Iz HŽ Carga socijalnog dijaloga - szh.hr · pogreπke kod ljetnog programa æenske odjeÊe gdje je za ljeto bio predvi en ljetni kaput, kratki rukav, no to je naπom aktivnoπÊu

��

��

��

Dan akcije europskih željezničara 13. travnja 2010

TEMABROJA

MEĐUNARODNI ODNOSI

ZA DOBAR ŽELJEZNIČKI SUSTAV I POŠTEN POSAO

SINDIKATA ŽELJEZNIČARA HRVATSKE / broj 5 / travanj 2010.

��

VIJESTIIz HŽ Putničkog prijevoza

Iz HŽ CargaIzabran dopredsjednik SŽH-a, za područje rada TPVV-a

Zašto protestiraju europski željezničari

INTERVJU:DANIJEL KRAKIĆ, ravnateljUprave za željeznički promet

Restrukturiranje Slovenskih željeznicaKako promovirati rezultate europskog

socijalnog dijaloga

Kako se radnici pridržavaju zapovijedi

Sukladno svojim ovlaštenjima Zapovijedam: Radnicima koji imaju pravo i obvezu nošenja zaštitne i službene odjeće, obuće i opreme, da nose sve nabrojeno u Prilogu Pravilnika 654, a bezuvjetno zaštitne kacige, te reflektirejuće prsluke. Za kontrolu izvršenja Zapovijedi zadužujem ovlaštenike II, III i IV razine. Isti su zaduženi da vas moraju kazniti ukoliko radite u nesuglasju s Mojom Zapovijedi I/10..pa čak i otkazom ugovora o radu. PS: Kako vam, osim zaštitnih kaciga i reflektirajućih prsluka, ostale zaštitne dijelove u zadnje tri go-dine iz objektivnih razloga nisam bio u mogućnosti osigurati, u prilici sam zamoliti vas za razumi-jevanje s obzirom na opće poznato teško stanje uzokovano recesijom, globalnom krizom, teškim stanjem u državi, financijskim i organizacijskim problemima u poduzeću. Molim vas pronađite mogućnosti u unutarnjim rezervama ili posuđivanju od kolega. Molim da tako postupite naročito u momentu izvršenja nadzora inspektora Državnog inspektorata, čiji je nadzor zahtjevao Sindikat željezničara Hrvatske. Vjerujem da ćete razumjeti, da ukoliko dođe do nezgode na radu, ne možemo stajati iza vas, odnosno tvrditi da ste u trenutku nezgode koristili sredstva ZNR kako bi vi ostvarili svoja prava pro-pisana Zakonom o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu ( 100% bolovanje, naknada za invalidnost, slučaj smrti i sl.). Ipak smo tu da štitimo interese kompanije. Vi ćete se već nekako snaći.

S poštovanjem, Vaš i samo vaš Direktor

Proslava Dana žena u Vinkovcima

Sonjin dan na Šmitovom jezeru

www.szh.hr 5.2010. VIJESTI SÆH 3

Iza nas su dva velika prosvjeda æeljezniËara. Nacionalni, odræan 15. oæujka ove godine, u kojem su uz Sindikat æeljezniËara Hrvatske uËestvovali Sindikat tehniËkog pregleda vagona i vlakova HÆ-a, Sindikat prometnika vlakova Hrvatske i Sindikat strojovoa Hrvatske te petnaestominutnom obustavom prometa na svim prugama Hrvatskih æeljeznica skrenuli pozornost resornog ministarstva i Uprave na nagomilane probleme u svim HÆ druπtvima. Europski, u organizaciji ETF-a i svjetski, u organizaciji ITF-a, prosvjed svih æeljezniËara, odræan 13. Travnja, koji je upozorio na nagomilane probleme zbog loπe politike prema æeljeznici na svim razinama.

Problemi u druπtvima nastalim podjelom jedinstvenih HÆ-Hrvatskih æeljeznica koji se proteklih mjeseci sve jasnije oËituju (nekoliko teπkih i tragiËnih nesreÊa); neuvaæavanje sindikata kao socijalnog partnera, πto je vidljivo i kroz odræavanje tematske sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeÊa bez moguÊnosti sudjelovanja sindikata iz æeljezniËkog sektora; nedosljednost politike razvoja i upravljanja æeljeznicom; neodgodiva potreba rjeπavanja problema neulaganja u æeljezniËku infrastrukturu; katastrofalno loπ vozni red koji je doveo do smanjenja broja putnika, a u konaËnici do prijedloga ukidanja vlakova, odnosno obustave prometa na pojedinim prugama; te neulaganje u vozne i vuËne kapacitete (veliki broj izvanrednih dogaaja); neplodonosni razgovori i dopisivanja, uzrok su koriπtenja krajnje industrijske akcije - πtrajka upozorenja.Prosvjedom smo postigli:· Dogovor da se bez nas neÊe razgovarati o problemima na æeljeznici, da Republika

Hrvatska neÊe donijeti strateπki plan za æeljeznicu bez uËeπÊa sindikata· Odgaa se plan ukidanja vlakova koji je trebao stupiti na snagu 01. travnja.

Dogovoreno je da Êe se prije donoπenja odluke formirati radne grupe koje Êe analizirati stanje u prijevozu putnika, a πto Êe biti podloga za eventualne razgovore o opravdanosti ukidanja vlakova.

· Vezano za ulaganja u infrastrukturu, najavljene su moguÊnosti o kojima Êe se razgovarati na razini MMPI.

· Dogovoreno je dovrπenje dokumentacije i raspisivanje meunarodnog natjeËaja za nabavu 15 viπe sistemskih i 20 dizel elektriËnih lokomotivaNe zavaravamo se uspjehom jer i neki skoraπnji potezi uprave govore kako i

dalje pokazuju otpor na suradnju s predstavnicima radnika pa tako u potpunosti izoliraju socijalne partnere iz svih aktivnosti vezanih uz etiËku i antikorupcijsku politiku poduzeÊa, a obje politike raËunaju na radnike kao sastavni dio.

Ukazujemo na loπe upravljanje - ignoriraju nas. Dajemo savjete za poboljπanja - ignoriraju nas. Kad se sistem uruπi - pozivaju nas na solidarnost!!!!

VeÊ pratimo najavu neisplate boæiÊnice, darova za djecu, regresa za ovu godinu. U tome traæe naπu solidarnost. Traæe razumijevanje radnika, a kad su ti isti radnici pravovremeno upozoravali na probleme, predlagali rjeπenja nije bilo sluha. Krajem godine radnici Êe oËito opet morati pokazati svoju sloænost i snagu.

Joπ jednom Ëestitam svim Ëlanovima sindikata, svim kolegicama i kolegama koji su pokazali da su spremni stati u obranu svoje buduÊnosti i opstanka æeljeznica u RH, na uspjeπno provedenom prosvjedu, i ujedno svima Ëestitam nadolazeÊi 1. svibnja Praznik rada!

»lanovi SÆH, æeljezniËari, æele æivu æeljeznicu i dostojan posao!

Branko Kreπ

Poπtovane kolegice i kolege

SadræajRijeË predsjednika .............. 3

Vijesti ......................... 4

• Iz HÆ PutniËkog prijevoza• Iz HÆ Carga• Izabran dopredsjednik SÆH-a, za podruËje rada

TPVV-a• Izbori u Regiji IV

Tema broja ................. 7

• Zaπto protestiraju europski æeljezniËari

Intervju ....................... 8

• Danijel KrakiÊ, ravnatelj Uprave za æeljezniËki promet

• Katarina Mindum, dopredsjednica za meunarodne odnose i obrazovanje

Meunarodni odnosi ... 12• Implementacija plana

aktivnosti æena ETF-a 2009-2013

• Restrukturiranje SÆ-Slovenskih æeljeznica

Zanimljivosti ............... 15• Etika i poslovanje

Vijesti iz Podruænica ... 17

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE RIJE» PREDSJEDNIKA

List VIJESTI SÆH izlazi kvartalno

IzdavaËSindikat æeljezniËara Hrvatske

Za izdavaËaBranko Kreπ, predsjednik SÆH-a

UrednicaKatarina Mindum

AdresaTrg Francuske Republike 13,

10000 Zagreb

Telefoni01/370 75 81 Æat: 855/ 35 29

Fax01/370 24 24

E-mail:[email protected]

Webwww.szh.hr

GrafiËko oblikovanje i tisakÆeljezniËka tiskara, d.o.o.,

Zagreb, Petrinjska 87

4 VIJESTI SÆH 5.2010. www.szh.hr

VIJESTI SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

Vijesti

Vijesti iz druπtva HÆ PutniËki prijevozNapisao: Franjo JulariÊ, dopredsjednik SÆH-a za PutniËki prijevoz

Na samom poËetku moram naglasiti jednu vaænu Ëinjenicu. Naime, kada promatramo druπtvo HÆ PutniËki prijevoz koje je u sastavu HÆ Holdinga ne moæemo ga iz niza razloga promatrati izdvojeno iz cjeline HÆ Holdinga, iako kao druπtvo u velikom dijelu funkcionira kao samostalna cjelina ili bi tako barem trebalo biti. Manje-viπe je poznata Ëinjenica da je druπtvo HÆ PutniËki prijevoz joπ uvijek organizacijski vezano na HÆ Holding te stoga proæivljava sve nedaÊe ustroja kao i sva druga druπtva HÆ Holdinga.

Stoga Êu ovom prigodom iznijeti nekoliko stvari koje su, vjerujem, interesantne kako Ëlanovima SÆH-a tako i svim zaposlenicima HÆ PutniËkog prijevoza.

Kao posebno interesantnu temu izdvojio bi sistematizaciju i organizaciju rada u druπtvu HÆ PutniËki prijevoz koja joπ uvijek nije donesena, iako je trebala biti, obzirom da su obrasci PPP-1 i P-130 kao temelj za proraËun broja izvrπilaca kolodvorskog i vlakopratnog osoblja u primjeni s poËetkom vaæenja reda voænje 2009/2010 godine. Prema nepotvrenim informacijama ovi akti bi trebali ugledati svjetlo dana poËetkom mjeseca travnja, no najbolje je priËekati i vidijeti hoÊe li se to i dogoditi. Razloga opravdanih ili neopravdanih ima viπe no samo kao primjer navodim sljedeÊe:

1. Ministarstvo prometa i veza joπ uvijek nije donijelo konaËnu odluku o primjeni Pravilnika o radnom vremenu izvrπnih radnika sa izmjenama glede prekida rada, iako su njegove izmjene usuglaπene izmeu Sindikata i Poslodavca te dostavljene ministarstvu na uvid,

2. Izostanak sklapanja i potpisivanja Ugovora o poslovnim odnosima izmeu novonastalih druπtava u HÆ Holdingu.

©to se tiËe uvjeta rada radnika, potrebno je istaknuti da se u 2008 godini pristupilo renoviranju putniËkih blagajni i prostorija za odmor vlakopratnog osoblja prema dinamici koju diktira raspoloæivost financijskih sredstava. Svim zaposlenicima vezanim uz radne prostore putniËkih blagajni u kolodvorima gdje se pristupilo renoviranju, poznato je da se nakon sluæbenog zavrπetka renoviranja i preseljenja u te prostore pojavio niz problema zbog nefunkcionalnosti ugraene opreme kao i manjkave kvalitete interijera. Ovo stanje se posebice odrazilo na ureenje prostora putniËke blagajne u Zagreb Gl. kolodvor πto se nije smjelo dogoditi jer je taj kolodvor trebao biti reprezentativni uzorak ureenja.

SÆH je unatoË raznim ograniËenjima, ukazivao na nedostatke kako tijekom izvoenja radova tako i nakon preseljenja u preuzete prostore. Nakon niza dopisa upuÊenih predsjedniku Uprave HÆ-PP napokon se pristupilo popravcima uoËenih nedostataka, kao npr. rjeπavanje problema vezano uz komunikacijski ureaj na πalterima putniËke blagajne i usmenih informacija, dodatna radna povrπina na dvije meunarodne blagajne i jednoj blagajni za unutarnji promet u vidu dodatnih pokretnih stoliÊa, te goruÊi problem rjeπenje propuha u putniËkoj blagajni. Isto tako ponovno smo aktivirali problem informativnih displeja u prostorima putniËke

blagajne kao i drugim prostorima koje koriste putnici pri putovanju. Ove aktivnosti su u tijeku i vjerujemo kako Êe u dogledno vrijeme problemi biti otklonjeni.

©to se tiËe prostorija za odmor vlakopratnog osoblja i drugih prostora za radnike tu je situacija neπto sloæenija no ima vidnih pomaka pa je za oËekivati da Êe i to postupno biti rijeπeno.

Svi ovi problemi su rezultat odreene procedure predviene Zakonom o nabavi, ali i dobrim dijelom neodgovornosti od strane Poslodavca.

Ovdje moram istaknuti i to, da SÆH sukladno ovlastima reguliranim Zakonskim okvirima Ëini sve s ciljem nadziranja izvrπenja svih obveza koje je Poslodavac preuzeo kako bi radni uvjeti radnika bili na πto viπoj razini.

