Istraživanje otvorenosti vladinih i državnih tijela prema novinarima … · 2014. 6. 6. · Ti usmeni odgovori þešće se odnose na zahtjeve novinara za intervjuima, gostovanjima

ISTRAŢIVANJE ODNOSA VLADINIH I DRŢAVNIH

TIJELA PREMA NOVINARIMA

Zbor istraţivačkih novinara HND-a

GONG

Lipanj 2014.

1

Sadrţaj

• Uvod: ciljevi i svrha istraţivanja

• Metodologija istraţivanja

• Osnovne informacije

• Uzorak

• Rezultati istraţivanja

• Intenzitet i vrsta kontakata s Vladinim i drţavnim tijelima

• Brzina i kvaliteta odgovora

• Odnos sluţbenika prema novinarima

• Dostupnost duţnosnika

• Proaktivno serviranje informacija

• Jednakost tretmana

• Ukupna ocjena

• Primjeri dobre i loše prakse

• Prijedlozi za unapreĎenje

• Istraţivački zaključci

2

Uvod: ciljevi i svrha istraţivanja

Kako bi potaknuo veću otvorenost državnih tijela prema novinarima, Zbor istraživačkih novinara HND-a, u želji da

dođe do što objektivnije slike postojećeg stanja, odlučio je, u suradnji s GONG-om, provesti istraživanje među

novinarima koji po prirodi posla imaju osobna iskustva u komunikaciji s Vladom, ministarstvima i drugim državnim

tijelima. Prva ciljna skupina su novinari akreditirani za praćenje Vlade, a druga novinari redakcija nacionalnih medija

(informativni programi). Cilj je istražiti stavove tih novinara o sljedećim temama:

• otvorenost i dostupnost središnjeg Vladinog ureda te premijera i potpredsjednika Vlade; ministarstava i ministara;

HZZO-a; Ureda predsjednika i samog predsjednika; dostupnost informacija iz nadležnosti Sabora

• kakva je kvaliteta dobivenih odgovora: jesu li uglavnom pismeni ili usmeni, detaljni ili šturi, daju li odgovore na

postavljena pitanja, kako izgleda kad novinar zatraži detaljniji i potpuniji odgovor

• komuniciraju li novinari isključivo sa zaposlenima u odjelima za odnose s javnošću ili imaju mogućnost izravno

komunicirati s osobom koja je nadležna za određenu vrstu informacija ili odluka (i doživljavaju li eventualni

nedostatak neposredne komunikacije s nadležnim osobama u Vladi i ministarstvima kao prednost ili kao prepreku u

dolaženju do potpunih i upotrebljivih odgovora)

• smeta li im činjenica da Vlada i Ured predsjednika RH ne organiziraju redovite konferencije za novinare na kojima bi

novinari pod ravnopravnim uvjetima mogli postavljati pitanja

• misle li da u komunikaciji Vlade i ministarstava s medijima prevladavaju formalni ili neformalni kanali komuniciranja,

te što misle o korištenju neslužbenih kanala informiranja (misle li da bi redovite konferencije za novinare suzile

prostor neformalnog, a time za vlast manje odgovornog načina komuniciranja s javnošću)

• koliko često bi premijer, ministri ili njihovi zamjenici te predsjednici države i Sabora trebali održavati redovite

konferencije za novinare.

• što misle o činjenici da premijer i predsjednik intervjue, a time i mogućnost postavljanja pitanja, daju samo pojedinim

(u pravilu uvijek istim) medijima

• može li komunikacija Vlade putem Facebooka i Twittera nadomjestiti izravno komuniciranje novinara s nositeljima

vlasti

3

Metodologija istraţivanja: osnovne informacije

• Istraţivanje su organizirali i proveli Zbor istraţivačkih novinara Hrvatskog novinarskog društva i GONG, uz financijsku podršku Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Drţava.

• Stručnu podršku pri koncipiranju istraţivanja, izradi upitnika te analizi podataka pruţio je doc.dr.sc. Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

• Istraţivanje je provedeno metodom strukturiranog anketnog upitnika kojim su obuhvaćene osnovne dimenzije odnosa javnih tijela prema novinarima.

• U istraţivanju su evaluirana sljedeća tijela: Vlada RH, sva ministarstva, HZZO, Ured predsjednika Republike te Ured predsjednika Hrvatskog sabora.

• Prikupljanje podataka provedeno je putem interneta uz korištenje profesionalnog softvera za online anketiranje LimeSurvey.

• Manji broj upitnika, oko 20 %, prikupljen je metodom samostalnog ispunjavanja na papiru

• Prikupljanje podataka provedeno je izmeĎu 7. travnja i 7. svibnja.

• Sudionicima je osigurana potpuna anonimnost, što znači da se odgovori ne mogu povezati s identitetom sudionika.

4

Metodologija istraţivanja: uzorak

• Planirano je provoĎenje populacijskog istraţivanja meĎu svim novinarima iz odabranih medija koji su u posljednjih 12 mjeseci imali kontakt s nekim od 24 tijela obuhvaćena istraţivanjem

• Odabrani su najrelevantniji mediji s nacionalnim značajem • tri televizije s nacionalnom koncesijom, sve dnevne novine, pet najčitanijih tjednika, radijski

informativni servisi s nacionalnim dosegom (Hrvatski radio, Media Servis i Otvoreni radio), tri nacionalna internetska portala s najvećim dosegom (bez portala medija koji su već obuhvaćeni u offline formatu) te najznačajnije informativne agencije i strana dopisništva.

• Ukupno su - temeljem javnih izvora, internih adresara te adresara HND-a - identificirana ukupno 574 potencijalna ispitanika za koje su prikupljene e-mail adrese te koji su pozvani da sudjeluju u istraţivanju.

• Upitniku je pristupilo ukupno 230 ispitanika, meĎutim u cjelini ili većim dijelom ga je popunilo 138 ispitanika (odziv od 24 %).

