Izdavači - Prosecutors’ Networkprosecutorsnetwork.org/uimages/publications-pdf/EUROJUST...2008.godine.5 Svrha revidirane Odluke je jačanje operativnih kapaciteta Eu-rojusta, povećanje

O autoru: Diana Alonso Blas, magistar Evropskog prava, radi kao Službenik za zaštitu podataka u Eurojustu od novembra 2003.godine. Prije toga radila je dvije godine u Jedinici za zaštitu podataka Evropske komisije i četiri godine kao viši međunarodni službenik sa Peterom Hustinxom u nizozemskom organu vlasti za zaštitu podataka. U tom svojstvu učestvovala je kao član Konsul-tativnog odbora za Konvenciju 108 i odbora koji je izradio nacrt Dodatnog protokola uz Konvenciju, kao i u Radnoj grupu za član 29 u Centru za pravo i informacione tehnologije Univerziteta Leuvena. Radila je godinu dana u belgij-skom organu vlasti za zaštitu podataka kao ekspert. Državljanka je Španije i objavila je brojne članke i izvještaje u oblasti zaštite podataka.

IzdavačiEurojustMaanweg 1742516 AB The Hague, NetherlandsT +31 70 412 5000E [email protected]

Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH

SjedišteBonn i Eschborn

“IPA 2010 – Fight against organized crime and corruption: Strengthening the Prosecutors’ Network”

Dr. Christian [email protected] Zmaja od Bosne 7-7a71000 SarajevoT +387 33 957 500F +387 33 957 501

Datum izdanjaFebruar 2014

Računarska obradaTDP, Sarajevo

Originalni tekstDiana Alonso Blas Službenik za zaštitu podataka u Eurojustu

Prijevod sa engleskogDanica Ćuk-Lalić Samir Kulaglić

IzjavaMišljenja izražena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.GIZ nije odgovoran za sadržaj ove publikacije.

3 – Zaštita podataka u Eurojustu: robustan režim, efikasan i prilagođen

Sadržaj

Predgovor 5

Uvod 7

1. Obrada ličnih podataka u Eurojustu 7

2. Važeći pravni okvir Eurojusta koji se odnosi na zaštitu podataka 8

2.1. Važeći propisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

2.2. Lični podaci koji se obrađuju u Eurojustu . . . . . . . . . . . . . . . . 11

2.3. Uslovi za obradu ličnih podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

2.3.1. Princip nužnosti i modaliteti za obradu ličnih podataka . . . . . . . . 132.3.2. Princip poštivanje nivoa zaštite koji je jednak onom koji utvrđuje Konvencija Vijeća Evrope 108 i njene kasnije izmjene i dopune . . . . . . . 152.3.3. Princip kvalitete podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

2.4. Princip svrsishodnog ograničavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

2.5. Vremenski rokovi za zadržavanje informacija u Eurojustu . . . . . 18

2.6. Sigurnost i povjerljivost obrade podataka i odgovornost za neovlaštenu i netačnu obradu podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

2.7. Prava pojedinaca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

2.7.1. Individualna prava i potrebe za saradnjom u pravosuđu43. . . . . . 232.7.1.1 Prava na informacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232.7.1.2 Prava na pristup ličnim podacima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232.7.1.3 Prava na prigovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242.7.2. Regulacija individualnih prava u Eurojustu . . . . . . . . . . . . . . . . 242.7.3. Pitanja koja se odnose na primjenu člana 19.7 Odluke o Eurojustu 252.7.3.1 Raison d’etre člana 19.7 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252.7.3.2 Žalbeni predmeti koje rješava Zajednički nadzorni odbor Eurojusta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

3. Sistem upravljanja predmetima u Eurojustu 28

3.1. Dizajn CMS-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

3.2. Pravna osnova Sistema za upravljanje predmetima (CMS, engl. akronim). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

3.3. Ovlašteni pristup Sistemu upravljanja predmetima . . . . . . . . . . 31

4. Nadzor nad internom i eksternom zaštitom podataka 33


4.1. Interni nadzor zaštite podataka: uloga Službenika za zaštitu podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

4.2. Eksterni nadzor zaštite podataka: uloga Zajedničkog nadzornog odbora Eurojusta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

5. Razmjena ličnih podataka sa trećim državama i stranama 37

5.1. Pravni režim koji se odnosi na razmjenu ličnih podataka sa trećim državama i stranama u revidiranoj Odluci o Eurojustu . . . . . . . . 37

5.2. Eurojustov pristup u sporazumima sa trećim stranama . . . . . . . 38

5.3. Eurojustov model sporazuma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

5.4. Sklopljeni sporazumi i tekući pregovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

6. Budućnost nakon Lisabona 45

Fusnote 47

Aneksi 59

1. Članovi koji su relevantni za obradu podataka u konsolidovanoj verziji Odluke Vijeća o jačanju Eurojusta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59

2. Poslovnik o obradi i zaštiti ličnih podataka u Eurojustu . . . . . . . . . . . 85

3. Dopunski poslovnik o obradi i zaštiti ličnih podataka koji nisu povezani sa predmetima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95

4. Dokument o Zajedničkom nadzornom odboru Eurojusta . . . . . . . . . . 103

5. Konvencija o zaštiti pojedinaca u vezi sa automatskom obradom ličnih podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111

6. Dopunski protokol uz Konvenciju o zaštiti lica u vezi sa automatskom obradom ličnih podataka o nadzornim organima i prekograničnom protoku podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121


Predgovor

U kontekstu saradnje između Eurojusta i IPA projekta u vezi jačanja tužilačke mreže, pitanje zaštite podataka je postalo izuzetno važno.

Iskustva iz zemalja korisnika su pokazala da, dok se zakoni usvajaju kako bi bill usklađeni sa evropskim standardima u ovoj oblasti, nosioci ovih praktičnih aktivnosti bi mogli imati korist od dodatne obuke i razmjene iskustava po pi-tanju kako se provodi zaštita podataka u praksi u kontekstu vođenja istraga i krivičnog gonjenja predmeta težih oblika međunarodnog kriminala.

S tim na umu, izrazito mi je zadovoljstvo što mi se pruža prilika da podijelim iskustva Eurojusta o zaštiti podataka, što je navedeno u brošuri, te dostavlje-no korisnicima IPA projekta, i nadam se da će im ovo iskustvo biti od pomoći u daljem radu.

Diana Alonso Blas

Službenik za zaštitu podataka / Rukovodilac službe za zaštitu podataka u Eurojustu


Zaštita podataka u Eurojustu: robustan režim, efikasan i prilagođen specifičnim potrebama

Diana Alonso Blas, LL.M.1

službenik za zaštitu podataka u Eurojustu

UvodEurojust, jedinica Evropske unije za saradnju u pravosuđu, osnovana je pre-ma odluci Vijeća od 28. februara, 2002. godine2. Eurojust se potvrdio kao uspješna incijativa za unapređenje koordinacije i saradnje u oblasti pravosuđa između nacionalnih organa vlasti u Evropi koji godišnje obradi 1500 transna-cionalnih predmeta.3

2007. godine četrnaest država članica predstavilo je incijativu za revidiranje Odluke o Eurojustu.4 Zahvaljujući efikasnom radu tokom predsjedavanja Slo-venije i Francuske u 2008.godini, odluka Vijeća o jačanju Eurojusta i revidi-ranju Odluke 2002/187/JHA o osnivanju Eurojusta s ciljem osnaživanja borbe protiv organizovanog kriminala je usvojena od strane Vijeća 16. decembra, 2008.godine.5 Svrha revidirane Odluke je jačanje operativnih kapaciteta Eu-rojusta, povećanje razmjene informacija između zainteresovanih strana, omo-gućavanje i jačanje saradnje između nacionalnih organa vlasti i Eurojusta, i jačanje odnosa između partnera i trećih država.

Ovaj članak ima za cilj da prikaže i raspravlja o režimu zaštite podataka koji je primjenljiv u okviru Eurojusta, kao i o specifičnostima uspostavljanja sheme nadzora koji počiva na nezavisnom nadzornom organu nadzora, Zajedničkom nadzornom odboru (“JSB” – Joint Supervisory Body”, engl. akronim)

1. Obrada ličnih podataka u Eurojustu U kontekstu istraga i krivičnog gonjenja koje se odnosi na dvije ili vise država članica, Eurojust ima za cilja da podstakne i unaprijedi koordinaciju između nacionalnih vlasti, uzimajući u obzir svaki zahtijev nadležnih organa vlasti dr-žave članice i svaku informacija koju dostavlja neko nadležno tijelo na osnovu odredbi usvojenih u okviru Ugovora (Mreža evropskog pravosuđa, Europol i OLAFa, engl. akronim – Evropski ured za borbu protiv prevara).

Još jedan od ciljeva Eurojusta je poboljšanje saradnje između nadležnih orga-na vlasti, posebno na olakšavanju pružanja uzajamne pravne pomoći i provo-đenju evropskog naloga o hapšenju.

Eurojust također podržava nadležne vlasti u povećanju efikasnosti u istragama i krivičnom gonjenju. Eurojust može pružiti pomoć u istragama i krivičnom gonjenju između države članice i nečlanice, ili između države članice i Komi-


sije, a u vezi sa krivičnim djelima koja utiču na finansijske interese Evropske zajednice.

Eurojust povećava efikasnost nacionalnih istražnih organa i organa krivičnog gonjenja u procesuiranju teških oblika prekograničnog i organizovanog krimi-nala, npr. terorizma, trgovine ljudima, krijumčarenja i trgovine opojnim droga-ma i pranja novca, kako bi se počinitelji priveli licu pravde što brže i efikasnije.

U svrhu ispunjavanja pomenutih zadataka, potrebno je da Eurojust prima, po-hranjuje i obrađuje lične podatke u predmetima koji su mu upućeni od strane nacionalnih vlasti, ili da omogući ispunjavanje zahtijeva sadržanih u pismima zamolnicama (MLA, engl, akronim- Zahtijev za uzajamnu pravnu pomoć)ili u Evropskom nalogu za hapšenje;oba instrumenta po svojoj suštini moraju sadržavati lične podatke u vezi sa osobom koja je predmet krivične istrage ili krivičnog gonjenja, a u nekim slučajevima također i informacije o svjedocima i žrtvama.

U cilju obezbjeđivanja propisne zaštite ličnih podataka u Eurojustu, preduzi-maju se mjere na različitim nivoima. Na zakonodavnom nivou usvojene su de-taljne pravne odredbe kojima se reguliraju svi aspekti obrade i zaštite takvih ličnih podataka. Tehničke i organizacione mjere su utvrđene i primjenjene radi obrade ličnih podataka u potpuno sigurnom informacionom sistemu koji je u skladu sa svim propisima o zaštiti podataka: ustanovljeni su Sistem upravlja-nja predmetima Eurojusta (CMS, engl. akronim- Case Management System), kao i sistem nadzora u dva nivoa o poštivanju postojećeg pravnom okvira. Naredna poglavlja daju detaljna objašnjenja o ovih različitim oblastima koje zajedno omogućavaju provedbu režima zaštite podataka u okviru Eurojusta.

2. Važeći pravni okvir Eurojusta koji se odnosi na zaštitu podataka

2.1. Važeći propisi

Zaštita podataka je osnovno pitanje u okviru Eurojusta i ključni faktor za uspjeh organizacije. Aled Williams, predsjednik Eurojusta, naglasio je ovo pi-tanje u svojoj poruci Eurojustu na Evropski dan zaštite podataka, 28.januar, 2011.godine: “Zaštita podataka je ključno pitanje za Eurojust. Ne samo zbog toga što mi obrađujemo veoma osjetljive podatake u obavljanju naših poslova na pružanju pomoći u borbi protiv prekograničnog kriminala. Već i zbog toga što su najviši standardi zaštite podataka od najveće važnosti da izgradnju po-vjerenja kod nacionalnih vlasti koje traže našu pomoć, i radi zaštite legitimnih interesa naših građana u njihovoj privatnosti. “

Obrada podataka u Eurojustu je uglavnom regulirana u okviru Odluke o Euro-justu, posebno u članovima 14 to 25. Pošto Eurojust djeluje u oblasti koja je prvobitno bila poznata pod nazivom “treći stub” Evropske unije, bilo je jasno još od vremena kada je urađen prvi nact Odluke o Eurojustu da važeći instru-


mente EU-a u oblasti zaštite podataka, Direktive 95/46/EC6 i 2002/58/EC7 i Uredba 45/20018, nisu mogli biti primjenjeni.

Eurojust je uspostavio veoma sveobuhvatne propise o zaštiti podataka, kako u okviru same Odluke o Eurojustu, tako i kasnijim osnaživanjem i unapređe-njem specifično prilagođenih propisima o procedurama obrade i zaštite ličnih podataka u Eurojustu. Ove propise je jednoglasno usvojio Kolegij Eurojusta u oktobru, 2004. godine i Vijeće u Briselu, u februaru 2005.godine.9 Potreba Eurojusta da uspostavi specifične propise o zaštiti podataka je nastala zbog specifične prirode “strukture sa stubovima” Evropske unije u to vrijeme, kao i specifične prirode poslova u oblasti pravosudne saradnje. Ovo pitanje je ne-davno istaknuto u okviru zajedničkog doprinosa konsultacijama Radne grupe Evropske komisije za član 2910, kao i Radne grupe za policiju i pravosuđe.11 o pravnom okviru osnovnog prava na zaštitu ličnih podataka i budućnost privat-nosti, usvojenog 1.decembra, 2009.godine12: “Zaštita podataka u oblasti poli-cijskog rada i pravosuđa je specifično pitanje koje zahtijeva posebnu pažnju, uz uvažavanje složenosti između aktivnosti države na osiguravanju sigirnosti i zaštite ličnih podataka pojedinaca. Specifičnost ove oblasti nije samo rezultat prijašnje strukture sa stubovima utvrđene u ugovorima o Evropskoj uniji, već je i šire prepoznata (vidjeti, npr,. izuzetke iz člana 13, Direktiva 95/46/EC i Dekleracija 21 koje su priložene uz Ugovor iz Lisabona).”

Revidirana Odluka o Eurojustu ne samo da nije revidirala režim zaštite poda-taka u Eurojustu, već je i eksplicitno potvrdila da postojeće odredbe nisu po-gođene Okvirnom odlukom o zaštiti ličnih podataka koji se obrađuju u okviru policijske i pravosudne saradnje u krivičnim predmetima,13 koja je finalizirana malo prije usvajanja revidirane Odluke o Eurojustu: “Relevatni set odredbi o zaštiti podataka iz Odluke 2002/187/JHA nije pod uticajem Okvirne odluke 2008/977/JHA i sadrži specifične odrede o zaštiti ličnih podataka kojim se ova pitanja reguliraju u više detalja zbog posebne prirode, funkcije i nadležnosti Eurojusta.“

Ova tvrdnja je dopunjena “odgovarajućom odredbom” u Uvodnoj napomeni 39 Preambule Okvirne odluke: “Nekoliko akata, usvojenih na osnovu Naslova VI Ugovora o Evropskoj uniji, sadrži specifične odredbe o zaštiti ličnih poda-taka za razmjenu ili obradu u skladu sa tim aktima. U nekim slučajevima ove odredbe predstavljaju potpun i koherentan set propisa koji obuhvata sve as-pekte zaštite podataka (principi koji se odnose na kvalitet podataka, propise o sigurnosti podataka, reguliranje prava i zaštitu za subjekte tih podataka, organizaciju nadzora i odgovornost) i reguliraju ta pitanja u mnogo više deta-lja od Okvirne odluke. Okvirna odluka ne bi trebala da ima nikakav efekat na relevatni set odredbi o zaštiti podataka u ovim aktima, posebno onim koji se odnose na funkcionisanje Europola, Eurojusta, Informacionog sistema Schen-gena (SIS- engl. akronim – “Schengen Information System”) i Informacionog carinskog sistema (CIS, engl. akronim – “Customs Information System”, kao i onih kojima se omogućava direktan pristup vlasti država članica određenim sistemima podataka drugih država članica.”


Ovo eksplicitno i jasno izuzeće iz opsega primjene Okvirne odluke je od ključ-ne važnosti za Eurojust obzirom da je nakon značajnih napora ustanovljen režim zaštite podataka koji je robustan, prilagođen specifičnim potrebama ove organizacije s visokim stepenom zaštite podataka, te bi bilo pogubno da se Eurojust mora ograničavati zbog previše uopštenih odredbi nižeg reda iz Okvirne odluke14. Ovaj instrument, generalno shvaćen u zajednici za zašti-tu podataka kao “propuštena prilika”, nakon različitih zahtijeva od uključenih aktera, nije se odrazio na specifični režimi za Eurojust, Europol i Informativni sistem Schengena.

Ovo pitanje je razjašnjeno i u pismu Michaela Kennedyija, tadašnjeg predsjed-nika Kolegija Eurojusta, upućenog gospođi Roure, izvjestiocu Evropskog par-lamenta,11. maja, 2006.godine: “Posebno bi željeli da vam skrenemo pažnju na činjenicu da propisi Eurojusta o zaštiti podataka sadrže unapređene me-hanizme zaštite za lične podatke žrtava i svjedoka, strože vremenske rokove za pohranjivanje ličnih podataka od onih koji su predviđeni u nacrtu odluke, mnogo opširnije odredbe o sigurnosti uključujući organizacione aranžmane i tehničke mjere koje pruža automatizovani sistem upravljanja predmetima koji osigurava automatsko poštivanje većine propisa o zaštiti podataka, kao i dodatne sisteme kontrole, kao što su ekstenzivno bilježenje pristupa elektron-skim spisima i hronološku kontrolu operacija (audit trail), kao i monitoring na dva nivoa od strane službenika za zaštitu podataka i Zajedničkog nadzornog odbora.

U svijetlu pomenutog, želimo da vam damo do znanja da se Eurojust ne bi protivio uvođenju obaveze kojom bi se osigirao nivo zaštite koje je jednak onom koji će se ostvarivati provođenjem okvirne odluke ( sada ili u budućno-sti, s ciljem unapređenja konzistentnosti i efikasnosti pravnog okvira zaštite podataka u trećem stubu. Međutim, bili bi veoma zabrinuti ako bi se uvela obaveza da “naši propisi budu u potpunosti usklađeni sa odlukom” (kako je formulisano u vašim predloženim amandmanima 6 i 61) jer bi se to moglo tumačiti kao nametanje potpunog usklađivanja koje bi u praksi snizilo nivo zašite koji trenutno imamo. Sigurni smo da to nije cilj koji je sadržan u vašem prijedlogu prema onome kako smo mi shvatamo sadržaj vašeg pisma.”15.

Prikazani dijagram ilustruje važeći pravni okvir u Eurojustu koji se odnosi na zašitu podataka:


U narednim odlomcima data su objašnjenja o različitim oblastima koje su po-krivene važećim odredbama o zaštiti podataka u Eurojustu.

2.2. Lični podaci koji se obrađuju u Eurojustu

Član 15 prvobitne Odluke o Eurojustu je sadržavao restriktivnu listu ličnih podataka koje Eurojust može obrađivati, a odnosi se na tri kategorije osoba: osobe koje su predmet krivične istrage, žrtve i svjedoci. Važno je napome-nuti da su ograničenja koja nameće ovaj član dvostruka: prvo, ograničava kategorije osoba na koje se odnosi; drugo, ograničava vrstu podataka koja je dozvoljena u svakoj od ovih kategorija koje su navedene u zatvorenoj listi u različitim stavovima člana 15.

Praktična primjena ovoga člana je usložena činjenicom da lista ličnih podataka koja se inicijalno nalazila u članu 15 nije bila u skladu sa odredbama o ličnim podacima u drugim pravnim dokumentima. Odluka Vijeća od 20.septembra, 2005.godine o razmjeni informacija i saradnji na krivičnim djelima terorizma16 i Okvirna odluka Vijeća o Evropskom nalogu za hapšenje (EAW17, engl. akro-nim- “European Arrest Warrant”), predviđale su da Eurojust treba da prima i vrste podataka koje nisu bile uključene u pomenutu listu.

Režim zaštite podataka u Eurojustu:robustan, efekasan i prilagođen specifičnim potrebama

Odluka o Eurojustu sadrži detaljne odred-be o zaštiti podataka (Članovi 14-25)

Dodatni propisi o primjeni Poslovnika za ope-racije koje se ne odnose na predmete (Odluka Kolegijuma iz juna, 2006. godine).

Poslovnik o obradi i zaštiti ličnih podataka (jednoglasno usvojen od strane Kolegija Euroju-sta u oktobru, 2004. godine i Vijeća u februaru, 2005.godine)

Ostali evropski instrumenti• Ugovor o EU (čl. 6)• ECHR (čl. 8)• Konvencija VE 108• EU Povelja (čl. 7-8)• Čl. 16 Lisabonskog ugovora

Naslov I: DefinicijeNaslov II: Obim primjene i struktura Naslov III: Principi opće primjene u Eurojustu Naslov IV: Poslovnik za operacije koje se ne od-nose na predmete Naslov V: Propisi za operacije obrade koje se ne odnose na predmete

• Čl. 14: Obrada ličnih podataka • Čl. 15: Ograničenja u obradi ličnih podataka• Čl. 16: CMS, indeks i privremeni radni spisi• Čl. 16a: Funkcioniranje privremenih rad-

nih spisa i indeksa• Čl. 16b: Pristup CMS-u na nacionalnom nivou • Čl. 17: Službenik za zaštitu podataka • Čl. 18: Ovlašteni pristup ličnim podacima • Čl. 19: Pravo pristupa ličnim podacima • Čl. 20: Ispravke i brisanje ličnih podataka • Čl. 21: Vremenski rokovi za pohranjiva-

nje ličnih podataka • Čl. 22: Sigurnost podataka • Čl. 23: Zajednički nadzorni odbor • Čl. 24: Odgovornost za neovlaštenu ili

netačnu obradu podataka• Čl. 25 Povjerljivost

Nova odluka o Eurojustu od 16. decembra 2008.godine osnažuje sistem zaštite podata-ka, uz preciznije definiranje odredbi i uvođe-nje nekih principa DP RoP-a u tekst.

EUROJUST


Eurojust se pominje u kontekstu Odluke o Evropskom nalogu za hapšenje18

kao ustanova koju je potrebno izvjestiti ukoliko država članica ne može za-dovoljiti vremenske rokove koji su utvrđeni u članu 17 ove Odluke. Eurojust može također posredovati u prenošenju EAW naloga od jednog organa vlasti do drugog. U oba konteksta, vrsta informacije koje je sadržana u obrascu EAW-a mora biti uzeta u obzir. Ovaj obrazac koji se nalazi priložen u Aneksu uz Odluku o Evropskom nalogu za hapšenje,19 navodi jedan broj stavki koje nisu uključene u član 15 Odluke o Eurojustu, kao što su jezici koje dotična osoba razumije; razlikovne karakteristike ili opis predmetne osobe; fotografije i/ili otisci prstiju ili detalji o kontaktu sa osobom koja može dostaviti takve podatke, ili DNK profil.

Uvodna napomena 14 Preambule revidirane Odluke o Eurojustu sažima glavne promjene koje su obuhvaćene članom 15. Zajednički nadzorno odbor je kriti-kovalo ove izmjene kao pretjerano restriktivne i stoga ih je gotovo nemoguće poštovati. Zajednički nadzorni odbor je bilo mišljenja da bi ovaj član trebalo revidirati kako bi se omogućila veća fleksibilnost, u skladu sa odrebama o stvarnim potreba u obradi podataka unutar organizacije.

U osnovi prema revidiranoj Odluci, Eurojust sada može obrađivati lične poda-take i za dodatnu kategoriju pojedinaca: osobe koje su osuđene radi krivičnog djela za koje je Eurojust nadležan. Ovo predstavlja vrlo važana dodatak, po-sebno u oblasti terorizma. Pored toga, Eurojust sada može obrađivati dodatne kategorije podataka, kao što su telefonski brojevi, adrese elektronske pošte, podaci o registraciji vozila, DNK profili, fotografije, otisci prstiju, kao i saobra-ćajne i lokacijske podatke o osobama koje su prema nacionalnom zakonodav-stvu predmetne države članice predmet krivične istrage ili krivičnog gonjenja, ili su osuđeni nakon istrage ili krivičnog gonjenja. Ove nove kategorije su ključne za Eurojust jer omogućavaju organizaciji da zakonito prima cijeli je-dan opseg informacija koje mogu biti prenesene u okviru Odluke o Evropskom nalogu za hapšenje i Odluke Vijeća o podacima o terorizmu.

Revidirana odluka se ne dotiče kratke zatvorene liste vrste podataka o žrtva-ma i svjedocima koje Eurojust može zakonito da obrađuje, a koja je ostala nepromijenjena.

Lista vrsta ličnih podataka iz člana 15 koje Eurojust može zakonito obrađivati je ostala zatvorena, suprotno tvrdnjama koje su data u prvom nacrtu prijedlo-ga četrnaest država članica. Zadržavanje ove zatvorene liste je najvjerovatnije opstalo zbog mišljenja Evropskog parlamenta20 i Evropskog nadzornika za za-štitu podataka (EDPS, engl. akronim – European Data Protection Supervisor21, koji su se zalagali da lista ostane zatvorena. Posebno, EDPS je napisao slije-deće: “Incijativa sadrži prijedlog za zamjenu ograničene liste ličnih podataka koji se može obrađivati preme članu 15 (1) i (2) sličnim listama, ali otvorenog karaktera (…). Ovakava modifikacija mijenja karakteristike liste sa negativnim efektom na zaštitu podataka i pravnu sigurnost, bez adekvatnog inheretnog razloga.


EDPS ne razumije zašto je potrebna ova izmjena, posebno jer su liste poda-taka već dovoljno opširne. Ukoliko specifična kategorija podataka nedostaje, bilo bi bolje da se ta kategorija uključi u samu Odluku. Sadašnja incijativa predstavlja dobru priliku da se to učini, kao što je prikazano u predloženom dodatku kategorije (I) u članu 15 (1). “

Očito sa stanovišta zaštite podataka, kontinuiranu upotrebu zatvorene liste ličnih podataka treba posmatrati kao dodatni mehanizam zaštite. Međutim, iz praktičnog ugla, Evropski nalog za hapšenje i Odluke o informacijama o terorizmu su stvorili nesklad između onoga što je Eurojustu dozvoljeno da se obrađuje, i što prema ovim propisima, Eurojust treba da prima. Ovaj nesklad upućuje na to da će se u skorijoj budućnosti javiti nove, zakonite potrebe. Prema sadašnjem zakonodavstvu, dodatni podaci se mogu obrađivati samo prema uslovima utvrđenim u stavu 3, člana 15 u izuzetim slučajevima i za ograničen vremenski period. Ukoliko je potreba za obradom dodatnih poda-taka više strukturalne prirode, Odluka Vijeća mora biti revidirana kako bi se ažurirala lista.

U svakom slučaju, obzirom da Eurojustov automatski Sistem upravljanja pred-metima (CMS) dozvoljava obradu kategorije podataka koje su pomenute u ranijoj formulaciji člana 15, ove izmjene su stvorile potrebu za uključivanjem novih kategorija osoba i vrste podataka u CMS.

2.3. Uslovi za obradu ličnih podataka

Član 14 Odluke o Eurojustu definira opći okvir za obradu podataka u Euroju-stu. Zbog ključne važnosti člana 14 za režim zaštite podataka u okviru Euro-justa, tri stave ovog člana su detaljno analizirana u slijedu.

2.3.1. Član 14.1: Princip nužnosti i modaliteti za obradu ličnih podataka

Član 14.1 obuhvata princip nužnosti obrade ličnih podataka u Eurojustu. Dru-gim riječima, Eurojust ima pravo da obrađuje lične podatke u onoj mjeri koja je nužna za postizanje njegovih ciljeva, a u okviru datih nadležnosti. Zato se obrada podataka opravdava na osnovu aktivnosti koje se odnose na ključne zadatke i ciljeve Eurojusta prema definiranim pravnim osnovama i kada je to neophodno u te svrhe.

Modaliteti obrade ličnih podataka su jasno definirani u ovoj odredbi; Eurojust može obrađivati podatke pomoću automatizovanih sredstava ili strukturalnih ručnih spisa. Ključno je tumačiti formulaciju o upotrebi automatizovanih sred-stava u vezi sa novim stavom 6 člana 16 Odluke, koji utvrđuje slijedeće: “Eurojust ne može uspostavljati nikakve automatizovane spise podataka za obradu ličnih podataka vezano za predmete, osim Sistema upravljanja pred-metima.” Sistem upravljanja predmetima (CMS), koji je detaljno prikazan u Odjeljku 3, postaje tako okosnica Eurojustovog sistema za obradu ličnih poda-taka u okviru pravosudne saradnje i koordinacije.


Koncept strukturalnih ručnih spisa je predmet proučavanja i internih rasprava u okviru Eurojusta i njegovog Zajedničkog nadzornog odbora. To je eleme-nat od velike važnosti obzirom na tradicionalnu upotrebu spisa od papira u pravosuđu u gotovo svim državama članicama. Stoga je od ključne važnosti za zaštitu prava pojedinaca osigurati da se na ručne predmetne spise nacio-nalnih članica Eurojusta primjenjuju isti propisi zaštite visokog nivoa koji se primjenjuju i u okviru Sistema upravljanja predmetima (CMS); u protivnom, garancije za zaštitu podataka bi lako mogle biti iznevjerene.

Da bi se ovo izbjeglo, Zajednički nadzorni odbor Eurojusta je raspravljao o ovome pitanju 2007.godine, uputivši dokument Kolegija u vezi sa primjenom propisa na ručne spise22. Dokument sadrži veoma korisnu klasifikacije koje reflektiraju razumijevanje koncepta strukturalnih ručnih spisa od strane Za-jedničkog nadzornog odbora (SJB):

“Eurojust djeluje preko Kolegijuma ili nacionalnih članova. Nacionalni članovi dobijaju radne materijale iz svojih država članica. Ovi radni materijali uključu-je i informacije lične prirode. Često se radni materijali primaju u ručnoj formi. Nacionalni član odlučuje o tome da li dati radni materijal potencijalno podliježe pod nadležnost Eurojusta. Ukoliko podliježe toj nadležnosti, nacionalni član otvara privremeni radni spis (TWF, engl. akronim – “temporary work file”). Premda se neke informacije unose i pohranjuju elektronski u sistem uprav-ljanja predmetima, nacionalni članovi također zadržavaju radne materijale u ručnom obliku.