Nadalje, vezano uz sluæbenu i zaπtitnu odjeÊu vaæno je reÊi da je u tijeku isporuka novog programa sluæbene odjeÊe i obuÊe prema Pravilniku o Sluæbenoj odjeÊi i obuÊi. Svjesni smo i sami da tu ima dosta problema, no kako je s dobavljaËima potpisan Ugovor na duæe vrijeme (tri godine) a ne kao do sada na jednu godinu uvjereni smo da Êe se tijekom prve godine ujednaËiti rokovi te viπe ne bi smjelo biti kaπnjenja pri isporuci. Moæda samo za izdvojiti Ëinjenicu da je prilikom izrade Pravilnika doπlo do pogreπke kod ljetnog programa æenske odjeÊe gdje je za ljeto bio predvien ljetni kaput, kratki rukav, no to je naπom aktivnoπÊu ispravljeno te Êe i dalje u æenskom ljetnom programu biti ljetni kaput, dugi rukav.

A sada moæda ono πto najviπe zanima naπe Ëlanove, a to su plaÊe, Ugovori o radu, viπak radnika i drugo.

Da, kako rekoh na poËetku, dijelimo sudbinu HÆ Holdinga i svih druπtava u Holdingu to je naæalost nepobitna istina bez obzira πto mi svakim danom donosimo gotov novac. No ako znamo da je stanje u Dræavi takvo kao je, te da smo i dalje korisnici dræavnog proraËuna ne moæemo pobjeÊi od stvarnosti.

Potpisanim sporazumom izmeu Sindikata i Poslodavca plaÊa za 2010 godinu ostaje na razini 2009 godine uz napomenu da neÊe biti otpuπtanja radnika.

Kada su Ugovori o radu na odreeno u pitanju, e tu je veÊ situacija vrlo sloæena.

Broj izvrπilaca je u svakoj djelatnosti nedostatan πto ne treba biti posebno pametan pa zakljuËiti. Na nekim radnim mjestima je toliki nedostatak de je upitno i svakodnevno odvijanje tehnoloπkog procesa rada.

LogiËno pitanje koje se nameÊe je: ©to poduzima SÆH kako bi se ovo stanje promijenilo?

Ovdje nema jednostavnog odgovora. Kao prvo u svakodnevnom kontaktu sa poslodavcem argumentirano ukazujemo na gubitak prihoda zbog nedostatka broja izvrπilaca kako na putniËkim blagajnama tako vlakopratnog osoblja na vlakovima.

I kod drugih zanimanja nedostaje radnika kao πto su vagonski otpremnici i elektriËari, πto takoer oteæava tehnoloπki proces rada.

Zadnje informacije govore u prilog tome da Êe odreeni broj ljudi dobiti produæenje Ugovora o radu na odreeno sukladno odredbama Zakona o radu, te da Êe i odreen broj radnika volontera dobiti moguÊnost prezentiranja


Za kraj ovih vijesti koje Êe biti dostupne nakon praznika DANA ÆENA svim pripadnicama ljepπeg dijela Ëlanstva, kao i svim kolegicama, s posebnim zadovoljstvom »ESTITAM 8. OÆUJAK ME–UNARODNI PRAZNIK ÆENA

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE VIJESTI

Iz HÆ- CargaNapisao: Marijan Lepoglavec, dopredsjednik SÆH-a za HÆ Cargo

svojih znanja kako bi jednog dana postali sastavni dio HÆ PutniËkog prijevoza.

Obzira na najavljenu teπku 2010. godinu, zajedniËkim snagama u jakom sindikatu veÊe su moguÊnosti nadvladati probleme.

Uprava HÆ-Carga u posljednje vrijeme donijela je nekoliko akata koji su vezani uz svakodnevno obavljanje radnih zadataka, a koji su u suprotnosti sa Kolektivnim ugovorom.

Jedan od tih akata je i Uputa kojom se utvruju radna mjesta za koja Êe se odobravati zamjene privremeno odsutnog radnika. Sindikat æeljezniËara hrvatske uputio je primjedbu na navedenu Uputu jer smatramo da je ista diskriminirajuÊa te radi razliku izmeu radnika iako su svi radnici pred zakonom jednaki. Nakon toga je organiziran sastanak sa Upravom HÆ-Carga i sindikata te se otvorila rasprava o navedenoj uputi . Stav sindikata da se navedena Uputa stavi van snage bio je jedinstven. Uprava HÆ-Carga je odluËila Uputu izmijeniti tako da se i ostalim radnicima moæe odobriti zamjena privremeno odsutnog radnika.

Predloæen je 6. Aneks Kolektivnog ugovora u kojem Poslodavac traæi da se naknada troπkova prijevoza na posao i s posla isplaÊuje radniku u visini cijene koja odgovara cijeni karte za gradski prijevoz prema sjediπtu Poslodavca (290,00 kn), ili se radnik moæe odluËiti za koriπtenje P-2 karte za prijevoz æeljeznicom.

Stav sindikata bio je jasan: naknada troπkova prijevoza na posao i s polsa ostaje ista za vrijeme trajanja Kolektivnog ugovora.

Aktualno: PregovaraËki odbor sindikata u kojem Sindikat æeljezniËara hrvatske ima 2 Ëlana, a ostala tri sindikata po 1 Ëlana i pregovaraËki odbor Poslodavca zapoËeli su pregovore za sklapanje Kolektivnog ugovora za HÆ-Cargo d.o.o.. O tijeku pregovora Ëlanovi sindikata bit Êe izvjeπÊeni putem sindikalnih povjerenika, web stranice sindikata (www.szh.hr), te putem naπih vijesti.

Recite nam ministre neπto πto ne znamoNapisala: Katarina Mindum, dopredsjednica za meunarodne odnose i obrazovanje

Na sjednici Gospodarsko - socijalnog vijeÊa, odræanoj 22.3.2010 odvijao se socijalni dijalog na hrvatski naËin. Iako se osnivanje GSV-a smatralo zaËetkom tripartitnoga socijalnoga dijaloga u samostalnoj Republici Hrvatskoj, raspravljalo se o æeljeznici, bez æeljezniËara.

Damir Jakuπ, predsjednik GSV-a, Vitomir BegoviÊ, predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo RH, a i srediπnjice koje ne organiziraju sindikate æeljezniËara, a ni transporta opÊenito, te ni ne prate kretanja u transportnom sektoru, protivili su se prisustvovanju reprezentativnih sindikata æeljezniËara tematskoj sjednici GSV-a.

Sudionici su postavljali retoriËka pitanja: na koji naËin æeljeznica moæe biti relevantna, kakav vozni red, koje pruge treba odræati, pojaËati, reducirati…

Resorni ministar Boæidar Kalmeta, izrekao je opÊe poznatu tezu: „Svi su se suglasili da je æeljeznica od strateπkog interesa za Republiku Hrvatsku. Njen izvozni proizvod.“

Rekao je i ovo:- Potrebno je ulaganje u infrastrukturu; (SÆH: znamo,

to traæimo)- Prema Europskoj komisiji, na ovim Êe se

prostorima do 2012 poveÊati promet za oko 50%; (SÆH: Ëuli smo)

- Hrvatska tada mora biti spremna; (SÆH: znamo, to tvrdimo i to traæimo)

- Strateπki se razmiπlja Ëitav niz godina; (SÆH: na æalost i to znamo)

- Nema razvoja luka bez razvoja kopnenih veza; (SÆH: znamo, to tvrdimo)

- Svaki Êe struËnjak kazati: treba nam moderan, jeftin i brz prijevoz; (SÆH: Ëuli smo)

- Hrvatska je strateπki pozicionirana. (SÆH: znamo, Bogom dano)

Bilo je rijeËi i o uzrocima sadaπnjeg stanja na æeljeznici:- DesetljeÊima nema ulaganja. Æeljeznica je

zapuπtena; (SÆH: znamo)- Tijekom Domovinskog rata desio se prekid

koridorske pruge; (SÆH: znamo)- Danas robe zaobilaze X koridor. (SÆH: na æalost i

to znamo)Govorio je i o tome πto nas Ëeka u bliskoj buduÊnosti:- Liberalizacija æeljeznice 2012 i otvaranje 30%

træiπta, a za ostalo Êe se traæiti prelazni period(?); (SÆH: za prvi dio znamo, u ishod drugog sumnjamo)

- Æeljeznica 2012. treba doËekati modernizirana, veÊih brzina; (SÆH: znamo, to traæimo)

- Cargo, PutniËki, VuËu treba obnoviti, ojaËati da bi bili konkurentni. (SÆH: znamo, to traæimo)

Rekao je neπto i o radnicima:- Na æeljeznici, u matici trenutno je zaposleno 12 895

radnika, u izdvojenim druπtvima joπ 5558 radnika. (SÆH: znamo, no to nisu samo brojke)

Sabrao je dosadaπnje rezultate:- Puno je napravljeno, a da li se moglo viπe, moglo se

viπe; (SÆH: tko odgovara za propuπteno?)- Æeljeznica je podijeljena, radi transparentnosti i

uπtede; (SÆH: koji podaci to potkrepljuju? Iskustva podijeljenih æeljeznica govore drugaËije!)

- Smanjen broj ljudi, 3300 radnika otiπlo od 2003 do danas; (SÆH: gdje je granica iza koje je ugroæena sigurnost i zdravlje radnika, sigurnost korisnika i treÊih osoba)


Na istom sastanku (nakon provedenih izbora) predsjednik SÆH Branko Kreπ upoznao je prisutne o aktualnim problemima i sa stanjem na HÆ, odnosno na stanje u svim druπtvima, kao i o daljnjim aktivnostima Sindikata æeljezniËara Hrvatske.

Izabranima Ëestitamo i æelimo uspjeh u radu.

Izabran dopredsjednik SÆH-a, za podruËje rada TPVV-a

VIJESTI SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

- Privatizirana dva izdvojena druπtva, i ostalo bi privatizirali ali na æalost nema interesa; (SÆH: kako je proveden proces osposobljavanja i pripreme tih druπtava za izdvajanje i opstanak na træiπtu?)

- U protekle dvije godine za 750 milijuna kuna su manja izdvajanja iz proraËuna, a sustav funkcionira; (SÆH: bez komentara!)

- Ukinuta su 44 teretna kolodvora: nema istovara, utovara, nema ljudi, nema troπka; (SÆH: bez komentara!)

- OËekuje se joπ otpuπtanje 1000 radnika; (SÆH: Zaπto je samo troπak radnika jasna brojka a svi ostali troπkovi velika nepoznanica?)

- Treba modernizirati æeljeznicu pa Êe trebati manje ljudi a da se ne ugrozi sigurnost; (SÆH: krug je zatvoren!)

Kad smo kod sigurnosti, stvari stoje dobro, kaæe ministar. Bilo je sluËajeva da na naπim prugama iskoËe strani vagoni i nesigurnost se pripisuje naπoj æeljeznici (?). Je da su ti vagoni proπli provjeru na granici, ali zbog starosti se raspadnu i iskoËe, tvrdi ministar.

Pitamo se zar poginulima u æeljezniËkoj havariji teretnog vlaka u Viareggiu, Italija i nedavnoj kraj Osla, Norveπka, znaËi podatak Ëiji su vagoni i da li su i kakvu sigurnosnu provjeru proπli prilikom ulaska u zemlju. Mi znamo da naπi stari vagoni ne mogu preko granice, baπ zato jer su stari, neodræavani i jer je provjera rigorozna. Isto tako znamo da strani vagoni nerijetko uu u naπu zemlju na granici s Maarskom, no na slovenskoj granici budu izbaËeni jer ne udovoljavaju uvjetima. Znamo i tko u tom sluËaju plaÊa dangubinu.

©to æelimo? Pita se ministar i odmah odgovara: „æelimo ulaganje u æeljeznicu, ali svjesni smo i GSV je toga svjestan, ne ulaganje iz proraËuna jer to nije realno ni dobro“. Mobilni kapaciteti, vagoni za putniËki i teretni

promet, lokomotive, financirat Êe se iz povoljnih kredita. Infrastruktura Êe se financirati iz pretpristupnih fondova. Problem je samo πto nema projekata (?), a znaËajna sredstva su nam na raspolaganju. Zato se u Infrastrukturi ubrzano ekipiraju.

©to znaËi: ubrzano ekipiranje timova za izradu projekata? Zapoπljavanje nekoga izvan druπtava HÆ-a tko je sposoban doslovno slijediti naputke za tehniËku izradu projekta? Taj dio se danas jednostavnije rjeπava obuËavanjem postojeÊeg, odgovarajuÊeg kadra kroz specijalizirane seminare, a postoji i pametan software kao npr. “Project Kickstart” koji vodi izradu projekta korak po korak. Nudi uvid u veÊ odobrene sliËne projekte. »ak nudi i ideje.

Ideje, to je ono πto nedostaje druπtvima HÆ-a na temelju kojih bi se izradio projekt i povukla ta „znaËajna sredstva koja su nam na raspolaganju“. NemoguÊe je da ti silni menadæeri i savjetnici nemaju ideja.

