koliko su mladi voljni ući u takve odnose, a još godinu dana trebat će im, prema planu, za pokretan-je portala.

USPJELO JE U AMSTERDAMU I VENECIJI. ZAŠTO NE I U ZAGREBU

Polazišna točka s koje su au-tori projekta o portalu krenuli bila je svijest o postojanju potrebe za otvaranjem komunikacijskih ka-nala prema široj javnosti, jer ne-posredni kulturni stvaraoci nisu

dovoljno informacijski prisutni na terenu. Potrebno je, dakle, poka-zati da postoji spontana produk-cija kulturnih sadržaja te dovesti u međuodnos njene proizvođače i krajnje korisnike.

Osnovni korisnici aktivnosti kulturološkog portala bit će mla-di grada Zagreba i kulturni entu-zijasti koji će se uključiti sa svo-jim interesom i uradcima. Da rad mladih kulturnjaka može biti do-stupniji, dokazuju uspjesi sličnih projekata u drugim gradovima Europe gdje slični portali već du-go djeluju, primjerice u Amster-damu i Veneciji.

„U sklopu pripreme projekta radili smo istraživanje čiji su nam rezultati jasno ukazali na potrebu i velik interes mladih za ovakvim projektom“, istaknuo je Veselko Leutar. On obrazlaže da će to u praksi funkcionirati tako da će umrežavati i prezentirati priku-pljene informacije o kulturnom stvaralaštvu. „Kako to dosad nije bio slučaj, ova vrsta kulture ostala je nedovoljno zastupljena u odno-su na službenu, financiranu kultu-ru grada Zagreba“, navodi vodi-telj kulturne djelatnosti Centra za kulturu Trešnjevka i dodaje:

„Projektom kanimo riješiti os-novne probleme koji se tiču nedo-voljne zastupljenosti i međusobne suradnje proizvođača sponta-ne umjetničke produkcije grada Zagreba. U kontekstu prodora in-formatizacije i novih medija ko-je kultura koristi u suvremenom

Zagreb dobiva novi kulturološki internet portal

Fotografije: Anja Kučko

Sanja Vuks


PROJEKT ZA KOJIM ŽUDIMO

društvu, njihove potrebe tiču se otvaranja kanala i medija koji će ih približiti svima nama.“

KREATIVCIMA SE NEĆE ZADIRATI U AUTONOMIJU

„Poznato je da su postojali napori da se pokrenu slični in-ternet portali, ali bezuspješno. Brzo su se gasili zbog nedo-voljne pripreme, razjedinjeno-sti niza portala koji nisu ima-li potrebu ili mogućnosti da se međusobno povežu, nepostojan-ja financijske potpore, statičnosti portala te nedovoljne medijske promidžbe. Svjesni tih problema i prepreka koje bi nam se mog-le naći na putu, poduzeli smo sve da uočene boljke spriječimo. Zbog mogućnosti pojavljivanja nepredviđenih teškoća, projekt ima podršku stručnih savjetni-ka projekta“, obrazlaže Veselko Leutar.

On podsjeća da, uz određene kulturne ustanove koje financi-ra Grad Zagreb, postoje i one scene i produkcije koje djelu-ju izvaninstitucionalno. Sa sve većim prodorom novih medija i nove tehnologije, puno mladih ljudi ima mogućnost upuštanja u vlastitu produkciju i stvaranja na webu, od likovnih djela do glaz-be i u posljednje vrijeme pogla-vito filma. Ali, ono što im nedo-staje, prema Leutarovu mišljenju, jest jak medij gdje bi sve to mogli prezentirati, te mreža na kojoj će moći ostvariti interakciju s dru-gim kreativcima.

Tu stvarnost, tu „živu scenu“, kako je Leutar naziva, kulturološki in-ternet portal pokušat će „iznijeti na svjetlost da-na“ i učiniti ih „vidljivi-ma“. Kreativce ne žele institucionalizirati, niti

zadirati u njihovu autonomiju, već ih samo povezati.

ŽELIMO DA KULTPORTALOM BIJE PULS GRADSKOG DUHA

„U svakom gradu, u svakom tkivu pulsira taj živi duh“, opisao je slikovito Leutar. Tim kojem pri-pada, nakon provedene prelimi-narne ankete u srednjim školama grada, prionut će novom priku-pljanju podataka kojim će se de-tektirati ciljne skupine i pronaći medijske kanale koji su nepos-redno proizvedeni. Prije svega, to će biti analiza sadržaja web stra-nica u cilju prikupljanja podataka i eventualnog promoviranja pro-jekta u komunikaciji s autorima tih stranica.

Na projektu će im asistirati i vanjski suradnici, studenti Ods-jeka za sociologiju i Odsjeka za informacijske znanosti Filozofs-kog fakulteta Sveučilišta u Zagre-bu. Njihova će glavna uloga biti asistiranje voditeljima projekta pri provedbi istraživanja, obradi i analizi dobivenih rezultata i us-postavi portala.

Nakon postavljanja kulturnog foruma, odnosno internet porta-la, u predviđenom vremenskom roku od dvije godine, projekt će se nastaviti putem daljnjeg mo-deriranja portala. To ujedno go-vori da korist od projekta neće nestati nakon njegova službenog završetka.

KORISNA PRAKSA STUDENTIMAOsobito je korisna suradnja s

Odsjekom za sociologiju i Ods-jekom za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji će moći nastaviti održavanje portala u vidu korisne prakse stu-denata tijekom dodiplomskog ob-razovanja.

Otvorena je i mogućnost da kao mogući financijer održavanja portala postane i gradska služba koja održava i stranice Grada Zagreba. To bi portalu dalo jed-nak status kao i službenim porta-lima. Predviđeno je i da se nakon uspostavljanja portala ne ugasi

suradnja sa savjetodavnim tijelom projekta, koje će bi-ti uključeno u održavanje, proširivanje, modernizaci-ju te provođenje longitudi-nalnih istraživanja iz kojih će se vidjeti u kojem prav-cu treba ići modernizacija portala. Također, savjeto-davno tijelo trebalo bi osta-ti zaduženo za sprečavanje eventualnih oblika mani-pulacija.

Pod koordinacijom prof. Ljiljane Perišić, i uz savjetnike projekta,e projekta, projekta, prof. dr. sc. Vjekoslava Afrića i docenta dr. sc. Krešimira

Kufrina s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, portal će u konačnici

i svojem krajnjem cilju locirati i povezivati sve vrste kulturne proizvodnje u jednu mrežu.

Kulturološki portal će neposrednu kulturnu produkciju učiniti

svima dostupnijom i omogućiti lakšu komunikaciju među

proizvođačima te vrste kulture i njenih konzumenata.


NAŠ KVART


NAŠ KVART

Gradska četvrt Trešnjevka - sjever Proteže se zapadnim dijelom grada Zagreba, omeđena Zagrebačkom avenijom na jugu, Zagrebačkom cestom na zapadu, Savskom ce-stom na istoku i željezničkom prugom Zagreb - Ljubljana na sjeveru. Okružena je gradskim četvrtima Donji grad, Trnje, Trešnjevka – jug, Črnomerec i Stenjevec.

Sjedište: Područni ured Gradske uprave Trešnjevka, 10000 Zagreb, Park Stara Trešnjevka 2; telefon: 658 57 64; telefaks: 658 57 65; e-mail: [email protected]�vrš�na 582,8 ha (5.828 �m2)

S�an�vn�š�v� (2001.)

- ukupan broj 55.358 stalnih stanovnika

- prosječna dob stanovnika 40,8 godina

- gustoća naseljenosti 9.499 stanovnika/km2

- broj kućanstava 21.644

- broj stanova 25.639

Gradska četvrt Trešnjevka - jug Nalazi se na jugozapadu grada Zagreba, između gradskih četvrti Stenjevec na sjeverozapadu, Trešnjevka – sjever na sjeveru, Trnje na istoku i Novi Zagreb – zapad na jugu i jugozapadu. Omeđena je Zagrebačkom avenijom na sjeveru, rijekom Savom na jugu, Savs-kom Opatovinom na zapadu i Savskom cestom na istoku.

Sjedište: Područni ured Gradske uprave Trešnjevka, 10000 Zagreb, Park Stara Trešnjevka 2; telefon: 658 57 59; telefaks: 658 57 60; e-mail: [email protected]�vrš�na 98.36 ha (9,836 �m2 )

S�an�vn�š�v� (2001.)

- ukupan broj 67.162 stalna stanovnika

- prosječna dob stanovnika 39,8 godina

- gustoća naseljenosti 6.828 stanovnika/km2

- broj kućanstava 24.938

- broj stanova 27.463

Glas Trešnjevke, zima 2007/0810

KVARTOVSKI OCI

Gradska četvrt Trešnjevka - jug određena Statutom Grada Zagreba oblik je mjesne samouprave za dio područja Grada Zagreba preko koje građani sudjeluju u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na njihov život i rad.

Članove Vijeća biraju građani s područja Gradske četvrti na temelju općega biračkog prava, na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na način propisan zakonom i gradskom odlukom.

Ovo su članovi vijeća koji zastupaju interese i potrebe građana Trešnjevke-jug:

Liliana ČukRođena 1957.

u Zagrebu. SSS; referent naklade tiskovina u Tisku

d.d. Zagreb. Članica je Od-bora Mjesne or-ganizacije SDP-a Trešnjevka - jug.

Vinko FulirRođen 1943.

u Zajezdi. Diplo-mirani ekonomist u mirovini. Član

je HNS-a.

Ankica JukićKomercija-

listica. Članica SDP-a. Bila je članica Vijeća u radoblju od

2001. do 2005. Članica odbora SDP Trešnjevka

jug.

Damir KorenjakRođen 1941.

u Zagrebu. Diplo-mirani ekonomist u mirovini. Član

odbora Mjes-ne organizacije

SDP-a Trešnjevka - jug. Bio član Vijeća Grads-

ke četvrti 2001. - 2005.

Nikola LjubanRođen 1956.

u Vinkovcima. Dipl. inženjer

prometa; voditelj projekata u HŽ-u. Član HNS-a; bio glavni tajnik i član Središnjeg odbora HNS-a.

Predsjednik HNS Trešnjevka jug.

Krešimir MaldiniRođen 1974.

u Zagrebu. Dipl. ing. kemije; Radi u Hrvatskih vodama. Tajnik Područnog

odbora HDZ-a Trešnjevka - jug i

član Gradskog od-bora HDZ-a. Bio

član Predsjedništva Mladeži HDZ-a Grada Zagreba,

predsjednik Mladeži HDZ-a

Trešnjevke - jug i v.d. predsjednika

Područnog odbora HDZ-a.

Dragutin RibarićRođen 1951. u Zagrebu.

Dipl. ekono-mist; pomoćnik

glavnog direktora za organizaciju i razvoj u Zaštiti

Zagreb d.d. Obavljao razne rukovoditeljske poslove u više

tvrtki. Predsjednik stranke odbo-ra Zelene liste

(ranije Zeleni za Zagreb). Aktivan

u humanitar-nim, ekološkim i sportskim organi-

zacijama.

Vedran Mažuran MarjanovićRođen 1978.

u Zagrebu. Di-plomirani eko-nomist; stručni suradnik. Član je SDP-a. Član Odbora mijes-ne organizacije SDP Trešnjevka

jug. [email protected]

Hori MartinićRođen 1965.

u Splitu. Diplo-mirani inženjer

geodezije; načelnik Od-jela geodetske inspekcije u

Državnoj geo-detskoj upravi. Član je HSP-a

Trešnjevka - jug. [email protected]

Glas Trešnjevke, zima 2007/08 11

KVARTOVSKI OCI

Predsjednik Vijeća Trešnjevka jug:

Saša MolanRođen 1971. u Zagrebu. Diplomirani ekonomist; zaposlen u Vodo-privredi d.o.o. Zagreb. Predsjednik je Mjesne organizacije SDP-a

Trešnjevka - jug i član Gradskog odbora SDP-a. Predsjednik vijeća u drugom mandatu. Predsjednik vijeća od 2001-2005 u prvom mandatu.

[email protected]

Potpredsjednik Vijeća:

Ivan SabolićRođen 1942. u Zvoniku (Vrbovec). VKV;

umirovljenik; radio kao poslovođa. Predsjed-nik je HSU-a Trešnjevka - jug. Bio član Vijeća

Gradske četvrti 2001. - 2005.

Petar BuljatČlan HDZ-a.

Predsjednik HDZ Trešnjevka jug. Za-

poslen u Hrvatskim cestama.

Marija GumhalterRođena 1949. u

Kozarcu. Dipl. ekono-mistica. Umirovljeni-ca, bila na poslovima rukovoditelja informa-tike. Članica Ogranka

HSLS-a Trešnjevka - jug i članica Od-bora za gospodarst-vo Gradskog vijeća HSLS-a. Bila članica

Vijeća Gradske četvrti 2001. - 2005. Članica je Odbora darivatelja krvi "Maziva" Zagreb.