• Od 138 ispitanika koji su potpuno ili uglavnom popunili upitnik, 21 nije imao kontakt niti s jednim od tijela obuhvaćenih istraţivanjem u posljednjih 12 mjeseci, tako da oni nisu ocjenjivali tijela po pojedinim dimenzijama, što znači da je u konačnu obradu ušlo 117 ispitanika.

• Nije moguće procijeniti reprezentativnost realiziranog uzorka zbog nedostatka informacija o strukturi ciljne populacije, tako da ovaj uzorak valja tretirati kao prigodni.

• No s obzirom na to da ukupna veličina relevantne populacije zasigurno nije znatno veća od realiziranog uzorka, rezultati ovog istraţivanja mogu se smatrati indikativnim za iskustva cjelokupne populacije novinara koji redovito ili povremeno komuniciraju s nekim od 24 Vladina ili drţavna tijela obuhvaćena ovim istraţivanjem.

5

Metodologija istraţivanja: uzorak

n %

Ukupno 106 100 %

Vrsta medija

Televizija 25 24 %

Radio 11 10 %

Dnevno novine i tjednici 55 52 %

Ostalo 15 14 %

Duţina radnog

staţa u

novinarstvu

Do 10 godina 20 19 %

11 do 15 godina 26 25 %

16 do 20 godina 33 31 %

Više od 20 godina 27 26 %

Vrsta i razina

obrazovanja

Viša ili visoka stručna sprema

- novinarstvo 52 50 %


dugog smjera 38 36 %

Nešto drugo 15 14 %

Regionalna

pripadnost

Zagreb i Zagrebačka ţupanija 100 94 %

Drugi dijelovi Hrvatske 6 6 %

Poloţaj u

redakciji

Urednici i ostalo 62 45 %

Novinari 76 55 %

Od 117 ispitanika, za 11 njih nisu

prikupljeni podaci o socio-

demografskim obiljeţjima.

S obzirom na vrstu medija, u

realiziranom uzorku dominiraju

novinari iz tiskanih medija (52 %

uzorka) te su znatno

nadzastupljeni u donosu na udio u

polaznoj listi potencijalnih

sudionika, u kojoj su činili oko 30

%. S druge strane, podzastupljeni

su novinari nacionalnih televizija,

koji su u polaznoj bazi imali udio

oko 43 %.

Oko 45 % uzorka čine urednici,

komentatori, dopisnici i sl., što je

takoĎer vjerojatno više nego u

populaciji.

Navedeni nesrazmjeri umanjuju

reprezentativnost uzorka te

ograničavaju mogućnost

generalizacije rezultata

istraţivanja

6

Intenzitet i vrsta kontakata s Vladinim i drţavnim tijelima

Broj novinara koji su kontaktirali s pojedinim tijelom

n %

Ukupno 138 100 %

Vlada Republike Hrvatske 76 55 %

Ured predsjednika Republike Hrvatske 55 40 %

Ministarstvo pravosuĎa 53 38 %

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 51 37 %

Ministarstvo financija 51 37 %

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava 46 33 %

Ministarstvo unutarnjih poslova 44 34 %

Ministarstvo gospodarstva 41 30 %

Ministarstvo zdravlja 41 30 %

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije 33 24 %

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 33 24 %

Ministarstvo socijalne politike i mladih 32 23 %

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 32 23 %

Ministarstvo uprave 31 23 %

Ured predsjednika Hrvatskog sabora 30 23 %

Ministarstvo poduzetništva i obrta 30 23 %

Ministarstvo poljoprivrede 28 20 %

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 27 20 %

Ministarstvo obrane 26 19 %

Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureĎenja 26 19 %

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 25 18 %

Ministarstvo kulture 23 17 %

Ministarstvo turizma 21 15 %

Ministarstvo branitelja 21 15 %

Ništa od navedenog 21 15 %

Rezultati istraţivanja

Najveći broj anketiranih novinara

je u posljednjih 12 mjeseci imao

izravan kontakt s Vladom

Republike Hrvatske, potom slijedi

Ured predsjednika Republike

Hrvatske.

MeĎu ministarstvima postoji

velika razlika s obzirom na broj

različitih novinara koji su

kontaktirali s njima, pa vjerojatno

postoji i velika razlika s obzirom

na broj upita koje ta tijela

zaprimaju.

MeĎu ministarstvima se po broju

novinara koji su ih kontaktirali u

posljednjih 12 mjeseci izdvajaju

Ministarstvo pravosuĎa, vanjskih

i europskih poslova te financija.

S najmanji brojem novinara su

kontakte imali Ministarstvo

kulture, turizma i branitelja.

7


Prosječan broj tijela s kojima su novinari imali kontakt unutar 12 mjeseci

n Prosjek

Cijeli uzorak 117 7,5

Vrsta medija

Televizija 25 7,3

Radio 11 8,1

Dnevno novine i tjednici 55 7,0

Ostalo 15 6,8

Duţina radnog

staţa u

novinarstvu

Do 10 godina 20 8,3

11 do 15 godina 26 9,6

16 do 20 godina 33 7,7

Više od 20 godina 27 7,8

Vrsta i razina

obrazovanja


- novinarstvo 52 4,9


dugog smjera 38 7,5

Nešto drugo 15 4,2

Regionalna

pripadnost

Zagreb i Zagrebačka ţupanija 100 7,5

Drugi dijelovi Hrvatske 6 7,5

Poloţaj u

redakciji

Urednici i ostalo 62 7,4

Novinari 76 7,9

Specijalizirani Da 93 7,4

Ne 24 7,9

Anketirani novinari su u proteklih

12 mjeseci u prosjeku kontaktirali

sa 7,5 različitih tijela od 24

obuhvaćena istraţivanjem.

Navedeni rezultat ukazuje na

relativno slabu specijalizaciju

novinara za pojedine resore. Čak

i oni novinari koji smatraju da su

specijalizirani za pojedine teme

kontaktiraju s velikim brojem

različitih tijela.

