Istraživanje budućeg zaštićenog područja u moru Platamuni ...mne-mpa.org/wp-content/uploads/2015/10/Morske-pećine_Marine-cave… · stjenovita obala karsta je stanište i za

Istraživanje budućeg zaštićenog područja u moru

"Platamuni" i susjednog poluostrva Luštica sa

posebnom pažnjom na morske pećine kao potencijalno

stanište za ugroženog sredozemnog tuljana

Vesna Mačić, Aliki Panou, Luigi Bundone i Dušan Varda

Ovaj projekat je finansirao Jugopetrol AD Kotor

Decembar, 2013.

2

Istraživanje budućeg zaštićenog područja u moru "Platamuni" i susjednog poluostrva Luštica sa

posebnom pažnjom na morske pećine kao potencijalno stanište za ugroženog sredozemnog tuljana

Vesna Mačić1, Aliki Panou2, Luigi Bundone2, Dušan Varda3

1Institut za biologiju mora, Kotor, Crna Gora, E-mail: [email protected] 2NGO Archipelagos - environment and development, Kifissia, Grčka 3NGO MedCEM Mediteranski centar za ekološki monitoring, Sutomore, Crna Gora Uvod Iako je obala Crne Gore dugačka samo oko 300km morski ekosistemi još uvijek nisu dobro istraženi. Osim toga u Crnoj Gori nema zaštićenog područja u moru (ZPM) iako je u toku ili su završeni neki projekti kojima je stvaranje ZPM-a cilj. Jedno od područja koje se od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma planira za zaštitu je i područje od rta Platamuni do rta Žukovac, a ovo područje je ranije proglašeno i za Emerald lokaciju od strane istog misnistarstva. Prema tome, jasno je da je neophodno detaljno izučiti ovo područje i ustanoviti

3

prisustvo važnih staništa i vrsta kako bi se obezbijedila njihova dalja zaštita prema domaćoj i EU legislativi. Za pomenuto područje postoje neki podaci iz izvještaja Regional Activity Center for Special Protected Areas of UNEP (UNEP/RAC/SPA 2008; 2012) za razvoj zaštićenih područja u moru, a takođe i iz izvještaja "Početak ZPM “Katič" u Crnoj Gori i procjena morskih i obalnih ekosistema" koje je radio DFS Montenegro Engineering (u saradnji Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore i Ministarstva životne sredine kopna i mora, Italije 2012). Ipak podaci iz ovih izvještaja nisu sveobuhvatni pa je naš cilj bio da utvrdimo prisustvo morskih pećina u zoni koja se predviđa za ZPM "Platamuni". Osim toga s obzirom na sličnu bio-geomorfologiju susjednog područja poluostrva Luštica istraživanje je urađeno na području od rta Platamuni do rta Arza obuhvatajući oko 35km obale. Ovaj projekat je finansiran od strane AD Jugopetrola Kotor. Mapa 1. Istraživano područje od rta Arza do rta Platamuni

istraživano područje planirano ZPM Platamuni Morske pećine su izabrane za predmet ovog istraživanja jer je to važno i ugroženo stanište prema EU Direktivi o staništima, Anex I, a u izvještajima od RAC SPA centra (2008 i 2012) nema nikakvih informacija o ovom tipu staniša. Inače poznato je da su morske pećine specifična staništa u Sredozemlju koja se karakterišu jedinstvenim biodiverzitetom. Ovo specifično stanište u Sredozemnom moru važi za jedno od centara biodiverziteta koje ima veliko interesovanje naučnika i zaslužuje dalja istraživanja i zaštitu. Za morske pećine ima više definicija, a negdje ih uopšte i nema. Uuglavnom se smatra

4

da su to prirodno formirane šupljine u stijenama u koje može ući čovjek, duže od 5m a koje se nalaze ispod morske površine ili su djelimično potopljene. Šupljine manje od 5m u ovom izvještaju će biti navođene kao procjepi, okapine i rupe. Morske pećine su uglavnom stvoreni radom talasa i slatke vode koja protiče kroz pukotine i erodira stijene tokom miliona godina. Ponekad se stvaraju ogromne pećine sa stalaktitima i drugim pećinskim ukrasima, a u nekim slučajevima krov pećine kolabira pa nastaje mala uvala gdje se na bočnim zidovima mogu vidjeti pećinski ukrasi. U morskim pećinama vladaju mnogo drugačiji uslovi spoljašnje sredine u odnosu na otvoreno more. Što su pećine dublje manja je količina svjetlosti koja u njih prodire i postaje slabija jačina talasa. Tako se na ulazu u pećine sreću alge koje inače naseljavaju veće dubine, tj. prilagođene su životu sa manjom količinom svjetlosti, a u dubokoj unutrašnjosti pećina gdje ne dopire svjetlost nema ni algi. Dublje u pećinama gdje je veoma tamno, na zidovima pećina ima sve više sesilnih organizama kao što su raznovrsni sunđeri, crvi u kalcifikovanim cjevčicama i mahovnjaci sa krhkim skeletima. Pećine se karakterišu i temperaturom vode koja je niža i stabilnija nego u plićim područjima mora. Ovi i drugi ekološki faktori u pećinama zapravo odgovaraju staništima u dubokom moru, te nije rijetkost da se u pećinama nalaze organizmi koji tipično naseljavaju velike dubine. Za sve te organizme glavna karakteristika je redukcija očiju i smanjena pigmentacija. Dna morskih pećina i stjenovite strane imaju specifične zajednice mnogih morskih beskičmenjaka, a u slobodnoj vodi su najbrojniji razni planktonski račići. Tako npr. pećine su dom za žutu čašku (Leptopsammia pruvoti), brojne raznobojne sunđere od kojih je npr. sunđer Chondrosia reniformis u tamnim pećinama potpuno bijele boje, pećinsku kozicu (Stenopus spinosus), neptunovu čipku (Reteporella grimaldii), glavoč leopard (Thorogobius ephippiatus), sesilne polihete, mahovnjake i mnoge druge. Morske pećine takođe nude stanište za ugrožene vrste slijepih miševa i one su važno stanište za kritično ugrožene tuljane koji se u pećinama odmaraju i razmnožavaju. Sredozemni tuljan, foka ili morska medvedica (Monachus minachus) je zaštićena vrsta morskih sisara prema domaćem zakonodavstvu (Sl. list RCG Br. 76/06), a takođe i prema Barselonskoj konvenciji, Bernskoj konvenciji, CITES konvenciji i EU Direktivi o staništima (Annex II i IV). Ipak u Crnoj Gori poslednji podaci za prisustvo ove vrste se odnose na 70-te godine prošlog vijeka kada je jedan primjerak ubijen u blizini Herceg Novog. Nakon toga nije bilo zvaničnih podataka o viđanju ove vrste pa se može pretpostaviti da je i nema na obali Crne Gore. Ipak zbog nedostatka istraživanja ove vrste kao i nepoznavanja staništa morskih pećina stanje ove vrste na crnogorskoj obali je nepoznato. Uparavo zato je naše istraživanje morskih pećina bilo usmjereno ka istraživanju i eventualno povoljnih lokacija za boravak tuljana.

Sredozemni tuljan, foka ili morska medvedica (Monachus minachus) može doseći 3m dužine. Roneći za plenom, ribama i hobotnicama, mogu da zarone do oko 100m. Mužijaci su obično crni na leđima, a ženke tamno ili svjetlije sive boje. Kako su to morski sisari i dišu plućima neophodno im je da izađu na obalu gdje se odmaraju i rađaju mlade. Mladi u početku života sisaju, uče plivati i nalaziti hranu. Zbog raznih ljudskih aktivnosti na obali tuljani se povlače u mirne morske pećine koje u unutrašnjosti imaju plaže pa su zbog toga ovakve pećine veoma važne za razmnožavanje i opstanak vrste.