Andrija FiamengoRođen 1958. u

Splitu. Inženjer pro-metnih znanosti. Su-dionik Domovinskog rata od 1991. Bio na visokim dužnostima u oružanim snagama i Ministarstvu obra-ne do 2003. Tajnik Temeljnog ogranka

HDZ-a Gajevo i član Područnog odbora HDZ-a Trešnjevka

- jug.

Denis HrestakRođen 1970.

u Zagrebu. Dipl. inženjer elektroteh-

nike; zaposlen u Zagrebačkoj ban-

ci. Član SDP-a. Bio član Vijeća Gradske četvrti 2001. - 2005. Član izvršnog odbo-ra SDP Trešnjevka jug. Aktivan u više

nevladinih organiza-cija. denis.hrestak@

rivulus.hr

Zlatan Kljaković GašpićRođen 1954. u

Splitu. Dipl. inženjer agronomije; viši

stručni savjetnik u Ministarstvu poljo-

privrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Predsjednik Mjesne organizacije HSS-a Trešnjevka - jug te

član Gradskog odbo-ra i Skupštine HSS-a. Predsjednik je Hrvats-kog seljačkog saveza Grada Zagreba i pot-predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.

Magdalena SeverRođena 1983. u

Zagrebu. Studentica sociologije. Preds-jednica Nadzornog odbora Podružnice HSP-a Trešnjevka

- jug. Članica klubova studenata: "Diskre-

pancija", Filozofskog fakulteta u Zagrebu i

Matice hrvatske magdalena@[email protected]

Dan ŠpicerRođen 1977. u

Zagrebu. Student. Član SDP-a. Bio

zastupnik u Grads-koj skupštini. Član Saveza izviđača

Hrvatske. Zamjenik predsjednika SDP

Trešnjevka jug. Član gradskog i glavnog odbora SDP-a Hr-

[email protected]

Mirko VučićRođen 1952. u

Sinju. Profesor po-vijesti i sociologije; pomoćnik upravitel-ja Studentskog na-

selja "Stjepan Radić". Član HSP-a. Aktivan u Udruzi dragovol-jaca Domovinskog rata i Kluba Sinjana

u [email protected]


KVARTOVSKI OCI

Sanja GašparićRođena 1947. u

Zagrebu. Završila klasičnu gim-

naziju; članica Upravnog vijeća Dječjeg vrtića

"Bajka". Umirovl-jenica.

Željko HrastinskiČlan HSP-a.

Ivica Micek-Bartolek

Rođen 1958. u Zagrebu.

SSS (trgovačka škola); prodavač.

Predsjednik je Podružnice

HSP-a Trešnjevka

- sjever.

Mirjana ŠimacRođena 1954. u Zagrebu. Eko-

nomski tehničar; tajnica Satiričkog

kazališta "Ke-rempuh". Članica

odbora Mjes-ne organizacije

SDP-a Trešnjevka - sjever.

Anita UlovacRođena 1976.

u Zagrebu. Eko-nomski tehničar;

knjigovođa u Elektroprometu d.d. Članica je

HSP-a.

Mate JelavićRođen 1945. u Podprologu.

Tekstilni tehničar; umirovljenik. Član

Mjesne orga-nizacije SDP-a

Trešnjevka-sjever. Bio član Vijeća Gradske četvrti 2001. - 2005.

Željko GudanRođen 1956. u

Zagrebu. Inženjer graditeljstva;

voditelj gradilišta u Viaduktu d.d.

Predsjednik je Temeljnog

ogranka HDZ-a "Silvije Strahimir Kranjčević». Bio saborski zastup-

nik 1990. - 1992. i potpredsjednik Izvršnog vijeća

Skupštine općine Trešnjevka 1990.

Ivan ŠabanRođen 1956. u Slavons-

kom Brodu. SSS (trgovačka škola); neza-

poslen. Član je HSP-a.

Silvija MujukićRođena 1953. u

Zagrebu. Upravni pravnik (VŠS); re-ferent prodaje. Bi-la dopredsjednica MO SDP-a i tajni-ca Foruma žena

SDP-a Trešnjevka – sjever. Bila je članica Vijeća Gradske četvrti 2001. - 2005.

Gradska četvrt Trešnjevka - sjever određena Statutom Grada Zagreba, oblik je mjesne samouprave za dio područja Grada Zagreba preko koje građani sudjeluju u odlučivanju o lokalnim poslo-vima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na njihov život i rad.

Ovo su članovi vijeća koji zastupaju interese i potrebe građana Trešnjevke-sjever:

Glas Trešnjevke, zima 2007/08 1�

KVARTOVSKI OCI

Predsjednik Vijeća Trešnjevka sjever:

Hrvoje OzmecRođen 1951. u Zagrebu. SŠS; zaposlen u Končar – Generatorima. Član je SDP-a. Član odbora mjesne organizacije SDP Trešnjevka Sjever. Preds-

jednik u drugom [email protected]

Potpredsjednik Vijeća:

Zoran JurićRođen 1951. u Zenici (BiH). VSS (agronomski fakul-tet). Dosad obavljao razne rukovoditeljske poslove u gospodarstvu. Član je HNS-a. Bio potpredsjednik

Vijeća Gradske četvrti 2001. - 2005

Marijan - Janko Rako

Član HSU-a.

Ankica LisakRođena 1953. u Maloj Bršljanici. SSS (komer-cijalna škola); Članica

je Predsjedništva Gradskog odbora

HDZ-a i dopredsjedni-ca Područnog odbora

HDZ-a Trešnjevka - sje-ver. Bila predsjednica

Glavnog odbora HHM-a (1995/96.) i Bedema

ljubavi (1993. – 1998.). Bila je članica Vijeća Gradske četvrti 2001.

- 2005.

Gordana BaračRođena 1963. u

Zaprešiću. Diplomirana politologinja, magi-

star političkih znano-sti; tajnica Središnjeg

ureda HNS-a. Članica je Gradskog vijeća HNS-a i tajnica Podružnice

HNS-a Trešnjevka – sje-ver. Bila predsjednica

Središnjeg interesnog od-bora HNS-a za unutarn-ju politiku i nacionalnu

sigurnost. [email protected]

Mladen MladenovićRođen 1960. u Zagrebu.

Elektrotehničar; radi u TŽV Gre-delj. Obnašao zapovjedničke

dužnosti u vojnoj policiji 1991. - 96. Član Predsjedništva Područnog odbora HDZ-a Trešnjevka - sjever. Bio preds-jednik Temeljnog

ogranka HDZ-a. Član Udruge veterana Do-movinskog rata TŽV Gredelj i predsjednik

Radničkog vijeća TŽV Gredelj. Bio

član Vijeća Gradske četvrti 2001. - 2005.

Željko SladovićRođen 1956. u

Drenovcima (SiCG). VŠS; zaposlen. Član odbora Mjesne or-ganizacije SDP-a

Trešnjevka - sjever; bio predsjednik Mjes-nog ogranka SDP-a.

Član Saveza antifašista Republike Hrvatske, Hrvatsko-izraelskog društva i Koalicije za promociju i zaštitu ljudskih prava. Bio

član Vijeća Gradske četvrti 2001. - 2005.

mr. sc. Ranko SkansiRođen 1961. u

Zagrebu. Magistar računarstva i elek-trotehnike; voditelj

poslovnice Interlighta u Zagrebu. Obavl-

jao poslove izvršnog direktora poduzeća. Predsjednik je HSS-

a Gradske četvrti Trešnjevka - [email protected]

Ingrid KorenčićRođena 1967. u

Zagrebu. SSS (me-dicinska škola);

nezaposlena.Tajnica temeljnog ogranka

HDZ-a "Nikola Tesla" i administrativna

tajnica Područnog odbora HDZ-a

Trešnjevka - sjever. Članica Udruge 8+.

Krešimir KokanovićRođen 1975 u Zagre-bu. SSS; upravni refe-rent. Član SDP-a. Bio član Vijeća Gradske četvrti u razdoblju od 2001. do 2005. U ovaj saziv Vijeća ušao 9. studenoga

2006. kao zamjenik dotadašnjeg člana Ivana Lončarića.


SAMO DOBRE VIJESTI

Vijeća Gradskih četvrti Trešnjevka-Sjever i

Trešnjevka-Jug u 2007. godini odredila su putem plana malih

komunalnih akcija početi sustavno rješavati prioritetne

komunalne i društvene potrebe. Pogledajmo rezultate

u proteklih šest mjeseci

Što je ostvareno,što započeto, a što i kadau planu

• Uređene vanjske površine, postavljene nove sprave te antitraumatska podloga ispod sprava u dvorištu vrtića „Zvončić“ u Hanamanovoj 3a

• Asfaltirane ulice: Maruševečka, Dugavska, Oriovečka, Slunjska, Gredička, Zorkovačka i Volti-no od br. 9-11

• Parkirališta i nogostupi DV Potočnica i OŠ za rit-miku i ples (Zagorska 14), ispred zgrade Učeničkog doma – Selska 119

• Započeti radovi na obnovi mjesne samouprave „Samoborček“, Nova cesta 37

• Postavljena rasvjeta kod spomenika poginu-lim i nestalim braniteljima Trešnjevke, Park Stara Trešnjevka

• Dogradnja rasvjete oko Crkve v. Marka Križevčanina, Selska cesta

Gradska četvrt Trešnjevka-sjever

prip

rem

io: T

omis

lav

Pokr

ajči

ć


SAMO DOBRE VIJESTI

• Odlučeno je financiranje ograda ustanova predškolskog odgoja – vrtića (ove godine 3 dječja vrtića: Matije Gupca, Braće Cvijića i Marijane Radev. Sljedeće dvije godine obnovit će se po najmanje 3 ograde godišnje vrtića. To je nastavak pomaganja dječjim vrtićima na području gradske četvrti jer je Vijeće prijašnjih godina financiralo izgradnju rasvjete i postavljenje novih dječjih sprava u dvorištima vrtića.

• Započeta je obnova dječjih javnih igrališta – pa je tako predviđeno 8 lokacija (Braće Domany 4, Park Srednjaci, 2 dječja igrališta u Jarunu, po jedno u Gajevu, Vrbanima, Knežiji i Prečkom).

Na Trešnjevki-Jug je oko 60 dječjih igrališta koje je potrebno obnoviti modernim spravama i antitraumatskim podlogama. U narednim godinama Vijeće planira obnoviti sva postojeća i izgraditi nova dječja igrališta i parkove, kao i sanirati postojeća i izgraditi nova športska igrališta.

• Vijeće Gradske četvrti Trešnjevka-Jug započelo je sanaciju zadnjeg objekta mjesne samouprave Horvati-Srednjaci, Horvaćanska cesta 54. To je zadnji objekt koji je u proteklim godinama Vijeće financiralo radi poboljšanja uvjeta korištenja prostora za društvene događaje. Trošak obnove tog objekta prema troškovniku iznosi oko 2.500.000,00 kuna. Objekt je sagrađen prije Drugoga svjetskog rata.

Gradska četvrt Trešnjevka-jug


LJUDI KOJI ŽIVE TREŠNJEVKU

GT: Recite nam nešto o sebi i o ustanovi u kojoj radite?

B. Vilić: Po profesiji sam soci-jalni radnik i cijeli svoj radni vijek radim u djelatnosti socijalne skrbi na zaštiti starijih, evo u listopa-du je bilo 38 godina. Trenutno se nalazim na radnome mjestu ravnatelja u Domu za starije i nemoćne osobe «Trešnjevka» na kojem sam od 1990. godine, a do 1990. radila sam kao socijalni radnik u istoj ustanovi.

GT: Ova se ustanova, inače po broju korisnika najveća u Hrvatskoj, nalazi na dvije lokacije: glavno sjedište je na Trgu Slavoljuba Penkale 1, dok se drugi dom nalazi u Drenovačkoj 30. Koliko je ljudi potrebno za održavanje takvog pogona?

B. Vilić: Većina naše radne snage su žene koje u ta dva doma rade u tri smjene, što znači da ra-dimo sve sate u danu i sve dane u godini jer više od 50 posto naših štićenika čine nepokretne ili pol-upokretne osobe.

GT: Kakva je ponuda domova u Zagrebu i Hrvatskoj?

B. Vilić: Domova, čija su osni-vačka prava s vlasništva države prenesena na grad ili na županiju,

u Zagrebu ima jedanaest, dok ih je u cijeloj Hrvatskoj tek šezdesetak. Također, unatrag desetak godina pojavio se značajan broj domo-va u privatnom vlasništvu, koji su uglavnom manjeg kapaciteta za razliku od županijskih, no narav-no i viših cijena smještaja.

GT: Koje su razlike u cijenama gradskih i županijskih domova u odnosu na privatne?