Novinari s manje staţa te

novinari koji nisu na uredničkim i

sličnim pozicijama u prosjeku

kontaktiraju s većim brojem

različitih tijela.

Rezultati istraţivanja 8


Učestalost kontakata s pojedinim tijelom

n Prosjek

Vlada Republike Hrvatske 75 3,3

Ministarstvo poduzetništva i obrta 30 3,6

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava 45 3,6

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 25 3,6

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 28 3,6

Ministarstvo financija 51 3,7

Ministarstvo gospodarstva 41 3,7

Ministarstvo zdravlja 41 3,7

Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureĎenja 26 3,8

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 32 3,8

Ministarstvo pravosuĎa 51 3,9

Ured predsjednika Republike Hrvatske 55 4,0

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 50 4,0

Ministarstvo obrane 26 4,0

Ministarstvo poljoprivrede 28 4,0

Ministarstvo unutarnjih poslova 43 4,0

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 32 4,1

Ured predsjednika Hrvatskog sabora 30 4,2

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije 33 4,2

Ministarstvo uprave 30 4,2

Ministarstvo branitelja 21 4,2

Ministarstvo socijalne politike i mladih 31 4,3

Ministarstvo kulture 22 4,3

Ministarstvo turizma 21 4,4


Novinari koji su imali kontakt s

pojedinim tijelom u proteklih 12

mjeseci najčešće s njim

kontaktiraju redovito i to jednom

tjedno do svaka dva do tri

mjeseca.

Vlada RH je tijelo koje očito ima

najviše kontakata s novinarima i

prima najviše upita, jer uz to što

je najviše novinara imalo kontakt

s tim tijelom u proteklih 12

mjeseci, oni i najčešće u

prosjeku kontaktiraju to tijelo.

Gotovo polovina onih koji su

kontaktirali Vladu to čine redovito

jednom mjesečno ili češće.

Dio ministarstava s kojima nije

kontaktirao velik broj novinara u

prosjeku ima česte kontakte s

istim novinarima, što ukazuje na

intenzivan kontakt tih tijela s

manjom skupinom relativno

specijaliziranih novinara. Prosječna vrijednost na skali od 1 – nekoliko puta tjedno do 6 – jednom u proteklih 12 mjeseci

9


Vrsta posljednjeg upita/zahtjeva prema tijelu


Većina upita koje novinari šalju

tijelima obuhvaćenima

istraţivanjem odnosi se na

zahtjeve za pojašnjenjima,

odnosno odgovorima na

konkretna pitanja.

Samo 5 % posljednjih upita koji

su upućeni nekom od

obuhvaćenih tijela odnosio se na

zahtjeve za dostavom odreĎenih

dokumenata.

Ostatak upita odnosi se na

zahtjeve za izjavama i

intervjuima s duţnosnicima.

10


Metoda komunikacije izmeĎu novinara i tijela


Većina komunikacije izmeĎu novinara i

tijela odvija se pisanim putem. Oko ¾

svih upita novinara ima pisani trag (sa ili

bez usmenog kontakta). Oko ¼ upita

novinara ostaje samo na usmenoj

komunikaciji.

Tijela rjeĎe odgovaraju i usmeno i

pismeno te tendiraju odgovoriti ili

usmeno ili pisanim putem. Još uvijek

preko 2/3 odgovora tijela ima pisani trag,

no ostaje 1/3 koja nema. Ti usmeni

odgovori češće se odnose na zahtjeve

novinara za intervjuima, gostovanjima u

emisijama ili davanjem izjava.

11

Brzina i kvaliteta odgovora

Brzina odgovora na zadnji upit


Tijela obuhvaćena istraţivanjem u

pravilu brzo odgovaraju na

postavljene upite. Na oko polovinu

posljednjih upita koje su anketirani

novinari postavili prije istraţivanja

odgovoreno je unutar istog dana, dok

je na dodatnih 11 % odgovoreno

naredni dan. Dakle, na preko 60 %

upita odgovara se isti ili naredni dan.

No, na oko ¼ upita tijela su

odgovorila u roku duţem od 3 dana,

dok je na neke upite odgovoreno

nakon znatno duţeg perioda, a na

neke nije odgovoreno niti nakon

perioda duţeg od mjesec dana. Iako

je takvih slučajeva malo (9), čini se

da se češće odugovlači s dostavom

dokumenata.

Preko 70 % novinara procijenilo je da

je brzina odgovora na zadnji upit u

principu tipična za pojedina tijela,

tako da navedeni rezultati dobro

opisuju uobičajene prakse.

12


Potpunost odgovora na upit/zahtjev


Novinari su uglavnom zadovoljni

potpunošću odgovora na posljednji upit

kojeg su uputili nekom od tijela

obuhvaćenih istraţivanjem. Naime, oko 2/3

anketiranih novinara smatra da je na svoj

zadnji upit dobilo više ili manje potpun

odgovor.

No, oko ¼ novinara iskazala je

nezadovoljstvo kvalitetom odgovora na

pitanja koja su postavili nekom od tijela, jer

su odgovori bili samo formalni ili pak uopće

nije odgovoreno na zahtjeve.

Oko ¾ ispitanika navodi kako je posljednje

iskustvo tipično za to tijelo, tako da

navedeni rezultati dobro odraţavaju

uobičajena iskustva novinara.

Postoji snaţna veza izmeĎu brzine

odgovora i potpunosti odgovora. Odgovori

koji su dani isti ili naredni dan su u pravilu i

potpuni, dok oni koji dolaze nakon

odreĎenog broja dana u pravilu nisu

potpuni, što sugerira da odugovlačenje s

odgovorom u pravilu znači izbjegavanje

davanja potpunog odgovora.