Ove ručne spise odlikuje različit stepen strukture. Svi spisi nose oznaku pred-meta, uključujući referentni broj na naslovnoj strani. U kojoj mjeri će posto-jati daljnja struktura, npr. indeks na dokumentima u spisu, zavisi od prirode predmeta i prakse datog nacionalnog člana. Bez obzira na to, dokumenti u spisu se pohranjuju na način koji će omogućiti lako izdvajanje ličnih podataka relevatnih za dati predmet.

Nacionalni članovi zadržavaju privremene radne spise u ručnom obliku. Ovi radni spisi ne predstavljaju dio pravosudnih poslova nacionalnog člana na nje-govoj/njenoj teritoriji. Oni su dio njegovih/njenih poslova u okviru Eurojusta. Svi lični podaci koji su pohranjeni u ručnim privremenim ranim spisima pred-stavljaju lične podatke koje čuva Eurojust.

Pošto se ručni lični podaci mogu čuvati samo u strukturalnim spisima, postoje dvije alternative. Ili se ručni privremeni radni spisi kvalificiraju kao struktu-ralni spisi, ili ako to nije slučaj, onda ne postoji pravna osnova za njihovo postojanje.

Stoga nije teško zaključiti iz istraživanja prakse Eurojusta da su ovi spisi za-pravo ‘strukturirani’, premda u nekim slučajevima stepen strukture može biti ograničen.

To znači da lične informacije pohranjene u ručnim privremenim radnim spisi-ma (TWF-ovima) predstavljaju lične podatke koje Eurojust obrađuje. Stoga se


moraju poštovati ograničenja koja proističu iz člana 15. Samo kategorije ličnih podataka koje su nabrojane u članu 15 (1) i 15(2) ili, u izuzetnim okolnostima i na ograničen vremenski period drugi lični podaci koji su od trenutne važnosti za tekuću istragu, mogu biti pohranjeni u ručnim privremenim radnim spisima (TWF-ima).“

Ukratko, Zajednički nadzorni odbor je zaključio u ovom dokumentu (kao i u brojnim kasnijim dokumentima) da ručni predmetni spisi u posjedu nacional-nih članova Eurojusta ulaze u definiciju strukturiranih ručnih spisa. To znači da je obrada ličnih podataka zakonita i legitimna, ali da u svim slučajevima mora ispuniti sve uslove koje podrazumijeva režim zaštite podataka u Eurojustu.

2.3.2. Član 14.2: Princip poštivanje nivoa zaštite koji je jednak onom koji utvrđuje Konvencija Vijeća Evrope 108 i njene kasnije izmjene i dopune

Član 14. 2 utvrđuje kao referentnu vrijednost za Eurojust jedini postojeći međunarodni instrument za zaštitu podataka koje je generalno primljenljiv u svim oblastima: Konvenciju o zaštiti pojedinaca u pogledu automatske obrade ličnih podataka23. Primjena Konvencije 108 nije ograničena na bivši prvi stub, kao u Direktivi 95/46/EC24; u stvari, stubovi su “izum EU-a, a ne kreacija Vije-ća Evrope. Konvencija 108 ima ključnu ulogu u bivšem sektoru trećeg stuba, kao što se navodi i u Odluci o Eurojusta i ekvivalentnoj odluci o Europolu25. Od 26.aprila, 2011.godine Konvenciju je ratificiralo 43 zemlje i potpisale još tri zemlje26.

Član 14.2 se odnosi na Konvenciju 108 i na njene kasnije izmjene i dopune tamo gdje su na snazi u državama članicama. U tom kontekstu, potrebno je obratiti pažnju na Dodatni protokol Konvencije o zaštiti pojedinaca u po-gledu automatske obrade ličnih podataka a u vezi sa nadzornim organima vlasti i prekograničnom protoku podataka, koji je otvoren za potpisivanje u Strasbourgu 8. novembra, 2001.godine27. Od 26.aprila, 2011.godine Protokol je ratificiralo 30 zemalja i potpisalo 1228.

Svrha ovog Dodatnog protokola je da poveća nivo zaštite ličnih podataka i privatnosti unapređenjem Konvencije 108 u dvije oblasti koje nisu bile obu-hvaćene u prvobitnoj Konvenciiji, ali su u međuvrmenu postale vrlo važne komponente zaštite ličnih podataka. Prvo, Dodatni protokol omogućava osni-vanje nezavisnih nacionalnih nadzornih organa vlasti29 koje su odgovorne za osiguravanje poštivanja zakona i propisa usvojenih u skladu sa Konvencijom 108 o zaštiti podataka i prekograničnom protoku podataka. Naredno pobolj-šanje se odnosi na prekogranični protok podataka u treće zemlje. Podaci se mogu prenositi samo ako država primatelj ili međunarodna organizacija mogu da osiguraju adekvatan nivo zaštite30.

Na određeni način Dodatni protokol zatvara krug interakcije između Konven-cije 108 i Direktive. Dok je Direktiva uglavnom nadahnuta i zasnovana na principima Konvencije 10831, Protokol dodaje Konvenciji dva nova elementa za zaštitu podataka koje je primijenio veliki broj država potpisnica Konvencije,


kao i država članica koje su u međuvremenu provele Direktivu 95/46/EC. Na ovaj način Direktiva je indirektno obogatila Konvenciju 108, koja je pak poslu-žila kao početna inspiracija za stvaranje same Direktive.

Pozivanje na Konvenciju 108 i njen Dodatni protokol kao referentnu vrijednost nije samo relevantno za internu primjenu u okviru Eurojusta, što je u osnovi garantirano uvođenjem principa u odredbe Odluke o Eurojustu i propisima o zaštiti podataka32. To je također značajno za treće zemlje sa kojima bi Eurojust želio da sklopi sporazume o saradnji u okviru kojih bi se ostvarila razmjena ličnih podataka, kao što će kasnije biti objašnjeno.

2.3.3. Član 14.3: Princip kvalitete podataka

Treći stav člana 14 bavi se principom kvaliteta podataka, uključujući većinu aspekata ovog principa kako je i regulirano u članu 5 Konvencije 108. Poseb-no, ovaj stav se bavi elementima zakonitosti i korektnosti obrade podataka, proporcionalnosti i tačnosti podataka.

Proporcionalnost je utjelovljena u potrebe Eurojusta da obrađuje isključivo lične podatke koji su adekvatni, relevantni i nisu preopsežni u odnosu na svr-hu njihove obrade. Evropski zakonodavci su jasno željeli da naglase činjenicu da Eurojust može zakonito obrađivati samo podatke koji su mu neophodni za obavljanje svojih zadataka. Osnažili su ovaj princip definiranjem zatvorene li-ste podataka koji se mogu obrađivati prema članu 15 Odluke, kao i naglašava-njem da čak i dozvoljeni podaci samo mogu biti obrađeni kada se to zahtijeva u specifičnom kontekstu aktivnosti koje se vrše. Stoga se relevatnost datih po-dataka mora analizirati za svaki pojedinačni slučaj. Očito je da Eurojustu mogu biti potrebni detaljni podaci za predmet koji se na taj način koordinira, ali i manje detaljni podaci kada se jednostavno traži od jedne države članice da ubrza zahtijeve za uzajamnu pravnu pomoć koji se upućuju drugim zemljama. Stoga je pristupanje određenoj količini podataka primjereno u jednom sluča-ju, a pretjerano u drugom. To znači da kontrolor operacije obrade podatake, nacionalni član, u skladu sa članom 13. 2 propisa o zaštiti podataka33, mora pristupati podacima shodno nivou potreba u svakoj pojedinačnoj situaciji.

Elementi zakonitosti i korektnosti u obradi podataka nisu razrađeni u deta-lje. Dokument jednostavno navodi da će lični podaci koje obrađuje Eurojust biti obrađeni na korektan i zakonit način. Ovo se uglavnom može tumačiti kao naznaka da se obrada podataka mora vršiti u skladu sa važećim pravnim odredbama, uz poštovanje utvrđenih prava i obaveza strana. Član 14 propisa o zaštiti podataka bavi se istim pitanjem, naglašavajući vezu sa mandatom Euro-justa: “Lični podaci se mogu prikupljati i dalje obrađivati u kontekstu aktivnosti povezanih sa predmetima u onoj mjeri u kojoj je obrada neophodna za obav-ljanje zadataka Eurojusta u jačanju borbe protiv organizovanog kriminala.”

Pitanje tačnosti podataka je posebno interesantno za Eurojust pošto ova orga-nizacija nema vlastite predmete ili podatke, već ih dobiva od nadležnih vlasti država članica. Stoga se čini logičnim da Eurojust ne treba biti odgovoran za


verifikaciju tačnosti primljenih informacija, osim ako ne dobije određene na-znake ili otkrije razlog zbog koga može vjerovati da su informacije netačne.

Odluka o Eurojustu usvaja ovu ideju navodeći u članu 14.3 da će lični podaci koje obrađuje Eurojust “uzimajući u obzir informacije koje dostavljaju nadlež-ne vlasti država članica ili drugih partnera u skladu sa čl. 13, 26 i 26a”, biti tačni i ažurirani. Član 16 propisa o zaštiti podataka Eurojusta, kao sastavni dio Naslova IV (posvećenog pravilima o operacijama obrade predmetnih podata-ka), bavi se ovim pitanjem na jasniji i više specifičan način. Član 16 navodi da “ kada se neka informacija prenosi u Eurojust iz jedne od država članica ili neke druge vanjske stranke u kontekstu istrage ili krivičnog gonjenja, Eu-rojust se neće smatrati odgovornim za tačnost primljene informacije, ali će osigurati da od trenutka prijema informacije budu preduzeti razložni koraci da se ta informacija redovno ažurira.”Eurojust stoga preuzima odgovornost za osiguravanje tačnosti podataka od trenutka prijema podataka, i od tog trenut-ka Eurojust je obavezan da vodi računa o ažuriranju podataka.

Nadalje, ukoliko Eurojust utvrdi postojanje netačnosti u vezi sa datim poda-cima, obavezan je korigovati te informacije i obavjestiti treću stranu od koje je primio informacije34. Ova obaveza obavještavanja strana koje su inicijalno dostavile podatke Eurojustu postoji i nakon što je informacija izmjenjena na-kon zahtijeva za ispravku podataka. U toj situaciji, svi dostavljači informacija i adresanti koji su dostavljali informacije treba da budu obavješteni o promje-nama koji su izvršene u ličnim podacima35.

Opći dio propisa o zaštiti podataka koji sadrži principe o općoj primjeni u okviru Eurojusta, također sadrži odredbu o kvalitetu podataka u članu 6. Ova odredba se odnosi ne samo na situacije kada su podaci netačni, već i kada su nepotpuni. Eurojust mora preduzeti sve razložne mjere kako bi osigurao da podaci koji su netačni ili nepotpuni u svrhu obrade, budu izbrisani ili korigova-ni. Drugi stav ovoga člana donosi jedan zanimljiv elemenat, navodeći da lični podaci moraju biti pohranjeni u formi koja omogućava identifikaciju nosioca / ličnih podataka samo za period koji je neophodan u svrhe zbog kojih su ti po-daci prikupljeni ili dalje obrađivani. Ovaj elemenat je relevantan zbog toga što nakon zatvaranja nekog predmeta, lični podaci koji se odnose na taj predmet nisu više relevatni te stoga podliježu brisanju, za Eurojust može biti od intere-sa da zadrži neke opće referentne podatke u statističke svrhe36.

2.4. Princip svrsishodnog ograničavanja

Princip svrshishodnog ograničavanja, često poznatog i kao princip konačnosti, je jedan od ključnih elemenata u zaštiti podataka. Može se sažeti kao zahtjev da se podaci trebaju obrađivati u specifične svrhe i kasnije koristiti ili dalje proslijeđivati samo u onoj mjeri u kojoj to nije u suprotnosti sa prvobitnom svrhom prikupljanja podataka37.

Za Eurojust, svrha obrade podataka, kao što je već ranije pomenuto u raspravi o članu 14.1 Odluke o Eurojustu, povezana je sa njegovim ciljevima i zadaci-


ma koje ostvaruje u okviru svojih nadležnosti. Član 15 propisa o zaštiti poda-taka Eurojusta izražava princip svrsishodnog ograničavanja na veoma jasan i nedvosmislen način: “Lični podaci koje obrađuje Eurojust u okviru istraga i krivičnog gonjenja ni u kojim okolnostima neće biti obrađivani u druge svrhe.” Stoga ova odredba isključuje svaku drugu svrhu, čak i kada bi teoretski bila u skladu sa prvobitniom svrhom. Lični podaci se mogu samo koristiti u svrhu istrage i krivičnog gonjenja.

2.5. Vremenski rokovi za zadržavanje informacija u Eurojustu

Očito je od samog početka da Eurojust treba samo da čuva lične podatke koje se odnose na tekuće istrage ili krivično gonjenje u koje su uključene dvije ili više država članica u jednom ograničenom vremenskom periodu. Ovo je po-stalo veoma evidentno nakon što su evropski zakonodavci imenovali Euroju-stove predmetne spise kao “privremene radne spise” TWFs.- engl. akronim).

Opći princip koji se odnosi na pohranjivanje podataka je definiran u članu 21 (1) Odluke o Eurojustu. U njemu se navodi da će se lični podaci čuvati samo onoliko koliko je neophodno za postizanje ciljeva Eurojusta. To znači da će se potreba za zadržavanjem informacija razmatrati u trenutku zatvaranja predmeta, kada se (načelno) okončava uloga Eurojusta. Stoga, službenik Eu-rojusta za zaštitu podataka (DPO, eng. akronim – “Data Protection Officer”) uvijek savjetuje nacionalne članove da treba da pregledaju predmetne spise u trenutku kada se neki predmet zatvara. Nacionalni članovi treba da odlu-če u tom trenutku koji podaci nisu više neophodni za ispunjavanje zadataka u Eurojustu, i stoga mogu biti uništeni ukoliko su u obliku ručnih spisa i/ili izbrisani iz Sistema upravljanja predmetima (CMS, engl. akronim), a koje podatke treba zadržati. Zadržane informacije treba po mogućnosti pohraniti u Sistemu upravljanja podacima pošto to omogućava moguće povezivanje sa drugim predmetima i garantira obavještavanje o njima prilikom narednog pregleda podataka. Sistem upravljanja predmetima je tako koncipiran da osi-gurava da se Nacionalni deskovi i Službenik za zaštitu podataka automatiski obavještavaju o privremenim radnim spisima koji sadrže podatke kojima ističe rok. Vlasnik podataka može tada donijeti razložnu odluku (koja se evidentira i u sistemu) da li ti podaci treba da budu sačuvani ili izbrisani.

Pored općeg principa, član 21 (2) Odluke o Eurojustu iz 2002.godine, utvrđuje brisanja podataka ukoliko je :

a) Krivično gonjenje na koje se odnose nemoguće zbog zastare; b) Pravosudna odluka u predmetu postala konačna i obavezujuća; ili c) Koordinacija u datom predmetu sa Eurojustom nije više potrebna.

Ukoliko je jedan od gore pomenutih uslova ispunjen, podaci se ne mogu zadr-žati, osim ukoliko nisu neophodni za to da”omoguće Eurojustu da ostvari svoje ciljeve”. Ovu procjenu mora donijeti nacionalni član (kontrolor) u datim okol-nostima, zavisno od relavatnosti informacija za otvorene predmete ili tekuće istrage u državama članicama, ili u drugim okolnostima koje nalažu neophod-nost zadržavanja informacija (umjesto samo korisnih ili moguće poželjnih).


Konačno, član 21. 3 (a) naglašava potrebu stalnog monitoringa primjenljivosti uslova nabrojanih u članu 21 (2). Ovaj član nalaže provjeru svake tri godine nakon datuma prvobitnog unosa podataka.

U vezi sa “provjerom svake tri godine”, važno je napomenuti slijedeće:

• Primjenjuje se samo u okolnostima kada uslovi iz člana 21. 1 i 21. 2 nisu is-punjeni. Potreba za čuvanjem podataka se mora procjenjivati u trenutku kada se predmet zatvara, a ne samo u periodu nakon tri godine;

• Trogodišnji period se odnosi na trenutak kada su podaci obrađeni u okviru Sistema obrade podataka, a ne od trenutka kada je predmet zatvoren; i

• Procjena podrazumijeva da kontrolor mora donijeti aktivnu odluku o tome da li da se podaci izbrišu (opće pravilo), ili zadrže kada je čuvanje podataka povezano sa ostvarivanjem ciljevima Eurojusta.

Revidirana Odluka uvodi neke izmjene u sistem dok se istovremeno zadrža-va opća konstrukcija38. Uvodna napomena 15 Preambule odražava potrebu Eurojusta da produži rokove za pohranjivanje ličnih podataka kada se javi specifična potreba. Međutim, naglašava se činjenica da je takvo produženje moguće samo u vezi sa podacima kada je krivično gonjenje onemogućeno u datim državama članicama ukoliko postoji specifična potreba za pružanjem pomoći prema Odluci.

Revidirani član 21 ima za cilja da pruži određeni stepen fleksibilnosti Eurojustu u vezi sa vremenskim rokovima, ali tekstualna formulacija je veoma složena zbog neophodnog kompromisa radi postizanja sporazuma o ovako osjetljivoj temi. Provedba člana 21 će nesumnjivo otvoriti pitanja vezana za tumačenje ovog teksta.

U vezi sa ranijim nacrtom člana 21, uvedene su slijedeće izmjene:

1. U stavu 2 uveden je nova podgrupa aa) uključujući novi rok nakon koga se lični podaci ne mogu dalje obrađivati u Eurojustu: datum kada je data osoba oslobođena i sudska odluka o njegovoj kazni je postala konačna. Ovaj datim prestavlja apsolutnu zabranu; mogućnost da se ponovo razmotri potreba za zadržavanjem podataka nakon roka utvrđenog u stavu 2 je predviđena samo u stavu 3 b). Lista izuzetaka koji nisu uključeni u stav 3 b) obuhvata sve scena-rije regulirane u stavu 2, osim za novu tačku aa). To praktično znači da Euro-just mora osigurati da države članice blagovremeno dostave informacije koje se odnose na oslobađajuće odluke, jer je obrada ličnih podataka nezakonita nakon što oslobađajuća presuda postane konačna.

2. Utvrđen je novi režim za informacije koje se dostavljaju u skladu sa članom 13. 6 ili 7, koji se pominje u dva stava. Prvo, tačka c) stava 2 navodi da opći princip brisanja ličnih podataka nakon što Eurojust i države članice uzajamno utvrde da nema daljnje potrebe za koordinacijom u Eurojustu ne vrijedi u slučaju kada se na datu informaciju odnosi član 13.6 ili 7, ili kada su obuhva-ćeni instrumentima koji se odnose na pružanje informacija Eurojustu o tero-


rističkim djelima. Drugo, nova tačka d) je dodat stavu 2 kojim se otvara opća mogućnost čuvanja istih podataka (član 13,6 ili 13.7, podaci koji se odnosi na terorističke aktivnosti) u period od tri godine nakon dostavljanja Euroju-stu. Zbog ovoga će biti potrebno da se izvrše izmjene u Sistemu upravljanja predmetima na način da se podaci mogu adekvatno označavati, te da se vodi računa da postoje rokovi za reviziju ovako zadržanih podataka. Sistem uprav-ljanja podacima (CMS, engl. akronim) je programiran da vrši automatsko oba-vještavanje kako bi se opomenuli korisnici o predstojećoj reviziji podataka.

3. Tačka b) stava 3 o mogućnosti da nacionalni članovi naprave izuzetak i zadrže lične podatke nakon rokova pomenutih u stavu 2 je izmjenjena radi is-ključivanja mogućnosti kod oslobađajućih odluka. Također se precizira da kada više nije moguće krivično gonjenje radi zakonske zastare u svim državama članicama, podaci se samo mogu zadržati ako je neophodno da Eurojust pruži pomoć u skladu sa Odlukom. Tačka b) stav 3 koja se odnosi na mogućnost da nacionalni članovi naprave izuzetak i zadrže lične podatke nakon rokova na-vedenih u stavu 2 je izmijenjena u smislu da isključuje ovu mogućnost kada se radi o oslobađajućim presudama. Također se precizira da kada krivično gonjenje više nije moguće radi zakonske zastare u svim državama članicama, podaci se mogu zadržati samo ukoliko je to neophodno da bi Eurojust pružio pomoć u skladu sa onim što predviđa Odluka. Ova izmjena zahtijeva posto-janje specifične potrebe za zadržavanjem podataka u svrhu pružanja pomoći. Ovo treba shvatiti kao specifičnu “predmetnu svrhu”, a ne opću svrhu koja je definirana u članu 13. 5 do 13. 7 i koja ne podrazumijeva zahtijev za pomoć osim ako to nije indicirano.

4. Stav 5 ovog člana utvrđuje obavezu država članica da dostave Eurojustu informacije o konačnim sudskim presudama u vezi sa informacijama koje su ranije dostavljene Eurojustu, i koje nisu izmjenjene tokom revizije. Važnost ispunjavanja ove obaveze na tačan i iscrpan način od strane svake države čla-nice je još veća u svijetlu izmjena sadržanih u ovom članu.

Kada lični podaci nisu uključeni u Sistem upravljanja predmetima CMS), već se čuvaju u ručnim predmetnim spisima važe isti vremenski rokovi, ali nacio-nalni članovi ne dobivaju automatska obavještenja, kao ni Službenik za zaštitu podataka. Stoga, nacionalni članovi su odgovorni za nadzor nad poštivanjem utvrđenih rokova.

Nakon donošenja odluka o zadržavanju podataka, nacionalni člana treba da osigura da bilješka bude dodata u ručni spis u kojoj je priloženo objašnjenje odluke o zadržavanju podataka. Službenik za zaštitu podataka treba da dobije kopiju te bilješke; ukoliko ista ne bude upućena, smatraće se da obaveza na-cionalnog člana da obavijesti Službenika za zaštitu i podataka nije ispunjena. Nakon revizije u više navrata Zajednički nadzorni odbor Eurojusta se pozvao na ovu obavezu obavještavanja Službenika za zaštitu podataka kod zadržava-nja podataka u ručnim spisima.

Ova procedura je mnogo komplikovanija nego kod korištenja Sistema uprav-ljanja predmetima (CMS) koji automatski proizvodi obavještenja za nacional-


nog člana kao i za Službenika za zaštitu podataka kada nacionalni član odluči da izbriše ili zadrži lične podatke.

2.6. Sigurnost i povjerljivost obrade podataka i odgovornost za neovlaštenu i netačnu obradu podataka

Član 22 Odluke o Eurojustu bavi se temom sigurnosti podataka i definira oba-veze Eurojusta i država članica u vezi sa prenosom podataka Eurojustu, zašti-tom ličnih podataka protiv slučajnog ili nezakonitog uništenja, nenamjernog gubitka ili neovlaštenog objavljivanja, izmjena i pristupa, ili bilo kog drugog neovlaštenog vida obrade.

Kao što nalaže član 22. 2 Odluke, propisi o zaštiti podataka Eurojusta preci-znije definiraju tehničke mjere i organizacijske aspekte koji su neophodni za provođenje Odluke u vezi sa sigurnošću podataka. Posebno, član 7 propisa o zaštiti podataka bavi se ovim pitanjem i zahtijeva od Eurojusta da ustanovi sveobuhvatnu sigurnosnu politiku, uzimajući u obzir osjetljivost poslova koju obavlja jednica za pravosudnu saradnju, uključujući propise o klasifikaciji do-kumenata, provjeri osoblja koje radi u Eurojustu i mjera koje se preduzimaju u slučaju narušavanja sigurnosti.

Zapravo, Eurojust je ustanovio sigurnosne propise i politiku još 2007.godine, koje su dopunjene različitim politikama i procedurama, uključujući propise i podatake o sigurnosnoj provjeri osoblja i procedurama za upravljanje inciden-tima još iz decembra 2008.godine, odobrenim od strane Direktora administra-cije u Eurojustu. Procedure za upravljanje incidentima nameće obavezu oba-vještavanja Službenika za zaštitu podataka o svim slučajevima kada incident može potencijalno da utiče na lične podatke. Ako lični podaci pojedinaca budu kompromitirani zbog nekog incidenta, subjekti obrade podataka će biti oba-vješteni o situaciji nakon okončanja istrage, osim u slučajevima kada bi do-stavljanje takve informacije moglo prouzrokovati značajnu štetu organizaciji.

Nadalje, propisi o zaštiti podataka, glava III, u cjelosti su posvećeni pitanjima sigurnosti podataka. Razmatraju se pitanja koje se odnose na obradu poda-taka o predmetima u okviru Sistema upravljanja predmetima, sa funkcijama evidentiranja i kontrole pristupa (log fails and audit trail, engl. termini) u takvim sistemima kako bi se omogućilo da Službenik za zaštitu podataka i Zajednički nadzorni odbor obave ispravan nadzor poštivanja propisa, reviziju i kontrolu i ovlašteni pristup ličnim podacima. Član 26 regulira ovlašteni pri-stup ličnim podacima, te zahtijeva od Eurojusta da preduzme odgovarajuće tehničke mjere i organizacijski ustroj kako bi se osiguralo da samo nacionalni članovi, njihovi pomoćnici i ovlašteno osoblje Eurojusta imaju pristup ličnim podacima koje obrađuje Eurojust u okviru svojih operativnih aktivnosti a u svrhu postizanja zacrtanih ciljeva Eurojusta. Ove mjere će uzimati u obzir svr-hu prikupljanja podataka i daljnje obrade, najsavremenije sigurnosne mjere za podatke osjetljive prirode koji se koriste u radu Eurojusta, kao i zahtijeve koji su postavljeni u članu 22 Odluke o Eurojustu.


Posebno je važno napomenuti da član 22. 3 ovih propisa navodi da su naci-onalni članovi odgovorni da osiguraju uspostavljanje i poštivanje odgovara-jućeg organizacionog ustrojstva, te da tehničke i organizacione mjere koje stoje na raspolaganju Eurojustu u vezi sa predmetnim spisima treba da budu korištene na propisan način. Ovo je logičan rezultat činjenice da se nacionalni članovi smatraju “kontrolorima” procesa obrade podataka koje su povezane sa aktivnostima njihovih nacionalnih deskova39. Sigurnost je tradicionalno jedna od obaveza koju kontrolori moraju poštovati kada se radi o operacijama obra-de podataka za koje su oni odgovorni.40.

U skladu da članom 10 Konvencije Vijeća Evrope 108,41 član 24 Odluke o Euro-justu regulira režim odgovornosti za neovlaštenu ili netačnu obradu podataka. Ova odredba se poziva na nacionalno zakonodavstvo države članice na čijoj teritoriji se nalazi sjedište Eurojusta (Nizozemska, pošto je službeno sjedište Eurojusta u Hagu42) i sudove u istoj zemlji kada se radi o bilo kom pitanju odgovornosti za štetu nanesenu pojedincima koja je nastala kao rezultat neo-vlaštene ili netačne obrade podataka od strane Eurojusta.

2.7. Prava pojedinaca

U Odluci o Eurojustu, član 19 i 20, utvrđuju se prava pojedinanca u vezi sa pristupom, ispravkama i brisanjem ličnih podataka. Ova prava su ugrađena u član 8 Konvencije Vijeća Evrope 108, kao dodatne mjere zaštite za subjekte obrade podataka koje se odnosi na slijedeće elemente tih prava:

“Svakom licu će biti omogućeno:

a. da utvrdi postojanje automatizovane datoteke sa ličnim podacima, njenu glavnu svrhu, kao i identitet i uobičajeno prebivalište ili poslovno sjedište kon-trolora dateteke;

b. da u razumnim intervalima i bez pretjeranog odlaganja ili troškova dobije potvrdu o tome da li su lični podaci koji se odnose na osobu pohranjeni u au-tomatizovanoj datoteci kao i da dobije obavijest o takvoj u razumljivoj formi;

c. da dobije, u zavisnosti od slučaja, ispravku ili brisanje takvih podataka ukoliko su obrađeni suprotno odredbama domaćeg zakona kojim se regulira promjena osnovnih principa nabrojanih u članovima 5. i 6. ove Konvencije;

d. da koristi pravni lijek u slučaju da se zahtjev za potvrdu ili, zavisno od slu-čaja, obavijest, ispravku ili brisanje iz stavova b. i c. ovoga člana ne ispoštuje.“

1. Član 9.2 Konvencije 108 predviđa izuzeće od prava subjekata obrade po-dataka na slijedeći način: “Derogiranje odredaba članova 5, 6. i 8. ove Kon-vencije će se dopustiti kada je to takvo derogiranje predviđeno zakonom Strane i kada predstavlja potrebnu mjeru u demokratskom društvu koja je u interesu:a) zaštite državne sigurnosti, javne sigurnosti, monetarnih interesa države ili suzbijanja kriminalnih aktivnosti.”


2.7.1. Individualna prava i potrebe za saradnjom u pravosuđu43

Gore pomenuti član 9.2 Konvencije 108 predstavlja jasan primjer potrebe za ravnotežom između osnovnih prava pojedinaca kada se radi o ličnim podacima s jedne strane i potreba policijskih organa u kontekstu policijskih i pravosud-nih aktivnosti, s druge strane.

Uživanje individulnih prava u kontekstu djelovanja nacionalnog policijskog i pravosudnog sistema zahtijeva razmatranje specifičnih okolnosti svakog poje-dinačnog zahtijeva, uzimajući u obzir trenutni status tekuće istrage ili krivič-nog gonjenja. Od ključne je važnosti razmotriti potrebu za garantiranjem tih prava vodeći računa o tome da istovremeno ne dođe do ugrožavanja tekućih istraga ili krivičnog gonjenja. Naredni primjeri imaju za cilj da skrenu pažnju na složenost ovih situacija.

2.7.1.1. Pravo na informacije

Članovi 10 i 11 Direktive 95/46/EC bave se informacijama koje se dostavljaju subjektu obrade podataka u trenutku prikupljanja podataka ili u trenutku evi-dentiranja tih podataka. Primjena ovog principa, međutim, otvara pitanja iz perspektive praktičnog operativnog rada Eurojusta.