B. Vilić: Ono što plaća ko-risnik nije stvarna, ekonoms-ka cijena: razliku za stvar-no utrošena sredstava svakoj gradskoj ili županijskoj usta-novi, bez obzira na cijenu ko-ju plaća korisnik, sufinancira država.

GT: Koja je stvarna potreba za smještaj u ovakvim domovima?

Blaženka Vilić, ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe “Trešnjevka”

Anja Kučko

Fotografija: Anja Kučko

Svi priželjkujemo dug život. Isti podrazumijeva i starost. Visoka dob nužno ne znači financijsku sigurnost i skrbno potomstvo što dovodi do traženja mjesta

u nekom od domova za starije, a trenutno se u Zagrebu traži oko deset tisuća mjesta.

Ako je dom za starije neumitna opcija jer drugoga rješenja doista nema, mora li taj dom pratiti arhitektura real-socijalizma i prizivati asocijacije na neveselost, ili dom za starije može biti prepun raznih sadržaja, ugodnog ambijenta i izgledati

veselo poput studentskog kampusa za one iznad šezdeset?O situaciji domova, potražnji i ponudi, saznat ćemo više kroz razgovor s

Blaženkom Vilić, ravnateljicom Doma za starije i nemoćne osobe «Trešnjevka».


LJUDI KOJI ŽIVE TRESNJVEKU

B. Vilić: Mjesta u zagrebačkim domovima ima za tri do pet tisuća štićenika, a stvarna potreba na području Zagreba kreće se iznad deset tisuća. Da sada pitamo po svim domovima koliko je prijava na čekanju, dobili bismo puno veću brojku, ali to onda nije real-na situacija jer se ista osoba pri-javljuje na više, pa i na desetak domova, zbog čega prividno do-bivamo veći broj. Neki se ljudi prijave i puno prije nego što po-stoji potreba za domom, ali raz-log tome je fama koja se proširila da se na dom čeka jako dugo. Moram napomenuti da se do mje-sta u stacionaru vrlo brzo dolazi, kao i do smještaja u dvokrevetnoj sobi. No, svi bi htjeli jednokrevet-ne sobe, a nitko ne želi u dvokre-vetne.

Ja se slažem da su dvokrevetne sobe nužno zlo u ustanovama za odrasle i činjenica je da oni ovd-je dolaze sa cca 70 godina, te da se sada trebaju privikavati na ne-ki suživot sa strancima što je jako teško, ali u državnim ustanovama koje su sufinancirane ipak ne bi trebali tražiti puni komfor.

GT: Koje su prednosti kod čekanja za dom?

B. Vilić: Postoje liste za čeka-nje na kojima se nalazi datum predaje molbe, te ide tim redom, dok su za stacionar posebne liste. Može se dogoditi i da dvije osobe predaju molbu u isto vrijeme, no ako jedna ima 90, a druga 70, na-ravno da će komisija dati prednost starijoj osobi.

GT: Odakle su pretežno korisnici doma?

B. Vilić: Uglavnom su iz Zagre-ba, ali imamo nešto korisnika iz drugih županija, te onih koji su došli kao izbjeglice ili prognanici, pa potom prešli u status trajnog smještaja.

GT: S godinama, situacija se mijenja. Da li se kod vas u ustanovi mijenjala na bolje ili lošije ili pak stagnira?

B. Vilić: Moram reći da se si-tuacija sve više poboljšava. Da-nas organiziramo razne aktiv-nosti, terapije i programe koje nikako nismo bili u mogućnosti pružiti za vrijeme ratnih i poslije-ratnih godina.

GT: Procijenjeno je da na Trešnjevci ima oko 25.000 starijih osoba. Što im ova ustanova nudi, odnosno radi li Dom na animacijama ostalih građana treće dobi na Trešnjevci, koji nisu njihovi štićenici. Primjerice, organiziraju li se kakva druženja ili daje li se mogućnost pohađanja radionica u Domu?

B. Vilić: Nudimo zaista svašta od kreativnih radionica: izrada nakita, crtanje na svili, origami, likovne radionice, izlete, edu-kativne radionice (kompjuterski tečajevi), savjetovališta, edukativ-na predavanja, zabavno-rekrea-tivne aktivnosti − pjevački zbor, folklorna i recitatorska grupa, grupne tjelovježbe, joga, šah, društvene i sportske igre, te ima-mo knjižnicu i čitaonicu. Uglav-nom nudimo lepezu aktivno-sti, moglo bi se reći za svakog ponešto.

Većina zagrebačkih domova provodi Projekt Gerontološkog centra, pa tako i mi; radi se o pro-gramu za ljude koji nisu smješteni u dom, a kroz taj projekt vodi-mo računa da ih zbrinemo obzi-rom na prehranu i zdravstvo. Na području Trešnjevke uključeno je oko 150 korisnika koji plaćaju naknadu od 12 kuna, a obroci im se dostavljaju.

GT: Možete li iz vašeg bogatog iskustva izdvojiti neku iznimno tešku ili dirljivu situaciju?

B. Vilić: Kroz 37 godina rada na zaštiti starijih osoba, najteže i najdirljivije trenutke doživjela sam za vrijeme Domovinskog rata, ka-da nam je u tijeku noći iz doma za stare osobe iz Petrinje dovezena skupina od 50 starih i nemoćnih, a većinom i nepokretnih osoba. Nekima od tih osoba nismo zna-li ni identitet. Dirljivih trenutaka bilo je beskrajno: od spoznaje da je netko izgubio dijete, supruga, suprugu ili unuka do onih puno ljepših kao što je pronalaženje no-vog životnog partnera.

GT: Koji su najčešći problemi s kojima se susrećete vodeći Dom; sa štićenicima i sa suradnicima?

B. Vilić: Odnosi među ljudima su jedini problem za koje je uvi-jek teško pronaći odgovarajuće rješenje. Moja vječna borba s radnicima jest u tome da posao koji radiš moraš voljeti, ali uvijek moraš znati pronaći pravu grani-cu između suhoparne profesio-nalnosti i unošenja topline i lju-bavi u obavljanju svakodnevnih zadataka.

GT: Koja vam je najveća poslovna frustracija, nešto što dulje vremena ne uspijevate realizirati?

B. Vilić: Za probleme koji se javljaju tijekom rada ne mislim da trebaju biti niti moja niti ičija frustracija. U životu se sve ipak riješi – možda koji put to i nije ono što smo zamislili, ali je ipak riješeno.

GT: Pustimo mašti na volju. Kako bi izgledao i funkcionirao vaš Dom u potpuno idealnoj situaciji?

B. Vilić: Moj dom imao bi ka-pacitet od najviše 100 ljudi i svi bi živjeli kao jedna velika sret-na obitelj u kojoj bi uz visoko stručne kadrove svi zajedno vodi-li brigu o svima.


POSEBNI SMO JER

U doba interneta i sve rjeđih međuljudskih kontakata “oči u oči” osnovala se zanimljiva udru-ga za unaprjeđenje obiteljskog života pod nazivom “Petkom u pet”.

Sudjelujući u jednom oku-pljanju, iskreno me oduševila to-plina atmosfere prijateljstva među ovim ljudima i naizgled jednosta-van program: započinje s polusat-nim druženjem, slijedi predavan-je na određenu temu nakon čega započinje rasprava i dijalog.

Svrha i cilj rada ove nevladine udruge jest pomoći članovima da kao grupa razviju različite oblike

međusobne suradnje i podrške kako bi unaprijedili kvalitetu življenja. Održavaju znanstve-no-popularna predavanja iz područja psihologije, psihijatrije, popularne medicine, prevencije i zaštite psihičkog i fizičkog zdrav-lja, ekološkog i zdravog načina života. Polaznici pismeno i us-meno obrađuju teme vezane za zdrav način života, a članovi su pretežno građani treće dobi iako ima i mlađih pojedinaca.

Osobno sam sudjelovala u možda netipičnom ali inspirativ-nom i poticajnom sastanku grupe koji je započeo uvodnim predstav-ljanjem nakon čega su gosti čitali svoje radove: Hasan Bašić prozu koja govori o njegovim svakod-nevnim događanjima octavajući jedno zagrebačko jutro, Hrvoje Duvnjak nekoliko iznimno emo-tivnih tekstova a gospođa Zrinka je svoju dušu hrabro izlila pred

svim okupljenima čitajući svoje dojmljive pjesme.

Bit čitanja-slušanja svojih i tuđih radova jest u tome da svaka osoba u prostoriji može pronaći dio sebe, svojih razmišljanja i osjećaja, koje su ovi autori izni-jeli u svojim djelima. Gledajući lica okupljenih, moglo se bez sumnje primijetiti kada je koji tekst dirnuo pojedinca koji se u danim rečenicama ili barem ne-kim razmišljanjima poistovijetio s autorom.

Posljednji dio sastanka bio je posvećen zanimljivoj raspravi i na samom kraju, entuzijastičnoj odluci uprizorenja psiho-drame prema tekstu Hasana Bašića.


Sastajemo se 5com u 5!

Anja Kučko

“Petkom u pet” − svaki petak u 17:00 sati, Dom zdravlja

«Trešnjevka», dvorana u prizemlju lijevo, Nehajska 9, www.petkomu5.hr/

Profesorica Ljubica Uvodić-Vranić, osnivačica i voditeljica

“Petkom u 5”: “Imajući stalno u vidu da

nas razvijena emocionalna inteligencija čini sretnijima,

sastajemo se kako bismo jedni drugima podigli samopouzdanje,

naučili nešto od predavača i jedni od drugih.

Osim toga, u šali kažemo da će “Petak” postati društvo književnika, budući da je

nekolicina od nas već izdala svoje knjige. Strpljiva sam i

nepokolebljiva u “navijanju” da svatko od članova nešto napiše. Vjerujem kako ćemo dio naših

emocija, pozitivnih ili negativnih, kroz pisanje najbolje proraditi. A

time ćemo i sebi i ovome “Petku” i svijetu, ponuditi i ostaviti

naš trag.”


IME MOJE ULICE

Hrvatski slikar rođen u Brodu na Savi, 9. ožujka, 1892., umro u Zagrebu, 1972. Stu-dirao je u Budimpešti, boravio u Beču i Osi-jeku, te radio kao pe-

dagog na akademiji u Beogradu i od 1941. u Zagre-bu. U slikarstvu nastavlja tradiciju münchenskog kruga figuralnim kompozicijama, pejzažima i por-tretima. Kasnije nastaje niz postimpresionističkih djela. Posebno se odlikuje studijama životinja, a ra-dio je ilustracije i opremao knjige. Kretao se od tona prema boji, a u brojnim crtežima i grafikama poka-zao se kao vrstan animalist i karikaturist. Radio je i ilustracije, te opremao knjige.

Ako ste se ikada zapitali zašto seprolazite zove

Ulica VladimiraFilakovca

Marko Fotez, hrvatski redatelj i knji- ževnik (Zagreb, 31. siječnja 1915. - Beo-grad, 3. prosinca 1976.). Završio je slavistiku na Filozofskom fakul-tetu u Zagrebu. Jedan je od osnivača “Dubrovačkih ljetnih igara”. Prvi je za scenu priredio Marulićevu Juditu, a proslavio se i vrhunskom scenskom obra-dom zaboravljene komedije Dundo Maroje Marina Držića. Zaslužan je i kao urednik knjige hrvatskih komedija 17. i 18. stoljeća. Tako je od zaborava spasio više djela hrvatske književne baštine. Pisao je komedije, operna libreta, pjesme i putopise.

Fotezova ulica

Fran Lhotka - skladatelj i di-rigent češkog porijekla. U Zagreb dola-zi 1909. i po-staje korepetitor i prvi kornist opere, a zatim i nastavnik glazbene škole Hrvatskog glazbe-nog zavoda. Kao nastavnik harmonije odgojio je gotovo sve hrvatske suvremene skladatelje. Fran Lhotka stvara djela po formi, jednostav-na i pregledna, ritmički bogata i puna velikih zvučnih kontrasta. Melodika mu se oslanja na hrvatski folklor, koji je spretno motivički razrađen. Opus ovog svestranog skladatelja obuhvaća scenska djela, koncertnu, komornu glazbu, kantate, solo pjesme, zborske skladbe na tekstove hrvatskih pjesnika, filmsku glazbu, limenu glazbu i obradbe drugih skladatelja.

