1.VIZUALNA PERCEPCIJA VOZAA NOU-Tijekom none vonje, nedovoljne razine osvjetljenja ograniavaju uporabu perifernog vida. U dobivanju pozicijskih podataka izvan podruja osvijetljenog prednjim svjetlima foveal vid mora se koristiti u veoj mjeri. -Tijekom nonih uvjeta, vizualno usredotoenje vozaa tei vie prema desnoj strani ceste u podruju na manje od 25 metara ispred vozila. -Tijekom dnevnih uvjeta, oko vozaa ima tendenciju fiksiranja na sredite poprita vonje, u sredini i na vie od 80 metara od vozila. Vjerojatnost opaanja foveal stimulacije temelji se na etiri imbenika: Osnove vizualne zadae none vonje 1) sjajnost objekta 2) kontrastna sjajnost objekta u odnosu na njegovu neposrednu okolinu 3) veliina, boja i oblik objekta 4) vrijeme gledanja ili promatranja. -Tijekom dnevne vonje mogue je vidjeti mnotvo detalja u okolini zbog visoke razine ambijentalnog osvjetljenja. -Tijekom nonih razina osvjetljenja, s druge strane, mnogi ako ne i svi, detalji u okolini izvan dosega prednjih svjetala ne mogu se uope vidjeti. -U situacijama gdje su prednja svjetla vozila jedini izvor osvjetljenja, osjetljivost vidnog polja otro se dijeli blizu ruba uzorka osvjetljenja svjetala u slici mrenice.Tako e vizualno opaanje objekata kraj rubova svjetlosne zrake prednjih svjetala biti loije od onih koji su ili unutar zrake. -Instalacije javne rasvjete namijenjene su za pruanje poveane vidljivosti stalnih elemenata ceste. -Javna rasvjeta trebala bi biti postavljena tako da prua dostatno osvjetljenje kako bi voza vidio dulje i ire podruje od onoga koje pokrivaju sama prednja svjetla. ak i uz ta dva izvora svjetla, vozaev uinkovit vid ogranien je na relativno kratko podruje ispred vozila. Vidom boje upravljaju gotovo iskljuivo mehanizmi unjia.To znai da znak ili signal koji koristi boju kao dio poruke mora biti ili osvijetljen ili retroreflektirajui ako ga se eli prepoznati nou kao obojenog. ITANJE TJEKOM VONJE -Za itanje je potreban foveal vid. -Tijekom vonje nou, uvjeti osvjetljenja uvelike e ograniavati itanje na retroreflektirajue ili osvijetljene znakove, budui da samo oni mogu dati dovoljnu razinu sjaja. -Znakovi zahtijevaju relativno jak kontrast izmeu natpisa i pozadine. -Trebalo biti dosta prostora u okolini znaka kako bi bio upadljiv na udaljenostima veim od onih na kojima se moe itati. -To daje vizualnom sustavu promatraa dovoljno vrijeme oekivanja da se pripremi za in itanja. PROSTORNI VID -Vozai esto moraju gledati neke fine prostorne detalje objekata u blizini glave: instrumente, zemljovide i druge vizualne podraaje unutar samog vozila

-Rezolucija finih detalja na bliskim objektima zahtijeva postavljanje oiju tako da slika pada na obje fovee. -Blisko gledanje tijekom vonje nou ukljuuje periodiko motrenje instrumenata, uglavnom uz osvijetljene displeje. -Ope unutarnje osvjetljenje smanjuje kontrast objekata u nonom okoliu ceste stvaranjem svjetlosnog pokrova na staklu, to smanjuje vidljivost objekata gledanih kroz njega. -Tijekom none vonje mogunost gledanja finih prostornih detalja na veim udaljenostima ograniena je na: objekte osvijetljene prednjim svjetlima vozila i retroreflektivnim osvijetljenim ureajima za kontrolu prometa. -Vei broj imbenika utjee, izravno ili neizravno, na zadau none vonje. Ti se faktori dijele na dvije osnovne kategorije: degradacija vizualnog okolia degradacija kapaciteta za vizualnu obradu kod vozaa. -Optika degradacija vizualne scene kao posljedica vode na vjetrobranu utjee na vozaevu percepciju sloenih scena jae nego jednostavnijih. BLJESAK -iroki spektar svjetlosnih izvora s kojim se susree tijekom none vonje potencijalni je izvor neugode i opasnosti. Bljesak se definira na dva naina. -Onesposobljavajui bljesak odnosi se na smanjenje kontrasta scene ili objekta u odnosu na njegovu pozadinu kao posljedica tokastog izvora jake sjajnosti ili homogene zastirujue sjajnosti blizu vidne osi. -Neugodni bljesak odnosi se na neugodu to je doivljavaju osobe koje gledaju velike varijacije sjaja irom vidnog polja. -Neugodni bljesak varira u odnosu na veliinu, poloaj u vidnom polju i raspodjelu spektralne energije izvora svjetlosti. -Onesposobljavajui bljesak varira u odnosu na kut izvora prema vidnoj osi. -U nonoj vonji uobiajeno je naii na obje vrste bljeska i bilo koji od njih moe negativno utjecati na vonju. SLABO OSVJETLJENJE CESTE I ZNAKOVA -Nezadovoljavajue osvjetljenje ceste i znakova ili njihova nedovoljna retrorefleksija oteavaju navigacijsku zadau vonje. -Takoer, mogu oteati izvoenje pozicijskih i situacijskih zadaa, to dovodi do smanjenja razdaljina opaanja i/ili prepoznavanja. -Ureaji za kontrolu prometa trebaju biti dizajnirani, postavljeni i odravani tako da se vozau pruaju potrebne informacije na vrijeme da bi mogao izvriti sve potrebne radnje na siguran i uinkovit nain. UMOR I STRES KOD VOZAA Nakon normalnog radnog dana nou mnogi osjetilni i kognitivni sustavi koriteni u vonji trpe kao posljedica umora i stresa: sposobnost obrade podataka pokrete oka vizualnu akomodaciju reakciju zjenice vrijeme percepcije UPORABA ALKOHOLA I DROGA

-Izvoenje zadataka koji su vezani uz vonju negativno je vezano uz sadraj alkohola u krvi. Smanjenjuje se kvaliteta u izvoenju: zadaa vezanih uz vrijeme reakcije kod sloenih zadataka zadaama s viestrukim izborima zadaa praenja zadaama s podijeljenom panjom zadaama kontrolom pokreta oka zadaama obrade podataka zadaama koje ukljuuju motorike vjetine i koordinaciju KRITINI VIZUALNI ELEMENTI VONJE NOU -Zadaa vonje podijeljena je na tri glavne podzadae: pozicijsku, situacijsku navigacijsku. Svaka od tih podzadaa ima vlastiti skup zahtjeva na obradu vizualnih podataka. -Glavne kontrolne funkcije vozaa vezane su uz svaku od tih podzadaa. -Kako bi izvravao kontrolne funkcije, voza mora koristiti vizualne podatke. -Izvan naseljenih podruja voza moe nastaviti put prilino dobro uz ograniene vizualne informacije koje mu pruaju: prednja svjetla vozila osvijetljeni signali retroreflektirajui elementi za kontrolu prometa -Gdje je protok prometa lagan i brzine relativno male, voza ima dovoljno vremena obraditi prikazane podatke i reagirati na siguran i uinkovit nain. -Gdje je brzina i/ili sloenost situacije dovoljno velika da ogranii vozaevu sposobnost pravovremene obrade vizualnih podataka postavljena je javna rasvjeta. -Potrebno je znati koji se elementi u okolini zadatka moraju uiniti vidljivima tijekom noi. Pod izrazom "elementi" razumijevaju se svi objekti,ukljuujui njihove karakteristike poput: veliine oblika poloaja brzine Ti elementi mogu biti dio ceste ili njene okoline i mogu biti fiksni ili se kretati u prostoru. -Vizualni elementi" definiraju se kao oni objekti u okolini vonje koje voza mora vidjeti kako bi sigurno i neometano upravljao svojim vozilom. Primjeri vizualnih elemenata su: prometni znakovi oznake na kolniku signali prepreke na cesti i izvan ceste Nisu uvijek statini (druga vozila) -"Kritini vizualni elementi" definiraju se kao oni elementi vizualne scene s najveim prioritetom za davanje informacija potrebnih vozau kako bi djelovao na siguran i uinkovit nain. PREPREKE NA CESTI I STANJE KOLNIKA