©to oËekivati u okolnostima u kojima se æeljeznica proglaπava od strateπkog interesa za Republiku Hrvatsku, hrvatski izvozni proizvod, i pri tom sve ostaje na kondicionalu. VeÊ smo dobrano zaπli u 2010, a nema plana poslovanja. Govori o æeljeznici vrve rijeËima: morali bi, trebali bi, a jedino πto se svake godine realizira je smanjivanje ulaganja, πto menadæment prati loπim nekvalitetnim voznim redom koji je potom podloga zatvaranju æeljezniËkih linija, kolodvora, jer tako „nema putnika, nema utovara, istovara, nema ljudi, a ni troπkova“, a ostaci hrvatskog izvoznog proizvoda bit Êe „spremni“ da ih se pomete na liberaliziranom træiπtu.

A πto sa æeljezniËarima? Pa onda Êe se moæda netko sjetiti socijalnog dijaloga, napokon u definiciji mu stoji da je orue, koje omoguÊava nesmetano funkcioniranje træiπta rada.

U Regiji IV koja obuhvaÊa podruænice SÆH: Zabok, Varaædin, »akovec i TPVV Varaædin provedeni su dana 13. travnja 2010. izbori za glavnog povjerenika Podruænice Varaædin i za regionalnog povjerenika Regije. Izmeu viπe kandidata za povjerenika podruænice Varaædin izabran je Ivan Negovec, vozni vlakovoa iz Varaædina, a za regionalnog povjerenika konsenzusom je izabran Ivan LovrenËiÊ, glavni povjerenik podruænice Zabok.

Napisao: Branko JakπiÊ, glavni tajnik

Dana 31.03.2010 godine odræana je izvanredna Konvencija Sindikata æeljezniËara Hrvatske na kojoj se birao dopredsjednik SÆH-a za podruËja rada TPVV-a, a koji Êe tu duænost obavljati do redovitog Sabora Sindikata æeljezniËara Hrvatske. Izmeu tri kandidata koja su istaknuli svoju kandidaturu i predstavili svoj prijedlog programa rada delegati iz cijele Hrvatske (iskljuËivo radnici TPVV) svoje povjerenje su ukazali Kreπimiru GrubiπiÊu, pregledaËu vagona iz Slavonskog Broda.

U nastavku rada Konvencije razgovaralo se o poloæaju radnika TPVV-a u Druπtvu te je naËelno dogovoren naËin daljnje suradnje u svrhu zaπtite svih radnika TPVV-a, Ëlanova Sindikata æeljezniËara Hrvatske, o Ëemu Êe se u skoro vrijeme itekako Ëuti.

»estitamo izabranom dopredsjedniku i æelimo puno uspjeha u radu.

Izbori u Regiji IVNapisao: Branko JakπiÊ, glavni tajnik

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE


TEMA BROJA

Tema broja

U Europi - ali ne samo u Europi - æeljezniËki radnici su suoËeni s tekuÊom liberalizacijom i privatizacijom æeljeznice, razdvajanjem i fragmentacijom æeljezniËkih poduzeÊa i krutim restrukturiranjem æeljeznica s dramatiËnim posljedicama za æeljezniËke radnike. PokretaËka snaga je ideologija, koja kaæe da træiπno natjecanje mora biti uvedeno po svaku cijenu.

SpecifiËnost situacije u Europi oËituje se u tome da je putem europskih institucija, ponajprije Europske komisije, ovo pravilo predstavljeno u isto vrijeme direktno u 27 zemalja Ëlanica Europske unije i EEA zemljama (Europski ekonomski prostor) i posredno u svim dræavama kandidatkinjama, zemljama s bilateralnim sporazumima, susjednim zemljama i sl.

U 2001 “proslavili” smo u Parizu, u kontekstu sastanka ÆeljezniËke sekcije, anti-roendanski party za “10 godina Direktive 91/440/EC”. Ova Direktiva je bila polazna toËka svih zbivanja u prometnom sektoru Europe.

Sada imamo tri æeljezniËka paketa (od 2001 do 2007) i æeljezniËki radnici trpe posljedice te politike na svojim radnim mjestima. A politika nije dovrπena: i zadnje integrirano æeljezniËko poduzeÊe u Europi biti Êe potpuno rascijepano. Planirano je joπ privatizacije i outsourcinga kao na primjer radionica za odræavanje. Na dnevnom redu je i uvoenje konkurencije u domaÊem putniËkom prometu.

Dan akcije, 13. travnja, sveobuhvatna je europska akcija protiv ove politike.

No, Dan akcije govoriti Êe i o tome kakvu æeljeznicu æelimo. ©to oËekujemo od nacionalnih i europskih politiËara, a πto od poslodavaca na æeljeznici. Takoer govorit Êe o odræavanju radnih mjesta, fer radnim uvjetima, jednakom tretmanu, zadræavanju prava radnika.

Te akcije su nastavak velikih demonstracija æeljezniËara odræanih u Parizu 13. studenog 2008 i dio dugoroËne kampanje:

- protiv europske æeljezniËke politike koja se fokusira na dogmatsku liberalizaciju i fragmentaciju æeljezniËkog sektora, Europske komisije i Europskog parlamenta, koji vjeruju da je træiπno natjecanje “magiËni napitak” za æeljeznice;

- protiv nacionalne politike koje podræavaju ovaj pristup, ili su Ëak iπle i dalje pa liberalizirale viπe nego πto je potrebno, rascjepljivale æeljeznice viπe nego πto je potrebno po zakonu, privatizirale æeljeznice; protiv nacionalnih vlada koje ne ulaæu u æeljeznicu, zatvaraju pruge i sl.;

- protiv poslodavaca koji koriste kontekst Europskog æeljezniËkog zakona i kontekst ekonomske krize s ciljem nametanja drastiËnih mjera restrukturiranja, koje ukidaju radna mjesta, ukidaju djelatnosti,

Zaπto protestiraju europski æeljezniËari?zatvaraju lokalne radne cjeline, otvaraju druπtva kÊeri kako bi sprovodili socijalni damping, koji pogorπava uvjete rada i Ëesto je praÊen s ozbiljnim poremeÊajem industrijskih odnosa.

Europski æeljezniËari æele:

- Dobar æeljezniËki sustav: To znaËi integriranu æeljeznicu. PristupaËne i povoljne javne æeljezniËke usluge za narod pod javnom ( dræavnom) odgovornoπÊu. Æeljeznice u koje vlada ulaæe u cilju promicanja za okoliπ sigurnog i odræivog prometa ljudi i roba.

- Poπten posao: To znaËi ne socijalnom dampingu, poπtivanje kolektivnih ugovora i kolektivnih prava radnika, jednak tretman æeljezniËkih radnika, zadræavanje æeljezniËkih radnih mjesta, odræavanje i poboljπanje uvjeta rada, itd.

Kome se obraÊamo?

Nacionalnoj vladi i ministru prometa: Viπe ulaganja u odræivi promet, viπe ulaganja u æeljezniËku infrastrukturu i vozni park, viπe sredstava za javne usluge prijevoza; ne zatvaranju pruga ili æeljezniËkog teretnog segmenta kao πto je pojedinaËna vagonska poπiljka, fer cijena meu modelima prijevoza, bez privatizacije æeljeznica, re-nacionalizaciju æeljeznica za one sindikate koji to imaju na dnevnom redu njihove nacionalne kampanje, bez odvajanja infrastrukture i prijevoza.

Europskoj komisiji, Ëlanovima Europskog parlamenta u svojoj zemlji: Prestanite s tom politikom liberalizacije i fragmentacije; moratorij na liberalizaciju æeljeznice.

Poslodavcima i æeljezniËkim poduzeÊima: Ne socijalnom dampingu, poπtivanje kolektivnih ugovora i kolektivnih prava radnika, jednak tretman æeljezniËkih radnika, zadræavanje æeljezniËkih poslova, odræavanje i poboljπanje uvjeta rada.

Javnosti i korisnicima: ÆeljezniËki sindikati æele æeljezniËki sustav koji je u stanju isporuËiti visoku kvalitetu usluge, sigurnost za radnike i sigurnost za korisnike. ÆeljezniËki sustav pod javnom odgovornoπÊu. Ta usluga visoke kvalitete moæe se ostvariti samo kada su radni uvjeti fer i dobri.

Europski dan akcije æeljezniËara u organizaciji ETF-a “Za dobre æeljezniËke sustave i poπten posao” bit Êe istog dana popraÊen i ITF-ovom globalnom kampanjom æeljezniËara u cijelom svijetu.

ÆeljezniËari πirom svijeta ne æele viπe plaÊati cijenu za posljedice dogmatske i slijepe masovne politike!

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE


INTERVJU

V:Koji je djelokrug rada ravnatelja Uprave za æeljezniËki promet?

DK: Ravnatelj rukovodi radom Uprave i njegov djelokrug rada je definiran poslovima dodijeljenim Upravi, uz naravno, zadatke koje mu dodijeli Ëelnik tijela dræavne uprave, u ovom sluËaju ministar. Rad Uprave æeljezniËkog prometa definiran je Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture donesenom 2008.g. Uprava æeljezniËkog prometa, u glavnim crtama, provodi upravne i druge struËne poslove koji se odnose na æeljezniËki sustav, priprema nacrte prijedloga zakona, podzakonskih akata i drugih propisa iz podruËja æeljezniËkog i kombiniranog prometa, provodi upravni nadzor nad primjenom propisa, provodi postupke vezane za izdavanje dozvola i rjeπenja, daje suglasnosti na opÊe akte, sudjeluje u radu komisija za tehniËki pregled prototipa æeljezniËkog vozila i izdaje odobrenje za upotrebu, daje odobrenje za ukidanje vlakova za prijevoz putnika za vrijeme vaæenja voznog reda, sudjeluje u radu komisija za tehniËki pregled pruga i objekata od znaËaja za Republiku Hrvatsku i druge poslove koji proizlaze iz prirode posla, odnosno naloga ministra, a odnose se na æeljezniËki promet. Naravno

INTERVJU: Danijel KrakiÊ, ravnatelj Uprave za æeljezniËki promet

Razgovarala: Katarina Mindum

ovakav opis poslova naveden u grubim crtama je podloæan promjenama obzirom na prijelazni period cjelokupnog æeljezniËkog sustava.

V: Da li ste zadovoljni sa usklaivanjem zakona koji definiraju podruËje æeljeznice sa regulativama EU?

DK: Da. Treba reÊi da je tranzicija sustava ili reforma æeljezniËkog sustava izuzetno sloæen i osjetljiv posao i greπke koje mogu proizaÊi treba svesti na najmanju moguÊu mjeru. Mogu reÊi da je zakonodavno i funkcionalno æeljezniËki sustav u RH usklaen s „prvim æeljezniËkim paketom“ pravne steËevine EU i da smo duboko zakoraËili u usklaivanje s drugim paketom. Na ovom mjestu treba napomenuti i administrativno usklaivanje i organizaciju nacionalne æeljezniËke kompanije koji omoguÊuju ovakav razvoj dogaaja. Naime, u protekle tri godine osnovane su dvije Agencije bitne za funkcioniranje æeljezniËkog sustava kao liberaliziranog træiπta æeljezniËkih usluga, a nacionalna kompanija podijeljena je na upravitelja infrastrukture i æeljezniËke prijevoznike. Ovo svakako nije kraj reforme, te nam predstoji daljnje usklaivanje po pitnaju „drugog i treÊeg æeljezniËkog paketa“, a naravno ulaskom u EU sa svim Direktivama koje Êe biti donesene od strane EU.

V: Na koji naËin ste se bili ukljuËeni prilikom donoπenja Zakona o radu, posebno prilikom implementacije Direktive o radnom vremenu i posebnosti vezanih uz æeljezniËki promet?

DK: Prilikom donoπenja Zakona o radu, kao ministarstvo dali smo svoje primjedbe, odnosno, suglasnost na prijedlog zakona. U tom trenutku smatrali smo da su odredbe koje su propisane u »lanku 3. stavak 4 dovoljne za normalno funkcioniranje æeljezniËkog prometa. Naravno primjena zakona pokazuje da li je to primjenjivo, odnosno, ukoliko Êe postojati problemi takvu situaciju Êemo nastojati ispraviti.

V: Zaπto se ne prakticira uËinkovit socijalni dijalog, tj. izbjegavaju se rasprave o


SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE INTERVJU

propisima sa svim zainteresiranim stranama (socijalnim partnerima)?

DK: Takva tvrdnja nije korektna. Tijekom izrade pravilnika koji su objavljeni u zadnje dvije godine za svaki od njih je traæeno miπljenje socijalnih partnera ili kroz pisanu formu ili kroz raspravu na zajedniËkom skupu. Miπljenja socijalnih partnera su razmotrena i onda kada je to bilo moguÊe i usvojena. Takva praksa Êe se nastaviti i ubuduÊe.

V: U kojoj su fazi pregovori o ugovoru o Transportnoj zajednici jugoistoËne Europe i na koji naËin i kada je planirano ukljuËivanje socijalnih partnera, obzirom na iskustvo kod pregovora o ugovoru o Energetskoj zajednici kad je zbog neukljuËivanja socijalnih partnera na vrijeme, naknadno potpisan Aneks o socijalnim pitanjima?