Lhotkina ulica

Zaostrog je selo i pristanište u južnom dijelu Makarskog pri-morja, a ovo se naselje raz-vuklo u prirodnoj i prostranoj zavali, okruženo visokim i

strmim obroncima planinskog masiva Biokovo - Rilić.Mjestom koje broji 350 stanovnika i danas domini-ra više od pola milenija star franjevački samostan s vi-sokim zvonikom. Posjetiocima je u samostanu otvoren muzej, etnološka zbirka, galerija i velika knjižnica s pre-ko 30.000 naslova, značajnim dijelom starije hrvatske književnosti. Prema zapisima bizantskog cara Konstantina Porfiroge-neta, tvrđa Ostrog pod Viterom po kojoj je Zaostrog kas-nije dobio ime (za-Ostrog), bila je glavni grad i utvrda tadašnje hrvatske države Paganije, koju su osnovali Ne-retvani. Na vrhuncu svoje moći (9. i 10.st.), Paganija se prostirala od rijeke Cetine na zapadu do rijeke Neretve na istoku. Postoji zanimljivost koja se prenosi generacija-ma, a govori da je za lijepa dana tadašnji poglavar Paga-nije s Vitera nad Ostrogom pogledom mogao obuhvatiti gotovo sve krajnje točke svog državnog posjeda, što je ujedno izazov planinarima i slobodnim penjačima.

Zaostroškaulica

prip

rem

io: T

omis

lav

Pokr

ajči

ć


IME MOJE ULICE

Široki Brijeg sredi-šte je zapadnoherce-govačke županije, smješteno na rijeci Lištici, dvadesetak kilometara zapadno od Mostara, sa sub-mediteransko-planinskom klimom. Zime su ovd-je svježe i nerijetko hladne, a ljeta topla. Jedna od znamenitosti je Kočerinska ploča koja datira iz 1404. godine, i pravi je dokument o postojanju kršćanstva na ovim prostorima. To je grobni nat-pis Vignja Miloševića koji je pisan bosančicom, tj. hrvatskom ćirilicom, i to čistom ikavicom.

ulica u kojoj živite ili kojom upravo ovako....

Književnik (Plaški, 1894. - Zagreb, 1923.). Filozofski fa-kultet završio je u Zagrebu. Pod utjeca-jem Matoša (Umorne priče), Donadini se u većini svojih ostva-renja povodi za F. M. Dostojevskim, S. Przybyszews-kim, E. A. Poeom, E. Th. A. Hoffmanom i dr. Zani-maju ga morbidna stanja, izopačeni odnosi medu ljudima, propadanje pojedinca koji je natprosječan i darovit. Mistik, poštovatelj Baudelairea, bohem i izopćenik, Donadini je pristaša društvenog skanda-la, kavanske opozicije malograđanskom moralu i običajima. U esejima obrađuje pitanje nacionalne kulture i etike, u novele i drame unosi autobiografs-ke elemente.

Ulica UlderikaDonadnija

Vodnjanska ulica

Vodnjan je gradić na jugozapadu Ist-re, od Pule udaljen desetak kilometara, nastao i dugo opstao sa svojim osobitim karak te r i s t ikama srednjovjekovnog urbano-ruralnog mjesta, da bi u naše vrijeme postao poput čovjeka s bogatom prošlošću. Njegovo široko područje s bezbrojnim karakterističnim kažunima, izgrađenim u tehnici suhozidina, koji su označavali vlasništvo, svjedok je milenija u kojem su se stanov-nici bavili poljoprivredom, posebice maslinarstvom i vinogradarstvom kao osnovom vlastitog materi-jalnog blagostanja. Vodnjan se navodi već u povi-jesnim zapisima iz 932. u vrijeme Pietra Candianoa, kojem su istarski gradovi davali amfore “dobrog vi-na” u zamjenu za zaštitu. Prvi pisani trag Vodnjana javlja se 1194. god. u jednoj presudi gdje se spo-minje Poponis de Adignanis.

Širokobriškaulica

Jablan (Populus nigra) vitko je i vretenasto sta-blo s tankim i uzdignu-tim granama koje može narasti i do 40 metara visine. Domovina mu je zapadna Azija i otu-da je doselio u Europu.

Jednospolni cvjetovi raspoređeni su na različitim jedin-kama te tako postoje muški i ženski jablani. Često se sade u drvorede.Jablan je prema grčkim legendama posvećen Heraklu koji je pri silasku u podzemni svijet spleo sebi vije-nac od jablanovih grana. Ona strana lista koja je bila okrenuta prema njemu, ostala je svijetla, a druga strana okrenuta prema van dobila je tamnu boju dima. I otu-da dvostruka boja njegova lišća na čemu se i zasniva simbolika jablana. On označuje dvojnost svakog bića. Had je Leukeja pretvorio u jablan i postavio ga na ulaz u podzemni svijet. Općenito je jablan vezan uz podze-mni svijet, bol i žrtvu, simbolizira regresivne sile - proš-lost i sjećanje.

Jablanskaulica


TREŠNJEVAČKI INFO SERVIS

Naći i odabrati dječji vrtić – koje su nam opcije?

Foto: Anja Kučko

Danijela Musa

«Čupko» - mješovita vrtićka grupaNalazi se u Rudeškoj 150

u naselju Vrbani, i upisuje dje-cu od tri do sedam godina sta-rosti tijekom cijele godine. Svih 28 mališana, što je smještajni kapacitet vrtića, nalazi se u jed-noj mješovitoj vrtićkoj grupi pod nadzorom dviju odgajateljica. Za

najmlađe je tijekom dana osigu-rano četiri obroka, a radno je vri-jeme vrtića od 7.30 do 16.30 sa-ti, no mališane čiji roditelji imaju dulje radno vrijeme pričuvat će i do 17.30 sati.

Dva puta tjedno profesorica ki-neziologije vodi sportski program, i najmlađi se razgibavaju kroz vježbe skrojene kao mješavina svih sportova, a jednom tjedno, u vrtićkom zboru, ispituju svo-je glasovne mogućnosti. Djeca obično vrijeme provode igrajući se s mnogobrojnim igračkama,

Odabrati nabolji smještaj za svoje dijete za mnoge je roditelje dilema, ali i panika. Iako općina Trešnjevka broji mnoge gradske

vrtiće, već se odavno govori o kroničnom nedostataku mjesta za smještaj sve djece predškolskog uzrasta.

Mnogi se pribilježuju na vrtićke liste čak i prije samog djetetova rođenja, iako rano upisivanje na liste čekanja ponekad nisu

dovoljne da se mališanima osigura mjesto. Vrtići u privatnom vlasništvu ne znače nužno i kvalitetniji dnevni

smještaj, prehranu i sposobnost teta nego što je to u gradskom vrtiću, no možda njihova ponuda u nekom segmentu više odgovara

željama roditelja, a možda imaju i više mjesta. Iz tog razloga odlučili smo vam predstaviti pet privatnih vrtića na Trešnjevci te vas

upoznati s onime što nude najmlađima.

a za ljepšeg vremena, igrajući se u velikom dvorištu vrtića. Za smještaj djeteta u ovome privat-nom vrtiću roditelji će mjesečno izdvojiti 1250 kuna.

«Frfi» - sportska i engleska radionica

Dječji vrtić Frfi u svoje pro-grame upisuje 70 mališana, a smješten je u Brajkovićevom pro-lazu 10. Postoje dvije vrtićke i dvije jasličke grupe, a u svakoj od njih za djecu se brinu dvije tete.

U cijenu od 1300 kuna mjesečno uključena je i engleska i sportska radionica. Mališani od navršene treće godine svakodnevno s pro-fesoricom kineziologije vježbaju sportsku gimnastiku, dok ih pro-fesorica engleskoga podučava osnovama tog stranog jezika. Ro-ditelji svoje najmlađe mogu teta-ma na čuvanje povjeriti od 6.30 do 17.30 sati, a djeca će uz igru i učenje jezika, u vrtićkim prosto-rijama i u dvorištu, imati i četiri obroka dnevno.

Osim standardnog vrtićkog programa, za sve se mališane dva-put godišnje organizi-raju izleti izvan grada, a isto toliko najmlađi mogu uživati i u kazališnim predstava-ma. Tijekom božićnih i novogodišnjih praz-nika tete organizi-raju dolazak djeda Božićnjaka, a za sve


TREŠNJEVAČKI INFO SERVIS

one željne sportskih programa, u ponudi su i dodatne izvanvrtićke sportske aktivnosti kao što su kli-zanje, skijanje, rolanje ili tenis, za što će roditelji morati dodatno platiti.

«Nemo» - posjeti muzejima i kazalištima

U dječjem vrtiću Nemo posto-je dvije odgojne skupine - jaslička i vrtićka grupa, a u svakoj od njih za djecu se brinu dvije odgojitel-jice. U jasličkoj skupini smješteno je 15-ero, dok se u onoj vrtićkoj nalazi oko 25 mališana. Vrtić se

nalazi u Našičkoj 6 u Gajevu, a roditelji će svoje najmlađe moći ostaviti tetama na čuvanje od 6.30 do 19 sati. Svakodnevno vježbajući s profesoricom kine-ziologije mališani rade na raz-vijanju motorike kroz prirodne oblike kretanja. Osim toga, dje-ca imaju i sate sportske gimna-stike i ritmike, a dvaput tjedno kroz igru uče osnove engleskog jezika. Na meniju će se svaki dan naći šest obroka uz obavez-ni voćni doručak, a djeci je na raspolaganju i dvorište na kojem provode vrijeme za toplijih dana. Kako bi se već od najranijih da-na upoznavali s kulturom, djeci se organiziraju posjeti muzejima i kazalištima, a svake godine te-te mališane odvedu i na cjelod-

nevni izlet u prirodu. Za smještaj djeteta u ovom vrtiću roditelji će mjesečno izdvojiti 1000 kuna.

«Pipi duga čarapa» - engleski i njemački za mališane

Smješten u ulici Josipa Vo-grinca 9 na Jarunu, ovaj vrtić pri-ma četrdesetak mališana. Djeca su smještena prema dobi u ma-le skupine, a za svaku od grupa brinu se po tri tete. U skupini djece od jedne do dvije godine smješteno je osmero mališana, u grupi od dvije do tri godine nala-zi se najviše njih 12-ero, dok je iznad tri godine života 15-ero djece. U redovitom vrtićkom pro-gramu mališani će se svakodnev-no razgibavati kroz ritmiku i tae-kwando, a dvaput tjedno u ponudi je učenje engleskog i njemačkog jezika. Svakim radnim danom vrata vrtića otvorena su od 6.30 do 18.30 sati, a u tom vremenu mališani će pojesti čak šest obro-ka. U proljeće i za ljepšeg vreme-na djeca najviše vremena provo-de na zraku, na vrtićkom dvorištu ili na školskom igralištu. Svake godine tete mališane vode na raz-ne izlete, u kazališta i muzeje, a za sve zainteresirane organiziraju se i izvanvrtićke aktivnosti poput plivanja, jahanja, skijanja i rolan-ja. U ovom vrtiću mjesto za svog mališana mogu pronaći i roditel-ji djece s blažim poteškoćama

u razvoju, a mjesečna cijena je 1300 kuna.

«Prvi koraci» - didaktičke igračke i voćni meni

U dječjem vrtiću «Prvi koraci» u ulici Slavenskog 5 u Prečkom, roditelji svoje dijete mogu povje-riti na čuvanje od 6.30 do 18.30 sati. Vrić broji 60-ak djece koja su smještena s obzirom na dob, a

za svaku grupu brinu se dvije ili tri tete. U sklopu vrtića nalazi se i engleski vrtić koji u svoju grupu prima 12-ero mališana, i s kojima na stranom jeziku radi jedna od-gojiteljica. Čim zatopli, najmlađi svakodnevno borave s tetama u parku, koji se nalazi u sklopu vrtića, a na raspolaganju su im mnogobrojne didaktičke igračke, dok se na meniju mališana nala-ze četiri obroka dnevno, od ko-

jih jedan obavez-no uključuje voće. Za smještaj u ovaj vrtić potrebno je platiti 1000 kuna za jasličko dijete, za stariju djecu ci-jena je 800–900 kuna, dok je za mjesto u engleskoj skupini potrebno izdvojiti 1100 kuna mjesečno.


GRAĐENI ŽELE ZNATI ... KAKO, KADA I GDJE

Pitanja građana Trešnjevka-Sjever (Odgovara Hrvoje Ozmec, predsjednik Vijeća Trešnjevka-Sjever)

? Rena�a S.: Š�� je � uređenjem Tr�a��e ul�ce � �bz�r�m na �� da je ul�ca u vrl� l�šem ��anju?!? Ka�� v� �a� �var��v�� vjećn�c� m�že�e p�žur�� Zagrebač�e ce��e da �bave �v�j p��a�?H. Ozmec: Trsatska ulica nije u Planu malih komunalnih akcija za 2008.−2009. godinu. Da bi bila uvrštena u Plan Vijeća, potrebno je da stanovnici dotične ulice podnesu zamolbu za asfaltiranje ulice Vijeću gradske četvrti.

? Klara B.: P��j� l� nač�n da �e vla�n�c� �bje��a ��j� u njemu ne ž�ve � ne �državaju ga, na�jeraju da �aj �bje�� urede � �državaju �l� da ga pr�daju? Navela b�h pr�mjer�ce napuš�enu �uću u Gr�bn�č��j ul�c� br. 43. H. Ozmec: Postoji Odluka o komunalnom redu i na temelju tih odluka mogu se riješiti i takvi slučajevi, javite se ili komunalnim redarima ili predsjedniku Vijeća.