13


Ocjena uobičajene kvalitete odgovora po tijelima (1)

14 Rezultati istraţivanja


Ocjena uobičajene kvalitete odgovora po tijelima (2)



Ocjena uobičajene kvalitete odgovora po tijelima

n Prosjek


























Anketirani novinari imaju prilično

različita iskustva s različitim

tijelima u pogledu uobičajene

kvalitete odgovora na upite i

zahtjeve. Tako je više od

polovine novinara zadovoljno

uobičajenom potpunošću

odgovora koje dobivaju od

ministarstava uprave,

graditeljstva i prostornog

ureĎenja, branitelja, obrane, rada

i mirovinskog sustava te HZZO-a

i Ureda predsjednika RH.

S druge strane, novinari su

najkritičniji prema potpunosti

odgovora na upite koje su

dobivali od Ministarstva financija,

te u nešto manjoj mjeri

ministarstava kulture, unutarnjih

poslova, gospodarstva,

poljoprivrede, pravosuĎa, te

same Vlade RH.

Prosječna vrijednost na skali od 1 – Odgovori su uvijek nepotpuni i šturi do 5 – Odgovori su uvijek

potpuni i detaljni

16


Korištenje ZPPI-a pri slanju zahtjeva


Novinari se rijetko pozivaju na ZPPI pri slanju

upita/zahtjeva tijelima. Naime, u samo 7 %

slučajeva u zadnjem upitu koji su uputili nekom

tijelu prije istraţivanja novinari su se izravno

pozvali na ZPPI. Naravno, ZPPI se mora

primjenjivati i kada se podnositelj zahtjeva ne

poziva izravno na njega, no pozivanje na njega

stavlja upit u odreĎeni pravni okvir te ga izdvaja od

redovitih upita.

Ovakav rezultat moţe biti posljedica činjenice da

se većina upita odnosi na zahtjeve za intervjuima

i/ili izjavama ili se njima traţe odreĎena

pojašnjenja, a ne informacije ili dokumenti koje je

proizvelo javno tijelo.

17


Poštivanje roka za odgovor na upit upućen prema ZPPI-u

n Prosjek


























Kako se čini, većina tijela

uglavnom poštuje rokove za

odgovore na upite na koje se

primjenjuje ZPPI, s obzirom na to

da je prosječna ocjena poštivanja

rokova za većinu tijela 3 ili iznad 3

na skali od 1 do 4, pri čemu ocjena

3 znači da tijelo odgovara nešto

prije isteka zakonom propisanog

roka za odgovor, a ocjena 4 znači

da tijelo u pravilu odgovara znatno

prije isteka roka.

Jedina tri tijela prema kojima su

novinaru u prosjeku kritičniji u

ovom pogledu su ministarstva

kulture, poljoprivrede i financija, jer

u njihovom slučaju nešto više

novinara daje ocjene 1 ili 2 koje

znače ili da se odgovara na

samom kraju zakonskog roka ili

često iza njega. No i kod tih tijela

većina novinara daje ocjene 3 ili 4.

Prosječna vrijednost na skali od 1 – Često odgovara nakon isteka zakonom propisanog roka do 4 –

U pravilu odgovara znatno prije isteka zakonom propisanog roka

18


Potpunost odgovora na upit upućen prema ZPPI-u

n Prosjek


























Kada je u pitanju potpunost

odgovora na zahtjeve na koje se

primjenjuje ZPPI, razlike u

iskustvima novinara su znatno

veće.

Potpunošću odgovora na

zahtjeve koji se odnose na ZPPI

novinari su uglavnom zadovoljni

kada su u pitanju ministarstva

branitelja, graditeljstva i

prostornog ureĎenja, uprave,

turizma te HZZO i Ured

predsjednika RH.

Najmanje su zadovoljni kada su

u pitanju upiti upućeni

ministarstvima kulture, financija,

unutarnjih poslova te

poljoprivrede.

Prosječna vrijednost na skali od 1 – Odgovori su uvijek samo formalno zadovoljavanje procedure

do 5 – Odgovori su uvijek potpuni

19

Odnos sluţbenika prema novinarima

Ocjena korektnosti komunikacije i odnosa sluţbenika za odnose s

javnošću prema novinarima



Ocjena korektnosti komunikacije i odnosa sluţbenika za odnose s javnošću prema

novinarima n Prosjek


























Anketirani novinari su uglavnom

zadovoljni odnosom i načinom

komunikacije sluţbenika

zaduţenih za odnose s javnošću

s novinarima. Novinari su u

prosjeku odnos sluţbenika

prema njima iz većine tijela

ocijenili pozitivno. Prema broju

novinara koji su dali pozitivnu

ocjenu posebno se ističu

sluţbenici za odnose s javnošću

iz Ureda predsjednika RH,

Ministarstva uprave, Ministarstva


ureĎenja, HZZO-a, Ministarstva

branitelja, Ministarstva turizma te

Ureda predsjednika Hrvatskog

sabora.

Lošije je ocijenjen odnos

sluţbenika iz Ministarstva

financija, Ministarstva kulture te

Ministarstva pravosuĎa. Za

navedene je 40 % ili više

novinara dalo ocjene 1 ili 2. Prosječna vrijednost na skali od 1 – Potpuno nezadovoljavajuće do 5 – Potpuno zadovoljavajuće

21

Dostupnost duţnosnika

Ocjena dostupnosti duţnosnika za izjave i intervjue



Ocjena dostupnosti duţnosnika za izjave i intervjue

n Prosjek


























Novinari prilično različito

procjenjuju dostupnost

duţnosnika iz različitih tijela za

izjave i intervjue. Uvjerljivo

najbolju ocjenu prema ovom

kriteriju je dobilo Ministarstvo

uprave, za koje 2/3 novinara

navodi da su zadovoljni

dostupnošću njihovih

duţnosnika. Vrlo pozitivno su

prema ovom kriteriju ocijenjeni

još i Ministarstvo poduzetništva i

obrta, Ured predsjednika RH,

Ministarstvo rada i mirovinskog

sustava, Ministarstvo


ureĎenja, Ministarstvo branitelja

te HZZO.