DK: Prijedlog nacrta Ugovora o Prometnoj zajednici u fazi je odreivanja konaËnog oblika dokumenta. Neki dijelovi (npr. koji se odnose na cestovni promet) su joπ uvijek u razmatranju. Takav ugovor zapravo ne donosi niπta znaËajnije iz perspektive æeljezniËkog prometa πto veÊ nije dio pregovora za pristup u Europsku uniju. Implementacijske faze sporazuma ovise iskljuËivo o pojedinoj dræavi potpisnici, odnosno stupnju usklaenosti nacionalnog zakonodavstva s pravnom steËevinom EU. Za sada u RH, a koliko znam ni u drugim dræavama, ne postoji praksa ukljuËivanja socijalnih partnera u izradu i pregovore o meudræavnim sporazumima.

V: Kako ste zadovoljni sa realizacijom nacionalnog plana razvoja æeljezniËke infrastrukture?

DK: Osobno nisam i bilo bi idealno kada bi se plan realizirao u potpunosti kako je i zamiπljen. Naæalost, gospodarska situacija u kojoj se nalazi RH ne dozvoljava provoenje zacrtanog plana. Ministarstvo i HÆ Infrastruktura trenutno rade na iznalaæenju moguÊnosti za djelomiËnu realizaciju, odnosno, pronalaæenju alternativnih izvora za financiranje predvienih projekata.

V: Kakav vam je plan u pogledu projekata za izvedbu kojih je predviena moguÊnost koriπtenja fondova EU?

DK: Projekti za koje je predvieno financiranje iz fondova EU su u viπe razliËitih faza. Jedan je u provedbi (Vinkovci - Tovarnik), tri (od Zagreba do Novske) su u fazi pripreme za objavu natjeËaja i odobreno im je financiranje iz fondova, a ostali su u fazi pripreme i traæenja suglasnosti za financiranje. U tu svrhu Vlada RH je odobrila zapoπljavanje ljudi u jedinicama koje provode pripremu i ugovaranje takvih projekata. Za æeljeznicu takva jedinica se nalazi u sklopu HÆ - Infrastruktura.

V: Koji su projekti trenutno aktivni i da li se njihova realizacija odvija u zadanim rokovima?

DK: Kao πto sam veÊ rekao u prethodnom odgovoru radi se o projektima na X koridoru i njihova realizacija za sada teËe prema planu.

V: Kakvi su vaπi planovi i πto danas radite u smislu regulacije, praÊenja i analiziranja stanja sigurnosti u æeljezniËkom prometa?

DK: Trenutno je glavni prioritet uspostava Agencije za sigurnost æeljezniËkog prometa koja bi svojim neovisnim djelovanjem trebala biti nositelj sigurnosti æeljezniËkog prometa u RH. Proπli tjedan je na Vladi RH dana suglasnost na Statut Agencije, te Êe uskoro zapoËeti njena funkcionalna uspostava.

V: Kakva je po vama buduÊnost æeljeznice u Republici Hrvatskoj?

DK: Æeljeznica kao sustav ima svoju perspektivu u Republici Hrvatskoj. Kakva je ta perspektiva treba sagledati iz ugla komercijalo isplativog gospodarskog segmenta. U tom sluËaju æeljeznica ima svijetlu buduÊnost i biti Êe kljuËni nosilac transportne djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Takvoj perspektivi Êe pridonijeti i skora liberalizacija æeljezniËkog træiπta kroz efikasnost i ekonomiËnije pruæanje usluga. Pri tome treba voditi raËuna o strateπkom interesu RH, a to je opstanak nacionalnih æeljezniËkih prijevoznika.


INTERVJU SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

V: NastavljajuÊi predstavljanje duænosnika SÆH, oæujak koji je Sekcija æena SÆH proglasila mjesecom æena zaposlenih na æeljeznici, je prigodan za predstavljanje æene, dopredsjednice Sindikata æeljezniËara Hrvatske. Za poËetak, kako se snalazite kao jedina æena u Centrali?

KM: Uz muæa, Ëetiri sina i ©umija (naπ pas), i u svom domu sam okruæena iskljuËivo muπkarcima. Samo praπina, kuhaËa, „pegla“, galama, rekli bi moji, su osim mene æenskog roda. No u Centrali je i naπa kolegica, Anica Tuπkan, poslovna tajnica, pa se provuku i mali æenski razgovori.

V: Vaπe podruËje su meunarodni odnosi i obrazovanje. Recite nam πto to znaËi u sindikalnom okruæenju.

KM: PoËet Êu od meunarodnih odnosa. Sindikat æeljezniËara je od svog osnutka izuzetno dobro povezan s kolegama iz sindikata æeljezniËara stranih zemalja. Naπi kontakti naroËito sa sindikatima iz Austrije, NjemaËke, Maarske, Rumunjske, Bugarske, Belgije, rezultirali su od samih naπih poËetaka:

• studijskim posjetama, kojom prilikom su naπi Ëlanovi upoznavali naËin organiziranja i djelovanja njihovih organizacija;

• seminarima, organiziranim i u stranim zemljama, a i u naπoj zemlji, πto je opet bila prilika za razmjenu iskustava, informacija i razvijanje razliËitih vjeπtina;

• zajedniËkim projektima, bilo da su ih financirale meunarodne sindikalne centrale ili EU fondovi, kroz koje su obraivani odreeni tematski sadræaji.

Iznad svega, vaæni su sami kontakti. Poznavati osobe, imenom i prezimenom diljem svijeta, znaËi imati moguÊnost dobiti, u odreenom trenutku potrebnu informaciju, iz svakog dijela svijeta. Naravno da to ne naËi poznavati nekoga baπ u svakom sindikatu, no tu dolazi do izraæaja naπe Ëlanstvo u ITF-u i ETF-u. Preko njih moæemo doprijeti do informacije iz doslovce svake zemlje koja ima æeljeznicu. To se pokazalo korisnim kada se u HÆ-u πuπkalo o angaæiranju konzultantske kuÊe Roland Berger, a mi smo putem svojih kontakata saznali na kojim je projektima ta tvrtka radila i kako su katastrofalne rezultate njihovi programi poluËili. Isto je bilo i kada su predstavnici HÆ-a obilazili Estoniju i Rumunjsku namjeravajuÊi restrukturirati HÆ po estonskom ili rumunjskom modelu. Oba su doæivjela krah, a mi smo to znali, prateÊi u dan razvoj dogaaja u tim zemljama.

V: Kad smo kod ITF-a i ETF-a, postavlja se pitanje godiπnje Ëlanarine koja je znatan izdatak iz sindikalnog budæeta.

KM: Ne prigovaraju samo naπi Ëlanovi iznosu Ëlanarine, Ëine to i ostali sindikati u svijetu. No æelimo li dobro organiziranu logistiku u Londonu gdje je sjediπte ITF - Meunarodne federacije radnika u transportu, i u Bruxellesu, gdje je sjediπte ETF - Europske federacije radnika u transportu, onda to moramo raËunati kao korisno

INTERVJU: Katarina Mindum, dopredsjednica za meunarodne odnose i obrazovanje

Razgovarao: Zoran MarπiÊ, dopredsjednik za podruËje rada HÆ Infrastrukture

uloæena sredstva. Konkretno, πto se tiËe Sindikata æeljezniËara Hrvatske, mi dobijemo povrat svoje godiπnje Ëlanarine kroz razliËite aktivnosti koje financira ITF i ETF.

Ovdje se uglavnom radi o tematskim konferencijama, obrazovnim ciklusima seminara, sastancima s predstavnicima Svjetske banke, Europske komisije i sliËno.

V: Hrvatska se nada skorom ulasku u EU, no veÊ je Ëinjenica da se 70% nekad nacionalnog zakonodavstva, sada donosi u Bruxellesu. Kakva je tu uloga ETF-a i πto u tom kontekstu znaËi vaπe Ëlanstvo u Izvrπnom odboru ETF-a?

KM: ETF je jedini priznati socijalni partner na europskoj razini kada je u pitanju promet. Kolektivni ugovori koje je ETF ispregovarao sa socijalnim partnerima na EU razini, a meu kojima je i CER- Zajednica europskih æeljezniËkih i infrastrukturnih poduzeÊa, pretoËeni su u direktive i obvezuju EU Ëlanice na implementaciju. No socijalni dijalog ima svoj tijek evolucije i u posljednje doba, sporazumi se ne pretaËu u direktive nego se jaËa autonomnost socijalnih partnera i prepuπta se socijalnim partnerima na nacionalnim razinama da ih implementiraju na, u pojedinoj zemlji, najprihvatljiviji naËin. Do ovih promjena je doπlo zbog sluËajeva kada je zbog krivog tumaËenja, krivog prijevoda i sl, pojedina direktiva promaπila inicijalnu svrhu.

Izvrπni odbor je najveÊe tijelo ETF-a izmeu dva kongresa. »lanstvo u tom tijelu, a obnaπam drugi mandat, znaËi s jedne strane biti na izvoru informacija, predlagati aktivnosti, a s druge strane izvrπavati usvojenu politiku ÆeljezniËke sekcije. Ponekad to znaËi mijenjati glavnog tajnika na nekim meunarodnim skupovima ukoliko se odræavaju u Hrvatskoj, kao nedavno na 5. godiπnjem sastanku ministara prometa.

V: VeÊ ste spomenuli seminare u sklopu meunarodne suradnje. Koja je vaπa duænost kao dopredsjednice u podruËju obrazovanja?

KM: U odnosu na velike sindikate i sindikalne centrale koje imaju odjele za obrazovanje, mi smo mali sindikat i naπ odjel za obrazovanje se u principu svodi na dvoje ljudi. No mi smo od poËetka postupali racionalno i kroz prve velike projekte koje su nam financirali ACILS - AmeriËki


SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE INTERVJU

centar za radniËku solidarnost, zaklade Olaf Palme i FES, obrazovali smo trenere koji su sposobni prenositi vjeπtine drugima. Dakle trening trenera bio je naπ prvi korak. Drugi je bio obrazovanje za pisanje projekata i projekt menadæment. Rezulati su vidljivi ako spomenem tri odobrena jednogodiπnja projekta pri zakladi Olaf Palme i viπe manjih projekata pri razliËitim meunarodnim zakladama. Stotinjak naπih Ëlanova proπlo je razliËite cikluse seminara. Proteklih nekoliko godina intenzivno suraujemo s EVA - Europskom akademijom za odræiv promet. Njihova smo partnerska organizacija u projektima koji su financirani iz sredstava EU. I to znaËi Ëitav niz seminara, konferencija, radionica, od kojih su brojne organizirane u naπoj zemlji. I ove smo godine aplicirali za jedan projekt iz sredstava EU, zajedno s kolegama iz Rumunjske i Bugarske. Partnerstvo postavlja EU kao uvjet za aplikaciju.

Izvrsno suraujemo s ETUI - Europskim sindikalnim institutom koji nas redovno poziva na tematske seminare, finacirane iz EU fondova, a koji nam omoguÊavaju biti u tijeku sa svim zbivanjima koja imaju utjecaj na poloæaj radnika.

Kao odgovorna za obrazovanje u SÆH izradila sam prijedlog Kontinuiranog sindikalnog obrazovanja, koji je usvojen na naπem Srediπnjem odboru. Prvim ciklusom seminara lani su obuhvaÊene sve naπe regije osim dalmatinske u kojoj Êe taj seminar biti odræan ovog proljeÊa.

V: U Ëemu se sastoji kontinuirano sindikalno obrazovanje i kome su namijenjeni ti seminari?

KM: Ne zalaæem se samo deklarativno za cjeloæivotno uËenje nego ga i osobno provodim. Kao apsolvent politologije na Fakultetu politiËkih znanosti u Zagrebu, zaposlila sam se neke davne godine na HÆ-u. Diplomirala sam iz obiteljskih razloga tek prije nekoliko godina. U meuvremenu sam se i sama kontinuirano sindikalno obrazovala. Promjena tehnologije u svim æivotnim podruËjima je sveprisutna i zato je potrebno i kontinuirano obrazovanje. Prije par mjeseci zavrπila sam i ©kolu novih medija pri Fakultetu politiËkih znanosti u Zagrebu. Online novinarstvo, koriπtenje socijalnih mreæa poput Facebooka u poslovne, u naπem sluËaju, sindikalne svrhe, nove su vjeπtine koje su u primjeni i u naπem sindikatu.

Naπ sindikat prednjaËi u pruæanju moguÊnosti sindikalnog obrazovanja na hrvatskoj sindikalnoj sceni. Svaki naπ Ëlan moæe izraziti æelju svom povjereniku za sudjelovanjem u seminaru na temu za koju ima interesa. Kad se okupi grupa od petnaestak zainteresiranih, mi bez problema organiziramo jednodnevni seminar na odreenu temu.

Seminari iz Programa kontinuiranog sindikalnog obrazovanja namijenjeni su u prvom redu Ëlanovima povjerenstava podruænica, a oni predstvljaju razliËita podruËja rada ( PutniËki prijevoz, Infrastrukturu, Cargo, Holding, Izdvojena druπtva..) i radniËki su predstavnici s razliËitih osnova, kao sindikalni povjerenici, Ëlanovi radniËkog vijeÊa ili povjerenici zaπtite na radu. Svaki od tih segmenata ima svoje specifiËnosti. Politika SÆH je: ako je netko izabran ili imenovan na neku funkciju, priËa tek poËinje. Naπa je duænost na volju i entuzijazam naπeg Ëlana koji je prihvatio neku od funkcija omoguÊiti nadogradnju znanja i vjeπtina.

