ISTRAŽIVANJE UZROKA PONOVLJENIH DOLAZAKA TURISTA U GRAD …oliver.efri.hr/zavrsni/558.B.pdf · Grad Novi je neizravno razmjerno dobro vezan i na željezničku,pomorsku i zračnu

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

GORDAN BUTKOVIĆ

ISTRAŽIVANJE UZROKA PONOVLJENIH DOLAZAKA

TURISTA U GRAD NOVI VINODOLSKI

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2014.

2

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

ISTRAŽIVANJE UZROKA PONOVLJENIH DOLAZAKA

TURISTA U GRAD NOVI VINODOLSKI

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Istraživanje tržišta

Mentor: Dr.sc. Mencer Ivan

Student: Gordan Butković 0081126368 (MN)

Rijeka, travanj 2014.

3

SADRŽAJ

1. UVOD………………………………………………………………………………….5

2. OPĆENITO O NOVOM VINODOLSKOM…………………………………………..7

2.1. Geografski položaj Novog Vinodolskog…………………………….…………….7

2.2. Stanovništvo i naselja………………………………………….………………..…7

2.3. Glavne značajke krajolika…………………………………………………………8

2.4. Prometne veze i dostupnost…….………………………………………….………9

2.5. Povijest turizma u Novom Vinodolskom…………….………………….…….…10

2.6. Klima………………………………………………………………………..……12

3. TURISTIČKA PONUDA GRADA NOVOG VINODOLSKOG………..………..…13

3.1. Ponuda smještaja…………………………………………………………...…….13

3.1.1. Hoteli i resorti…………………………………………………..…………13

3.1.2. Privatni smještaj………………………………………………..…………15

3.1.3. Kampovi…………………………………………………………………..15

3.1.4. Odmarališta………………………………………………….…………….15

3.2. Povijesno kulturna baština……………………………………………………….16

3.2.1. Kulturne znamenitosti…………………………………………………….16

3.2.1.1.Vinodolski zakon………………………………………………….…..16

3.2.1.2.Narodni muzej i čitaonica……………………………………….…….16

3.2.1.3.Rodna kuća braće Mažuranić…………………………………….……17

3.2.1.4.Crkva Sv. Filipa i Jakova………………….………………….……….17

3.2.1.5.Rimska utvrda Lopar………………………………………………….18

3.2.1.6.Ruža vjetrova otočića Sv. Marin……………………………………...19

3.2.1.7.Staklena kapelica Uzvišenja Sv. Križa………………………………..19

3.2.2. Kulturne manifestacije, mesopust i foklor……..……………………….…19

3.3. Gastro i eno ponuda…………………………………...………………………….21

3.4. Tematski putevi………………………………………………………..…………21

3.4.1. Planinarske staze.…………………………………………………………21

3.4.2. Biciklističke staze…………………………………………………………22

3.4.3. Oči Vinodola………...……………………………………………………22

3.4.4. Nebeski labirinti………………………………………………….……….23

3.5. Zdravstveni turizam………………………………………………………………24

3.6. Kongresni turizam……………………….……………………………….………24

4

3.7. Sport i rekreacija…………………………………………………………………24

3.8. Manifestacije………………………..……………………………………………24

3.8.1. Ljetni karneval…………………………….………………………………25

3.8.2. Ružica Vinodola……………………….………………………………….27

3.9. Plaže………………………………………...……………………………………28

4. ISTRAŽIVANJE KARAKTERISTIKA TURISTA NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU

GRADA NOVI VINODOLSKI………………………………………………………29

4.1. Karakteristike instrumenta istraživanja i izbor vrste uzorka…….…………….…29

4.2. Rezultati istraživanja……..………………….…………………………..…….…34

4.3. Tipični turist na turističkom tržištu Grada Novi Vinodolski…..………………..78

4.4. Poruka rezultata istraživanja……………………………………………………..78

5. MOGUĆNOSIT NAPRETKA TURIZMA U GRADU NOVOM

VINODOLSKOM.........................................................................................................84

6. ZAKLJUČAK………………………………………………….…..…………………86

POPIS LITERATURE……………………………………….……………………….88

POPIS TABLICA…………………………………………………………………….89

POPIS SLIKA…………………………………………………………………….…..90

POPIS GRAFIKONA………………………………………………………...………91

5

1. UVOD

Predmet ovog rada je istraživanje uzroka ponovljenih dolazaka turista u Grad Novi

Vinodolski.

Novi Vinodolski je grad u središnjem dijelu Hrvatskog primorja. Središte je Rivijere Novi

Vinodolski. Turizam je glavni pokretač gospodarstva u Gradu Novi Vinodolski. Zbog tog

razloga nastojalo se istražiti uzrok ponovljenih dolazaka turista. Za metodu istraživanja

izabrao sam upitnik sa slučajnim uzorkom od 100 ispitanika iz Hrvatske i inozemstva.

Diplomskim radom nastojalo se istražiti uzroke ponovljenih dolazaka turista u Novom

Vinodolskom i potvrditi ili negirati postavljene hipoteze:

H1. Veći broj turista u destinaciji Novi Vinodolski boravi više puta.

H2. Razlog ponovnog dolaska turista u Novi Vinodolski je gostoljubivost lokalnog

stanovništva.

H3. Izvan glavne turističke sezone gosti borave u Novom Vinodolskom više puta.

Svrha ovog rada je doći do odgovora odnosno razloga zbog kojeg turisti ponovno dolaze ili ne

dolaze ljetovati u Novi Vinodolski.

Cilj ovog rada je doći do informacija koje će pridonijeti razvoju turizma u Novom

Vinodolskom.

Sadržaj diplomskog rada podijeljen je u šest međusobno povezanih dijelova.

U UVODU je naveden predmet istraživanja. Druga točka pod nazivom OPĆENITO O

NOVOM VINODOLSKOM objašnjava geografski položaj Novog Vinodolskog, njegovu

klimu, stanovništvo, povijest, krajolik i prometnu dostupnost. TURISTIČKA PONUDA

GRADA NOVOG VINODOLSKOG naziv je trećeg dijela ovog rada. U tom dijelu navodi se

cjelokupna turistička ponuda Novog Vinodolskog. UPITNIK (ANKETA) naziv je četvrtog

dijela ovoga rada. U tom dijelu provodi se istraživanje pomoću upitnika. Taj dio je ujedno i

najvažniji dio diplomskog rada. U petom dijelu, koji nosi naziv MOGUĆNOST NAPRETKA

6

TURIZMA U GRADU NOVOM VINODOLSKOM govori se o mogućnostima turističkog

napretka koji Novi Vinodolski ima u budućnosti.

U ZAKLJUČKU, kao završnom dijelu rada, izložena je sinteza cjelokupnog rada i

istraživanja, te su navedene najvažnije spoznaje do kojih se došlo prilikom izrade ovog

diplomskog rada.

7

2. OPĆENITO O NOVOM VINODOLSKOM

Grad Novi Vinodolski sa svojih 23 km obale i prostranim zaleđem ima turističku tradiciju 136

godina. Sigurno je da je Grad Novi Vinodolski jedan od centara turizma ali i kulture na

području Primorsko goranske županije. Upravo na toj osnovi Grad treba graditi svoj

gospodarski prosperitet.

2.1. Geografski položaj Novog Vinodolskog

Područje Grada Novi Vinodolski nalazi se na sjevernom Jadranu i u sastavu je Primorsko-

goranske županije. Ovaj prostor ujedno je i dio Kvarnerske regije, odnosno povijesne

pokrajine Hrvatskog primorja. Grad zauzima površinu od oko 260 kilometara kvadratnih1. Na

zapadu graniči s područjem grada Crikvenice i Vinodolskom općinom, na sjeveru s općinom

Mrkopalj, na sjeveroistoku s područjem grada Ogulina u Karlovačkoj županiji te na jugu s

općinom Brinje i područjem grada Senja u Ličko-senjskoj županiji. S južne morske strane

nalazi se Velebitski kanal te otok Krk .

2.2. Stanovništvo i naselja

U 2011. godini na području Grada živjelo je 5113 stanovnika ili 19 stanovnika na km², što

znači da se radi o razmjerno rijetko naseljenom području.

Stanovništvo je koncentrirano u priobalju, gdje danas živi oko 90 posto žitelja Grada

(Tablica 1.).

Tablica 1. Stanovništvo na području Grada Novi Vinodolski u 2011.

Naselja Broj stanovnika

Novi Vinodolski 4.005

Klenovica 307

Ledenice 173

Donji Zagon 145

Bater 111

Povile 231

Ostala naselja 141

UKUPNO 5113

IZVOR: Popis stanovništva (2011.), Državni zavod za statistiku, Zagreb

1 Popis stanovništva (2011.), Državni zavod za statistiku, Zagreb

8

Najveća naselja su Novi Vinodolski, u kojem živi više od 70 posto ukupnog stanovništva,

zatim Klenovica i Povile2. Zaleđe, a posebno gorsko-šumsko zaleđe je gotovo pusto što, s

obzirom da je, npr., na području Krmpota sredinom stoljeća živjelo više od 1200 ljudi,

svjedoči o depopulaciji ovog kraja

2.3. Glavne značajke krajolika

U okviru područja grada Novog Vinodolskog izdvajaju se četiri osnovne prirodne cjeline. To

su priobalni prostor na jugu, sasvim mali jugoistočni dio plodne Vinodolske doline na

krajnjem zapadu, kršovito, brdovito zaleđe u središnjem djelu te prostrano visoko – planinsko

šumsko područje na istoku i sjeveru.

Novo-vinodolska obala je najsjeverniji dio Velebitskog kanala. Duga je oko 23 kilometra,

kršovita, razmjerno dobra razvedena i uglavnom lako pristupačna. Čistoća mora omogućuje

uzgoj školjki u uvali Žrnovnica koja je također poznata kao prirodni sljev kvalitetne pitke

vode. Ovdje je važno naglasiti veoma dobro riješeno pročišćavanje otpadnih voda na području

Grada što, u ovom trenutku, predstavlja jednu od strateških prednosti Novog Vinodolskog.

Dio Vinodolske doline u sastavu Grada razmjerno je malen prostor. Ipak, na njega se odnosi

glavnina plodnog zemljišta na cijelom području grada Novog Vinodolskog. Na

poljoprivrednom području „Pavlomir“ uzgaja se vinova loza i različite poljoprivredne

kulture, što bi moglo biti vrlo važno u kontekstu turističkom pozicioniranja Novog.

Prostrano kršovito brdovito zaleđe u središnjem djelu područja grada Novog Vinodolskog

prostire se sve do mora i pretežito je prekriveno livadama i pašnjacima. Kraj obiluje

ljekovitim biljem. Ovaj predio postupno prelazi u šumski pojas, koji se na krajnjem

sjeveroistoku uzdiže do visina od 1301 metru u masivu Javornice i dio je planinskog masiva

Velike Kapele3.

2 Ibidem 3 Poljak, Ž. (1990.), Planine Hrvatske - Planinarsko turistički vodič, Planinarski savez Hrvatske, Zagreb

9

2.4. Prometne veze i dostupnost

Glavna i jedina magistralna prometnica ovog prostora je Jadranska magistrala koja prolazi

cijelom dužinom priobalja i dio je međunarodne ceste D8. Godine 2013. autoput je stigao do

Križišća tj. cca 17 km od Novog Vinodolskog što je jako važno za daljnji turistički razvoj

ovog kraja. Također u potpunosti je rekonstruirana cesta D8 na potezu od Novog Vinodolskog

do Sibinja s uređenjem čak 8 križanja i na taj način u potpunosti cestovni promet grada

zadovoljava zahtjeve današnjih turista. Perspektivno se očekuje da će se budućom dionicom

autoputa Križišće – Žuta Lokva riješiti i problem obilaznice Novog Vinodolskog.

Grad Novi je neizravno razmjerno dobro vezan i na željezničku,pomorsku i zračnu prometnu

mrežu preko manje od pedeset kilometara udaljene Rijeke, odnosno tridesetak kilometara

udaljene zračne luke na Krku.

Geoprometni položaj grada Novog Vinodolskog izrazito je povoljan s obzirom da je ovo

područje najbliži izlaz na toplo more za cijelu Središnju Hrvatsku te za veliki dio Srednje

Europe, naročito za Mađarsku i Slovačku, a u određenoj mjeri i za Češku i Austriju te

dijelove Njemačke i Poljske.

Od najbližih većih gradova kao potencijalnih emitivnih turističkih središta valja istaći 175

kilometara udaljeni Zagreb i 42 kilometara udaljenu Rijeku, te u inozemstvu Trst (122 km),

Veneciju (273 km), Ljubljanu (155 km), Maribor (275 km) i Graz (340 km). Vrlo važna

gradska središta Srednje Europe kao što su Beč, Budimpešta, Munchen, Milano i Bratislava

udaljeni su između 530 i 570 kilometara, što znači da se iz njih do Novog Vinodolskog može

doći bez većih napora u jednom danu (Slika 1.).

10

Slika 1. Karta prometne povezanosti Novog Vinodolskog

IZVOR: http://www.tz-novi-vinodolski.hr/view.asp?idp=37&c=5, 25.04.2014.

2.5. Povijest turizma u Novom Vinodolskom

U centralnom dijelu Hrvatskog Primorja, na Rivijeri Novi Vinodolski, iz stare frankopanske

utvrde zvane Novigrad, razvio se i proširio uz morsku obalu turistički Grad Novi Vinodolski.

Povijesno potvrđen kao političko i kulturno središte Vinodolske knežije "Vinodol" - "Vallis

vinearia" i Vinodolskog zakona iz 1288. godine Novi Vinodolski, kolijevka plejade

književnika iz obitelji Mažuranić, zahvaljujući zimzelenoj vegetaciji i blagim uvjetima

mediteranskog podneblja, čistom moru i zraku, uvrštava se 1878. godine poslije Opatije, u red

turističkih pionira primorskog kraja.

Činjenica da je 1878. godine, uz Bribirsku rivu u Novom Vinodolskom obitelj Mrzljak

izgradila vlastito kupalište, nedugo zatim svećenik Šegulja i trgovac Nikola Srića, potvrđuje

da je turizam rano i čvrsto zakoračio u Novi Vinodolski, pa se ta godina bilježi kao godina

početka razvoja turizma.

11

Ipak, preduvjeti za razvoj turizma stvoreni su mnogo prije, godine 1746. kada je izgrađena

cesta od Novog Vinodolskog, Bakra do Rijeke, a nešto kasnije puštena je na korištenje cesta

Novi-Jasenak-Ogulin kojom je kontinentalni dio Hrvatske povezan s morem.