Tuljani su jedan od najugroženijih morskih sisara na svijetu. To je jedina vrsta tuljana

5

u Sredozemlju i ne postoji nigdje drugo na planeti. U prošlosti tuljani su bili rasprostranjeni po cijelom Sredozemlju, Crnom moru i sjevero-zapadnoj Africi. Međutim, oni su sada nestali iz Španije, Francuske i iz Crnog mora, dok u nekim područjima Hrvatske, Albanije i Italije postoji još samo nekoliko jedinki. U Crnoj Gori poslednje dokumentovano viđanje tuljana je bilo 70-tih godina prošlog vijeka kada je jedna jedinka ubijena u okolini Herceg Novog.

Procjenjuje se da populacija tuljana broji ukupno oko 500 jedinki – od kojih oko polovina živi u Grčkim vodama, uključujući i Jonsko more. Repopulacija susjednih područja u Jadranskom moru (Italija, Albanija i Crna Gora) je moguća od populacija u Grčkoj i Hrvatskoj jer tuljani tokom dana mogu preplivati velike razdaljine.

Mnogi ribari su u prošlosti tuljane smatrali za neprijatelje i često su ih ubijali zbog štete koju su im tuljani pravili na ribarskim mrežama i ulovljenoj ribi. I pored toga, vjekovima ubijani tuljani nisu bili istrijebljeni. Međutim, u poslednjih nekoliko decenija je konstatovano rapidno opadanje njihovih populacija. Koji je razlog? Zagađenje mora, prelov i najvažnije –uznemiravanje morskih pećina od strane ljudi, te neprestano i nepovratno uništavanje tuljanovih staništa. Drugim riječima luke, ulice, hoteli i restorani su nastajali na samoj obali bez ikakvog planiranja a onda tuljani više nemaju gdje da se sklone. Osim ove ugrožene i zaštićene vrste morskih sisara koja je vezana za morske pećine, stjenovita obala karsta je stanište i za mnoge rijetke ptice, insekte i endemske biljke kao što su npr. drvenasta mlečika (Euphorbia dendroides) i mrižica (Limonium angustifolium). U našem Zakonu o zaštiti prirode ( Sl. list Br. 51/08) se navodi da je "speleološki objekat prirodno formirana podzemna šupljina u karbonatnim stijenama duža od 5 metara u koju može ući čovjek, a dimenzije ulaza su manje od dubine ili dužine objekata (pećine, jame, ponori i dr.)". Prateće zakonske regulative u vezi sa pećinama nema, kao ni katastra speleoloških objekata, mada je u toku njihova izrada. Međutim u tim radnim verzijama Pravilnika nema nikakvih naznaka za morske pećine pa se nadamo da će ovo istraživanje doprinijeti i da se pitanje morskih pećina adekvatno tretira u nacionalnoj zakonskoj regulativi i da se kreira registar morskih pećina. Materijal i metode Istraživanje obale od rta Arza do rta Platamuni je obavljeno u periodu od 16. do 22. IX 2013.g. Za terenska istraživanja se koristio institutski čamac Nemirna, kao i ronilačka oprema, foto-aparati za podvodno snimanje i plastična ambalaža za sakupljanje uzoraka. Na svim lokacijama gdje je uočeno prisustvo pećine ili većeg udubljenja u stijenama, su uzete geografske koordinate uz pomoć instrumenta GPS Garmin 76 i te lokacije su označene prvo na karti, a zatim i u digitalnoj formi uz pomoć programa Quantum GIS. Za svaku pećinu i veće udubljenje koje je analizirano urađen je popis osnovnih karakteristika i sakupljeni podaci su prikazani tabelarno. Za svaku analiziranu lokaciju u tabeli je prikazan: redni broj, naziv lokacije, geografske koordinate, približne dimenzije (u metrima), izloženost, morfloške karakteristike, živi svijet, datum obilaska, živi svijet ispred pećine i napomena. Na lokacijama gdje je dat opis nekih detalja treba imati na umu da je orijetacija opisa (lijeva i desna strana)

6

data u slučaju gledanja obale sa mora. Uzorci sunđera iz pećine Krekavica su sakupljeni i do dalje analize su konzervirani u 70% alkoholu. Planirana analiza zajednica algi uz morsku površinu (gornji mediolitoral) i mapiranje u GIS-u nije urađeno zbog loših vremenskih uslova tokom terenskog rada. Rezultati Nakon teresnkog istraživanja svi raspoloživi podaci su sistematizovani i prikazani u tabelama a lokacije su mapirane u programu Quantum GIS. Odlučili smo da prikažemo zajedno podatke za morske pećine i manje rupe/procjepe (Mapa 2) jer su neki manji procjepi veoma važno stanište za morske medvedice, a i za mnoge druge vrste. Ukupno je mapirano 45 istraživanih lokacija od kojih se 21 može smatrati kao morske pećine jer su duboke 5m ili više. Jedna pećina je bila sa podvodnim ulazom a 11 lokacija je bilo povoljno stanište za tuljane. Mapa 2. Morske pećine i manje rupe na istraživanom području

Rasprostranjenost morskih pećina u oblasti od rta Arza do rta Platamuni može se podijeliti u 3 oblasti, i to: 1. Oblast okoline Plave špilje na poluostrvu Luštica, 2. Zaliv Trašte i 3. Oblast Krekavica u južnom dijelu Donjeg Grblja. Pozicije ovih pećina sa rednim brojevima su označene na Mapi 3.

7

Mapa 3. Morske pećine u istraživanoj oblasti 1. Oblast okoline Plave špilje na poluostrvu Luštica

2. Zaliv Trašte

3.. Krekavica oblast u južnom dijelu Donjeg Grblja

8

Tokom istraživanja zabilježili smo prisustvo više zaštićenih vrsta što ide u prilog poznavanju samih vrsta, ali i u prilog važnosti ove oblasti za program zaštite. Od zaštićenih vrsta koje su nađene u pećinama ili blizu njih možemo istaći: (a) alge i morske trave: Lithophyllum byssoides, Cystoseira amentacea, Posidonia oceanica i Cymodocea nodosa, (b) mekušci: Pinna nobilis, Lithophaga lithophaga (c) koral: Cladocora cespitosa (d) biljke: Euphorbia dendroides i Limonium angustifolium (e) ptice: Ardeola ralloides, Alcedo athis, Phalacrocorax aristotelis, Acciptier gentilis i Corvux cornix, (d) slijepi miš Chiroptera. Podaci za svaku analiziranu lokaciju su prikazani tabelarno.

9

Broj 1 naziv lokacije: rt Arza

Foto: Aliki Panou

koordinate N 42º 23' 27.79'' E 18º 34' 14.02''

dimenzije Natkrivena plaža širina 3m x visina 3m x dužina 4m

izloženost zapad

morfološke karakteristike

Veća rupa koja je zavučena i ima malu plažu od krupnijeg kamenja i šljunka

živi svijet Nije analiziran

napomena

datum obilaska

17. 09. 2013.

ispred pećine

Na većem kamenju ima relativno dosta algi ali na stjenama je uglavnom baren (degradirana gola stijena).

10

Br. 5 naziv lokacije: Zlatna vala

Foto: Aliki Panou

koordinate N 42º 22' 51.6'' E 18º 35' 34.3''

dimenzije širina 1m x visina 3m x dužina 5m (dubina vode 1,5m i manje)

izloženost ka zapadu


Na kraju pećine se nalazi šljunkovita plaža oko 1m široka koju potpuno ispiraju jači talasi. Nagib šljunkovite plaže je 45º.

živi svijet Izgleda da nema mnogo obraštaja mada se od jakih talasa nije moglo detaljnije gledati

napomena Zapadnom stranom uvale prema otvorenom moru ima 2 podvodne rupe koje ronjenjem treba detaljnije pogledati i vidjeti da li imaju dublje nastavke i međusobne komunikacije.

datum obilaska 17. 09. 2013.

ispred pećine Veliki blokovi kamenja a dublje šljunak i pijesak. Zapadnom starnom uvale je u 0,5m biocenoza algi C. amentacea, Corallina elongata i dr. a zatim je baren zbog otučenih stijena. Baren je mjestimično širok i 10 metara. Tamo gdje nije baren kameni blokovi su pokrivenim sitnim algama i 80% je Padina pavonica, malo Wrangelia penicillata, Halopteris sp. Ima malo ježeva. Na 4-5m dubine nakon kamenih blokova ima invazivne alge Caulerpa racemosa na oko 20m2. U sredini zaliva je pijesak sa mozaičnom livadom Posidonia oceanica.