Osnovni seminari su tzv ABC sindikalizma. Govorimo o ljudskim, radniËkim, sindikalnim pravima i o podruËju djelovanja radniËkih predstavnika te o globalizaciji i njenom djelovanju na prometni sektor.

Seminari su namijenjeni i svim zainteresiranim Ëlanicama i Ëlanovima. Moram napomenuti da je zahvaljujuÊi evaluacijama koje pomno analiziramo nakon svakog seminara, naπ prvotni model doraivan gotovo do idealnog omjera tema koje obrauje.

Odræavamo i specijalizirane seminare koji razvijaju pojedine vjeπtine ili proπiruju znanja iz odreenih podruËja. To su: Taktike i tehnike pregovaranja, Komunikacijske vjeπtine, Osnaæivanje æena, Javni nastup, Stres na radnom mjestu, Kako prepoznati i obraniti se od mobinga, Organiziranje..

V: Spomenuli ste osnaæivanje æena. Osnovali ste i donedavno bili predsjednica Æenske sekcije SÆH. ©to moæete reÊi o „æenskom pitanju“ na æeljeznici?

KM: Pa upravo davnim ciklusima seminara na temu osnaæivanja æena stvorila se inicijalna grupa koja je osnovala Æensku sekciju. SÆH je jedan od rijetkih sindikata u Hrvatskoj koji ima takvu sekciju i koji je promijenio svoj Statut kako bi uveo predstavnice Æenske sekcije kao punopravne Ëlanice u sva sindikalna tijela odluËivanja.

»injenica je da æene u prometnoj industriji, koja je od svojih poËetaka bila gotovo u cijelosti „okupirana“ muπkarcima, rade u dodatno oteæanim uvjetima. BoreÊi se za bolje uvjete rada æena zaposlenih na æeljeznici, borimo se za bolje uvjete svih radnika.

Æenska sekcija zahtjeva kontinuitet u radu i to je razlog πto smo, po prijedlogu Ëlanica Glavnog odbora ÆS SÆH, imenovali kolegicu Blaæenku Deliju vrπiteljicom duænosti predsjednice do redovnih izbora. Ona se veÊ izvrsno snaπla i zajedno sa suradnicama organizirala Ëitav niz aktivnosti.

V: U Ëlanstvu ste Glavnog odbora æena ETF-a. Kako to konkretno moæe koristiti naπim Ëlanicama?

KM: »lanstvom u Glavnom odboru æena ETF-a gdje obnaπam duænost dopredsjednice, povezane smo sa æenama zaposlenim u svim prometnim sektorima Europe i u prilici smo koristiti njihova iskustva i njihove primjere dobre prakse u promicanju jednakih prava i dostojanstvenih uvjeta rada.

Meunarodni odnosi i obrazovanje priliËno su isprepleteni. I po pitanju æena u tijeku je nekoliko projekata. U sklopu njih se organiziraju seminari, radionice i konferencije. Jedna je bila u Dubrovniku i uËestvovalo je nekoliko naπih kolegica.

V: I za kraj, sindikat sve ËeπÊe prima prituæbe svojih Ëlanova na uznemiravanje na radnom mjestu. To je odraz netransparentne politike reorganizacije poduzeÊa, i nagomilanih problema na svim podruËjima koji utjeËu na poloæaj radnika. Vi se i time bavite?

KM: U posljednje vrijeme „specijalizirala“ sam se za zaπtitu dostojanstva radnika. Istina je da su mi se u poËetku obraÊale iskljuËivo æene, no sada se situacija mijenja. SluËajeva je sve viπe, a iako je Zakonom predvien rok za rjeπavanje prijava o uznemiravanju 8 dana, sluËajevi koje sam vodila trajali su od 7 mjeseci do godine dana. U svim sluËajevima utvreno je postojanje uznemiravanja. To govori da je sistem zaπtite dostojanstva radnika u HÆ druπtvima trom i neuËinkovit i da je potrebna upornost i izdræljivost kako bi se zaπtitilo pravo radnika. Tu je uloga sindikata od velikog znaËaja.


Meunarodni odnosi

ME–UNARODNI ODNOSI SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

Od 23. do 24. veljaËe, 2010. godine u Bruxellesu se odræala redovna sjednica Glavnog odbora æena ETF-a.

Izmeu ostalog, raspravljalo se o stupnju implementacije plana aktivnosti Odbora.

Analiza rezultata Projekta “Rodna dimenzija u europskoj transportnoj industriji”, ponavlja Ëinjenicu da prometni sektor predstavlja drugu industriju u Europi sa zabrinjavajuÊim rezultatima u smislu pojave i ozbiljnosti nasilja nad radnicima. Nasilje na radnom mjestu je jedan od faktora koji zapravo dovodi do odlaska æena iz transportne industrije.

U sklopu Projekta pokrenuti Êe se ankete meu Ëlanicama ETF-a s ciljem prikupljanja informacije o postojeÊim politikama, na razinama sektora, sindikata i poduzeÊa, o tome kako sprijeËiti / prepoznati, nasilje na radnom mjestu.

Nakon ankete, ETF Êe za sindikate udruæene u ETF razviti referentni dokument o politici poduzeÊa protiv

Implementacija plana aktivnosti æena ETF-a 2009 -2013

nasilja kao i smjernice za Ëlanice ETF-a o tome kako pokrenuti i postiÊi takve politike u poduzeÊima gdje su zastupljeni. U ove inicijative bit Êe ukljuËeno i Europsko radniËko vijeÊe. Trening u podruËju rodne jednakosti i uznemiravanja na radnom mjestu osnova je rada Odbora do 2013. godine. Dio aktivnosti financirat Êe se iz sredstava EU budæeta. Tajniπtvo ETF-a pruæit Êe svu tehniËku pomoÊ u pisanju projekta zainteresiranim sindikatima.

Dogovoreno je odræavanje srednjoroËne konferencije æena u jesen 2011. godine na Cipru. Za Ëlanice iz Centralne i IstoËne Europe uËeπÊe Êe se financirati iz Projekta koji iz sredstava EU provodi ETF.

Odbor je odluËio nastaviti s uËinkovitom praksom odræavanja jedne od dviju redovnih godiπnjih sjednica, po pozivu sindikata, u nekoj od zemalja Ëlanica, pa je prihvaÊen poziv kolegica iz Turske i najavljena je sjednica u terminu oko 8. oæujka 2011. u Turskoj.

U Firenci se od 23. do 26. veljaËe, 2010. godine, u organizaciji Europski sindikalni institut - ETUI odræao Ëetverodnevni seminar na kojemu su uËestvovali sindikalni predstavnici iz 10 zemalja Ëlanica EU plus Hrvatska.

Govorilo se o Lisabonskoj strategiji, EU-uspjesima i neuspjesima. Uvodnu prezentaciju odræala je Sara Masi s bolonjskog sveuËiliπta koja je govorila o povijesnoj perspektivi lisabonskog procesa prije 2000-te godine te o fazama do 2010.

Svi sudionici su se sloæili kako su glavni ciljevi edukacija i znanje te kako je bitno harmonizirati politike zemalja a potom pokrenuti ciljanu strategiju.

Post- Lisabonska strategija 2010-2020 Izazovi za Sindikate

U Predealu, Rumunjska, u organizaciji Odjela za obrazovanje, Europskog sindikalnog instituta ETUI, od 2. do 5. oæujka ove godine, odræan je seminar na temu „ Kako promovirati rezultate europskog socijalnog dijaloga“

U seminaru su uËestvovali sindikalni predstavnici iz Finske, Estonije, Bugarske, Maarske, Italije, Rumunjske, Poljske, Latvije, SlovaËke i Hrvatske.

Seminar je omoguÊio razumijevanje naËina primjene postojeÊih europskih Autonomnih sporazuma te naËina na koji se Europski socijalni dijalog moæe koristiti za postizanje ciljeva sindikata na europskoj razini.

Analiziralo se funkcioniranje socijalnog dijaloga u navedenim zemljama, te tijek provedbe Okvira akcija o ravnopravnosti spolova i Autonomnog sporazuma o uznemiravanju i nasilju na radu te naËina na koji su sindikati organizirali prijenos informacija svim

Kako promovirati rezultate europskog socijalnog dijaloga?

zainteresiranim partnerima (sindikatu, poslodavcu, Vladi ili drugim tijelima kao πto su ECOSOC ili nacionalno Gospodarsko-Socijalno vijeÊe).

Raspravljalo se i o glavnim izazovima na temu socijalnog dijaloga na nacionalnoj, sektorskoj i granskoj razini.

Socijalni dijalog na europskoj razini doæivljava svoju evoluciju. Rezultati socijalnog dijaloga, sporazumi, okvirne akcije i sl. ne pretaËu se u direktive nego sindikati autonomno nalaze naËine i sredstva kako bi sadræaj potpisanih sporazuma donijeli u svoje svakodnevne rasprave unutar poduzeÊa, kao i na pregovore s poslodavcima.

Na sindikatima je osigurati da europski sporazumi pokrenu stvari naprijed.

Svoju prezentaciju je drugi dan odræao i Christos Triantafillou ( INE-GSEE) koji je govorio o porijeklu, uzrocima i posljedicama globalne krize.

Ronald Janssen, ETUC, govorio je o buduÊoj strategiji EU 2020. tj. o novom prijedlogu preoblikovanja lisabonske strategije.

Na tu temu Ëuli smo poËetnu poziciju Europske konfederacije sindikata ETUC, te πto su sindikalne strategije za sljedeÊe desetljeÊe u borbi sa ekonomskom krizom i klimatskim promjenama.

ZakljuËeno je kako sindikati trebaju odigrati veÊu politiËku ulogu te djelovati kao konzultanti, a na nacionalnim nivoima nastojati implementirati ciljeve lisabonske strategije.

Napisala: Sandra »idiÊ, predsjednica Sekcije mladih SÆH

Napisala: Katarina Mindum


Naπe kolege iz nizozemskog sindikata æeljezniËara FNV Bondgenoten poslale su nam kopiju dokumenta “Integrirani program za sigurnost prijevoza tereta æeljeznicom” koji je, nakon niza incidenata i iskliznuÊa teretnih vlakova u Nizozemskoj, dogovoren izmeu nizozemskog upravitelja infrastrukturom i Udruge operatera za teretni promet.

Proces koji ukljuËuje sustave detekcije za iskliznuÊe vagona teretnih vlakova

• Viπe sigurnosnih provjera za teretne vlakove prije polaska

• Sigurnosni program rada za prijevoz tereta æeljeznicomProRail i teretni transporteri, ujedinjeni u udruzi

poslodavaca Koninklijk Nederlands vervoer (Kraljevski nizozemski Transport, KNV), inicirat Êe proces za utvrivanje nedostataka u teretnim vlakovima za vrijeme voænje. Novi sustav QuoVadis 11 mjeri stanje kotaËa i teæinu vlaka i u kombinaciji s intenzivnijim provjerama teretnih vlakova prije polaska i po dolasku, dodatno Êe smanjiti rizik od iskliznuÊa vagona.

Senzori u æeljezniËkoj pruzi mjere da li je teæina vlaka ravnomjerno raspodijeljena na razne osovine. Abnormalna distribucija moæe ukazivati na nedostatak u setu kotaËa, u kotaËu, ili u leæajevima, ali sustav takoer detektira i potencijalne greπke na kotaËu. Prijevoznici mogu koristiti

QuoVadis 11 podatke za planiranje odræavanja vagona i lokomotive πto znaËi da Êe biti u moguÊnosti na vrijeme otkloniti promatrane nedostatke. Ako se proces pokaæe uspjeπan, QuoVadis Êe biti instaliran i na drugim lokacijama.

Sigurnosni program rada za teretni promet

QuoVadis sustav i pojaËane provjere na æeljezniËkim vozilima su dio sigurnosnog programa rada za teretni prijevoz koji su ProRail i KNV razvili kako bi prijevoz tereta æeljeznicom bio joπ sigurniji. Nakon niza æeljezniËkih incidenata, Ëlanice teretnog prometa udruæene u KNV i ProRail zajedniËki su krenuli u poduzimanje ciljanih mjera. Osim na dodatne provjere i detekciju iskliznuÊa vagona, viπe Êe se usredotoËiti na poznavanje rute, kako Nizozemskih, tako i stranih strojovoa.

Viπe o ProRail-u:ProRail djeluje na 6500 km pruga i upravlja s 386

æeljezniËkih kolodvora. Svaki dan, pruge koristi 5.500 putniËkih vlakova, koji prevozu gotovo 1,2 milijuna putnika, te viπe od 350 teretnih vlakova za kombinirani teretni prijevoz sa 110.000 tona tereta. Kao rezultat toga, Nizozemska æeljezniËka mreæa jedna je od najprometnijih u Europi. Ima 13 Ëvorova za kontrolu prometa koji koordiniraju æeljezniËki promet u Nizozemskoj. ProRail ima radnu snagu od 3.000 zaposlenih.