-Pri malim brzinama, svjetla vozila obino e dati dovoljno upozorenje za potrebne manevre, ali s poveanjem brzina vidljivost na veim udaljenostima postaje sve vanija. PRISUTNOST NEPOVOLJNIH VREMENSKIH UVIJETA Zaleeni (ili prekriveni slojem vode) dijelovi ceste trebaju se uoiti za kontrolu lateralnog poloaja i usmjerenja,izbjegavanje opasnosti i kontrolu brzine. Zbog privremene prirode tih uvjeta nije vjerojatno da e se instalirati neko stalno sredstvo osim ako su izrazito dominantni u odreenom zemljopisnom podruju. PRISUTNOST DRUGIH MOTORIZIRANIH VOZILA Druga vozila mogu biti prisutna kao opasnost, kao objekt koji zahtijeva planirani manevar navoenja ili prilagodbu brzine, ovisno o njihovom: poloaju, relativnoj brzini smjeru kretanja Tijekom noi prisutnost se obino uinkovito signalizira uporabom samoosvjetljavajuih signalnih sustava montiranih na vozilu. PRISUTNOST PJEAKA I VEIH IVOTINJA prisutnost vozila; no uglavnom prevladava funkcija opasnosti, posebice u urbanim podrujima. Koritenjem retroreflektirajuih materijala na odjei znatno se smanjuje opasnost Funkcija opasnosti uvijek je prisutna to se tie ivotinja zbog njihovog nepredvidivog ponaanja. PRISUTNOST NEMOTORIZIRANOG PROMETA PREDMETI NA CESTI STACIONARNA VOZILA KLASIFIKACIJA CESTA

2.SVJETLOSTSVJETLOST dio elektromagnetskog zraenja koji podrauje osjetne stanice mrenice oka i izaziva osjet vida. Spektar elektromagnetskog zraenja je irok i rasprostire se od kozmikih zraenja do tehnikih izmjeninih struja. Pojedina zraenja se razlikuju samo po razliitim valnim duljinama, odnosno po frekvencijama. -U kontekstu vidljivog svjetla (rasvjete) koristi se usko podruje spektra elektromagnetskog zraenja (podruje valnih duljina od ~ 10 nm do ~ 10 m), koje se naziva optiko zraenje. SVJETLOSNI TOK ILI FLUKS- ( ili F) je veliina koja opisuje koliinu svjetla, koje je emitirano iz izvora i prihvaeno promatranom povrinom objekta. Jedinica svjetlosnog fluksa je LUMEN (lm), tako da je broj lumena u nekom fluksu mjera njegove sposobnosti da izazove osjeaj sjajnosti. Pomou standardne krivulje relativne spektralne sjajnosti bilo koji svjetlosni tok (fluks) moe se izraziti preko sposobnosti da izazove osjeaj sjajnosti. JAKOST SVJETLA(I) - je svjetlosni tok (fluks) kojeg emitira izvor (a kojeg zapaa oko) po prostornom kutu (). Jedinica jakosti svjetla je CANDELA (cd). PROSTORNI KUT,STERADIJAN STERADIJAN jedinica za prostorni kut (promatranje iz centra kugle). Kut u prostoru, mjeren povrinom kugle izraenom pomou kvadrata polumjera.

-1 sr je prostorni kut koji ima ishodite u centru kugle a koji na kuglinoj plohi isijeca povrinu jednaku kvadratu kuglina polumjera. OSVJETLJENJE,ILUMINACIJA (E) je mjera za svjetlosni tok (fluks) koji upada na plohu povrine S. Jedinica za osvjetljenje je LUX (lx). -Lux je definiran kao osvjetljenje 1 m2 na kojeg pada ravnomjerno raspodijeljen svjetlosni tok od 1 lm. SJAJNOST,LUMINACIJA (L) je svjetlosni tok (fluks) kojeg emitira promatrana povrina, a kojeg zapaa oko, tj. to je pojam koji opisuje sjajnost osvijetljene ili svjetlee povrine kako je vidi ljudsko oko. -Jedinica za sjajnost je cd/m2, ili za izvore svjetlosti je prikladnije rei cd/cm2. -Sjajnost je jedina fotometrijska veliina koju ljudsko oko moe direktno vidjeti. OSVJETLJENJE DANA JE 100 000 LUXA,A NOI 0,2 LUXA

3.GRAA OKA I OSJETILO VIDA organ osjetila vida nae je najvanije osjetilo oko je smjeteno u onoj upljini lubanje ine ga GLAVNI i POMONI dijelovi GLAVNI: TRI OVOJNICE bjeloonica ilnica mrenica UNUTRANJOST ona vodica lea staklovina UTA PJEGA - mjesto na mrenici s najvie vidnih stanica (nalazi se nasuprot zjenice) SLIJEPA PJEGA - mjesto na mrenici bez vidnih stanica; izlaz vidnog ivca prema mozgu svjetlost mora proi kroz prozirne dijelove oka kroz ronicu i leu nastaje lom svjetlosti u utoj pjegi nastaje umanjena i obrnuta slika svjetlosni podraaj pretvara se u ivani impuls koji putuje do sredita za vid PERCEPCIJA SVJETLOSTI Ljudsko oko detektira spektar kombinacijomfotoreceptora (fotoosjetljivih elija). elije oblika tapia bolje detektiraju slabu svjetlost, ali registriraju samo intenzitet svjetla. elije oblika konusa (epia) mogu razlikovati i boje, ali ne registriraju svjetlost slabijeg intenziteta. Oko sadri tri tipa konusnih elija, koje su osjetljive na svjetlosti kratke (plava), srednje (zelena) ili duge (crvena) valne duine. MANE OKA KRATKOVIDNOST - dobro se vide bliski predmeti, ali ne i udaljeni - udubljene lee DALEKOVIDNOST - dobro se vide udaljeni predmeti, a bliski se ne vide jasno

- ispupene lee SLABOVIDNOST - nepotpun gubitak vida - pomo : naoale s jakim dioptrijama SLJEPOA - najtea mana oka; potpuno izgubljena sposobnost vida (razliiti razlozi) - pomo : Brailleovo pismo, bijeli tap, psi vodii UPALA ONE SLUZNICE - nastaje zbog zaraze virusima i bakterijama; te dima, vjetra i praine Astigmatizam je poremeaj oblika ronice (umjesto da je okrugla, ima oblik elipsoida). Svjetlost se usljed defekta fokusira na vie toaka, umjesto na jednu, ime se dobiva mutna slika. SIVA MRENA - zbog procesa starenja zamuti se ona lea i postane neprozirna - kirurko uklanjanje lee i ugradnja umjetne SLJEPOA ZA BOJE(daltonizam) - genetiki poremeaj KOLORIMETRIJA znanost koja se bavi kvantitativnim vrednovanjem boja (mjerenje boja) tj. kako ovjek doivljava pojedinu boju i njezine osnovne karakteristike. Kolorimetrija za oznaavanje boja rabi poseban trikromatski sustav, koji omoguava ostvarenje svake boje aditivnim mjeanjem triju prikladno izabranih podraaja boja. Trikromatski sustav, koji je meunarodno prihvaen naziva se standardni kolorimetrijski sustav CIE. U kolorimetriji su posebno znaajne tri boje od kojih je mogue mijeanjem dobiti sve ostale boje. -To su tzv. primarne ili osnovne boje: Plava (B) 465 nm Zelena (G) 548 nm Crvena (R) 610 nm -Na valnim duljinama koje su vee od 770 nm nalazi se elektromagnetsko zraenje koje se naziva infracrveno ili toplinsko zraenje, dok se na valnim duljinama manjim od 380 nm nalazi ultraljubiasto ili UV zraenje. SVJETLOST KARAKTERIZIRAJU TRI VELIINE I TO : 1. svjetlosni tok (fluks) koji je mjera efektivnosti svjetlosti, pri izazivanju osjeaja sjajnosti 2. dominantna valna duina(odgovara osjeaju boje, ton boje) 3. istoa (zasienost)