1886. godine gradi se u luci prvo drveno javno kupalište na plivajućim balvanima koje se

1889. godine seli u uvalu Lišanj čime počinje formiranje kupališno-turističke zone Novog

Vinodolskog. Nedugo zatim, 1892. godine obitelj Potočnjak gradi prvi novljanski hotel

"Lišanj" koji je otvoren 1894. godine sa osam soba i jednom društvenom prostorijom. 1896.

građevinski poduzetnik Ivan Mažuranić izgradio je hotel "Slavuj", a istodobno još jedan

građevinski poduzetnik Stjepan Piškulić počinje graditi i treći novljanski hotel "San Marino".

Izgradnjom hotela i pojavom prvih turističkih posjetitelja osjetila se potreba za gradnjom

komunalnih objekata opće namjene pa se tako 1884. gradi vodovod, obalni put kao šetališta i

novo kupalište sa 60 kabina.

Godine 1902. osniva se Društvo za poljepšanje novog i okolice, a 1909. godine Novi je

proglašen morskim kupalištem i klimatskim lječilištem. Između 1917. i 1922. godine hotel

Lišanj povećava kapacitet na 60 soba.

U razdoblju od 1934. do 1940. godine izgrađena je Jadranska turistička cesta od Sušaka do

Novog Vinodolskog koja je ovo područje još čvršće povezala s europskim emitivnim

turističkim središtima. O rezultatima te povezanosti najbolje govore statistički podaci. Naime

u Novom je 1931. godine boravilo 2.406 turista i ostvarilo 45.006 noćenja, dok je 1939.

godine 3.946 turista ostvarilo 62.992 noćenja.

1948. godine osniva se mjesno ugostiteljsko poduzeće Lišanj, a 1953. osniva se i turističko

društvo. Osnivanjem tih dviju organizacija počelo je treće razdoblje turističkog razvoja

Novog Vinodolskog.

U toj trećoj fazi Novi Vinodolski dopunjava svoju infrastrukturnu opremljenost izgradnjom

benzinske postaje na Jadranskoj turističkoj cesti i u luci, izgradnjom poslovnog prostora

pošte, otvaranjem ambulante, ljekarne, lučke ispostave, autobusne stanice, prodavaonica,

tržnice, ribarnice, kupališta, plaža, te mjesto dobiva izgled suvremenog turističkog gradića.

12

Od 1960. do 1980. godine izgrađuje se turističko naselje Zagori i autokamp Zagori, depadansa

hotela Lišanj, Horizont te bungalovi i autokamp Povile. Osim hotelskih kapaciteta u tom

razdoblju snažno se razvija i kapaciteti u privatnim sobama i apartmanima.

Nastankom države Hrvatske, te pretvorbom i privatizacijom nastupa novo razdoblje

novljanskog turizma. Hotelsko poduzeće Novi se privatizira, dolazi do izgradnje manjih

hotela i pansiona, još više raste broj postelja u privatnom smještaju.

2.6. Klima

Iako smješteno u sjevernom dijelu Jadrana, područje Novog Vinodolskog pokazuje sve

osnovne značajke sredozemne klime sa suhim i toplim ljetima te blagim i vlažnim zimama.

Prosječna godišnja temperatura iznosi 14 °C, dok je prosječna temperatura mjeseca srpnja

23 °C.

Broj dana s jakim vjetrom je razmjerno malen, s time što se većina vjetrovitih dana odnosi na

jesen i zimu. Bura puše mnogo češće od juga, ali rijetko dosiže snagu približnu buri kod

obližnjeg Senja. Zahvaljujući eksponiranosti obale prema jugozapadu Novi Vinodolski se

ističe većom osunčanošću ( oko 2500 sunčanih sati godišnje) nego, na primjer , obližnja

Opatija.4

4 Matejčić, R., (1989.), Crikvenica-područje općine, Privredni vjesnik, Zagreb

13

3. TURISTIČKA PONUDA GRADA NOVOG VINODOLSKOG

Turističko područje Gada Novi Vinodolski poznato je po mnogobrojnim privatnim

apartmanima, hotelima, kampovima i odmaralištima.

3.1. Ponuda smještaja

Područje Rivijere Novi Vinodolski raspolaže sa smještajnim kapacitetima u hotelima,

kampovima, privatnom smještaju i odmaralištima. Nivo kvalitete smještaja ukupno gledano

zadovoljava goste slabije ali isto tako i veće platežne moći obzirom na kvalitetu pojedinog

objekta.

3.1.1. Hoteli i resorti

Na području Novog Vinodolskog nalaze se 3 hotela: Lišanj, Novi Spa Hotels & Resort i hotel

Tamaris.

Hotel Lišanj raspolaže sa 160 dvokrevetnih soba. Sve sobe raspolažu vlastitim TWC, SAT

TV, telefonom i većina ih je s balkonom na morskoj strani, te mogućnošću trećeg ležaja.

Pored hotela nalazi se i depandansa Horizont, koja raspolaže sa 50 dvokrevetnih soba. Sve

sobe u depandansi imaju TWC i balkon na morskoj strani. Hotel se nalazi na samoj plaži i

šetnici uz more, u neposrednoj blizini autobusne stanice, benzinske pumpe i pošte, a udaljen

je samo nekoliko minuta hoda od centra grada (Slika 2.).

Slika 2. Hotel Lišanj


14

Novi Spa Hotels & Resort je jedinstveni luksuzni resort na plaži u Hrvatskoj.

Resort je smješten na blagoj uzvisini duž 1,5 km dugačke obale, što omogućuje da većina od

75 hotelskih soba i apartmana, te svih 336 luksuznih apartmana u vilama pružaju nezaboravne

panoramske poglede iz vlastitih balkona, terasa ili vrtova. U sklopu kompleksa je i wellness

koji se prostire na 10000 m2 (Slika 3.).

Slika 3. Novi Spa Hotels & Resort

IZVOR: http://www.novi.hr/hr/foto-galerija, 25.04.2014.

Hotel Tamaris smješten je na izuzetno atraktivnoj lokaciji u samom parku, tik uz gradsku

plažu (50m) ,200 m od najužeg centra grada i gradske luke. Raspolaže sa 13 luksuzno

uređenih dvokrevetnih soba i dva apartmana, modernom garažom, a za poslovne ljude tu je i

potpuno opremljena sala za sastanke (cca 20 ljudi).

Hotel posjeduje bazen sa grijanom slatkom vodom (Slika 4.).

Slika 4. Hotel Tamaris


15

3.1.2. Privatni smještaj

Na području Grada u vrijeme turističke sezone turistima se nudi smještaj kod 785 privatnih

iznajmljivača sa 4745 postelja, te samim tim to je postao najpopularniji oblik smještaja.

Danas privatni smještaj ostvaruje više od 50% noćenja.5

Privatni smještaj povećava broj smještajnih jedinica i kvalitetu iz godine u godinu jer je

respektabilan broj turista koji upravo žele takav vid smještaja pa ne čudi da se popunjenost

privatnog smještaja povećala iznad 60 dana.

Zadnje 2 godine na području Kvarnera osmišljen je poseban brend, Kvarner Family. Znak je

to provjerene turističke kvalitete, standarda i prepoznatljivosti brendiranih apartmana, kuća za

odmor, kampova i soba privatnih iznajmljivača u ovoj regiji. Oznaka Kvarner Family

provjereno je mjesto za odmor uređenog okoliša, ugodno opremljenog interijera,

prepoznatljivog objekta, poštivanja tradicije, vjernosti gostiju te doživljaja domaćinskog i

obiteljskog ugođaja. Na području Grada 18 apartmana i kuća za odmor nosi oznaku Kvarner

Family.

3.1.3. Kampovi

Na području Grada nalaze se 4 autokampa sa 2800 smještajnih jedinica. Smješteni su u

turističkim mjestima Povile, Klenovica, Kozica i Sibinj te se svi nalaze u neposrednoj blizini

mora. Danas čine 10% udjela u turističkim noćenjima.6

3.1.4. Odmarališta

Na području novoga se nalazi 5 odmarališta sa kapacitetom od 350 smještajnih jedinica.7

5 Statistika (2013.), TZ Grada Novi Vinodolski 6 Ibidem 7 Ibidem

16

3.2. Povijesno kulturna baština

Grad Novi Vinodolskim može se podičiti velikim brojem kulturnih znamenitosti kao i

kulturnih manifestacija. Svakako treba izdvojiti Vinodolski zakon, Narodni muzej i čitaonicu,

rodnu kuću braće Mažuranić, crkvu Sv. Filipa i Jakova te Novljanski mesopust koji je od

strane Ministarstva kulture proglašen zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom

Republike Hrvatske.

3.2.1. Kulturne znamenitosti

Veliki broj kulturnih znamenitosti Grada Novog Vinodolski predstavlja veliku bogatstvo i u

sagledavanju turističkih mogućnosti Rivijere Novi Vinodolski a za očekivati je da će se u

budućnost segment kulturne ponude još više valorizirati i postati sve veći razlog za dolazak

turista u Novi Vinodolski.

3.2.1.1. Vinodolski zakon

Vinodolski zakon donesen u Novom Vinodolskom 6. siječnja 1288 (a sačuvan u glagoljskom

rukopisu iz 16. st.), najstariji hrvatski zakonski spomenik, pisan

brzopisnom (kurzivnom) glagoljicom. On je trebao urediti pravne odnose kada su se, dotada

slobodne vinodolske općine, našle u feudalnom posjedu krčkih knezova (kasnijih

Frankopana) darom kralja Andrije II 1255. godine. U Zakonu se često ističe da je on

kodifikacija starih dobrih običaja, no zapravo se išlo za osiguranjem kneževih prava i

definiranjem kaznenoga prava, te nam on vrlo dobro oslikava društvenu situaciju u našim

primorskim mjestima toga doba. Uza sve to u njem je prvi put posvjedočena uporaba

imena »hrvatski« za oznaku našega jezika.

3.2.1.2. Narodni muzej i čitaonica

U prizemnom dijelu frankopanskog kaštela smještena je Narodna čitaonica i knjižnica, koja je

osnovana za vrijeme ilirskog preporoda, 1845. godine. Čitaonica je odigrala veoma značajnu

ulogu u kulturnom životu mjesta, pa su Novljani iz zahvalnosti njenom osnivaču kanoniku

Josipu Mažuraniću, 9. prosinca 1988. podigli spomen ploču na njegovoj rodnoj kući u starom

gradu.

17

Na drugom katu kaštela je Narodni muzej koji je po osnivanju bio smješten u prostorijama

nekadašnje Biskupije. Tu vrijednu instituciju osnovao je 1. svibnja 1951. Novljanin, učitelj

Juraj Potočnjak. Vrlo zanimljivi i originalni izlošci Muzeja pobuđuju interes posjetitelja, jer ih

oni mogu upoznati s kulturom prošlosti naroda toga kraja, njegovim životom i običajima od

1288. godine do danas. Posebno je zanimljiva etnografska zbirka izvornih narodnih nošnji i

instrumenata, zatim arheološki i hidroarheološki nalazi iz Novog Vinodolskog i Povila, zbirka

umjetničkih predmeta i oružja te memorijalna zbirka književnika Mažuranića.

3.2.1.3. Rodna kuća braće Mažuranić

U samom središtu grada nalazi se kuća u kojoj su rođeni veliki hrvatski književnici Antun,

Matija i svakako najpoznatiji Ivan Mažuranić – prvi hrvatski ban pučanin. Njegovo

najpoznatije djelo „Smrt Smail-age Čengića“ objavljeno je 1846. godine i predstavlja jedno

od najznačajnijih literarnih dostignuća u hrvatskoj književnosti.

Danas se tamo nalazi Dječji dom "Braće Mažuranić" u kojem su smiještena djeca iz cijele

Hrvatske.

3.2.1.4. Crkva Sv. Filipa i Jakova

Župna crkva Sv. Filipa i Jakova jedno vrijeme je bila stolna crkva. Promjenom statusa, crkvi

je produženo poligonalno svetište 1520. u stilu kasne gotike, a u 18. stoljeću je pregrađena i

dograđena s pokrajnim lađama, u baroknom stilu.

U crkvi su sahranjeni posmrtni ostaci biskupa Kristofora koji je za vrijeme Krbavske bitke

1493. godine prenio sjedište Modruške biskupije u Novi Vinodolski. Na prvom bočnom oltaru

nalazi se drvena gotička madona iz 15. stoljeća. U 17. stoljeću crkva je dobila vrijedne

barokne, drvorezbarene klupe, a za glavni oltar nabavljena je pala s likovima svetaca titulara.

U crkvenom su posjedu dva srebrna relikvijarija iz 15. stoljeća i iluminirani glagoljski

kodeksi iz 15. stoljeća.

Na početku 20. st. generalno se pregrađuje pročelje župne crkve, ruši zvonik na ulazu, a po

projektu arhitekta Vilima Rauschera uređuje se pročelje u stilu historicizma i 1909. započinje

gradnja današnjeg zvonika, koji obrisu grada daje snažan vertikalni naglasak.

18

Na vanjskoj strani zapadnog zida crkve uklesana je godina 1520. Vjeruje se da je to godina

obnove ili dogradnja crkve, jer se pouzdano zna da je u Novom za vrijeme donošenja

Vinodolskog zakona već postojala crkva.

3.2.1.5. Rimska utvrda Lopar

Lopar datira iz 3. ili 4. stoljeću poslije Krista. Stručnjaci se u ocjenama razilaze. Jedni tvrde

da je Lopar bio stara rimska utvrda, dok drugi smatraju da je to bio srednjovjekovni,

frankopanski grad. Kako bilo da bilo, žalosno je što su nam danas kao svjedoci prošlosti ostali

samo ostaci zidova, koji ništa ne govore, ali sigurno mnogo pamte.

U prošlosti se utvrda zvala Lopsica, a kasnije su joj naziv Novljani kroatizirali u Lopar.

Utvrda je branila ovaj dio Velebitskoga kanala od najezda neprijateljskih vojski na brodovlju.

Prema kronologiji, jasno je da je starija od staroga Novoga Grada, kako se Novi Vinodolski

zvao u svojem predživotu. Tek mnogo kasnije, kada je već Novi bio svoj na svome, pa još i

puna tri stoljeća nakon donošenja Vinodolskog zakona, Mleci su 1598. godine – a

zapovjednik im je bio admiral Ivan Bembo – dobro protresli gradinu Lopar i razorili je u

znatnoj mjeri. Rekonstrukcija tlocrta grada, kao i fotografije, potvrđuju da je grad imao oblik

peterokutne građevine, koju su s mora branile dvije jače četvrtaste kule, a sa sjevera dvije

manje (Slika 5.)