• Jedan od tipičnih praktičnih slučajeva u Eurojustu se odnosi na tzv “kontor-liranu isporuku”. Policijski organi vlasti mogu biti upoznati s tim da se u nekom vozilu prevozi opojna droga iz jedne zemlje u drugu, ali odlučuju da dozvole da dotično vozilo pređe granicu bez hapšenja kako bi se utvrdilo kome je namje-njena pošiljka, kao i da ako je moguće razotkriju cjelokupnu organizaciju uklju-čenu u krijumčarenje droga. Kod izvođenja ovakvih operacija često se koristi nekoliko mehanizama nadzora/praćenja istovremeno, kao što je prisluškivanje telefona, sredstva za praćenje vozila itd. na osnovu ovlaštenja pravosudnih organa zemalja koje su uključene u tu operaciju. Nepotrebno je reći da nije moguće obavjestiti subjekt obrade podataka unaprijed, ili u vrijeme evidenti-ranja takvih operacija obrade zbog mogućnosti ugrožavanja krivične istrage.

• Sličan primjer se javlja u situacijama koje uključuju prisluškivanje telefo-na- što je dosta česta praksa u ranim fazama istrage. Očito, subjekti obrade podataka ne mogu biti obavješteni o prisluškivanju telefona u trenutku kada pravosudne vlasti odobre presretanje razgovora. Možemo se upitati da li je razložno, kako to nalaže njemački zakon, obavještavati sve osobe koje su po-zvale ili koje su bile pozvane od strane određene osobe o činjenici da se njihovi razgovori prisluškuju tokom same istrage, čak ako sama istrage ne bude za-vršena pokretanjem sudskog postupka. Činjenica da osobe mogu biti obavje-štene o tome da se telefon nekog koga poznaju prisluškivao ili se prisluškuje u kontekstu krivične istrage može imati veoma negativan uticaj na ugled te osobe, čak i kada istraga nije dovela do sudskog gonjenja tog pojedinca.

2.7.1.2. Pravo pristupa ličnim podacima

Članovi 12 i 13 Direktive 95/46/EC bave se pitanjem pristupa ličnim podacima. U praksi međunarodnih istraga, sama činjenica potvrde sa određeni organi


vlasti posjeduju podatke o nekoj osobi može imati negativan uticaj na tekuće istrage.

Na primjer, ako osoba dobije informacije o činjenici da je Eurojust obrađivao informacije o njemu/njoj, ta osoba zapravo dobiva potvrdu postojanja tekuće međunarodne istrage o njemu/njoj i moguće, tamo gdje je to relevatno, orga-nizacije u kojoj ta osoba djeluje. Ova obavijest mogla bi dovesti do promjena obrasca ponašanje te organizacije, i ugroziti tekuću istragu. U praksi, izuzeća se često koriste. Praksa koja podrazumijeva indirektan pristup je dosta česta u sektoru ranijeg “trećeg stuba” i još uvijek je dozvoljena u kontekstu okvirne odluke o “trećem stubu44.”

Odluka o Eurojustu sadrži u članu 19.7 odredbu koja se odnosi na situacije u kojima pristup nije dozvoljen, ili u kojima Eurojust ne obrađuje lične podatke koji se odnose na podnosioca. U takvim slučajevima, Eurojust će jednostavno obavjesititi podnosioca da je izvršena provjera, ali bez pružanja informacija koje bi mogle otkriti da li je podnosilac poznat. Ova odredba je detaljnije objašnjena dalje u tekstu.

2.7.1.3. Pravo na prigovor

Čini se sasvim očiglednim zašto se član 14 direktive 95/46/EC koji se odnosi na pravo subjekta obrade podataka da uloži prigovor protiv obrade ličnih po-dataka, nije mogao primjeniti u ranijem sektoru “trećeg stuba”.

2.7.2. Regulacija individualnih prava u Eurojustu

Prema članu 19 Odluke o Eurojustu, pojedinci imaju pravo na pristup svojim ličnim podacima koje obrađuje Eurojust pod uslovima koji su utvrđeni u ovom članu, ili mogu zatražiti da te informacije budu provjerene. Korištenje ovog prava se ne naplaćuje. Da bi se koristilo pravo pristupa, subjekti obrade po-dataka treba da podnesu zahtijev u pismenom obliku Eurojustu ili nadležnim organima vlasti u jednoj od država članica; nadležne vlasti će prenijeti zahti-jev Eurojustu. Eurojust je dužan da riješi svaki zahtijev u cjelosti u roku od tri mjeseca od prijema.

Pravo pristupa se koristi u skladu sa zakonima države članice kojoj je zahtijev upućen. Međutim, Eurojust može odbiti pravo pristupa informacijama o su-bjektu obrade podataka, ukoliko:

(a) Takav pristup može ugroziti aktivnosti Eurojsuta; uch; (b) Takav pristup može ugroziti neku nacionalni istragu; ili(c) Takav pristup može ugroziti prava i slobode trećih strana.

U skladu sa članom 19.3 Odluke o Eurojustu, pojedinci imaju pravo da zatraže od Eurojusta da ispravi, blokira ili izbriše podatke o njima ukoliko su ti podaci netačni ili nepotpuni, ili ako je unos podataka ili njihovo pohranjivanje u su-protnosti sa članom 19 Odluke o Eurojustu. Da bi koristili ovo pravo, pojedinci treba da dostave zahtijev u pisanom obliku Eurojustu ili jednom od nadležnih tijela koja su uvrštena na listu objavljenu na web stranici Eurojusta45. Pojedin-


ci mogu odabrati kojem nadležnom tijelu će uputiti zahtijev; ovaj izbor može proizvesti značajne posljedice za sam zahtijev pošto se prava subjekta obrade podataka koristi u skladu sa zakonima države članice u kojoj je smješteno nadležno tijelo. Ukoliko subjekt obrade podataka nije zadovoljan da odlukom Eurojusta, on/ona mogu podnijeti žalbu na odluku Zajedničkom nadzornom odboru (JSB, engl. akronim). Zajednički nadzorni odbor je obavezan ispitati da li je odluka koju je donio Eurojust u skladu sa Odlukom o Eurojustu i propisima o zaštiti podataka.

2.7.3. Pitanja koja se odnose na primjenu člana 19.7 Odluke o Eurojustu

Član 19.7 Odluke o Eurojustu navodi slijedeće: “Ukoliko je pristup uskraćen, ili ako ne postoje lični podaci o podnosiocu koji se obrađuju u Eurojustu, potonji će o tome obavijestiti podnosioca da je izvršena provjera, bez davanja infor-macija koje bi mogle otkriti da li je podnosilac poznat. “

Ovaj član regulira kako rješavati zahtijeve za pristup ukoliko lični podaci nisu obrađeni. Opće pravo pristupa utvrđeno u članu 19.1 Odluke o Eurojustu na-vodi da ovo pravo mora biti korišteno prema uslovima u članu 19. Prema članu 19.4, odbijanje dozvole pristupa je jedino moguće prema uslovima utvrđenim u ovom stavu.

Član 19.7 predviđa da u situacijama odbijanja pristupa (ili eksplicitnih uslova izloženih u članu 19. 4), ili ako lični podaci nisu obrađeni, Eurojust ima obave-zu da obavjesti podnosioca o provjeri bez otkrivanja da li je podnosilac poznat. Međutim, ova odredba također podrazumijeva da se zahtijevi moraju rješavati pojedinačno, jer Eurojust mora vršiti provjeru u svim slučajevima. Stoga se podosiocia daju uvjeravanja u oba slučaja da će se zahtijevi rješavati za svaki slučaj pojedinačno, iako podnosilac neće biti obavješten o tome da li se nalazi u evidenciji.

2.7.3.1. Raison d’être člana 19.7

Kada je Odluka o Eurojustu formulirana, Vijeće je pažljivo razmotrilo formu-laciju u članu 19. 7 iz slijedećeg razloga: Odredba treba da spriječi davanja odgovora od strane Eurojusta koji bi ukazivali na to da li se vodi istraga ili ne. Ovo se smatra mjerom zaštite tekućih istraga, kao i u interesu spriječavanja krivičnih djela. Ako bi podnosioci dobivali različite odgovore od Eurojusta, u kojima bi se navodilo da podaci nisu obrađeni i da je osnova za odbijanje sadržana u članu 19. 4, mogli bi usporediti odgovore tipa « lični podaci nisu obrađeni” i, u drugom slučaju, “ da su provjere izvršene”.46

Ovakvo poređenje bi omogućilo podnosiocu da zaključi da je u drugom slučaju Eurojust pohraniio podatke o podnosiocu, ali da nije u poziciji da ih objavi. Ta osoba bi stoga zaključila da je poznata Eurojustu i da se vodi istraga o njego-vim/njenim aktivnostima. Obzirom na nadležnosti Eurojusta, borba protiv pre-kograničnog kriminala obuhvata aktivnosti koje se odnose na veoma osjetljive podatke. Vijeće je smatralo da je od velike važnosti da podnosioci ne dobivaju nikakve indikacije o tome da li su predmeti šire istrage u okviru EU-a. Stoga


je Vijeće smatralo prikladnim i srazmjernim da uvrsti generičko ograničenje na pravo pristupa u članu 19. 7 Odluke o Eurojustu u slučaju da nema ličnih podataka koje obrađuje Eurojust. Ovo ograničenje je nametnuto u interesu zašite sigurnosti države i javne sigurnosti, ili u interesu suzbijanja krivičnih djela u skladu sa članom 9 Konvencije 108.

Važno je napomenuti da slične odredbe postoje u nekim nacionalnim pravnim sistemima. Na primjer, Francuska i Belgija imaju sistem indirektnog pristupa ličnim podacima u specifičnim uslovima. Ovaj indirektni pristup se ostvaru-je preko nezavisnog tijela za zaštitu podataka. U slučaju takvog indirektnog pristupa, podnosilaci samo dobivaju potvrdu o tome da su izvršene provjere. Ne daju se nikakve daljnje informacije, bez obzira na to da li se predmetni podaci obrađuju, ili postoji osnova za odbijanje zahtijeva. Francuska i Belgija- kao i Velika Britanija i Irska- uvijek razmatraju mogućnost- «da ne potvrđuju niti negiraju posjedovanje ličnih podataka” i shodno tome koriste mogućnost jednostavno da obavijeste podnosioca i potvrde da su izvršene provjere, kao pitanje od izuzetne važnosti.47 Indirektan pristup je bio veoma važan tokom pregovora o Odluci o Eurojustu- obzirom da je bilo teško postići zajednički pristup o tome kako rješavati zahtijeve za pristup ličnim podacima - koji su doveli do formulacije člana 19.3 koji utvrđuje slijedeće: “ Ukoliko Euroujust može utvrditi koje nadležno tijelo u državi je poslalo predmetne podatke, to nadležno tijelo može zahtijevati da pravo na pristup bude korišteno u skladu sa propisima i zakonima predmetne države članice.” Ovo pitanje je također značajno uticalo na formulaciju člana 19.7 Odluke o Eurojustu.

Također je odigralo važnu ulogu u pregovorima za Okvirnu odluku o zaštiti ličnih podataka koji se obrađuju u okviru policijske i pravosudne saradnje u krivičnim predmetima48, kada su Belgija i Francuska zahtijevale uvođenje for-mulacije koja je odobrena da subjekti obrade podataka imaju pravo na dobiju potvrdu od strane kontrolora ili nacionalnog nadzornog organa vlasti u kojoj se samo navodi da li se predmetni lični podaci obrađuju ili ne, ili da je neophodna verifikacija izvršena49.

2.7.3.2. Predmeti u žalbenom postupku koje je razmatrao Zajednički nadzorni odbor Eurojusta

Kao što je već ranije pomenuto, pojedinci koji nisu zadovoljni sa odgovorom koji je dostavio Eurojust mogu podnijeti žalbu Zajedničkom nadzornom odbo-ru Eurojusta u skladu sa individualnim pravima subjekata obrade podataka.50

Da bi podnijeli žalbu, subjekti obrade podataka treba da podnesu pismeni zahtijev Sektretarijatu Zajedničkog nadzornog odbora u roku od 30 dana od prijema odluke Eurojusta o korištenju prava subjekta obrade podataka. Ovaj zahtijev treba da sadrži osnove žalbe, uz koji se prilažu odgovarajući popratni dokumenti.

Nakon što Sekretarijat Zajedničkog nadzornog tijela primi žalbeni zahtijev, obavezan je potvrditi prijem u roku od četiri sedmice i dostaviti opće informa-cije o žalbenom postupku koji je detaljno opisan u članovima 11 do 16 Akta o


Zajedničkom nadzornom odboru Eurojusta od 23, juna, 2009.godine u kome je utvrđen pravilnik (često se naziva “Pravilnik Zajedničkog nadzornog odbora”)51.

Zajednički nadzorni odbor je donio jedan broj presuda na žalbe na osnovu primjene člana 19.7 Odluke o Eurojustu; uticali su na praksu Eurojusta i sva-kako zaslužuju da budu u predmet rasprave u ovom kontekstu. U Odluci od 26. aprila 2007.godine52 u žalbenom predmetu g. S, Zajednički nadzorni od-bor je tumačio član 19. 7 i naveo da “ samo obavještavanje podnosioca čiji lični podaci nisu obrađivani od strane Eurojusta da “je provjera izvršena, bez otkrivanja rezultata provjere, praktično je jednaka odbijanju pristupa ličnim podacima. Ovo odbijanje, međutim, nije predviđeno prema članu 19. 4 Odluke o Eurojustu i stoga je u suprotnosti sa ovom odredbom. Ni jedan od razloga koji se navode u članu 19. 4 Odluke o Eurojustu za odbijanje pristupa ličnim podacima se ne odnosi na podnosioca čiji podaci nisu obrađeni od strane Eu-rojusta .(…). U svim slučajevim kada pojedinac zahtijeva pristup svojim lič-nim podacima koje Eurojust obrađuje, uključujući i one slučajeve kada podaci nisu obrađivani, Kolegij će odlučiti da ili u specifičnom predmetu otkrivanje podataka, ili nepostojanje podataka koji se odnose na podnosoca može biti u suprotnosti sa interesima Eurojusta ili jedne od države članice. Ako to nije slučaj, Eurojust će dostaviti pojedincu tražene podatke ili informacije, odnosno obavijestiti ga da nema podataka koji se na njega odnose. “

Nakon donošenja odluke po žalbi od strane Zajedničkog nadzornog odbora, Kolegij je dostavio potvrdu g. S, pojedincu koji je podnio žalbu, o tome da njegovi lični podaci nisu obrađivani u Eurojustu. Isti pristup je koristio Kolegiju Eurojusta u skorijem predmetu g. K, koji je razmatran na Općem sudu Evrop-ske unije. U presudi od 25. novembra, 2010.godine u predmetu T-277/10AJ, K protiv Eurojusta, Opći sud Evropske unije cijenio je pozitivnom činjenicu da je Eurojust dostavio toj osobi informaciju o tome da njegovi lični podaci nisu obrađivani u Eurojustu. Sud je utvrdio da ne samo da je Eurojust ispunio sve uslove utvrđene u članu 19(7) Odluke o Eurojustu, već je učinio i više od toga, pošto je dostavio detaljan odgovor na tvrdnje podnosioca i obavjestio ga da njegovi lični podaci nisu obrađivani u Eurojustu.53

Zajednički nadzorni odbor se bavimo slijedećim predmetom koji se također odnosi na primjenu člana 19.7 Odluke o Eurojustu. Odluka u predmetu g. T54 je donesena 27. aprila 2011.godine. U ovom predmetu, Zajednički nadzorni odbor je prihvatio činjenicu da je Kolegij Eurojusta razmatrao zahtijev g. T na plenarnom sastanku i da se vodila iscrpna rasprava o svim aspketima datog predmeta. U stvari, nakon rasprave uslijedio je postupak koji je Zajednički nadzorni odbor predložio i u predmetu g. S. Zajednički nadzorni odbor je izra-zio žaljenje što “odluka Eurojusta ne uzima u obzir interese u ovom predmetu ili uticaj na subjekat obrade podataka pružanjem standardnog odgovora. Niti odgovor Eurojusta koji je upućen subjektu obrade podataka niti pisana zapa-žanja dostavljena Zajedničkom nadzornom odboru ne sadrže obrazloženja na koji način otkrivanje podataka ili nepostojanje predmetnih podataka o podno-siocu koje obrađuje Eurojust mogu biti u suprotnosti sa interesima Eurojusta ili jedne od država članica.“


U Odluci Zajedničkog nadzornog odbora također se pridaje veliki značaj činje-nici da g. T nije samo zatražio pristup svojim podacima, već i brisanje tih poda-taka, blokiranje i prenošenje trećim stranama. Prema odluci Zajedničkog nad-zornog odbora, “ korištenje ovih dodatnih prava je onemogućeno na osnovu standardnog odgovora koji je dostavio Eurojust dok istovremeno nisu pruženi dokazi o interesima Eurojusta ili neke od država članica koji bi mogli ugroženi ukoliko bi Eurojust obavijestio podnosioca o rezultatima provjera koje su izvr-šene. Ovo je posebno relevatno obzirom na činjenicu da Eurojust ne posjeduje lične podatke koji se odnose na datu osobu i nije uključen ni u jedan pravni po-stupak koji se odnosi na g. T u državama članicama. Stoga se čini nemogućim da bi bilo kakva šteta mogla nastati za Eurojust radi obavještavanja subjekta obrade podataka o nepostojanju podataka u evidenciji Eurojusta. “

Zato je Zajednički nadzorni odbor donio odluku da55 Eurojust treba dostaviti predmetnoj osobi “jasan i nedvosmislen odgovor o činjenici da lični podaci koji se na tu osobu odnose nisu obrađeni u Eurojustu, kao i objašnjenje da ne po-stoje osnove za pozivanje na neka druga prava od strane te osobe. “

U zaključku, odluke Zajedničkog nadzornog odbora nisu dovele u pitanje či-njenicu da je Eurojust zapravo djelovao u skladu sa zakonom. Zajednički nad-zorni odbor je zapravo zaključio da se član 19.7 treba primjenjivati na osnovu temeljnog ispitivanja okolnosti u svakom pojedinačnom predmetu, i kada to nije od interesa za Eurojust ili predmetnu državu članicu, treba dostaviti in-formaciju predmetnom pojedincu o tome da li se njegovi lični podaci obrađuju u Eurojustu.

3. Sistem upravljanja predmetima u Eurojustu Prvobitna Odluka o Eurojustu se odnosila samo na obradu ličnih podataka u privremenim radnim spisima ( predmetnim spisima) i indeksu koji sadrže samo nekoliko segmenata informacija i olakšavaju indentifikaciju predmeta; pominje zemlja koje su uključene, vrstu krivičnog djela i još neke detalje57. Propisi Eurojusta o zaštiti podataka uvode u članu 23 koncept automatskog upravljanja predmetima, uključujući privremene radne spise i indeks. Poglav-lje III propisa o zaštiti podataka58 regulira detaljno različite aspekte obrade ličnih podataka u Sistemu upravljanja predmetima koji je postao ključni ele-menat za obradu ličnih podataka u Eurojustu.

Revidirana Odluka o Eurojustu otvara jedan broj pitanja od važnosti za Sistem upravljanja predmetima. U nekim slučajevima, nove odredbe samo “uvode” u Odluku članove iz propisa o zaštiti podataka Eurojusta. Međutim, u nekoliko slučajeva, uvode se novi elementi u tekst, od koji neki imaju značajne efekte.

3.1. Dizajn CMS-a

Stvarni dizajn (kompjutersko rješenje) Sistema za upravljanje predmetima se zasniva na Odluci o Eurojustu i propisima Eurojusta o zaštiti podataka. U stva-


ri, Sistem upravljanja predmetima je ustanovljen istovremeno kada i propisi Eurojusta o zaštiti podataka. Sistem je ustrojen na takav način da omogućava Eurojustu da:

• Postigne svoje operativne ciljeve i ispuni nadležnosti (članovi 3 i 4 Odluke o Eurojustu), pruži podršku radnim metodama Eurojusta (preko nacionalnih članova ili Kolegijuma);

• Ispuni svoje zadatke ( preko nacionalnih članova i Kolegija, članovi 6 i 7 Odluke o Eurojustu);

• Provodi odredbe o zaštiti podataka (članovi 14, 15, 16, 17 i 21 Odluke o Eu-rojustu). Sistem upravljanja predmetima je koncipiran tako da su uzeti u obzir odredbe o zaštiti podataka sadržane u Odluci u Eurojustu i propisi Eurojusta o zaštiti podataka. Ovaj koncept omogućava poštivanje pravne osnove dok isto-vremeno značajno spriječava potencijalno kršenje propisa o zaštiti podataka. Samo ranije definirane klase podataka mogu biti pohranjene u sistem, jer je onemogućen unos nedopuštenih podataka. Na primjer, Sistem upravljanja pred-metima je koncipiran na takav način da dopušta obradu samo kategorije poda-taka koji se navode u članu 15. Osigurano je i ispunjavanje obaveze u vezi sa izvještavanjem Službenika za zaštitu podataka koju sistem automatski generira.

Zapravo, kao što je već napomenuto, kada je izmjenjena i dopunjena Odluka o Eurojustu, jedan broj odredbi iz propisa Eurojusta o zaštiti podataka koji se odnose na obradu ličnih podataka u Sistemu upravljanja predmetima (članovi 23, 24, 26 i 29) su “preneseni” u Odluku o Eurojustu kako bi dali viši status reguliranju Sistema za upravljanje predmetima i osigurali punu konzistenciju između dva pravna instrumenta.

3.2. Pravna osnova Sistema za upravljanje predmetima (CMS, engl. akronim)

Član 16 Odluke o Eurojustu ustanovljuje Sistem za upravljanje predmetima i opisuje osnovnu svrhu korištenja ovog sistema. Sistem upravljanja predmeti-ma je zamišljen da bude informacioni sistem Eurojusta, koji podržava:

• Upravljanje i koordinaciju istraga i krivičnog gonjenja u u kojima Eurojust pruža pomoć, posebno kod unakrsnog upoređivanja informacija (član 16.2 (a) Odluke o Eurojustu). U praksi to znači da sistem provodi predmetni ciklus Eurojusta (registraciju predmeta, planiranje sastanaka i razmjenu poruka), omogućava unakrsno poređenje između segmenata (osoba, mjesta, itd) i au-tomatsko/manuelno otkrivanje potencijalnih veza između predmeta;

• Olakšava pristup informacijama o tekućim istragama i krivičnom gonjenju (član 16. 2(b) Odluke o Eurojustu).U praksi to znači da Sistem upravljanja predmetima olakšava i jača interakciju između nacionalnih članova (razmje-nom informacija i davanjem pristupa privremenim radnim spisima (TWF-ovi-ma, engl. akronim)i/ili unošenjem određenih informacija u Indeks, te su takve informacije dostupne svij korisnicima Sistema), kao i izradom neophodnih sta-tističkih podataka u vezi sa radom na predmetima u okviru Eurojusta;


• Omogućava nadzor nad zakonitošću i poštivanjem odredbi Odluke koje se odnose na obradu ličnih podataka (član 16. 2 (c) Odluke o Eurojustu). U stvari, Sistem upravljanja predmetima podržava i jača provođenje Odluke o Euroju-stu i propisa Eurojusta o zaštiti podataka dok istovremeno čini jednostavnijim usaglašavanje sa ovim zakonodavnim aktima.

Član 16.6 Odluke o Eurojustu zabranjuje uspostavljanje automatizovanih spisa podataka osim Sistema upravljanja predmetima. Odredba jača ključni koncept Sistema upravljanja predmetima (CMS, engl, akronim)- stvaranjem jednog jedinstvenog informacionog sistema koji sadrži pravosudne informacije, djelu-je efikasno u podršci nacionalnim organima vlasti u borbi protiv teških oblika organizovanog prekograničnog kriminala.

Član 16.5 Odluke o Eurojustu navodi da “prilikom izvršavanja svojih obave-za u skladu sa ovom Odlukom, nacionalni članovi Eurojusta mogu obrađivati podatke o pojedinačnim predmetima na kojima rade u privremenom radnom spisu. “U tom smislu, također je važno da član 16(a) Odluke o Eurojustu re-gulira pitanje vlasništva informacija sadržanih u privremenim radnim spisima, i utvrđuje pravila o pristupu privremenim radnim spisima.

Prema članu 16 (a) (1) Odluke o Eurojustu, nacionalni član je odgovoran za upravljanje privremenim radnim spisima koje je sam otvorio. Kada se radi o obradi informacija, odredba navodi da je nacionalni član obavezan da otvori privremeni radni spis za svaki pojedinačni predmet za koji se njemu/njoj do-stavljaju informacije pod uslovom da se ovaj prenos informacija obavlja u skla-du sa Odlukom ili instrumentima na koje se poziva član 13. Pored toga, ovaj član garantira diskreciju nacionalnom članu, kao vlasniku informacija koje se obrađuju u okviru privremenih radnih spisa, da odluči o o stepenu pristupa koji se odobrava drugim nacionalnim članovima ili ovlaštenom osoblju Eurojusta.

Ovaj princip podliježe dodatnoj regulaciji u članu 24. 3 propisa o zaštiti po-dataka Eurojusta, u kome se utvrđuje da će Eurojust ustanoviti automatizo-vani sistem obrade podataka koji omogućava nacionalnim članovima da zadr-že ograničen pristup podacima u privremenim radnim spisima, ili da dozvoli potpun ili djelimičan pristup nacionalnom članu ili članovima koji su uključeni u predmet na koji se spis odnosi. U praksi, sve informacije koje je primio i posjeduje nacionalni član i koje su pohranjene u privremenim radnim spisima dostupne su samo tom nacionalnom članu (lokalni dio privremenog radnog spisa) koji je odredio pristup.

Međutim, član 16(a)(1) Odluke o Eurojustu i član 24.3 propisa o zaštiti poda-taka u Eurojustu garantira nacionalnim članovima diskreciono pravo da odlu-če, zavisno od operativnih potreba, s kim da dijele informacije koje se nalaze u privremenim radnim spisima. Član 24. 3 propisa o zaštiti podataka u Eurojustu navodi da će Sistem upravljanja predmetima dozvoliti nacionalnim članovima da definiraju specifične stavke/ elemente ličnih podataka i onih koji nisu lične prirode za koje žele da daju dozvolu pristupa drugim nacionalnim članovima, pomoćnicima, ili ovlaštenom osoblju koji su uključeni u rješavanje dotičnog predmeta. Nacionalni članovi također mogu da odaberu dijelove informacije


koje žele da uvedu u Indeks u skladu sa članom 14 i 15 Odluke o Eurojustu, pod uslovom da kao minimum slijedeće stavke budu uključene u Indeks: re-ferenca za privremeni radni spis: vrsta krivičnog djela: države članice: među-narodne organizacije i tijela i/ili organi vlasti trećih država koje su uključene: učešće Evropske komisije iili drugih EU tijela i subjekata; kao i ciljevi i status predmeta (otvoren/zatvoren).

Gore navedene odredbe samo potvrđuju ključnu ideju da Sistem upravljanja podacima- posjeduje dostupne informacije, spremne za razmjenu i ustupanje kako bi se podstakla i ojačala saradnja u pravosuđu u predmetima za koje je Eurojust nadležan. Ovo postaje ključno posebno u vezi sa članovima 12, 13 i 13 (a) Odluke o Eurojustu. Cilj člana 13 i 13 (a) je da uspostavi krug informa-cija iz država članica do Eurojusta i vica versa. Ovaj krug treba da unaprijedi sinergiju između Eurojusta i država članica putem promoviranja bliže i cjelo-vitije razmjene informacija između država članica i Eurojusta. Sa stanovišta zaštite podataka važno je da svrha pružanja informacije bude drugačija od one zbog koje je Eurojust primio informaciju kako bi pružio urgentnu sarad-nju, koordinaciju ili podršku nacionalnim organima vlasti. Informacije koje se dostavljaju na osnovu ovog člana neće se smatrati, osim ako drugačije nije in-dicirano, kao zahtijev za pomoć. Umjesto toga, dodatne informacije mogu po-taknuti uključivanje Eurojusta u kasnijoj fazi, ili mogu omogućiti Eurojustu da otkrije veze između tekućih istraga u različitim državama članicama pomoću kapaciteta povezivanja unutar Sistema upravljanja predmetima u Eurojustu.

Razmatrajući ulogu Sistema upravljanja predmetima u ovom kontekstu, vri-jedno je pomena da Odluka o Eurojustu utvrđuje sistem inputa i outputa. Na osnovu člana 13 Odluke o Eurojustu, država članica dostavlja informacije (in-put koje se pohranjuju u Sistem upravljanja predmetima (CMS), i analiziraju. Kao naredni korak, u skladu sa članom 13 (a), Eurojust dostavlja informacije državi članici kao podatke koji su relevatni za određeni predmet (operativni output), i /ili kao taktičke ili strateške informacije. Zbog toga unos informacija u Sistem upravljanja podacima predstavlja ključni elemenat za uspjeh u izvr-šavanju obaveze iz člana 13 (a) Odluke o Eurojustu.

Sistem upravljanja predmetima je nezamijenljiv dio rada u Eurojustu. Sistem upravljanja predmetima dobiva još više na važnosti kada se radi o revidiranoj Odluci o Eurojustu, koja uvodi mogućnost uspostavljanja Nacionalnog koor-dinacionog sistema Eurojusta (ENCS, engl. akronim – “Eurojust National Co-ordination System”)59 za pristup Sistemu upravljanja predmetima. Ovaj novi elemenat, kombinovan sa potrebom za obradom nove vrste podataka koje navodi član 13 i davanje povratnih informacija državama članicama što je prije moguće praktično znači da Sistem upravljanja predmetima predstavlja ključni elemenat za provedbu revidirane Odluke o Eurojustu.

3.3. Ovlašteni pristup Sistemu upravljanja predmetima

Član 18 Odluke o Eurojustu nosi naziv Ovlašteni pristup ličnim podacima.Član navodi da samo nacionalni članovi, njihovi zamjenici i pomoćnici, članovi


ENCS-a (engl. akronim) (u mjeri u kojoj je uvezan sa Sistemom upravljanja predmetima u skladu sa članom 12. 6 Odluke) i ovlašteno osoblje Eurojusta može imati pristup ličnim podacima koje obrađuje Eurojust. Ovi podaci se samo mogu koristiti radi postizanja ciljeva Eurojusta u okvirima koje utvrđuje član 16, 16 (a) i 16 (b).