Integrirani program za sigurnost prijevoza tereta æeljeznicom u Nizozemskoj


U Zagrebu se 13. travnja 2010. u hotelu Palace odræao seminar na temu priznavanja struËnih kvalifikacija u Europi. Direktiva 2005/36 koja je stupila na snagu, 2007. godine i zamijenila 15 do tada vaæeÊih direktiva, utjeËe na preko 800 razliËitih zanimanja reguliranih u zemljama Ëlanicama EU a time i na slobodno kretanje osoba, usluga i kapitala.

Cilj Europskog okvira za osposobljavanje je:• PoveÊanje transparentnosti u priznavanju kvalifikacija• ObogaÊivanje europske / meunarodne mobilnosti• Podrπka obrazovanju i cjeloæivotnom uËenju• Promicanje vrednovanja neformalnog i nesluæbenog

uËenjaSeminar je u suradnji sa Sindikatom æeljezniËara Hrvatske,

organizirao EUROCADRES.U Ëlanstvu EUROCADRES-a je viπe od 5 milijuna struËnog

i rukovodnog osoblja (P&MS) diljem Europe u svim granama industrije, javnim i privatnim sluæbama i odjelima uprave.

U izvrπnom odboru EUROCADRESA je ispred ETF-a i SÆH-a, Zdenka VuæiÊ, glavna tajnica Æenske sekcije SÆH.

Projekt je predstavila i uvod u osnovne ideje o Europskoj iskaznici za priznavanje struËnih kvalifikacija dala Slavica Uzelac, projekt menadæer EUROCADRES-a.

O regulativama i inicijativama EU, te o inicijativama EUROCADRES-a govorio je Romain LYPHOUT (CESPOL - Centar politiËkih znanosti i komparativne politike iz Belgije).

Inicijative europske organizacije CEPLIS predstavio je Geoffrey USÉ (CEPLIS - Europsko vijeÊe slobodnih profesija)

Priznavanje struËnih kvalifikacija u Europi

O priznavanju inozemnih visokoπkolskih kvalifikacija u Hrvatskoj govorila je Emita Blagdan (AZVO - Agencija za znanost i visoko obrazovanje), a o europskom partnerstvu za istraæivaËe i hrvatski akcijski plan za mobilnost istraæivaËa govorio je prof.dr.sc. Neven DuiÊ, voditelj Povjerenstva za mobilnost istraæivaËa.

U seminaru su uËestvovali: Zdenka VuæiÊ i Katarina Mindum, SÆH; Antun »elebija i Miljenko –akoviÊ, HÆ PutniËki prijevoz; Gordana GakoviÊ i –uro SrbiÊ, HÆ Holding; Hrvoje Pezo i Ines MiljkoviÊ, Hrvatska komora dentalne medicine; Emita Blagdan, Agencija za znanost i visoko obrazovanje i Marina CvitanuπiÊ, rukovoditeljica Nacionalnog ENIC/

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE ME–UNARODNI ODNOSI


ME–UNARODNI ODNOSI SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

Opis dogaanja i stanja na SÆ od promjene Vlade Republike Slovenije, u 2008. godini.

U oæujku, 2009 Vlada Republike Slovenije sastavlja novi Nadzorni odbor Slovenskih æeljeznica.

Novi Nadzorni odbor, bez raspisivanja bilo kakvog natjeËaja imenuje novog generalnog direktora SÆ. Predsjednik Nadzornog odbora preko medija poËinje s pripremom terena za podjelu æeljeznice na prijevozni i infrastrukturni dio.

Novi Generalni direktor dovodi nove savjetnike.

• Odmah se biljeæi pad prijevoza tereta i ogromni financijski gubitci

• deπavaju se politiËke promjene menadæera na nekoliko razina upravljanja

• utvruje se previsok troπak rada

PoËevπi od 01.07.2009. kao posljedica gore navedenih zakljuËaka, prema Dogovoru izmeu sindikata i uprave, uvodi se 36 - satni radni tjedan, plaÊe su smanjene za 4; 4,5 i 5% (ovisno o visini bruto plaÊe pojedinog radnika), a za 10% smanjene su plaÊe svih rukovodilaca koji primaju plaÊu na temelju individualnog ugovora o radu. U meuvremenu se na poËek kod kuÊe u trajanju od 6 mjeseci πalje 270 radnika, garantirajuÊi oËuvanje njihova radnog mjesta. Dogovor takoer sadræi odredbe o mjerama za poveÊanje poslovnih i træiπnih aktivnosti i uredbe za poboljπanje uvjeta poslovanja od strane vlasnika.

Vlada RS utvruje neuËinkovitost voenja poduzeÊa. Nadzorni odbor SÆ prisiljava generalnog direktora na ostavku i raspisuje natjeËaj za novog generalnog direktora.

Do izbora novog direktora, sa SÆ upravlja Ëlan Nadzornog odbora, a s 01.11.2009 upravljanje SÆ preuzima novi generalni direktor.

Svi savjetnici koje je zaposlio bivπi direktor, ostaju u sustavu Slovenskih æeljeznica.

U rujnu 2009. Ëlan Nadzornog odbora, koji do imenovanja novog direktora vodi SÆ, na sastanku radniËkog vijeÊa obavjeπtava radnike o nelikvidnosti i opasnosti neisplate plaÊe. Putem medija se ponovo zahtijeva steËaj SÆ.

Izmeu sindikata i vlasnika, ne postoji nikakav dijalog, pa sindikati zakljuËuju, kako se unatoË poduzetim mjerama πtednje, ni financijska situacija ni sustav upravljanja SÆ ne poboljπava, te stoga najavljuju πtrajk upozorenja za 04. 11. 2009.

Sindikati æele πtrajkom upozorenja ukazati na Ëinjenicu da pojedini predstavnici Nadzornog odbora, koje imenuje Vlada RS, utjeËu na poslovne odluke SÆ i takoer pokuπavaju voditi kadrovsku politiku kako bi lakπe nametnuli svoje uske ekonomske interese.

Sindikati upozoravaju i na to da se mjere za poboljπanje poslovanja SÆ, oËuvanje radnih mjesta i odræavanje prava iz radnog odnosa, provode samo na niæim i proizvodnim radnim mjestima, dok se mjere za poveÊanje prihoda ne provode u potrebnom opsegu. Takoer se ne ostvaruju mjere u nadleænosti Republike Slovenije, a odnose se na financijsku reorganizaciju kojom bi se rijeπio problem gubitaka i zaduæenja iz proπlosti.

Sindikati takoer vide da se priprema nekoliko verzija buduÊeg ureenja SÆ a da predstavnici radnika nisu pozvani na sudjelovanje. Stoga zahtijevaju da se u sluËaju potrebe za promjenom organizacije SÆ, te promjene provode nakon konzultacija sa socijalnim partnerima i na naËin koji Êe osigurati jedinstvo upravljanja i funkcioniranja æeljeznica, socijalnu sigurnost svim zaposlenima i sigurnost æeljezniËkog prometa.

Sindikati su izjavili da su protiv podjele æeljeznica na infrastrukturni i prometni dio, jer smatraju da taj koncept donosi znatno viπe negativnih posljedica i za vlasnika i radnike, a isto tako za korisnike æeljezniËkih usluga, nego pozitivnih.

Pogled preko granice

Restrukturiranje SÆ - Slovenskih æeljeznicaNapisao: Drago Torej, meunarodni tajnik Sindikata strojovoa Slovenije

NARIC ureda; Ivana Graf, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniπtva; Ana MiliÊeviÊ Pezelj i Jagada Milidrag ©mid, SSSH; Mirjana ZeÊireviÊ, rukovoditeljica Odjela pripreme za

zapoπljavanje HZZ; Ivanka Zlatec, EURES - meunarodno posredovanje pri zapoπljavanju HZZ i Irena BaËeliÊ, rukovoditeljica Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i selekciju HZZ; Patricija Kezele, MIC- MIGRACIJSKI INFORMACIJSKI CENTAR; Gordana ©imiÊ, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.

Sudionici su pozdravili inicijativu EUROCADRES-a i SÆH-a za organiziranjem ovog tematskog seminara i ukazali na nepostojanje koordinacije na nacionalnoj razini izmeu subjekata koji se bave ovom problematikom.

U sklopu projekta kojeg je sastavni dio ovaj seminar, odræat Êe se i zavrπna konferencija krajem godine u Bruxellesu.

UoËi seminara o nastavku suradnje razgovarali su Branko Kreπ, predsjednik SÆH i Carlo Paretti, predsjednik EUROCADRES-a.


U tu svrhu, reprezentativni sindikati usvojili su sljedeÊe:

©trajkaπki zahtjevi:

• Da se uspostavi normalan naËin upravljanja i nadzora poslovanja SÆ.

• Da se u potpunosti implementiraju odredbe Dogovora od 10. 06. 2009. prvenstveno u podruËju koje se odnosi na mjere u SÆ za poveÊanje prihoda i smanjenje rashoda i materijalnih troπkova i mjere za poboljπanje uvjeta poslovanja u nadleænosti Republike Slovenije.

• Da se usvoje i ostvare potrebne mjere kako bi se zaustavio trend pada tereta i transportnih prihoda, poveÊaju poslovne i træiπne aktivnosti te tako osigura socijalna sigurnost zaposlenih te sprijeËi daljnje pogorπanje njihovih prava.

• Da se kroz financijsku reorganizaciju razrijeπi problem prijaπnjih gubitaka i dugovanja, te tako omoguÊi nesmetano poslovanje SÆ i neometana isplata plaÊe.

• Da se, u sluËaju potrebe za promjenom organizacije SÆ, te promjene provedu samo nakon prethodnog savjetovanja sa socijalnim partnerima i na jedini naËin koji bi osigurao jedinstvo upravljanja i funkcioniranja æeljezniËkog sistema, socijalne sigurnosti za sve zaposlene te sigurnost æeljezniËkog prometa.

Predsjednik Vlade RS za 02.11.2009 najavio posjetu SZ, i pri tom takoer najavljuje konzultacije s predstavnicima zaposlenika.

Nakon posjeta predsjednika Vlade RS najavljeni πtrajk je zamrznut, jer predsjednik najavljuje poslovnu, kadrovsku i financijsku reorganizaciju SÆ u suradnji s predstavnicima radnika, te najavljuje redovita mjeseËna savjetovanja s upravom SÆ, nadzornim odborom i predstavnicima radnika.

Pri slijedeÊem posjetu predsjednika Vlade RS, kada se predsjednik veÊ upoznao sa stanjem na SÆ, najavljuje reviziju poslovanja SÆ. Vlada RS priznaje neizvrπene obveze dræave za putniËki promet iz prethodnih godina i utvreno je da su radnici svoj udio u rehabilitaciji SÆ dali smanjenjem plaÊe i Ëekanjem na rad kod kuÊe, ali sada su za ozbiljne akcije na redu vlasnik i drugi dionici SÆ.

Za prvih 6 mjeseci u 2010 godini potpisuje se dogovor o produljenju sniæavanja plaÊa, ukidanje 36-satnog radnog tjedna i upuÊivanju 1.075 radnika na Ëekanje na rad kod kuÊe. Tim brojem radnika je obuhvaÊeno i 15 savjetnika, a 5 savjetnika je prekinulo radni odnos. Utvreno je da meu izvrπnim radnicima nema puno neproduktivnih radnika, te zbog toga veÊi udio poslanih na Ëekanje na rad kod kuÊe Ëine reæijski radnici.

Ministar prometa osniva Upravni odbor za sanaciju SÆ, kojeg Ëine ministar prometa, predsjednik Nadzornog odbora SÆ, predstavnik Ministarstva financija, generalni direktor SÆ, predsjednik radniËkog vijeÊa i predstavnik sindikata iz infrastrukturnog dijela.

Upravni odbor je raspisao natjeËaj za unajmljivanje vanjske konzultantske tvrtke za pripremu plana restrukturiranja SÆ.

Predsednik Vlade RS sa svojom ekipom mjeseËno redovito obilazi SÆ, provjerava stanje i poduzimanje akcije. (ukrepov)

Potpisuju se ugovori za izvrπenje javnog æeljezniËkog prometa (u proπlosti, ovi ugovori su potpisivani na kraju godine, financiranje je izvrπavano po hitnim dvanaestinama, zbog Ëega je putniËki promet bio uvijek u gubitku).

Kroz medije se joπ uvijek stvara pritisak za steËaj SÆ i uspostavu odvojenih poduzeÊa: infrastrukture i transporta, iako je stvarna prijetnja steËaja trenutno manja, a ni predsjednik Vlade RS ne vidi rjeπenje za SÆ u steËaju.

Jedan od nalaza je da su se u proπlosti, financijska sredstva iz prihoda usmjeravala u odræavanje prometne infrastrukture, zbog toga je gubitak iz proπlosti tako visok (40 milijuna EUR). Tako proizlazi da je ukupno potraæivanje transportna od infrastrukture (joπ nije konaËno) cca. 100 milijuna EUR.

S obzirom na buduÊu organizaciju poduzeÊa sindikati i vlasnik tvrtke su joπ uvijek na razliËitim stranama (cjelovito / podjeljeno), no trenutno izgleda da Êe struktura holdinga imati prednost (promet i infrastruktura). Proces Êe oËito biti dugotrajan jer joπ nije pronaena konzultantska tvrtka no Upravni odbor nastavlja svoj rad i koordinira aktivnosti.