Slika 5. Rimska utvrda Lopar

IZVOR: Crtež J. Potočnjak

19

3.2.1.6. Ruža vjetrova otočića Sv. Marin

Otočić Sv. Marina udaljen je 205 metara od istočne obale Grada Novog Vinodolskog. Crkveni

objekat sa otokom čini ambijentalnu cjelinu koja predstavlja na neki način simbol grada što se

očituje u tome da se pojavljuje kao motiv na razglednicama i spominje u povijesnim

knjigama. Sam otočić plijeni svojim izgledom, te je vrlo često motiv za sve otoke na nivou

cijelog Kvarnera (naslovnica Triptiha Kvarner).

Od objekata na samom otočiću nalazi se crkvica Sv. Marina koja je u dosta derutnom stanju,

srušena ribarska koliba, te malo privezište koje je također dobrim dijelom srušeno. Ranije su

na otočiću bile dvije tunere kao i dovedena voda i struja.

2011. godine krenulo se u obnavljanje otočića. Uredile su se pristupne staze, tunera, privezište

za male barke, prostor za priredbe i postavilo se osam klupa položenih u smjeru 8 vjetrova.

3.2.1.7. Staklena kapelica Uzvišenja Sv. Križa

Staklena kapela je izvedena iz metalne konstrukcije, staklenih pročelja i krovišta. Secesijskih

je stilskih odlika. Kapelu je prema kazivanju lokalnog stanovništva dao podignuti Petar Krpan

zvan Samac, vlasnik ovog posjeda, početkom dvadesetog stoljeća. U neposrednoj blizini

izgrađena je kamena cisterna kružnog tlocrta ograđena niskim kamenim grlom bunara. Okoliš

je u cijelosti oblikovan suhozidom.

Kompleks predstavlja vrijedan primjerak sačuvane graditeljske baštine ovog kraja.

Specifičnost kompleksu svakako daje kapelica izgrađena u staklu što je jedinstven primjer

oblikovanja sakralnog objekta ne samo ovog područja nego i šire

3.2.2. Kulturne manifestacije, mesopust i foklor

Osebujno običajno nasljeđe Grada Novog Vinodolskog sabire se, čuva i moćno podastire u

vrijeme mesopusnih narodnih običaja, koji za Novljane predstavljaju pravi blagdan.

Mesopusni običaji započinju u četvrtak tri tjedna prije Pepelnice ili Čiste srijede, po

katoličkom kalendaru. Od prvoga četvrtka do Pepelnice nižu se brojni događaji po znanim i

brižno održavanim tradicijskim pravilima.

20

Tri mesopusna četvrtka, MESOPUSTARI - grupa mladića predvođena advitorom,

napovidaju ženidbu starih udovaca i udovica. Nedjelja iza prvoga četvrtka je “Ženidba mlade

Mesopustove”, koju najavljuju stari svati, a svi sudionici su muškarci odjeveni u mušku i

žensku narodnu nošnju. Vjenčanje se obavlja u jednoj od novljanskih gostionica. Vrhunac

običaja započinje u noći mesopusne subote (iza trećega četvrtka), kada se misi (izrađuje) i

krsti MESOPUST - lutka od slame koja predstavlja muškarca u lijepoj odjeći, lijepoga lica, s

polucilindrom na glavi. Sjedi na stolcu, a iznosi se i stavlja na kuke, “na travicu” na zidu

kaštela, iznad trga na kojem se igra kolo. On će biti u zatvoru, “v reštu” i na kraju će biti

osuđen.

Posebna svečanost za oko je novljansko kolo, koje se igra tri glavna mesopusna dana - u

nedjelju, ponedjeljak i utorak prije Pepelnice. Započinje u poslijepodnevnim satima kada

povorka žena, muškaraca i djece u novljanskoj nošnji predvođena sopnjom sopila i pivačima

kola dolazi na trg ispred kaštela. Pivači započinju pjevati junačke narodne pjesme i pozivati u

kolo koje se formira oko njih. Igrajući se, izmjenjuju tri koraka: senjski, arbanaški i

poskočica. Igra se do večernjih sati pa se u kolu i oko njega nađe cijeli grad.

Nezaboravnu sliku pruža prekrasna ženska i muška nošnja u nekoliko boja koju osobito krasi

bjelina i čistoća rupca na poseban način vezanog na glavi i košulja bogatih rukava s čipkom

na kraju.

Ta slika događanja: igranje kola, pjesma predvođena parovima pivača i ljepota nošnje

zasigurno je jedan od najdojmljivijih tradicijskih prizora običajne kulturne baštine koju treba

doživjeti.

Mesopusni običaji završavaju u utorak, kada se prekida kolo i provodi parnica uz čitanje Žitka

Mesopusta. Mesopust - lutka osuđen je za sve što ne valja u Novom i oko njega. Na

Pepelnicu, odnosno Čistu srijedu je sprogod Mesopusta - pogrebna povorka svih

“ožalošćenih” žitelja grada koji se od događanja opraštaju uzvicima “Bil je, ni ga, opet će

prit”.

21

3.3. Gastro i eno ponuda

Područje Novog Vinodolskog ima veliki broj restorana koji u svojim menijima nude

autohtonu hranu te razne specijalitete ovog kraja. Obzirom na geografsku raznolikost

područja Novog Vinodolskog tu se uz standardnu ponudu jela sa roštilja i ribe može u punudi

pronaći veliki broj lovačkih specijaliteta.

Jako bitnim je i veliki procvat vinograda na predjelu Pavlomir gdje se na 33 ha uzgaja

vinova loza i to nekoliko sorti s naglaskom na žlahtini koja je i ponikla upravo u vinogradima

Vinodola i postala nezaobilazni dio turističke ponude. Ukupno proizvodnja vina iznosi cca

130.000 litara godišnje.

3.4. Tematski putevi

3.4.1. Planinarske staze

Glavni planinski put na području grada Novi Vinodolski dio je Kapelske transverzale kao

jednog od najatraktivnijih planinarskih itinerera u Hrvatskoj. Ishodište ovog puta je u

Klenovici, odakle se preko planinskog skloništa u Viništu, u sastavu Donjih Krmpota, penje

do Kolovratskih stijena. Staza uglavnom prolazi otvorenim krškim prostorima i ističe se

nizom lijepih vidika prema obali i otocima.

Od Kolovratnih stijena put dalje ide kroz duboke divlje šumske prostore Velike Kapele preko

planinskih skloništa „Ričice“ i „Duliba“ do vrha Javornice, gdje ulazi u prostor Strogog

prirodnog rezervata „Bijele i Samarske stijene“. Tu postoji niz posebnih planinskih puteva

kroz surovi krš s odvojcima prema Mrkoplju, vrhu Bjelolasica i Jasenku.

Kod skloništa „Duliba“ odvaja se put prema atraktivnom vrhu Ričičko bilo, a nedaleko

Kolovratskih stijena postoji alternativni put prema obali preko Alana do Sibinja s odvojkom

za Vratnik i dalje prema Velebitu. U pripremi je i markiranje planinskih staza od Ričičkog

bila preko Breza za Lukovo u Vinodolskoj općini te veza Lukova s Bijelim Stijenama koja

uglavnom prolazi područjem Grada Novi Vinodolski .

Dosta je dobra i mreža planinskih skloništa. Trenutno ih ima četiri – Vinište, Ričice, Duliba i

Ratkovo sklonište u Samarskim stijenama, a uskoro bi se moglo urediti i peto na Ričičkom

22

bilu. Planinari i turisti mogu koristiti i dobro uređeni lovački dom u Gornjim Krmpotama s

kvalitetnom ugostiteljskom ponudom, a dobre preduvjete za turističko-planinsko korištenje

imaju i lovački dom „Radinja“ u Gornjem Zagonu te velika i lijepo uređena šumska kuća u

Brezama.

3.4.2. Biciklističke staze

Područje grada Novi Vinodolski razmjerno je povoljno za biciklizam, budući da postoji gusta

mreža vrlo slabo prometnih cesta u atraktivnom prostoru zaleđa. Osobito su atraktivne

razmjerno duge asfaltirane ceste Novi Vinodolski-Breze-Lukovo te Klenovica-Krmpote-

Drežnica. Asfaltiranje ceste Rudolfine preko Stalka omogućilo bi vrlo atraktivnu kružnu

vezu Novi Vinodolski-Breze-Jasenak-Drežnica-Krmpote-Kllenovica, iako se ova cesta zbog

razmjerno dobre kvalitete makadamske podloge već sada može koristiti za vožnju običnim

biciklima.

U planinskom dijelu su zahvaljujući postojanju niza makadamskih šumskih cesta dobri uvjeti

i za brdski biciklizam. Tim cestama moguć je i pristup i do Strogog prirodnog rezervata Bijele

i Samarske stijene i dalje prema Begovom Razdolju i Mrkoplju. S obzirom da se radi

uglavnom o šumskom području na velikim visinama, ovaj oblik rekreacije mogao bi biti

osobito atraktivan u vrijeme ljetnih vrućina.

3.4.3. Oči Vinodola

Oči Vinodola se sastoje od 6 vidikovaca na području Vinodolske opčine (iznad naselja

Drivenik – vidikovac "Mahavica", iznad naselja Grižane/Tribalj – vidikovac "Pridva", iznad

naselja naselja Bribir – vidikovac "Slipica") i Grada Novi Vinodolski (iznad naselja Ledenice

– vidikovac "Gradina", ispod Svibe vidikovac "Sviba", te kod Krmpota – vidikovac "Kuk".)

1. Vidikovac „Gradina" 379 mnm

Vidikovac je smješten na cesti Novi Vinodolski - Ledenice odmah iznad naselja Ledenice sa

prekrasnim pogledom na ledeničko polje, Novi Vinodolski, Klenovicu, Velebit i Kvarnersko

otočje.

2. Vidikovac „Sviba" 753 mnm (naziv po obližnjem vrhu)

23

Desno od ceste Novi Vinodolski – Breze sa prekrasnih planinskih livada Pletena, te uživajući

u nesmetanim vidicima na cijelo okolno područje na cestom nedaleko Luke Krmpotske nalazi

se vidikovac „Sviba". Cijela cesta predstavlja vidikovac. Sam vidikovac smješten je podno

travnatih obronaka Male i Velike Svibe na prekrasni planinskim livadama sa nesputanim

atraktivnim vidicima na sve strane: planinsko zaleđe, zaobalna naselja, Kvarnerski zaljev,

Velebit i Učku.

3. Vidikovac „ Kuk" 301 mnm (dat naziv po obližnjem vrhu)

Odmah sa primorske strane na samom ulazu u Krmpotsko polje u Krmpotama smješten je

vidikovac „Kuk", sa interesantnim pogledom na cijelu Novljansku rivijeru (Smokvica,

Klenovica, Povile i Novi Vinodolski), Kvarnerski zaljev i otočje Velebit, Učku, te uzdužni

pogled na Vinodolsku dolinu.

3.4.4. Nebeski labirinti

Nebeski labirinti na proplancima i dolinama Gornjih Krmpota obogatili su turističku ponudu

u zaleđu Novog Vinodolskog. Deset od kamena složenih labirinata nalazi se u blizini

vidikovca Sviba te staklene kapelice u selu Omar, a u blizini je i lovački dom, sa svojom

zanimljivom gastro ponudom.

Nebeski labirinti povezani su s astonomskim i kozmičkim obrascima. Svojom nazočnošću

imaju vrlo pozitivna djelovanja na cijelu okolinu te stvaraju ravnotežu na tijelu samoga

planeta Zemlje. Ljudi koriste labirinte kao jedan od načina povratka sebi, odnosno sredstvo

istraživanja svojega mjesta pod Suncem, svoje ljudskosti. Česta hodanja kroz razne labirinte

potiču pozitivne promjene na svim nivoima, odnosima s drugim ljudima, psihološkim

problemima te poslovnim i materijalnim odnosima.

Labirint moći ili Sunčev labirint, kojemu je element vatra najstariji je i najpoznatiji oblik

labirinta. To je duhovni labirint. Labirint osjećaja ili Mjesečev labirint, kojemu je element

voda, predstavlja put do unutarnjeg srca, a odnosi se na cjelokupan osjećajni život. Labirint

energije ili Marsov labirint, kojemu je element vatra, predstavlja put do unutarnjeg ratnika/

ratnice, a labirint povezanosti ili Merkurov labirint, kojemu je element zrak, predstavlja put

do unutarnjeg igrača/ igračice. Labirint mudrosti je Jupiterov labirint, kojemu je element

prostor, predstavlja izravno stjecanje znanja i mudrosti. Labirintu ljubavi i stvaralaštva ili

24

Venerinom labirintu, element je voda, a predstavlja put do unutarnjeg ljubavnika, umjetnika

ili stvaratelja. Labirint života i smrti ili Saturnov labirint, kojemu je element zemlja,

predstavlja tijek života, a labirint preobrazbe ili Rauhov labirint - labirint sjevernog

Mjesečevog čvora potiče sve vrste promjena u životu. Labirint slobode ili Keuptov labirint -

labirint južnog Mjesečevog čvora simbolizira put do prosvjetljenja. Ganešov labirint je

labirint svega, cjelovitosti, punine i ne pripada području nebeskih labirinata.

Stvara pozitivnu pozadinu za sve vidove života.

3.5. Zdravstveni turizam

Zdrastveni turizam na području Rivijere ima odlične klimatske pretpostavke koje su ranijih

godinama bile jako dobro iskorištene i bile jak motiv dolaska turista u Novi Vinodolski.

Nažalost u posljednjih nekoliko godina zdrastveni turizam bilježi stagnaciju bez obzira ne

odlične uvjete u Novi resortu.

3.6. Kongresni turizam

Uvjete za kongresni turizam na području Novog Vinodolskog imaju sva tri hotela. Hotel

Tamaris idealan je sa manje seminare, hotel Lišanj ima veliki kapacitet te obzirom na nivo

smještaja od 2 zvjezdice omogućava kongrese za klijentelu manje platežne moći. Novi resort

ima uvjete za ekskluzivni kongresni turizam.

3.7. Sport i rekreacija

Rivijera Novi Vinodolski raspolaže velikim brojem sportskih terena i sadržaja kako na kopnu

tako i na moru. Prostrano zaobalje pruža veliku priliku rekreativcima kroz ranije nevedenu

ponudu tematskih puteva. Da bi se ponuda zaokružila potrebna je izgradnja sportske dvorane

te bazena za pripreme aktivnih sportaša.