Prema ovom kriteriju su u

prosjeku loše ocijenjena

ministarstva kulture, unutarnjih

poslova, poljoprivrede, financija,

znanosti i obrazovanja,

pomorstva, prometa i veza te

sama Vlada. Prosječna vrijednost na skali od 1 – Potpuno nezadovoljavajuće do 5 – Potpuno zadovoljavajuće

23

Dostupnost duţnosnika

Jesu li duţnosnici imali dovoljno konferencija za tisak?


Najviše novinara koji prate

MZOŠ izjasnilo se da su

duţnosnici imali dovoljno

konferencija za tisak. Većina

anketiranih to misli i za UPRH,

MinPO, MRMS te HZZO.

Proaktivno serviranje informacija

Aţurnost u objavi informacija i priopćenja na internetskim stranicama tijela



Aţurnost u objavi informacija i priopćenja na internetskim stranicama tijela

n Prosjek


























Tijela s čijom aţurnošću u objavi

informacija, priopćenja i

dokumenata na internetskim

stranicama je većina anketiranih

novinara zadovoljna su

Ministarstvo poduzetništva i

obrta, Vlada, Ured predsjednika

Hrvatskog sabora i Ministarstvo

turizma.

Najviše nezadovoljnih ovom

komponentom rada tijela ima

meĎu novinarima koji prate

Ministarstvo kulture i Ministarstvo

financija. Oko 40 % anketiranih

novinara koji su kontaktirali s

ovim tijelima iskazalo je

nezadovoljstvo njihovom

aţurnošću u objavi informacija

na internetskim stranicama.

Prosječna vrijednost na skali od 1 – Potpuno nezadovoljavajuće do 5 – Potpuno zadovoljavajuće

26


Cjelovitost informacija koje se objavljuju na internetskim stranicama



Cjelovitost informacija koje se objavljuju na internetskim stranicama

n Prosjek


























Tijela koja su aţurna u objavi

informacija na svojim

internetskim stranicama u pravilu

objavljuju i cjelovite informacije te

je stoga pozicija pojedinih tijela

slična kao i kod aţurnosti.

Općenito, većina tijela je dobila

blago niţu prosječnu ocjenu za

cjelovitost u odnosu na aţurnost.

Prosječna vrijednost na skali od 1 – Potpuno nezadovoljavajuće do 5 – Potpuno zadovoljavajuće

28


Pravovremenost objave dnevnog reda sjednica Vlade RH


Oko 40 % svih novinara koji su

sudjelovali u ovom istraţivanju smatra

da Vlada Republike Hrvatske

pravovremeno objavljuje dnevne redove

sjednica. MeĎutim, oko 1/3 svih

ispitanika nije mogla dati procjenu jer ne

prati rad Vlade.

Od ispitanika koji su imali barem jedan

kontakt s Vladom u 12 mjeseci prije

provoĎenja istraţivanja, što znači da

vjerojatno prate rad Vlade, njih oko 60 %

smatra da Vlada pravovremeno

objavljuje dnevne redove, dok ¼ smatra

da to nije slučaj. Omjer je 70:30 kada se

isključe oni koji se nisu mogli izjasniti,

kojih je u ovoj skupini bilo oko 16 %.

Televizijski novinari su u pogledu ovoga

nešto kritičniji od ostalih.

29


Je li aktualna Vlada povećala transparentnost dnevnog reda i odluka na

zatvorenom dijelu sjednica Vlade RH?


Transparentnost tema i odluka koje se

donose na zatvorenim dijelovima

sjednice je meĎu novinarima i

stručnjacima bila jedno od spornih

pitanja u prethodnom mandatu.

Oko 40 % svih anketiranih novinara

smatra da je aktualna Vlada povećala

transparentnost zatvorenih dijelova

sjednica, dok se oko 29 % ne slaţe te

smatra ili da nije bilo promjena ili, rjeĎe,

da je čak promjena bila negativna.

Od onih koji su imali kontakt s Vladom,

pa vjerojatno nešto više prate njezin rad,

oko 51% navodi da je aktualna Vlada

povećala transparentnost zatvorenog

dijela sjednica, dok oko 30 % njih

smatra suprotno. Kada se isključe oni

koji nisu odgovorili, dolazimo do omjera

63 % : 37 % meĎu onima koji su bolje

informirani ovoj temi.

30


U kojoj mjeri je uvoĎenje društvenih mreţa u komunikaciju vlasti pomoglo

novinarima?


Aktualna vlast, prije svega sama Vlada RH,

uvela je komunikaciju s javnošću putem

društvenih mreţa, te u prvom dijelu mandata

stavila snaţan naglasak na te nove kanale

komunikacije. Oni naravno nisu namijenjeni

samo novinarima, nego cijeloj javnosti, no

mogu koristiti i novinarima.

Novinari su podijeljeni oko pitanja koliko im je

uvoĎenje tih novih kanala pomoglo u

njihovom radu. Oko polovina navodi da su

imali neke (minimalne) koristi od uvoĎenja tih

novih kanala komunikacije, s tim da većina

njih misli da je doprinos tih kanala

komunikacije novinarskom radu ipak mali.

Druga polovina ima suprotno mišljenje, te

smatra da nije imala nikakve koristi u svom

radu od otvaranja novog kanala

komunikacije.

MlaĎi novinari češće navode da su imali

koristi od uvoĎenja novih kanala

komunikacije preko društvenih mreţa.

Novinari koji prate samo Vladu nešto češće

navode da su imali koristi od novih kanala

komunikacije.