Kada primimo prijedloge vlasnika, tad Êemo stvarno vidjeti “gdje pas πapu stavlja “

Zanimljivosti

U poslovnim krugovima sve ËeπÊe se razgovara o poslovnoj etici. Motivi su razliËiti. Jedan od najvaænijih je poslovni neuspjeh ili gubitak ugleda te pad vrijednosti na træiπtu nekih svjetski poznatih poduzeÊa. Neodgovorni pojedinci i same organizacije svojim odlukama i djelovanjem nanose velike gubitke. Te propuste je vrlo teπko ili gotovo nemoguÊe nadoknaditi.

Tko moæe jamËiti da Êe poduzeÊe povratiti jednom izgubljeni ugled? Svjesni te Ëinjenice, mnogi su zapoËeli ozbiljnije voditi brigu o etici u poslovanju.

U Hrvatskoj se poslovna etika i ponaπanje pojavilo znatno kasnije u odnosu na zapadne zemlje πto se objaπnjava

EtiËki kodeks ili epski mit?

Etika i poslovanje

Ëinjenicom kako je kapitalistiËki sustav u RH uveden tek nakon 1990.g., ali i nakon toga dugo vremena poslovna etika i ponaπanje nije zaæivjelo u punom smislu. Tek u proteklih nekoliko godina, hrvatske tvrtke i organizacije shvaÊaju pozitivne utjecaje koje mogu imati uvoenjem takvog ponaπanja, kao i utjecaj na zajednicu u kojoj posluju. Danas, u 21. stoljeÊu poslovna etika je postala neizostavan naËin ponaπanja u veÊini modernih tvrtki. Trenutno, biti poslovno etiËan je popularno u poslovnom okruæenju.

Ovih se dana i u druπtvima HÆ-a razgovaralo o EtiËkom kodeksu. Uputili su prijedloge sindikatima dajuÊi im 8 dana za oËitovanje. Sindikat æeljezniËara Hrvatske protivi se takvom

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE ZANIMLJIVOSTI



ZANIMLJIVOSTI SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

naËinu donoπenja EtiËkog kodeksa koji bi bio samo formalno zadovoljenje obveze iz Akcijskog plana za provoenje antikorupcijskog programa, jer je pristup „nulte tolerancije“ prema korupciji samo jedan od pojmova koje EtiËki kodeks treba obuhvatiti.

Temelj poslovne etike je ponaπanje u skladu sa zakonom. Primjena naËela poslovnog ponaπanja - EtiËkog kodeksa, mogla bi popraviti imidæ, træiπni poloæaj i poslovne odnose HÆ druπtava sa svim zainteresiranim stranama u poslovanju.

Takvo ponaπanje obuhvaÊa i pruæanje istinitih, transparentnih informacija, poπten pristup prema korisnicima, partnerima, radnicima, sindikatima, vlasniku, dræavnim tijelima i organima, sredstvima priopÊavanja i javnosti, bankama, konkurenciji kao i fokusiranje na druπtvenu odgovornost i odræivi razvoj.

©to je etiËki kodeks?

EtiËki kodeks bi trebao biti skup naËela poslovne etike za reafirmaciju sustava vrijednosti u HÆ druπtvima, na kojima Êe se temeljiti poslovno ponaπanje radnika, a spomenuta naËela se trebaju uzeti u obzir prigodom donoπenja akata koji reguliraju naËin poslovanja HÆ druπtava.

Ako posao definiramo kao djelovanje s ciljem ili kao misiju, a etiku kao znanost koja regulira i promiπlja pravila ljudskog ponaπanja, poslovna etika bi bila primjenjivanje ili uvaæavanje etiËkih principa u svim poslovnim aktivnostima. PraktiËno provoenje etiËkih principa u poslovnom svijetu kljuËni je problem poslovne etike. Polje djelovanja poslovne etike je izmeu teænje za dobiti i Ëistih etiËkih principa kao πto su istina, prijateljstvo i sliËno.

Kod poslovne etike, za dobro obavljeni posao oËekujemo da i druga strana izvrπi svoj dio obveze.

EtiËnost se ogleda u izvrπavanju ciljeva svih dogovorenih strana. U poslovnom djelovanju gotovo niπta ne Ëinimo samo za opÊe dobro, nego je prisutna i osobna korist, odnosno dobit. EtiËnost se u poslovnom svijetu odnosi na korektno izvrπavanje preuzetih ciljeva za koje smo odgovorni drugoj strani. EtiËnost na radnom mjestu, u organizaciji diktira onaj tko odluËuje, a to je menadæment.

Koristi koje organizacija ima od uvoenja poslovne etike i etiËnog ponaπanja su viπestruke i dugoroËno isplative, jer se takvim poslovanjem utjeËe na smanjenje troπkova nastalih kao posljedica neetiËnog ponaπanja zaposlenika i menadæmenta.

Osim smanjenja troπkova, razvija se „etiËna“ klima u organizaciji, jaËa se timski rad, te se utjeËe na pozitivan imidæ organizacije u javnosti, πto pojedinac i zajednica zamjeÊuju i nagrauju.

EtiËki kodeks je pisani dokument koji sadræava izjave, standarde i modele ponaπanja, vrijednosti tvrtke, prema kojima neka organizacija nastoji poslovati. U etiËkom kodeksu potrebno je razraditi i neprihvatljiva ponaπanja kao πto su diskriminacija i uznemiravanje, te spolno uznemiravanje.

NeetiËan, i smatra se nedopustiv, je bilo koji oblik diskriminacije (neposredne i posredne).

Radnici svih razina, ne smiju biti podloæni predrasudama koje mogu dovesti do neobjektivnosti ili diskriminacije.

IskljuËivi kriteriji vrednovanja i napredovanja smiju biti pokazna struËnost, sposobnost i profesionalne zasluge, odnosno, osposobljenost i rezultati u obavljanju radnih zadataka.

U cilju poπtivanja ljudskoga dostojanstva svakoga radnika, neetiËna je svaka vrsta uznemiravanja (neposrednog i posrednog). Uznemirivanjem se smatra svako neprimjereno ponaπanje prema drugoj osobi kojem je cilj ili koje stvarno znaËi povredu osobnog dostojanstva, koje ometa njezino

obavljanje radnih zadataka ili smanjuje kvalitetu njezina æivota. Uznemirivanjem se osobito smatra svaki Ëin, pojedinaËan ili ponavljan, verbalni, neverbalni ili fiziËki, koji stvara ili pridonosi stvaranju neugodnih i neprijateljskih radnih okolnosti ili koji drugu osobu zastraπuje, vrijea ili poniæava.

Neprihvatljivo je svako spolno uznemirivanje. Spolno uznemirivanje specifiËan je oblik uznemirivanja koje karakterizira izostanak pristanka ili odbijanje druge strane.

UobiËajena komunikacija, dobronamjerne πale i kritika kao i odnosi spolne i druge intimne naravi izmeu radnika koji poËivaju na pristanku i uzajamnom poπtovanju smatraju se podruËjem privatnosti te nisu sami po sebi krπenje EtiËkog kodeksa. Treba, meutim, izbjegavati situacije u kojima takvi odnosi izmeu radnika mogu dovesti do krπenja pravila EtiËkog kodeksa o objektivnosti i nepristranosti i sukobu interesa, posebno u odnosima izmeu radnika koji su u neposrednom hijerarhijskom odnosu koji ukljuËuje ocjenjivanje tueg rada i dostignuÊa i/ili odluËivanje o statusu, profesionalnom napredovanju, pogodnostima i nagradama.

Koraci u implementaciji poslovne etike

Najvaæniji preduvjet za implementaciju poslovne etike je postojanje svijesti o njenoj vaænosti, nakon Ëega kreÊe strukturirani proces koji Êe stvoriti temelje za razvoj poslovno etiËnog ponaπanja, temeljen na poπtivanju zakonskih odredbi. Koraci:

• Postojanje svijesti o vaænosti poslovne etike• Imati potporu Uprave• Razviti konkretne ciljeve • Odrediti tim osoba odgovoran za implementaciju• Ustanoviti koje su vrijednosti tvrtke• Razviti EtiËki kodeks• Edukacija zaposlenika o poslovnoj etici• Svakodnevno praÊenje etiËnog ponaπanja, rjeπavanje

sluËajeva povrede etike i sl.• Konstantno unaprjeivanje i usavrπavanje. Usporedimo li preporuËene korake s koracima koje na

tom polju poduzimaju HÆ druπtva, viπe je nego oËito da u HÆ druπtvima ne postoji svijest o vaænosti poslovne etike. To potvruje i Ëinjenica da su iznova zanemarili socijalno partnerstvo i iskljuËili predstavnike radnika iz svih vaænih faza donoπenja akta koji Êe utjecati na radnike.

Prvi i zadnji korak koji je uËinjen je izrada teksta EtiËkog kodeksa. Tekst nije sam sebi svrha. Bez svijesti o vaænosti, bez potpore uprave, bez edukacije onih na koje se odnosi, bez praÊenja provedbe, bez rjeπavanja sluËajeva povrede, bez oblika sankcija i bez trajnog unaprjeivanja EtiËki kodeks ostaje samo joπ jedan akt kojim je zadovoljena odreena forma.

Uprava i menadæment HÆ druπtava, moraju omoguÊiti na primjeren naËin upoznavanje radnika s EtiËkim kodeksom kao bitnom odrednicom svog ukupnog poslovanja a njihovom poslovnom obvezom koju provode u obavljanju svog posla i ponaπanja.

Jednako tako, uprava i menadæment su odgovorni za stvaranje uvjeta za primjenu Kodeksa i za suradnju s radnicima koji primijete nepridræavanje, nepoπtivanje ili njegovo krπenje i obvezni su za takve sluËajeve utvrditi naËin komunikacije, a i sankcije.

PreporuËuje se poslovnim subjektima da kao mjere za povrede Kodeksa, ovisno o teæini povrede, mogu izricati primjerice: savjet, opomenu, upuÊivanje na edukaciju, zahtjev za ispravljanjem uËinjene povrede, novËanu kaznu, otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora, otkaz ugovora o radu.

Svi direktori - ukljuËujuÊi i Ëlanove Uprave - i menadæment moraju sluæiti kao primjer.

Niti jedan etiËki kodeks ne moæe niti bi trebao toËno odreivati pravilno ponaπanje u svim situacijama.


Vijesti iz Sekcija

ObiljeæavajuÊi oæujak - Mjesec æena na Hrvatskim æeljeznicama, Sekcija æena SÆH organizirala je druæenja pod nazivom “Mali æenski razgovori” na temu “Uloga æena u vrijeme krize”.

Prvi „ Mali æenski razgovori“ odræali su se 02. oæujka 2010. u Plavom salonu zagrebaËkog Glavnog kolodvora. Voditeljica druæenja bila je mr. sci. Teodora ÆivkoviÊ.

Kroz interaktivan rad sa æenama doprla je do njihove najdublje æenske biti. Osvijestila im je njihovu ljudsku vrijednost i osobnu jedinstvenost. Ohrabrila ih je da se suoËe sa svime πto im æivot donese, kako na poslovnom tako i na privatnom planu.

Drugi „Mali æenski razgovori“ odræali su se 16.oæujka, 2010. Voditeljica druæenja bila je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ga Gordana LukaË Koritnik.

Obrazloæila je æenama trenutnu gospodarsku i politiËku situaciju u zemlji, sa posebnim naglaskom na radno pravne odnose i moguÊnosti zaπtite dostojanstva æena, kako u poslovnom, tako i u privatnom æivotu. Odgovorila je na

Malim æenskim razgovorima o vaænim temama

postavljena pitanja i dala konkretne prijedloge za rad æena aktivistica u sindikatu u korist svih Ëlanica sindikata.

Potvrdila je raspoloæivost Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za ukljuËivanje u rjeπavanje svih spornih situacija.

TreÊi „Mali æenski razgovori“ odræali su se 25. oæujka, 2010. Voditeljica druæenja bila je magistra poslovne etike ga Teodora ÆivkoviÊ. Govorilo se o muπko-æenskim odnosima. U ugodnoj atmosferi Plavog salona Zagreb Glavnog kolodvora, prisutne Ëlanice i Ëlanovi SÆH imali su moguÊnost sagledati naπe odnose iz jedne sasvim drugaËije perspektive od one koja nam se nameÊe u medijima i koja nam vrlo perfidno rastaËe æivote. Bilo je to nastojanje æena da pokaæu koliko znaju, hoÊe i mogu biti æene u pravom smislu te rijeËi; osobe koje poπtuju sebe i ljude sa kojima æive i rade.

UoËi 8. oæujka mnoge su naπe podruænice prigodnim poklonom obradovale svoje Ëlanice, a u Varaædinu i Vinkovcima, organizirano je veÊ tradicionalno druæenje na koje su se odazvale gotovo sve Ëlanice tih podruænica.

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE IZ PODRUÆNICA

Ona koja je voljela ljude i sve nas ispunjala veseljem i pozitivnom energijom voljela bi da je se sjeÊamo vesele, pune duha i sa smijeπkom na licu.