3.8. Manifestacije

Menifestacije kao vrlo važan dio turističke ponude Grada Novi Vinodolski posebno se njeguju i

predstavljaju s jedne strane dobar motiv za dolazak turista ali isto tako i mogućnost povećane

potrošnje gostiju.

25

3.8.1. Ljetni karneval

Međunarodni ljetni karneval u Novom Vinodolskom održao se do sada 22 puta. Međutim i

ranijih godina bilo je pokušaja osmišljavanja ljetnog karnevala. Naravno, nije imao sve

karakteristike karnevala budući da isti u pravilu mora u svom programu imati formiranu

karnevalsku povorku. Naime, radilo se o feštama na kojima su učestvovali mesopustari

nadopunjeni i nekim drugim dijelovima narodnog mesopusnog običaja i kao takvi bili vrlo

dobro prihvaćeni kako od turista tako i domicilnog stanovništva.

Upravo je Turistička zajednica Mjesta Novi Vinodolski prepoznala ogromne mogućnosti koje

ima Novi Vinodolski za organizaciju velikog ljetnog karnevala. Naime, ljetni karneval ne bi

bilo moguće organizirati na prostorima koji nemaju određenu karnevalsku tradiciju i bolje

rečeno tradiciju maškaranja. Uz to veoma je bitno imati i potrebne prostorne predispozicije

kao što je odgovarajuća trasa i potrebni trgovi.

Velika je sreća da su i mnogi drugi odmah prepoznali ljetni karneval kao istinski veliki

projekat koji je postao jedan od simbola prepoznatljivosti Novog Vinodolskog. Naravno,

neophodno je kazati da velikog karnevala ne bi bilo bez ogromnog angažmana brojnih

volontera i pojedinaca po pitanju ideja, ali isto tako i organizacije.

Prvi ljetni karneval održan je 1992. godine i uz učešće mesopustara i maškara iz Novog

Vinodolskog učestvovala je grupa iz Otočka (DVD), te grupa Maramunti Campetto iz Rijeke

sa ukupno cca 300 učesnika. Povorka je do centra krenula sa rive. Narednih nekoliko godina

karneval kreće sa rive. Međutim, na prolazu karnevalske povorke magistralom javljaju se prvi

veliki problemi. Naime, dolazi do djelomičnog zatvaranja Jadranske magistrale. To uzrokuje

nemogućnost prometovanja, te velike kolone automobila koje čekaju završetak karnevala.

Izgradnjom autobusnog kolodvora povorka kreće sa autobusnog kolodvora i nestaju svi

problemi vezani uz promet Jadranskom turističkom cestom. Programski traje dva dana. Prvi

dan kao dječji karneval, a drugi veliki međunarodni karneval. Trajanje povorke nastoji se

ograničiti na cca dva sata, kako bi ista u potpunosti bila dinamična.

Karnevalske grupe okupljaju se na autobusnom kolodvoru i povorka prolazi Korzom

Hrvatskih branitelja do centra. U centru program dalje teče na Trgu Ivana Mažuranića,

Frankopanskom trgu i Trgu Vinodolskog zakona. Razumljivo je da za vrijeme trajanja

26

karnevala prometovanje Korzom i centrom u potpunosti zatvoreno, te se svi u potpunosti

prepuštaju čarima karnevala. Posebna dekoracija grada tijekom karnevala, okićenost trgova, te

uređenost izloga, posebna dekoracija bina kao i nezaobilazni vatromet dodatne su atrakcije

karnevala. Monogobrojne glazbe i kvalitetni voditelji daju karnevalu posebnu zanimljivost.

Uz ples i kvalitetnu gastro ponudu karnevalska ludovanja traju do sitnih jutarnjih sati.

Posebna vrijednost karnevala je nemjerljivi doprinos promidžbi Novog Vinodolskog. Gotovo

da nema medija koji ne prati karneval. Uz to na stotine turista kamerama i fotoaparatima šalju

širom svijeta dokaze o nezaboravnoj fešti u Novom Vinodolskom.

U prvim godinama organizacije karnevala nastojalo se je dati i prikaz dijela mesopusnih

običaja. Međutim, veoma je teško u takvim masovnim programima pozornost posjetitelja

usmjeriti na običajne sadržaje kao što su kolo, sopile i sl. Tako su kao osnovni običajni dio

ostali mesopustari kao predvodnici karnevalske povorke. Uz mesopustare tu je i velika ljetna

maskota mesopusta, te brojni uzvanici. Posebno atraktivno djeluju brojna alegorijska kola.

Kada spominjemo uzvanike moramo spomenuti da je našem karnevalu u 2 navrata nazočio

gospodin Henry van den Kroon – predsjednik Europske udruge karnevalskih gradova i tim

činom dao poseban status našem karnevalu.

Tih prvih nekoliko karnevala održano je početkom kolovoza, a kasnije se prelazi na termin u

drugom punom vikendu u mjesecu srpnju. Razlozi za mijenjanje termina leže u činjenici da

početkom kolovoza naš Grad doživljava turističku špicu i jednostavno je preveliki broj ljudi

nazočio karnevalu. Pomicanjem karnevala na početak srpnja dolazi do popunjenja smještajnih

kapaciteta u poznatim srpanjskim rupama, a brojni posjetitelji dobivaju koliko toliko mogućn

Već na drugom karnevalu održanom 1993. godine učestvuje cca 2000 učesnika sa cca 50

organiziranih grupa. Taj broj uglavnom ostaje do danas i tako Novljanski međunarodni ljetni

karneval postaje jednim od najvećih ljetnih karnevala na Jadranu. Karneval u dva dana

održavanja prati preko 25.000 posjetitelja.

Karneval postaje tradicionalan i održava se svake godine osim 1995. godine zbog Vojno

redarstvene akcije Oluja.

27

Godine 2000. karneval postaje megaprojektom Turističke zajednice Županije i Hrvatske

turističke zajednice i kao takav te iste godine ulazi u najuži izbor za najoriginalniji turistički

proizvod u Hrvatskoj u akciji Hrvatske turističke zajednice u pod nazivom Volim Hrvatsku.

Turistička zajednica Novi Vinodolski postaje 1996. godine članom Europske udruge

karnevalskih gradova (FECC) sa središtem u Ansterdamu, a iste godine osniva se u Rijeci

Hrvatska udruga karnevalista čiji je suosnivač i Turistička zajednica Grada Novi Vinodolski.

Godine 2000. na izbornoj skupštini Udruge u Cavtatu za predsjednika izabran je Vladimir

Butković iz Novog Vinodolskog i sjedište Udruge seli u Novi Vinodolski.

2002. godine na Konvenciji Udruženja karnevalskih gradova Europe u Poljskoj, Novi

Vinodolski dobiva organizaciju i domaćinstvo Konvencije 2006. g. i time titulu SVJETSKI

GRAD KARNEVALA 2006. godine. Konvencija je najveći skup čelnika Karnevalskih

gradova Europe i svijeta.

3.8.2. Ružica Vinodola

U Vinodolu postoji priča zabilježena prema usmenoj predaji. Priča je to o običaju koji seže u

davninu, u minula stoljeća vladavine hrvatske plemićke obitelji Frankopan. Prema toj priči, po

završetku berbe, u vinogradu, među beračicama birala se RUŽICA, djevojka koja je bila

najljepša i majmarljivija. Ovjenčali bi je vinovom lozom i uz zvuke starinskih narodnih

glazbala, na čelu povorke odveli u grad. Posljednji se put, kažu zapisivači, taj događaj zbio u

XIX. stoljeću, 1880. godine.

Na temelju te priče rekonstruirana je današnja Ružica Vinodola. Na tragu nekadašnjeg izbora

Ružice osmišljene su igre za natjecanje Ružica, na tragu onodobnih sajmova osmišljena je

ponuda suvremenih ekološki ili ručno izrađenih proizvoda. Na tragu starinskih oblika zabave,

oslonjenih na domaća glazbala, vlastita grla o osobnu kreativnost, ponuđene su igre, glazba i

ples tijekom ovih nekoliko dana. Ružica Vinodola suvremena je fešta nadahnuta vinodolskom

prošlošću.

Ružica Vinodola pokazala se kao izuzetno dobro pogođen projekt koji je odmah našao svoju

publiku, jer radi se o novom, interesantnom turističkom proizvodu. Interesantan je prije svega

28

stoga što prezentiramo jedan dio naše bogate tradicije i folklora turistima, ali i domicilnom

stanovništvu.

3.9. Plaže

Obala Rivijere Novi Vinodolski prostire se na cca 23 km. Na tom potezu nalazi se velik broj

uređenih plaža i priobalnih šetnica te gradski park. Karakteristika plaža je njihova

raznovrsnost od pješčanih do kamenitih te prekrasnih plaža kojima dominiraju obluci.

Također veliki je broj uvala koje su pristupačne samo sa morske strane i koje pohode brojni

nautičari svojim plovilima. Vezano uz plaže važno je napomenuti kristalno bistro i čisto more

obzirom na veliki broj izvora kao prirodnih morskih filtera te riješen problem otpadnih voda

Tijekom špice turističke sezone dolazi do pretrpanosti glavne plaže ispod hotela Lišanj te će

povećanje broja smještajnih kapaciteta morati pratiti i povećanje plažnih prostora.

29

4. ISTRAŽIVANJE KARAKTERISTIKA TURISTA NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU

GRADA NOVI VINODOLSKI

Istraživanje uzroka ponovljenih dolazaka turista u Grad Novi Vinodolski provedeno je

pomoću upitnika.

4.1. Karakteristike instrumenta istraživanja i izbor vrste uzorka

Istraživanje je provedeno pomoću upitnika. Upitnik je napravljen za potrebe ovog

istraživanja. Izrađen je na web stranici http://limesurvey.srce.hr . Upitnik se sastoji od

četrnaest pitanja i preveden je na engleski i njemački jezik. Zavisno o pitanju ponuđeno je od

dva do devet odgovora. Ispitanik može izabrati samo jedan odgovor. Potrebno vrijeme za

ispunit upitnik je pet minuta.

Uzorak je slučajan. Ispitanicima je instrument poslan e-mailom na adrese koje su prikupljene

u Turističkoj zajednica Grada Novi Vinodolski, Turistička agencija Novi turist kao i mnogi

drugi privatni iznajmljivači. Ispitanici su pristupili upitniku pomoću web stranice

http://limesurvey.srce.hr/94275/lang-hr.

Za potrebe diplomskog rada se primjenjuje instrument koji se koristi u nastavku.

ISTRAŽIVANJE UZROKA PONOVLJENIH DOLAZAKA TURISTA U GRAD NOVI VINODOLSKI Upitnik je namijenjen za istraživanje uzroka ponovljenih dolazaka turista u Novi Vinodolski. Upitnik je anoniman i služi za izradu diplomskog rada.

Postoji 14 pitanja u ovom upitniku.

1 [01] Spol *

Molim izaberite samo jedan od ponuđenih odgovora.

· Ženski

· Muški

30

2 [02] Dob *


· do 25 godina

· 26 – 40 godina

· 41 – 55 godina

· 56 – 65 godina

· 66 i stariji

3 [03] Iz koje zemlje dolazite? *

Molimo unesite svoj odgovor ovdje:

4 [04]Koja je Vaša stručna sprema? *


· osnovno obrazovanje ili niže

· srednja stručna sprema

· viša stručna sprema

· visoka stručna sprema

5 [05] Djelatni status *


· zaposlen/a

· nezaposlen/a

· u mirovini

· učenik, student

6 [06] Kako preferirate putovati *


· putem aranžmana turističke agencije

· u svojem aranžmanu

· ovisno o tome što je povoljnije

31

7 [07] U Novi Vinodolski sam došao: *


· slučajno

· preko agencije i web portala

· preko usmene preporuke onih koji su već bili

8 [08] Koliko ste puta proveli ljetovanje u Novom

Vinodolskom? *


· prvi put sam u Novom Vinodolskom

· 2-5 puta

· više od 5 puta

· nisam nikada boravio u Novom Vinodolskom

9 [09] Ukoliko ste boravili u Novom Vinodolskom više puta kada je to bilo? *


· srpanj - kolovoz

· ostali mjeseci

10 [10] Namjeravate li ponovo putovati u Novi

Vinodolski? *


· da

· ne

· možda

32

11 [11] Preporučate li svojim poznanicima Novi Vinodolski kao odredište za ljetovanje *


· Da

· Ne

12 [12]Koju vrstu smještaja preferirate? *


· privatni smještaj

· hotel

· kamp

· ostale sadržaje u sklopu hotelskih kuća (ville, bungalovi, app i sl.)

13 [13]Što Vas je privuklo kod Novog Vinodolskog? *


· odmor i relaksacija

· zabava i novi doživljaj

· gostoljubivost lokalnog stanovništva

· ljepota prirode i krajolika

· kulturni sadržaj

· sportski sadržaj

· zdravstveni sadržaj

· dobra hrana i piće

· ostalo

33

14 [14] Kako ocjenjujete Vaše zadovoljstvo elementima ponude Novog Vinodolskog?

1 - izrazito nezadovoljan, 5 - izrazito zadovoljan

*

Molim izaberite odgovarajući odgovor za svaku stavku.

1 2 3 4 5

Klima

Ljubaznost stanovništva

Ljubaznost zaposlenih u turizmu

Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu

Prometna dostupnost

Lokalni promet

Parkirališta

Osjećaj sigurnosti i zaštite

Manifestacije

Suveniri

Uređenost (čistoća) mjesta

Šetnice

Povijesno-kulturna baština

Uređenje plaža i čistoća

Čistoća mora

Sadržaj za djecu

Radno vrijeme banaka i trgovina

Radno vrijeme ugostiteljskih objekata

Trgovine

Objekti za smještaj

Ugostiteljski objekti

Kulturni sadržaj

Zabavni sadržaj

Sportski sadržaj

Ponuda izleta

Noćni život

Lokalna gastronomija

Odnos cijene i kvalitete

Ukupna ocjena ponude Novog Vinodolskog kao destinacije

34

4.2. Rezultati istraživanja

Prvih pet pitanja odnosi se na obilježja slučajnih ispitanika.

Obilježja su sljedeća: spol, dob, podrijetlo ispitanika, stručna sprema ispitanika, djelatni status

ispitanika.

Pitanje 1. Spol:

Ženski

Muški

Struktura spola ispitanika prikazuje se u tablici dva i grafikonu jedan.

Tablica 2. Spol ispitanika

IZVOR: Diplomant izradio.

Grafikon 1.