11

Br. 6. naziv lokacije: rt Franštica

Foto: Aliki Panou

koordinate N 42º 22' 41.8'' E 18º 35' 25.0''

dimenzije Širina 15m x visina 12m x dubina 30m (ulaz manji 6m x5m)

izloženost istok


Široki otvor pećine se sužava na otvor od oko 6m x 5m, a kasnije se taj svod povećava. Na kraju pećine je plaža od manjih kamenih blokova a plaža je mjestimično široka do 10m mada ispresijecana velikim kamenim blokom u sredini. Zbog tog bloka u sredini se sa plaže može doći do mora u dva smjera. Plaža je nagiba oko 30º.

živi svijet Oskudno mada se zbog jakog talasanja nije ni moglo vidjeti pa treba provjeriti

napomena Veoma dobra lokacija, a od ove lokacije lijevo ima dvije manje rupe i desno treba još provjeriti ronjenjem i po boljem vremenu.


ispred pećine Kameni blokovi, baren, ježevi i Padina pavonica ostalo se ne vidi zbog jakog talasanja.

12

Broj 8 naziv lokacije: Plava špilja

Foto: Aliki Panou

koordinate N 42º 22' 26.36'' E 18º 35' 48.34''

dimenzije Veći ulaz je širok 8m x visok 7m x dugačak 20m (dubina vode 6m; visina unutra 25m).

izloženost Zapad (i istok za manji ulaz)


Pećina je sa dva ulaza. Dio morskog dna je pješčan ali je većina stjenovita. Primjetan je dotok slatke vode i ima malo pećinskih ukrasa po bočnim zidovima.

živi svijet Blizu samog ulaza u pećinu ima mnogo algi i sunđera, a dublje u pećini zajednice su drugačije i ne tako bogate. Ponekad se na plafonu pećine mogu vidjeti slijepi miševi.

napomena Intenzivan je antropogeni uticaj tokom ljetnjih mjeseci zbog turističkih brodića.


ispred pećine Stijene, kameni blokovi, baren, Padina pavonica, Cystoseira amentacea, Posidonia oceanica, Pinna nobilis, malo pješčane podloge, nekoliko Lithphyllum byssoides.

13

Br. 9. naziv lokacije: kod Plave špilje „niska“

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 22' 26.81'' E 18º 35' 49.51''

dimenzije Širina 4m x visina 1m x 50m (unutra visina oko 20m)

izloženost Sjevero-istok


U pećini po dnu je pijesak a pri kraju kamenje oblo, veliko. Na kraju pećine je plaža od kamenih oblica široka oko 10m a dubine oko 8m sa nagibom 40º, a nakon toga plaža ima kao plato od 2-3m horizontalno. Nakon otvora pećina malo skreće u desno tako da je zaštićena od direktnih udara talasa.

živi svijet Nije gledano zbog jakih talasa, ima malih stalaktita na plafonu, priliv slatke vode je očigledan.

napomena Provjeriti živi svijet unutra pećine


ispred pećine Veliki blokovi, baren, Padina pavonica, malo pijeska, a ima malih Lithphyllum byssoides (Annex II RAC SPA i Bern Convention Annex I).

14

Br. 10. naziv lokacije: pored Plave špilje

Foto: Aliki Panou

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 22' 26.28'' E 18º 35' 52.43''

dimenzije Širina 7m x visina 6m x dubina 17m (unutra visina 15m).

izloženost istok


Veliki je vertikalni procjep sa unutra uskim dijelom koji se opet malo širi. Na kamenju u sredini pećine ima lijepih bazenčića „kada".

živi svijet Veliki "jastuci" Corallina elongata na ulazu u pećinu, kasnije puno sunđera i drugi organizmi od kojih je najbrojnija grupa Balanomorpha.

napomena Detaljnije pogledati živi svijet u pećini po mirnom vremenu


ispred pećine Veliki blokovi, baren, Padina pavonica, malo pijeska, a ima malih Lithphyllum byssoides. Na klifovima iznad pećine ima Euphorbia dendroides -drvenasta mlečika (zaštićena).

15

Br. 11. naziv lokacije: Posejdonov grad (velika)

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 22' 16.01'' E 18º 36' 04.79''

dimenzije Širina 8m x visina 10m x dubina 7m

izloženost zapad


Veliki spoljašnji ulaz se sužava i završava bez plaže.

živi svijet Na ulazu u pećinu ima "jastuka" Coralline a u unutrašnjosti ima Corallina sa crvenom a na bočnim zidovima ima dosta sunđera.

napomena


ispred pećine Veliki blokovi, Padina, baren, vrlo malo pijeska.

16

Br.12. naziv lokacije: Posejdonov grad

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 22' 17.11'' E 18º 36' 05.15''

dimenzije Širina 1,5m x visina 3m x dubina 4m

izloženost zapad


Dva procjepa jedan do drugog koji su pod vodom spojeni sifonom, na kraju nema plaže.

živi svijet Na ulazu u procjepe ima dosta sunđera, kao i na bočnim stranama procjepa, male kolonije Cladocora cespitosa u sredini kod sifona koji povezuje procjepe, mala kernja, jastuci Corallina i tamne inkrustrirane.

napomena


ispred pećine Ispred su jastuci Corallina a ima malih Lithphyllum byssoides.

17

Br. 13. naziv lokacije: Posejdonov grad

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 22' 17.69'' E 18º 36' 04.65''


izloženost zapad


Kamena plaža nagiba 10⁰ je natkrivena i čini pećinu.

živi svijet Samo je plaža pećina i nema morskog dijela, mada ispred ima kamenih platoa sa algama.

napomena


ispred pećine Ima obraštaja kojeg treba provjeriti po mirnom moru, jer zbog talasa nije bilo vidljivo osim dosta Coralline.

18

Br. 14 naziv lokacije: Posejdonov grad (kompleks desno ka rtu M. Gora)

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 22' 15.93'' E 18º 36' 03.61''

dimenzije 1 x1x0,5m ; 2m x 1m x 3m; tunel 3m x 2m x 3m

izloženost sjever


Nekoliko rupa i tunel koje treba provjeriti ronjenjem, prema otvorenom ima sifona koji su poznati roniocima.

živi svijet Dosta obraštaja ali zbog jakih talasa nije moglo da se snimi, provjeriti ronjenjem.

napomena Potencijalna opasnost od velikog broja ronioca.


ispred pećine Kameni blokovi, Padina pavonica, baren

19

Br.15. naziv lokacije: "pećina koja diše" (u.Veslo zapad)

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 22' 12.10'' E 18º 36' 14.78''


izloženost Jugo-istok


Kad se uđe u pećinu sa lijeve strane ima rupa jer se čuje jak huk kad talasi udaraju (pećina "diše").

živi svijet Bočni zidovi su veoma obrasli sunđerima, na ulazu je Corallina elongata sa crvenom i zelenom algom.

napomena Jak je huk i ima mali sifon podvodni, treba provjeriti ronjenjem.


ispred pećine Ispred su obrasli zidovi sa Corallina elongata, Jania rubens, malo dalje ima malih Lithphyllum byssoides. Zid je vertikalan 5-10m sa 0,5m -1m algi pri površini a dolje je baren sa malo ježeva, sve otučeno.

20

Br.16. naziv lokacije: procjep u. Veslo (zapadna strana)

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 22' 12.84'' E 18º 36' 17.32''

dimenzije Širina 1,5m x visina 6m x dubina 3m (dubina vode unutra 4m)

izloženost Sjevero-istok


Vrlo usko

živi svijet Izgleda da nema mnogo obraštaja ali treba provjeriti kad bude mirno more.

napomena


ispred pećine Stijene uglavnom vertikalne nekoliko metara, djelimično sa dosta Corallina elongata a dolje otučeno i golo.

21

Br.17. naziv lokacije: u. Veslo (zapadni dio u dnu)

Foto: Luigi Bundone

koordinate N 42º 22' 15.59'' E 18º 36' 23.72''

dimenzije Širina 4m x visina 2m x dubina 4m (u dnu je plaža 3m široka)

izloženost jug


Širok ulaz se sužava i u dnu pećine je šljunkovita plaža oko 3m široka od krupnog šljunka i kamenja. Nagib plaže je oko 30⁰ a ispred plaže u vodi ima i krupnijeg kamenja.