? Mar�� V.: Kada �m� �e žal�l� Hrva��j ele��r�pr�vred� zb�g ��plane ��d D�ma �p�r��va ��ja š�r� neug�dan �mrad � zagađuje nam ��amben� pr��r, n��m� d�b�l� n��a�av �dg�v�r. Ka�� nam m�že�e p�m�ć�? H. Ozmec: Za ovo pitanje nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša i njima se trebate obratiti.

? Vanja C.: T�l�� ljud� već dug� vremena �raž� da �e p��ade ��abla �rešnje � ��me �pravda �me �var�a. Š�� je p��rebn� naprav�� da �e �� d�g�d�? Š�� v� č�n��e p� ��m p��anju?H. Ozmec: Za sadnju stabala zadužen je Odsjek za zelene površine Grada Zagreba - Vijeće može na prijedlog građana poslati zamolbu za sadnju i provjerom je li na toj lokaciji moguće i saditi.

Pitanja građana Trešnjevka-Jug (odgovara Saša Molan, predsjednik Vijeća Trešnjevka-Jug)

? L�d�ja K.: Ka�� m�žem� za�raž�� p��avljanje ležeć�h p�l�cajca �a�� b��m� u�p�r�l� v�zače ��j� jure H�rvaćan��m? S. Molan: Građani mogu zatražiti promjenu regulacije prometa, uključujući i postavljanje ležećih policajaca, od Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet – Odjela za promet (Trg Stjepana Radića 1/I, [email protected] ili [email protected], 610-1169, 610-1168, 610-1560).

? Z�ran N.: Najavlj�vana je �zgradnja ��n�vne š��le na l��ac�j� Vrban� III? Kada ��čn� �reba zap�če�� ada �re�ba b�� d�vršena gradnja? S. Molan: Izgradnja Osnovne škole Vrbani III predviđa se do 2010. godine. Tijekom 2008. godine trebala bi se riješiti projektna dokumentacija i imovinsko-pravni odnosi. Ovisno o brzini rješavanja i dobivanja dozvola, izgrad-nja će započeti nakon izbora izvoditelja, a potrebno vrijeme za izgradnju vjerojatno je oko 10 mjeseci. Također, predviđa se izgradnja vrtića u naselju Vrbani odnosno Vrbani III, i to centralnog objekta sa svim sadržajima.

?An��a B.: Plan�ra l� �e na Vrban�ma �zgradnja d�ma zdravlja � �ada, �l� zaš�� ne?S. Molan: U naselju Vrbani nedostaju određeni društveni objekti. Planira se gradnja nove škole (Vrbani III) i dva vrtića (Vrbani II i III). Dom zdravlja predviđen je urbanističkim planom Vrbani III. Vijeće je predložilo moguću lo-kaciju za izgradnju doma zdravlja, društvenog doma i policijske postaje. Izgradnja ovisi o prioritetima, rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i financijskih mogućnosti. Vijeće Gradske četvrti Trešnjevka-Jug postavilo je prioritet rješavanja potreba društvenih objekata u naselju Vrbani, kako škole, vrtića, doma zdravlja i drugih.

Pitanja o problemima na koje nailazite šaljite nam na [email protected], telefonom na broj 3027 411 ili poštom na CEKATE, Park Stara Trešnjevka 1, 10 000 Zagreb, a Glas

Trešnjevke nastojat će prenijeti odgovore nadležnih


DOBRI DUH MOG KVARTA

Jednog hladnog zimskog posli-jepodneva u svoj topli dom na čašicu razgovora primila me draga obitelj koja živi na zagrebačkom Jarunu. Razlog mog posjeta obi-telji Mihaljević je Marijan, čovjek kojeg njegovi susjedi vide kao pravu dušu svog kvarta...

Rođen u rujnu 1944., u Bje-lovaru, Marijan je u Zagreb došao kao gimnazijalac. Nakon dugogodišnjeg rada u Plivi, oda-brao je prijevremenu mirovinu polazeći od misli da oko njega postoje ljudi kojima bi to radno mjesto više značilo.

Nikada se ne dosađuje, uvijek je zaposlen i baš se osjeća dobro i poletno u svojim šezdesetima. Voli šetati, pročitati rubriku kultu-re u novinama, obilaziti dvorce, sakupljati starine i «đorati» se na Britancu. No ono što ga čini osobitim jest njegova navika da altruistično uskače u pomoć, a tučnjavu i nasilje toliko ne pod-nosi da ga ne voli vidjeti ni na te-leviziji.

Ovaj drag i topao čovjek iskreno voli ljude, duboko je sućutan i bez zadrške pomaže kada primijeti da je pomoć pot-

rebna. Ako ste za-peli s pokvarenim autom ili ostali bez goriva, Mari-jan će vas pogurati ili otrčati po ka-nistar. Vidi li vas za kišnog vreme-na pokisle, jadne i bez kišobrana, ustupiti će vam svoj. I poput sva-ke uistinu pleme-nite osobe, Mari-jan iznimno voli životinje pa će ih nahraniti, pokušati naći dom svakoj iz-gubljenoj njuškici i odnjegovati ranjenu pticu dok ne ozdravi za puštanje natrag u prirodu. Većina nas ne poznaje svoje susjede, no Marijan ih zna poimence i uspijeva se s njima družiti i njegovati odnos bez obzira na užurbani dnevni rit-am. Dobrovoljno je dao krv već 34 puta i krivo mu je što zbog ograničene dobi darovatelja krvi to više neće moći činiti.

I kao pravi altruist – ponuditi će ruku pomoći bez obzira poz-

naje li vas ili ne, jer čvrsto vjeruje da se dobro dobrim vraća i da se sve isplati već za taj dobar osjećaj kad se nekome pomogne.


Ta mala, naoko neprimjetna dobročinstva

Anja Kučko

Životni moto«Koliko god to zvučalo banalno:

Budimo dobri jedni prema drugima! Ako se ne slažemo – nađimo se na pola puta,

razgovarajmo i ne zaboravimo da je ljubav uistinu najvažnija.»


GLAS NARODA

Koliko osobno utječete nakvalitetu života u vašem kvartu?

Ne – zašto ne?Da – na koji način?

Alka, 38, defektologinja, Trešnjevka-JugDA - osim razvrstavanja otpada, povremeno navečer sakupljam smeće iz dječjeg parka. Tije-kom dvije godine iskorijenila sam svu ambroziju oko naše zgrade. Ništa angažiranije ne radim jer sam preopterećena poslom i brigom o troje djece.

Nikola, 67, umirovljenik, Trešnjevka-Sjever DA - član sam upravnog odbora kluba penzionera «R. Končar». Organiziramo sastanke, društvene i kulturne aktivnosti, te izlete. Surađujemo i s gradskom četvrti, te imam zamolbu da se parkić ispred zgrade u Zorkovačkoj ulici nazove prema poginulom hrvatskom branitelju Du-bravku Šaki koji je nekad kao komandir izviđača ovdje organizirao aktivnosti za djecu izviđače (označeno kamenim krugom na travi parka).

Anamarija, 21, studentica, Trešnjevka-JugNE - u mojem kvartu postoji povezanost samo među najbližim susjedima, ljudi su prezaposle-ni. Ja se uglavnom bavim studijem.

Anamarija, 39, povjesničarka umjetnosti, Trešnjevka-JugNE - nažalost ne, iako nije da ne razmišljam o većem aktivizmu. Mislim da je moj kvart (Jarun) dosta dobar, a na pretjeranu izgradnju ne mogu utjecati.

Ivan, 72, umirovljenik, Trešnjevka-SjeverDA - aktivan sam u Udruženju umirovljenika Nikole Tesle, vodim organizaciju izleta vezanu uz naše umirovljenike, svake godine imamo po jedan, dva višednevna izleta, te jedan kraći mjesečno.

Kristina, 19, studentica, Trešnjevka-SjeverDA - pjevam u župi u zboru mladih, ponekad se angažiramo pa prodajemo robu ispred crkve, a prikupljeni novac dajemo u humanitarne svrhe. Od djetinjstva začetnica sam neformalne inici-jative PRI-PRI (Prijatelj prirode) koja je spašavala male ptice ispale iz gnijezda i okretala kukce okrenute na leđa.

Mirela, 46, prof. psihologije, Trešnjevka-Sjever

DA - čistim parkić B. Adžije, te organiziram mlade i djecu da uređuju okoliš. Zagovaram kod susjeda da utječemo na Gradsku četvrt da se postave ležeći policajci.

prip

rem

io: R

oman

Dan

ko


GLAS NARODA

Zaustavili smo vas na putu za posao ili fakultet, u šetnji ili dok žurite obaviti svakodnevnu obvezu, i zapitali vas što svatko od vas čini za neko veće dobro. Čuli smo da iako želimo više i bolje, uglavnom i ne možemo jer: preopterećeni smo poslom, međusobno nepovezani, inertni i neinformirani, osjećamo se nemoćnima i ljudi oko nas su bezvoljni. Sve je istina. No, ipak – pozivamo vas na odvajanje makar jednog sata tjedno na kakav god rad ili aktivnosti za širu dobrobit, a taj rad donijet će dobro ne samo onima oko nas, već i nama samima.

Kada započnete, dogodit će se nešto čarobno – mnogi će vas slijediti!

Miroslav, 71, umirovljenik, Trešnjevka-Sjever

DA - kada god primijetimo neki problem u kvartu, supruga i ja zovemo medije, najčešće one koji se bave Zagrebom. Npr. zbog noćne buke s jezera Jarun, noćnih divljanja vozača po Jarunskoj cesti ili nedoličnog ponašanja vlasnika pasa.

Anka, 60, ekonomistica, Trešnjevka-Jug

NE - inertna sam. Imam previše djece i unučadi. To je linija manjeg otpora.

Nada, 61, liječnica, Trešnjevka-Sjever

DA - bila sam predsjednica Crvenog križa, a vezano uz moj posao, pružam pomoć bolesni-ma, nemoćnima, alkoholičarima, te brinem o šesnaest pacijenata na metadonskoj terapiji.

Renata, 42, prof. psihologije, Trešnjevka-Sjever

NE - ne vjerujem da nešto mogu promijeniti, sve mi djeluje kao politički angažman. Smeta me estetika kvarta i organizacija prostora, a kapital (graditeljstvo) djeluje na kvart pretjera-nom izgradnjom, bez zelenila.

Vesna, 42, dizajnerica, Trešnjevka-Sjever

NE - osim što kao obitelj razvrstavamo otpad. Kao problem mi se čini da Trešnjevka Sjever inače nije dovoljno aktivna, te da stanovnici nemaju dovoljno informacija na raspolaganju.

Ja��v, 10, učen��, Trešnjevka-Jug

DA � rad�� am ��e za b�c��l��e (b��ere), �pa�� am g�luba da ga ne ��ljucaju vrane, �u�a� �am �rahe da nahran�m p��ce, �e �am �m naprav�� uć�cu.

Zoran, 35, informatičar, Trešnjevka-Sjever

NE - osim što razvrstavamo otpad. Mislim da bih i našao vremena za aktivnosti, ali nisam siguran u kojem pogledu bih mogao poboljšati kvalitetu života.

Gordana, 45, prof. sociologije, Trešnjevka-Jug

NE - nažalost nemam vremena, bavim se puno djecom i njihovim školovanjem, te poslom. Ne znam točno kome bih se obratila, imam dojam da ništa ne mogu sama, a većina ljudi djeluje neaktivno.

Zoran, 41, etnolog i povjesničar, Trešnjevka-Sjever

DA - npr. naučio sam psa da sakupi otpadne plastične boce zaostale iza izletnika i ribiča koji pecaju u rukavcima jezera Jarun. Castor (pas) i ja otišli bismo u šetnju praznih ruku, a vratili bismo se s vrećama plastičnih i staklenih boca.


IN CORPORE SANO

Jedan od glavnih ciljeva pro-grama jest poboljšanje zdravstve-nog stanja korisnika i preventivno djelovanje protiv pada imuniteta i razvitka kardiovaskularnih tego-ba izazvanih užurbanim načinom života.

Dodatno, želi se omogućiti mjesto za susrete i druženja te na taj način potaknuti oživljavanje društvenog života gradskih četvrti i razvijanje svijesti o lokalnoj zajednici. Također, građanima se nastoji dati mogućnost da se upoznaju s gradskom upravom kako bi znali kome se mogu ob-

ratiti s pitanjima, problemima ili eventualnim inicijativama veza-nim za njihove gradske četvrti.