4.OSNOVE VIZUALNE ZADAE VONJEZahtjevi za suvremene prometne sustave: smanjenje vremena potrebnog za realizaciju prometa poveanja brzine odvijanja prometa poveanje komfornosti za sve sudionike u prometu

poveanje sigurnosti za sve sudionike u prometu - VIZUALNE INFORMACIJE U PROMETU izuzetno su vane za sigurnost odvijanja prometa pravodobno i jasno uoavanje i prepoznavanje elemenata prometnice utjee na pravodobnu reakciju vozaa(pilota) -Na razinu usluge i sigurnost cestovnog prometa ravnomjerno utjeu: voza vozilo okolina -Upravljanje vozilom ukljuuje kompleksnu interakciju Perceptualnih (proces stvaranja predodbi u svijesti na temelju osjeta, dojmova, opaanje) Kognitivnih (funkcije prepoznavanja, svjesna spoznaja osjeta) Psihomotornih procesa (povezanost psihikih osobina i motorike u pojedinca, rezultat interakcije psihikih i motornih funkcija) -Vidno polje je prostor koji oko moe da obuhvati iz jedne posebne prostorne jedinice: Centralni vid Periferni vid Otro vidno polje 3-5 Jasno vidno polje 10-20 Periferno vidno polje 20Vid koristi se kako bi davao podatke potrebne za upravljanje vozilom -Voza mora promatrati: cestu oznake na cesti prometne znakove prometnu opremu druga vozila na cesti okolinu -Voza mora pridravati se: opih i specifinih prometnih pravila. -Voza mora dinamiki kontrolirati: brzinu ubrzanje smjer kretanja vozila VONJE SE MOE SMATRATI SKUPOM TRIJU PODZADAA PONAANJA pozicijska situacijska navigacijska POZICIJSKA PODZADAA VONJE: odravanje lateralnog poloaja

odravanje pravog smjera u odnosu na cestu neposredno ispred SITUACIJSKA PODZADAA VONJE: izbjegavanje objekata/opasnosti izvravanje manevara navoenja/promjene smjera odravanje razmaka odravanje i prilagodbe brzine vozila NAVIGACIJSKA PODZADAA VONJE: odabir rute praenje rute VIZUALNI PODRAAJI ZA ZADAU VONJE MOGU SE PODIJELITI U ETIRI KATEGORIJE: Stalni elementi ceste Privremeni elementi ceste i na cesti Stalni elementi okoline Privremeni elementi okoline Stalni elementi ceste: Geometrija ceste Povrina ceste Rubnjaci Oznake na kolniku Prometni znakovi Prometni signali Zakrivljenost Oznake upozorenja na trajne opasnosti Privremeni elementi ceste i na cesti: Elementi koji nisu trajni (druga vozila, biciklisti,pjeaci) Oznake ili signali prilikom izgradnje i odravanja Stacionarni ili nekontrolirani pokretni objekti (ivotinje, kamenje, kutije .) Opasnost na povrini ceste (rupe) Stalni elementi okoline: Stalne vizualne karakteristike prednjeg stakla iunutranjost vozila Dio vizualno okolia koji nije dio ceste ali ju okruuje( zgrade, reklame, grmlje, drvee,breuljci, obzor) Privremeni elementi okoline: Vizualni podraaji unutar vozaevog vidnog polja koji nisu sustavno povezani s cestom Sluajni ili nepredvidivi dogaaji, objekti, ljudi. Nepredvidive vremenske prilike Podjela na izravne i neizravne Izravne funckije: vizualna panja vizualno opaanje

vizualno prepoznavanje Neizravne funkcije: - donoenje odluka - vizualno voene reakcije

5.VIDLJIVOST U PROMETU Zajedniki zahtjev svih sudionika u prometu je traenje dobre mogunosti orijentacije Prometna signalizacija predstavlja vizuelnu odrednicu situacije u prometu i utjee na ponaanje svih sudionika u njemu vie od 50 % od svih nezgoda sa smrtnom posljedicom dogaa se nou sudionici u prometu sve stariji otrina vida opada s godinama starosti starijim vozaima potrebno vie svjetla za uoavanje prometne signalizacije trebamo vidljiviju prometnu signalizaciju Vidljivost VIDJETI I BITI VIEN -Vidljivost odreenog predmeta odreuje jaina i boja svjetla kojim zrai u usporedbi s jainom i bojom svjetla kojim zrai njegova okolina. -Umjetni i prirodni izvori svjetlosti. -Svjetlo moe zraiti iz premdmeta i odbijati se od predmeta. Povrine koje reflektiraju svjetlo difuzni reflektor, spekularni reflektor retroreflektor VRSTE REFLEKSIJA: DIFUZNA ZRCALNA RETROREFLEKSIJA Difuzna refleksija nastaje kada svjetlo obasja grube povrine (kolnik, lie, vozilo,tkaninu) samo manji dio svjetla se vraa u smjeru izvora slaba vidljivost nou Zrcalna refleksija nastaje na mekanim i sjajnim podlogama kada svjetlost ulazi pod pravim kutom, ono se reflektira k svom izvoru veina zrcalnih povrina u prometu ne reflektira svjetlost u smjeru oiju vozaa na mokrom i zaleenom kolniku stvara bljetanje

Retrorefleksija

bez obzira na kut ulaza, svjetlosni trak UVIJEK se vraa u smjeru svog izvora odlina vidljivost nou i u uvjetima smanjene vidljivosti

RETROREFLEKSIJE sferina prizmatina Sferina retrorefleksija -Staklena kuglica lomi ulazni svjetlosni trak pri prolasku kroz prednju povrinu staklene kuglice. -Svjetlost se zatim reflektira sa zrcalne povrine iza kuglice, te se ponovnim prolaskom kroz prednju povrinu kuglice, svjetlost lomi i reflektira u smjeru svog izvora. Prizmatina retrorefleksija -Tri jednake okomite povrine ine prizmu na kojoj se ulazni trak svjetlosti lomi i reflektira u smjeru svog izvora usporedo s ulaznim svjetlom. Retroreflektori: znakove uinili vidljivima i itljivima nou oznaavanje vozila i cesta RETROREFLEKSIJU u prometu susreemo kod: Prometnih znakova Oznaka na kolniku Opreme na cestama Oznaavanje vozila Oznaavanje osoba

6.KOLORIMETRIJA-KONTRAST-OKOKOLORIMETRIJA znanost koja se bavi kvantitativnim vrednovanjem boja (mjerenje boja) - kako ovjek doivljava pojedinu boju i njezine osnovne karakteristike Boja osjet vida to ga izaziva elektromagnetsko zraenje valne duljine izmeu 380 nm i 780 nm koje ima ovjek kada na mrenicu njegova oka pada energija zraenja Tona percepcija boje objekta zahtijeva etiri elementa: 1. promatra mora biti trikromatian, 2. objekt se mora oslikavati u centralnom podruju(foveal), 3. mora biti dovoljno osvjetljenja za funkciju unjia 4. vidni kut u odnosu na mrenicu mora biti vei od oko 1/4 stupnja -Svjetlost karakteriziraju tri veliine i to: 1. svjetlosni tok F (fluks) koji je mjera efektivnosti svjetlosti, pri izazivanju osjeaja sjajnosti 2. dominantna valna duina 3. istoa Disperzija svjetlosti -Bijela svijetlost je sastavljena od mnotva elektromagnetskih zraenja razliitih valnih duljina tj. boja. Uz pomo prizme bijela svjetlost se moe rastaviti na spektar boja.

-Boja se uvelike koristi u ureajima za kontrolu prometa: znakovima oznakama opremi semaforima signalnim svjetlima-Boje definirane standardima koje se koriste kod izrade prometnih znakova su: Bijela uta Crvena Plava Zelena Crna Naranasta Smea Kolorimetrija za oznaavanje boja koristi poseban trikromatski sustav, koji omoguava ostvarenje svake boje aditivnim mjeanjem triju prikladno izabranih podraaja boja. Trikromatski sustav, koji je meunarodno prihvaen naziva se standardni kolorimetrijski sustav CIE. -U kolorimetriji su posebno znaajne tri boje od kojih je mogue mjeanjem dobiti sve ostale boje. To su tzv. primarne ili osnovne boje: Plava (B) 465 nm Zelena (G) 548 nm Crvena (R) 610 nm -Na valnim duljinama koje su vee od 770 nm nalazi se elektromagnetsko zraenje koje se naziva infracrveno ili toplinsko zraenje, dok se na valnim duljinama manjim od 380 nm nalazi ultraljubiasto ili UV zraenje. VID I MJERENJE SPOSOBNOSTI VIDA Za izdavanje vozake dozvole definirane su procedure ispitivanja osjetila Najvie panje posveuje se kontroli vida Vizualna otrina determinira odreene mogunosti vida Vizualna otrina = mjera sposobnosti razaznavanja finih detalja na statikom objektu. -Postoje etiri tipa vizualne otrine: 1. Minimalna vidljivost 2. Minimalna sposobnost percepcije 3. Minimalni razmak 4. Minimalna raspoznatljivost (prepoznatljivost) -Minimalna sposobnost percepcije je sposobnost otkrivanja malih objekata uz homogenu pozadinu.Primjeri su mala crna toka, disk ili stupac na bijeloj podlozi ili bijela slova na tamnoj podlozi.