Sistem davanja ovlaštenja od strane nacionalnih članova za osoblje koje radi za nacionalni desk u okviru Eurojusta je ustanovljen još od oktobra 200460u skladu da članom 26 propisa o zaštiti podataka61. Nacionalni članovi koji žele da daju ovlaštenje osobi koja radi u njegovom desku (zamjenik nacionalnog člana, pomoćnik, sekretar, analitičar predmeta i asistent na upravljanju predmetima) radi pristupa Sistemu upravljanja predmetima (CMS) mora ispuniti obrazac u kome se navodi ime i funkcija osobe, kao i nivo odobrenog pristupa, te tako potpisan dostavlja se Službeniku za zaštitu podataka (DPO, engl. akronim). Službenik za zaštitu podataka potvrđuje da li ovlaštenje zadovoljava zahtijeve iz Odluke o Eurojustu, potpisuje ga i proslijeđuje Jedinici za upravljanje infor-macijama u Eurojustu (IMU, engl. akronim- “Information Management Unit”) koje daje dozvolu pristupa u CMS osobi koju je odredio nacionalni član. Važno je naglasiti da osobe koje je ovlastio nacionalni član imaju pristup privremenim radnim spisima koje posjeduje sam nacionalni član, zatim privremenim radnim spisima za koje je nacionalni član dobio pravo pristupa od strane drugog na-cionalnog deska zbog toga što je uključen u dotični predmet i u Indeks. Nivo pristupa- da li se radi samo o mogućnosti “čitanja” spisa ili ovlašteni pojedinac može da dodaje ili modificira podatke, definira nacionalni član.

Član 16(b) revidirane Odluke o Eurojustu inkorporira sistem ovlaštenja za na-cionalne članove za CMS, kao što je regulirano u članu 26 propisa o zaštiti podataka i provedeno u praksi preko Odluke Kolegija Eurojusta od oktobra 2004. godine u vezi sa osobama koje su dio nacionalnog sistema koordinaci-je, dok istovremeno uvodi dodatna pravila koja će zahtijevati neke izmjene u sadašnjem Sistemu upravljanja predmetima.62

Operativni princip se i dalje odnosi na ovlaštenja nacionalnog člana da utvrdi koje strane imaju pristup podacima njegovog nacionalnog deska, i u kojoj mjeri, prema onome kako to definira član 26 propisa o zaštiti podataka. Ovaj pristup je uvijek povezan sa podacima kojima nacionalni desk njegove/nje-ne zemlje ima pristup, umjesto sa cijelim Sistemom upravljanja predmetima. Sadašnji sistem ovlaštenja koje koriste nacionalni članovi za davanje dozvole pristupa Sistemu upravljanja podacima osobama koje su povezane sa naci-onalnim deskovima stoga se odnosi i na osobe koje su u nacionalnom koor-dinacionom sistemu, ali prvi stav člana 16 (b) revidirane Odluke uvodi neke komplicirane elemente.

Za sada svi korisnici Sistema upravljanja podacima imaju pristup cjelokupnom Indeksu, kao i podacima dostupnim nacionalnom desku u kome rade, bez ograničenja u čitanju dokumenata.63 Novi član 16 (b) omogućava nacionalnim članovima da odbiju pristup članovima nacionalnog koordinacionog sistema drugih država članica podacima koje su uveli u Indeks (član 16(b)(1)(a)), kao


i podacima koji su uključeni u privremene radne spise u njihovom posjedu, a za koje su dali dozvolu djelimičnog pristupa drugom nacionalnom desku. (član 16(b)(1)(c)). To praktično znači da je tehnički moguće ograničiti pristup kori-snika nekim dijelovima Indeksa i privremenih radnih spisa zavisno od svakog pojedinačnog slučaja što ranije nije bilo moguće. Ove nove tehničke moguć-nosti je potrebno ispitati prilikom izrade novih profila za članove nacionalnog koordinacionog sistema. Potrebno je utvrditi kako će se “odbijati pristup”. Ide-alno bi bilo da se to desi automatski u okviru Sistema upravljanja predmeti-ma i da se dozvoli nacionalnim članovima da donesu odluku prilikom unosa podataka u Sistem upravljanja predmetima, ili tokom razmjene sa drugim nacionalnim deskovima. Posljednji stav člana 16(b)(3) podrazumijeva da će ovlasti nacionalnih članova da odbiju pristup Indeksu članovima nacionalnog koordinacionog sistema drugih država članica biti ograničene kada bi to zna-čilo sprečavanja osobe da pristupi privremenim radnim spisima za koje je već dobila dozvolu pristupa od strane nacionalnog člana njegove/njene zemlje.

Član 18 je izmijenjen da bi uključio pojedince koji su povezani sa ENCS-om (engl. akronim) kao grupu korisnika koji mogu biti ovlašteni da pristupe lič-nim podacima koje obrađuje Eurojust u mjeri u kojoj su ovlašteni da pristupe Sistemu upravljanja predmetima od strane njiihovog nacionalnog člana i uzi-majući u obzir ograničenja navedena u članu 16 (b).

4. Nadzor nad internom i eksternom zaštitom podataka

Kao što je predsjednik Kolegija Eurojusta objasnio u pismu komesaru Redingu od 23. aprila 201064, provedbu propisa o zaštiti podataka Eurojusta nadzire na prvom nivou nezavisni Službenik za zaštitu podataka Eurojusta i na drugom nivou, Zajednički nadzorni odbor. Ovo tijelo prestavlja nezavisnog nadzornika a ustanovljeno je na osnovu člana 23 Odluke o Eurojustu kako bi se kolektiv-no vršio nadzor aktivnosti obrade podataka u Eurojustu. Zajednički nadzorni odbor je nadležan da nadzire sve operacije obrade podataka koje se vrše u Eurojustu; od osnovanja Eurojusta do danas ovo tijelo aktivno i djelotvorno obavlja nadzor. Tokom redovnih inspekcija vrši se nadzor nad obradom podat-ka koji se odnose na predmete, kao i na administrativne podatke i one koji se odnose na osoblje.

4.1. Interni nadzor zaštite podataka: uloga Službenika za zaštitu podataka

Član 24.1 Uredbe 45/200165 se primjenjuje da sve institucije, agencije i tijela koja djeluju u okviru sektora prvog stuba. Ovaj član ustanovio je obavezu sa “svaka institucija Zajednice i tijelo Zajednice treba da imenuju najamanje jed-nu osobu kao službenika za zaštitu podataka”. Evropski nadzornik za zaštitu podataka često ističe važnost uloge službenika za zaštitu podataka, prvo u dokumentu u koje je objašnjena njegova uloga iz novembra, 200566 i nedavno,


24.novembra 2010. godine u pismu upućenom svim direktorima i čelnicima EU institucija i agencija67 izražavajući podršku dokumentu Službenika za zaštitu podataka o “Profesionalnim standardima za službenike za zaštitu podataka u EU institucijama i tijelima koji djeluju u okviru Uredbe (EC) No 45/200168.” Ovaj dokument koji su zajedno izradili službenici za zaštitu podataka u OLAF-u ( engl. akronim) i Eurojusta, finaliziran i je usaglašen na sastanku Mreže službenika za zaštitu podataka EU institucija i tijela 14 oktobra, 2010.godine.

Član 17 Odluke o Eurojustu slijedi pristup sadržan u Uredbi 45/2001 o služ-benicima za zaštitu podataka, i navodi da će “Eurojust ustanoviti posebno imenovanog Službenika za zaštitu podataka, koji će biti član osoblja. U tom kontekstu, imenovani službenik će biti pod direktnom upravom Kolegijuma. U vršenju svojih dužnosti pomenutih u ovom članu, ovaj službenik će djelovati nezavisno. “

Službenik za zaštitu podaka je posebno imenovani član osoblja Eurojusta kome je povjeren glavni zadatak da djeluje nezavisno i osigurava zakonitost i poštivanje odredaba Odluke o Eurojust u segmentu koji se odnosi na obradu podataka, kao i primjenu svih drugih važećih propisa. Službenik za zaštitu podataka vrši sedmičnu provjeru Sistema upravljanja predmetima i sastavlja izvještaj o tim provjerama, mjesečne izvještaje o poštivanju vremenskih roko-va, i cjelolupni godišnjji pregled nivoa poštivanja propisa u cijeloj organizaciji (Kolegija i Administracije) sa statističkim podacima koji su u skladu sa stan-dardima Sistema za upravljanje predmetima. Službenik za zaštitu podataka izvještava Kolegij i Zajednički nadzorni odbor o ovim kontrolama koje se vrše u skladu sa članom 27 propisa o zaštiti podataka. Zajednički nadzorni odbor uzima u obzir ove informacije prilikom obavljanja nadzornih zadataka, poseb-no inspekcije.

Službenik za zaštitu podataka (DPO, engl. akronim) je interni revizor orga-nizacije, ali također obavlja i druge dužnosti. Svaki član osoblja u Eurojustu može prijaviti navodno kršenje nekih od odredbi kojima se regulira obrada po-dataka Službeniku za zaštitu podataka69, ili zatražiti od ovog Službenika savjet o pitanjima koja se odnose na zaštitu i obradu podataka. U slučaju navodnog kršenja propisa, Službenik za zaštitu podataka će provesti istragu u bliskoj saradnji sa svim uključenim stranama. Praktični modaliteti za istražni postu-pak koje provodi Službenik za zaštitu podataka u vezi sa funkcijama opisanim u članu 12 propisa o zaštiti podataka su definirani u Dodatnim propisima o specifičnim aspektima primjene propisa na obradu i zaštitu ličnih podataka u Eurojustu kod operacija koje se ne odnose na predmete koje je usvojio Kole-gijum Eurojusta 27. juna, 2006.godine.70

U slučaju nepoštivanja propisa, Službenik za zaštitu podataka obavještava Kolegij i direktora Administracije, i ukoliko se rješenje za problem ne može naći interno, obraća se Zajedničkom nadzornom odboru.71 Zajednički nadzorni odbor može korigovati problem ili nametnuti mjere za poboljšanje zaštite po-dataka u Eurojustu.


Jedan od najznačajnih zadataka Službenika za zaštitu podataka je da dje-luje kao veza između Eurojusta i Zajedničkog nadzornog odbora kako bi se osiguralo da članovi Zajedničkog nadzornog odbora budu dovoljno upoznati sa aktivnostima Eurojusta o pitanjima koja se odnose na zaštitu podataka i svim drugim aktivnostima koja mogu zasluživati njihovu pažnju u budućnosti. Snažna saradnja između Službenika za zaštitu podataka i Zajedničkog nadzor-nog odbora od obostrane je koristi u ispunjavanju njihovih dužnosti i osigura-vanju primjene propisa i ispunjavanju zahtijeva u zaštiti podataka.

Službenik za zaštitu podataka se povezije sa drugim organima vlasti za zaštitu podataka, službenicima za zaštitu podataka u drugim evropskim institucijama, Europolom i Evropskim nadzornikom za zaštitu podataka sa kojima razmje-njuje mišljenje i pomaže u promoviranju rada Eurojusta. Službenik za zaštitu podataka prati sve zakonodavne incijative o zaštiti podataka koje se planiraju na evropskom nivou kako bi osigurao da Eurojust bude obavješten o novinama i da ponudi vlastiti doprinost ovim prijedlozima.

4.2. Eksterni nadzor zaštite podataka: uloga Zajedničkog nadzornog odbora Eurojusta

Službenik za zaštitu podataka interno nadzire poštivanje režima o zaštiti po-dataka Eurojusta, ali postoji također i nezavisni eksterni nadzornik – Zajednič-ki nadzorni odbor. Ovo tijelo koje se sastoji od sudaca ili jednako nezavisnih članova72, ima veoma važan zadatak da “osigura da se obrada ličnih podataka obavlja u skladu sa Odlukom [Odlukom o Eurojustu]73.”

Zajednički nadzorni odbor je ustanovljen u skladu sa članom 23 Odluke o Eurojustu radi kolektivnog nadzora aktivnosti u Eurojustu koje se odnose na obradu ličnih podataka, i da bi se osiguralo da se obrada podataka obavlja u skladu sa Odlukom o Eurojustu. U svrhu ispunjavanja ovih zadataka, Za-jednički nadzorni odbor ima potpuni pristup svim spisima koji se odnose na obradu ličnih podataka. Eurojust je obavezan dostaviti sve informacije Zajed-ničkom nadzornom odboru koje ono zatraži i pružiti pomoć u izvršavanju svih zadataka Zajedničkog nadzornog odbora, kao i staviti na raspolaganje svako drugo sredstvo koje Zajednički nadzorni odbor zatraži.

Zajednički nadzorni odbor je tijelo kome se Službenik za zaštitu podataka Eurojusta obraća u slučaju nepoštivanja propisa kada Kolegijum nije riješio problem nepoštivanje propisa o zaštiti podataka u razumnom roku. Zajednički nadzorni odbor također ispituje žalbe priložene u skladu sa članovima 19.8 i 20.2 Odluke o Eurojustu, i obavlja kontrole. Ukoliko Zajednički nadzorni odbor smatra da odluka koju je donio Eurojust, ili obrada podataka, nije u skladu sa Odlukom o Eurojustu, obavijestiće Eurojust i donijeti odluku koju Eurojust mora poštovati. Odluke Zajedničkog nadzornog odbora su konačne i obave-zujuće za Eurojust. Pored toga, Zajednički nadzorni odbor dostavlja obavezno mišljenje o odredbama o zaštiti podataka u sporazumima ili radnim dogovori-ma sa EU tijelima ili sporazumima o saradnji sa trećim državama.


Zahvaljujući svom sastavu (sudci i jednako nezavisni članovi; u praksi kome-sari za zaštitu podataka), Zajednički nadzorni odbor posjeduje neprocjenjljivo stručno znanje u oblasti zaštite podatka u pravosudnom sektoru. Zbog toga što je ovo tijelo malo i upražnjava nebirokratsku praksu, Zajednički nadzorni odbor djeluje efikasno i osigurava izvrsnu komunikaciju sa Eurojustom uspr-kos veoma ograničenom budžetu. Zajednički nadzorni odbor provodi česte i redovne inspekcije koje obuhvataju operacije obrade podataka koji se odnose na predmete kao i na administrativne poslove u okviru Eurojusta, i dostavlja veoma iscrpne i detaljne izvještaje o tim inspekcijama, uz zapažanja i prepo-ruke. Ovi izvještaji su iznimno dragocjeni za organizaciju, i predstavljaju po-dršku za daljnja poboljšanja u zaštiti ličnih podataka u Eurojustu jer njiihovu provedbu pomno nadzire Zajednički nadzorni odbor.74

Specifičnosti stručne ekspertize koju posjeduju članovi Zajedničkog nadzornog odbora je također naglašena u pismu Predsjedavajućeg Zajedničkog nadzor-nog odbora, komesara Redinga od 15. decembra, 2010.god.75: “Kombinacija stručnog znanja o zaštiti podataka i razumijevanje “biznisa” koji obavlja Eu-rojust su ključni i omogućavaju razumijevanje pitanje o zaštiti podataka u kontekstu pravosudnih aktivnosti, uz potpunu svijest o svim relevatnim impli-kacijama Uzajamne pravne pomoći, Evropskog naloga za hapšenje, itd.”

U pismu komesaru Redingu od 17. decembra, 2010.godine 6, Predsjednik Ko-legija Eurojusta navodi dodatni razlog zašto je Zajednički nadzorni odbor toli-ko važan za Eurojust: “Želio bih također da istaknem činjenicu da podaci koje obrađuje Eurojust proslijeđuju nacionalni organi vlasti država članica, i nakon uključivanja Eurojusta, ponovo se vraćaju istim organima vlasti koji treba da okončaju predmetnu istragu, ili krivično gonjenje. Zato vjerujem da je povezi-vanje organa vlasti za zaštitu podataka država članica, koje trenutno garantira sistem nacionalnih izaslanika u Zajedničkom nacionalnom odboru, od ključne važnosti, posebno za svaku odluku koja se odnosi na prava pojedinaca ( npr. ispravka ili brisanje podataka) i provodi na nacionalnom nivou. “

Važno je napomenuti da Zajednički nadzorno odbor Eurojusta često komuni-cira sa drugim postojećim zajedničkim nadzornim tijelima, pohađa zajedničke sastanke i konsultira se o pitanjima od zajedničkog interesa. Takve aktivnosti su korisne radi ujednačavanja praktične primjene osnovnih principa o zaštiti podataka.

Zajednički nadzorni odbor je postao član Međunarodne konferencije komesara za zaštitu podataka na 32. Međunarodnoj konferenciji komesara za zaštitu podataka i privatnosti u Jerusalemu u oktobru, 2010. god. 8, kao i Evropske proljetne konferencije komesara za zaštitu podataka čiji domaćin je bio Evrop-ski nadzornik za zaštitu podataka i Predsjedavajući Radne grupe člana 29 za zaštitu podataka, 5. aprila, 2011. godine u Briselu.

U cilju povećanja transparentnosti u radu i pružanja javnosti više informacija o svom radu, Zajednički nadzorni odbor je objavio seriju web stranica na web stranici Eurojusta79 u 2010.godini koji uključuje informacije na svim jezici-


ma Evropske unije o ulozi Zajedničkog nadzornog odbora, pravima subjekata obrade podataka i odgovarajućim procedurama za korištenje tih prava. Tako-đer je objavljena lista organa vlasti u državama članicama kojima se pojedinci mogu obratiti u vezi sa pravima subjekata obrade podataka odnosno ličnih podataka koje obrađuje Eurojust.80

5. Razmjena ličnih podataka sa trećim državama i stranama

5.1. Pravni režim koji se odnosi na razmjenu ličnih podataka sa trećim državama i stranama u revidiranoj Odluci o Eurojustu

Uvodna napomena 21 Preambule revidirane Odluke pominje potrebu jačajanja kapaciteta Eurojusta u radu sa vanjskim stranama, uključujući treće države, Europol, OLAF81, Zajednički situacioni centar i Frontex82. Revidirani član 26 i 26 (a) utvrđuje mnogo fleksibilniji i logičniji sistem saradnje sa trećim stranama. Pravi razliku između institucija Zajednice i Unije, tijela i agencija koje dijele sličan sistem zaštite podataka i sigurnosnih propisa na osnovu evropskih stan-darda i koje propisno nadzire EDPS (engl. akronim) ili neka druga nezavisna tijela, i trećih strana i organizacija kod kojih nivo zaštite podataka i sistem nadzora može da varira i mora se procjenjivati na osnovu svakog pojedinač-nog slučaja.

Član 26 koji se odnosi na Zajednicu i EU institucije, tijela i agencije, utvrđuje mnogo fleksibilniji režim u skladu sa zaključcima sa sastanaka direktora agen-cija koje djeluju u sektoru trećeg stuba EU održanim prethodnih godina. Ovaj novi režim ne samo da dozvoljava zaključivanje sporazuma već i zaključivanje radnih dogovora. Dozvoljava agencijama prije zaključivanja takvih sporazuma ili dogovora da direktno primaju, koriste ili prenose informacije jedna drugoj, uključujući lične podatke u mjeri u kojoj je to neophodno za obavljanje zadataka.

Što se tiče trećih država i organizacija, novi član 26 (a) uglavnom zadržava sistem uspostavljen prema ranijem članu 27 Odluke o Eurojustu iz 2002. go-dine, uz nekoliko novih izmjena:

1. Stav 3 naglašava potrebu izvršavanja procjene nivoa zaštite treće strane prije zaključivanja sporazuma, uključujući odredbe o razmjeni ličnih podataka. Tekst sada upućuje na “procjenu kojom se potvrđuje postojanje adekvatnog nivoa zaštite podataka koju osigurava taj subjekat.”

2. Novi stav 4 utvrđuje potrebu da se uvrste odredbe o nadzoru nad proved-bom sporazuma, uključujući primjenu propisa o zaštiti podataka83.

Gospođa Weber, Izvjestilac LIBE odbora Evropskog parlamenta84, (Odbor za građanske slobode, pravdu i unutrašnje poslove) otvara pitanje ove dvije tač-ke, koje se pominju u stavu 3 i 4 člana 26, ali one su već postale okosnice standardne prakse Eurojusta kada se radi o sporazumima sa trećim stranama.


Međutim, pozitivno je da su ovi elementi zaštite podataka također uključeni u tekst Odluke.

3. Član 26(a) uvodi u stavovima 5 i 6 sasvim različit režim u odnosu na ono što se u članu 26 predviđa za “sestrinske organizacije EU-a”. U slučaju trećih strana, Eurojust može direktno primate informacije od tih strana, uključujući lične podatke i prije postojanja sporazuma ukoliko je to neophodno za zako-nito obavljanje zadataka. Međutim, Eurojust može samo prenositi informacije (što ne uključuje lične podatke) toj strani prije stupanja na snagu sporazuma. Okolnostima pod kojima Eurojust može prenositi lične podatke trećoj strani su jasno navedene u stavu 5 ovog člana; ti uslove se odnose na zaključivanje sporazuma koji stupa na snagu i omogućava takav prenos podataka, kao i po-trebu za prenosom podataka u pojedinačnim slučajevima u svrhu sprečavanja ili suzbijanja krivičnih djela za koje je nadležan Eurojusta.

Ova nova formulacija jasno razlaže da jedina metoda prenosa ličnih podataka trećoj strani bez postojanja sporazuma je ono što je utvrđeno ranijim čla-nom 27(6), a što je sada član 26(a)(6): samo u izuzetnim okolnostima i od strane nacionalnog člana koji djeluje u svom nacionalnom svojstvu sa ciljem poduzimanja urgentnih mjera za suzbijanje neposredne velike opasnosti koja ugrožava pojedinaca ili javnu sigurnost. Dodatna mjera zaštite sa stanovi-šta zaštite podataka postoji jer ovi izuzetni prenosi podataka, koji do sada nisu korišteni nakon uspostavljanja Eurojusta, moraju biti dokumentovani u privremenim radnim spisima datog predmeta u okviru Sistema upravljanja predmetima. Službenik za zaštitu podataka mora također biti obavješten i njegov zadatak je da potvrdi da li su takvi prenosi podataka obavljeni samo u izuzetnim i urgentnim okolnostima.85

4. Član 26 i 26(a) utvrđuje obavezu Eurojusta da obavijesti Vijeće o planovi-ma za otpočinjanje pregovora i mogućnost da Vijeće donese zaključke prema vlastitom nahođenju. Do sada nije postojala utvrđena obaveza za Eurojust da obavještava Vijeće prije pristupanja pregovorima, i suprotno sistemu Euro-pola, Eurojust je pozivao Vijeće da se uključi tek prilikom odobravanja spo-razuma. Ova nova formulacija je prilično fleksibilna, ali njeni efekti će zavisiti od načina na koji će Vijeće tumačiti mogućnost “ da donosi zaključke prema vlastitom nahođenju”. Teoretski, Vijeće može iskoristiti ovu mogućnost da iz-vrši snažan uticaj na izbor i prioritete Eurojusta, ili da daje komentare o nivou zaštite podataka u zemlji ili predmetnoj trećoj državi.

5. Nova formulacija člana 27 sadrži u prvom stavu tekst ranijeg člana 27(2). Drugi stav uvodi obavezu Eurojusta da čuva evidenciju o prenosu podataka na osnovu člana 26 and 26(a). Ova odredba je nova u Odluci o Eurojustu, ali već dugo se koristi u svim sporazumima Eurojusta86.

5.2. Eurojustov pristup u sporazumima sa trećim stranama

Jedan od najdinamičnijih kolektivnih timova koji djeluje unutar Eurojusta je Tim za vanjske odnose87 u čijem radu Službenik za zaštitu podataka aktivno


učestvuje. Ovom timu je povjereno, pored drugih zadataka, da se bavi prego-vorima o sporazumima i drugi instrumentima saradnje sa trećim državama/stranama. Ovaj tim predlaže godišnju prioritetnu listu zemalja Kolegija Euro-justa. Nakon odobrvanja ove liste od strane Kolegija, tim organizira sastanke ili studijske posjete delegacija trećih država Eurojustu. Prioritetna lista se de-finira, pored drugih elemenata, na osnovu operativnog interesa za saradnju u krivičnim istragama i krivičnom gonjenju sa datom zemljom, kao i na osnovu iskazanog interesa treće države za sklapanje sporazuma o saradnji.

Tokom dugotrajnog vremenskog perioda, Eurojustov tim za vanjske odnose je već uspostavio praksu uspostavljanja inicijalnih formalnih kontakata sa tre-ćom zemljom, dozvoljavajući Službeniku za zaštitu podataka da pribavi do-voljno informacija o postojećem zakonodavstvu i praksama koji se odnose na zaštitu podataka u toj zemlji, kao i aktivnostima postojećih nadzornih meha-nizama za zaštitu podataka. Samo ako bude data pozitivna ocjena o zaštiti podataka, kao što opisije član 26(a)(3), Tim za vanjske odnose otvara pitanja pregovora pred Kolegijumom Eurojusta, te se potom obavještava Vijeće kako predviđa član 26(a)(2).

Ovaj pristup se pokazao kao mnogo efikasniji nego započinjanje pregovora bez prethodnog rješavanja pitanja o zaštiti podataka kao što je prvobitno bio slučaj. To je dovelo do situacija kakva je trenutno u vezi sa Ukrajinom i Ru-skom Federacijom (pregoviri su počeli u 2006. godine i vode se već pet godi-na, dok su pitanja o zaštiti podataka joj uvijek nerješena).

Suprotno standardnoj praksi Europola88 koja podrazumijeva da se sklapaju oba operativna ugovora (kojima se dozvoljava razmjena ličnih podataka) i strateš-ki ugovori (koji dozvoljavaju razmjenu općih informacija), Eurojust samo otva-ra pregovore o saradnji ukoliko je utvrđeno da je razmjena podataka sa tom zemljom moguća. U suprotnom, zaključuje se Memorandum o razumijevanju.

Procjena zaštite podataka koju obavlja Službenik za zaštitu podataka uzima u obzir nekoliko važnih elemenata zaštite podataka:

1. Ratifikacija Konvencije Vijeća Evrope 108 i kasnijih izmjena i dopuna te Konvencije:

Član 26(a)(3) upućuje, kao na jedan od uslova za zaključivanje sporazuma, uključujući odredbe o razmjeni ličnih podataka, na činjenicu da predmetni su-bjekt podliježe Konvenciji Vijeća Evrope od 28. januara 1981.godine. Svakako to ne predstavlja iznenađenje pošto kao što je ranije pomenuto u Odjeljku 2.3.4, ova Konvencija predstavlja standardnu referentnu vrijednost kada se radi o nivou zaštite podataka u Eurojustu.

Kako član 14( 2) Odluke o Eurojustu također pominje kasnije izmjene i dopune ove Konvencije, Eurojust prvo provjerava da i je treća država ratificirala obje Konvencije i Dodatni protokol. Protokol se bavi sa dva veoma važna aspekta zaštite podataka: prekograničnim protokom podataka i postojanjem nezavi-


snog nadzornog tijela za zaštitu podataka. Oba ova aspekta su, kako ćemo kasnije vidjeti, ključni elementi za adekvatan nivo zaštite podataka.

Do sada su sve zemlje sklopile sa Eurojustom sporazum o saradnji, osim Sje-dinjenih Američkih Država, kao i ratificirale obje Konvencije i Dodatni protokol. Kada je zaključen sporazum između SAD-a i Eurojusta u 2006. godine89, mo-gućnost da država koja nije član Vijeća Evrope postane potpisnica Konvencije činila se veoma dalekom. Teoretski, nakon usvajanja Konvencije iz 1981.go-dine, član 23.1 ove Konvencije je omogućio pristup državama koje nisu člani-ce.90 Međutim, u praksi se nikada nije desilo da Komitet ministara pozove neku državu koja nije članica da pristupi konvenciji. Također, nije ustanovljena pro-cedura za zainteresovane države da mogu podnijeti zahtijev za pristupanje.

Ova situacija je izmijenjena odlukom Komiteta ministara Vijeća Evrope (na nivou zamjenika) koja je usvojena 2. jula, 2008.godine, i koja glasi:

1. “Prihvata se preporuka Konsultativnog komiteta Konvencije da državama nečlanicama čije zakonodavsto je usklađeno sa Konvencijom za zaštitu osoba u pogledu automatske obrade podataka ((ETS No. 108) treba dozvoliti pristup konvenciji; i

2. Saglasio se da ispita svaki zahtijev za pristup u svijetlu ove preporuke”.

Ova izmjena implicira da ako država nečlanica Vijeća Evrope donese zakone “u skladu sa” standardima utvrđenim u Konvenciji 108, biće joj dozvoljeno da pristupi Konvenciji (tj. da bude pozvana od strane Komiteta ministara). Čini se da Konsultativni komitet Konvencije prvo ispituje takve zahtijev i o tome izvještava Komiter ministara, u skladu sa članovima 19 i 20, premda takve procedure nisu najavljene. Svaka takva uloga bi dovela Konsultativni komitet u poziciju koja je analogna onoj Radne grupe EU-a za član 29 koja ima sličnu ulogu kada se radi o adekvatnosti odluka koje je donijela Evropska komisija u kontekstu Direktive 95/46/EC2.

2. Postojanje adekvatnog nivoa zaštite podataka koji osigurava treća država92:

Član 26(a)(3) utvrđuje, kao drugi uslov za zaključivanje sporazuma uključuju-ći odredbe o razmjeni ličnih podataka, procjenu kojim se potvrđuje postojanje adekvatnog nivoa zaštite podataka koje osigurava taj subjekat. U praksi, Eu-rojust preko Službenika za zaštitu podataka, provodi potpunu procjenu nivoa zaštite u svakoj onoj zemlji sa kojom namjerava da uđe u pregovore, čak i kada je ta zemlja ratificirala Konvenciju i njene Dodatne protokole. Sama ratifikacija ovih instrumenata nije jedini faktor; još je važnija pravilna primje-na ovih instrumenata u praksi i postojanje mehanizama kojima se osigura-va usklađivanje sa standardima koji su utjelovljeni u oba instrumenta Vijeća Evrope.

Koncept “ adekvatne zaštite” nije definiran u Odluci o Eurojustu ali je dobro poznat koncept u doktrini zaštite podataka koji je uveden u članu 25 Direktive 95/46/EC93 i kasnije u članu 2.1 Dodatnog protokola Konvencije 10894.