31

Jednakost tretmana

Ocjena jednakog tretmana medija s obzirom na utjecaj


Jednakost tretmana

Ocjena jednakog tretmana medija s obzirom na utjecaj

n Prosjek


























Kada je u pitanju ocjena

jednakog tretmana novinara koji

dolaze iz medija s različitim

utjecajem, značajan broj

ispitanika se suzdrţao od

procjene, što je razumljivo jer

svatko od njih ima vlastita

iskustva te teško moţe procijeniti

na koji način pojedino tijelo tretira

novinare iz drugih medija.

Od novinara koji su se izjasnili,

većina je zadovoljna jednakošću

tretmana prema novinarima iz

svih medija od strane

ministarstava turizma, branitelja,

zdravlja, uprave te HZZO-a.

S druge strane, većina onih koji

su se izjasnili smatraju da

sljedeća tijela ne tretiraju jednako

medije s obzirom na utjecaj:

Vlada RH, te ministarstva zaštite

okoliša i prirode, gospodarstva i

financija. Prosječna vrijednost na skali od 1 – Uopće ne tretiraju jednako do 5 – U potpunosti jednako tretiraju

33

Jednakost tretmana

Ocjena jednakog tretmana medija s obzirom na kritičnost prema radu


Jednakost tretmana

Ocjena jednakog tretmana medija s obzirom na kritičnost prema radu

n Prosjek


























Kao i kod ocjene jednakosti

tretmana prema utjecaju medija,

tako i u pogledu ocjene

jednakosti tretmana medija s

obzirom na razinu kritičnosti

prema politici tijela, značajan broj

anketiranih novinara se suzdrţao

od ocjene.

Oni koji su se izjasnili su na

sličan način ocijenili odnos tijela

prema medijima s obzirom na

kritičnost kao i s obzirom na

utjecaj. Ista tijela su na pri vrhu i

pri dnu rang liste.

Prosječna vrijednost na skali od 1 – Uopće ne tretiraju jednako do 5 – U potpunosti jednako

tretiraju

35

Jednakost tretmana

Ocjena jednakog tretmana novinara s obzirom na osobna poznanstva


Jednakost tretmana

Ocjena jednakog tretmana novinara s obzirom na osobna poznanstva

n Prosjek


























Čini se kako su osobna

poznanstva izmeĎu sluţbenika

za odnose s javnošću i/ili

duţnosnika te novinara ključni

kriteriji prema kojem, po procjeni

anketiranih novinara, nastaje

nejednak tretman novinara i

medija.

Naime, gotovo za sva anketirana

tijela, s izuzetkom Ministarstva

branitelja, veći je broj novinara

tijelo prema ovom kriteriju

ocijenio negativno nego

pozitivno.

U prosjeku je 44 % novinara koji

su procjenjivali pojedina tijela

dalo negativnu ocjenu prema

ovom kriteriju.

Novinari su ovdje bili posebno

kritični prema Vladi RH, te

ministarstvima gospodarstva,

pravosuĎa, unutarnjih poslova,

kulture i financija. Prosječna vrijednost na skali od 1 – Uopće ne tretiraju jednako do 5 – U potpunosti jednako tretiraju

37

Ukupna ocjena odnosa tijela prema novinarima


Ukupna ocjena odnosa tijela prema novinarima

n Prosjek


























Ukupna razina zadovoljstva

odnosa tijela prema novinarima

nije niska. U prosjeku je oko 40

% novinara više ili manje

zadovoljno odnosom tijela s

kojima su imali kontakt prema

njima, a oko 20 % je u prosjeku

iskazalo nezadovoljstvo. Velika

većina tijela ima prosječnu

ocjenu iznad 3, što znači da je

više zadovoljnih nego

nezadovoljnih novinara.

Posebno se ističu Ured

predsjednika RH, HZZO te

ministarstva branitelja, uprave,


ureĎenja te obrane.

Samo dva tijela imaju prosjek

značajno ispod 3, što znači da

dominiraju novinari koji su

nezadovoljni odnosom prema

njima, a to su ministarstva

financija i kulture.

Prosječna vrijednost na skali od 1 – Uopće ne tretiraju jednako do 5 – U potpunosti jednako

tretiraju

39

Ukupna ocjena

Usporedba otvorenosti aktualne vlasti prema novinarima s prethodnom


Većina od 53 % anketiranih novinara

smatra da je aktualna vlast donekle

otvorenija prema novinarima u odnosu

na prethodnu. Suprotno mišljenje ima

1/10 anketiranih novinara, koji smatraju

da je nešto zatvorenija, dok oko 30 %

smatra da nema razlike.

Anketirani televizijski novinari su nešto

kritičniji u odnosu na novinare iz drugih

vrsta medija te oni u prosjeku nešto

manje aktualnu vlast smatraju

otvorenijom od prethodne. Prema

ostalim obiljeţjima novinara nema

znatnih razlika.

Novinari koji su imali kontakte sa

samom Vladom RH su nešto manje

kritični te češće smatraju ili da je

aktualna vlast otvorenija ili da je

podjednako otvorena u odnosu na

prethodnu.

40

Ukupna ocjena

Usporedba učestalosti korištenja neformalnih kanala komunikacije aktualne

vlasti s prethodnom


Oko 1/3 svih anketiranih novinara

smatra kako aktualna vlast koristi

neformalne kanale komunikacije s

medijima, kao što je davanje

ekskluzivnih informacija pojedinim

novinarima, davanje izjava ili komentara

anonimno itd., više nego prethodna, dok

većina ipak ne smatra da je to slučaj.

Novinari koji imaju češće kontakte sa

samom Vladom su podijeljeni po ovom

pitanju. Postoji značajan dio, oko 40 %

njih, koji smatraju da aktualna Vlada

koristi neformalne kanale komunikacije

više od prethodne, ali i nešto veći broj

onih koji smatraju da to nije slučaj.

U obije skupine relativna većina smatra

da je praksa korištenja neformalnih

kanala podjednako učestala u sadašnjoj

i prethodnoj vlasti.