-Minimalni razmak je sposobnost da se vidi da su dva ili vie objekata koji se nalaze vrlo blizu jedan drugom, odvojeni. Primjeri su dva ili vie paralelnih stupaca, reetke u obliku sinusoida, dva diska i ahovnica. Minimalna raspoznatljivost (prepoznatljivost) je sposobnost da se razaznaju prekidi ili nepravilnosti u obrisima predmeta. Primjer je vernier otrina KONTRAST OBJEKTA I NJEGOVA VANOST Kontrast se definira kao karakteristika nekog mjesta koja ini da se neki predmet razlikuje od svoje pozadine. Na viim stupnjevima osvijetljenosti kontrast se moe dobiti pomou elemenata kao to su razlike u BOJI, UZORKU, ZASJENJENJU, STRUKTURI i SVJETLU. Pri vonji nou dostupan je samo kontrast svjetla Zadatak sustava osvjetljenja je stvoriti kontrast izmeu odreenog objekta i njegove pozadine -Svjetlosni se kontrast moe postii: REFLEKSIJA OBJEKATA U STVARNOM SVIJETU kad objekt i pozadina primaju razliitaosvjetljenja kad je pozadina prilino odmaknuta od objekta kad pozadina sadrava izvore svjetla kad objekt i pozadina imaju razliite refleksije U UVJETIMA NONE VONJE Najbolja prilika za dobar kontrast u uvjetima none vonje je u razlikama u refleksiji objekta i pozadine. Pjeak koji nosi odjeu svijetlih boja biti e uoen na veoj udaljenosti nego onaj koji nosi tamnu odjeu. -KOLORISTIKI KONTRASTI ine zasebnu grupu. -Sistematizacija kontrastnih svojstava prema Johanes Ittenu. -KONTRAST BOJE PREMA BOJI -KONTRAST SVJETLO-TAMNO -KONTRAST TOPLO-HLADNO -KOMPLEMENTARNI KONTRAST -SIMULTANI (ISTODOBNI) KONTRAST -KONTRAST KVALITETE -KONTRAST KVANTITETE -Kontrast sjajnosti je razlika boje izmeu promatranog objekta i njegove okoline te je presudna za raspoznavanje objekta. -U subjektivnom smislu, kontrast je ocjena razlike izgleda dvaju podruja vidnog polja koji su promatrani istovremeno ili uzastopno(prividni kontrast) -Kontrastna osetljivost (C) jednaka je recipronoj vrijednosti kontrasta sjajnosti (Ec) STRUKTURA I RAD OKA -Oko se moe usporediti s jednostavnom kamerom -Ronica i lea zajedno dovode dolazee svjetlo do sredita (focus) na mrenici lomei (savijajui) svjetlo.

-Oko postupno gubi sposobnost fokusiranja na blizinu, stanje koje se naziva (presbyopia) staraka dalekovidnost. -arenica - prsten miia koji kontrolira veliinu otvora ispred lee (zjenica),regulirajui koliinu svjetlakoje moe ui. Dvije vrste stanica receptora - tapii i unjii unjia ima prosjeno oko 67 milijuna na centralnom dijelu mrenice ,,uta pjega" ili "fovea centralis" osjetljivi na boju omoguavaju otru i detaljnu sliku na jakom svjetlu. tapia ima prosjeno oko 75 - 150 milijuna periferno od ute pjege daju generalnu, iroku sliku scene nisu osjetljivi na boju , slue uglavnom pri slabom svjetlu vrlo osjetljivi za percepciju kretanja objekata u vidnom polju. Pri vienju razlikuju se 3 osnovne vrste vienja i to: SKOTOPSKO vienje ljudskog oka koje je adaptiranona sjajnosti ispod 0,05 cd/m2 naziva se skotopskovienje ili noni vid. FOTOPSKO oko je adaptirano na sjajnosti vee od 3 cd/m2, rije je o fotopskom vienju ili dnevnom vidu. MEZOPSKO - Vienje pri sjajnostima koje su izmeu skopske i fotopske granine razine, naziva se mezopsko vienje ili vienje u sumraku. Elementarne funkcije vida : ADAPTACIJA AKOMODACIJA OTRINA VIDA BRZINA ZAPAANJA DUBINSKO VIENJE ABERACIJA ADAPTACIJA je prilagodba oka na sjajnosti u vidnom polju i ostvaruje se promjenom otvora arenice (zjenice) u relaciji s fotokemijskim promjenama na mrenici. AKOMODACIJA je sposobnost oka za izotravanje slike objekta na koji je promatra usmjerio panju. OTRINA VIDA je najvanija elementarna vidna funkcija i ona predstavlja sposobnost odvojenog zapaanja vrlo bliskih susjednih linija. BRZINA ZAPAANJA je reciprona vrijednost vremenskog intervala izmeu pojave nekog objekta u vidnom polju i raspoznavanja njegovog oblika. To je funkcija razine sjajnosti. DUBINSKO VIENJE je sposobnost razlikovanja razmaka izmeu dvaju objekata, koji se nalaze na razliitim udaljenostima. Kod gledanja s oba oka, osjetljivost na razlike udaljenosti je vrlo velika. ABERACIJA Optiki sustav oka nije izveden vrlo egzaktno. Zrake svjetla koje upadaju sa strane svjetla, strane, ne koncentriraju se u istoj ravnini kao one koji upadaju centralno. Nastala neotrina slike na mrenici naziva se SFERNA ABERACIJA. Lea oka razliito lomi svjetlosne zrake razliitih valnih duljina. Ta se sposobnost oka naziva KROMATSKA ABERACIJA. -SLJEPOA NA BOJE

Normalno ljudsko oko je trikromatsko Trikromatsko oko ima tri skupine unjia kod kojih je svaka skupina osjetljiva na jednu od tri osnovne boje (crvenu, zelenu i plavu) nekoliko vrsta poremeaja koji utjeu na raspoznavanje boja -DIKROMATSKO RASPOZNAVANJE BOJA osjet boje nastaje mijeanjem dviju osnovnih boja dikromati imaju samo dvije skupine unjia osjetljivih na boje KAKO STARIJI LJUDI VIDE BOJE? lea u oku uti (djelominog blokiranja plave svjetlosti, pa plavo izgleda tamnije) zjenica stie i lea postaje manje propusna (manje svjetlosti dolazi do mrenice posljedica je da se sve boje starijim ljudima ine tamnijima. )

7.OZNAKE NA KOLNIKUVRSTE MATERIJALA ZA IZRADU OZNAKA NA KOLNIKU -Materijali za izradu oznaka na kolniku razlikuju se prema nainu aplikacije, vijeku trajanja, cijeni i strukturalnim znaajkama, a dijele se na: 1. Boje 2. Plastine materijale a) dvokomponentna hladna plastika b) termoplastini materijali 3. Trake a) trake za trajne oznake na kolniku b) trake za privremene oznake na kolniku -Materijali za izradu oznaka na kolniku ne smiju poveavati klizavost kolnika te im se u tu svrhu dodaju elementi koji poveavaju povrinsku hrapavost kolnika. RETROREFLEKSIJA OZNKA NA KOLNIKU -Da bi se poveala vidljivost oznaka na kolniku u uvjetima slabije vidljivosti, kada su one najpotrebnije vozaima, materijalu za izradu oznaka na kolniku dodaju se retroreflektivni elementi (staklene kuglice, perle). Kvalitete retrorefleksije oznaka na kolniku ovisi o: Koliini staklenih kuglica po m2 Raspodjeli (distribuciji) staklenih kuglica u/po materijalu oznake (termoplastika, hladna plastika...) Odnosu izmeu veliine staklenih kuglica i debljine sloja oznake Stupnju utiskivanja staklenih kuglica Viskozitetu (ljepljivost) materijala oznake Uvjetima okoline (vrijeme, stanje na cesti...) Oznake na kolniku izraene bojom Boje pripadaju skupini tankoslojnih materijala za izradu oznaka na kolniku (debljina sloja 300-600 m). Boje predstavljaju najloiji materijal za izradu oznaka na kolniku i uglavnom su prikladne za ceste s malim prometnim intenzitetom. Njihova osnovna prednost u odnosu na druge materijale za izradu oznaka na kolniku je mala cijena. Znaajke oznaka na kolniku izraenih bojom su: - kratki vijek trajanja, - slabi koeficijent refleksije, - slabo su vidljive na mokrom kolniku,