živi svijet Na bočnim zidovima izgleda da ima malo obraštaja, provjeriti po mirnom vremenu.

napomena Sa istočne strane zapadnog dijela uvale Veslo ima dvije rupe (N 42º 22' 12.79'' E 18º 36' 22.74'') koje potencijalno mogu imati sifone i nastavke, treba provjeriti ronjenjem i po mirnijem moru.


ispred pećine Kamenje, stijena, dosta gusta naselja invazivne alge Caulerpa racemosa.

22

Br.19. naziv lokacije: između Plave špilje i Posejdonovog grada

Foto: Vesna Mačić

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 22' 24.32'' E 18º 35' 56.16''

dimenzije Širina 3m x visoka 25m x duboka 10m (voda duboka 4m)



Duboki procjep koji možda završava sifonom, treba provjeriti ronjenjem, prilivanje slatke vode je evidentno.

živi svijet Dosta raznovrsnih sunđera po bočnim zidovima a manje i drugih organizama. Na ulazu su jastuci Corallina elongata, Jania rubens i malo drugih. U unutrašnjosti iznad morske vode je kalcifikovana crvena alga na stijenama a ima i predstavnika grupe Balanomorpha.

napomena Treba ronjenjem provjeriti unutrašnjost i dublji dio.


ispred pećine Kameni blokovi, baren, pijesak, iznad ulaza u pećinu je klif od 30-tak metara visine.

23

Br. 20 naziv lokacije: u. Tijesna luka (kompleks)

Foto: Aliki Panou

Foto: Vesna Mačić Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 21' 58.80'' E 18º 36' 58.91''

dimenzije širina 5m x visina 8m x dubina 30m (unutra voda 4-0,5m a visna unutra 4m)



Stijene su masivne, vertikalne, malo natkrivaju pećinu i bez vegetacije na njima. Pećina se unutra nastavlja u 2 kraka i oba završavaju sa malom stjenovitom platformom. Po zidovima ima malo pećinskih ukrasa. Ima i jedan procjep pod vodom koji možda dalje prolazi ali treba provjeriti ronjenjem.

živi svijet Obraštaj je oskudan, priljepci, balanusi i crvi, malo sunđera.

napomena Od pećine sa lijeve strane je još jedan ulaz u pećinu. Takođe na lijevoj strani je udaljen nekoliko metara sifonalni prolaz od par metara (slika) a mislim da on ima vazdušni džep u untrašnjosti. Treba provjeriti ronjenjem.

datum obilaska 21. 09. 2013. g.

ispred pećine Malo algi i dosta barena, uglavnom stjenovita podloga

24

Br. 21 naziv lokacije: Tijesna luka

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 22' 01.4'' E 18º 37' 03.9''

dimenzije širina 3m x visina 6m x dubina 5m (unutra visina 5m, dubina vode oko 3m)

izloženost Jug (jugo-istok)


U dno pećine ima uski procjep koji izgleda vodi u „bunar“ koji se tu završava.

živi svijet Nije zabilježeno.

napomena Provjeriti ronjenjem živi svijet.


ispred pećine Nije zabilježeno.

25

Br. 21 naziv lokacije: u. Oblatna (kamenolom lijevo)

Foto: Vesna Mačić

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 22' 29.11'' E 18º 39' 16.55''

dimenzije Širina 0,5m x visina 1m x dubina 3m (visina vazduha unutra 1,5m)

izloženost sjever


Ova rupa je mala ali zavučena i zaklonjena. Ima dva sifona prema otvorenom moru a možda bi se ronjenjem moglo naći još. Na morskom dnu je uglavnom šljunak sa mjestimično većim kamenjem.

živi svijet Malo obraštaja

napomena


ispred pećine Šljunak, mrtve matte, Caulerpa racemosa, vrlo malo Cymodocea nodosa.

26

Br. 22 naziv lokacije: u. Oblatna (kameolom lijevo kod kamenog bloka)

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 22' 30.13'' E 18º 36' 58.91''

dimenzije Natkrivena plažica 1 x 2m

izloženost sjever


Uzak je ulaz u mali bazen u čijem se dnu nalazi mala natkrivena plaža od kamenih oblica.

živi svijet

napomena Dosta je zaklonjeno.


ispred pećine Šljunak, matte mrtve, invazivna alga C. racemosa

27

Br. 23 naziv lokacije: u. Oblatna (kamenolom deso)

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 22' 41.73'' E 18º 39' 12.27''

dimenzije Širina 2m x visina 1,5m x dubina 4m (unutra visina 1,5m) u dno plaža 20cm

izloženost istok


Na plafonu pećine ima malih ukrasa, dotok slatke vode, dolje je šljunak.

živi svijet Na zidovima je umjereno bogat obraštaj a dominiraju sunđeri i grupa Balanomorpha. Na zidovima iznad vode su crvene inkrustrirane alge.

napomena


ispred pećine Stijena, baren sa ježevima, a malo dalje pijesak i malo Cymodocea nodosa i matte mrtva i nešto dalje invazivna Caulerpa racemosa.

28

Br. 24 naziv lokacije: u. Oblatna (od šanka lijevo)

Foto: Vesna Mačić

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 22' 51.46'' E 18º 39' 09.79''

dimenzije Širina 10m x visina 3m x dubina 20m (unutra visina 2m, u dnu je plaža pješčana širina 1,5m dubine 4m)

izloženost istok


Široki ulaz u pećinu se sužava nakon 10-tak m. Na zidovima ima malih ukrasa, dotok slatke vode se osjeća. U samom dnu pećine je uska i duboka plaža od sitnog pijeska. Iznad plaže je visočiji strop pećine možda par metara a ulaz na plažu i taj dio je samo 1m x 1m. Na lijevoj strani pećine ima mali sifon mada nema izgleda da se dalje ne nastavlja.

živi svijet Na ulazu ima Peyssonellia rubra, i nešto malo drugih algi kao i manji broj sunđera i mjestimično brojnih inkrustriranih crvenih algi.

napomena Dobra lokacija za tuljane ali potencijalna opasnost ljeti od velikog broja ljudi u neposrednoj blizini.


ispred pećine Barren a dalje je pijesak sa vrlo malo Cymodocea nodosa.

29

Br. 25 naziv lokacije: Trašte „rupa velika“

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 23' 08.36'' E 18º 39' 39.28''

dimenzije 10m x 8m x 3m

izloženost jug


Široki otvorena okapina.

živi svijet Ima dosta obraštaja i ima algi jer je dosta otvoreno i relativno dobro osvijetljeno.

napomena


ispred pećine Veliki kameni blokovi sa malo algi i dosta barena.

30

Br. 26 naziv lokacije: Trašte „Orascom“ dizalica kompleks

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 23' 10.18'' E 18º 39' 59.14''

dimenzije Širina 10m x visina 5m x dubina 25m (visina unutra 7m pa manje)

izloženost južno


Velika pećina izgleda spolja kao dva ulaza ali stropna pregrada dolazi do mora uzano se završava ka dnu pa je pod vodom skoro kao jedna cjelina. Nakon velike prostorije nastvaljaju 2 kanala koja duboko zalaze u stijenu. Možda ima plaža na kraju jednog kanala nakon sifona treba provjeriti. Veliki priliv slatke vode se osjeća (i podrhtavanje od radova na površini).

živi svijet Na ulazu u pećinu ima dosta algi, a zatim dominiraju sunđeri. U dubljem dijelu pećine obraštaj je siromašniji i gotovo da ga nema u samom kraju. U dnu, na zidovima iznad nivoa mora ima dosta inkrustriranih mikroalgi.

napomena Od radova na kopnu veliko vibriranje, u budućnosti se očekuje izgradnja marine pa će lokacija biti uništena.


ispred pećine Nije gledano

31

Br. 27 naziv lokacije: Trašte „Orascom“ dizalica lijevo

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 23' 11.17'' E 18º 39' 50.89''


izloženost jug


Široko otvorena okapina sa stijenom koja sa stropa skoro dijeli otvor do nivoa mora.