41

Ukupna ocjena

Prihvatljivost korištenja neformalnih kanala komunikacije s novinarima


MeĎutim, sami novinari su podijeljeni po

pitanju prihvatljivosti korištenja

neformalnih kanala komunikacije.

Naime, samo 14 % smatra da to nije

prihvatljivo ni u kojoj situaciji, dok

preostali smatraju da postoje opravdane

situacije za njihovo korištenje.

MeĎutim, ipak velika većina novinara

smatra da to treba biti izuzetak a ne

pravilo. Ovo istraţivanje nije ulazilo

detaljnije u istraţivanje definicije

prihvatljivih situacija za korištenje

neformalnih kanala komunikacije izmeĎu

javnih tijela i novinara.

42

Ukupna ocjena

Procjena učestalosti korištenja neformalnih kanala u hrvatskoj politici u odnosu

na razvijene demokracije


Nešto manje od polovine anketiranih

novinara smatra da se neformalni kanali

komunikacije izmeĎu javnih duţnosnika

u Hrvatskoj koriste češće u odnosu na

prakse u razvijenim demokracijama.

Naravno, navedeni stav nije utemeljen

na objektivnim istraţivanjima ili izravnim

iskustvima novinara, pa stoga više

odraţava stav prema takvoj praksi u

hrvatskom kontekstu. Stoga je

očekivano da se značajan broj ispitanih

suzdrţao od izjašnjavanja. Od onih koji

su se izjasnili, većina smatra kako su

prakse korištenja neformalnih kanala

komunikacije u Hrvatskoj znatno

zastupljenije nego u razvijenim

demokracijama.

43

Primjeri dobre prakse

• Novinari su imali priliku opisati primjere dobre prakse odnosa tijela vlasti

prema medijima. Ovdje su saţeti neki tipovi dobrih praksi:

• Dostupnost duţnosnika iz gospodarskih resora za davanje izjava i snimanja

• Sami ministri su se spremni javiti na mobitel i u večernjim satima

• Stalna dostupnost pojedinih glasnogovornika, često i nakon isteka radnog vremena

• Pojedini glasnogovornici su jako dobro informirani o svom resoru i mogu dati sve

informacije i odgovore „iz glave”

• Pojedini glasnogovornici su spremni spojiti novinara sa sluţbenicima koji mogu dati

detaljnu informaciju i brifing

• Pojedina tijela ekspresno skupe informacije od lokalnih tijela i podruţnica

• Pojedina tijela uvaţavaju argumente iznesene u javnoj raspravi

• Duţnosnici su kooperativni kada sami ţele promovirati svoje projekte

• Aţurnost internetskih stranica pojedinih tijela

• Kooperacija s pojedinim veleposlanstvima RH u slučaju potrebe

44

Primjeri loše prakse

• Kao primjere loših praksi novinari su izdvojili odreĎene obrasce ponašanja

koji se mogu sumirati na sljedeći način:

• Komuniciranje s javnošću putem anonimnih izvora i „povlaštenih” novinara

• Promjena pravila u vezi s mogućnošću snimanja sjednica Vlade

• Neodgovaranje na upite

• Prebacivanje upita na druga tijela

• Odugovlačenje s odgovorima i zaprimanjima upita

• Pozivanje na tajnost podataka kao metoda izbjegavanja davanja odgovora

• Vršenje pritiska na novinare kada se objavi nešto drugačije od onoga kako ţeli tijelo

• Vršenje pritiska na novinare pozivima nadreĎenim urednicima

• Grub i neprofesionalan odnos prema novinarima

• Favoriziranje pojedinih medija kod davanja izjava

• Neosiguravanje sugovornika za snimanje

• Centraliziranje upravljanja informacijama (lokalni uredi ne mogu dati informaciju bez

suglasnosti centrale)

45

Prijedlozi za unapreĎenje

Rezultati istraţivanja 46

Novinari su mogli izabrati više opcija s liste ponuĎenih odgovora


Vaţnost redovitog odrţavanja konferencija za tisak


Iako uvoĎenje redovitih konferencija za

tisak duţnosnika novinari nisu stavili na

sam vrh liste prioriteta za unapreĎenje

odnosa vlasti prema njima, nego tek na

četvrto mjesto, zajedno s povećavanjem

detaljnosti odgovora na novinske upite,

ipak velika većina njih smatra da je

redovito odrţavanje tiskovnih

konferencija vaţno za unapreĎenje

otvorenosti vlasti prema novinarima.

47


Poţeljna učestalost redovitih konferencija za tisak


Novinari imaju različita očekivanja u

pogledu poţeljne učestalosti redovitih

tiskovnih konferencija različitih

duţnosnika, s tim da za pojedini tip

duţnosnika nema suglasja oko te

učestalosti.

Kada je u pitanju predsjednik Vlade,

relativna većina od 40% primjerenim

ritmom tiskovnih konferencija smatra

jednom tjedno, mada podjednak broj

smatra prihvatljivim i rjeĎe, svaka dva

tjedna ili jednom mjesečno.

Kada je u pitanju predsjednik Republike,

relativna većina novinara očekuje

tiskovne konferencije jednom mjesečno.

Novinari su podijeljeni kada je u pitanju

učestalost konferencija za tisak

ministara, tako da podjednak broj ţeli

tjedne konferencije, svaka dva tjedna ili

jednom mjesečno.

Novinari najrjeĎe tiskovne konferencije

očekuju od predsjednika Hrvatskog

sabora.

48

Istraţivački zaključci

• Generalno govoreći, anketirani novinari su u prosjeku relativno zadovoljni odnosom Vladinih i drţavnih tijela prema novinarima. To je vidljivo prije svega iz solidne ukupne ocjene, ali i ocjena pojedinih aspekata koji su obuhvaćeni istraţivanjem.