- trebalo bi ih nekoliko puta godinje obnavljati da bi zadrale visoku kakvou, a samim tim i svoju funkciju, - tekueg su stanja, - za poveanje reflektivnih svojstava dodaju im se staklene perle iznimno malih izmjera. - Oznake na kolniku izraene bojom postavljaju se najee krajem proljea. - Ovisno o mjestu gdje se postavljaju i uvjetima okoline, njihova vidljivost u roku od 4 do 6 mjeseci vidno opada. - Zbog abrazivnog djelovanja soli i posipnih materijala za vrijeme zimske slube dolazi do intenzivnijeg brisanja oznaka. Upravo u tim nepovoljnim uvijetima oznake na kolniku trebaju biti najvea pomo sudionicima u prometu, to zbog kratkog vijeka trajanja oznake od boje ne mogu osigurati. -Kia uzrokuje stvaranje vodenog filma koji prekriva retroreflektirajue povrine oznaka na kolniku i one postaju neupotrebljive Plastini materijali za izradu oznaka na kolniku Plastini materijali za izradu oznaka na kolniku pripadaju u skupinu debeloslojnih oznaka. Oznake na kolniku od plastinih materijala mogu se postavljati na kolnik hladne ili na povienoj temperaturi, te se s tim u vezi mogu podijeliti u dvije osnovne skupine na: - hladnu plastiku - termoplastiku Hladna plastika Hladna plastika je materijal tekueg stanja kojemu se dodaju, ovisno o proizvoau, razni aditivi za zgunjavanje mase, te se nakon poetnog zgunjavanja nanose na kolnik gdje se nakon dvadesetak minuta stvrdnjavaju. Nakon toga se preko njih moe voziti. Debljina sloja 3 mm Vijek trajanja im je relativno dug, izmeu 2 i 4 godine. Termoplastika Ovi se materijali u veini europskih zemalja koriste ve vie od trideset godina. U Hrvatskoj su se relativno kasno poeli intenzivnije koristiti. Trajnost oznaka izraenih od ovog materijala iznosi od 2 do 5 godina. Relativno dug vremenski interval trajnosti materijala ponajvie ovisi o: - kvaliteti i stanju podloge - intenzitetu prometa - klimatskim uvjetima - tome je li rije o uzdunim ili poprenim oznakama - tome gdje se oznaka nalazi s obzirom na popreni presjek ceste - posebnosti mjesta primjene Termoplastika se na tritu moe pojaviti u blokovima ili u prahu. Obje vrste termoplastike se prije same aplikacije moraju zagrijati na temperaturu od oko 180 C, te zatim kuhati otprilike dva sata u za tu svrhu posebnim kotlovima kako bi se napravila kompaktna polutekua masa. Ve desetak minuta nakon polaganja na kolnik ta se masa stvrdnjava, pa se preko oznaka moe normalno voziti. Prema vrijedeim standardima u zapadnoeuropskim zemljama, termoplastini materijali ne smiju biti naneseni u sloju debljem od 3,5 mm, ako je rije o neprofiliranim oznakama. U praksi, uobiajena debljina sloja iznosi od 1 do 3 mm, ovisno o potrebi. Najvea doputena debljina sloja profiliranih oznaka iznosi 7 mm.

Oznake na kolniku izraene od ovog materijala karakterizira vrlo dobra uoljivost u svim vremenskim prilikama, kao i u nonim i drugim uvjetima smanjene vidljivosti i to tijekom cijele godine, to kod bojenih oznaka nije sluaj. Kao retroreflektivni elementi koriste se staklene perle vrlo malih izmjera. Da bi se poveala inicijalna retroreflektivnost termoplastinih materijala, neposredno nakon postavljanja oznaka dodaju se perle na gornju povrinu oznaka. Za razliku od staklenih perli koje su potpuno okrugle i glatke, termoplastini materijali sadre i elemente koji imaju grube i otre bridove. Ti elementi imaju zadau poveati hrapavost materijala, a samim time poveava se i koeficijent trenja, to je u odreenim situacijama vrlo bitno. Termoplastine oznake mogu biti: - neprofilirane - profilirane PROFILIRANE TERMOPLASTINE OZNAKE Ve i kod slabe kie kolnik se vrlo brzo prekrije tankim slojem vode koja prekriva retroreflektirajuu povrinu materijala, zbog ega oznake na kolniku postaju neupotrebljive. Jedan od naina na koji se suvremena signalizacija moe suprotstaviti nepovoljnom djelovanju kie upravo su profilirane oznake na kolniku. S obzirom na to da su izdignute od kolnika i do 7 milimetara, profilirane cestovne oznake s retroreflektirajuim elementima nalaze se iznad zrcalne povrine vode na kolniku. Osim bolje vidljivosti u uvjetima kada je kolnik mokar, profilirane oznake omoguavaju vibracije vozila i specifian zvuni efekt ako se kotaima prijee ili vozi preko njih. Na taj se nain vozai upozoravaju da su se pribliili rubu ceste. Oznake na kolniku izraene trakom Trake mogu biti tankoslojne ili debeloslojne oznake, to ovisi o njihovoj namjeni. Imaju najbolja reflektivna svojstva jer se sferini retroreflektivni elementi ugrauju industrijski, to osigurava njihov ravnomjeran raspored du cijele povrine. Postoje dva naina postavljanja traka: - neposredno nakon asfaltiranja (In-lane tehnologija), trake se nakon postavljanja na asfalt valjkom uvaljavaju zbog ega one ulaze u gornji sloj asfalta - postavljanje na stare asfaltne i betonske gornje slojeve ceste (On-lane tehnologija) vri se pomou posebno izraenih ljepila -Trakama za izradu oznaka na kolniku mogu se izvesti dugotrajne i kratkotrajne oznake koje se meusobno strukturalno i bojom razlikuju. -Trake za privremene oznake se izvode drugom bojom, najee naranastom i utom

8.PRAVILNIK OZNAKA NA KOLNIKUDEFINICIJA OZNAKA NA KOLNIKU Skup longitudinalnih i transverzalnih crta, natpisa i simbola ijom se kombinacijom oblikuju povrine na prometnoj infrastrukturi Postavljaju se samostalno ili u kombinaciji s prometnim znakovima,opremom i svjetlosnom signalizacijom Osnovni zadaci oznaka na kolniku su da one: 1. UPOZORAVAJU na stanje i situaciju u prostoru ispred vozila koja zahtijeva osobitu pozornost i oprez za nastavak sigurnog upravljanja vozilom 2. VODE vozae do njihova cilja putovanja identificirajui im sigurnu putanju vonje 3. INFORMIRAJU vozae o zakonskim ogranienjima 4. pomau pri REGULIRANJU prometa na optimalan nain