živi svijet Ima dosta obraštaja i relativno je dobro osvijetljenje. Dosta inkrustriranih crvenih algi (vjerovatno Mesophyllum alternans), sunđera i drugog.

napomena



32

Br. 28 naziv lokacije: Trašte „Orascom“ dizalica srednja

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 23' 09.82'' E 18º 39' 54.92''

dimenzije Širina 2m x visina 1,5m x dubina 6m (unutra visina 2,5m)

izloženost jug


Unutra se kanal nastavlja do kamenite platforme 2m duge i sužava se od 1,5m do 0,8m nagiba 25⁰ Dolje u vodi je pijesak.

živi svijet U samom dnu pećine su brojne inkrustrirane mikroalge i relativno su brojni predstavnici grupe Balanomorpha. Bliže ulazu u pećinu ima dosta sunđera a na samom ulazu je najbrojnija Corallina elongata.

napomena Ispod radova Orascoma, vjerovatno će biti uništeno izgradnjom marine.



33

Br. 29 naziv lokacije: Trašte (lijevo od ispusta)

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 23' 02.14'' E 18º 40' 24.38''

dimenzije Širina 2m x visina 1,5m x dubina 3m

izloženost jug


Okapina ali svod djelimično propao.

živi svijet Oskudno i najviše inkrustriranih algi.

napomena



34

Br. 30 naziv lokacije: Trašte (desno od ispusta)

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 22' 59.94'' E 18º 40' 29.00''

dimenzije Širina 2m x visina 2m x 4m dubina

izloženost jug


Rupa u stijenama koja je veoma izložena jugu.

živi svijet Inkrustrirane crvene alge su najbrojnije i pokrivaju veliku površinu. Ostali obraštaj je oskudan u dubini a na početku ima prilično sunđera.

napomena Provjeriti da li ima sifon.



35

Br. 31 naziv lokacije: Plavi horizonti (lijevo, vrh uvale)

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 22' 59.73'' E 18º 40' 53.08''

dimenzije "Bazen" širina 1m dužina 2,5m dubina 1m

izloženost jug


U stijenama uz obalu je bazen vode koji je sifonalno povezan sa otvorenimmore a možda ima vezu sa dibljim dijelom u stijenama pa treba provjeriti.Na dnu je šljunak.

živi svijet Rubom bazena je najbrojnija Corallina elongata.

napomena Provjeriti ronjenjem da li ima dublji sifon.



36

Br. 32 naziv lokacije: Plavi horizonti (lijevo)

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 23' 04.33'' E 18º 40' 52.89''




Mala pećina ima dva sifona koja vode na otvoreno more i na plažu koja je oko 3m duga i 1,5m široka.

živi svijet oskudno

napomena Ljeti je pod jakim antropogenim uticajem.


ispred pećine Šljunak a kasnije pijesak.

37

Br. 33 naziv lokacije: Plavi horizonti (desno)

Foto: Luigi Bundone

koordinate N 42º 23' 00.86'' E 18º 41' 05.36''


izloženost Jugo-zapad


Okapina, iznad na stijenama je gusta makija, unutra ima prolaz za susjednu malu plažu 1,5m x 1,5m.

živi svijet Nije gledano zbog talasa.

napomena Dublje u uvali Plavi horizonti ima još dvije rupe, tj. natkrivene male plažice od po par metara, a desno uvala 8m duboka sa šljunkovitom plažicom od 1m. Ljeti velik uticaj čovjeka.


ispred pećine Ispred većeg kamenja je pijesak.

38

Br. 34 naziv lokacije: Maslinada (kompleks)

Foto: Aliki Panou

koordinate N 42º 22' 35'' E 18º 41' 25.5''




Uz ovu najveću pećinu ima više manjih okapina koje su 1m x 1m, 2m x 1m i 2m x 2m sa lijeve strane a sa desne strane je mala šljunkovita plaža od nekoliko metara. Male okapine su sifonima podvodno povezane.

živi svijet Slab obraštaj

napomena Dobra lokacija


ispred pećine Ravno kamenje, Dasicladus, Padina, Wrangelia, malo barrena, pramenovi posidonije, na ulazu malo Ulvales.

39

Br. 35 naziv lokacije: Maslinada (desno)

Foto: Aliki Panou

koordinate N 42º 22' 32.2'' E 18º 41' 17.3''

dimenzije Širina 2m visina 2m x dubina 4m

izloženost zapad


Na kraju udubljenja je šljunkovita plaža oko 1m duga.

živi svijet Skoro nema obraštaja.

napomena


ispred pećine Nije gledano jer su u blizini bili ribari.

40

Br. 36 naziv lokacije: kod Bigove procjep

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º E 18º

dimenzije Širina 0,5m x visina 2m x dubina 2m



Procjep a dolje šljunak

živi svijet Nije gledano

napomena



41

Br. 37 naziv lokacije: Bigova komplex kod velike otvorene okapine

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 21' 45.30'' E 18º 42' 03.23''

dimenzije širina 3m x visina 1m x dubina 7m (dubina vode 1m)

izloženost Sjevero-zapad


Desno od pećine se nalazi okapina široko otovrena ka moru širina 15m x visina 10m x dubina 5m (plaža 12m x 0,5(1)m) ai ispred je velika stijena u moru.

živi svijet Oskudno, ali ima malo sunđera i inkrustriranih algi.

napomena Kao kompleks je zanimljiva lokacija.


ispred pećine Šljunak i par većeg kamenja, dosta scijafilnih vrsta: Peyssonellia sp. Sphaerococcus coronophifolius, a na većem kamenju ima barena.

42

Br. 38 naziv lokacije: Bigova komplex (Club Med Bat)

Foto: Aliki Panou Foto: Aliki Panou

Foto: Vesna Mačić Foto: Dušan Varda

koordinate N 42º 21' 43,2'' E 18º 41' 59,9''

dimenzije Širina 2m x visina 2m x dubina 25m (dubina vode 0,5-1,5m visina unutra 15m)

izloženost zapad


Mali ulaz uvodi u veliku pećinu sa dosta ukrasa po zidovima, na lijevoj strani unutra ima mala plažica 1,5m x 1m.

živi svijet Slijepi miševi su brojni na stropovima pećine.

napomena Desno od ove pećine je mala rupa 3m x 2m x 3m sa slabim obraštajem ali ima plažu 2m x 1 (0,5m). Lijevo od ove pećine sifon i procjep koje treba provjeriti ronjenjem.


ispred pećine Kamenje sa malo algi i barrenom. Od algi na ulazu ima najviše Peyssonellia rubra i Sphaerococcus coronophifolius, kao i Palmophyllum crassum, inkrustrirane crvene i druge.

43

Br. 39 naziv lokacije: Bigova (južna strana)

Foto: Aliki Panou

koordinate N 42º 21' 27'38'' E 18º 41' 37.84''

dimenzije

izloženost sjever


Nije analizirano

živi svijet Nije analizirano

napomena Provjeriti male otvore

datum obilaska

ispred pećine Nije analizirano

44

Br. 40 naziv lokacije: Krekavica pećina

Foto: Aliki Panou

koordinate N 42º 17' 02.59'' E 18º 45' 24.77''

dimenzije Širina 15m x visina 8m x dubina 15m (dubina vode 30m)

izloženost jug


Pećina je široko otvorene ka jugu (jugo-istoku). U pećini su unutrašnji zidovi vertikalni i spuštaju se do skoro 30m dubine. Ispred pećine i u samom ulazu u pećinu je pješčano dno. U dubljem dijelu pećine ima lijevo kockasti blok koji je kao most ali nema dalje vazdušnog džepa. Na desnoj strani je stijena koja stvara pregradu pa se može obići i kroz uži otvor zaokružiti. Iza te stijene je udubljenje u totalnom mraku.

živi svijet Bočne strane pećine su veoma bogate obraštajem a dominiraju razne vrste sunđera, zatim mahovnjaci, polihete i drugi.

Napomena Ovdje je možda najbogatiji živi svijet pećina.


ispred pećine Iznad pećine se nalaze visoki klifovi na kojima u okolini ima dosta zaštićene vrste drvenaste mlečike a možda i drugih zaštićenih biljnih vrsta. Stanište je takođe pogodno i za neke zaštićene vrste ptica.