Memoranudum sa objašnjenjima u Dodatnom protokolu Konvencije 108 na-vodi jedan broj vrijednih elemenata koji treba da pomognu u razumijevanju koncepta “adekvatne zaštite”95:

“Adekvantost nivoa zaštite mora se procijenjivati u svjetlu okolnosti koje se odnose na okolnosti u kojima se vrši prenos podataka.

Nivo zaštite treba da bude procjenjen na osnovu svakog pojedinačnog slučaja za svaki izvršeni prenos ili kategoriju prenosa. Zato je potrebno ispitati okol-nosti prenosa, a posebno vrstu podataka, svrhu i trajanje obrade zbog koje se podaci prenose, zemlju porijekla i zemlju konačnog odredišta, opće i sektorske propise važečeg zakonodavstva u dotičnoj državi ili organizaciji, kao i profesi-onalne i sigurnosne propise koji su na snazi.

Procjena adekvantosti može se vršiti za cijelu državu ili organizaciju kada se dozvoljava prenos svih podataka do tih destinacija. U tom slučaju, adekvatan nivo zaštite određuju nadležni organi vlasti svake od strana.

Procjena adekvatnosti mora uzeti u obzir principe sadržane u Poglavlju II Kon-vencije i Protokola kao i do kog stepena su ovi principi zastupljeni u zemlji prijema ili organizaciji- u u mjeri u kojoj su relevantni za prenos u određenom predmetu-kao i kako subjekt obrade podataka može odbraniti vlastite interese u slučaju neusaglašenosti u specifičnom predmetu.

Konsultativni komitet Konvencije može, na zahtijev jedne od strana, dati svoje mišljenje o adekvatnosti nivoa zaštite podataka u trećim zemljama u trećoj zemlji ili organizaciji. “

Direktiva 95/46/EC ne definira koncept “adekvatnog nivoa zaštite”. Međutim, sadrži listu okolnosti koje treba uzeti u obzir prilikom procjene adekvatnosti specifičnog predmeta. One obuhvataju slijedeće:

• Prirodu podataka • Svrhu i trajanje predložene operacije obrade;• Zemlju porijekla i zemlju konačnog odredišta; • Vladavinu zakona, općih i sektorskih koji su na snazi u predmetnoj zemlji; i • Profesionalne propise i sigurnosti mjere koje se poštuju u predmetnoj zemlji.

Član 29 za Radnu grupu ( WP 29), nezavisno tijelo u kome su zastupljeni svi organi vlasti za zaštitu podataka u Evropi, ima različite dužnosti, uključujući savjetovanje Evropske komisije o pitanja koja se odnose na zaštitu podataka. WP 29 ispituje sva pitanja koja se odnose na primjenu Direktive na nacional-nom nivou radi unapređenja jednakoobrazne primjene Direktive.

WP 29 je izdala nekoliko dokumenata koji se odnose na tumačenje članova 25 i 26 Direktive, koji su objedinjeni u dokumentu objavljenom 24. jula, 1998.godine, pod nazivom- dokument WP12.97 U praksi sve odluke Zajednice koje su donesene u ovoj oblasti su počivale na kriterijima definiranim u ovom do-kumentu kao osnovi za analizu situacije u predmetnoj zemlji.


Ovaj WP 29 dokument zastupa funkcionalni pristup ovom pitanju i zasniva zaključke ne samo na prirodi propisa koji postoje u zemlji, već i na praktičnim ostvarenim rezultatima. Drži se osnovnog principa da propisi o zaštiti poda-taka doprinose zašititi osoba samo ako se primjenjuju u praksi. Stoga svaka sadržajna analiza adekvatne zaštite mora procjeniti dva osnovna elementa: sadržaj važećih propisa, kao i sredstva kojima se osigurava djelotvorna pri-mjena. Uzimajući Direktivu kao polazište i odredbe drugih međunarodnih do-kumenata, Radna grupa definira “suštinu” sadržaja principa zaštite podataka i “proceduralne/ provedbene zahtijeve”.

Osnovni sadržaj principa koji treba da bude ugrađen u postojeće pravne pro-pise je slijedeći:

• Princip ograničene svrhe: podaci treba da budu obrađeni za specifičnu svrhu i kasnije korišteni ili dalje prenošeni samo u mjeri u kojoj to nije u suprotnosti sa svrhom prenosa.

• Kvalitet podataka i princip proporcionalnosti: podaci treba da budu tačni, i kada je to neophodno, ažurirani. Podaci treba da budu adekvatni, relevantni i proporcionalni u odnosu na svrhu prenosa ili daljnje obrade.

• Princip transparentnosti: osobe treba da dobiju informacije o svrsi obrade podataka i identitetu kontrolora podataka u trećoj državi, kao i druge informa-cije ukoliko je to nužno da se osigura korektnost.

• Princip sigurnosti: kontrolor podataka treba da preduzme tehničke i organi-zacione mjere koje su primjerene u odnosu na rizik obrade podataka.

• Pravo pristupa, korekcije i prigovora: subjekt obrade podataka ima pravo da dobije kopiju svih podataka u obradi koji se na njega/nju odnose, kao i pravo da se izvrši korekcija podataka ukoliko se pokaže da su netačni. U određenim okolnostima, subjekt obrade podataka može da podnese prigovor protiv obra-de podataka koji se odnose na njega/nju.

• Ograničenja u daljnjem prenosu podataka na subjekte koji nisu ugovorne strane: daljni prenos ličnih podataka od strane primatelja orginalnh podataka može biti dozvoljen (primatelju daljenjeg prenosa podataka) samo ako drugi primatelj podliježe propisima koji osiguravaju adekvatan nivo zaštite.

Kada se radi o specifičnim obradama podataka, WP 29 smatra da su slijedeći dodatni principi neophodni:

• Osjetljivi podaci : kada se radi o osjetljvim podacima,98 potrebno je uvesti dodatne zaštitne mjere.

• Pravo “odustajanja”kada se podaci obrađuju u marketinške svrhe: kada se podaci prenose u svrhu direktnog marketinga, subjekt obrade podataka tre-bao bi imati mogućnost “ da odustane” od toga da se njegovi/njeni podaci obrađuju u takve svrhe u bilo kojoj fazi.


• Automatizovane pojedinačne odluke: kada je svrha prenosa predstavlja au-tomatsku odluku u smislu člana 15 Direktive, osoba treba da ima pravo da bude upoznata sa logičkim razlozima za ovu odluku, i potrebno je preduzeti i druge mjere kako bi se zaštitili zakoniti interesi pojedinca.

WP 29 također navodi tri kriterija koje je potrebno razmotriti u cilju procjene djelotvornosti osnovnih propisa o zaštiti podataka:

• Zadovoljavajući nivo usaglašenosti sa propisima: neki elementi, kao što je nivo svijesti kontrolora i subjekata obrade podataka, kao i postojanje djelo-tvornih i odvraćajućih sankcija, imaju važnu ulogu u postizanju zadovoljavaju-ćeg nivoa usaglašenosti sa propisima.

• Podrška i pomoć individualnim subjektima obrade podataka: osoba treba biti u mogućnosti da koristi svoja prava brzo i djelotvorno bez značajnih troškova. U tom smislu potrebno je da postoje institucionalni mehanizmi koji će omo-gućiti ispitivanje prigovora. U Evropi ovu funkciju obavlja nezavisni nadzorni organ vlasti, ali dopušteni sui drugi sistem u trećim državama pod uslovom da su podrška i pomoć subjektima obrade podataka garantirani.

• Odgovarajući pravni lijek za oštećene strane: potrebno je ustanoviti od-govarajuće sisteme kako bi se omogućio pravni lijek za oštećene strane kod nepoštivanja propisa. Ovo predstavlja osnovni elemenat koji podrazumijeva nezavisno presuđivanje ili arbitražu, te dopušta plaćanje kompenzacija i na-metanje sankcija kada je to potrebno.

Prilikom procjene nivoa zaštite koje osigurava treća država i prema zahtije-vima iz člana 26 (a)( 3) Odluke o Eurojustu, Službenik za zaštitu podataka u Eurojustu dostavlja detaljan izvještaj o gore pomenutim principima, a na osnovu postojećeg zakonodavstva i prakse u relevatnoj trećoj državi. Izvještaj obuhvata i dokumentaciju koju dostavlja treća strana a koja se odnosi na va-žeće zakonodavstvo i aktivnosti nadzornog organa vlasti za zaštitu podataka ili neki drugi relevantni mehanizam. Kada je to neophodno, Službenik za zašti-tu podataka poduzima studijsku posjetu, često zajedno sa Predsjedavajućim Tima za vanjske odnose. Delegacija Eurojusta posjećuje treće države da se uvjeri “ na licu mjesta” o situaciji u toj zemlji i da se bliže upozna sa važećim propisima i procedurama.

5.3. Eurojustov model sporazuma

Prilikom sklapanja sporazuma sa trećim zemljama, Eurojust zasniva nacrt ugovora na modelu sporazuma o saradnji sa trećim zemljama. Ovaj model sadrži odredbe koje se smatraju esencijalnim i nužnim za Eurojust i Zajednički nadzorni odbor. Nakon stupanja na snagu revidirane Odluke o Eurojustu, sma-tralo se nužnim preispitati postojeći model sporazuma i ugraditi promjene koje su sadržane u revidiranoj verziji Odluke. Istovremeno, iskorištena je prilika da se napravi poboljšanje teksta u svjetlu pouka stečenih tokom pregovora koji su obavljeni u proteklim godinama. Model revidiranog sporazuma zajednički su izradili Službenik za zaštitu podataka i Pravna služba Eurojusta. O njemu


se raspravljalo u okviru Tima za vanjske odnose 14. juna, 2010. godine, a predstavljen je Zajedničkom nadzornom odboru 17.juna, 2010.godine. Nakon uvrštavanja sugestija koje je dao Zajednički nadzorni odbor, model je pred-stavljen Kolegiju 13. jula, 2010. godine. Kolegij je odobrio revidirani model sporazuma 13.jula, 2010.godine. Revidirani model sporazuma uzima u obzir sve elemente pomenute u Odjeljku 5.1. Sa stanovišta zaštite podataka, slije-deći elementi zaslužuju razmatranje:

• Kao i u ranijoj verziji modela sporazuma i prema zahtijevima sada sadr-žanim u članu 27(2) Odluke, tekst sadrži član koji zahtijeva da strane vode evidenciju o prenosu i prijemu podataka koji se prenose u okviru sporazuma, uključujući navođenje razloga za prenos.

• Unesene su dodatne odredbe o prenosu posebnih kategorija podataka i dalj-njem prenosu podataka.

• Uzimajući u obzir zahtijev iz člana 26(a)(4) Odluke da je potrebno ugraditi odredbe o nadzoru nad provedbom sporazuma, uključujući provedbu propisa o zaštiti podataka, revidirani model sporazuma pojačava postojeće odredbe o redovnim konsultacijama između tijela i organa za zaštitu podataka obje strane i nadzora nad provedbom, uz dodatnu odredbu o nadzoru provedbe. Ova nova odredba predviđa zajedničku godišnju reviziju provedbe sporazuma, i osigurava mehanizam za praćenje svakog pitanja koje se može javiti tokom te revizije.

• Odredba koja se odnosi na sporove je pojednostavljena u skladu sa formu-lacijama teksta u nekim od najskorijih sporazuma zaključenih sa Eurojustom.

5.4. Sklopljeni sporazumi99 i tekući pregovori

Nakon što se uspješno okončaju pregovori o formulaciji sporazuma između Tima za vanjske odnose i delegacije predmetne države, potrebno je da nacrt sporazuma odobri Kolegij Eurojusta. Nakon toga, nacrt se dostavlja Zajednič-kom nadzornom odboru radi davanja mišljenja prije upućivanja Vijeću Evrop-ske Unije na odobrenje. Ova procedura je definirana u članu 26(a)(2) revidi-rane Odluke: “ Ovakvi sporazumi se mogu sklapati samo nakon konsultacija Eurojusta sa Zajedničkim nadzornim odborom u vezi sa odredbama o zaštiti podataka i nakon odobrenja Vijeća, izglasanog kvalificiranom većinom. “

Tim za vanjske odnose vodi računa o tome da Zajednički nadzorni odbor bude propisno obavješten tokom cjelokupnog postupka pregovora, kao i o situaciji u dotičnoj zemlji i pitanjima o kojima se raspravlja tokom pregovora kako bi se uvjerili da se pitanja o zaštiti podataka razmatraju propisno i balgovreme-no. Vrše se zvanične konsultacije sa Zajedničkim nadzornim odborom prije okončanja pregovora. Nakon toga, Zajednički nadzorni odbor daje svoje mi-šljenje100 koje se proslijeđuje Vijeću zajedno sa nacrtom sporazuma u verziji koju je odobrio Kolegij Eurojusta.


Eurojust ima potpisan sporazum o saradnji sa Europolom. Ovaj sporazum je potpisan 09. juna, 2004.godine i revidiran 1. oktobra, 2009.godine. Eurojust ima sporazume o saradnji sa OLAF-om (eng. akronim). Ovaj sporazum je pot-pisan 24. septembra, 2008.godine.

Do danas Eurojust je također potpisao sporazume sa Norveškom (2005), Ir-skom (2005), SAD (2006), Republikom Hrvatskom (2007), Švicarskom i Biv-šom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom (oba zaključena 2008.god.).

Eurojust je potpisao nekoliko memoranduma o razumijevanju. Ovi memoran-dumi ne podrazumijevaju razmjenu ličnih podataka. Potpisan je memorandum sa Evropskom mrežom za pravosudnu obuku (2008), Ibero-američkom mre-žom za međunarodnu pravnu saradnju (Iber-RED) (2009), CEPOL (2009) i UN Uredom za droge i kriminal (UNODC, engl. akronim) (2010).

U trenutku pisanja ovog teksta Eurojust vodi pregovore sa Ukrajinom i Ruskom Federacijom. Ovi pregovori su započeti još 2006.godine za vrijeme prijašnjeg režima i još uvijek se bave rješavanjem raznih pitanja o zaštiti podataka. Po-red toga, Eurojust je započeo pregovore sa Liechtensteinom prema proceduri utvrđenoj u revidiranoj odluci o Eurojustu. Pošto je Tim za vanjske odnose obavio pripremne radnje prije zvaničnog početka pregovora, očekuje se da će sporazum biti zvanično potisan tokom 2011. godine.

Eurojust također održava kontakte sa većim brojem trećih država koje su iska-zale interes za zaključivanje sporazuma sa Eurojustom u budućnosti. Neke od trećih zemalja uključuju Moldaviju, Crnu Goru, Cape Verde, Bosnu i Hercego-vinu, Albaniju, Srbiju i Izrael. Naredni koraci u unapređenju odnosa sa trećim zemljama će zavisiti od pozitivne procjene nivoa zaštite podataka u svakoj od ovih trećih država.

6. Budućnost nakon Lisabona Kao što je rečeno na početku, ovaj dokument ima za cilja da prikaže i rasprav-lja o režimu zaštite podataka koji se trenutno primjenjuje u Eurojustu, kao i detaljima sadašnjeg sistema nadzora. Međutim, čini se neprimjernim završiti dokument bez promišljanja o tome kakva će biti praksa zaštite podataka u Eurojustu u budućnosti.

U januaru 2010.godine na Evropski dan zaštite podataka, komesar Redin je održao govor u Evropskom parlamentu101 pod nazivom “Izazovi koji stoje pred Evropskom Unijom”. U svom govoru komesar Reding je naglasila potrebu uvo-đenja osnovnih principa zaštite podataka u sve oblasti u nadležnosti Evropske unije, uključujući policijsku i pravosudnu saradnju u krivičnim predmetima i vanjskim odnosima Evropske unije.

Ova izjava ne iznenađuje pošto je Program iz Štokholma već ukazao na po-trebu sveobuhvatne strategije za zaštitu podataka unutar Evropske unije, kao i u njenim odnosima za drugim zemljama102. Što je još važnije, član 16103 Li-


sabonskog ugovora104 utvrđuje novu opću pravnu osnovu za zaštitu podataka koja više nije ograničena postojanjem stare “strukture stubova” .

Postojanje ovog člana zajedno za činjenicom da je ukinuta ranija “struktu-ra stubova” mnogi tumače kao dobru priliku za uspostavljanje jednog općeg sveobuhvatnog instrumenta za sve oblasti aktivnosti unutar Evropske unije105. Međutim, Dekleaacija 21 uz Ugovor navodi da će možda biti neophodni speci-fični propisii o zaštiti ličnih podataka u oblasti pravosudne saradnje u krivičnim predmetima i policijskoj saradnji zbog specifične prirode ovih oblasti; slične argumente su ponudili različiti akteri, kao što su Eurojust i Europol.106.

U kontekstu tekuće revizije postojećeg pravnog okvira koji se odnosi na zašti-tu podataka, Evropska komisija je organizirala jedan broj sastanaka i konsul-tacija ključnih aktera u kojima je Eurojust aktivno učestvovao. Eurojust je u više navrata ponovio svoj stav107 o potrebi razmatranja osjetljive prirode ope-rativnih aktivnosti i specifičnosti obrade podataka u ovoj oblasti što u cjelosti opravdava postojanje propisa posebno prilagođenih i podržava zadržavanje sadašnjeg sistema zajedničkog nadzora.

Zajedničko nadzorno tijelo je skrenulo pažnju na čvrstinu i prilagođenost po-stojećih propisa o zaštiti podataka u Eurojustu, te je aktivno promoviralo za-državanje specijalizovanog sistema nadzora koji je ustanovljen u okviru Eu-rojusta.

U novembru, 2010.godine Komisija je izdala Kominike u kome je pozvala na sveobuhvatan i koherentan pristup zaštiti ličnih podataka u Evropskoj uniji108 koji bi garantirao da osnovno pravo zaštite podataka osoba bude poštovano. Kominike ne isključuje potrebu za specifičnim propisima za zaštitu podataka u okviru policijske i pravosudne saradnje u krivičnim stvarima. Zaključci Vijeća o ovom Kominikeu109 su još više naglasili ovo pitanje.

Revizija koju je inicirao komesar Reding je veoma ambiciozan projekat i ne-sumnjivo će proći dosta vremena prije ostvarivanja krajnjih rezultata. Mnogo-brojni akteri, uključujući Eurojust, pomno i sa velikim interesovanjem prate razvoj događaja. Možemo se samo nadati da će predviđena revizija donijeti pozitivne rezultate za građane u smislu Slobode, Sigurnosti i Pravde.


Bilješke1 Diana Alonso Blas je zaposlena u Eurojustu kao Službenik za zaštitu podata-ka od novembra 2003. godine. Mišljenja iznesena u ovom dokumentu su njena lična, i ne izražavaju nužno stavove Eurojusta. 2 Odluka Vijeća od 28. februara, 2002.godine kojom se uspostavlja Eurojust s ciljem osnaživanja borbe protiv teških oblika kriminala, OJ L 63, 6.3.2002, str. 1, koja se često naziva i “Odluka o Eurojustu”. 3 Eurojust je rješavao 202 predmeta u 2002.godini i 1424 u 2010.godini; 503 predmeta je evidentirano do 30. aprila, 2011.godine. 4 U pitanju je četrnaest zemalja: Belgija, Češka Republika, Estonija, Španija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Slo-venija, Slovačka i Švedska; vidjeti dokument Vijeća DS 1092/07.5 Odluka Vijeća 2009/426/JHA od 16. decembra, 2008.god, OJ L 138, 4.6.2009, str..14, koju često nazivaju “revidirana Odluka o Eurojustu”. Za detaljnu anali-zu elemenata zaštite podataka u revidiranoj Odluci o Eurojustu, vidjeti ALON-SO BLAS, D., The new Council Decision strengthening the role of Eurojust: does it also strengthen data protection at Eurojust?, objavljeno u knjizi “Data Protection in a Profiled World,” izdavač -GUTWIRTH, S., POULLET, Y. and DE HERT, P., Springer, 2010, str. 193-210.6 Direktiva 95/46/EC Evropskog parlamenta i Vijeća od 24. oktobra, 1995. go-dine o zaštiti osoba u pogledu obrade ličnih podataka i slobodnog protoka tih podataka, OJ L 281, 23.11.1995, str.. 0031-0050, često nazvana “Direktivom”. Radi smjernica o tumačenju i analizi Direktive, vidjeti KUNER, C., European Data Privacy Law and Online Business, Oxford University Press, 2003.god.7 Direktiva ve 2002/58/EC Evropskog parlamenta i Vijeća od 12.jula 2002.god. koja se odnosi na obradu ličnih podataka i zaštitu privatnosti u sektoru elektronske komunikacije (Direktiva o privatnosti i elektronskoj komunikaciji), OJ L 201, 31.7.2002, str.. 37–47, često poznata pod nazivom “Drirektiva o e- privatnosti “”.8 Uredba (EC) 45/2001 Evropskog parlamenta i Vijeća od 18.decembra, 2000.god. o zaštiti osoba u pogledu obrade ličnih podataka u institucijama i tijelima Zajed-nice i slobodnom protoku tih podataka OJ L 008, 12.01.2001, str.. 0001 – 0022.9 OJ C 68, 19.3.2005, str. 1. Ovi propisi se interno unutar Eurojusta nazivaju “propisi o zaštiti podataka”.10 Radna grupa je ustanovljena na osnovu člana 29 Direktive 95/46/EC. To je nezavisno evropsko savjetodavno tijelo za zaštitu podataka i privatnosti. Zadaci ovog tijela su opisani u članu 30 Direktive 95/46/EC i članu 15 Di-rektive 2002/58/EC. Sekretarijat (Osnovna prava i državljanstvo) je u okviru Direkcije D, Evropske komisije, Generalna direkcija za pravosuđe, slobodu i sigurnost, B-1049 Brussels, Belgium, Office No LX-46 01/190. Web stranica: http://ec.europa.eu/ justice_home/fsj/privacy/index_en.htmc


11 Radna grupa za policiju i pravosuđe je osnovana kao radna grupa Konferen-cije organa vlasti za zaštitu podataka u Evropi. Njen zadatak je da vrši nadzor i ispita trendove razvoja u oblasti policijskog rada i provedbe zakona u cilju od-govora na sve veće izazove u zaštiti osoba u pogledu obrade ličnih podataka. 12 WP 168, dostupno na slijedećoj adresi: http://ec.europa.eu/justice_home/fsj/privacy/docs/wp-docs/WP 1682009/wp168_en.pdf.13 Okvirna odluka Vijeća 2008/977/JHA od 27.novembra, 2008.godine, OJ L 350, 30.12.2008, str..60, ponekad je zovu “Okvirna odluka trećeg stuba”.14 Za više informacija o raspravi o Okvirnoj odluci, mišljenjima od 19.decem-bra, 2005.godine, 29. novembra, 2006.god i 27.aprila, 2007.god. Nadzornika za zaštitu podataka Eurojusta o ovom instrumentu (treće Mišljenje je objav-ljeno u OJ C 139, 23.06.2007, str. 1; prvo Mišljenje se može naći u OJ C 47, 25.2.2006, str. 27; drugo Mišljenje je dostupno na web stranici EDPS-a :www.edps.europa.eu) kao i članak ALONSOA BLASA, D., First pillar and third pillar: Need for a common approach on data protection?, objavljeno u GUTWIRTH, S. et al. (ed), Rein- venting data protection?, Springer Science+Business Me-dia B.V., 2009, str. 225-237.15 Citat iz pisma od 11.maja, 2006.godine autora Michael Kennedyja za gospo-đu Roure, Izvjestioca u Evropskom parlamentu. 16 Odluka Vijeća 2005/671/JHA od 20.septembra, 2005.god o razmjeni infor-macija i saradnji u pogledu terorističkih krivičnih djela, OJ L 253, 29.9.2005, str. 22.17 Okvirna odluka Vijeća od 13.juna, 2002.god o Evropskom nalogu o hap-šenju i postupku predaje između država članica (2002/584/JHA), OJ L 190,18.7.2002, str. 118 Vidjeti član 17.7 Okvirne odluke o Evropskom nalogu za hapšenje.19 Tekst Evropskog naloga za hapšenje na svim jezicima može se naći na slije-dećoj stranici: http://www.consil-ium.europa.eu/cms3_Applications/applicati-ons/PolJu/details.asp?lang=EN&cmsid=545&id=134.20 Mišljenje dato 2. septembra, 2008.god. (Izvjestilac gospođa Weber).21 Mišljenje Evropskog nadzornika za zaštitu podataka od 25. aprila, 2008.god. o revidiranju Odluke o Eurojustu.22 Dokument pod nazivom Ručno obrađeni spisi u Eurojustu, autora Davida Smitha, predstavnika Komesara za informacije iz Velike Britanije, aktivnog u tadašnjem Zajedničkom nadzornom tijelu Troika, od 9.februara, 2007.god.23 Konvencija je otvorena za potpisivanje 28.januara, 1981.god. u Strasbour-gu, poznata je i pod nazivom “Konvencija 108.” 24 Vidjeti članove 3 i 13 Direktive.


25 Vidjeti uvodne napomene 11 i 14 preambule i član 27 Odluke Vijeća od 6.aprila, 2009.go. kojom se ustanovljuje Evropski policijski ured (EUROPOL), OJ L 121, 15.5.2009, str. 37-66.26 Za potpuni pregled ratifikacija i potpisa vidjeti: http://Conventions. coe.int/Treaty/Commun/ChercheSig.asp?NT=108&CM=1&DF=&CL=ENG.27 Tekst Dodatnog protokola je dostupan na slijedećeoj adresi: http://conven-tions.coe.int/ Treaty/EN/Treaties/Html/181.htm.28 Za potpuni pregled ratifikacija i potpisa vidjeti: http://conventions. coe.int/Treaty/Commun/ChercheSig.asp?NT=181&CM=2&DF=&CL=ENG.29 Veoma zanimljivu studiju o ulozi i funkcijama nadzornih organa vlasti, vidjeti u Poglavlju 5 pod nazivom”Pravni instrument i regulatorne agencije,” autori RAAB, C. i BENNETT, C., The Governance of Privacy, MIT Press, 2006 (drugo i izmijenjeno izdanje).30 Za više informacija pogledati izvještaj sa objašnjenjima uz Dodatni protokol: http://conventions.coe.int/Treaty/en/Reports/Html/181.htm.31 Vidjeti uvodnu napomenu 11 Preambule Direktive 95/46/EC: “budući da principi zaštite prava i sloboda pojedinaca, posebno pravo na privatnost koje je obuhvaćeno ovom Direktivom, daju sadržaj i jačaju načela iz Konvencije Vijeća Europe od 28. januara 1981.god. za zaštitu pojedinaca u vezi s auto-matskom obradom ličnih podataka.” 32 Vidjeti fusnotu 9 za potpunu referencu.. 33 Član 13.2 propisa o zaštiti podataka Eurojusta glasi: “Nacionalni članovi koji obrađuju lične podatke koji se odnose na pojedince određuju svrhu i sredstva obrade podataka te se stoga smatraju kontrolorima, ili, gdje je primjenljivo, sukontrolorima.”34 Vidjeti član 16.2 propisa o zaštiti podataka Eurojusta. 35 Član 22 propisa o zaštiti podataka Eurojusta glasi:”Eurojust će ustanovi-ti odgovarajuće tehničke mjere kako bi osigurao da u slučaju kada Euroust ispravlja, blokira ili izbriše lične podatke na osnovu zahtijeva, lista dostavljača informacija i adresanata ovih podataka će se automatski pojaviti.U skladu sa članom 20(5) Odluke o Eurojustu, kontrolor je obavezan da obavjesti sve one koji su uključeni u tu listu o promjenama izvršenim u ličnim podacima.”36 Isti elementa je uključen u član 5, slovo e Konvencije 108: “Lični podaci koji se automatski obrađuju će biti: e) sačuvani u obliku koji omogućava identifi-kaciju subjekta podataka za period koji nije duži od onog koji je potreban u svrhu u koju se pohranjuje. “37 Vidjeti također član 5, slovo b, Konvencije 108: “Lični podaci koji se auto-matski obrađuju će biti: b)pohranjeni u specifične i zakonite svrhe i neće se koristiti na način koji nije u skladu sa ovim svrhama.”