RAZNI OBLICI REKREACIJEProgram pruža raznovrsne

oblike rekreativnog vježbanja, pa se tako za mladež i sredn-ju dob održavaju satovi aerobi-ka, umirovljenici se mogu uklju- čiti u program korektivne gim-nastike, a za osobe s invalidi-tetom organizirano je boćanje, viseća kuglana te program ko-rektivne gimnastike. Svim pro-gramima zajednička je stručnost voditelja koji su isključivo pro-fesori i apsolventi kineziologije. Iako je odaziv građana odličan i svi termini vježbanja popunjeni, primijećen je znatno veći inte-res žena, pa primjerice u objek-tu mjesne samouprave “Knežija”, u terminima za mladež i sredn-ju dob, vježba isključivo ženska skupina. Iako su složne u želji za još kasnijim terminima jer se u pravilu radi o zaposlenim polaz-nicama, sve su mahom iznimno zadovoljne i programom i vo-diteljima, umjerenim tempom i

voditeljicom koja se prilagođava njihovim mogućnostima, a grupa u kojoj je obično do 40-tak po-laznica čini im se «taman» za ve-liki prostor u kojem vježbaju.

GDJE I KOLIKO ČESTO Na Trešnjevci se program

provodi na tri lokacije i dvaput tjedno: u mjesnim zajednicama Prečko, Pongračevo i Knežija.

Svi prostori u kojima se rekre-acija provodi imaju minimalno 100 četvornih metara kako bi se mogla omogućiti kvalitetna rekre-acija za sve polaznike. Nepresta-no se adaptiraju postojeći i novi objekti, organizira se čišćenje objekata, te se nabavlja oprema i rekviziti neophodni za izvedbu programa poput prostirki, vijača, bučica, lopti, hi-fi opreme, klima uređaja i sl.

ODAZIV I ZANIMANJEOdaziv građana je u stal-

nom porastu, a pored gradske četvrti Gornja Dubrava, najveće se zanimanje pojavilo upravo u četvrtima Trešnjevka sjever i jug : «Mislim da brojka od 2000 stal-nih korisnika dovoljno govori o

Najbolje stvari su besplatne:takav je i program

za rekreaciju »Sport za sve»Vilka Alfier

Fotografije: Martin Turšić

Kretanje i tjelovježba neophodna su za održanje psihofizičkog zdravlja svakog pojedinca. Međutim, objektivni pokazatelji upozoravaju da je

velik broj građana još uvijek sportsko-rekreacijski neaktivan.U cilju aktivnog uključivanja svih građana u rekreaciju, Služba za mjesnu

samoupravu Grada Zagreba u suradnji sa Zagrebačkim savezom za sportsku rekreaciju, već treću godinu zaredom u prostorima mjesne

samouprave svih 17 gradskih četvrti, organizira besplatan program pod nazivom »Sport za sve «.


IN CORPORE SANO

interesu građana kao i o kvalite-ti i uspješnosti programa» - ista-knuo je voditelj programa Goran Petrović.

Najveći broj polaznika je u umirovljeničkoj skupini među kojima je «Sport za sve» pravi hit! Jedna takva umirovljenička grupa vježba na Opatijskom trgu u bli-zini tramvajskog okretišta Ljubl-janica. Prema riječima Borisa Jerneića koji vodi satove korek-tivne gimnastike za umirovljenike na toj lokaciji, riječ je o iznimno motiviranoj grupi s kojom je pra-vi užitak raditi.

Sve se polaznice slažu da je ovo izvrstan program i nadaju se da će se provoditi i dalje jer uobičajena cijena ovakve vrste rekreacije nije zanemariva. Jedi-na im je želja da se otvore nove grupe kako bi se moglo uključiti što više ljudi.

PRILAGOĐENOST OSOBAMA S INVALIDITETOM

Omogućavanje sudjelovanja što većem broju ljudi i različitim ciljnim skupinama ujedno je je-dan od glavnih ciljeva projek-ta, pa su tako od 2006. godine u program uključene i osobe s invaliditetom. Trenutno posto-ji oko 150 korisnika programa, što uključuje osobe s distrofijom, osobe s cerebralnom paralizom, invalide rada, osobe s tjelesnim oštećenjima, te slijepe i slabo-

vidne. Ovisno o potrebama ko-risnika, prostori su prilagođeni za izvođenje različitih rekreacijskih aktivnosti.

U provedbi programa za osobe s invaliditetom, Služba za mjesnu samoupravu surađuje i s Grads-kim uredom za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje te sa Zagrebačkim sportskim savezom invalida. Voditelji programa su profesori i apsolventi kineziote-rapije zagrebačkog Kineziološkog fakulteta, a za organiziranje prije-voza korisnika brinu se različite udruge invalida.

«SPORT ZA SVE» IDE DALJEU budućnosti se, pored raz-

voja programa na još više lokaci-ja, planira i uvođenje novih ak-tivnosti, i to na otvorenom poput košarke, odbojke i nogometa, te se nadamo da ćemo to moći ost-variti već u proljeće 2008.

Dodatno, iako djeca primar-no nisu uključena u program jer ih većina sudjeluje u nekom ob-liku rekreativno-športskih sadr- žaja kroz različite školske i iz-vanškolske aktivnosti, razmatra se uvođenje zajedničkih aktiv-nosti djece i roditelja, te se na taj način želi potaknuti ne samo rekreacija, već i kvalitetnije obi-teljsko druženje.

Trenutno se u ok-viru programa ne or-ganiziraju natjeca-teljske aktivnosti, ali s programom se sud-jelovalo u različitim manifestacijama kao što su «Svjetski dan pješačenja» u organi-zaciji Zagrebačkog sa-veza za sportsku rekre-aciju «Sport za sve», «Keglić festa», kojim se obilježava Dan četvrti Črnomerec, za-

tim u «Malonogometnoj utak-mici osoba s invaliditetom» te u obilježavanju «Međunarodnog dana osoba s invaliditetom».

Milka Živičnjak dolazi od samog početka održavanja programa: «Ovo je za nas spas. Iako bih

voljela kada bi se prostor mogao dodatno urediti, jako sam

zadovoljna. Prije sam pokušavala vježbati kod kuće, ali sama se

nisam uspijevala natjerati. Imam problema s kralježnicom, no

otkad dolazim ovdje na vježbanje, osjećam se neusporedivo bolje».

Zajedničko druženje, a ne samo rekreaciju kao svoj cilj, istaknule

su i polaznice umirovljeničke grupe na Opatijskom trgu:

»Oduševljena sam. Toliko sam se navikla na redovito vježbanje, da sam tijekom ljeta jedva čekala

da program ponovno počne. A i druženje je zgodno, idemo

ponekad nedjeljom na Sljeme, a ove godine imali smo i završnu

proslavu na Jarunu prije godišnjih odmora» - rekla je gospođa Serdarević-Karafilipović koja

vježba već dvije godine, dok je gospođa Marija Prenđa zadovoljna

zajedničkim sudjelovanjem polaznica i u humanitarnoj

akciji “Volim hodanje” u povodu obilježavanja Svjetskog dana

pješaka 5. listopada.

Više informacija u mjesnim samoupravama:

P�ngračev�, Opatijski trg 10,tel. 01/369 59 58

Knež�ja, Albaharijeva 2,tel. 01/383 54 43

Preč��, Prečko bb,tel. 01/388 04 52

Zima na TrešnjevciCentar za kulturu Trešnjevka

Park Stara Trešnjevka 1 od 7. do 12. siječnja

Ple�na rad��n�ca – standardni i latinoamerički plesovisvaki dan od 10:00 do 11:30

vode: Martina Rosandić i Vlado Kopčić, plesači i plesni instruktori

Krea��vna rad��n�ca – izrada uporabnih predmeta( okvir za slike, nakit, oslikavanje tekstila)

svaki dan od 10:00 do 11:30

Vode: Dinko Domačinović, ak. slikar i Lana Gospodnetić, prof. pedagogije

Čarobni prstiDom kulture Prečko

Dekanići bb, od 7. do 12. siječnja

Inf�rma��č�a rad��n�ca – �brada d�g��alne f��grafijesvaki dan od 17:00 do 18:30

vodi: Milan Kožul, prof. informatike

Krea��vna rad��n�ca – �zrada up�rabn�h predme�a( okvir za slike, nakit, oslikavanje tekstila)

svaki dan od 17:00 do 18:30Vode: Dinko Domačinović, ak. slikar i Lana Gospodnetić, prof. pedagogije

Ple�na rad��n�ca – r�c� and r�ll g�mnaz�ja svaki dan od 15:30 do 16:45

Vodi: Darko Torjanac, trener zagrebačkog kluba Rock and Roll Highschool

Besplatne radionice za djecu osnovnoškolskog uzrasta

Kao i uvijek, polaznike očekuje sav materijal potreban za rad u radionicama, dinamični i stručni voditelji, program prilagođen njihovim mogućnostima i dobra zabava kroz kreativno druženje!

Glas Trešnjevke, zima 2007/08 �1

POZNATA STANARKAVera Zima i njenih sto lica, a svako toplo i snažno!

Radi više no ikada, glumi u filmovima, serijama, a možete joj prepoznati glas i u

lutkarskom kazalištu. Ova vrsna glumica je i naša, trešnjevačka susjeda za koju život

u ovome osobitom zagrebačkom kvartu predstavlja posebnu čaroliju...

Fotografije: Martin Turšić, arhiva CEKATE-a

Danijela Rajković

Glas Trešnjevke, zima 2007/08�2

POZNATA STANARKA

Odlučiti se na glumački poziv nije jednostavno kao što je primjerice odabrati ekonomiju. Što je bio motiv i okidač da sebe ostvarite kao glumicu?

Moja je priča čista klasika: rođena u Metkoviću, živjela sam u Pločama i kao mlada pokazi-vala taj glumački štih koji je pri-mijetio moj profesor Barbir iz hrvatskog jezika. Tako sam već kao curica bila angažirana u raz-noraznom glumatanju, vođenju kvizova i u svim vrstama scenskih nastupa. Taj je profesor rekao «Ideš na glumu i ja ću te sprema-ti!» pa sam se potrudila spremi-ti prijemni i moram reći da sam Grušenku iz Braće Karamazovi odlično odradila.

Bude mi strašno krivo kada sh-vatim da za nju današnji studenti često nisu ni čuli. Prevelik je broj ljudi koji danas žele biti glum-ci, ali im se nikako ne da raditi i spremati: Kakav Tolstoj, kakav Dostojevski – ima li nešto lakše i brže – taj je stav prečest!

Vrijeme i znanje koje sam do-bila na Akademiji bilo je odlično.

Sigurna sam da bi se s tim složili i moji kolege i generacija, Vuk-mirica i Srića. Bilo nas je ma-lo studenata u grupama što je omogućavalo uistinu kvalitetan rad.

A nakon akademije, kao la-vina su krenuli angažmani u kazalištu i filmu. Kazalište sam voljela toliko da sam ponekad znala i otkazati filmsku ulogu ka-ko bih glumila u kazališnoj pred-stavi.

U posljednje vrijeme radim više no ikada: u filmovima, serija-ma pa i u dvije predstave u lutkar-skom kazalištu: Nevu Nevičicu i Vuka i sedam kozlića.

No sada, nakon rada punom parom, morala sam si osigurati malo itekako zasluženog odmora.

Znate li broj vaših uloga?Iskreno, nikada ih nisam pre-

brojala. Da si me jučer upozorila da ćeš me to pitati, možda bih ih danas ujutro uz kavu i prebroja-la... ha ha. Ali ovako napamet, filmova barem dvadesetak, a neke kazališne predstave poput Hamleta ili Balada Petrica Ke-rempuha, sigurno sam igrala i po tri stotine puta.

U kojoj ste se ulozi osjećali najugodnije?

Sigurno kao temperamentna i na svoj način luda Mirandolina u Krčmarici, predstavi za koju sam dobila brojne nagrade. Radi se o ulozi koja vas cijela dva sata na sceni drži neizmjerno budnom i živom. Publika je znala upravo

FILMSKE Uloge:

Moram spavati, anđele (2006) Duga mračna noć (2004)Oprosti za kung fu (2004)Četverored (1999) Treća žena (1997) Božić u beču (1997) Vukovar se vraća kući (1994) Školjka šumi (1991) Ljubavna pisma s predumišljajem (1985) Hoću živjeti (1982) Kiklop (1982) Nemir (1982) Novinar (1979) Ne naginji se van (1977) Mećava (1977)

Sa snimanja u Beogradu Iz filma Mećava Predstava u ITD-u

Glas Trešnjevke, zima 2007/08 ��

POZNATA STANARKA

prekidati predstavu urnebesnim aplauzom.

A najneugodnije?Takve se ne sjećam. Ako je i

postojala, nju sam zaboravila.