U upitniku je sudjelovalo 100 ispitanika, od toga je 68 žena (68%) i 30 muškaraca (32%).

68%

32%

Spol

Ženski

Muški

Spol Broj Struktura

ženski 68 68%

muški 32 32%

bez odgovora 0 0.00%

UKUPNO 100 100%

35

Pitanje 2. Dob:

do 25 godina

26 – 40 godina

41 – 55 godina

56 – 65 godina

66 i stariji

Struktura dobi ispitanika prikazuje se u tablici tri i grafikonu va.

Tablica 3. Dob


Grafikon 2. Dob


U upitniku je sudjelovalo najviše ispitanika do 25 godina (63%), a najmanje je sudjelovalo ispitanika

od 66 godina i stariji (1%).

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

do 25 godina 26 – 40 godina 41 – 55 godina 56 – 65 godina 66 i stariji

Dob

Dob

Dob Broj Struktura

do 25 godina 63 63%

26 – 40 godina 19 19%

41 – 55 godina 13 13%

56 – 65 godina 4 4%

66 i stariji 1 1%


UKUPNO 100 100%

36

Pitanje 3. Iz koje zemlje dolazite?

Struktura zemlje podrijetla ispitanika prikazuje se u tablici četiri i grafikonu tri.

Tablica 4. Zemlja podrijetla ispitanika (turista)

Zemlja podrijetla

ispitanika

Broj Struktura

Hrvatska 69 69%

Njemačka 11 11%

Slovenija 4 4 %

BIH 3 3%

Poljska 2 2%

Češka 1 1%

Austrija 1 1%

Srbija 1 1%

Amerika 1 1%

Rumunjska 1 1%

Australija 1 1%

Belgija 1 1%

Ujedinjeno Kraljevstvo 1 1%

Francuska 1 1%

Danska 1 1%

Italija 1 1%

UKUPNO 100 100%


Grafikon 3.


69%

11%

4% 3%

2% 1%

1%

1% 1% 1% 1%

1% 1% 1% 1% 1%

Zemlja podrijetla ispitanika (turista)

Hrvatska

Njemačka

Slovenija

BIH

Poljska

Češka

Austrija

Srbija

Amerika

Rumunjska

Australija

Belgija

Ujedinjeno Kraljevstvo

Francuska

Danaka

Italija

37

Najviše ispitanika dolazi iz Hrvatske (69%), a najmanje ih dolazi iz Češke (1%), Australije

(1%), Srbije (1%), Amerike(1%) , Rumunjske (1%), Austrije (1%), Belgije (1%), UK (1%),

Francuske (1%), Danske (1%) i Italije (1%).

Pitanje 4. Koja je vaša stručna sprema?

osnovno obrazovanje ili niže

srednja stručna sprema

viša stručna sprema

visoka stručna sprema

Struktura stručne spreme ispitanika prikazuje se u tablici pet i grafikonu četiri.

Tablica 5. Koja je vaša stručna sprema?

Stručna sprema Broj Struktura

osnovno obrazovanje ili niže 3 3%

srednja stručna sprema 40 40 %

viša stručna sprema 25 25%

visoka stručna sprema 32 32%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 4.


Najviše ispitanika posjeduje srednju stručnu spremu (40%), a najmanje ispitanika posjeduje osnovno

obrazovanje ili niže (3%).

3%

40%

25%

32%

Koja je vaša stručna sprema?

osnovno obrazovanje ili niže

srednja stručna sprema

viša stručna sprema

visoka stručna sprema

38

Pitanje 5. Djelatni status:

zaposlen/a

učenik, student

u mirovini

nezaposlen/a

Struktura djelatnog statusa ispitanika prikazuje se u tablici šest i grafikonu pet.

Tablica 6. Djelatni status

Djelatni status Broj Struktura

zaposlen/a 39 39%

nezaposlen/a 5 5%

u mirovini 1 1%

učenik, student 55 55%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 5.


Najviše ispitanika su učenici i studenti (55%), a najmanje ispitanika je u mirovini (1%).

39%

5%

1%

55%

Djelatni status

zaposlen/a

nezaposlen/a

u mirovini

učenik, student

39

Pitanje 6. Kako preferirate putovati?

putem aranžmana turističke agencije

u svojem aranžmanu

ovisno o tome što je povoljnije

Struktura načina preferiranja putovanja ispitanika prikazuje se u tablici sedam i grafikonu šest.

Tablica 7. Kako preferirate putovati?

Kako preferirate putovati? Broj Struktura

putem aranžmana turističke agencije 4 4%

u svojem aranžmanu 63 63%

ovisno o tome što je povoljnije 33 33%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 6.


Najviše ispitanika putuje u svojem aranžmani (63%), a najmanje ispitanika preferira putovati putem

aranžmana turističkih agencija (4%).

4%

63%

33%

Kako preferirate putovati?

putem aranžmana turističke agencije

u svojem aranžmanu

ovisno o tome što je povoljnije

40

Pitanje 7. U Novi Vinodolski sam došao:

slučajno

preko agencije i web portala

preko usmene preporuke onih koji su već bili

Struktura načina dolaska ispitanika prikazuje se u tablici osam i grafikonu sedam.

Tablica 8. U Novi Vinodolski sam došao:

U Novi Vinodolski sam došao: Broj Struktura

slučajno 32 32%

preko agencije i web portala 10 10%

preko usmene preporuke onih koji su već bili 58 58%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 7.


U Novi Vinodolski najviše je ispitanika došlo preko usmene preporuke onih koji su već bili (58%), a

najmanje ispitanika je došlo preko agencije i web portala (10%).

32%

10%

58%

U Novi Vinodolski sam došao:

slučajno

preko agencije i web portala

preko usmene preporuke onih

koji su već bili

41

Pitanje 8. Koliko ste puta proveli ljetovanje u Novom Vinodolskom?

prvi put sam u Novom

Vinodolskom

2-5 puta

više od 5 puta

nisam nikada boravio u Novom

Vinodolskom

Struktura broja ljetovanja ispitanika u Novom Vinodolskom prikazuje se u tablici devet i grafikonu

osam.

Tablica 9. Koliko ste puta proveli ljetovanje u Novom Vinodolskom?

Koliko ste puta proveli ljetovanje u Novom

Vinodolskom? Broj Struktura

Spol

Ženski Muški

prvi put sam u Novom Vinodolskom 26 26% 20 6

2-5 puta 28 28% 24 4

više od 5 puta 44 44% 22 22

nisam nikada boravio u Novom Vinodolskom 2 2 % 2 0

bez odgovora 0 0.00% 0 0

UKUPNO 100 100% 68 32


Grafikon 8.


26%

28%

44%

2%

Koliko ste puta proveli ljetovanje u

Novom Vinodolskom?

prvi put sam u Novom

Vinodolskom

2-5 puta

više od 5 puta

nisam nikada boravio u

Novom Vinodolskom

42

Najviše ispitanika je provelo ljetovanje u Novom Vinodolskom više od 5 puta (44%), dok 2 ispitanika

nikada nisu boravili u Novom Vinodolskom. Najviše žena je boravilo u Novom Vinodolskom od 2-5

puta, a najmanje žena nije nikada bilo u Novom Vinodolskom. Najviše muškaraca je boravilo u

Novom Vinodolskom više od 5 puta, dok niti jedan muškarac nije odgovorio da nikada nije boravio u

Novom Vinodolskom .

Pitanje 9. Ukoliko ste boravili u Novom Vinodolskom više puta kada je to bilo?

srpanj – kolovoz

ostali mjeseci

Struktura vremena boravka ispitanika prikazuje se u tablici deset i grafikonu devet.

Tablica 10. Ukoliko ste boravili u Novom Vinodolskom više puta kada je to bilo?

Kad ste boravili

u Novom

Vinodolskom?

Broj Struktura

srpanj - kolovoz 78 78%

ostali mjeseci 21 21%

bez odgovora 1 1%

UKUPNO 100 100%


Grafikon 9.


78%

21%

1%

Ukoliko ste boravili u Novom Vinodolskom

više puta kada je to bilo?

srpanj - kolovoz

ostali mjeseci

Bez odgovora

43

U Novom Vinodolskom boravilo je78 ispitanika u srpnju i kolovozu (78%), a 21 ispitanika je

boravilo u ostatku godine (21%).

Jedan ispitanik nije odgovorio na ovo pitanje.

Pitanje 10. Namjeravate li ponovo putovati u Novi Vinodolski?

Da

Ne

Možda

Struktura mogućeg ponovnog putovanja ispitanika u Novi Vinodolski prikazuje se u tablici jedanaest

i grafikonu deset.

Tablica 11. Namjeravate li ponovo putovati u Novi Vinodolski?

Namjeravate li

ponovo putovati

u Novi

Vinodolski?

Broj Struktura

Stručna sprema

Osnovno

obrazovanje

Srednja

stručna sprema

Viša stručna sprema

Visoka

stručna sprema

da 74 74% 2 32 17 23

ne 4 4% 1 0 2 1

možda 21 21% 0 7 6 8

bez odgovora 1 1% 0 1 0 0

UKUPNO 100 100% 3 40 25 32


Grafikon 10.


74%

4%

21%

1%

Namjeravate li ponovo putovati u Novi

Vinodolski?

da

ne

možda

Bez odgovora

44

Najviše ispitanika namjerava ponovo doći u Novi Vinodolski (74%), a najmanje ispitanika ne

namjerava ponovo doći u Novi Vinodolski (4%). Najviše ispitanika koji namjeravaju ponovo

doći u Novi Vinodolski posjeduje srednju stručnu spremu, a najmanje ih posjeduje osnovno

obrazovanje. Najviše ispitanika koji ne namjeravaju ponovo doći u Novi Vinodolski posjeduje

višu stručnu spremu. Niti jedan ispitanik sa srednjom stručnom spremom nije odgovorio da

neće ponovo doći u Novi Vinodolski. Najviše ispitanika koji možda planiraju ponovo doći u

Novi Vinodolski posjeduje visoku stručnu spremu. Niti jedan ispitanik sa osnovnim

obrazovanjem nije odgovorio da će možda ponovo ljetovati u Novom Vinodolskom. Jedan

ispitanik nije odgovorio na ovo pitanje.

Pitanje 11. Preporučate li svojim poznanicima Novi Vinodolski kao odredište za ljetovanje

Da

Ne

Struktura preporuka ispitanika za dolazak u Novi Vinodolski prikazuje se u tablici dvanaest i

grafikonu jedanaest.

Tablica 12. Preporučate li svojim poznanicima Novi Vinodolski kao odredište za ljetovanje

Preporučate li svojim

poznanicima Novi

Vinodolski kao

odredište za

ljetovanje

Broj Struktura

Djelatni status

Zaposlen/a Nezaposlen/a U

mirovini

Učenik,

student

da 85 85% 32 3 1 49

ne 14 14% 7 2 0 5

bez odgovora 1 1% 0 0 0 1

UKUPNO 100 100% 39 5 1 55


45

Grafikon 11.


Svojim poznanicima 85 ispitanika preporuča ljetovanje u Novom Vinodolskom (85%), dok 14

ispitanika ne preporuča svojim poznanicima ljetovanje u Novom Vinodolskom (14%).

Najviše ispitanika koji preporučaju ljetovanje u Novom Vinodolskom su učenici ili studenti.

Najviše ispitanika koji ne preporučaju svojim poznanicima ljetovanje u Novom Vinodolskom

su zaposleni. Jedan ispitanik nije odgovorio na ovo pitanje.

85%

14%

1%

Preporučate li svojim poznanicima Novi Vinodolski kao odredište za ljetovanje

Da

Ne

Bez odgovora

46

Pitanje 12. Koju vrstu smještaja preferirate?

privatni smještaj

hotel

kamp

ostale sadržaje u sklopu hotelskih kuća (ville, bungalovi, app i sl.)

Struktura smještaja koju preferiraju ispitanici prikazuje se u tablici trinaest i grafikonu dvanaest.

Tablica 13. Koju vrstu smještaja preferirate?

Koju vrstu smještaja preferirate? Broj Struktura Spol

Ženski Muški privatni smještaj 79 79% 56 23

hotel 9 9% 5 4

kamp 3 3% 1 2


9 9% 6 3

bez odgovora 0 0.00% 0 0

UKUPNO 100 100% 68 32


Grafikon 12.


Najviše ispitanika preferira privatni smještaj (79%), a najmanje ispitanika preferira kampove

(3%). Najviše žena preferira privatni smještaj, a najmanje ih preferira kampove. Najviše

muškaraca preferira privatni smještaj, a najmanje ih preferira kampove.

79%

9%

3%

9%

Koju vrstu smještaja preferirate?

privatni smještaj

hotel

kamp


47

Pitanje 13. Što Vas je privuklo kod Novog Vinodolskog?

odmor i relaksacija

zabava i novi doživljaj

gostoljubivost lokalnog stanovništva

ljepota prirode i krajolika

kulturni sadržaj

sportski sadržaj

dobra hrana i piće

zdravstveni sadržaj

ostalo

Struktura motiva dolaska ispitanika prikazuje se u tablici četrnaest i grafikonu trinaest.

Tablica 14. Što Vas je privuklo kod Novog Vinodolskog?

Što Vas je privuklo kod Novog Vinodolskog?

Broj Struktura

odmor i relaksacija 42 42%

zabava i novi doživljaj 13 13%

gostoljubivost lokalnog stanovništva 6 6%

ljepota prirode i krajolika 24 24%

kulturni sadržaj 1 1%

sportski sadržaj 1 1%

zdravstveni sadržaj 0 0.00%

dobra hrana i piće 2 2%

ostalo 11 11%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 13.


42%

13% 6%

24%

1% 1%

0% 2%

11%

Što vas je privuklo kod Novog Vinodolskog? odmor i relaksacija

zabava i novi doživljaj

gostoljubivost lokalnog

stanovništva ljepota prirode i krajolika

kulturni sadržaj

sportski sadržaj

zdravstveni sadržaj

dobra hrana i piće

ostalo

48

Najviše ispitanika je privuklo kod Novog Vinodolskog odmor i rekreacija (42%), dok niti

jednog ispitanika nije privukao zdravstveni sadržaj.

Pitanje 14. Kako ocjenjujete vaše zadovoljstvo elementima ponude Novog Vinodolskog?