- Oznake na kolniku ucrtavaju se, lijepe, ugrauju ili utiskuju u kolniki zastor i ne smiju poveavati sklizavost kolnika - Postavljaju se iskljuivo na cestama sa suvremenim kolnikim zastorom (asfaltnim i betonskim) - Oznake na kolniku ne smiju biti vie od 0.6 cm iznad razine kolnika. Iznimno oznake na kolniku (delineatori) kojima se oznauju sredinje ili rubne crte na objektima ili devijacijama mogu biti vii od 0.6 cm, ali ne vie od 2.0 cm iznad razine kolnika - Osnovna boja za izradu oznaka na kolniku je BIJELA. - Odreene oznake na kolniku iznimno mogu biti i UTE boje (prema Pravilniku): 1. Oznake mjesta na kolniku i nogostupu na kojima je zabranjeno parkiranje 2. Crta za odvajanje traka za kretanje vozila javnog prijevoza putnika 3. Oznake parkiralinog mjesta za osobe s invaliditetom 4. Oznake kojima se obiljeavaju mjesta za odreene namjene (autobusna stajalita, taxi-vozila, policija, biciklistike i pjeake staze i dr.) 5. Naprave za smirivanje prometa (umjetne izboine i uzdignute plohe) 6. Oznake kojima se privremeno preusmjerava promet i obiljeavaju privremene opasnosti na kolniku. PODJELA OZNAKA NA KOLNIKU Osnovna funkcionalna podjela oznaka na kolniku: 1. Uzdune oznake 2. Poprene oznake 3. Ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika Osim ove osnovne podjele, oznake na kolniku se jo mogu podijeliti s obzirom na: - njihovu trajnost - retroreflektivne znaajke - vrstu primijenjenog materijala - nain njihove aplikacije - koeficijent trenja i dr Uzdune oznake na kolniku -Uzdune oznake na kolniku su sve one oznake koje su paralelne s osi kolnika: - razdjelne crte - rubne crte - crte upozorenja - crte vodilje - crte za odvajanje trakova za vozila javnog prijevoza putnika... -irina uzdunih crta na kolniku iznosi najmanje 10 cm, a razmak izmeu usporednih uzdunih dvostrukih crta je 10 cm. -Uzdune oznake na kolniku -Rubna crta oznauje rub vozne povrine kolnika. -Razdjelna crta slui za razdvajanje dvosmjernih prometnih povrina prema smjerovima kretanja. -irina rubne i razdjelne crte ovisi o irini kolnika:

2,5 2,75 m 2,75 3 m 3 3,5 m 3,5 m

10 cm 12 cm 15 cm 20 cm

Uzdune crte na kolniku izvode se kao: - pune - isprekidane - dvostruke crte -Puna uzduna crta (razdjelna i rubna) oznauje zabranu prelaska vozila preko te crte ili zabranu kretanja vozila po toj crti. Isprekidana uzduna crta moe biti: - isprekidana razdjelna crta - kratka isprekidana crta - iroka isprekidana crta - crta upozorenja -Isprekidana razdjelna crta dijeli kolniku povrinu na prometne trake. -iroka isprekidana crta slui kao rubna crta za razdvajanje tokova u raskriju na cestama izvan naselja i najmanje je irine 30 cm. -Crta upozorenja slui za najavljivanje blizine pune razdjelne crte. -Kratka isprekidana crta slui kao razdjelna crta: - na prilaznim krakovima raskrija - kao crta vodilja u samom raskriju - za odvajanje trakova za vozila javnog prijevoza putnika -Dvostruka razdjelna crta moe biti dvostruka puna, dvostruka isprekidana i dvostruka kombinirana. -Dvostruka puna razdjelna crta oznauje zabranu prelaska vozila preko tih crta ili zabranu kretanja vozila po tim crtama i obvezno se izvodi na kolnicima za dvosmjerni promet vozila: a) s dva i vie prometnih trakova za svaki smjer; b) s neparnim brojem prometnih trakova ako se pretjecanje zabranjuje u oba smjera c) u tunelima i prilazima tunelu u duini najmanje 200 m d) na objektima e) ako to zahtijevaju prometni i sigurnosni uvjeti ceste ili okoli ceste -Dvostruka isprekidana razdjelna crta slui za obiljeavanje prometnih traka s izmjenjivim smjerom kretanja na kojima je promet upravljan prometnim svjetlima. -Dvostruka kombinirana crta slui za razdvajanje prometnih trakova na mjestima na kojima su uvjeti preglednosti takvi da doputaju pretjecanje samo u jednom smjeru kretanja. -Dijelovi kolnika u blizini vrha prijevoja, raskrija, prijalaza ceste preko eljeznike pruge u razini i na mjestima na kojima je preglednost ceste znantno smanjena mogu se obiljeiti jednom ili dvjema usporednim uzdunim punim crtama ili dvostrukom crtom, od koji je jedna puna, a druga isprekidana. -Za utvrivanje duljine preglednosti uzima se brzina koju ne prekorauje 85% vozila ili raunska brzina ako je njezina vrijednost vea.

Poprene oznake na kolniku -Poprene su oznake sve oznake koje se nalaze okomito ili pod malim kutem u odnosu na os ceste: - crte zaustavljanja; - kose crte; - graninici; - pjeaki prijelazi; - prijelazi biciklistike staze preko kolnika -Poprene oznake se obiljeavaju punim ili isprekidanim crtama i mogu biti povuene na kolniku tako da zahvaaju jedan ili vie prometnih trakova. -S obzirom na kut pod kojim ih voza vidi, ire su od uzdunih traka. Crta zaustavljanja moe biti puna ili isprekidana i to: a) Puna crta zaustavljanja oznauje mjesto na kojem voza mora zaustaviti vozilo. Ispred crte zaustavljanja moe se na kolniku ispisati rije STOP. b) Isprekidana crta zaustavljanja oznauje mjesto na kojemu voza mora zaustaviti vozilo ako je potrebno propustiti vozila koja se kreu cestom s pravom prednosti prolaska. Ispred crte zaustavljanja moe se ubiljeiti trokut upozorenja. c) Umjesto isprekidane crte zaustavljanja, mjesto na kojem voza mora zaustaviti vozilo moe se obiljeiti trokutima vrhom okrenutim prema vozilu. d) Kose crte oznauju mjesto otvaranja izlaznog traka i zatvaranja ulaznog traka na autocesti ili brzoj cesti: e) Otvaranje i zatvaranje prometnog traka namijenjenog vozilima javnog prijevoza putnika f) Graninik oznauje mjesto ulaenja na kojem je potrebno odvojiti dio kolnika na kojem je zabranjen promet g) Pjeaki prijelaz oznauje dio povrine kolnika namijenjenog prijelazu pjeaka. Na mjestima na kojima se pjeaki prijelaz ne moe obiljeiti bojom, prijelaz se moe obiljeiti elinim ili plastinim elementima, klinovima ili reflektirajuim oznakama. Pjeaki prijelaz mora biti obiljeen znakom C02 i A33 , osim na mjestima na kojima se promet regulira semaforima. Na kolniku uz pjeaki prijelaz koji se nalazi u blizini kole mora stajatinatpis KOLA h) Prijelaz biciklistike staze Ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika -Ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika su: - Strelice - Polja za usmjerivanje prometa - Crte usmjerivanja - Natpisi - Oznake za oznaivanje prometnih povrina za posebne namjene - Oznake za obiljeavanje mjesta za parkiranje i uzdune oznake (oznake na predmetima uz rub kolnika) a) Strelicama se na kolniku obiljeava obvezan smjer kretanja vozila ako su obiljeene u prometnom traku obrubljenom punom crtom i njima se obavjeuju vozai o namjeni prometnih trakova ako su obiljeene u traku obrubljenom isprekidanom crtom -Strelicama se moe oznaiti: - jedan smjer - dva smjera (kombinirana)

- prestrojavanje na dva blia raskrija gdje se prestrojavanje mora obaviti prije prvoga raskrija na koje jezabranjeno skretati u naznaenim smjerovima - smjer kretanja u garaama - skretanje prometa - najava zavretka pretjecanja b) Polja za usmjerivanje prometa oznauju povrinu na kojoj je zabranjen promet i na kojoj nije doputeno zaustavljanje i parkiranje vozila: - izmeu dva traka sa suprotnim smjerovima - izmeu dva traka s istim smjerovima - na mjestu otvaranja posebna traka za skretanje - ispred otoka za razdvajanje prometnih tokova - na ulaznom kraku na autocesti - na izlaznom kraku s autoceste c) Crta usmjerivanja oznauje mjesto promjene slobodne povrine kolnika ispred vrstih prepreka koje se nalaze na cesti ili na njezinim rubovima. -Crte usmjerivanja mogu biti ispred otoka za prestrojavanje vozila javnog prijevoza putnika, za oblikovanje prepreke na rubu ceste te za oznaivanje promjene korisne povrine kolnika. d) Natpisi na kolniku daju sudionicima u prometu potrebne obavijesti, nazive mjesta, ogranienje brzine. Mogu biti izvedeni i kao umetnuti prometni znakovi. e) Oznaivanje prometnih povrina za posebne namjene slui za: - obiljeavanje mjesta namijenjenih iskljuivo za autobusna stajalita(H51, H52, H53) - obiljeavanje mjesta namijenjenih iskljuivo za taksi vozila (H54) - obiljeavanje pjeakog prijelaza u blizini kola (H55) - obiljeavanje mjesta namijenjenim iskljuivo osobama s invaliditetom(H56) - obiljeavanje mjesta na kojima je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje(H57 i H58) - obiljeavanje biciklistikih i pjeakih staza (H59) f) Obiljeavanje mjesta za parkiranje vozila. Parkiranje uz rub kolnika moe biti: - uzduno - koso - okomito g) Obiljeavanje bijelih toaka uz vanjsku stranu rubne crte za ocjenu vidljivosti u magli.Veliina bijelih toaka je 200x40 cm, a razmak 35 m. h) Obiljeavanje naprava za smirivanje prometa leei policajci. i) Elementi konstrukcije i opreme javnih cesta i drugih predmeta koji oznauju stalne prepreke unutar mjera prometnog profila obiljeavaju se crveno-bijelom, a slobodnog profila crno-bijelom oznakom. j) Evakuacijska crta na oblozi tunela oznaava se cijelom duinom tunela sa strane na kojoj se nalaze ulazi u pjeake prolaze i prolaze za vozila, crtom irine 50 cm u crvenoj boji (RAL 2002). Donji rub crte nalazi se na visini od 90 cm iznad razine pjeakog hodnika.