38 Za detaljnu analizu elemenata zaštite podataka u revidiranoj Odluci o Eu-rojustu, vidjeti a ALONSO BLAS, D., The new Council Decision strengthening the role of Eurojust: does it also strengthen data protection at Eurojust?, objavljeno u knjizi Data Protection in a Profiled World, priredili GUTWIRTH, S., POULLET, Y. and DE HERT, P., Springer, 2010, str. 193-210.39 Vidjeti član 13.2 propisa o zaštiti podataka. 40 Vidjeti npr. član 17 Direktive 95/46/EC: “Države članice moraju provesti odgovarajuće tehničke i organizacione mjere u svrhu zaštite ličnih podataka protiv slučajnog ili nezakonitog uništenja ili nenamjernog gubitka, izmjene, neovlaštenog otkrivanja ili pristupa, posebno kada obrada podataka uključuje prenos podataka putem mreže, kao i protiv nezakonitih oblika obrade. Uzima-jući u obzir najsavremeniji tehnički razvoj i troškove provedbe, takve mjere treba da osiguraju nivo sigurnosti koji je proporcionalan rizicima koje donosi obrada i prirodi podataka koji se obrađuju.“41 Član 10 Konvenciji Vijeća 108 glasi: “Svaka Strana se obavezuje da će uspo-staviti odgovarajuće mehanizme sankcija i pravnih lijekova u slučaju kršenja odredbi domaćeg zakona koji regulira primjenu osnovnih principa zaštite po-dataka navedenih u ovom poglavlju.” Za detaljnu raspravu o ovom članu Kon-vencije, vidjeti izvještaj ALONSOA BLASA, D., Mechanisms for implementati-on and international co- operation in the context of data protection: existing mechanisms and mechanisms to be established, predstavljen na Evropskoj konferenciji o zaštiti podataka od strane autora u svojstvu izvjestioca: Kon-vencija Vijeća Evrope 108 o zaštiti pojedinaca u pogledu automatske obrade ličnih podataka: sadašnjost i budućnost, koju je organizavalo Vijeće Evrope i Generalni inspector Poljske za zaštitu podataka pod patronatom Predsjednika Poljske, Varšava, Poljska, 19-20. novembra, 2001. godine. Ovaj izvještaj je dostupan na slijedećoj adresi: http://www.coe.int/t/dghl/stan- dardsetting/dataprotection/Conferences/DP(2001)Proceedings_Warsaw_EN.pdf.42 Vidjeti Odluku donesenu na osnovu zajedničkog sporazuma između pred-stavnika država članica,13. decembra, 2003.godine o lokaciji sjedišta odre-đenih ureda i agencija Evropske unije, OJ L 29/15 od 3.2.2004 i definicije sadržane u članu 1, slovo c, da će “sjedište Eurojusta biti u Hagu”. 43 Za detaljnije obrazloženje o specifičnostima primjene općih principa o za-štiti podataka sadržanih u Konvenciji 108 i Direktivi 95/46/EC u kontekstu policijskih i pravosudnih poslova, vidjeti članak ALONSO-a BLAS-a, D., En-suring effec-tive data protection in the field of police and judicial activities: some considerations to achieve security, justice and freedom, objavljeno u ERA Forumu (2010), broj 2, 11: 233–250, DOI 10.1007/s12027-010-0158-8, Springer.44 U vezi sa ovim vidjeti uvodnu napomenu 29. Preambule ovog instrumenta: ”Neke su države članice predvidjele pravo pristupa podacima subjekta obra-de podataka, u krivičnim stvarima putem sistema unutar kojeg nacionalno nadzorno tijelo, umjesto subjekta obrade podataka, ima pristup svim ličnim


podacima vezanim za njega bez ikakvih ograničenja te također može ispraviti, brisati ili ažurirati netačne podatke. U takvom slučaju indirektnog pristupa nacionalno pravo tih država članica može predvidjeti da nacionalno nadzorno tijelo informira subjekt obrade podataka samo o tome da su provedene sve potrebne provjere. Međutim, te države članice također predviđaju mogućnosti direktnog pristupa subjekta obrade podataka u specifičnim slučajevima, kao što je pristup sudskim spisima, s ciljem dobivanja primjeraka dokumenata iz vlastite krivične evidencije ili dokumenata koji se odnose na vlastita sasluša-nja od strane policijskih službi.”45 Vidjeti listu nadležnih organa vlasti u svakoj državi članici na slijedećoj adre-si: http://www. eurojust.europa.eu/jsb/data-subject-rights/EU-Member-Sta-te-Authorities-Con- tactpoints-Art19-EJDecision.pdf.46 Ovo se posebno odnosi na pojedince koji su podnijeli nekoliko zahtijeva i dobili različite odgovore ili npr. ako članovi iste organizovane grupe zatraže pristup podacima i dobiju različite odgovore zavisno od toga da li su već iden-tificirani kao članovi organizovane grupe. Onda oni mogu donijeti zaključak protiv kojih članova organizovane grupe se vodi prekogranična istraga a protiv kojih se ne vodi. Ova saznanja mogu značajno uticati na buduće aktivnosti organizovane grupe. 47 Za belgijsko pravo vidjeti, Loi du 8 décembre 1992 relative à la protection de la vie privée à l’égard des traitements de déonnées à caractère personnel, as amended, article 13, et l’arrêté royal d’exécution. For French law, see Loi n°78-17 du 6 janvier 1978 relative à l’informatique, aux fichiers et aux liber-tés, sa izmjenama i dopunama, članovi 41 i42.48 Okvirna odluka 2008/977/JHA od 27.novembra, 2008.god., OJ L 350, 30.12.2008, str. 60.49 U vezi sa ovim, vidjeti dvije glavne odredbe koje se bave pitanjima iz Okvir-ne odluke iz 2008.godine:

Uvodna napomena 29. iz Preambule: “Neke su države članice predvidjele pra-vo pristupa podacima subjekta obrade podataka u krivičnim stvarima putem sistema unutar kojeg nacionalno nadzorno tijelo, umjesto subjekta obrade podataka, ima pristup svim ličnim podacima vezanim za njega bez ikakvih ograničenja te također može ispraviti, brisati ili ažurirati netačne podatke. U takvom slučaju indirektnog pristupa nacionalno pravo tih država članica može predvidjeti da nacionalno nadzorno tijelo informira subjekt obrade podataka samo o tome da su provedene sve potrebne provjere. Međutim, te države članice također predviđaju mogućnosti direktnog pristupa subjekta obrade po-dataka u specifičnim slučajevima, kao što je pristup sudskim spisima, s ciljem dobivanja primjeraka dokumenata iz vlastite krivične evidencije ili dokumena-ta koji se odnose na vlastita saslušanja od strane policijskih službi.”

Član 17.1.1: “Svaki subjekt podatka ima pravo da dobije, nakon zahtijeva dostavljenih u razumnim intervalima, bez ograničenja i pretjeranog kašnjenja


ili troškova, (a) najmanje potvrdu kontrolora ili nacionalnog nadzornog orga-na vlasti o tome da li su podaci koji se odnose na njega prenošeni ili učinjeni dostupnim, kao i informacije o primalaca ili kategorijama primalaca kojima su ti podaci otkriveni i komunikaciji o podacima koji se obrađuju; ili (b) najma-nje potvrdu od strane nacionalnog nadzornog organa vlasti da su neophodne provjere obavljene.“50 Za više informacija u pogledu procedure i odluka Zajedničkog nadzornog odbora o žalbenim predmetima, vidjeti: http://www.eurojust.europa.eu/jsb-appeals.htm.51 Akt Zajedničkog nadzornog odbora Eurojusta od 23. juna, 2009. godine ko-jim se utvrđuje poslovnik o radu (jednoglasno usvojen na plenarnog sjednici Zajedničkog nadzornog odbora Eurojusta 23. juna, 2009.godine), OJ C 182, od 7.7.2010, str.. Tekst poslovnika o radu Zajedničkog nadzornog odbora je također dostupan na svim službenim EU jezicima na slijedećoj adresi: http://www.eurojust.europa.eu/jsb-legalframework.htm.52 Integralni tekst odluke Zajedničkog nadzornog odbora u predmetu S je do-stupan na slijedećoj adresi: http://www.eu-rojust.europa.eu/jsb/appeal-deci-sions/DecisionJSB-on-appeal-case-MrS_26-04-2007.pdf.53 Vidjeti rasuđivanje Suda u ovom predmetu: “U ovom predmetu, moramo zaključiti da osporena odluka u potpunosti ispunjava zahtijeve iz te odredbe i čak i više, pošto je dostavljen detaljan odgovor na optužbe podnosilaca koje ostaju dosta neodređene. Zaista, očigledno slijedi iz osporenih odluka, poseb-no odluka od 14 i 21. juna, 2010. god., da Eurojust ne samo da je obavijestio podnosioca da je izvršio provjere, već je precizirao da nikada nije posjedovao podatke koji se odnose na podnosioca.

Nadalje, potvrdio je da nacionalni član za Ujedinjeno kraljevstvo u Euroju-stu nikada nije donio nikakvu odluku o podnosiocu, kao i da su informacije dostavljene podnosiocu zasnovane na pažljivom razmatranju i neophodnim provjerama.” 54 Integralni tekst odluke Zajedničkog nadzornog osbora u predmetu T je do-stupan na slijedećoj adresi: http://www.eu-rojust.europa.eu/jsb/appeal-deci-sions/DecisionJSB-on-appeal-case-MrT_07-04-2011_adopted.pdf.55 Zaključak odluke po ovoj žalbi glasi: “ U svjetlu posebnih okolnosti i složeno-sti predmeta, kao i velikog interesa za status subjekta obrade podataka kome je de facto uskraćena mogućnost da iskoristi svoja prava, garantirana člano-vima 19 i 20 Odluke o Eurojustu, dostavljanjem standardnog odgovora od strane Eurojusta, i u nedostatku dokaza da bi Eurojust bio oštećen pružanjem pojedincu jasnog i nedvosmislenog odgovora, Zajednički nadzorni odbor, u skladu sa članom 23.7 Odluke o Eurojustu, odlučio je da uputi ovaj predmet na ponovno razmatranje Eurojustu. U skladu sa članom 23.8 Odluke o Euro-justu, od Eurojusta se zahtijeva da dostavi g. T jasan i nedvosmislen odgovor o tome da li su njegovi lični podaci obrađivani u Eurojustu, te da objasni da


stoga ne postoji osnova za korištenje nekog drugog prava na koje bi se mogao pozvati taj pojedinac.”56 U izradi ovog odjeljka, autor je preuzeo bilješku o subjektu koje je dosta-vio Centar za upravljanje predmetima, i radio na nacrtu zajedno sa Vaidom Linartaitė, asistentom Službenika za zaštitu podataka u Eurojustu, kojoj se ovom prilikom zahvaljuje na njenom doprinosu. 57 Vidjeti član 16 Odluke o Eurojustu iz 2002.godine. 58 Vidjeti članove 23 do 27.59 Vidjeti član 12 Odluke o Eurojustu na osnovu koje se ustanovljuje Nacionalni koordinacioni centar Eurojusta. 60 21.oktobra, 2004. god.. Kolegij Eurojusta je jednoglasno usvojio propise o zaštiti podataka i istovremeno donio odluku on uvođenju Sistema za upravlja-nje predmetima i sistem ovlaštenja koji je sa tim povezan.61 Član 26.3 propisa o zaštiti podataka glasi: “Svaki nacionalni član Euroju-sta će dostaviti dokumentaciju i obavjestiti Službenika za zaštitu podataka o politici pristupa za koju je on/ona ovlašten u okviru nacionalnog deska i predmetnih spisa. Posebno, nacionalni članovi su obavezni osigurati propisne organizacione aranžmane, njihovo poštivanje kao i postojanje tehničkih i or-ganizacionih mjera koje su na raspolaganju Eurojustu. “62 Za više detalja o izmjenama u okviru Sistema za upravljanje predmetima na osnovu revidirane Odluke o Eurojustu, vidjeti članak ALONSOA BLASA, D. pomenutog u fusnoti br. 5.63 Moguće je uvesti ograničenja dozvoljavanjem pristupa “samo za čitanje”, ali ipak za sveukupni set podataka koji je dostupan na nacionalnom desku. 64 Integralni tekst ovog pisma je dostupan na slijedećoj adresi: http://www.eurojust.europa.eu/jsb/dp-under-lisbon-treaty/100423-Letter-AWilliams-to-CommissionerReding.pdf.65 OJ L 008, 12.01.2001, str. 0001 – 0022.66 Dokument sa mišljenjem o ulozi Službenika za zaštitu podataka u osigura-vanju djelotvorne usaglašenosti sa Uredbom (EC) 45/2001, izdatom u Briselu, 28.novembra, 2005.god je dostupan na slijedećoj stranici: http://www.edps.europa.eu/EDPSWEB/webdav/shared/Documents/ EDPS/Publications/Papers/PositionP/05-11-28_DPO_paper_EN.pdf.67 Ovo pismo je dostupno na slijedećoj adresi: http://www.edps.europa.eu/EDPSWEB/webdav/site/mySite/shared/Documents/Supervision/DPO/10-11-23_Annex_letter_EN.pdf.68 Ovaj dokument je dostupan na slijedećoj adresi: http://www.edps.europa.eu/EDPSWEB/webdav/site/mySite/shared/Documents/Supervision/DPO/10-10-14_DPO_Standards_EN.pdf.


69 Vidjeti član 12 Pravilnika Eurojusta o zaštiti podataka.70 Integralni tekst ovih propisa dostupan je na slijedećoj adresi: http://www.eurojust.europa.eu/of-ficial_documents/additional_dp_rules.pdf.71 Procedura koju slijedi Službenik za zaštitu podataka u obavještavanju Eu-rojusta, i ako je neophodno, Zajednički nadzorni odbor u slučaju nepoštivanja propisa, regulirana je u članu 17.4 Odluke o Eurojustu:: “Kada ustanovi da po njegovom mišljenju obrada nije bila u skladu s ovom Odlukom, službenik: (a) obavještava Kolegij koji potvrđuje prijem obavijesti; (b) upućuje predmet zajedničkom nadzornom tijelu, ako Kolegij nije riješio pitanje nepoštovanja obrade u razumnom roku.”72 U praksi većina država članica imenovala je komesare za zaštitu podataka, pošto oni imaju jasan nezavisan status. Kombinacija sudaca koji posjeduju stručno znanje u pravosudnoj oblast ii stručnjaka za zaštitu podataka pokazala se veoma plodonosnom i efikasnom u ovom tijelu. 73 Vidjeti član 23.1 Odluke o Eurojustu. 74 Ovi elementi su pocrtani u pismu Predsjednika Kolegija Eurojusta za kome-sara Redinga od 23. aprila, koje je već pomenuto u fusnoti br. 64. 75 Ovo pismo je dostupno na slijedećoj adresi: http://www.eurojust.euro-pa.eu/jsb/dp-under-lis-bon-treaty/101215-LetterJSB-to-CommissionerVi-vianeReding.pdf.76: Ovo pismo je dostupno na slijedećoj adresi: http://www.eurojust.eu-ropa.eu/jsb/dp-under-lis-bon-treaty/101217-Letter-AWilliams-to-Commi-ssionerReding.pdf.77 Ovaj elemenat je podcrtan u pismu Predsjedavajućeg Zajedničkog nadzor-nog odbora, g. Prus- sena komesaru Redingu od 3.maja 2010.godine, dostu-pno je na slijedećoj adresi: http://www.eurojust. europa.eu/jsb/dp-under-li-sbon-treaty/100531-LetterJSB-to-CommissionerVivian- eReding.pdf.78 Službena web stranica konferencije je: http://www.justice.gov.il/Pri-vacyGen- erations.79 http://www.eurojust.europa.eu/jsb.htm.80 http://www.eurojust.europa.eu/jsb/data-subject-rights/EU-Member-State-Au-thorities-Contactpoints-Art19-EJDecision.pdf.81 Evropski ured za borbu protiv prevara; za više informacija vidjeti: http://ec.europa. eu/anti_fraud/index_en.html.82 Frontex je EU agencija sa sjedištem u Varšavi koja je osnovana kao speci-jalizovano i nezavisno tijelo sa zadatkom da koordinira operativnu saradnju između država članica u oblasti granične sigurnosti. Aktivnosti Frontexa su usmjerene na obavještajne podatke. Frontex dopunjava i daje dodatnu vrijed-


nost sistemima upravljanja granicama u državama članicama. Za više infor-macija, vidjeti: http://www.frontex.europa.eu.83 Model sporazuma koji koristi Eurojust kao polazište za sve pregovore već sadrži dvije odredbe od važnosti u tom smislu:

“Član e 17: Redovne konsultacije (1) Strane će se redovno konsultirati, a najmanje jednom godišnje, o proved-bi odredbi Sporazuma. Posebno će redovno razmjenjivati stavove u pogledu provedbe i daljnjeg napredka u oblasti zaštite i sigurnosti podataka (2) U tom smislu Službenik za zaštitu podataka Eurojusta i organ vlasti za zaštitu po-dataka (…) međusobno će dostavljati izvještaje jednom godišnje o situaciji u pogledu provedbe odredbi o zaštiti podataka iz Ugovora.

Član 18: “Izvršavanje i provedba Sporazuma sklopljenog između Strana podli-ježe nadzoru u skladu sa važečim zakonima i procedurama. Strane će koristiti upravna, pravosudna i nadzorna tijela koja će osigurati odgovarajući nivo ne-zavisnosti u procesu postupka”. 84 Mišljenje dato 2. septembra, 2008.godine (Izvjestilac gospođa Weber).85 Vidjeti s tim u vezi član 28.4 propisa o zaštiti podataka Eurojusta. 86 Član 8.5 Eurojustovog modela sporazuma sadrži slijedeću odredbu: “Strane imaju obavezu voditi evidenciju o prenosu i prijemu podataka obavljenih u okviru ovog Sporazuma.”87 Ovim timom veoma je efikasno predsjedavala gđica Malči Gabrijelčič, nacio-nalni član Republike Slovenije. 88 Za cjelokupni pregled sporazuma zaključenih sa Europolom do sada, vidjeti http:// www.europol.europa.eu/index.asp?page=agreements.89 Ovaj sporazum je potpisan 6. novembra, 2006. godine. Član 23.1 Konven-cije 108 glasi: “Nakon stupanja na snagu ove Konvencije, Komitet ministara Vijeća Evrope može odlukom koja se donosi većinom glasova u skladu sa čla-nom 20.d. Statuta Vijeća Evrope pozvati svaku Državu koja nije članica Vijeća Evrope da pristupi ovoj Konvenciji, kao i odlukom predstavnika ugovornih Država koje imaju mandat u Komitetu, a koja se donosi jednoglasno. “91 Za zanimljiv komentar o mogućim implikacijama ove Deklaracije, vidjeti čla-nak od autora GREENLEAFA, Graham (University of New South Wales Faculty of Law), Accession to Council of Europe Privacy Convention 108 by non-Eu-ropean states, objavljeno u Privacy Laws & Business International, Issue 94, avgust, 2008.godine. 92 Analiza koncepta adekvatne zaštite obuhvaćena ovim odjeljkom djelimično je zasnovana na prethodnim radovima autora ovog članaka, dok je radio u organima holandskih vlasti za zaštitu podataka.

Vidjeti ALONSO BLASA, D., Policy paper on transfers of personal data to third countries in the framework of the Dutch Data Protection Act (WBP), The Ha-


gue, februar, 2003.god. dostupno na slijedećoj adresi: http://www.dutchdpa.nl/downloads_int/nota_derde_landen_en.pdf.93 Prva dva stave člana e 25 f Direktive 95/46/EC glase:

1.“Države članice osiguravaju da se prenos ličnih podataka koji se obrađuju ili koje je potrebno obraditi nakon prenosa u treću zemlju, može izvršiti jedino ako, ne dovodeći pri tome u pitanje nacionalne odredbe donesene u skladu s drugim odredbama ove Direktive, te treće zemlje osiguraju odgovarajući nivo zaštite.

2. Odgovarajući nivo zaštite koju osiguravaju treće zemlje procjenjuje se za-visno od svih okolnosti u vezi s prenosom podataka ili skupom postupaka pre-nosa podataka; posebno se razmatra priroda podataka, svrha i trajanje pred-loženog postupka ili postupaka obrade, države porijekla i države konačnog odredišta, važeća pravna pravila, kako ona opća, tako i posebna, u toj trećoj zemlji te profesionalna pravila i mjere sigurnosti koje se primjenjuju u toj državi.”

Za komentar o režimu Direktive u pogledu trećih država, vidjeti ALONSO-a BLAS, D., Universal effects of the European Data Protection Directive, objav-ljeno u knjizi DUMORTIER, J., ROBBEN, F. and TAEYMANS, M. (ed), A decade of research @ the crossroads of law and ICT, Larcier, Brussels, 2001.god.94 Član 2.1 Dodatnog protokola sadrži slijedeću formulaciju: “Svaka strana osigurava prenos ličnih podataka primaocu koji podliježe jurisdikciji države ili organizacije koja nije potpisnica Konvencije samo ako ta država ili organizaci-ja osigurava adekvatan nivo zaštite za predviđeni prenos podataka. “95 Stavovi 26 do 30 Memoranduma sa objašnjenjima , dostupno na slijedećoj adresi: http://con-ventions.coe.int/treaty/en/Reports/Html/181.htm.96 Vidjeti član 25, stav 2 Direktive. 97 Transfers of personal data to third countries: Applying Articles 25 and 26 of the EU data protection directive, WP 12, dostupno na slijedećoj adresi: http://ec.europa.eu/justice/poli- cies/privacy/workinggroup/wpdocs/1998_en.htm.98 Za definiciju o osjetljivim podacima, vidjeti član 6 Konvencije 108 i član 8 Direktive. 99 Svi sporazumi i memorandum o razumijevanju koje je potpisao Eurojsut do-stupni su na slijedećoj adresi: http://www.eurojust.europa.eu/official_docu-ments/eju_agreements.htm.100 Sva mišljenja koje je do sada objavilo Zajednički nadzorni odbor dostup-na su na slijedećoj adresi: http://www.eurojust.eu-ropa.eu/jsb-publications.htm#opinions.101 Ovaj govor je dostupan na slijedećoj adresi: http://europa.eu/rapid/pre-ssReleasesAction.do?reference=SPEECH/10/6&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=en


102 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2010:115:0001:0038:EN:PDF.103 Vidjeti član 16 Ugovora o funkcionisanju Evropske unije 104 Ugovor iz Lisabona kojim je izmijenjen Ugovor o Evropskoj uniji i Ugovor o osnivanju Evropske zajednice, potpisan u Lisabonu, 13.decembra, 2007.god. (2007/C306/01), OJ C 306 od 17.12.2007, str. Za više informacija, vidjeti: http://europa. eu/lisbon_treaty/index_en.htm.105 Vidjeti članak H. Hijmansa iA. Sciroccoa, koji oba rade u Uredu nadzornika za zaštitu podataka, pod nazivom: “: Shortcomings in EU data protection in the Third and the Second Pillars. Can the Lisbon Treaty be expected to help?, Common Market Law Review, tom. 46 No. 5.oktobar, 2009.god., str. 1485–1525: “Razlika je u tome da Lisabonski ugovor nužno vodi do fundamentalne promjene u sistemu zašite podataka u okviru EU-a. Ukida strukturu stubo-va koja je bila uzrok brojnih nedostataka i uvodi odredbu o zaštiti podataka (član16 Ugovora o funkcionisanju Evropske nije) sa općom primjenom, što znači da su sve oblasti prava Evropske unije obuhvaćene. Ovaj novi član 16 Ugovora o funkcionisanju EU- a ( TFEU, engl. akronim) je koncipiran tako da predstavlja glavni izvor zaštite podataka u okviru EU-a. “106 Za više informacija, vidjeti “Data Protection after Lisbon” odjeljak web stra-nice Eurojusta koji se odnosi na Zajednički nadzorni odbor: http://www.euro-just.europa.eu/jsb.htm, i članak ALONSOA BLASA, D., Ensuring effective data protection in the field of police and judicial activities: some considerations to achieve security, justice and freedom, objavljeno u ERA Forum (2010), Num-ber 2, 11: 233–250, DOI 10.1007/s12027-010-0158-8, Springer.107 Pismo predsjednika Kolegijuma Eurojusta upućeno g. Redingu 23. aprila, 2010.god.; Pismo predsjednika Kolegijuma Eurojusta upućeno g. Redingu od 17.decembra, 2010.god.; usmena izlaganja Službenika za zaštitu podataka i rasprave koje je organizirala Evropska komisija u 2010.godini. 108 COM(2010) 609, 4.novembar, 2010.god. 109 Zaključci Vijeća o Komunikeu između Komisije, Evropskog parlamenta i Vijeća: “A comprehensive approach on personal data protection in the Eu-ropean Union”, Brisel, 21. januar, 2011.god., Document 17923/1/10 REV 1.

59 – Aneks 1: Članovi koji su relevantni za zaštitu podataka u Odluci o Eurojustu

5347/3/09 REV 3 AL/ec 27ANNEXI DG H 2B EN

Aneks 1

Članovi koji su relevantni za zaštitu podataka u konsolidovanoj verziji Odluke Vijeća o jačanju Eurojusta

Brussels, 15 July 2009

Član 14

Obrada ličnih podataka

1. Ukolikojeneophodnozaostvarivanjesvojihciljeva,Eurojustmožeuokvirusvo-jihnadležnost,aucilju izvršavanjasvojihzadataka,daobrađuje ličnepodatkeautomatizovanimsredstvimailiustrukturiranimručnimspisima.

2. EurojustjedužandapreduzmesvepotrebnemjeredagarantiranivozaštiteličnihpodatakakojijenajmanjejednaknivoukojiproističeizprimjeneprincipaKon-vencijeVijećaEvropeod28.januara1981godine.inaknadnihizmijenaidopunaovekonvencijetamogdjesunasnaziuzemljamačlanicama.

3. LičnipodacikojeEurojustobradimorajubitiadekvatni,relevantniinepreobimniuodnosunasvrhuobrade,auzimajućiuobzirdasuinformacijedostavljeneodstranenadležnihorganazemaljačlanicailidrugihpartnerashodnočl.13,26i26atačneiiažurirane.LičnipodacikojeobrađujeEurojustsemorajuobrađivatinanapravedanizakonitnačin.

Član 15

Restrikcija u pogledu obrade ličnih podataka

1. Prilikomobradepodatakauskladusačl.14(1),Eurojustmože,uskladusanaci-onalnimzakonodavstvomzemaljačlanica,obraditisamoslijedećeličnepodatkeoosobamakojesuosumnjičenedasuizvršile,ilidasuumiješaneukrivičnodelozakojejeEurojustnadležan,ilioosobamakojesuosuđenezbogtakvogkrivičnogdela:

(a) prezime,djevojačkoprezime,imeisvakipseudonimilinaziv;

(b) datumimjestorođenja;

(c) državljanstvo;spol;prebivalište,profesijaiadresapredmetneosobe;

(d) brojsocijalnogosiguranja,vozačkedozvole,identifikacionidokumentiipo-daciopasošu;


5347/3/09REV3 AL/ec 28ANNEXI DG H 2B EN

(e) informacijeopravnimosobamaakouključujuinformacijekojeseodnosenaidentificiraneosobeiliosobekojemogubitiidentificiraneakojesupredmetsudskeistrageilikrivičnoggonjenja;

(f) bankarskiračuniiračunikoddrugihfinansijskihinstitucija;

(g) opisiprirodanavodnogkrivičnogdjela,datumizvršenja,krivičnakategorijakrivičnogdjelainapredovanjeistražnogpostupka;

(h) činjenicekojeukazujunameđunarodnudimenzijupredmeta;

(i) pojedinostikojeseodnosenanavodnočlanstvoukriminalnojorganizaciji;

(j) brojevi telefona, e-mail adrese i podacinavedeniu članu2(2)(a)Direktive2006/24/ECEvropskogparlamentaiVijećaod15.marta2006.godineozadr-žavanjupodatakadobijenihiliobrađenihuvezisapružanjemjavnodostupnihelektronskihkomunikacijskihuslugailijavnihkomunikacijskihmreža.1

(k) registarskipodaciovozilu;

(l) DNKprofiliutvrđeninaosnovunekodirajućegdijelaDNK,fotografijeiotisciprstiju.

2. Prilikomobradepodatakauskladusačl.14(1),Eurojustmože,uskladusana-cionalnimzakonodavstvomzemlječlaniceokojojseradi,obraditisamoslijede-ćeličnepodatkeoosobamakojasesmatrajusvjedocimailižrtvamaukrivičnojistraziilikrivičnomgonjenjuuvezisajednomiliviševrstakrivičnihdjelaidjelautvrđenihčlanom4:

1 OJL105,13.4.2006,str.54



Član 16

Sistem upravljanja predmetima, indeks i privremeni radni spisi

1. Na osnovu ove Odluke, Eurojust osniva Sistem za upravljanje predmetima koji sesastojiizprivremenihradnihspisaiindeksakojisadržiličnepodatkeipodatkekojinisuličneprirode.

2. Sistemzaupravljanjepredmetimajenamenjen:

(a) podršciupravljanjuikoordinacijiistrageikrivičnoggonjenjazakojeEurojustpružapomoć,naročitonaosnovuuporednihpodataka.

(b) olakšavanjupristupainformacijamaotekućimistragamaikrivičnomgonje-nju;

(c) olakšavanjunadzoranadzakonitošćuipoštivanjuodredbioveOdlukeuvezisaobradomličnihpodataka.

3. Sistemzaupravljanjepredmetima,ukolikojeovouskladusapravilimaozaštitipodatakasadržanimuovojodluci,možebitipovezanprekosigurnetelekomuni-kacijskevezepomenuteučlanu9OdlukeVijeća2008/976/JHAod16.decembra,2008.god.saEvropskompravosudnommrežom.1

4. IndekssadržireferencezaprivremeneradnespiseobrađeneuokviruEurojusta,anesmijesadržavatinikakveličnepodatkeizuzevpodatakakojisepominjuučl.15(1)(a)do(i),(k)i(m)iučl.15(2).

5. PrilikomizvršavanjasvojihobavezauskladusaovomOdlukom,nacionalničla-noviEurojustamoguobrađivatipodatkeopojedinačnimpredmetimanakojimaradeu privremenom radnom spisu.Oni su dužni daSlužbenikunadležnomzazaštitupodatakaomogućepristup radnomspisu.Službenikza zaštitupodatakamorabitiobavještenodstranenacionalnogčlanaootvaranjusvakognovogpri-vremenogradnogspisakojisadržiličnepodatke.

1 OJL348od24.12.2008,str.130



6. Zaobraduličnihpodatakauvezisakonkretnimpredmetom,Eurojustnesmijedaotvara ni jedan automatski spis sa podacima izuzev u okviru Sistema za upravlja-nje predmetima.

Član 16a

Funkcionisanje privremenih radnih spisa i indeksa

1. Nacionalničlanotvaraprivremeniradnispiszasvakipredmetzakojisumudo-stavljeneinformacijepoduslovomdajetajprenospodatakaobavljenuskladusaOdlukomiliinstrumentimapomenutimučl.13(4).Nacionalničlanjeodgovoranza upravljanje privremenim radnim spisima koje je otvorio.

2. Nacionalničlankojiotvoriprivremeniradnispisodlučujeusvakompojedinač-nomslučaju,dalićetajradnispisdržatipodrestrikcijomiliomogućitipristuptomspisu,ilinjegovimdijelovima,drugimnacionalnimčlanovimailiovlaštenomosobljuEurojusta,uslučajukadajepotrebnodaseEurojustuomogućidaizvršisvoje zadatke.

3. Nacionalni član koji otvori privremeni radni spis odlučuje koje će informacijekojeseodnosenaovajprivremeniradnispisbitiunijeteuindeks.

Član 16b

Pristup Sistemu za upravljanje predmetima na nacionalnom nivou

1. Osobekojesepominjuučlanu12(2),ukolikosupovezanesaSistemomzauprav-ljanjepredmetimashodnočlanu12(6)moguimatipristupsamo:

(a) indeksu,semukolikonacionalničlankojijeodlučiodaunesepodatkeuin-deksizričitozabranjujepristup;

(b) privremenim radnim spisimakoje otvori ili kojimupravlja nacionalni člannjihovezemlječlanice;



(c) privremenimradnimspisimakojeotvoreilikojimaupravljajunacionalničla-novidrugihzemaljačlanica,kojimanacionalničlannjihovezemlječlaniceimapristup,semukolikonacionalničlankojijeotvorioilikojiupravljapri-vremenimradnimspisomizričitonezabranipristup.