1 - izrazito nezadovoljan, 5 - izrazito zadovoljan

Tablice od 15 do 43 i grafikoni od 14 do 42 obrađuju zadovoljstvo elementima ponude Novog

Vinodolskog a to su: klima, ljubaznost stanovništva, ljubaznost zaposlenih u turizmu, znanje stranih

jezika zaposlenih u turizmu, prometna dostupnost, lokalni promet, parkirališta, osjećaj sigurnosti i

zaštićenosti, manifestacije, suveniri, uređenost (čistoća) mjesta, šetnice, povijesno-kulturna baština,

uređenost plaža i čistoća, čistoća mora, sadržaji za djecu, radno vrijeme banaka i trgovina, radno

vrijeme ugostiteljskih objekata, trgovine, objekti za smještaj, ugostiteljski objekti, folklorni sadržaji,

zabavni sadržaji, sportski sadržaji, ponuda izleta, noćni život, lokalna gastronomija, odnos cijene i

kvalitete i ukupna ocjena ponude Novog Vinodolskog kao destinacije.

Tablica 15. Klima

Klima Broj Struktura

1 3 3%

2 3 3%

3 13 13%

4 43 43%

5 35 35%

bez odgovora 3 3%

UKUPNO 100 100%


49

Grafikon 14.


Najviše ispitanika je ocijenilo klimu sa ocjenom 4 (43%), a najmanje ih je dalo ocjenu 1 (3%)

i ocjenu 2 (3%). Aritmetička sredina iznosi 4,07.

Tri ispitanika nisu odgovorila na ovo pitanje.

3% 3%

13%

43%

35%

3%

Klima

1

2

3

4

5

Bez odgovora

50

Tablica 16. Ljubaznost stanovništva

Ljubaznost stanovništva Broj Struktura

1 4 4.00%

2 6 6.00%

3 14 14.00%

4 43 43.00%

5 31 31.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 15.


Najviše ispitanika je ocijenilo ljubaznost stanovništva sa ocjenom 4 (43%), a najmanje

ispitanika je ljubaznost stanovništva ocijenilo sa ocjenom 1 (4%).

Aritmetička sredina iznosi 3,93.

Dva ispitanika nisu odgovorila na ovo pitanje.

4% 6%

14%

43%

31%

2%

Ljubaznost stanovništva

1

2

3

4

5

Bez odgovora

51

Tablica 17. Ljubaznost zaposlenih u turizmu

Ljubaznost zaposlenih u turizmu Broj Struktura

1 3 3.00%

2 3 3.00%

3 20 20.00%

4 42 42.00%

5 30 30.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 16.


Najviše ispitanika je ocijenilo ljubaznost zaposlenih u turizmu sa ocjenom 4 (42%), a

najmanje ispitanika je ljubaznost zaposlenih u turizmu ocijenilo sa ocjenom 1 (3%) i ocjenom

2 (3%). Aritmetička sredina iznosi 3,95.


3%

3%

20%

42%

30%

2%

Ljubaznost zaposlenih u turizmu

1

2

3

4

5

Bez odgovora

52

Tablica 18. Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu

Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu Broj Struktura

1 3 3.00%

2 2 2.00%

3 37 37.00%

4 33 33.00%

5 23 23.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 17.


Najviše ispitanika je ocijenilo znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu sa ocjenom 3 (37%),

a najmanje ispitanika je znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu ocijenilo sa ocjenom 2

(2%). Aritmetička sredina iznosi 3,72.


3%

2%

37%

33%

23%

2%

Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu

1

2

3

4

5

Bez odgovora

53

Tablica 19. Prometna dostupnost

Prometna dostupnost Broj Struktura

1 1 1.00%

2 6 6.00%

3 17 17.00%

4 40 40.00%

5 34 34.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 18.


Najviše ispitanika je ocijenilo prometnu dostupnost Novog Vinodolskog sa ocjenom 4 (40%),

a najmanje ispitanika je prometnu dostupnost Novog Vinodolskog ocijenilo sa ocjenom 1

(1%). Aritmetička sredina iznosi 4,02.


1%

6%

17%

40%

34%

2%

Prometna dostupnost

1

2

3

4

5

Bez odgovora

54

Tablica 20. Lokalni promet

Lokalni promet Broj Struktura

1 1 1.00%

2 4 4.00%

3 33 33.00%

4 39 39.00%

5 21 21.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 19.


Najviše ispitanika je ocijenilo lokalni promet Novog Vinodolskog sa ocjenom 4 (39%), a

najmanje ispitanika je lokalni promet Novog Vinodolskog ocijenilo sa ocjenom 1 (1%).



1%

4%

33%

39%

21%

2%

Lokalni promet

1

2

3

4

5

Bez odgovora

55

Tablica 21. Parkirališta

Parkirališta Broj Struktura

1 2 2.00%

2 14 14.00%

3 30 30.00%

4 34 34.00%

5 18 18.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 20.


Najviše ispitanika je ocijenilo parkirališta u Novom Vinodolskom sa ocjenom 4 (34%), a

najmanje ispitanika je parkirališta u Novom Vinodolskom ocijenilo sa ocjenom 2 (2%).



2%

14%

30%

34%

18%

2%

Parkirališta

1

2

3

4

5

Bez odgovora

56

Tablica 22. Osjećaj sigurnosti i zaštite

Osjećaj sigurnosti i zaštite Broj Struktura

1 1 1.00%

2 3 3.00%

3 17 17.00%

4 42 42.00%

5 35 35.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 21.

IZVOR: diplomant izradio.

Najviše ispitanika je ocijenilo sigurnost i zaštićenost u Novom Vinodolskom sa ocjenom 4

(42%), a najmanje ispitanika je sigurnost i zaštićenost u Novom Vinodolskom ocijenilo sa

ocjenom 1 (1%). Aritmetička sredina iznosi 4,09.


1%

3%

17%

42%

35%

2%

Osjećaj sigurnosti i zaštite

1

2

3

4

5

Bez odgovora

57

Tablica 23. Manifestacije

Manifestacije Broj Struktura

1 2 2.00%

2 7 7.00%

3 32 32.00%

4 35 35.00%

5 22 22.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 22.


Najviše ispitanika je ocijenilo manifestacije u Novom Vinodolskom sa ocjenom 4 (35%), a

najmanje ispitanika je manifestacije u Novom Vinodolskom ocijenilo sa ocjenom 1 (2%).



2%

7%

32%

35%

22%

2%

Manifestacije

1

2

3

4

5

Bez odgovora

58

Tablica 24. Suveniri

Suveniri Broj Struktura

1 4 4.00%

2 4 4.00%

3 30 30.00%

4 37 37.00%

5 23 23.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 23.


Najviše ispitanika je ocijenilo ponudu suvenira u Novom Vinodolskom sa ocjenom 4 (37%), a

najmanje ispitanika je ponudu suvenira u Novom Vinodolskom ocijenilo sa ocjenom 1 (4%) i

ocjenom 2 (4%). Aritmetička sredina iznosi 3,72.


4% 4%

30%

37%

23%

2%

Suveniri

1

2

3

4

5

Bez odgovora

59

Tablica 25. Uređenost (čistoća) mjesta

Uređenost (čistoća) mjesta Broj Struktura

1 0 0.00%

2 5 5.00%

3 16 16.00%

4 40 40.00%

5 37 37.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 24.


Najviše ispitanika je ocijenilo uređenost (čistoću) mjesta sa ocjenom 4 (40%), niti jedan

ispitanik nije ocijenio uređenost (čistoću) mjesta sa ocjenom 1.



0%

5%

16%

40%

37%

2% Uređenost (čistoća) mjesta

1

2

3

4

5

Bez odgovora

60

Tablica 26. Šetnice

Šetnice Broj Struktura

1 2 2.00%

2 5 5.00%

3 14 14.00%

4 37 37.00%

5 40 40.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 25.


Najviše ispitanika je ocijenilo šetnice u Novom Vinodolskom sa ocjenom 5 (40%), a najmanje

ispitanika je šetnice u Novom Vinodolskom ocijenilo sa ocjenom 1 (2%).



2%

5%

14%

37%

40%

2%

Šetnice

1

2

3

4

5

Bez odgovora

61

Tablica 27. Povijesno-kulturna baština

Povijesno-kulturna baština Broj Struktura

1 2 2.00%

2 3 3.00%

3 24 24.00%

4 37 37.00%

5 32 32.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 26.


Najviše ispitanika je ocijenilo povijesno-kulturnu baštinu sa ocjenom 4 (37%), a najmanje

ispitanika je povijesno-kulturnu baštinu ocijenilo sa ocjenom 1 (2%).



2% 3%

24%

37%

32%

2%

Povijesno-kulturna baština

1

2

3

4

5

Bez odgovora

62

Tablica 28. Uređenje plaža i čistoća

Uređenje plaža i čistoća Broj Struktura

1 1 1.00%

2 4 4.00%

3 21 21.00%

4 43 43.00%

5 29 29.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 27.


Najviše ispitanika je ocijenilo uređenost plaža i čistoću plaža sa ocjenom 4 (43%), a najmanje

ispitanika je uređenost plaža i čistoću plaža ocijenilo sa ocjenom 1 (1%).



1%

4%

21%

43%

29%

2%

Uređenje plaža i čistoća

1

2

3

4

5

Bez odgovora

63

Tablica 29. Čistoća mora

Čistoća mora Broj Struktura

1 2 2.00%

2 5 5.00%

3 15 15.00%

4 33 33.00%

5 43 43.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 28.


Najviše ispitanika je ocijenilo čistoću mora sa ocjenom 5 (43%), a najmanje ispitanika je

čistoću mora ocijenilo sa ocjenom 1 (2%).



2%

5%

15%

33%

43%

2%

Čistoća mora

1

2

3

4

5

Bez odgovora

64

Tablica 30. Sadržaj za djecu

Sadržaj za djecu Broj Struktura

1 0 0.00%

2 5 5.00%

3 31 31.00%

4 39 39.00%

5 23 23.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 29.


Najviše ispitanika je ocijenilo sadržaj za djecu sa ocjenom 4 (39%), niti jedan ispitanik nije

ocijenio sadržaj za djecu sa ocjenom 1.



0%

5%

31%

39%

23%

2%

Sadržaj za djecu

1

2

3

4

5

Bez odgovora

65

Tablica 31. Radno vrijeme banaka i trgovina

Radno vrijeme banaka i trgovina Broj Struktura

1 0 0.00%

2 7 7.00%

3 22 22.00%

4 42 42.00%

5 27 27.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 30.


Najviše ispitanika je ocijenilo radno vrijeme banaka i trgovina u Novom Vinodolskom sa

ocjenom 4 (42%), niti jedan ispitanik nije ocijenio radno vrijeme banaka i trgovina u Novom

Vinodolskom sa ocjenom 1.



0%

7%

22%

42%

27%

2%

Radno vrijeme banaka i trgovina

1

2

3

4

5

Bez odgovora

66

Tablica 32. Radno vrijeme ugostiteljskih objekata

Radno vrijeme ugostiteljskih objekata Broj Struktura

1 2 2.00%

2 6 6.00%

3 20 20.00%

4 38 38.00%

5 32 32.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 31.


Najviše ispitanika je ocijenilo radno vrijeme ugostiteljskih objekata sa ocjenom 4 (38%), a

najmanje ispitanika je radno vrijeme ugostiteljskih objekata ocijenilo sa ocjenom 1 (2%).



2%

6%

20%

38%

32%

2%

Radno vrijeme ugostiteljskih objekata

1

2

3

4

5

Bez odgovora

67

Tablica 33. Trgovine

Trgovine Broj Struktura

1 0 0.00%

2 5 5.00%

3 23 23.00%

4 36 36.00%

5 34 34.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 32.


Najviše ispitanika je ocijenilo trgovine sa ocjenom 4 (36%), niti jedan ispitanik nije ocijenio

trgovine sa ocjenom 1.

Aritmetička sredina iznosi 4.01.


0%

5%

23%

36%

34%

2%

Trgovine

1

2

3

4

5

Bez odgovora

68

Tablica 34. Objekti za smještaj

Objekti za smještaj Broj Struktura

1 0 0.00%

2 3 3.00%

3 25 25.00%

4 42 42.00%

5 28 28.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 33.


Najviše ispitanika je ocijenilo objekte za smještaj sa ocjenom 4 (42%), niti jedan ispitanik nije

ocijenio objekte za smještaj sa ocjenom 1.



0%

3%

25%

42%

28%

2%

Objekti za smještaj

1

2

3

4

5

Bez odgovora

69

Tablica 35. Ugostiteljski objekti

Ugostiteljski objekti Broj Struktura

1 0 0.00%

2 3 3.00%

3 24 24.00%

4 50 50.00%

5 21 21.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 34.


Najviše ispitanika je ocijenilo ugostiteljske objekte sa ocjenom 4 (50%), niti jedan ispitanik

nije ocijenio ugostiteljske objekte sa ocjenom 1.



0%

3%

24%

50%

21%

2%

Ugostiteljski objekti

1

2

3

4

5

Bez odgovora

70

Tablica 36. Kulturni sadržaj

Kulturni sadržaj Broj Struktura

1 1 1.00%

2 10 10.00%

3 30 30.00%

4 34 34.00%

5 23 23.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 35.


Najviše ispitanika je ocijenilo kulturni sadržaj sa ocjenom 4 (34%), a najmanje ispitanika je

kulturni sadržaj ocijenilo sa ocjenom 1 (1%).



1%

10%

30%

34%

23%

2%

Kulturni sadržaj

1

2

3

4

5

Bez odgovora

71

Tablica 37. Zabavni sadržaj

Zabavni sadržaj Broj Struktura

1 3 3.00%

2 13 13.00%

3 29 29.00%

4 32 32.00%

5 21 21.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 36.


Najviše ispitanika je ocijenilo zabavni sadržaj sa ocjenom 4 (32%), a najmanje ispitanika je

zabavni sadržaj ocijenilo sa ocjenom 1 (3%).



3%

13%

29%

32%

21%

2%

Zabavni sadržaj

1

2

3

4

5

Bez odgovora

72

Tablica 38. Sportski sadržaj

Sportski sadržaj Broj Struktura

1 0 0.00%

2 13 13.00%

3 32 32.00%

4 35 35.00%

5 18 18.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 37.


Najviše ispitanika je ocijenilo sportski sadržaj sa ocjenom 4 (35%), niti jedan ispitanik nije

ocijenio sportski sadržaj sa ocjenom 1.



0%

13%

32%

35%

18%

2%

Sportski sadržaj

1

2

3

4

5

Bez odgovora

73

Tablica 39. Ponuda izleta

Ponuda izleta Broj Struktura

1 0 0.00%

2 12 12.00%

3 35 35.00%

4 33 33.00%

5 18 18.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 38.