9.PROMETNI ZNAKOVIPODJELA PROMETNIH ZNAKOVA Prema obliku Prema veliini Prema znaenju Prema boji Prema nainu izrade

Podjela prometnih znakova prema nainu izrade - prema nainu izrade (prema karakteristikama materijala) prometni znakovi se mogu podijeliti na: Obine prometne znakove izraeni bojanjem podloge. Danas vie nisu u upotrebi. Slabo uoljivi. Osvijetljene prometne znakove Dobro su vidljivi, ali skupi kod izrade i postave. Zahtjevna tehnologija izrade, potreban prikljuak na elektrinu energiju. Skupo odravanje Retroreflektirajue prometne znakove lice znaka izraeno je od reflektirajueg materijala. Retroreflektirajui prometni znakovi Najzastupljeniji su zbog: dobre vidljivosti lagane izrade konstrukcije jednostavnog odravanja Reflektirajui materijali za izradu prometnih znakova Snaga retrorefleksije (sjaj) pojam koji opisuje koliinu svjetla koja se reflektira s retroreflektirajueg materijala. Ta koliina svjetla se mjeri u jaini reflektiranog svjetla u odnosu na ulazno svjetlo po m2 reflektirajueg materijala (candela po luxu po m2 [cdlx-1m-2]). - vaan dio specifikacije reflektirajuih folija Koristei svojstvo sferine i prizmatine retrorefleksije, tj. mikro staklenih kuglica i mikroprizmi, nastali su retroreflektirajui materijali za izradu prometnih znakova. 1939. godine izraeni su prvi retroreflektirajui materijali u Minnesoti u SAD-u (tvrtka 3M) Danas su u primjeni 3 tipa retroreflektirajuih materijala: -materijal Klase I Engineer Grade -materijal Klase II High Intensity Grade -materijal Klase III Diamond Grade Materijal Klase I Engineer Grade - reflektirajue folije izraene su od trajnog materijala s uvezanim staklenim mikrokuglicama - primjenjuju se danas u podrujima slabijeg intenzitete prometa s manjim brzinama vonje - snaga retrorefleksije 70 cd lx-1m-2 - jamstvo trajnosti refleksije je sedam godina Materijal Klase II High Intensity Grade - reflektirajue folije sadre uahurene staklene mikrokuglice koje su trostruko sjajnije od novih folija klase I - kuglice nisu ulijevane u plastiku, nego su nalijepljene na plastini nosivi sloj, a njihov gornji dio nalazi se u zrakom napunjenoj kapsuli koja je zatvorena

tankim prozirnim gornjim slojem - snaga retrorefleksije 250 cd lx-1m-2 - jamstvo trajnosti nakon 10 godina zadravaju 80% prvotne sjajnosti Materijal Klase III Diamond Grade - materijal je izraen od vrlo uinkovitih mikroprizama zahvaljujui kojima su folije trostruko sjajnije od folija druge generacije i ak deseterostruko od folija prve generacije - snaga retrorefleksije 800 cd lx-1m-2 - jamstvo trajnosti sedam godina - zbog svoj strukture, materijal je neto deblji u odnosu na druge materijale, to stvara odreene probleme u procesu proizvodnje -Diamond Grade folije sastoje se od tisua sitnih prizmi koje omoguavaju optimalnu Refleksiju. Materijal Klase III Diamond Grade Postoje etiri tipa ove reflektirajue folije: 1. V.I.P. (Visual Impact Performance) omoguuje maksimalnu uinkovitost na kratkim udaljenostima i idealno je rjeenje za signalizaciju u gradskom prometu. Pogodna je za znakove koji se moraju nedvosmisleno izdvojiti iz svjetlosnog okruenja. 2. L.D.P. (Long Distance Performance) razvijena je specijalno za primjenu na autocestama i brzim cestama. Ova folija raspolae iznimno uinkovitim mikroplazmama koje ulazni trak vraaju na veliku udaljenost. 3. Fluorescent omoguuje poveanu vidljivost danju, a ne samo nou, s pomou koritenja fluorescentnih boja 4. Diamond Grade Cubed kombinira najbolje osobine VIP i LDP folija stoga se upotrebljava kako u gradskim uvjetima, tako i na autocestama. -Retroreflektirajui materijali se usporeuju uglavnom preko tri karakteristike: Sjaj ili snaga retrorefleksije Kutnost Trajnost -Kutnost predstavlja vrijednost refleksije kod veeg kuta ulaznog svjetla (kad je prometni znak na lijevoj strani ili daleko na desnoj bankini). Minimalni poetni sjaj kod 30 ulaznog kuta svjetlosti. -Trajnost prikazuje vrijednost kvalitete refleksije kroz odreen broj godina. -Uinkovitost retrorefleksije - postotak reflektirajue povrine koja reflektira svjetlost u pravom smjeru, odnosno prema vozau. Povrina prometnih znakova izrauje se od materijala reflektirajuih svojstava najmanje klase I, Za autoceste i ceste namijenjene iskljuivo prometu motornih vozila brze ceste najmanje klase II. -Prometni znakovi koji se postavljaju na isti nosa moraju biti istih reflektirajuih svojstava. Odravanje prometnih znakova Vizualna inspekcija Mjerenje retrorefleksije Redovno pranje i odravanje -4-6% ukupno godinje prijeenih km otpada na lutanje zbog loe signalizacije

10. PRAVILNIK O PROMETNIM ZNAKOVIMA Postavlja se iskljuivo na temelju projekata a odobravaju je ovlatene osobe ili institucije. Da bude uinkovita, mora zadovoljavati slijedee: zadovoljiti potrebe sudionika u prometu privui pozornost vozaa prenositi jednostavne i jasne informacije pobuivati respekt vozaa i pjeaka biti smjetena tako da sudionicima u prometu daje dovoljno vremena za pravilnu reakciju PROMETNI ZNAKOVI Prometni znakovi su osnovna sredstva komunikacije izmeu nadlenih za ceste i sudionika u prometu Prometni znakovi se mogu tretirati kao jedni od tehnikih sredstava za upravljanje prometnim tokovima ili za upravljanje kretanja po prometnoj mrei -Predstavljaju jedno od tehnikih sredstava za upravljanje prometnim tokovima i regulaciju prometa -Zahtijevi koje prometni znakovi moraju zadovoljiti: jednostavnost kontinuiranost itljivost razumljivost konstantnost uoljivost jednoobraznost uniformiranost 1. DEFINICIJA PROMETNIH ZNAKOVA Tehnika sredstva za: - reguliranje kretanja po prometnoj mrei - oznaavanje opasnih mjesta - upuivanje korisnika do eljenih ciljeva putovanja Prometnim znakovima se definira kretanje: - po prometnicama - po pjeakim zonama - po povrinama gdje je promet u mirovanju -PODJELA PROMETNIH ZNAKOVA - Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cesti (NN 33/05) definira podjelu prom. znakova prema znaenju na: Znakove opasnosti Znakove izriitih naredbi Znakove obavijesti Znakove obavijesti za voenje prometa Dopunske ploe Promjenjive prometne znakove Znakovi opasnosti - oznauju blizinu dijela ceste ili mjesto na kojem sudionicima u prometu prijeti opasnost