45

Br. 41 naziv lokacije: kod Sv. Nikole

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º E 18º


izloženost zapad


Samo rupa koja nema neke posebne karakteristike.

živi svijet Dosta Cortalinales imožda su bili trotoari Lithophylluma.

napomena

datum obilaska 21. 09. 2013.g.

ispred pećine Strmo stjenovito dno

46

Br. 42 naziv lokacije: kod Sv. Nikole dupli procjep

Foto: Aliki Panou

koordinate N 42º 16' 31.7'' E 18º 46' 01.5''

dimenzije Širina 1m x visina 1,5m x dubina 4m

izloženost Zapad (jugo-zapad)


Rupa koja ima na desnoj strani sifon koji je povezuje sa otvorenim morem, oba procjepa su malo natkrivena.

živi svijet Obraštaj slab

napomena


ispred pećine Corallina možda ima i Lithophylluma.

47

Br. 43 naziv lokacije: kod Sv. Nikole

Foto: Aliki Panou

koordinate N 42º 16' 32.20'' E 18º 46' 01.82''

dimenzije Širina 1m x visina 7m x dubina 7m (dubina vode 7m)

izloženost zapad


Procjep uzak visok, malo kao uspravna puška, visoki klifovi su iznad.

živi svijet Obraštaj je slab, ima dosta Corallina na ulazu.

napomena Provjeriti živi svijet u pećini.


ispred pećine Ispred malo Lithophyluma, podloga je strma stjenovita, nije detaljnije gledano.

48

Br. 44 naziv lokacije: mala kod pećine Krekavice desno

Foto: Aliki Panou

koordinate N 42º 17' 02.40'' E 18º 45' 26.21''

dimenzije Širina 2m x visina 1m x dubina 3,5m (dubina vode 7,5m a visina unutra 1m)

izloženost Jug / jugo-zapad


Mali ulaz u pećinu a iznad su visoki klifovi na kojima ima drvenaste mlečike i možda drugih zaštićenih biljaka.

živi svijet Jako puno sunđera i ostalih organizama u obraštaju.

napomena


ispred pećine Pred sam ulaz je barren sa vrlo malo ježeva i prstaci su izvađeni, od riba je bilo nekoliko vrsta tipa smoklva, barbuni, pirka, Apogon.

49

Br. 45 naziv lokacije: Saletova pećina

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 17' 14.75'' E 18º 45' 04.64''

dimenzije ulaz podvodni sa dna oko 12m dubine, unutra pećina široka 25m x duboka 25m x visoka 25m x plaža kamenita 40% nagib

izloženost Zapad ali podvodno


U unutrašnjosti pećine kameni blokovi koji su geološki mladi čine plažu, kamenje je krupno, oštro, ima izvora slatke vode i po površini je voda jako hladna. U pećini u podvodnom dijelu ima velikih kamenih blokova

živi svijet Oskudno a najbrojniji su crvi Annelide u bijelim kalcifikovanim cijevima. Ima par anemona, Apogon imberbis, Thorogobius ephippiatus, jato planktonskih račića.

napomena Izuzetno su neobični dugački polihetni crvi koji imaju skoro ravne cijevi. Neobičan zid pećine.


ispred pećine Na ulazu Peyssonellia rubra, inkrustrirane crvene, scijafilne, malo drugih algi, Apogon imberbis i untra 2-3 ima.

50

Br. 46 naziv lokacije: u. Velika Krekavica kompleks

Foto: Vesna Mačić

Foto: Dušan Varda Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 17' 26.31'' E 18º 45' 03.78''

dimenzije širina 1m x visina 2m x dubina 5m (dubina vode 1m x visina unutra 2m) širina 2m x visina 2m x dubina 7m (dubina vode 1m x visina unutra 1m)

izloženost istok


U dnu uvale Krekavica sa lijeve starne se nalaze dvije nezavisne pećine na maloj udaljenosti jedna od druge a u blizini se nalazi i mala natkrivena plaža i u dnu uvale nešto veća šljunkovita plaža sa sitnijim šljunkom bliže moru i većim oblucima ka zaleđu. Sa desne strane uvale ima još jedna manja plaža. U pećinama se osjeća priliv slatke vode.

živi svijet Pećine su relativno dobro osvijetljene pa u njima ima na početku Corallina, Patella, sunđera na ulazu 4-5 vrsta, P. rubra, calcifikovanih algi u unutrašnjosti. U dubljem dijelu pećine na zidovima je manje sunđera ali ima nekoliko vrsta. Od riba uglavnom blizu ulaza Apogon, Chromis, papiga,

napomena Ovaj kompleks je izuzetno važan kao potencijalno stanište za tuljane ali i za mrijest riba. Veoma je dobro što nema prilaza sa kopna pa je antropogeni uticaj manji.

51


ispred pećine Na velikom kamenju ispred pećina ima Cystoseira compressa i malo zaštićene C. amentacea. Dosta ima Jania, Corallina malo drugih. Mlađ Ephinephelus cosate i E. marginatus nekoliko kaomada, nisu preplašene, male Scorpenae sp., Mullus surmuletus i sitne plave ribe. Malo dalje od samog ulaza u pećine na stijenama je barren sa mjestimično relativno dosta ježeva.

ž

52

Br. 47 naziv lokacije: u. Žukovica (desno) „veliki porat“

Foto: Aliki Panou

koordinate N 42º 19' 35.60'' E 18º 42' 41.43''

dimenzije Plaža natkrivena 2 x 2 x 2m

izloženost Sjever (sjevero-zapad)


Ispod ravne stijene je šljunkovita plaža.


napomena Iznad pećine na oboali su 3 kuće (jeda bez fasade) i prikolica, a malo dalje još kuća, tako da je lokacija dosta pod antropogenim uticajem.



53

Br. 48 naziv lokacije: u. Žukovica (lijevo)

Foto: Aliki Panou

koordinate N 42º 19' 48.48'' E 18º 42' 44.25''




rupa bez plaže, natkriveno


napomena Priliv slatke vode


ispred pećine nije gledano

54

Br. naziv lokacije: rt Slatnica

Foto: Vesna Mačić

koordinate N 42º 20' 49.60'' E 18º 41' 44.63''

dimenzije Širina 1,5m x visina 1,5m x dubina 3m

izloženost zapad


Kamena rupa natkrivena, a ispred mala platforma.