Najviše ispitanika je ocijenilo ponudu izleta sa ocjenom 3 (35%), niti jedan ispitanik nije

ocijenio ponudu izleta sa ocjenom 1.



0%

12%

35%

33%

18%

2%

Ponuda izleta

1

2

3

4

5

Bez odgovora

74

Tablica 40. Noćni život

Noćni život Broj Struktura

1 8 8.00%

2 17 17.00%

3 36 36.00%

4 23 23.00%

5 14 14.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 39.


Najviše ispitanika je ocijenilo noćni život sa ocjenom 3 (36%), a najmanje ispitanika je noćni

život ocijenilo sa ocjenom 1 (8%).



8%

17%

36%

23%

14%

2%

Noćni život

1

2

3

4

5

Bez odgovora

75

Tablica 41. Lokalna gastronomija

Lokalna gastronomija Broj Struktura

1 0 0.00%

2 10 10.00%

3 24 24.00%

4 41 41.00%

5 23 23.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 40.


Najviše ispitanika je ocijenilo lokalnu gastronomiju sa ocjenom 4 (41%), niti jedan ispitanik

nije ocijenio lokalnu gastronomiju sa ocjenom 1.



0%

10%

24%

41%

23%

2%

Lokalna gastronomija

1

2

3

4

5

Bez odgovora

76

Tablica 42. Odnos cijene i kvalitete

Odnos cijene i kvalitete Broj Struktura

1 1 1.00%

2 4 4.00%

3 36 36.00%

4 41 41.00%

5 16 16.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 41.


Najviše ispitanika je ocijenilo odnos cijene i kvalitete sa ocjenom 4 (41%), a najmanje

ispitanika je odnos cijene i kvalitete ocijenilo sa ocjenom 1 (1%).



1%

4%

36%

41%

16%

2%

Odnos cijene i kvalitete

1

2

3

4

5

Bez odgovora

77

Tablica 43. Ukupna ocjena ponude Novog Vinodolskog kao destinacije

Ukupna ocjena ponude

Novog Vinodolskog kao destinacije Broj Struktura

1 1 1.00%

2 5 5.00%

3 20 20.00%

4 44 44.00%

5 28 28.00%


UKUPNO 100 100%


Grafikon 42.


Najviše ispitanika je ocijenilo ukupnu ocjenu ponude Novog Vinodolskog kao destinacije sa

ocjenom 4 (44%), a najmanje ispitanika je ukupnu ocjenu ponude Novog Vinodolskog kao

destinacije ocijenilo sa ocjenom 1 (1%).

Aritmetička sredina iznosi 3.95.


1%

5%

20%

44%

28%

2%

Ukupna ocjena ponude Novog Vinodolskog

kao destinacije

1

2

3

4

5

Bez odgovora

78

4.3.Tipični turist na turističkom tržištu Grada Novi Vinodolski

Tipični turist na turističkom tržištu Grada Novi Vinodolski je žena do 25 godina starosti.

Podrijetlom je iz Hrvatske i posjeduje srednju stručnu spremu. Ona je učenica ili studentica.

Najviše preferira putovati u svojem aranžmanu. U Novi Vinodolski je došla na preporuku

onih koji su već bili u Novom Vinodolskom i ona dalje preporuča svojim poznanicima da

ljetuju u Novom Vinodolskom. Ljetovala je u Novom Vinodolskom više od 5 puta i

namjerava ponovo ljetovati u Novom Vinodolskom. U Novom Vinodolskom je ljetovala u

razdoblju od srpnja do kolovoza. Preferira boraviti u privatnom smještaju. U Novom

Vinodolskom ljetuje radi odmora i rekreacije. Najviše je zadovoljna u Novom Vinodolskom

sa čistoćom mora, a najmanje je zadovoljna sa noćnim životom.

4.4. Poruka rezultata istraživanja

Analizom dobivenih podataka iz upitnika mogu se izvući sljedeći zaključci:

Pitanje 1. U Novom Vinodolskom ljetuje više žena nego muškaraca.

Pitanje 2. Daleko najviše ispitanika je u dobi do 25 godina.

Pitanje 3. Većina ispitanika dolazi iz Hrvatske. Iako sam poslao više e-mailova stranim

gostima ipak su domaći gosti bili brojniji u ispunjavanju upitnika.

Pitanje 4. U Novom Vinodolskom ljetuje najviše gostiju sa srednjom stručnom spremom.

Pitanje 5. Većina gostiju koja ljetuje u Novom Vinodolskom su zaposleni ili su učenici,

studenti.

Pitanje 6. Najviše ispitanika preferira putovati u vlastitom aranžmanu iz čega se može

zaključiti da su ispitanici bili u Novom Vinodolskom više puta i da poznaju grad u kojem

ljetuju.

Pitanje 7. Većina ispitanika je došla u Novi Vinodolski preko usmene preporuke onih koji su

već bili u Novom Vinodolskom. Osobe koje su preporučile Novi Vinodolski kao destinaciju

79

za ljetovanje bile zadovoljne sa provedenim ljetovanjem u Novom Vinodolskom i

preporučuju ga svojim poznanicima.

Pitanje 8. Najviše ispitanika je provelo ljetovanje u Novom Vinodolskom više od 5 puta.

Očigledno je da su turisti u Novom Vinodolskom zadovoljni sa ljetovanjem te se iznova

vraćaju.

Pitanje 9. Većina ispitanika je ljetovala u Novom Vinodolskom u razdoblju od srpnja do

kolovoza.

Pitanje 10. Većina ispitanika namjerava ponovo putovati u Novi Vinodolski što dokazuje da

su bili zadovoljni sa ljetovanjem u Novom Vinodolskom.

Pitanje 11. Većina ispitanika preporuča svojim poznanicima Novi Vinodolski kao destinaciju

za ljetovanje. To dokazuje da su ispitanici bili zadovoljni sa ljetovanjem u Novom

Vinodolskom.

Pitanje 12. Najviše turista koji ljetuju u Novom Vinodolskom smješteni su u privatnom

smještaju. Taj podatak i ne čudi jer Novi Vinodolski posjeduje najviše kreveta u privatnom

smještaju.

Pitanje 13. U Novi Vinodolski najviše turista dolazi radi odmora i rekreacije.

Pitanje 14. Ovo pitanje se sastoji od 29 podpitanja. Ispitanici su morali ocijeniti svaki pojam

sa ocjenom od 1 do 5 (1 - izrazito nezadovoljan, 5 - izrazito zadovoljan).

Klima - najviše ispitanika je ocijenilo klimu sa ocjenom 4. Aritmetička sredina iznosi 4,07

Da se zaključiti da su turisti zadovoljni sa klimom u Novom Vinodolskom.

Ljubaznost stanovništva - najviše ispitanika je ocijenilo ljubaznost stanovništva sa ocjenom 4


Da se zaključiti da su turisti zadovoljni sa ljubaznošću stanovništva u Novom Vinodolskom.

Ljubaznost zaposlenih u turizmu - najviše ispitanika je ocijenilo ljubaznost zaposlenih u

80

turizmu sa ocjenom 4. Aritmetička sredina iznosi 3,95.

Da se zaključiti da su turisti zadovoljni sa ljubaznošću zaposlenih u turizmu.

Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu - najviše ispitanika je ocijenilo znanje stranih

jezika zaposlenih u turizmu sa ocjenom 3. Aritmetička sredina iznosi 3,72.

Turisti u Novom Vinodolskom su zadovolji sa znanjem stranih jezika zaposlenih u turizmu,

ali ipak su nešto manje zadovoljni nego sa ljubaznošću zaposlenih u turizmu.

Znanje stranih jezika je jedno od rijetkih pojmova za koju je većina ispitanika dala ocjenu 3.

Prometna dostupnost - najviše ispitanika je ocijenilo prometnu dostupnost Novog

Vinodolskog sa ocjenom 4. Aritmetička sredina iznosi 4,02. Turisti koji borave u Novom

Vinodolskom zadovoljni su sa prometnom povezanošću Novog Vinodolskog.

Lokalni promet - najviše ispitanika je ocijenilo lokalni promet Novog Vinodolskog sa

ocjenom 4. Aritmetička sredina iznosi 3,77. Turisti koji borave u Novom Vinodolskom su

zadovoljni sa lokalnim prometom, ali su ipak zadovoljniji sa prometnom dostupnošću Novog

Vinodolskog.

Parkirališta - najviše ispitanika je ocijenilo parkirališta u Novom Vinodolskom sa ocjenom 4.

Aritmetička sredina iznosi 3,53. Turisti u Novom vinodolskom su zadovoljni sa

parkiralištima, ali ako se aritmetička sredina parkirališta usporedi sa aritmetičkim sredinama

prijašnjih pojmova onda se da zaključit da su ipak nešto manje zadovoljni.

Osjećaj sigurnosti i zaštite - najviše ispitanika je ocijenilo sigurnost i zaštićenost u Novom

Vinodolskom sa ocjenom 4. Aritmetička sredina iznosi 4,09. Turisti se osjećaju sigurno i

zaštićeno u Novom Vinodolskom.

Manifestacije - najviše ispitanika je ocijenilo manifestacije u Novom Vinodolskom sa

ocjenom 4. Aritmetička sredina iznosi 3,69. Turisti u Novom Vinodolskom su zadovoljni sa

manifestacijama, ali manifestacije su dobile nešto nižu aritmetičku sredinu od većine ostalih

pojmova.

81

Suveniri - najviše ispitanika je ocijenilo ponudu suvenira u Novom Vinodolskom sa ocjenom

4. Aritmetička sredina iznosi 3,72. Turisti u Novom Vinodolskom su zadovoljni sa ponudom

suvenira.

Uređenost (čistoća) mjesta - najviše ispitanika je ocijenilo uređenost (čistoću) mjesta sa

ocjenom 4. Aritmetička sredina iznosi 4,11. Turisti su zadovoljni sa uređenošću (čistoćom)

Novog Vinodolskog.

Šetnice - najviše ispitanika je ocijenilo šetnice u Novom Vinodolskom sa ocjenom 5.

Aritmetička sredina iznosi 4,10. Turisti u Novom Vinodolskom su zadovoljni sa šetnicama.

Šetnice su jeden od rijetkih pojmova za koje je većina ispitanika dala ocjenu 5.

Povijesno-kulturna baština - najviše ispitanika je ocijenilo povijesno-kulturnu baštinu sa

ocjenom 4.Aritmetička sredina iznosi 3,96. Turisti su zadovolji sa povijesno-kulturnom

baštinom Novog Vinodolskog.

Uređenje plaža i čistoća - najviše ispitanika je ocijenilo uređenost plaža i čistoću plaža sa

ocjenom 4. Aritmetička sredina iznosi 3,97. Turisti su zadovolji sa uređenjem plaža i

njihovom čistoćom.

Čistoća mora - najviše ispitanika je ocijenilo čistoću mora sa ocjenom 5. Aritmetička sredina

iznosi 4,12. Turisti u Novom Vinodolskom su zadovoljni sa čistoćom mora.

Čistoća mora je jedena od rijetkih pojmova za koju su većina ispitanika dala ocjenu 5.

Sadržaj za djecu - najviše ispitanika je ocijenilo sadržaj za djecu sa ocjenom 4. Aritmetička

sredina iznosi 3,82.Turisti su zadovoljni sa sadržajem za djecu.

Radno vrijeme banaka i trgovina - najviše ispitanika je ocijenilo radno vrijeme banaka i

trgovina u Novom Vinodolskom sa ocjenom 4. Aritmetička sredina iznosi 3,91. Turisti u

Novom Vinodolskom su zadovoljni sa radnim vremenom banaka i trgovina.

Radno vrijeme ugostiteljskih objekata - najviše ispitanika je ocijenilo radno vrijeme

ugostiteljskih objekata sa ocjenom 4. Aritmetička sredina iznosi 3,94. Turisti u Novom

Vinodolskom su zadovoljni sa radnim vremenom ugostiteljskih objekata.

82

Trgovine - najviše ispitanika je ocijenilo trgovine sa ocjenom 4. Aritmetička sredina iznosi

4.01. Turisti su zadovoljni sa trgovinama u Novom Vinodolskom.

Objekti za smještaj - najviše ispitanika je ocijenilo objekte za smještaj sa ocjenom 4.

Aritmetička sredina iznosi 3,97. Turisti su zadovoljni sa objektima za smještaj.

Ugostiteljski objekti - najviše ispitanika je ocijenilo ugostiteljske objekte sa ocjenom 4.

Aritmetička sredina iznosi 3,91. Turisti su zadovoljni sa ugostiteljskim objektima u Novom

Vinodolskom.

Kulturni sadržaj - najviše ispitanika je ocijenilo kulturni sadržaj sa ocjenom 4. Aritmetička

sredina iznosi 3,69. Turisti su zadovoljni sa kulturnim sadržajem u Novom Vinodolskom, ali

ipak kulturni sadržaj ima nešto nižu aritmetičku sredinu od ostalih pojmova.

Zabavni sadržaj - najviše ispitanika je ocijenilo zabavni sadržaj sa ocjenom 4 Aritmetička

sredina iznosi 3,56. Turisti su zadovoljni sa zabavnim sadržajem u Novom Vinodolskom, ali

ipak zabavni sadržaj ima nešto nižu aritmetičku sredinu od ostalih pojmova.

Sportski sadržaj - najviše ispitanika je ocijenilo sportski sadržaj sa ocjenom 4. Aritmetička

sredina iznosi 3,59. Turisti su zadovoljni sa sportskim sadržajem u Novom Vinodolskom, ali

ipak sportski sadržaj ima nešto nižu aritmetičku sredinu od ostalih pojmova.

Ponuda izleta - najviše ispitanika je ocijenilo ponudu izleta sa ocjenom 3.Aritmetička sredina

iznosi 3,58. Turisti su zadovoljni sa ponudom izleta u Novom vinodolskom, ali ipak ponuda

izleta ima nešto nižu aritmetičku sredinu od ostalih pojmova. Ponuda izleta je jedna od

rijetkih pojmova za koju je većina ispitanika dala ocjenu 3.

Noćni život - najviše ispitanika je ocijenilo noćni život sa ocjenom 3. Aritmetička sredina

iznosi 3,18. Turisti u Novom Vinodolskom nisu baš zadovoljni sa noćnim životom.

Lokalna gastronomija - najviše ispitanika je ocijenilo lokalnu gastronomiju sa ocjenom 4.

Aritmetička sredina iznosi 3,79. Turisti su zadovoljni sa lokalnom gastronomijom.

83

Odnos cijene i kvalitete - najviše ispitanika je ocijenilo odnos cijene i kvalitete sa ocjenom 4.