2. Nacionalničlan jedužandaugranicamautvrđenimustavu1,odlučioobimupristupaprivremenimradnimspisimakojiseodobravaunjegovojzemljičlaniciosobamapomenutimučl.12(2)ukolikosu teosobepovezanesaSistemomzaupravljanjepredmetimashodnočl.12(6).

3. Svakazemljačlanicajedužnadanakonkonsultacijasasvojimnacionalnimčla-nom,odlučioobimupristupaindeksukojitazemljačlanicaodobravaosobamapomenutimučl.12(2)ukolikosuistepovezanesaSistemomzaupravljanjepred-metimashodnočl.12(6).ZemljačlanicajedužnadaobavijestiEurojustiGene-ralnisekretarijatVijećaosvojojodlucioprimjeniovogstavakakobiEurojustiGeneralnisekretarijatmoglidaobavijestedrugezemlječlanice.

Međutim,osobamapomenutimučl.12(2),ukolikosupovezanesaSistemomzaupravljanjepredmetimauskladusačl.12(6),dozvoljenjepristupindeksuuobi-mukojijepotrebanzapristupprivremenimradnimspisimazakojeimjeodobrenpristupshodnostavu2ovogčlana.

4. EurojustjedužandaizvjestiVijećeiKomisijuoprimjenistava3do4.juna2013.godine.Svakazemljačlanicajedužnadanaosnovuizvještajarazmotrimoguć-nostrevizijeobimapristupaodobrenogshodnostavu3.



Član 17

Službenik za zaštitu podataka

1. EurojustimaposebnoimenovanogSlužbenikazazaštitupodataka,kojijeusa-stavuosoblja.Utomokviru,oniliona jepoddirektnomupravomKolegija.Uizvršavanjusvojihobavezapomenutihuovomčlanuon/onapostupanezavisno.

2. Službenikzazaštitupodatakaposebnoobavljaslijedećezadatke:

(a) osigurava,naautonomannačin,zakonitostodredbiOdlukeuvezisaobradomličnihpodatakaipridržavanjeistim;

(b) osiguravaačuvanjepisaneevidencijeodostaviipotvrdaoprijemu,naročitousmislučl.19(3),ličnihpodatakauskladusaodredbamakojećebitiutvrđeneposlovnikom,poduslovimasigurnostiutvrđenimučlanu22.

(c) osiguravadasubjektiobradepodatakabuduobaviješteniosvojimpravimashodno ovoj Odluci na njihov zahtijev.

3. Uizvršenjusvojihzadataka,Službenikzazaštitupodatakaimapristupsvimpo-dacimakojeobrađujeEurojustisvimprostorijamaEurojusta.

4. Kadautvrdida,ponjegovommišljenju,obradanijeuskladusaovomOdlukom,Službenikzazaštitupodatakajedužanda:

(a) obavijestiiKolegijum,kojijedužandapotvrdiprijemtogobaveštenja;

(b) stvarprijaviZajedničkomnadzornomodboruukolikoKolegijumneriješipi-tanjenepridržavanjapropisimaprilikomobradeurazumnomroku.



Član 18

Odobreni pristup ličnim podacima

U svrhu ostvarivanja ciljeva Eurojusta, a u okviru granica utvrđenih čl. 16, 16a i16b,samonacionalničlanovi,njihovizamjeniciinjihovipomoćnicipomenutiučl.2(2),osobepomenuteučl.12(2)ukolikosupovezanesaSistemomzaupravljanjepredmetimashodnočl.12(6)iovlaštenoosobljeEurojusta,moguimatipristupličnimpodacimakojeobrađujeEurojust.

Član 19

Pravo pristupa ličnim podacima

1. SvakaosobaceimapravopristupaličnimpodacimakojiseodnosenatuosobuakojeobrađujeEurojustpoduslovimautvrđenimuovomčlanu.

2. Svakaosobakoježelidakoristisvojepravopristupapodacimakojisenanjuod-nosekojisupohranjeniuEurojustu,ilidaizvršinjihovuprovjerushodnočl.20,možedostavitizahtjevutomsmislubeznaknadeuzemljičlanicikojuizabere,organunaimenovanomzatepotrebeutojzemljičlanici,atajorganćebezodla-ganjadostavitizahtjevEurojustu.

3. Pravobilokojeosobenapristupličnimpodacimaosebiilipravodaizvršipro-vjeruistihkoristiseuskladusazakonimaipostupcimazemlječlaniceukojojjeosobadostavilazahtjev.Međutim,akoEurojustmožedautvrdikojijeorganvlastiunekojzemljidostaviopredmetnepodatke,tajorganmožezahtijevatidasepravopristupakoristiuskladusazakonskimpropisimatezemlječlanice.



4. Pristupličnimpodacimanećebitidozvoljenukoliko:

(a) tajpristupmožeugrozitinekuodaktivnostiEurojusta;

(b) tajpristupmožeugrozitibilokojinacionalniistražnipostupak;

(c) tajpristupmožeugrozitipravaislobodetrećihosoba.

5. Uodlucioodobrenjuovogpravapristupauzimaseuobzirstatusosobakojapod-nose zahtjev u odnosu na podatke pohranjene u Eurojustu.

6. Nacionalničlanovinakojeseodnosizahtjevdužnisudagariješeidonesuodlu-kuuimeEurojusta.Zahtjevćebitiupotpunostiriješenurokuodtrimjesecaodtrenutkaprijema.Ukolikočlanovinemogudasesaglase,onisudužnidapredmetdostaveKolegijumukojićedonijetiodlukuozahtjevudvotrećinskomvećinom.

7. UkolikozahtjevbudeodbijeniliukolikoEurojustnijeobradionikakveličnepo-datkeuvezisapodnosilacemzahtjeva,Eurojustobavještavapodnosilacazahtjevadajeizvršioprovjere,bezdavanjainformacijakojebimogleotkritidalijepod-nosilac zahtjeva poznat ili nije.

8. Akopodnosilac zahtjevanije zadovoljanodgovoromna svoj zahtjev, onmožeuložitižalbuprotivteodlukeZajedničkomnadzornomodboru.Zajedničkinad-zorniodborjedužandaispitadalijeodlukakojujedoneoEurojustuskladusaovom Odlukom.

9. PrijedonošenjaodlukeEurojustsesavjetujesanadležnimpolicijskimorganimazemlječlanice.Oviorganisenaknadnoobavještajuosadržaju teodlukeprekouključenihnacionalnihčlanova.



Član 20.

Ispravka i brisanje ličnih podataka

1. Uskladusačlanom19.,stav3.,svakoliceimapravodazatražiodEurojustadaispravi,blokirailibrišepodatkeonjemuakosunetačniilinepotpuniiliakojenjihov unos ili pohranjivanje suprotno ovoj Odluci.

2. Eurojustjedužandaobavijestipodnosiocazahtjevaakoispravi,blokirailiizbrišepodatkeonjemu.AkopodnosilaczahtjevanijezadovoljanodgovoromEurojusta,možeuputitisvojpredmetZajedničkomnadzornomodboruurokuod30danaodprijema odluke Eurojusta.

3. Nazahtjevnadležnihorganadržavačlanica,nacionalnogčlanailinacionalnogko-respondenta,akoihima,auskladusanjihovimnadležnostima,Eurojustjedužanda,uskladusasvojimposlovnikom,ispraviilibrišeličnepodatkekojeEurojustobrađuje,akojemujedostavilailiunijeladržavačlanica,njennacionalničlanilinjennacionalnikorespondent.DržavniorganidržavečlaniceiEurojust,uključu-jućinacionalnogčlanailinacionalnogkorespondenta,ukolikoihima,dužnisudauovomkontekstuosigurajupoštivanjeprincipautvrđenihčlanom14.,stavovi2.i3.,ičlanom15.,stav4.

4. AkoseutvrdidasuličnipodaciobrađeniodstraneEurojustanetačniilinepotpuniilidajenjihovunosilipohranjivanjesuprotnoodredbamaoveOdluke,Eurojustjedužandablokira,ispraviilibrišetakvepodatke.

5. Uslučajevimaizstavova3.i4.,sviisporučiociiprimaocitihpodatakamorajuod-mahbitiobaviješteni.Shodnopravilimakojasenanjihprimjenjuju,primaocisudužnidautomslučajuisprave,blokirajuilibrišutepodatkeusvojimsistemima.



Član 21.

Rokovi za pohranjivanje ličnih podataka

1. EurojustćepohranitiličnepodatkekojeobradiEurojustsamoonolikovremenakolikojepotrebnodaEurojustostvarisvojeciljeve.

2. Ličnipodaciizčlana14.,stav1.,kojejeobradioEurojust,nesmijubitipohranjeninakonprvogodnarednihdatuma:

(a) datumazabranekrivičnoggonjenjazbogzastareusvimdržavamačlanicama,kojesuzainteresiranezavođenjeistrageikrivičnogonjenje;

(aa)datumakadajeliceoslobođenooptužbi,aodlukapostalapravosnažna;

(b) trigodineoddatumakadajeposljednjadržavačlanica,zainteresiranazavo-đenjeistrageikrivičnogonjenje,donijelapravosnažnusudskuodluku;

(c) datumakadasuEurojustizainteresiranedržavečlaniceutvrdiliilidogovorilisedavišenijeneophodnodaEurojustkoordiniravođenjeistrageikrivičnogonjenje,izuzevakopostojiobavezadasetakveinformacijemorajudostavitiEurojustuuskladusačlanom13.,stavovi6.i7.iliinstrumentimaizčlana13.,stav4.;

(d) trigodineoddatumadostavepodatakauskladusačlanom13.,stavovi6.i7.iliinstrumenataizčlana13.,stav4.

3. (a)Odgovarajućomautomatskomobradomsekonstantnovrširevizijapoštivanjarokovazapohranjivanjepodatakaizstava2.,tačkea.,b.,c.id.Ipak,svaketrigodinenakonunosapodatakavršisepreispitivanjepotrebezapohranjivanjemtihpodataka.



(b) Kadaisteknenekiodrokovazapohranjivanjeizstava2.,tačkea.,b.,c.id.,Eurojustjedužandapreispitapotrebuzapohranjivanjemtihpodatakanadužirokkakobiomogućiodaseprovedunjegoviciljevi,aodlukumožedonijetiderogiranjempohranjivanjatihpodatakadosljedećegpreispitivanja.Među-tim, kadadođedo zastarekrivičnoggonjenjau svimzainteresiranimdrža-vamačlanicamaizstava2.,tačkaa.,podacisemogupohranitisamoakosupotrebnidabiEurojustmogaopružitipomoćuskladusaovomOdlukom.

(c) Kadasepodacipohranjujunaosnovuderogacije,uskladusatačkomb.,pre-ispitivanjepotrebezapohranjivanjemtihpodatakavršisesvaketrigodine.

4. Uslučajukadapostoji spiskoji sadržineautomatske inestrukturiranepodatke,apoistekurokazapohranjivanjeposljednjestavkeautomatskihpodatakaiztogspisa,svidokumentiiztogspisamorajubitivraćeniorganukojiihjedostavio,asvekopijemorajubitiuništene.

5. U slučaju kadaEurojust koordinira istragu ili krivično gonjenje, zainteresiraninacionalničlanovisudužnidaobavijesteEurojustidrugezainteresiranedržavečlaniceosvimsudskimodlukamauvezisatimpredmetomkojesupostalepravo-snažnekakobi,izmeđuostalog,mogaobitiprimijenjenstav2.,tačkab.



Član 22.

Sigurnost podataka

1. Eurojusti,ukolikoseradiopodacimakojedostavljaEurojust,svedržavečlanicedužnisuda,uvezisaobradomličnihpodatakauokviruoveOdluke,zaštiteličnepodatkeodslučajnogilinezakonitoguništenja,slučajnoggubitkailineovlaštenogobjelodanjivanja,izmjeneipristupailibilokogdrugogvidaneovlašteneobrade.

2. PoslovniksadržitehničkemjereiorganizacionestruktureneophodnezaprovedbuoveOdlukeuvezisasigurnostipodataka,anaročitomjerepredviđeneda:

(a) odbijuneovlaštenimlicimapristupopremizaobradupodatakakojasekoristizaobraduličnihpodataka;

(b) spriječeneovlaštenočitanje,umnožavanja, izmjene iliuklanjanjamedijasapodacima;

(c) spriječeneovlaštenunospodatakaineovlaštenuvid,izmjeneilibrisanjepo-hranjenihličnihpodataka;

(d) spriječe neovlaštena lica koja koriste opremu za saopštavanje podataka dakoristesistemezaautomatskuobradupodataka;

(e) osigurajudasamolicasaovlaštenjimazakorištenjesistemazaautomatskuobradupodatakaimajupristuppodacimauobimuukojemdozvoljavajunji-hovaovlaštenja;

(f) osigurajumogućnostprovjereiutvrđivanjakojimtijelimasedostavljajuličnipodaciprilikomsaopštavanjapodataka;

(g) osigurajunaknadnuprovjeruiutvrđivanjekojiličnipodacisuuneseniusi-stemautomatskeobradepodataka,tekadaikojeizvršiounos;

(h) spriječeneovlaštenočitanje,umnožavanje,izmjeneilibrisanjeličnihpodata-katokomprenosaličnihpodatakailitokomtransportamedijasapodacima.



Član 23.

Zajednički nadzorni odbor (JSB)

1. UspostavljasenezavisniZajedničkinadzorniodborzapotrebekolektivnogpraće-njaaktivnostiEurojustaizčlana14.-22.,26.,26a.i27.kakobiseosiguralodaseobradaličnihpodatakavršiuskladusaovomodlukom.Dabisetizadaciispunili,Zajednički nadzorni odbor ima pravo na potpun pristup svim spisima, gdje setakviličnipodaciobrađuju.EurojustjedužandostavitiZajedničkomnadzornomodborusveinformacijeiztihspisa,kojeOdborzatraži,tenasvakimogućinačinpomoćimuuizvršenjunjegovihzadataka.Zajedničkinadzorniodborsesastajenajmanjejednomsvakih6mjeseci.Takođesesastajesvakatrimjesecauslučajupodnošenja žalbe iz člana 19., stav 8., ili u roku od trimjeseca od dana kadamusedostavipredmet,uskladusačlanom20.,stav2.PredsjednikZajedničkognadzornogodboratakođemožesazvatisjednicuovogtijelakadanajmanjedvijedržavečlanicetozahtijevaju.UciljuformiranjaZajedničkognadzornogodbora,svedržavečlanice,djelujućiuskladusasvojimpravnimsistemom,dužnesuime-novatisudijukojiniječlanEurojusta,ili,akotozahtijevanjenustavniilidržavnisistem,izabranolicesafunkcijomkojamudajedovoljnonezavisnostidabudeuključennaspisaksudijakojemogubitiusastavuZajedničkognadzornogodborakaočlanoviiliadhocsudije.Nijednoovakvoimenovanjenemožebitinaman-datkraćiodtrigodine.Naopozivimenovanjaseprimjenjujuprincipizasmjenuimenovanihlicauskladusavažećimzakonomdržavečlaniceizkojedolaze.OimenovanjuismjeniseobavještavaGeneralnisekretarijatVijećaiEurojust.

2. Zajedničkinadzorniodborčine3stalnačlanai,kakojepropisanoustavu4.,adhoc sudije.

3. Sudijakogimenujedržavačlanica,postajestalničlannakonštobudeizabrannaplenarnojskupštinilicaimenovanihodstranedržavečlaniceuskladusastavom1., teostajestalničlanunarednetrigodine.Izboriseodržavajujednomgodiš-nje,atajnimglasanjemsebirajedanstalničlanZajedničkognadzornogodbora.Zajedničkimnadzornimodborompredsjedavačlankojijenakonizborautrećojgodinimandata.Stalničlanovimogubitiponovoizabrani.Kandidatikojiželebitiizabranipodnosesvojukandidaturu,upismenojformi,SekretarijatuZajedničkognadzornogodboradeset danaprije održavanja skupštinenakojoj seodržavajuizbori.



4. Jedan ilivišeadhocsudijaće takođe imatimjesto,ali samo tokomispitivanjažalbeuveziličnihpodatakaizdržavečlanicekojaihjeimenovala.

4a.Zajedničkinadzorniodborusvajausvomposlovnikumjerekojesuneophodnezaprovedbuodredbiizstava3.i4.

5. SastavZajedničkognadzornogodobraostajenepromijenjentokomžalbenogpo-stupka,čakiakojestalnimčlanovimaistekaomandatuskladusastavom3.

6. Svakičlaniadhocsudijaimapravonajedanglas.Uslučajujednakogbrojagla-sova,predsjednikimaodlučujućiglas.

7. Zajedničkinadzorniodborispituježalbekojesumudostavljeneuskladusačla-nom19.,stav8.ičlanom20.,stav2.,tevršikontroluuskladusastavom1.,tačka1.,ovogčlana.AkoZajedničkinadzorniodborutvrdidaodlukaEurojustailiobra-dapodatakanijeusklađenasaovomodlukom,predmetseupućujeEurojustu,kojijedužanprihvatitiodlukuZajedničkognadzornogodbora.

8. OdlukaZajedničkognadzornogodobrajekonačnaiobavezujućazaEurojust.

9. Licakojaimenujudržavečlaniceuskladusastavom1.,tačka3.,akojeradepodpredsjedavanjempredsjednikaZajedničkognadzornogodbora,donoseinternipo-slovnikkojimse,usvrhuispitivanjažalbi,utvrđujuobjektivnikriterijizaimeno-vanječlanovaOdbora.

10.TroškoviSekretarijatapadajunateretbudžetaEurojusta.SekretarijatZajedničkognadzornogodborasamostalnoizvršavasvojefunkcijeuokviruSekretarijataEu-rojusta.SekretarijatZajedničkognadzornogodboramožeseoslanjatinastručnostsekretarijataformiranogOdlukom2000/641/JHA1.

11.ČlanoviZjedničkognadzornogodborapodliježuobavezičuvanjapovjerljivostiizčlana25.

1 OdlukaVijeća 2000/641/JHAod 17. oktobra 2000. godine kojom se osniva Sekretarijat zazajedničkanadzornatijelazazaštitupodataka,kojaseosnivajunaosnovuKonvencijeouspo-stavievropskepolicijskeslužbe(KonvencijaoEuropolu),KonvencijeoupotrebiinformacionihtehnologijazapotrebecarineiKonvencijeoprimjeniŠengenskogsporazumaopostepenomuki-danjuprovjeranazajedničkimgranicama(Šengenskakonvencija)(OJL271,24.10.2000,str.1).



12.ZajedničkinadzorniodborpodnosigodišnjiizvještajVijeću.

Član 24.

Odgovornost za neovlaštenu ili netačnu obradu podataka

1. Eurojustjeodgovoran,uskladusanacionalnimzakonimadržavečlaniceukojojsenalazinjegovosjedište,zasvakuštetu,nanesenunekomlicu,kojaproizilaziizneovlašteneilinetačneobradepodataka,kojuizvrši.

2. PrigovoreprotivEurojusta,uskladusaodgovornostimaizstava1.rješavajusu-dovidržavečlaniceukojojsenalazinjegovosjedište.

3. Svakadržavačlanicajeodgovorna,premasvojimnacionalnimzakonima,zasva-kuštetu,nanesenunekomlicu,kojaproizilaziizneovlašteneilinetačneobradepodataka koji su dostavljeni Eurojustu.

Član 25.

Povjerljivost

1. Nacionalničlanovi,njihovizamjeniciinjihovipomoćniciizčlana2.,stav2.,oso-bljeEurojusta,nacionalnikorespondentiislužbenikzazaštitupodatakapodliježuobavezičuvanjapovjerljivosti,nedovodećiupitanjeodredbečlana2.,stav4.

2. Obavezačuvanjapovjerljivostiseodnosinasvalicaisvatijela,kojasupozvanada rade sa Eurojustom.

3. Obavezačuvanjapovjerljivostiostajenasnaziinakonistekamandatailiprekidaradnogodnosailinakonzavršetkaaktivnostilicaizstava1.i2.

4. Nedovodećiupitanjeodredbečlana2.,stav4.,obavezačuvanjapovjerljivostiodnosisenasveinformacijekojeprimiEurojust.



Član 25a.

Saradnja sa Evropskom pravosudnom mrežom i drugim mrežama Evropske unije, uključenim u saradnju u krivičnim stvarima

1. EurojustiEvropskapravosudnamrežaćeodržavatipovlašteneodnose,zasnova-nenakonsultacijamaikomplementarnosti,naročitoizmeđunacionalnihčlanova,kontakt osobaEvropskepravosudnemreže iz iste države članice i nacionalnihkorespondenata za Eurojust i Evropsku pravosudnumrežu.Da bi se osiguraladjelotvornasaradnja,poduzimajusesljedećemjere:

(a) Nacionalničlanoviimajuobavezuda,zasvakipojedinačnipredmet,obavi-jestekontaktosobeEvropskepravosudnemrežeosvimpredmetimazakojesmatrajudajeMrežauboljojpozicijidaihriješi;

(b) SekretarijatEvropskepravosudnemrežepredstavljasastavnidioosobljaEu-rojusta.Djelovaćekaoposebnajedinica.Možekoristitiadministrativneresur-seEurojusta,kojisuneophodnizaizvršenjezadatakaEvropskepravosudnemreže, uključujući i one za troškoveodržavanja plenarnih sjednicaMreže.AkoseplenarnesjedniceodržavajuuprostorijamaVijećauBriselu,troškovimogudaobuhvatesamoputnetroškovei troškoveprevođenja.Akoseple-narnesjedniceodržavajuudržavičlanicikojapredsjedavaVijećem,troškovimogudaobuhvatesamodioukupnihtroškovasjednice;

(c) KontaktosobeEvropskepravosudnemrežemoguuvezipojedinačnihpred-metabitipozvaninasjedniceEurojusta.



2. Nedovodećiupitanjeodredbečlana4.,stav1.,SekretarijatMrežezazajednič-keistražnetimoveimrežaformiranihOdlukom2002/494/JHApredstavljajudioosobljaEurojusta.Ovisekretarijatidjelujukaoodvojenejedinice.MogukoristitiadministrativneresurseEurojusta,kojisupotrebnizaizvršavanjenjihovihzada-taka.Eurojustćeosiguratikoordinacijuradaizmeđuovihsekretarijata.OvajstavseodnosinasekretarijatsvakenovemrežekojaseformiraodlukomVijeća,kadatakvaodlukapredviđadaćeEurojustosiguratiradsekretarijata.

3. MrežakojaseformiraOdlukom2008/852/JHAmože zahtijevati da Eurojust osiu-gurasekretarijatzaovumrežu.Uslučajutakvogzahtjeva,primjenjujuseodredbestava 2.

Član 26.

Odnosi sa Zajednicom ili institucijama, tijelima i agencijama Unije

1. Umjeripotebnojzaizvršavanjezadataka,Eurojustmožeuspostavitiiodržavatiodnosesaradnjesainstitucijama,tijelimaiagencijamakojesuformiraneiliosno-vanenaosnovuUgovoraoosnivanjuEvropskihzajednicailiUgovoraoEvrop-skoj uniji. Eurojust ćeosnovatiiodržavatiodnosesaradnje,najmanjesa:

(a) Europolom

(b) OLAF-om

(c) Evropskom agencijom za upravljanje operativnom saradnjom na vanjskimgranicamadržavačlanicaEvropskeunije(Frontex)

(d) Vijećem,naročitonjegovimZajedničkimsituacinomcentrom.



Eurojust ćetakođeuspostavitiiodržavatiodnosesaradnjesaEvropskommrežomzaobukusudija.

2. Eurojustmožezaključivatisporazumeiliradnearanžmanesasubjektimaizsta-va1.Takvisporazumiiliradniaranžmanimogunaročitouređivatirazmjenuin-formacija,uključujućiličnihpodataka,teupućivanjeoficirazavezuuEurojust.Takvi sporazumi ili radniaranžmanimogusezaključiti teknakonkonsultacijaEurojustasaZajedničkimnadzornimodboromuveziodredabaozaštitipodataka,te nakon odobrenjaVijeća, koje odlučuje kvalificiranom većinom. Eurojust će upoznatiVijećeosvimplanovimazapočetak takvihpregovora,aVijećemožedonijetizaključkekojesmatrapotrebnim.

3. Prijestupanjanasnagusporazumailiaranžmanaizstava2.,Eurojustmožedi-rektnoprimatiikoristitiinformacije,uključujućiličnepodatke,odsvihsubjekataizstava1.,umjeriukojojjepotrebnozazakonitoizvršavanjezadataka,temožedirektnodostavljatiinformacije,uključujućiličnepodatketimsubjektimaumjeriukojojjepotrebnodatisubjektiizvršavajuzakonitezadatke,teuskladusapra-vilimaozaštitipodatakaizoveOdluke.

4. OLAFmožedoprinositiraduEurojustaukoordiniranjuistragaikrivičnomgonje-njuuvezizaštitefinansijskihinteresaEvropskihzajednica,nainicijativuEuroju-stailinazahtjevOLAF-a,akosezainteresiraninadležnidržavniorganineprotivetakvomučešću.

5. UsvrhuprijemaiprenosainformacijaizmeđuEurojustaiOLAF-a,nedovodećiupitanjeodredbečlana9.,državečlanicemorajuosiguratidasenacionalničlanoviEurojustasmatrajunadležnimorganimadržavačlanicaisključivousvrhuUredbe(EZ)broj1073/1999i



UredbeVijeća(Euratom)broj1074/1999od25.maja1999.godineoistragamakojevodiEvropskiuredzaborbuprotivprevara(OLAF)1.RazmjenainformacijaizmeđuOLAF-a inacionalnihčlanovanedovodiupitanje informacijekoje semorajudostavitidrugimnadležnimorganimauskladusanavedenimUredbama.

Član 26a.

Odnosi sa trećim državama i organizacijama

1. Umjeriukojojjetopotrebnozaizvršavanjesvojihzadataka,Eurojustmožeus-postavljatiiodržavatiodnosesaradnjesasljedećimsubjektima:

(a) Trećimdržavama;

(b) Organizacijama,kaoštosu:

(i) međunarodneorganizacijeinjihovapodređenatijelanakojeseprimjenju-jejavnopravo;

(ii)drugatijelanakojaseprimjenjujejavnopravo,akojasuzasnovananasprazumimaizmeđudvijeilivišedržava;i

(iii)Međunarodnaorganizacijakriminalističkepolicije(Interpol).

2. Eurojustmožezaključivatisporazumesasubjektimaizstava1.Takvisporazumimogunaročitouređivatirazmjenuinformacija,uključujućiličnihpodataka,teras-poređivanjeoficirazavezuilisudijazavezuuEurojust.TakvisporazumimogusezaključititeknakonkonsultacijaEurojustasaZajedničkimnadzornimodboromuveziodredabaozaštitipodataka,tenakonodobrenjaVijeća,kojeodlučujekva-lificiranomvećinom.EurojustćeupoznatiVijećeosvimplanovimazapočetaktakvihpregovora,aVijećemožedonijetizaključkekojesmatrapotrebnim.

1 OJL136,31.5.1999,str.8



3. Sporazumiizstava2.,kojisadržeodredbeorazmjeniličnihpodatakamogusezaključitisamoakozainteresiranisubjektpodliježeobavezamaizKonvencijeoVijećuEvropeod28.januara1981.godineilinakonprocjenekojomsepotvrđujedatajsubjektosiguravapotrebninivozaštitepodataka.

4. Sporazumiizstava2.sadržavaćeodredbeonadzorunadnjihovomprovedbom,uključujućiprimjenupravilaozaštitipodataka.

5. Prijestupanjanasnagusporazumaizastava2.,Eurojustmožedirektnoprimatiinformacije,uključujući ličnepodatke,umjeriukojoj jepotrebnozazakonitoizvršavanjesvojihzadataka.

6. Prijestupanjanasnagusporazumaizstava2.,Eurojustmože,premauslovimaizčlana27.,stav1.,direktnoprenositiinformacije,izuzevličnepodatke,timsubjek-tima,umjeriukojojjepotrebnodatisubjektizakonitoizvršavajusvojezadatke.

7. Eurojustmože,premauslovimaizčlana27.,stav1.,prenijetiličnepodatkesu-bjektimaizstava1.,ako:

a) jetopotrebnoupojedinačnimpredmetimausvrhusprečavanjailiborbepror-tivkrivičnihdjelakojasuunadležnostiEurojusta,i

b) akojeEurojustzaključiosporazumizstava2.sazainteresiranimsubjektima,kojijestupionasnaguikojidozvoljavaprenospodataka.

8. Eurojust će odmahupoznatiZajednički nadzorni odbor i zainteresiranedržavečlanice o svakomnaknadnomneispunjavanju ili značajnoj vjerovatnoći da su-bjektiizstava1.nećeispunitiusloveizstava3.Zajedničkinadzorniodbormožespriječitidaljurazmjenuličnihpodatakasazainteresiranimsubjektimadokseneuvjeridasukorištenaodgovarajućapravnasredstva.



9. Ipak,akonisuispunjeniusloviizstava7.,nacionalničlan,usvojstvunadležnogdržavnogorganaiuskladusaodredbamanjegovogdržavnogprava,možeizuzet-noisamosciljempoduzimanjahitnihmjerazasuzbijanjeneposredneopasnostipoliceilijavnusigurnost,razmijenitiinformacijekojesadrželičnepodatke.Na-cionalničlanjeodgovoranzazakonitostodobravanjatakvogprenosa.Nacionalničlanjedužanvoditievidencijeoprenosupodatakaiosnovazaprenospodataka.Prenospodatakaćebitiodobrensamoakoprimalacpreuzmeobavezudaćekori-stiti podatke u svrhu u koju su preneseni.

Član 27.

Prenos podataka

1. PrijenegoEurojustrazmijenibilokakveinformacijesasubjektimaizčlana26a.,nacionalničlandržavečlanicekojajedostavilainformacijemoradatisvojusagla-snostzaprenosinformacija.Uodgovarajućimslučajevima,nacionalničlanmoraobavitikunsultacijesanadležnimorganimadržavačlanica.