• MeĎutim, uočljiva je značajna razlika u ocjenama pojedinih tijela na gotovo svim mjerenim indikatorima, što upućuje na zaključak kako ne postoji jednaka praksa različitih tijela te kako prakse pojedinih tijela značajno ovise o samim osobama, kako duţnosnicima tako i samim sluţbenicima zaduţenim za odnose s javnošću.

• Općenito, na svim indikatorima su pozitivno ocijenjena sljedeća tijela: Ministarstvo branitelja, Ministarstvo uprave, Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureĎenja, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje te Ured predsjednika Republike Hrvatske.

• Značajno lošije od ostalih na većini indikatora ocijenjeno je Ministarstvo kulture i Ministarstvo financija.

• Pri dnu rang liste tijela prema ocjenama na svim indikatorima su još i Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo unutarnjih poslova te sama Vlada Republike Hrvatske.

• Dio navedenih razlika u praksama tijela zasigurno proizlazi i iz razlike u političkoj osjetljivosti i vaţnosti tema kojima se pojedino tijelo bavi, no očito je da se time ne mogu objasniti sve uočene razlike.

49


• TakoĎer, valja uočiti i značajne razlike u zadovoljstvu novinara različitim

aspektima i indikatorima odnosa Vladinih i drţavnih tijela prema njima. To

znači da su Vladina i drţavna tijela u nekim aspektima odnosa prema

novinarima na solidnoj razini, dok u drugima postoji značajan prostor za

unapreĎenje.

• Uz ukupnu ocjenu, koja je za sva tijela relativno visoka, novinari su nadprosječno

zadovoljstvo iskazali kada je u pitanju korektnost komunikacije i odnosa sluţbenika

za odnose s javnošću prema novinarima, brzina odgovora na upite, uobičajena

kvaliteta i potpunost odgovora na postavljene upite, aţurnost u objavi informacija,

priopćenja i drugih materijala na internetskim stranicama tijela te pridrţavanje

rokova u odgovorima na upite na koje se primjenjuje ZPPI.

• Kao tri najkritičnija elementa novinari su istaknuli jednak tretman novinara s obzirom

na utjecaj medija iz kojeg dolaze, s obzirom na razinu kritičnosti medija prema

politici pojedinog tijela te s obzirom na osobna poznanstva duţnosnika i/ili

sluţbenika s novinarima. Vezano uz ova tri aspekta novinari su iskazali

nezadovoljstvo gotovo svim tijelima obuhvaćenima istraţivanjem.

• Općenito, većina anketiranih novinara uočava napredak u odnosu i

otvorenosti prema novinarima aktualne vlasti u odnosu na prethodnu.

50


• No kao negativna pojava u praksama odnosa aktualne vlasti prema medijima i novinarima uočava se povećano korištenje neformalnih kanala komunikacije s medijima. Takve prakse većina novinara smatra prihvatljivim u odreĎenim situacijama, ali samo kao izuzetak a ne kao dominantan obrazac odnosa tijela vlasti s medijima.

• Kao prioritetne mjere za poboljšanje odnosa Vladinih i drţavnih tijela prema novinarima ispitanici su istaknuli omogućavanje izravne komunikacije sa sluţbenicima koji rade na pojedinim temama te su s njima dobro upoznati, organizaciju detaljnih brifinga za novinare o kompleksnijim i većim temama, kao što su značajne reforme, zakonski prijedlozi itd. te veću dostupnost duţnosnika za izjave na zahtjev novinara.

• Organiziranje redovitih konferencija za medije takoĎer spada meĎu mjere kojima bi se mogla poboljšati otvorenost Vladinih i drţavnih tijela prema novinarima.

• Novinari smatraju da bi predsjednik Vlade trebao odrţavati redovite konferencije za novinare, i to jednom tjedno ili barem nekoliko puta mjesečno. Ministri ili njihovi zamjenici bi takoĎer trebali po mišljenju anketiranih novinara odrţavati konferencije za tisak barem jednom mjesečno.

• Predsjednik Republike i predsjednik Sabora bi trebali konferencije za tisak odrţavati nešto rjeĎe, jednom mjesečno ili nekoliko puta godišnje.

51

Ograničenja pri zaključivanju

• S obzirom da istraţivanje nije provedeno na slučajnom uzorku, s obzirom na relativno nizak odziv od inicijalnog okvira za izbor uzorka, te s obzirom na nepoznatu strukturu ciljne populacije, zbog čega nije moguće ocijeniti reprezentativnost realiziranog uzorka, rezultati ovog istraţivanja se ne mogu bez zadrške generalizirati na cijelu populaciju novinara koji redovito ili povremeno kontaktiraju s pojedinim tijelima.

• Moguće je da su pojedini čimbenici utjecali na veću ili manju motivaciju pojedinih novinara za sudjelovanje u istraţivanju:

• Akutno nezadovoljstvo nekim recentnim iskustvima moglo je snaţnije motivirati one novinare koji imaju negativno mišljenje o suradnji s pojedinim tijelima

• Posebno pozitivan ili posebno negativan status nekog novinara kod duţnosnika ili sluţbenika nekog tijela su mogli utjecati na njihovu veću motivaciju za odaziv istraţivanju, dok su neki novinari s umjerenijim stavovima moţda rjeĎe sudjelovali u istraţivanju

• Osobna prijateljstva i poznanstva izmeĎu novinara i sluţbenika za odnose s javnošću su mogla utjecati na veću ili manju motivaciju za sudjelovanje u istraţivanju

• Navedeni čimbenici su mogli utjecati na veću zastupljenost ekstremnih stavova.

• Valja imati na umu da je broj ocjena za pojedina tijela mali, često manji od 30, što se smatra granicom za „velike” uzorke u ovakvim istraţivanjima, tako da takve procjene valja tretirati s posebnim oprezom i rezervom.

52

Documents

Istraživanje otvorenosti vladinih i državnih tijela prema novinarima … · 2014. 6. 6. · Ti usmeni odgovori þešće se odnose na zahtjeve novinara za intervjuima, gostovanjima