Aritmetička sredina iznosi 3,68. Ovo pitanje dokazuje da su turisti ipak zadovoljni sa

odnosom cijene i kvalitete koju Novi Vinodolski pruža.

Ukupna ocjena ponude Novog Vinodolskog kao destinacije - najviše ispitanika je ocijenilo

ukupnu ocjenu ponude Novog Vinodolskog kao destinacije sa ocjenom 4. Aritmetička sredina

iznosi 3.95. Turisti su zadovoljni sa ukupnom ponudom Novog Vinodolskog kao destinacije.

Najveću aritmetičku sredinu ima čisto more (4,12), a najmanju aritmetičku sredinu ima noćni

život (3,18). U svim područjima (pojmovima) Novi Vinodolski ima mogućnosti za napredak.

84

5. MOGUĆNOSIT NAPRETKA TURIZMA U GRADU NOVOM VINODOLSKOM

Pozicioniranje Novog Vinodolskog moguće je uz jasnu spoznaju koja se temelji na tri pitanja:

1. Što destinacija danas nudi?

2. Kakva je razina ponude?

3. Tko su ili bi trebali biti korisnici njegovih turističkih usluga?

Istodobno pri procjeni realnih razvojnih mogućnosti Grada Novog Vinodolskog potrebno je

sagledati povijesni razvoj, resursnu osnovu destinacije, te prirodu turističke potražnje.

Danas Novi Vinodolski ima nedefiniran i nejasno pozicioniran proizvod, prenaglašena

sezonalnost, zapuštena kulturno-povijesna baština i urbani dizajn, nepovoljna i nekvalitetna

struktura smještajnih kapaciteta, nedovoljna valorizacija ekonomskih, socio-kulturnih i

ekoloških vrijednosti, zapostavljena valorizacija, vinodolske doline i dubljeg zaleđa,

nekontrolirana izgradnja vila i apartmana, visok koeficijent saturacije obale, nedostatni

rekreativni i zabavni sadržaji, odsutnost cjelovitih funkcija menadžementa turističke

destinacije, spora i loša privatizacija i restrukturiranje hotelijerske djelatnosti.

Novi Vinodolski nastoji biti poželjna turistička destinacija mora poraditi na slijedećem:

tržišna prepoznatljivost, važnost održivog razvoja turizma, razvoj novih turističkih proizvoda,

integracija obalnog pojasa, te obalnog pojasa i zaleđa, rekreativna, obiteljska destinacija, spoj

raznolikih prirodnih ambijenata: mora, doline i visoke šume, sinonim za stoljetnu turističku

tradiciju, prepoznatljiv kulturni identitet,valorizirano bogata kulturno-povijesna baština

Vinodola – frankopanski kašteli, crkvice, folklorno nasljeđe,

jedinstveni imidž, nautička destinacija, ekološki očuvana flora i fauna.

Turistička stagnacija destinacije prisutna je od kraja osamdesetih godina, kada dolazi do

pojave masovnog turizama, a nema prepoznatljivih investicija u nove sadržaje. Posebno se

negativno odrazio boravak izbjeglica u hotelskim objektima tijekom devedesetih, što se vidi i

osjeća još i danas. Privatizacijski proces na tim područjima tekao je i još uvijek se odvija bez

jasnog koncepta i razvojne vizije. To je sve dovelo do toga, da je turistički proizvod

nedovoljno profiliran, što se posebno odnosi na nedostatnost i neprimjerenost sadržaja, koje

nudi ova destinacija.

85

Preobrazba Novog Vinodolskog treba ići u pravcu stvaranja grada u kojoj će dominirati

hoteli s tri i četiri zvjezdice, izgrađeni po međunarodno prihvatljivim standardima. Ponudu

treba uravnotežiti tijekom cijele godine i ponuditi one sadržaje koji će biti prepoznatljivi i

tipični u odnosu na druge destinacije, pa će kao takvi privući određene segmente tržišta u

različitim dijelovima godine te osmisliti što raznolikiju ponudu za sve relevantne ciljne

skupine korisnika.

Poseban naglasak treba staviti na sportske, kulturne i zabavne sadržaje, koje treba prilagoditi

stvarnim potrebama moderne turističke potražnje, stalno se prilagođavajući postojećim

zahtjevima i predviđajući nove. Svi sadržaji moraju biti primjereni ukupnom opredjeljenju

destinacije i visokim standardima na koje se ta destinacija orijentira.

Turizam Novog Vinodolskog mora se razvijati u suglasju s prirodom, na način da se

maksimalno poštuju prostor, blagodati klime, mora, jezera, visoke šume, te biljni i životinjski

svijet. Infrastrukturnim zahvatima i organizacijskim mjerama treba stalno unapređivati stanje

u prostoru i težiti visokim ekološkim-standardima. U razvojne planove treba ugraditi obvezu

stalnog podizanja kvalitete ponude uz obvezatnu zaštitu prirodnih, povijesnih i kulturnih

vrijednosti. U tom kontekstu treba hitno definirati i prometna rješenja kojima bi se izgradnjom

obilaznice Novoga Vinodolskog značajno rasteretila prometnica kroz naseljeno mjesto a da

također buduća autocesta Rijeka–Žuta Lokva bude prostorno i ekološki dovoljno udaljena od

evidentno vrijednih prirodnih i kulturnih resursa.

86

6. ZAKLJUČAK

Temu diplomskog rada „Istraživanje uzroka ponovljenih dolazaka turista u Grad Novi

Vinodolski“ izabrao sam iz više razloga. Stanovnik sam Novog Vinodolskog, turističkog

mjesta bogate kulturne baštine i uvijek me je intrigiralo dali i u kojoj mjere gosti u pojedino

mjesto dolaze više puta, što ih to motivira i zašto nemaju potrebu mijenjanja destinacije za

ljetovanje. Samom radu pristupio sam sa željom da kroz anonimni upitnik saznam nešto više o

potrebama turista koji dolaze u Novi Vinodolski i čime ih to Novi Vinodolski motivira da

opet dođu. Kroz pripremu diplomskog rada čitajući razne komentare i osvrte putem interneta

o Novom Vinodolskom i sam sam ostao iznenađen nekim motivima dolaska kao što su na

primjer Oči Vinodola i brojnošću gostiju koji ih posjećuju. Isto tako poznavajući lokalne

prilike u mjestu možda sam nekad i prekritičan prema nekim stvarima i događanjima u Gradu

Novom Vinodolskom. Međutim dostavljeni upitnici koji su u potpunosti neovisni i ničim

opterećeni u svojim odgovorima daju do znanja da su gosti u većini slučajeva zadovoljni

turističkom ponudom te Novi Vinodolski doživljavaju kao lijepu i ugodnu destinaciju koju su

voljni preporučiti svima za ponovni dolazak.

Tipičan gost zadovoljan je ukupnom ponudom Rivijere Novi Vinodolski. U svim segmentima

ponude dominira prosječna ocjena 4. Broj najnižih ocjena gotovo je zanemariv ali isto tako

nema veliki broj maksimalnih ocjena. Iz tog se da zaključiti da Rivijera Novi Vinodolski u

očima tipičnog gosta nema puno velikih nedostataka u ponudi ali isto tako da ima dosta

prostora za napredak destinacije.

Diplomskim radom uspjelo se dobiti odgovore na postavljene hipoteze. Od 3 postavljene

hipoteze dvije su se potvrdile, a jedna opovrgnula.

Hipoteze:

H1. Veći broj turista u destinaciji Novi Vinodolski boravi više puta - ova se hipoteza

potvrdila, a dokaz za to je pitanje 8. Koliko ste puta proveli ljetovanje u Novom

Vinodolskom? Samo 26% ispitanika je odgovorilo da su prvi put u Novom Vinodolskom.

H2. Razlog ponovnog dolaska turista u Novi Vinodolski je gostoljubivost lokalnog

stanovništva - ova se hipoteza potvrdila, a dokaz za to je pitanje 14. pod pojmom Ljubaznost

stanovništva. Aritmetička sredina tog pojma iznosi 3,93 iz čega se da zaključit da su turisti

87

koji ljetuju u Novom Vinodolskom zadovoljni sa ljubaznošću lokalnog stanovništva pa bi to

mogao biti jedan od razloga zbog kojeg turisti ponovo dolaze u Novi Vinodolski.

H3. Izvan glavne turističke sezone gosti borave u Novom Vinodolskom više puta - ova

hipoteza je opovrgnuta, a dokaz za to je pitanje 9. Ukoliko ste boravili u Novom Vinodolskom

više puta kada je to bilo? 78% ispitanika je odgovorilo da u Novom Vinodolskom ljetuje u

špici sezone (srpanj - kolovoz), odnosno turisti koji borave u Novom Vinodolskom više puta

to čine u špici sezone.

Diplomskim radom dali su se odgovori na postavljene hipoteze. Iz tih hipoteza ali i iz svih

odgovora ispitanika dolazi se do zaključka da Novi Vinodolski ima kao turističko mjesto jako

puno kvalitetnih segmenata turističke ponude koja današnjeg turistu zadovoljava i stoga nije

čudno da jako veliki broj gostiju dolazi ponovno u Novi Vinodolski.

Također ostaje činjenica da većina gostiju boravi u Novom Vinodolskom tijekom glavne

turističke sezone i to u privatnom smještaju. A to je ono što treba nastojati promijeniti u bližoj

budućnost. Konkretno sezonu treba produžiti a to je moguće povećanjem broja hotela

pogotovo srednje i više kategorije kao uvjet boravka turista i izvan glavne turističke sezone.

88

LITERATURA

1) Knjige:

1. Matejčić, R., (1989.), Crikvenica-područje općine, Privredni vjesnik, Zagreb.

2. Poljak, Ž. Planine Hrvatske - Planinarsko turistički vodič, (1990) Planinarski savez

Hrvatske, Zagreb.

2) Ostali izvori:

1. Popis stanovništva (2011.), Državni zavod za statistiku, Zagreb

2. Statistika (2013.), TZ Grada Novi Vinodolski

3. Crtež J. Potočnjak

4. Glavni plan razvoja turizma u Primorsko-goranskoj županiji

3) Web stranice:

1) http://www.tz-novi-vinodolski.hr/view.asp?idp=37&c=5


3) http://www.novi.hr/hr/foto-galerija


5) http://limesurvey.srce.hr

89

POPIS TABLICA

Broj Naziv tablice Stranica

1. Stanovništvo na području Grada Novi Vinodolski – 2011. 3

2. Spol 28

3. Dob 29

4. Zemlja podrijetla ispitanika (turista) 30

5. Koja je vaša stručna sprema? 31

6. Djelatni status 32

7. Kako preferirate putovati? 33

8. U Novi Vinodolski sam došao: 34

9. Koliko ste puta proveli ljetovanje u Novom Vinodolskom? 35

10. Ukoliko ste boravili u Novom Vinodolskom više puta kada je to bilo? 36

11. Namjeravate li ponovo putovati u Novi Vinodolski? 37

12. Preporučate li svojim poznanicima Novi Vinodolski kao odredište za

ljetovanje 38

13. Koju vrstu smještaja preferirate? 39

14. Što vas je privuklo kod Novog Vinodolskog? 40

15. Klima 41

16. Ljubaznost stanovništva 42

17. Ljubaznost zaposlenih u turizmu 43

18. Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu 44

19. Prometna dostupnost 45

20. Lokalni promet 46

21. Parkirališta 47

22. Osjećaj sigurnosti i zaštite 48

23. Manifestacije 49

24. Suveniri 50

25. Uređenost (čistoća) mjesta 51

26. Šetnice 52

27. Povijesno-kulturna baština 53

28. Uređenje plaža i čistoća 54

29. Čistoća mora 55

90

30. Sadržaj za djecu 56

31. Radno vrijeme banaka i trgovina 57

32. Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 58

33. Trgovine 59

34. Objekti za smještaj 60

35. Ugostiteljski objekti 61

36. Kulturni sadržaj 62

37. Zabavni sadržaj 63

38. Sportski sadržaj 64

39. Ponuda izleta 65

40. Noćni život 66

41. Lokalna gastronomija 67

42. Odnos cijene i kvalitete 68

43. Ukupna ocjena ponude Novog Vinodolskog kao destinacije 69

POPIS SLIKA

Broj Naziv slike Stranica

1. Karta prometne povezanosti Novog Vinodolskog 5

2. Hotel Lišanj 8

3. NOVI SPA HOTELS & RESORT 9

4. Hotel Tamaris 9

91

POPIS GRAFIKONA

Broj Naziv grafikona Stranica

1. Spol 28

2. Dob 29

3. Zemlja podrijetla ispitanika (turista) 30

4. Koja je vaša stručna sprema? 31

5. Djelatni status 32

6. Kako preferirate putovati? 33

7. U Novi Vinodolski sam došao: 34

8. Koliko ste puta proveli ljetovanje u Novom Vinodolskom? 35

9. Ukoliko ste boravili u Novom Vinodolskom više puta kada je to bilo? 36

10. Namjeravate li ponovo putovati u Novi Vinodolski? 37

11. Preporučate li svojim poznanicima Novi Vinodolski kao odredište za

ljetovanje 38

12. Koju vrstu smještaja preferirate? 39

13. Što vas je privuklo kod Novog Vinodolskog? 40

14. Klima 41

15. Ljubaznost stanovništva 42

16. Ljubaznost zaposlenih u turizmu 43

17. Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu 44

18. Prometna dostupnost 45

19. Lokalni promet 46

20. Parkirališta 47

21. Osjećaj sigurnosti i zaštite 48

22. Manifestacije 49

23. Suveniri 50

24. Uređenost (čistoća) mjesta 51

25. Šetnice 52

26. Povijesno-kulturna baština 53

27. Uređenje plaža i čistoća 54

28. Čistoća mora 55

92

29. Sadržaj za djecu 56

30. Radno vrijeme banaka i trgovina 57

31. Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 58

32. Trgovine 59

33. Objekti za smještaj 60

34. Ugostiteljski objekti 61

35. Kulturni sadržaj 62

36. Zabavni sadržaj 63

37. Sportski sadržaj 64

38. Ponuda izleta 65

39. Noćni život 66

40. Lokalna gastronomija 67

41. Odnos cijene i kvalitete 68

42. Ukupna ocjena ponude Novog Vinodolskog kao destinacije 69

93

Documents

ISTRAŽIVANJE UZROKA PONOVLJENIH DOLAZAKA TURISTA U GRAD …oliver.efri.hr/zavrsni/558.B.pdf · Grad Novi je neizravno razmjerno dobro vezan i na željezničku,pomorsku i zračnu