živi svijet oskudno

napomena


ispred pećine Otučene stijene, baren

55

ZAKLJUČCI U istraživanoj oblasti od rta Arza do rta Platamuni ispitali smo 21 morsku pećinu od kojih je jedan bila sa podvodnim ulazom. Samo nekoliko pećina ima relativno dubok vodeni dio (do 30m dubine), dok je većina plitka (nekoliko metara dubine). U nekim od pećina na kraju se nalazi mala šljunkovita ili pješčana plaža, a u nekim pećinama ima i malih pećinskih ukrasa na bočnim zidovima i stropu pećine. Osim pećina evidentirali smo i 24 veće rupe ili procjepa koji su dugi manje od 5m ali su važni kao stanište za tuljane ili za druge ugrožene i scijafilne vrste. Sve ukupno u oblasti od rta Arza do rta Platamuni evidentirali smo 45 pećina i okapina/procjepa. U ovom istraživanju nismo našli tragove tuljana ali je nađeno nekoliko dobrih staništa za njih. Najbolje stanište morskih pećina i stanište za tuljane u zoni koja se planira za buduće ZPM "Platamuni" je pećina i uvala Velika Krekavica. U istraživanom području smo zabilježili prisustvo 7 zaštićenih morskih vrsta i to su: Lithophyllum byssoides, Cystoseira amentacea, Posidonia oceanica, Cymodocea nodosa, Pinna nobilis, Cladocora cespitosa i Lithophaga lithophaga. U ovoj oblasti smo takođe zabilježili dvije vrste zaštićenih biljaka: Euphorbia dendroides i Limonium angustifolium; 5 vrsta zaštićenih ptica: Ardeola ralloides, Alcedo athis, Phalacrocorax aristotelis, Acciptier gentilis i Corvux cornix te jednu vrstu slijepih miševa- Chiroptera. Ovi podaci se mogu iskoristiti za stvaranje registra morskih pećina, ali i kao indikator u kom smjeru usmjeriti dalja istraživanja i mjere zaštite. Zbog loših vremenskih uslova tokom dijela terenskog rada nekoliko lokacija je označeno kao potencijalno interesantne i treba ih provjeriti u nekim budućim istraživanjima. Jedan od rezultata ovog projekta je i štampanje brošura o morskim pećinama i tuljanima (Prilog I). Ove brošure su urađene u cilju podizanja svijesti o važnosti morskih pećina i zaštićene vrste morskih sisara tj. tuljana. One su podijeljene u školama opština Kotor, Tivat i Herceg Novi u kojima se nalazi istraživano područje. Nakon terenskog rada neki preliminarni rezultati su saopšteni medijima javnog informisanja i izvodi iz 8 saopštenja su prikazani u Prilogu II. Ovaj izvještaj će na engleskom i srpskom jeziku biti dostavljen sponzoru projekta AD Jugopetrolu Kotor i takođe: Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvu nauke, Agenciji za životnu sredinu i JP Morsko dobro. Na kraju želimo da istaknemo da će rezultati ovog projekta biti korisni za više institucija pa vjerujemo da je ova donacija Institutu za biologiju mora od strane AD Jugopetrola Kotor, dobar primjer ulaganja u nauku i zaštitu životne sredine. Još jednom želimo da se zahvalimo AD Jugopetrolu Kotor uz nadu da će se naša saradnja nastaviti i inspirisati druge.

56

Prilog I

57

58

Prilog II

59

http://www.portalanalitika.me/drustvo/vijesti/116713-istraivanje-morskim-peina-traganje-za-medvjedicom-rijetkom-stanovnicom-jadrana Istraživanje morskih pećina: Traganje za medvjedicom, rijetkom stanovnicom Jadrana 25. septembar 2013. Share

Da su morske pećine kod nas još uvijek neistražena staništa potvrđuju nova istraživanja Instituta za biologiju mora iz Kotora. Njihovi stručnjaci, sa kolegama iz inostranstva, proteklih su dana istraživali pećine od rta Arza do rta Plantamuni, kao mjesta od izuzetnog značaja za biodiverzitet i stanište morske medvjedice. Riječ je o veoma rijetkoj i zaštićenoj vrsti morskih sisara, koja kod nas nije zabilježena od 80-tih godina prošlog vijeka, a viđena je u Hrvatskoj i Albaniji. Dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora kaže da su pećine prema direktivi EU proglašene za prioritetno stanište, jer su važne za biodiverzitet, a s druge strane ugrožene zbog ogromne gradnje na obali i antropogenog uticaja. Kada je riječ o izuzetno rijetkoj vrsti morskoj medvjedici, čija pojava prava senzacija, dr Vesna Mačić kaže za Portal Analitika da kod nas jako dugo nije zabilježeno njeno prisustvo.

Sjeća se kaže da iz 1974. godine postoji snimak medvjedice koja je kod Herceg Novog uhvaćena i čak ubijena.

„Od tada nemamo zvanične podatke da je viđena, ali ima priča da su je ribari primjetili. Naravno, bez fotografija to uzimamo sa izvjesnom rezervom, kaže Mačić.

Ona objašnjava da je riječ o izuzetno rijetkoj životinji i zato ne čudi što kada je primjete to postaje prava senzacija.

U Hrvatskoj je jako dugo niko nije vidio, a posljednjih par godina bilo je nekoliko prijava da je viđena čak sa mladuncima, što raduje sve koji rade na zaštiti te vrste.

60

„Morska medvjedica traži specifična staništa, potebne su joj pećine i to one koje imaju unutra malu plažu na kojoj može da se odmori. To su sisari koji traže mir, a mi sada imamo uzurpiranu obalu i one jednostavno gube staništa. Inače su malobrojne i traže posebno mirna mjesta. U Hrvatskoj takvih mjesta ima mnogo više, njihova je obala velika, i najvjervatnije je to razlog što je tamo primjećena. Takođe, medvjedica ima u Albaniji i Grčkoj, i zato ih vjerovatno ima i kod nas. One sigurno ovuda prolaze jer preplivavaju ogromna rastojanja i moguće je da se kod nas odmaraju“, kaže Mačić.

Sagovornica Portala Analitika naglašava da je interes istraživača da što više ljudi sazna o medvjedici i da, ukoliko je primjeti, fotografiše. Važno je, kaže, da znaju da kada je vide da joj se previše ne približavaju, što isto važi i za delfine i kornjače. Bitno nam je da imamo informacije, ali da životinje ne budu ugrožene prisustvom čovjeka.

Mačić naglašava da je za istraživače bilo važno da obiđu teren od Plantamuna do rta Arze, da vide koliko ima pećina, i do sada su, kaže, obišli samo one kojima se vidi ulaz sa mora.

-Za istraživanje pod morem nam treba mnogo više vremena, ljudi i novca. Planirano je da potez od Plantamuna do Bigove bude zaštićena zona u moru. Posebno je važno da na takvim mjestima znamo što imamo, a u uvali Trašte postoje takođe pećine zanimljive za istraživače, sa malim plažama. Problem je što se tamo gradi intenzivno i što će ta staništa biti uništena, kaže Mačić.

Ona ističe da će podatke sa terena sistematizovati i predati Agenciji za životnu sredinu, a pripremiće se i kratke brošure o pećinama i medvjedicama. Ove brošure će biti distribuirane prije svega u opštinama Kotor, Tivat i Herceg Novi, jer je istraživanje rađeno u tim opštinama.

61

Nadamo se da je ovo samo početak jednog većeg istraživanja morskih pećina i da će biti nastavljeno u ovom kao i u drugim područjima naše obale, kaže dr Vesna Mačić.

U istraživanju su učestvovali Aliki Panou i Luigi Bundone iz NVO Archipelagos iz Grčke i Dušan Varda iz NVO MedCEM iz Crne Gore.

Naša sagovornica na kraju napominje da zahvalnost duguju firmi Jugopetrol Kotor, koja je finansirala istraživanje morskih pećina.

S.K.

62

http://skalaradio.com/2013/09/25/more-je-bogatstvo-svih-nas/

10:47 | 25. sep 2013. More je bogatstvo svih nas

more i život u njemu Vesna Mačić Povodoma dana zaštite obale i mora, kao i održivog upravljanja ovim resursima prilka je da se više razmišlja o uticajima čovjeka na naše more koje je još uvijek puno raznovrsnog života i mnogih tajni, kazala je za Skala radio dr Vesna Mačić, naučna radnica u kotorskom Institutu za biologiju mora. Crna Gora imajoš uvijek veoma lijepu obalu iako mnogo više urbanizovanu nego što bi trebalo i bez reda u izgradnji, mišljenja je Mačićeva, iako kako kaže nije protiv ekonomskog, turističkog i bilo kakvog razvoja razvoja, ali s mjerom i u skladu sa ambijentom. Sve ono što se dešava na obali ima uticaja i na more kao i sve one aktivnosti koje se odvijaju na samom moru, kaže Mačićeva. Ona podsjeća na aktivnosti u bokeljskim opštinama i Budvi na prečišćavanju i odvođenju otpadnih voda što je za pohvalu, jer je Bokokotorski zaliv veoma ugrožen sa ogromnom količinom otpadnih voda i evidentne su velike promjene na morskom dnu. “Povlače se neki organizmi koji su tu živjeli stotinama godina, što ukazuje na velike promjene životne sredine. Komunalne otpadne vode, sve veći broj velikih kruzera i jahti kao i raznoraznih barki i plovila prisutnih u zalivu Boke Kotorske utiču na živi svijet u moru, pogotovo što je prisutan i veliki broj ilegalnih aktivnosti, kao što je izlivanje otpadnih voda bez prečišćavanja, izlivanja sa brodova. Sve to dospijeva u more i sve to živi organizmi moraju da istrpe”, objašnjava Mačićeva. Ona podsjeća na nedavno terensko istraživanje morskih pećina stručnjaka Instituta zavoda za biologiju mora iz Kotora u saradnji sa dvije NVO iz Grčke i Crne Gore na potezu od rta Arza do rta Platamuna. Ovaj posao je u potpunosti finanirao kotorski Jugopetrol uz zahvalnost i poziv ostalima