Zašto je dobro biti glumica?Prekrasno je moći živjeti dru-

ge, tuđe živote. Prinuđen si prei-spitivati svoj život, stalno si u ozračju paralelnog uspoređivanja koliko se taj lik zrcali u tebi. U prvom čitanju scenarija dogodi se ta čarolija otkrivanja, tražiš odje-ke i to ti ispunjenje pruža osjećaj koje druge profesije možda ne donose.

Da li se dogodio trenutak kada vam je u poslu bilo svega dosta?

Pa sigurno ovoga ljeta kada mi je organizam gotovo “skra-hirao” od pretjerane iscrpljenosti. Kad se samo sjetim svih tih tona tekstova koje sam morala naučiti! Osam mjeseci sam naštimavala sat u četiri ujutro, učila tekst do šest i snimala do sedam navečer. U jednom sam trenutku postala neizmjerno iscrpljena i shvati-la da mi je definitivno potreban odmor. Odlučila sam neko vrije-me posvetiti samo sebi i odma-ranju i ne prihvaćati baš nikak-ve poslove i angažmane. Čak ni intervjue, pa je ovaj prvi nakon duljeg vremena.

S kojim vam je ljudima bilo inspirativno raditi?

Bilo ih je puno, sigurno su to bili Šovagović, Drach, Karić, Gregurović, Bašić, Ivo Serdar, Jelena Miholjević... Bilo mi je neizmjerno zadovoljstvo radi-ti Recital s Ksenijom Erker, bes-krajno duhovitom osobom.

Nikako ne mogu reći da sam imala bilo kakve mrske susrete ni u filmu ni u kazalištu.

Da se možete vratiti u neku svoju dob – koja bi to bila i što biste promijenili?

Balzac je rekao da je žena od 35 godina remek-djelo prirode – eto tako sam se i sama osjećala. Vratila bih se u doba Krčmarice, u moju 35-u godinu i ne bih mi-jenjala baš ništa!

Imate li neku neostvarenu ambiciju?

Stvarno bih već jednom volje-la naučiti talijanski kako treba. I iako sam prilično putovala i obišla zemlje od Južne Amerike do Irske, već dugo nosim želju neko vrijeme živjeti u Norveškoj ili Finskoj.

Kako doživljavate Trešnjevku? Što biste voljeli da je drugačije?

Trešnjevački plac toliko volim da sam u neposrednoj blizini ku-pila i stan. Popiti kavu i pročitati novine u kafiću Hamlet ili kod Štefa moj je posebni dnevni ritual koji nikome ne dam da mi pok-vari.

Voljela bih puno, puno man-je novogradnji jer me ta čudna zdanja čine da se osjećam jad-nom. Svjesna sam da stare ulice moraju mijenjati svoj izgled, ali to ne mora značiti tako brutalnu promjenu.

DESET BRZIH PITANJA

Glazba za dušu – Svaka, samo ne novokomponiranaObavezan film – AmarcordKnjiga koja se pamti – Angelin prahOmiljena osoba – Još je tražimZima ili ljeto – ZimaKazalište ili film – Prije je to bilo kazalište, a sada filmNajdraže mjesto – Neko osamljenoNaj glumac – Gene HackmanNaj glumica – Maryl StreepKomponenta karaktera bez koje sve pada u vodu – zanimljivost

Glas Trešnjevke, zima 2007/08��

POVIJESNE STRANICE

Današnja naselja čuvaju imena sela

Prve detaljne karte područja grada Zagreba potječu s kraja 18. i početka 19. stoljeća. Zanimljiva

je karta Prve zemaljske Jozefins-ke izmjere u mjerilu 1 : 28.800 iz 1783./1784. godine, na kojoj se vidi i područje oko Zagreba po-kriveno šumama.

Iz Zagreba do Save vodila je cesta koja se donekle podudara-la s današnjom Savskom cestom. Zapadnije od te ceste nalazila su se omanja naselja: D. Majsich, Bankovichi, D. Horvathi (koji se spominju i na Glavačevoj karti iz 1673. godine), Jarun, Lublenicza, Rudes, Skornyaki, Werban i D. Prechko.

Mostom i skelom do gradaJedna od prvih karata iz

19. stoljeća upravo je karta Zagrebačke biskupije J. Szemana iz 1822. godine na kojoj se vidi

kako se Zagrebom tada smatralo samo područje današnjega Gorn-jeg i Donjega Grada. Oko Zagre-ba su sela Hlaschina (Lašćina), Maximir, Bukovecz, Prekrisje, Jelenovecz, Chulinecz, Terna-va, Sitnjak, Ternje... S područja današnje Trešnjevke navode se Lyublanicza, Jarun, Horvathy, Prechko, Rudes, a Spanzko je nacrtano tek malo sjeverozapad-nije od Prechka, što ne odgovara u potpunosti današnjoj situaciji. Ova karta, kao i prethodna, po-kazuje da su na Savi bile mno-gobrojne ade, i to osobito oko današnjeg Savskog mosta, koji je u to vrijeme bio jedini most što je u blizini Zagreba prelazio preko rijeke Save (do kraja 18. stoljeća postojala je skela koja je putni-ke prevozila preko rijeke, i to na mjestu današnjeg Savskog mosta). Na jednoj od tih ada označeno je i mjesto Vuchak za koje danas nemamo podataka gdje se točno nalazilo.

Nekadašnji potoci danas u kanaluRegulacijom zagrebačkih po-

toka, Chernomerecz ulazi u Savu nedaleko od Savskog mosta kroz kanal, a jednako tako i potok Vrabchak (zapadno od Španskog), koji je danas reguliran tako da utječe u potok Črnomerec i za-jedno s njim utječe u Savu.

Srednjaci dobili ime po adiNa karti iz 1853./1854. godi-

ne već se vidi današnja Savska

Koje zanimljivosti i otkrića kriju stare karte?Ivana Škiljan

Zagrebačka Trešnjevka uvelike se promijenila u posljednjih nekoliko

desetljeća. O tim promjenama najbolje možemo saznati upravo iz starih planova grada i okolice i geodetsko-katastarskih karata koje se čuvaju u zagrebačkim

muzejima i knjižnicama. Istražujući u tim institucijama, naići ćemo na brojne iznimno

zanimljive planove koji pokazuju da je područje nekadašnje općine

Trešnjevka bilo zapravo teritorij zasebnih sela oko Zagreba.


POVIJESNE STRANICE

ulica koja vodi na Savski most. S desne strane Savske, idući iz gra-da prema Savi, nalazile su se je-dino livade pa na karti stoji nat-pis Tratine. Jedna savska ada na mjestu današnjih Srednjaka zo-ve se Srednjaci, a istočnije od te ade, na obali Save, naznačeno je »Schwimen Schule« gdje je očito već tada bilo kupalište. Na svim kartama s kraja 19. stoljeća na Savi je otok, koji će poslije, regulacijom rijeke, postati jeze-ro Bundek. Slična je situacija i s Jarunom, ali je tamo označeno mnogo više otoka. Na specijalnoj topografskoj karti iz 1900. godine označeno je područje današnjeg Voltinog naselja i sjevernog dijela Trešnjevke topografskim imenom »Berek Ws.«. Bile su to livadne i poljoprivredne površine.

Trešnjevka se urbanizira 1930-ihNa nacrtu Zagreba iz 1932.

godine već se vidi velik po-mak u razvoju grada. Istočni dio današnjeg područja Trešnjevke već je urbaniziran. Riječ je o radničkom predgrađu u kojem se nalaze tvornice i obrti. Za-padna granica grada tada je po-tok Črnomerec. Nakon Drugo-ga svjetskog rata, Trešnjevka se povećava. Pripojeni su joj Gaje-vo, Donji Jarun, Rudeš i Drvin-je. Gornji Jarun, Prečko i Petrine ostali su izvan grada (plan grada iz 1947. godine). Prostor današnjeg Studentskog centra »Stjepan Radić« uz Savu i Športsko-rekre-acijskog centra »Mladost« još je pod livadama.

Trešnjevka – veliko gradilišteRazvoj grada od tih dana do

devedesetih godina 20. stoljeća i uspostave neovisne Hrvatske uvelike je napredovao. Na karti iz 1994. godine vidi se kako se Zagreb proširio od Podsuseda do

Sesveta i od Klare do Gračana. Ipak, na karti iz 1994. godine un-utar grada vide se veće površine koje nisu ispunjene ulicama i zgradama. Na Trešnjevki je tak-vih površina bilo najviše južno od Ljubljanske avenije, odnedav-no preimenovane u Zagrebačku.

Danas se te površine sve više ispunjavaju stambenim, najčešće nekvalitetno izgrađenim objekti-ma ili velikim shopping centrima, pa je sve izvjesnije da će i zad-nje zelene površine na području Trešnjevke, osim uređenih parko-va i jezera, uskoro nestati.


POVIJESNE STRANICE


NOSTALGIČNI KUTAK

Ozaljska ulica glavna arterija zapadne periferije

Oglas gradske električne centrale u Zagrebu iz 1913. godine


OD PLACA DO STOLA

Sastojci za 8 osoba:

Nadjev

1 kg naribane buče0,7 kg kravljeg sira0,2 l kiseloga vrhnja 2 jaja sol

Tijesto

1/2 kg glatkog brašna 1 jaje 1 žlica masti malo mlijeka

Omiljeno jelo, bila slatka, slana ili paprena:

Bučnica sa sirom

Priprema

1. Posolite naribanu buču i zatim iz nje istisnite vodu

2. Napravite tijesto od brašna, jaja, masti i malo toplog mlijeka te ga dobro umijesite i po-dijelite u tridijela, poklopite krpom i držite na kuhinjskoj temperaturi

3. U buču dodajte kravlji sir, jaja, kiselo vrhnje i po potrebi još malo soli te sve dobro promiješajte

4. Svaki dio tijesta razvucite i izrežite na veličinu protvana

5. Protvan namastite i položite prvo tijesto, dodajte pola nadjeva, zatim drugo tijesto, pa drugu polovicu nadjeva i na kraju treće tijesto

6. Prelijte kiselim vrhnjem i stavite u pećnicu oko 35 minuta na 200°C

7. Izvadite bučnicu iz pećnice, narežite na komade i poslužite


ČEKAM TE U NAŠEM KAFIĆU

Na adresi Hrgovići 93c, neposredno prije ulaza na Veliko jarunsko jezero, naići ćete na Blue line, prostrano mjesto na dvije etaže čiji posebni šmek predstavlja njegova prepozna-tost kao ne samo blogerskog, već i racerskog okupljališta.

Gosti biraju konobara mjesecaLjudi koji ovdje konobare uistinu su ljubazni i nasmiješeni:

možda iz razloga jer se svaki mjesec bore za titulu djelatnika mjeseca koju nekom od njih dodjeljuju sami gosti.

Obožavamo Ice cafe Sok od svježe ocijeđenih naranči nažalost je još uvijek rijetkost u zagrebačkim kafićima, pa je ponuda

barem limunade u Blue lineu pohvalna i osvježavajuća. Također, iznimno teško ćete pronaći Ice cafe, a ovd-je je isti posebna poslastica uz odličnu cijenu od 12 kuna.

Fotografije: Anja Kučko

Blue lineokupljalište blogera

Danijela Musa

Nađete li se u dilemi gdje otići na gablec, brzi ručak ili poslov-nu večeru, nećete pogriješiti ako se zaputite u Okićku 9.

Ovdje svakodnevno možete odabrati između četiri dnev-na gableca, od prženih ribica, gulaša, paprikaša i još mnogih jela. Ako želite ozbiljnije jelo, možete se odlučiti za biftek u bijelom tartufu ili puretinu «Stara zvona» punjenu gorgonzo-lom, slaninom i slatkim feferonima.

Preporuka je završiti mousseom koji sami rade i poseb-nom kavom «Stara zvona» čiji tajni način pripreme ljubomor-no čuvaju.

Vlasnici restorana, ujedno partneri i prijatelji te zaljubl-jenici u svoj posao, kunu se u kvalitetu svih namirnica, pa isključivo divlju ribu nabavljaju dnevno.

Ambijent restorana neće vas oboriti s nogu, ali će ta već uobičajena boljka hrvatskih restorana biti itekako nadomještena kvalitetom objeda te ljubaznošću i ugodnošću ljudi koji ovdje rade.

Cijene u «Starim zvonima» više su nego pristupačne: za kuhinju koja se vo-di s toliko pažnje i ljubavi doista nije puno izdvojiti 20 do 40 kuna za gablec ili 60 kn za puretinu s prilogom «Stara zvona».

«Stara zvona» pozivaju na dobar objed!