To je razlog πto Æenska sekcija SÆH veÊ tradicionalno organizira druæenje u spomen prerano preminule Ëlanice Sonje StoπiÊ. Ove godine, 10. travnja, Ëlanice iz zagrebaËkih, rijeËke, sisaËke i ogulinske podruænice SÆH, nakon polaganja cvijeÊa na Sonjinom posljednjem

Napisala: Blaæenka Delija, v.d. predsjednica Sekcije æena SÆH

Sonjin dan

Druπtva HÆ trebaju se osloniti na svoje radnike i vjerovati da Êe oni paæljivo i razumno razluËiti kako bi se trebali ponaπati u odreenoj situaciji, vodeÊi se u situaciji u kojoj ne mogu sa sigurnoπÊu utvrditi je li odreena radnja ispravna, pitanjima:

- Je li moj postupak legalan i u sukladnosti s politikom HÆ druπtva?

- Smatram li da je moj postupak ispravan?- Bih li mogao/mogla opravdati svoj postupak drugim

osobama u HÆ druπtvu ili nadleænim tijelima u HÆ druπtvu?

- Bih li mogao/mogla opravdati svoj postupak ako netko to bude naknadno traæio?

Svi radnici svojim kontinuiranim zalaganjem i angaæmanom u uvjetima i okolnostima u kojima rade daju najbolje od sebe za postizanje zajedniËkih ciljeva

Uprava i menadæment bi za postizanje zajedniËkih ciljeva poduzeÊa zalaæuÊi se za radni uËinak i kompetentnost svojih zaposlenika trebala πkolovanjem i usavrπavanjem unaprjeivati razinu znanja u poduzeÊu, podræavati osobni razvoj zaposlenika, brinuti se za primjerene informacije i prikladne radne uvjete. Aktivno informirati pojedinaËnog zaposlenika.

Dræati se vaæeÊeg prava. Pridræavati se vaæeÊih zakona i ostalih mjerodavnih odredbi u zemlji i inozemstvu. Poπtivati ljudska prava i unaprjeivati opÊe dobro.

Bez jasne poslovne etike integrirane u poslovnu strategiju, bez oËitog primjera u ponaπanju uprave i menadæmenta, bez povjerenja u radnike, nikakvo potpisivanje izjave kojom radnici izjavljuju da su se u prethodnoj godini (?), te da Êe se i u buduÊem vremenu pridræavati elemenata Kodeksa, neÊe donijeti oËekivane rezultate.

poËivaliπtu, druæile su se na ©mitovom jezeru. Zelenilo prolistale πume i mahovinom obavijenog kamenja uz brzace, slapovi i jezera, mnoπtvo sitnog proljetnog cvijeÊa koje ponosno razbija æutilo uvelog liπÊa, toplina i briænost domaÊina, ispunilo je naπa srca i podsjetilo nas na Ëinjenicu da proπlost ne moæemo vratiti ni ispraviti, buduÊnost ne moæemo dosegnuti, a jedino πto zaista imamo i na πto moæemo utjecati je sadaπnjost, DANAS.

Joπ se mogu podiÊi tuæbe zbog neisplate boæiÊnice

Podignute su tuæbe u svim druπtvima (HÆ Holding, HÆ Infrastruktura, HÆ PutniËki prijevoz, HÆ Cargo i HÆ VuËa vlakova) zbog neisplate boæiÊnice i Ëeka se odluka suda. Obzirom da rok za dostavljanje sudu zahtjeva za zaπtitu prava po kolektivnom ugovoru nije istekao, svatko tko nije uputio zahtjev moæe to joπ uËiniti.

Napominjemo, samo onaj tko je poslao zahtjev za zaπtitu prava, to pravo moæe i ostvariti!Sve potrebne informacije o postupku podizanja tuæbi moæete dobiti od svojih Glavnih povjerenika podruænica.


Sekcija æena SÆH pokreÊe akciju pomoÊi za obitelj, u prosincu 2009. godine, preminulog Ëlana SÆH koji je bio zaposlen u HÆ Cargu. Supruga je nakon steËaja pamuËne industrije Duga Resa nezaposlena, a na skrbi ima dvoje djece. Zbog godina æivota supruga nema pravo na obiteljsku mirovinu i traæi posao. Sekcija æena pokreÊe akciju pomoÊi za jedno od dvoje djece koje boluje od fenilketonorije, genske metaboliËke bolesti koja zahtijeva posebni reæim prehrane doæivotno.

U Hrvatskoj se pod kontrolom Zavoda za genetiku i bolesti metabolizma lijeËi 160 djece s fenilketonurijom. Sva su djeca otkrivena redovitim novoroenaËkim skriningom koji se provodi od 1978. godine u svim rodiliπtima u Hrvatskoj.

Ako se bolest rano otkrije i pravilno lijeËi djeca se normalno psihomotorno razvijaju i ni po Ëemu se ne razlikuju od vrπnjaka.

Humanitarna akcija Sekcije æena SÆHPrincip lijeËenja je strogo ograniËavanje unosa

fenilanalina , sastavnog dijela prirodnih proteina, prisutnih u gotovo svakoj hrani. Proteine, neophodne za rast, razvoj i æivot uopÊe, pacijenti moraju svakodnevno uzimati putem specijalnih preparata mjeπavine iz kojih je uklonjen fenilanalin.

Proizvodnja takve hrane tehnoloπki je vrlo zahtjevna i stoga su takvi proizvodi skupi i predstavljaju veliko materijalno optereÊenje za obitelj.

Pomozimo Denisu, pogotovo u ovo vrijeme dok njegova majka traæi posao, da svakodnevno moæe dobiti svoju specijalnu hranu.

Svaka pomoÊ je dobrodoπla. NovËana pomoÊ moæe se uplatiti na æiro raËun majke:

©tefica KasuniÊ, Privredna banka Zagreb

RaËun br: 2340009-3103163828

Sekcija mladih Sindikata æeljezniËara Hrvatske odræala je svoj IV Sabor 29.sijeËnja 2010. godine, u prostorijama SÆH-a na Zagreb Zapadnom kolodvoru.

U radu IV Sabora uËestvovali su delegati koji su predstavljajuÊi svoje podruænice ovom prigodom izabrali novo vodstvo Sekcije mladih Sindikata æeljezniËara Hrvatske.

Sabor je otvorila v.d Predsjednice Sekcije, Sandra Cidic. Predsjednik SÆH-a, Branko Kreπ dao je potporu radu Sekcije mladih, te im poæelio uspjeπan IV. Sabor uz æelju da kroz naredne godine ostvare svoje ciljeve marljivim radom. Sandra »idiÊ u nastavku rada podnosi izvjeπÊe o radu S.M. kroz koje upoznaje sve prisutne o provedbi godiπnjeg plana rada Sekcije mladih.

Nakon πto je Sandra »idiÊ podnijela izvjeπÊe uslijedila je kratka rasprava, a potom su dodijeljena priznanja zasluænim Ëlanovima Sekcije mladih kojima je prestalo Ëlanstvo zbog dobne granice.

Priznanje za rad i promicanje Sekcije mladih dobili su:1. Ivan LovrenËiÊ

Izabrano novo vodstvo Sekcije mladih

2. Slavko ©tefiËar3. Nenad BrozoviÊ4. Konrad PuπkariÊ

Predsjednik radnog predsjedniπtva Zoran MarπiÊ utvrdio je da od moguÊih 20 delegata na IV. Saboru Sekcije uËestvuje njih 17, πto je bilo dovoljno za nesmetan rad Sabora te za provedbu izbora za predsjedniπtvo.

Nakon provoenja izbora Izborna komisija u sastavu Zoran MarπiÊ, Slavko ©tefiËar i Ivan LovrenËiÊ, potvrdila je da su izbori provedeni legitimno te da je izabrana predsjednica Sandra »idiÊ, dopredsjednik Admir HeniÊ, te tajnik S.M. Danijel Pelc. Novoizabrana predsjednica preuzima voenje IV.Sabora Sekcije mladih, a potom su izabrani koordinatori regija te je dogovoren plan rada za 2010. godinu. Pred Sekcijom mladih je mukotrpna godina u kojoj Êe svi morati dati svoj doprinos kroz rad kako bi πto lakπe doËekali oporavak nakon kriznog razdoblja.

Podruænica Rijeka s preko 300 Ëlanova i Ëlanica svrstava se meu tri najveÊe podruænice SÆH.

Osnovni cilj podruænice je praÊenje poπtivanja prava radnika iz kolektivnog ugovora, te provoenje mjera zaπtite na radu. U suradnji s centralom, podruænica pomaæe radnicima i kod rjeπavanja tekuÊih problema vezanih uz rad.

U povjerenstvu podruænice zastupljeni su svi radnici putem svojih povjerenika podruËja rada te svako druπtvo ima svog dopredsjednika podruænice ( HÆ Cargo i HÆ PutniËki Prijevoz) a takoer i radnici RVR, Njege i ËiπÊenja, imaju svog povjerenika podruËja rada.

U podruænici djeluje i blagajna uzajamne pomoÊi putem koje naπi Ëlanovi mogu podizati beskamatne pozajmice. »lanovima omoguÊavamo kupnju robe s odgodom plaÊanja u trgovinama Elektromatrijala, Ponsa itd.

©to se tiËe ostalih aktivnosti mogu kazati da u sklopu podruænice uspjeπno radi sekcija mladih i sekcija æena, te

da naπa podruænica za svoje Ëlanove viπe puta u godini organizira druæenja gdje se Ëlanovi u opuπtajuÊoj atmosferi mogu druæiti i zabaviti uz ples i jelo. Za Uskrπnje i BoæiÊne blagdane redovito djelimo prigodne poklone. Na memorijalu „Ante Ereπ“ naπa podruænica sudjeluje s najveÊim brojem uËesnika te smo Ëesto osvajali prelazni pehar s osnove ukupnih rezultata.

Podruænica ima i svoju nogometnu ekipu koja tijekom godine igra ligu malog nogometa na nivou grada Rijeke, te ostvaruje odliËne rezultate.

Veliki broj zaposlenih udruæen u rijeËku podruænicu SÆH smeta pojedinim predstavnicima poslodavca na rijeËkom podruËju pa vrπe pritisak na naπe Ëlanove i sugeriraju im da istupe iz sindikata ako æele napredovati. U pozadini je oËito æelja da lakπe manipuliraju pravima radnika ako oslabe najjaËi sindikat.

Napisala: Sandra »idiÊ

Vijesti z Podruænice RijekaNapisao: Æeljko KirasiÊ

IZ PODRUÆNICA SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE

Kako se radnici pridržavaju zapovijedi

Sukladno svojim ovlaštenjima Zapovijedam: Radnicima koji imaju pravo i obvezu nošenja zaštitne i službene odjeće, obuće i opreme, da nose sve nabrojeno u Prilogu Pravilnika 654, a bezuvjetno zaštitne kacige, te reflektirejuće prsluke. Za kontrolu izvršenja Zapovijedi zadužujem ovlaštenike II, III i IV razine. Isti su zaduženi da vas moraju kazniti ukoliko radite u nesuglasju s Mojom Zapovijedi I/10..pa čak i otkazom ugovora o radu. PS: Kako vam, osim zaštitnih kaciga i reflektirajućih prsluka, ostale zaštitne dijelove u zadnje tri go-dine iz objektivnih razloga nisam bio u mogućnosti osigurati, u prilici sam zamoliti vas za razumi-jevanje s obzirom na opće poznato teško stanje uzokovano recesijom, globalnom krizom, teškim stanjem u državi, financijskim i organizacijskim problemima u poduzeću. Molim vas pronađite mogućnosti u unutarnjim rezervama ili posuđivanju od kolega. Molim da tako postupite naročito u momentu izvršenja nadzora inspektora Državnog inspektorata, čiji je nadzor zahtjevao Sindikat željezničara Hrvatske. Vjerujem da ćete razumjeti, da ukoliko dođe do nezgode na radu, ne možemo stajati iza vas, odnosno tvrditi da ste u trenutku nezgode koristili sredstva ZNR kako bi vi ostvarili svoja prava pro-pisana Zakonom o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu ( 100% bolovanje, naknada za invalidnost, slučaj smrti i sl.). Ipak smo tu da štitimo interese kompanije. Vi ćete se već nekako snaći.

S poštovanjem, Vaš i samo vaš Direktor

Proslava Dana žena u Vinkovcima

Sonjin dan na Šmitovom jezeru

��

��

��

Dan akcije europskih željezničara 13. travnja 2010

TEMABROJA

MEĐUNARODNI ODNOSI

ZA DOBAR ŽELJEZNIČKI SUSTAV I POŠTEN POSAO

SINDIKATA ŽELJEZNIČARA HRVATSKE / broj 5 / travanj 2010.

��

VIJESTIIz HŽ Putničkog prijevoza

Iz HŽ CargaIzabran dopredsjednik SŽH-a, za područje rada TPVV-a

Zašto protestiraju europski željezničari

INTERVJU:DANIJEL KRAKIĆ, ravnateljUprave za željeznički promet

Restrukturiranje Slovenskih željeznicaKako promovirati rezultate europskog

socijalnog dijaloga

Documents

Iz HŽ Carga socijalnog dijaloga - szh.hr · pogreπke kod ljetnog programa æenske odjeÊe gdje je za ljeto bio predvi en ljetni kaput, kratki rukav, no to je naπom aktivnoπÊu