- imaju oblik istostraninog trokuta - osnovna boja je bijela, rubovi trokuta su crveni, a simboli crne boje - postavljaju se izvan naselja na udaljenosti 150 250 m ispred opasnog mjesta na cesti - mogu se postavljati i na manjoj ili veoj udaljenosti uz obavezno koritenje dopunskih ploa - iznimke od pravila glede osnovne boje, oblika i udaljenosti postavljanja: radovi na cesti, promet u oba smjera, krianje ceste iste vanosti, krianje sa sporednim cestama, Andrijin kri, prijelaz ceste preko eljeznike pruge Znakovi obavijesti - sudionicima u prometu daju potrebne obavijesti o cesti kojom se kreu, nazivima mjesta i udaljenosti do tih mjesta, prestanku vaenja znakova izriitih naredbi te druge obavijesti - imaju oblik kvadrata, pravokutnika ili kruga - osnovna boja znakova: uta sa simbolima i natpisima crne boje plava sa simbolima i natpisima bijele, crne, crvene ili zeleneboje zelena sa simbolima i natpisima bijele boje bijela sa simbolima i natpisima crne, crvene ili plave boje - postavljaju se neposredno pred objekt ili teren na koji se znak odnosi, a ako se objekt ili teren ne nalazi na cesti koristi se dopunska ploa Znak putokaz - na jednom znaku mogu biti ispisana najvie dva naziva mjesta, te udaljenost do odredita u km znak postavljen - na autocesti je zelene boje, na brzoj cesti plave, a na ostalim cestama ute boje - na putokazu za autocestu ili brzu cestu mogu biti upisani: naziv mjesta, simbol AC ili BC, broj ceste i oznaka AC ili BC Znakovi obavijesti za voenje prometa - obavijetavaju sudionike u prometu o pruanju cestovnih smjerova, rasporedu odredita, voenju prometa prema njima i udaljenostima do odredita - osnovna boja: na autocestama zelena sa simbolima i natpisima bijele boje na brzim cestama plava sa simbolima i natpisima bijele boje na dravnim i ostalim cestama uta sa simbolima i natpisima crne boje za dijelove gradova, naselja i znaajne objekte bijela sa simbolima i natpisima crne boje - dva sustava voenja prometa voenje prometa po smjeru kretanja voenje prometa po prometnim trakovima - Svrha i ciljevi voenja prometa: utvrivanje optimalne trase i cestovnog pravca pronalaenje eljenog odredita odreivanje poloaja vozaa na mrei cesta i prostoru osiguranje ravnomjernog i sigurnog toka prometa usmjeravanje prometa i eljena distribucija prometnog toka na odreenoj razini mree sigurnost u prometu Stupnjevi obavjetavanja pri voenju prometa I. stupanj prethodno obavjetavanje

II. stupanj obavjetavanje o smjeru kretanja III. stupanj obavjetavanje o prestrojavanju IV. stupanj obavjetavanje o skretanju V. stupanj potvrda smjera - na autocestama, brzim cestama i cestama s raskrijima u vie razina mora se postaviti svih 5 stupnjeva obavijesti - na dravnim cestama II., IV. i V. stupanj, a III., ako cesta ima vie traka - na upanijskim cestama II. i IV. stupanj, a na ostalim cestama najmanje IV. stupanj obavijesti Dopunske ploe - uz znakove opasnosti, izriitih naredbi i obavijesti - poblie odreuju znaenje prometnog znaka - osnovna boja je bijela, a boja natpisa i simbola crna - pravokutnog su oblika, a irina ne smije biti vea od duine one stranice znaka uz koji se postavlja. Visina ne smije iznositi vie od polovice njezine duine (osim ploa navedenih u Pravilniku) Promjenjivi prometni znakovi - uporabom elektromehanikih tehnologija mogu prikazivati razliite poruke - mogu biti: kontinuirani i nekontinuirani - Kontinuirani izgledom jednaki stalnim prometnim znakovima - Nekontinuirani - mogua inverzija boja i pojednostavljen prikaz simbola u odnosu na stalne prometne znakove - Nekontinuirani znakovi mogu se izvesti u tehnologiji: - optikih vlakana - svjetlosnih polja, dodanih na obine znakove - svjetleih dioda (LED) - tekuih kristala (LCD) Turistika signalizacija Pravilnik o turistikoj signalizaciji i ostaloj signalizaciji na cestama (NN 87/02) Pravilnik propisuje vrstu, znaenje, oblik, boju, dimenzije i postavljanje turistike i ostale signalizacije na cestama Turistika i ostala signalizacija je namijenjena obavjetavanju sudionika u prometu o kulturnim, povijesnim, prirodnim i turistikim znamenitostima te ostalim objektima i sadrajima u naselju. Turistiku signalizaciju na cestama ine: 1. Znakovi obavijesti o kulturnim, povijesnim, prirodnim i turistikim znamenitostima; 2. Znakovi za usmjeravanje prema kulturnim, povijesnim, prirodnim i turistikim znamenitostima; 3. Znakovi za pruanje turistikih i drugih informacija. Mjesta postavljanja, visina i poloaj moraju biti takvi da: ne zaklanjaju postavljene prometne znakove ne odvraaju pozornost vozaa od postavljenih prometnih znakova ne ugroavaju kretanje pjeaka nisu zaklonjena pjeacima i parkiranim vozilima obavijesni putokazi (70) mogu se postavljati na cestama u naselju, u pravilu, na udaljenosti najmanje 100 m ispred raskrija. Kada se turistiki znakovi postavljaju s drugim prometnim znakovima moraju biti istih retroreflektirajuih svojstava.

PROCES PERCEPCIJE PROMETNOG ZNAKA UOAVANJE - otkrivanje i registriranje najmanje povrine koju ljudsko oko moe otkriti u kontaktu s okolinom PREPOZNAVANJE - raspoznavanje znaka po boji i obliku, time automatski i vrsta poruke, jer su znakovi definirani bojom i oblikom. ITANJE - najvanija faza jer voza prepozna poruku. To je najkompliciranija faza jer do izraaja dolazi oblik i veliina simbola i slova, meusobni raspored i kontrast izmeu podloge i simbola i slova. PROM.ZNAKOVI MORAJU ZADOVOLJAVATI SLJEDEE UVJETE ITLJIVOST svi elementi prometnog znaka moraju biti itljivi RAZUMLJIVOST trebaju biti koncipirani i prezentirani na nain da su podjednako razumljivi svim sudionicima u prometu UNIFORMIRANOST sva mjesta istih funkcija i karakteristika trebaju na isti nain biti opremljena prometnim znakovima KONTINUIRANOST kako bi sudionik u prometu na svim dijelovima prometne mree bio kontinuirano obavijeten KONSTANTNOST da prometni znakovi zadre isti oblik, boju i veliinu danju i nou UOLJIVOST prometni znakovi moraju budi uoljivi u svim vremenskim uvjetima i razliitim uvjetima okoline JEDNOSTAVNOST prometni znakovi moraju biti na onoj razini detaljnosti koja osigurava njezinu punu uinkovitost JEDNOOBRAZNOST da budu jednoobrazni neovisno na kojem dijelu prometne mree trebaju djelovati PODJELA PROMETNIH ZNAKOVA Prema obliku Prema boji Prema veliini Prema znaenju Prema nainu izrade jednakostranian trokut njime su definirani znakovi opasnosti koji oznaavaju blizinu djela ceste ili mjesta na cesti na kojem sudionicima u prometu prijeti opasnost. krug njime su definirani znakovi izriitih naredbi koji stavljaju na znanje sudionicima u prometu na cesti zabrane, ogranienja, obaveze i obavijesti kvadrat ili pravokutnik njima su definirani znakovi obavijesti koji daju sudionicima u prometu potrebne obavijesti o cesti kojom se kreu, nazivima mjesta kroz koja cesta prolazi i udaljenosti do tih mjesta te druge obavijesti koje im mogu koristiti. Osim gore navedenih osnovnih oblika od njih se razlikuju oblici: osmerokuta za znak obavezno zaustavljanje naopake okrenuti trokut za znak krianje s cestom s prednou prolaza, pravokutnici u obliku slova X koji oznaavaju znak Andrijin kri romb koji predstavlja znak cesta s prednou prolaza i zavretak ceste s prednou prolaza pravokutnik sa zavretkom u obliku strelice koji predstavlja znak putokaz