A GDJE RUČAMO

Danijela Rajković

Glas Trešnjevke, zima 2007/08�0

DOGAĐANJA ZA NEUMORNE

Fanfare Ciocarlia, Aquarius klub 17.1.2008., četvrtak, Ovaj dvanaestoročlani puhački orkestar i trenutno najpopularniji sastav romske glazbe na svijetu dolazi iz Rumunjske, postoji već deset godina, a svjetsku slavu stekao je nastupom u filmu “Bo-rat”. Fanfare Ciocarlia izvode tradicionalnu Romsku glazbu s Tur-skim, Bugarskim, Srpskim i Makedonskim utjecajima, a poznati su po tome da njihove solo dionice često prelaze brzinu od dvjesto udaraca po minuti. Karte u predprodaji koštaju 80 Kuna, dok ih na dan koncerta, na blagajni kluba, možete nabaviti za 95 Kuna.

Radionica; „SJENA – Pokret Između“, Centar za kuturu Trešnjevka 17., 18. i 19. siječnja, 2008Trešnjevačka plesna scena TREPS, koja djeluje u sklopu Centra za kulturu Trešnjevka, organizira radionicu pod nazivom “Sje-na – Pokret između” koja će se baviti ulogom sjene u plesnom izražavanju. Radionica je besplatna, a namjenjena je široj grupi polaznika. Vodi je Tadashi Endu iz Japana u suradnji s Marijom Ščekić i umjetničkom organizacijom Histeria NOVA iz Zagreba.

Chris Rea, Mala dvorana Doma sportova 8.3.2008., subota,Na sam Dan žena, 8. ožujka, 2008. godine u Maloj dvorani Doma sportova koncert će održati vlasnik nekih od najljepših rock ba-lada Chris Rea. Više od 30 milijuna prodanih kopija svojih albu-ma u 29 godina karijere, te bezvremenski hitovi “On the Beach”, “Auberge”, “The Road to Hell”, “Blue Caffe”, “Josephine”, “I Can Hear Your Heartbeat”, “Looking For The Summer”, stvorili su Rei status jednog od vodećih rock gitarista današnjice. Cijena ulaz-nice iznosi 250 kuna.

Fašničke radionice 26. i 27. siječnja, 2. i 3. veljače, 2008. Uskrsne radionice, 8., 9., 15. i 16. ožujka Od 9:30 do 11:30 sati, Centar za kuturu Trešnjevka i Dom kulture PrečkoObiteljske radionice pod nazivom Etnološka baština u svetko-vinama, održavat će se tijekom siječnja, veljače i ožujka u prosto-rijama Centra za kulturu Trešnjeva i Doma kulture Prečko. Na nji-ma će se, kroz izradu uporabnih predmeta vezanih uz blagdane, nastojati oživiti i sačuvati dio hrvatske etnološke baštine. Teme ra-dionica mijenjat će se ovisno o blagdanu kojemu predhode; Izra-da maski i kostima pred Fašnik ili tradicijsko oslikavanje pisanica pred Uskrs. Radionice su za sudionike besplatne.

prip

rem

io: M

arko

Ran

čić


SVI VAN ZA VIKEND!

Izlet u Ogulin, Đulin ponor, frankopanski dvorac i ručak u restoranu Ive ili na planini KlekU Ogulin ćete stići za cca 1 sat autocestom A1 Zagreb-Split. U centru se nalazi frankopanski dvorac s muzejom, te Đulin ponor. Pravi biser ovoga kraja su jezero Sabljaci i planina Klek («div koji spava»). Razgledajte grad Ogulin, kanjon kroz samo središte grada gdje svoj tok završava rijeka ponornica Dobra, te Đulin ponor - koji je ime dobio po le-gendi o djevojci Đuli koja se u ponor strmoglavila zbog nesretne ljubavi. Posjetite frankopanski kaštel i Zavičajni muzej s četiri zbirke: arheološkom, etnografskom, planinarsko-alpinističkom i zbirkom oružja, te spomen-so-bu Ivane Brlić-Mažuranić. Nastavite na akumulacijskom jezeru Sabljaci te završite ručkom u restoranu na desnoj obali jezera. Ili se popnite na Klek i poručajte u planinarskom domu s prekrasnim pogledom na ogulinski kraj. Klek je poznat još u 17.stoljeću kao mjesto gdje se u ponoć, za olujnih noći, skupljaju vještice i vile koje dolaze iz dalekih krajeva.

Seljačka buna u Gornjoj StubiciObljetnica seljačke bune “Zdignete brati zastave, hej! , 26.1.2008. , u Gornjoj Stubici, u Muzeju seljačkih buna je događanje koje se organizira u prostoru dvorca Oršić (u kojem se nalazi muzej), a podrazumijeva više od šezdesetak izvođača sa pučkim igrokazima i inscenacijama, radionice, opuštanje u vin-skom podrumu sa živom glazbom, ugostiteljsku ponudu, kazališnu predstavu te niz cjelodnevnih sadržaja.

Eko-selo Žumberak na 30-ak minuta od ZagrebaEko-selo organizira velik broj aktivnosti. Jahanje, vožnja quadovima, plani-narske ture, orijentacija, kaubojske igre, paintball, letenje paragliderom. Pro-tiv vučje gladi potaknute čistim svježim zrakom, nude vam domaće specija-litete iz, kažu, domaćih izvora, u tradicionalnoj blagovaonici s rustikalnim namještajem i kaminom, a na jahaćim turama organiziraju za vas piknike u prirodi! Ako imate sreće i znanja, u neposrednoj blizini možete osobno uloviti pastrvu za objed, koju će vam spremiti po želji.U eko-selu može se i prenoćiti. Na raspolaganju vam stoji sedam dvokrevet-nih soba, te četiri bungalova u kojima se možete odmoriti od gradske vreve u harmoničnom miru žumberačke nedirnute prirode. Više informacija možete pronaći na www.eko-selo.hr tel. (1) 33 87 47

Bjelolasica - najveće skijalište u HrvatskojSkijanje, snow-board, sanjkanje i skijaško trčanje zimski su sportovi koji-ma se možete tijekom zimske sezone baviti na terenima uz turističko nasel-je Bjelolasicu. Sportski animatori, prigodna natjecanja i kvalitetni progra-mi, ugostiteljska ponuda na stazama, najam skijaške opreme, stalni nadzor Gorske službe spašavanja i liječnička briga sastavni su dio cjelovite ponude Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica. Cijena dnevne ski-karte je 80 kn za odrasle, 60 kn za djecu (5-14 godina) i 70 kn za studente, umirovljenike, branitelje i invalide. Smještaj možete pronaći već od 270 kn po osobi za polupansion u Paviljonu Dobra i Lasica.Više informacija možete pronaći na www.bjelolasica.hr tel. (1) 6177 707

prip

rem

io: T

omis

lav

Pokr

ajči

ć

Nakon Kreativne radionice ADVENTSKI KUĆNI ATELIER, Izložbi KORČULA, KAMEN, MO-DULOR i HORTIKULTURNO UREĐENJE PARKA STARA TREŠNJEVKA, koncerata, predstava za

djecu: BEMBO I PRIJATELJI PROTIV MINA i GRAŠAK NA ZRNU KRALJEVNE, predstave za odras-le 4 BRAKA MAGDALENE ŽULJ, Seminara za folklorno pjevanje, Druženja građana s vijećnicima

Trešnjevke NA KAVI S VIJEĆNICIMA, Revije nijemog filma i natjecanja demo bendova

Cen�ar za �ul�uru Trešnjev�anajavljuje nastavak zabavnog, edukativnog, bogatog, prepunog i

“zasvakogponešto” programa

Ožujak 2008.

Rad��n�ce, �gra�n�ce, �azal�šne � ple�ne pred��ave

Su�re�� glazben�h ama�era

Veljača 2008.

Fašn�� u Zagrebu2. 2., �ub��a

Cvjetni trg očekuje najmlađe na velikoj, grads-koj, jednodnevnoj manifestaciji: igrokazi, dječji zborovi, kulturno-umjetnička društva, povorke,

klaunovi i nagrade za naj maske i kostime

Trešnjevač�� arneval u CEKATE�u3. 2., nedjelja


Zabilješke buntovnika s razlogom KOLUMNA

Kada se noću vraćam kući, često prolazim zabi-tim kvartovskim ulicama koje se godinama nisu pro-mijenile. Volim otkrivati dijelove grada koji se ne vide s glavnih prometnica, iz tramvaja ili autobusa. Uvijek me nagone na razmišljanje. Čim skrenem u središte trešnjevačkog kvarta, osjećam se kao putnik kroz vrijeme kojem se čudom uspjelo naći u pravom Zagrebu od prije trideset i više godina.

Čini se kao da dobre i lijepe slike mog kvarta ne-staju neumitnom brzinom pa se skoro bojim izaći iz kuće kako me ne bi razočarala slika grada. Mog nestajućeg grada. Postajem lagano paranoičan pa već i zazirem od godišnjih odmora jer ne znam što će me dočekati kada se vratim. Hoću li zateći istu scenu koju sam ostavio. Ne želim na spavanje, jer - hoću li idućeg jutra ugledati neko novo stakleno čudovište. Drhtavim korakom se približavam pro-zoru - nisam siguran hoću li vidjeti Medvednicu i katedralu ili će me preplašiti vlastiti odraz u velikom ogledalu još jednog šoping centra koji je upravo niknuo ispred moga prozora. Da ne govorim o tihoj prijetnji dana kada ću dobiti rješenje o iseljenju jer je čitava zona oko moje zgrade planirana za rušenje i gradnju novih poslovnih prostora.

Pitam se kome to doista treba? Da naravno, bešćutnim tvrtkama i njihovim godšnjim bilanca-ma. A što je sa svima ostalima? Svima koji žale za posječenim stablima, svima kojima je asfalt zamije-nio park, a nebo prekrili stakleni tornjevi?! No gd-je smo, dečki i cure? Ono što me najviše plaši je konformizam. Zar su ljudi doista postali ovce? Zar više nikome nije stalo? Svi gledaju svoje male živote i tješe se frazama poput: “Ja tu ne mogu ništa promi-jeniti”. Vraga! Ne bih se složio!

Dosta nam je urbanističkog silovanja kvarta u kojem živimo. Pa nije se Zagreb počeo graditi de-vedesetih. Uvijek su se gradila nova naselja, nove zgrade i novi poslovni prostori, i prije se mijenjao izgled grada, ali nam Trešnjevka nikada nije toliko drastično, iz dana u dan, gubila dušu kao danas. Tko

“Ne, nisam protiv napretka,ni protiv razvoja,

ali ne pod svaku cijenu!”je trebao zauzdati pametnjakoviće koji su bez sa-gledavanja šire slike odlučivali što nam je potrebno - “Ova livada stoji prazna, a vašoj četvrti nedostaje poslovnih prostora, ovdje vam treba parking”, “Ova kuća je ruglo, treba je srušiti i napraviti ljepšu i mo-derniju”, “Vi ste u širem centru grada, a živite kao na selu”? No problemos. Želimo graditi i preuređivati, ali samo na način koji neće nagrđivati cjelinu u ko-joj se gradi. U naselju obiteljskih kuća ne grade se neboderi, parkovi postoje za dječju igru ili za šetnju sa psom, a ne za automobile. Parkinzi se grade is-pod tih parkova! Mislim da bi takav razvoj svi glas-no podržali, jer svatko voli vidjeti svoj kvart kako napreduje i prosperira.

Želimo turizam. Baš me zanima profil turista zainteresiranog za poludnevni obilazak betonskih blokova. Kad šećem ulicama drugih gradova, vidim da se oni također mijenjaju, ali građevine koje ta-mo nastaju nisu toliko napadne, strane i odbojne. Pitam se kako to da jedna Barcelona ili Amsterdam svakodnevno mijenjaju svoj izgled, a u isto vrijeme uspijevaju zadržati i povećati onaj stari šarm. Jesu li razlog tome arhitekti, ljudi na vlasti ili možda oboje? Čini se da kod nas, nažalost, ni jedni ni drugi baš nemaju osjećaj ni za estetiku, ni za integritet a ni za veće dobro.

Ne, nisam protiv napretka, ni protiv razvoja, ali ne pod svaku cijenu. Dušu kvarta čine naraštaji građana koji u njemu žive. Ljudi mu daju taj osobit šarm, ko-ji je drugačiji od Trešnjevke do Maksimira i koji se stvara generacijama. Slično je s arhitekturom. Ona je tijelo koje dušu drži na životu. Ako ubijemo tijelo, ubili smo i dušu, a to upravo činimo svakim novim ruglom koje gradimo tamo gdje mu nije mjesto.

U protivnom, zašto ne bismo srušili i katedralu? Naći će se bogati investitor koji će sagraditi ljepšu i “moderniju”, a još unosnije bilo bi novo parkiralište umjesto katedrale. Ionako je broj automobila je-dino što raste brže od divlje gradnje i betonskih čudovišta.

Marko Rančić

Documents

ISSN 1846-503X B R O J 2 • z i m a 2 0 0 7 / 2 0 0 8 . • b ... · PDF fileGlavna urednica. Danijela Rajković. Novinari . Danijela Musa, Tomislav Pokrajčić, Anja Kučko, Sanja