63

da pomognu istraživanje i očuvanje našeg mora, naglasila je dr Mačić. Pomenuto područje je prilično očuvano i potpuno predstavlja prirodnu obalu koja je veoma bogata raznovrsnim biljnim i životinskim svijetom kako u obalnom dijelu tako i u podmorju, i takva područje se moraju zaštititi. “Crna Gora je u obavezi da zaštiti bar 10 odsto obale, a do sada nemamo ni jedno zaštićeno područje u moru. Pripremljena je dokumentacija za proglašavanje zaštićene zone kod Petrovca, ali se ništa još nije uradilo jer nije jasno ko će da upravlja tim zaštićenim piodručjem, da li će to da bude Morsko dobro, ministarstvo, opština. To su stvari koje se odugovlače, a koje su našoj zemlji neophodne. Naučnici iz cijelog svijeta su zaključili da zaštićene zone u moru predstavljaju oazu gdje se živi svijet u moru nesmetano razmnožava i mlađ i određen dio organizama se sa tih područja preliva u susjedna i praktično se na prirodni način obogaćuje prirodna sredina. Stoga je neophodno da se osnuju zaštićene zone kako bi imali barem neke djelove našeg mora koji nijesu pod veoma intenzivnim antropogenim uticajem” navela je ona. Mačićeva vjeruje da će biti još projekta za očuvanje životne sredine i da će oni biti uspješniji jer do sada mnogi savjeti iz Instituta za biologiju mora često ostaju bez konkretnih aktivnosti kako od strane lokalne uoprave tako i sa nivoa nadležnih ministarstava. Uz bolju koordinaciju bilo bi više uspjeha jer je more bogatstvo svih nas i svi građani moraju da vode računa o moru i njegovom živom svijetu, poručila je dr Mačić.

64

65

http://www.radiodux.me/naslovnica/4166-istraili-morske-peine-od-arze-do-paltamuna

ISTRAŽILI MORSKE PEĆINE OD ARZE DO PLATAMUNA

Srijeda, 02 Listopad 2013 12:09 Share on Facebook

Kotor 2. listopada 2013. (Radio Dux) - Stručnjaci Instituta za biologiju mora iz Kotora sa kolegama iz NVO "Archipelagos" iz Grčke i NVO "MedCEM" iz Crne Gore, završili su ovih dana terenski rad – preliminarno istraživanje morskih pećina na obali od rta Arza na sjeveru do rta Platamuni na jugu. Morske pećine su poznate kao stanište od izuzetnog značaja za biodiverzitet i potencijalno su stanište morskih medvjedica, veoma rijetke i zaštićene vrste morskih sisara.

Sredozemna medvjedica jedan je od najugroženijih morskih sisara, te vjerovatno najrijeđi tuljan na svijetu. Broj preživjelih predstavnika ove vrste procjenjuje se na ukupno svega 500-600 jedinki koje uglavnom žive u dvije veće populacije - jednoj u području sjeveroistočnog Mediterana (Grčka, Turska, Kipar) i drugoj u području sjeveroistočnog Atlantika (Cap Blanc uz obale zapadne Afrike i Mauritanije i otočje Desertas u arhipelagu Madeire). Na žalost, u drugim dijelovima nekadašnjeg područja obitavanja ove vrste ona se može smatrati regionalno izumrlom vrstom.

U Hrvatskoj je u pospljednje vrijeme primijećeno prisustvo par promjeraka ovog tuljana, a ima ga povremeno i u Albaniji, te nešto češće u Grčkoj. Imajući u vidu takvu situaciju, stručnjaci Instituta za biologiju mora iz Kotora pretpostavljaju da se sredozemne medvjedice u svom kretanju duž našeg dijal obale Jadrana možda povremeno i ovdje kraće zadržavaju radi odmora. Stoga je preliminarno istraživanje morskih pećina na području Donjeg Grblja i Luštice bio prvi korak kako bi se dobila šira slika o broju i karakteristikama pećina koje su povoljne za boravak sredozemnih medvjedica.

Prema riječima dr Vesne Mačić iz kotorskog Instituta za biologiju mora, da bi sredozemne medvjedice boravile u njima, pećine moraju biti izolovane, daleko od ljudskih aktivnosti, a poželjno je da u sebi imaju i malo žalo – plažu na kome se tuljani mogu odmoriti. Iako tragovci konkretnog prisustva ovog sisara nisu pronadjeni, situacija je ipak takva da ima nade da se sredozemne mevjedice mogu povremeno naći i na našoj obali, ali je za to potrebno sačuvati što više morskih pećina kao za njih najpovoljnijeg prirodsnog staništa.

Do sada inače, nije bilo sistematskog istraživanja biodiverziteta morskih pećina u Crnoj Gori, pa su i na ovim preliminarnim pregledima tih lokaliteta, otkrivene zanimljive

66

stvari zbog specifčnih okolnosti koje vladaju u tim staništima - smanjene vidljivosti i smanjenog hidrodinamizma. Dr Mačić naglašava da se tako već na ulazu u pećine mogu naći neke vrste algi koje inače, rastu isključivo na 30-40 metara dubine mora. U pećinama inače, ima vrlo malo pokretne faune, ali su ta staništa zato bogata različitim vrstama filtratornih organizama - sundjera i briozoa. Znanstvenici su sada uzeli uzorke brojnih vrsta sundjera koje će detaljno analizirati u narednom period u saradnji sa kolegama iz inozemstva.

S.L.

Audio: dr Vesna Macic, Institut za biologiju mora Kotor (ZAHVALA JUGOPETROLU)

Audio: Dragan Srdoc, ribar iz Kotora

•

•

•

•

•

67

•

Foto: S.L.

68

http://skalaradio.com/2013/10/08/najugrozeniji-zasticeni-sisari-morske-medvjedice-u-bokokotorskom-zalivu/ 12:53 | 8. oct 2013. Najugroženiji zaštićeni sisari, morske medvjedice u Bokokotorskom zalivu

morska medvjedica dr Vesna Mačić Istraživanje na području od rta Platamuni do rta Arza je urađeno od strane Instituta za biologiju mora i nevladinih organizacija Mediterananski centar za monitoring Medcem i Argipelagos iz Grčke. Projekat istraživanja morskih pećina je bio finansiran od strane kotorskog “Jugopetrola”, kazala je za Skala radio dr Vesna Mačić, naučna radnica u kotorskom Institutu za biologiju mora. Ono što je bio cilj je da se na pomenutom području istraže lokacije koje su morske pećine pogodne za život morskih medvjedica. Radi se o najugroženijem i najrijeđem sisaru Mediterana i zaštitećenoj vrsti. Morske pećine su takođe zaštićeno prioritetno stanište prema direktivi Evropske Unije o staništima, a kako do sada uopšte nije izučavan ovaj dio morskih staništa kod nas, radi se o početku istraživanja i ono što je bitno da napomenemo, kaže dr Mačić, već u prvom istraživanju nađeno je nekoliko lokacija koje su pogodne za život morskih medvjedica. One u unutrašnjosti imaju male plaže gdje mogu da se odmaraju i da borave neko kraće vrijeme. Cilj je da se tačno utvrde koja su to mjesta koja odgovaraju naseljavanju ovih morskih sisara, kao i mnogih drugih organizama koja se nalaze samo u morskim pećinama. Dr Mačić se nada da će se u daljem periodu malo više pozabaviti ovim istraživanjem i da će o tome informisati javnost. Ona se takođe nada da će sljedećeg mjeseca uraditi brošure o morskim pećinama i morskim medvjedicama, a nakon kompletno urađenog izvještaja javnost će biti informisana o tome, kazala je dr Mačić.

69

70

71

Documents

Istraživanje budućeg zaštićenog područja u moru Platamuni ...mne-mpa.org/wp-content/uploads/2015/10/Morske-pećine_Marine-cave… · stjenovita obala karsta je stanište i za