2. Eurojustjeodgovoranzazakonitostprenosapodataka.Eurojustmoravoditievi-dencijeosvimprenosimapodatakaizčlana26.i26a.iosnovamazatakavprenos.Podacisemoguprenijetisamoakoseprimalacobavežedaćekoristitipodatkeisključivousvrhuzbogkojihsupreneseni.



Član 27a.

Sudija za vezu raspoređen u trećim zemljama

1. Usvrhulakšepravosudnesaradnjesatrećimzemljama,uslučajevimagdjeEuro-justpružapomoćuskladusaovomOdlukom,Kolegijmožerasporeditisudijezavezuutrećezemlje,uskladusasporazumomizčlana26a.sapredmetnomtrećomzemljom.Prijepočetkapregovorasatrećomzemljom,Vijećekvalificiranomveći-nomdajesvojusaglasnost.EurojustmoraobavijestitiVijećeosvimplanovimazapočetaktakvihpregovora,aVijećemožedonijetizaključkekojesmatraneophod-nim.

2. Sudijazavezuizstava1.moraposjedovatiiskustvouradusaEurojustomiodgo-varajućistepenznanjaopravosudnojsaradnjiinačinuradaEurojusta.Raspoređi-vanjesudijezavezuuimeEurojustazahtijevaprethodnusaglasnostzainteresira-nogsudijeidržavečlanice.

3. Ako je sudija zavezu,kojeg raspoređujeEurojust, odabranmeđunacionalnimčlanovima,zamjenicimailipomoćnicima:

(i) njega će država članica zamijeniti na njegovommjestu nacionalnog člana,zamjenikailipomoćnika;

(ii)onvišeneuživaovlastikojesumudodijeljeneuskladusačlanovima9a.do9e.



4. Ne dovodeći u pitanje odredbe člana 110. Pravilnika o osoblju za zvaničnikeEvropskihzajednica,utvrđenogUredbom(EEZ,Euratom,EZUČ)broj.259/681, Kolegijdonosipravilaoraspoređivanjusudijazavezu,teukonsultacijisaKomi-sijompotrebneprovedbenearanžmanestimuvezi.

5. DjelovanjesudijazavezukojerasporediEurojustpodliježenadzoruZajedničkognadzornogodbora.SudijezavezupodnosesvojeizvještajeKolegiju,kojiusvomgodišnjem izvještaju, na odgovarajuči način, obavještavaEvropski parlament i Vijećeoradutihsudija.Sudijezavezuobavještavajunacionalnečlanoveinadlež-nedržavneorganeosvimpredmetimakojiseodnosenanjihovudržavučlanicu.

6. Nadležniorganidržavečlaniceisudijezavezuizstava1.mogudirektnokontak-tiratijednidruge.Utimslučajevima,sudijazavezuobavještavazainteresiranognacionalnogčlanaosvimtakvimkontaktima.

7. Sudijazavezuizstava1.morabitipovezannaSistemupravljanjapredmetima.

Član 27b.

Zahtjev za pravosudnu saradnju upućen i primljen iz trećih zemalja

1. Eurojustmože,udogovoru sa zainteresiranomdržavomčlanicom,koordiniratiizvršenje zahtjeva za pravosudnom saradnjomkoje je izdala treća zemlja, ako tizahtjevipredstavljajudio iste istrage izahtijevaju izvršenjeunajmanjedvijedržavečlanice.NadležnidržavniorganimogutakođedostavitiEurojustuzahtjeveizovogstava.

1 OJL56,4.3.1968,str.1



2. Uslučajuhitnostiiuskladusačlanom5a.,Dežurnikoordinacioniured(DKU)možeprimitiiobraditizahtjevizstava1.ovogčlanakojijeizdalatrećazemljakojajezaključilasporazumosaradnjisaEurojustom.

3. Nedovodećiupitanjeodredbečlana3.,stav2.,uslučajuzahtjevazapravosud-nomsaradnjomkojiseodnosinaistuistraguizahtijevaizvršenjeutrećojzemlji,Eurojsutmožetakođe,udogovorusadržavamačlanicama,olakšatipravosudnusaradnjusazainteresiranomtrećomzemljom.

4. Zahtjeviizstavova1.,2.i3.moguseposlatiputemEurojustaakojetousagla-snostisainstrumentimakojiseprimjenjujunaodnoseizmeđuzainteresiranetrećezemljeiEvropskeunijeilizainteresiranihdržavačlanica.

Član 27c.

Odgovornost, osim odgovornosti za neovlaštenu ili netačnu obradu podataka

1. UgovornaodgovornostEurojustauređenajepravomkojeseprimjenjujenapred-metniugovor.

2. Uslučajuvanugovorneodgovornosti,Eurojustće,nezavisnoodsvakedrugeod-govornostiizčlana24.,nadoknaditisvakuštetukojajenastalakrivicomKolegijailiosobljaEurojustaprilikomizvršavanjanjihovihzadataka,umjeriukojojimsetaštetamožepripisati,nezavisnoodrazličitihprocedurazanaknaduštetekojepostojepremapravudržavačlanica.

3. Stav2. se takođeprimjenjujenaštetuuzrokovanugreškomnacionalnogčlana,zamjenikailipomoćnikatokomizvršavanjanjegovihzadataka.Ipak,kadadjelujenaosnovuovlastiizčlana9a.do9e.,državačlanicaizkojedolazinadoknadićeEurojustuiznoskojijeEurojustplatiozananadutakveštete.

4. Oštećenastrana imapravozahtijevatiodEurojustadaseuzdržiodpodnošenjatužbeilidajepovuče.



5. Nacionalnisudovidržavečlanice,nadležnizarješavanjesporovakojiuključujuodgovornostEurojustaizovogčlana,određujuseupućivanjemnaUredbuVijeća(EZ)broj44/2001od22.decembra2000.onadležnosti,priznavanjuiizvršavanjupresudaugrađanskimitrgovačkimstvarima1.

Član 28.

Organizacija i funkcionisanje

1. KolegijjeodgovoranzaorganizacijuifunkcionisanjeEurojusta.

2. Kolegijbirapredsjednikaodnacionalnihčlanova,aakosmatrapotrebnim,biranajviše dva zamjenika predsjednika. Rezultati izbora se dostavljuVijeću kojekvalificiranomvećinomdajesaglasnostnaizbore.

3. PredsjednikizvršavasvojeobavezeuimeKolegijaiuokvirunjegovihovlaštenja,usmjeravanjegovradinadgledasvakodnevnoupravljanjekojeosiguravaDirek-toradministracije.PoslovnikuređujeslučajeveukojimajezanjegoveodlukeilipostupkepotrebnoprethodnoodobrenjeiliizvještajpodnesenKolegiju.

4. Mandat predsjednika je tri godine. Samo jednommože biti ponovno izabran.Mandatzamjenikapredsjednikajeuređenposlovnikom.

5. EurojustuuradupomažeSekretarijatkojimrukovodiDirektoradministracije.

6. Eurojustimanadsvojimosobljemovlastikojepripadajuorganukojivršiimeno-vanja.Kolegijdonosiodgovarajućapravilazaprovedbuovogstavauskladusaposlovnikom.

1 OJL12,16.1.2001,str.1

85 – Aneks 2: Poslovnik o obradi i zaštiti ličnih podataka u Eurojustu

(Dokumenti usvojeni prema Glavi VI Ugovora o Evropskoj uniji)

POSLOVNIK O OBRADI I ZAŠTITI LIČNIH PODATAKA U EUROJUSTU

(Kolegij Eurojusta je jednoglasno usvojio tekst na sastanku održanom 21. oktobra 2004. godine, a Vijeće ga je odobrilo 24. februara 2005. godine)

(2005/C68/01)

GLAVA I

DEFINICIJE

Član 1. Definicije

UsvrhuovogPoslovnikaidrugihodredbikojimaseure-đujenjegovoprovođenje:

(a)‘Odluka o Eurojustu’ značiOdlukaVijećaod28.fe-bruara2002.oosnivanjuEurojustasciljemjačanjaborbeprotivteškihkrivičnihdjela,izmijenjenaOdlu-komVijećaod18.juna2003.;

(b)‘Kolegij’ značiKolegijEurojustaizčlana10.OdlukeoEurojustu;

(c)‘Nacionalni član’ značinacionalničlankojegsvakadržavačlanicaraspoređujeuEurojust,kakojedefini-ranoučlanu2.,stav1.OdlukeoEurojustu;

(d)‘Pomoćnik’ znači lice kojemože pomagati svakomnacionalnom članu, kako je definirano u članu 2.,stav1.OdlukeoEurojustu;

(e)‘Osoblje Eurojusta’ značiDirektoraadministracijeizčlana29.OdlukeoEurojustu,teosobljeizčlana30.OdlukeoEurojustu;

(f)‘Službenik za zaštitu podataka’ značiliceimenovanouskladusačlanom17.OdlukeoEurojustu;

(g)‘Zajednički nadzorni odbor’ znači nezavisno tijeloosnovanouskladusačlanom23.OdlukeoEurojustu;

(h)‘lični podaci’ značisveinformacijeolicukojemjeilikojemsemožeutvrditiidentitet(‘subjekt obrade po-dataka’);licekojemsemožeutvrditiidentitetjeonokojem je utvrđen identitet, direktno ili indirektno,naročitopozivanjemnamatičnibrojilijedanilivišefaktora koji su specifični za njegov ili njen fizički,fiziološki,mentalni,ekonomski,kulturniilisocijalniidentitet;

(i) ‘obrada ličnih podataka’ (‘obrada’) znači svakipostupak ilinizpostupakakoji se izvodena ličnimpodacima,automatskiiline,kaoštosuprikupljanje,snimanje,organiziranje,pohranjivanje,prilagođava-nje ili mijenjanje, vraćanje, konsultacije, upotreba,

objavljivanje prenosom, dostava ili činjenje dostu-pnim,podešavanje ilikombiniranje,blokiranje,bri-sanjeiliuništenje;

(j) ‘sistem evidencija ličnih podataka’ (‘sistem eviden-cija’) znači svaki strukturiraninizpodatakakojimase može pristupiti uz pomoć specifičnih kriterija,centraliziranih, decentraliziranih ili podijeljenih po funkcionalnojiligeografskojosnovi;

(k)‘kontrolor’ znači svako lice koje samo ili zajednosa drugima određuje svrhu i sredstva obrade ličnihpodataka; ako su svrha i sredstva obrade uređeninacionalnim ili evropskim zakonima ili propisima, kontrolor ili specifični kriteriji za njegovo imeno-vanjemogu biti uređeni nacionalnim ili evorpskimzakonom;

(l) ‘obrađivač’ značisvakofizičkoilipravnolice,javniorgan, agencija ili neko drugo tijelo koje obrađujeličnepodatkeuimekontrolora;

(m)‘treća strana’ značisvakofizičkoilipravnolice,jav-niorgan,agencijailinekodrugotijeloosimsubjektaobradepodataka,kontrolor,obrađivači licakojasupod direktnim ovlastima kontrolora ili obrađivačaovlaštenadaobrađujupodatke;i

(n)‘primalac’ znači svakofizičko ilipravno lice, javniorgan,agencijailinekodrugotijelokomseotkrivajupodaci,bilodaseradiotrećojstraniiline.

GLAVA II PODRUČJE PRIMJENE I STRUKTURA

Član 2. Područje primjene

1. OvajPoslovnikseprimjenjujenaobraduličnihpoda-takauEurojustu,upotpunostiilidjelimičnoautomat-skimputem,inaneuatomatskuobraduličnihpodata-ka,kojičinediosistemaevidentiranjailisuplaniranidačinesistemevidentiranjauskladusaOdlukomoEurojustu.

19.3.2005 SlužbenilistEuropskeunije C68/1EN

Aneks 2

Poslovnik o obradi i zaštiti ličnih podataka u Eurojustu


ENC68/2 SlužbenilistEuropskeunije 19.3.2005

2. Ovaj Poslovnik se primjenjuje na sve informacijeprikupljene i dalje obrađene u Eurojustu, odnosno,informacijekojejeEurojustsastavioiliprimioina-lazeseunjegovomposjeduopitanjimavezanimzapolitike,aktivnostiiodlukekojesuupodručjuodgo-vornosti Eurojusta.

3. OvajPoslovnikseneprimjenjujenainformacijekojesuprenesenenacionalnomčlanuEurojustaisključivoukontekstusudskihovlastitogačlana,kakojedefi-niranoučlanu9.,stav3.OdlukeoEurojustu.

Član 3.

Struktura

1. Svi ličnipodaci se smatrajupovezanimsapredme-tomilidanisupovezanisapredmetom.Ličnipodacise smatraju povezanim sa predmetom ako su poveza-nisaoperativnimzadacimaEurojusta,kakojedefini-ranoučlanovima5.,6.i7.OdlukeoEurojustu.

2. PodacipovezanisapredmetomseobrađujuuskladusaodredbamaGlavaIIIiIV.Podacikojinisupoveza-nisapredmetomseobrađujuuskladusaGlavamaIIIi V.

GLAVA III PRINCIPI OPĆE PRIMJENE ZA EUROJUST

Član 4. Pravo na privatnost i zaštitu podataka

Eurojustdjelujeuzpotpunopoštivanjeljudskihpravaiosnovnihslobodapojedinaca,anaročitonjihovogpravanaprivatnostuveziobradenjihovihličnihpodataka,bezobzirananacionalnostilimjestoprebivališta.

Član 5. Principi zakonitosti i pravednosti, proporcionalnosti

i potrebe za obradom

1. Ličnipodacisemorajuobraditinapravedanizakonitnačin.

2. Eurojust obrađuje ličnepodatkekoji suneophodni,odgovarajući, relevantni ineprekomjerniuodnosunasvrhuzbogkojeseprikupljajuilidaljeobrađuju.

3. Eurojust definira svojepostupke i sistemeobrade sciljemprikupljanjaidaljeobradesamoličnihpodata-kakojisupotrebni,kakojepropisanoustavu2.Na-ročito,upotrebatrebabititakvadasedajemogućnost

davanja drugih imena i da podaci ostaju anonimni,umjeriukojojjetomoguće,vodećiračunaosvrsiobrade,tedajeuloženiradopravdan.

Član 6.

Kvalitet podataka

1. Eurojustosiguravadasuličnipodacitačnii,pomo-gućnosti, ažurirani; trebaju sepoduzeti svi razumnikoracidasebrišuiliispravesvipodacikojisunetač-niilinepotpuni,sobziromnasvrhunjihovogpriku-pljanjailidaljeobrade.

2. Ličnipodacisečuvajuoformikojadozvoljavautvr-đivanje identiteta subjektaobradeuperiodunedu-žemnegojetopotrebnousvrhuzbogkojesupodaciprikupljeniilizbogkojesudaljeobrađeni,uskladusačlanom5.,stav2.

Član 7.

Sigurnost podataka

1. Uskladusačlanom22.OdlukeoEurojustu iovimPoslovnikom, Eurojust provodi potrebne tehnič-ke mjere i organizacione pripreme da zaštiti ličnepodatka od slučajnog ili nezakonitog uništavanja,slučajnog gubitka ili neovlaštenog objavljivanja,mijenjanja, pristupa ili svakog neovlaštenog oblikaobrade.Naročitosemorajupoduzetimjerekakobiseosiguralodapristupličnimpodacimaimajusamolicakojaimajuovlaštenjazapristuptakvimpodacima.

2. Sve mjere koje su poduzimaju proporcionalne su riziku koji proizilazi iz obrade i prirode obrađenihpodataka.

3. Eurojust razvija sveobuhvatnu sigurnosnu politikuuskladusačlanom22.,stav2.OdlukeoEurojustui ovim Poslovnikom. Politika u potpunosti uzima u obzirosjetljivupriroduradaJedinicezapravosudnusaradnjuiobuhvatićepravilaoklasifikacijidokume-nata,provjeriosobljakojeradizaEurojustipostupkekojetrebapoduzetiuslučajutežihkršenja.Konsul-tiraće se Zajednički nadzorni odbor o sigurnosnojpolitici Eurojusta.

4. SvaodgovornalicauEurojustusuprimjerenoobavi-ještenaosigurnosnojpoliticiEurojusta,aodnjihsezahtijeva da koriste tehničke i organizacionemjerekojesuimnaraspolaganjuuskladusavažećimuslo-vimazaštitepodatakaisigurnosti.


EN19.3.2005 SlužbenilistEuropskeunije C68/3

Član 8.

Pravo na davanje informacija subjektu obrade podataka

1. NedovodećiupitanjeposebneodredbeizGlaveIVu vezi podataka povezanih sa predmetom, subjektiobrade podataka moraju dobiti informacije o svrsiobradepodatakaiidentitetukontrolorapodataka,pri-maocuilikategorijamaprimalaca,pravunapristupipravunaispravkupodatakaosubjektuisvedrugein-formacijekaoštosupravniosnovzapostupkeobradezbogkojegsupodacipotrebni,vremenskoograniče-nje za pohranjivanje podataka i u svakom trenutku pravo na prigovorZajedničkomnadzornomorganuumjeriukojojsupotrebnetakvedodatneinformaci-je,auzimajućiuobzirsvrheispecifičneokolnostiukojimaseobrađujupodaci,čimesesubjektuobradepodatakagarantirapravednaobradapodataka.

2. Ove informacije se moraju dostaviti najkasnije utrenutkuprikupljanjapodatakaodsubjektaprikuplja-njapodatakaili,uslučajuprijemapodatakaodtrećestrane,uvrijemesnimanjaličnihpodatakaili,akoseplanira otkrivanje podataka trećoj strani, najkasnijedo trenutka kad se podaci prvi put otkrivaju ili, u slu-čajevimaizPoglavljaIIGlaveIVovogPoslovnika,utrenutkukadseutvrdidanijevjerovatnodaćeseugroziti svrhe obrade, nacionalne istrage i krivičnogonjenje,tepravaislobodetrećihstrana.

Član 9. Pravo subjekta obrade podataka na pristup, isprav-

ku, blokiranje i brisanje

1. Subjekt obrade podataka ima pravo na pristup,ispravku,blokiranje iunekimslučajevimabrisanjepodataka.Eurojustdefinira,popotrebiusaradnjisazainteresiranim nadležnim državnim organima, po-stupkekojimaseolakšavasubjektuobradepodatakada ostvari svoja prava.

2. Službenikzazaštitupodatakaosiguravadasunaza-htjevsubjekataobradepodataka,subjektiobaviještee-ni o svojim pravima.

Član 10. Povjerljivost obrade

U skladu sa članom 25. Odluke o Eurojustu, sva licakojaradeuilisaEurojustompodliježuobavezičuvanjastrogepovjerljivosti.Eurojustćepoduzetisvepotrebnemjeredaosiguradasepoštujuoveobaveze,tedasusvakršenja ove obaveze odmah prijavljena službeniku zazaštitupodatakairukovodiocuOdjelazasigurnost,kojićeosiguratipoduzimanjepotrebnihmjera.

Član 11.

Interni obrađivači

Osim ako se to zahtijeva prema nacionalnom ili Evrop-skompravu,licekojeradikaoobrađivačuEurojustu,spravompristupa ličnimpodacima, neće obrađivati po-datkeizuzevponalogukontrolora.

Član 12

Upiti, zahtjevi za informacijama i predstavke odgo-vornih lica u Eurojustu

1. Usvrhučlana17., stav2. i4.OdlukeoEurojustu,službenik za zaštitu podataka, na zahtjev, dostavljasvim odgovornim licima uEurojustu informacije oaktivnostima obrade podataka uEurojustu. Službe-nik za zaštitu podataka odgovara na upite i djelujena svaki zahtjev za informacijama ili predstavku onavodnom kršenju odredbi Odluke o Eurojustu,ovogPoslovnikailibilokojihdrugihpravilakojaseprimjenjujunaobradu ličnihpodatakauEurojustu.Nikonesmijetrpitiposljedicezbogukazivanjasluž-benikuzazaštitupodatakananavodnokršenjeodred-bikojeseprimjenjujunaobraduličnihpodataka.

2. SvalicakojaradeuEurojustusarađujusaKolegijem,nacionalnimčlanovima, službenikomza zaštitupo-dataka iZajedničkimnadzornimodboromuokviruispitivanja, istraga, revizija ilidrugihaktivnostive-zanihzazaštitupodataka.

GLAVA IV

PRAVILA ZA POSTUPKE OBRADE PODATAKA KOJI SU POVEZANI SA PREDMETOM

POGLAVLJE I

Uslovizazakonituobraduličnihpodataka

Član 13.

Lični podaci obrađeni u kontekstu aktivnosti pove-zanih sa predmetom

1. U kontekstu aktivnosti povezanih sa predmetom, Eu-rojust,umjeriukojojjepotrebnodaostvarisvojeci-ljeve,obrađujeličnepodatkeautomatskiiliuzpomoć uređenekartotekeuskladusačlanovima14.,15.i16.Odluke o Eurojustu.



2. Nacionalničlaniličlanovikojiobrađujuličnepodat-kevezanezapojedinačnepredmeteodređuju svrhu isredstvaobrade ličnihpodataka, te se stoga smatrajukontrolorimaili,popotrebi,sukontrolorima.

Član 14.

Zakonitost i pravednost obrade

Lični podaci se mogu prikupljati i dalje obrađivati ukontekstu aktivnosti vezanih za predmete u mjeri u kojoj jeobradapotrebnazaizvršavanjezadatakaEurojustaja-čanjaborbeprotivteškihkrivičnihdjela.

Član 15.

Ograničenje svrhe

Lični podaci obrađeni u Eurojustu u okviru istraga ikrivičnog gonjenja neće se ni pod kojim okolnostimaobrađivatiudrugesvrhe.

Član 16.

Kvalitet podataka

1. AkodržavačlanicailivanjskastrankadostavljaEu-rojustuinformacijeukontekstuistrageilikrivičnoggonjenja,Eurojustnijeodgovoranzaispravnostpri-mljenih informacija,alimoraosigurati,od trenutkaprijema, da su poduzete sve razumne mjere da se te informacijeažuriraju.

2. Ako Eurojust utvrdi neku netačnost koja utiče napredmetnepodatke,obavjestićeo tometrećustranuodkojejeprimioinformacijeiispravićeinformacije.

Član 17.

Posebne kategorije podataka

1. Eurojustpoduzimaodgovarajuće tehničkemjeredaosigurada je službenikzazaštitupodatakabezod-laganjaobaviještenovanrednimpredmetimanakojeseprimjenjuječlan15.,stav4.OdlukeoEurojustu.Sistem upravljanja predmetima osigurava da takvipodacinisuuvršteniuindeksizčlana16.,stav1.Od-luke o Eurojustu.

2. Akosetipodaciodnosenasvjedokeiližrtveusmislučlana15.,stav2.OdlukeoEurojustu,sistemuprav-ljanja predmetima neće zabilježiti te informacije,osimakosupotkrijepljeneodlukomKolegija.

Član 18.

Obrada kategorija ličnih podataka iz člana 15., stav 3. Odluke o Eurojustu

1. Eurojustpoduzimaodgovarajuće tehničkemjeredaosigurada je službenikzazaštitupodatakabezod-laganjaobaviještenovanrednimpredmetimanakojese, u ograničenom vremenu, primjenjuje član 15.,stav 3. Odluke o Eurojustu.

2. Akosetipodaciodnosenasvjedokeiližrtveusmislučlana15.,stav2.OdlukeoEurojustu,sistemuprav-ljanja predmetima neće zabilježiti te informacije,osim ako su potkrijepljene zajedničkom odlukomnajmanjedvanacionalnačlana.

POGLAVLJE II

Pravasubjektaobrade podataka

Član 19.

Pravo subjekta obrade podataka na informaciju

1. U kontekstu operativnog rada Eurojusta, subjektiobradepodatakaseobavještavajuoobradi,čimpo-staneočitodadostavljanje informacije ne dovodi u pitanje:

(a) izvršavanjezadatakaEurojustajačanjaborbeprotivteškihkrivičnihdjela;ili

(b) nacionalneistrageikrivičnagonjenjaukoji-mapomažeEurojust;ili

(c) praćenje,nadzoriliregulatornizadatakpove-zan,čakipovremeno,saizvršavanjemovlastiuslučajevimaiztačaka(a)i(b);ili

(d) pravaislobodetrećihstrana.

2. Pozivanjenaslučajevenavedeneustavu1.bilježiseu privremenom radnom spisu vezanom za predmet, te se navodi osnov za odluku koju su donijeli nacionalni članiličlanoviodgovornizatajspis.

Član 20.

Pravo subjekta obrade podataka na pristup podacima

SvakipojedinacimapravonapristupličnimpodacimavezanimzanjegailinjukojeobradiEurojustuskladusaokolnostimaizčlana19.OdlukeoEurojustu.



Član 21. Postupak za ostvarivanje prava subjekata obrade

podataka

1. PojedincikojiželeostvaritisvojapravakaosubjektiobradepodatakamoguuputitisvojzahtjevdirektnoEurojustu ili putem organa imenovanog u tu svrhuudržavičlanicipovlastitomizboru,kojaćezahtjevdostaviti Eurojustu.

2. Zahtjevzaostvarivanjepravarješavanacionalničlaniličlanovinakojeseodnosizahtjev,akojićekopijudostavitislužbenikuzazaštitupodatakaradiregistri-ranja.

3. Nacionalničlaniličlanovinakojeseodnosizahtjevizvršavajupotrebneprovjereiobavještavajuslužbe-nikaza zaštitupodatakaoodlucidonesenojukon-kretnompredmetu.Ovaodlukaupotpunostipoštujeodredbe ovog Poslovnika i propisa koji se primje-njujunazahtjev,kakojepropisanoučlanu19.,stav3.OdlukeoEurojustu,osnovezaodbijanjeizčlana 19., stav 4. Odluke o Eurojustu i konsultacije sa nad-ležnimpolicijskimorganimakojesemorajuobavitiprijedonošenjaodluke,kakojenavedenoučlanu19.,stav 9. Odluke o Eurojustu.

4. Ako tonekipredmetzahtijeva,službenikzazaštitupodataka vrši dodatne provjere u sistemu upravlja-njapredmetimaiobavještavazainteresiranognacio-nalnog člana ili članove ako se tokom tih provjerapronađunekedodatnerelevantneinformacije.Zain-teresiraninacionalničlaniličlanovimogu,naosnovuinformacijadobijenihodslužbenikazazaštitupoda-taka, odlučiti da li će ponovo razmotriti prvobitnuodluku.

5. Službenik za zaštitu podataka obavještava subjektobradepodatakaoodlucikojudonesezainteresiraninacionalničlan ili članovi,u skladu sačlanom19.,stav 6. Odluke o Eurojustu, te obavještava subjektobrade podataka o mogućnosti ulaganja žalbe Za-jedničkom nadzornom odboru ako nije zadovoljanodgovoromEurojusta.

6. Zahtjevseupotpunostirješavaurokuodtrimjesecaoddana prijema zahtjeva. Subjekt obrade podatakamožeuputiti predmet Zajedničkom nadzornom odboru akonijedobioodgovornasvojzahtjevuovomroku.

7. Akojepredmetprimljenputemnacionalnogorgana,zainteresiraninacionalničlaniličlanoviosiguravajuda je tajorganupoznat sačinjenicama izodgovorakojijeslužbenikzazaštitupodatakauputiosubjektuobradepodataka.

8. Eurojust pokrećepostupak saradnje sa nacionalnimorganima imenovanimu svrhu rješavanjaprava su-bjektaobradepodatakačimeseosiguravada jeza-htjevpravilnoiblagovremenoupućenEurojustu.

Član 22. Informacije trećim stranama nakon ispravki,

blokiranja ili brisanja ličnih podataka povezanih sa predmetom

Eurojust poduzima odgovarajuće tehničke mjere daosiguradaseuslučajevimakadaEurojustpozahtjevuispravlja,blokirailibrišeličnepodatkeodmahsačinjavalistadobavljačaiadresatihpodataka.Uskladusačla-nom20.,stav5.OdlukeoEurojustu,kontrolorosiguravadasusubjektikojisenalazenalistiobaviještenioizvrše-nimizmjenamanaličnimpodacima.

POGLAVLJE III

Pitanjasigurnostipodataka

Član 23. Automatski sistem upravljanja predmetima

1. Eurojust uspostavlja automatski sistem upravljanja predmetimakojiobuhvatasistemarhiviranja,akojićekoristitinacionalničlanovizapoduzimanjeaktiv-nosti vezanih za predmete, te privremene radne spise iindeksizčlana16.OdlukeoEurojustu.Ovajsistemobuhvata funkcije kao što su upravljanje predmeti-ma, opis procesa rada, upućivanje na informacije isigurnost.

2. Kolegij daje saglasnost na sistemupravljanja pred-metima nakon konsultacija sa službenikom za za-štitu podataka, Zajedničkim nadzornim odborom irelevantnimosobljemEurojusta iupotpunostivodiračunaozahtjevimaizčlana22.idrugihrelevantnihodredbiizOdlukeoEurojustu.

3. Sistem upravljanja predmetima omogućava nacional-nim članovima da odrede svrhu i specifične ciljevezbogkojihseotvarajuprivremeniradnispisi,uokviruzadatakaizčlanova5.,6.i7.OdlukeoEurojustu.

Član 24. Privremeni radni spisi i indeks

1. Uskladusaodredbamačlana14.,stav4.ičlana16.Odluke o Eurojustu, Eurojust uspostavlja indeks po-dataka vezanih za istrage i privremene radne spisekoji takođe mogu sadržavati lične podatke. Indeksi privremeni radni spisi zajedno čine dio sistemaupravljanjapredmetimaizčlana23.ipoštujuograni-čenjauobradiličnihpodatakapropisanaučlanu15.Odluke o Eurojustu.

2. Nacionalničlanovisuodgovornizaotvaranjenovihprivremenih radnih spisa povezanih sa predmetima kojerješavaju.Sistemupravljanjapredmetimaauto-matskidodjeljuje referentnibroj (identifikator)sva-kom novom otvorenom privremenom radnom spisu.



3. Eurojust uspostavlja automatski sistem upravljanja predmetimakakobiomogućionacionalnimčlanovi-madačuvajuzaštićenimličnepodatkekojeobrađu-ju u privremenim radnim spisima ili da im dozvole pristup ili da dozvole djelimičan pristup drugimnacionalnim članovima zainteresiranim za predmetna koji se odnosi predmetni spis. Sistem upravljanja predmetima dozvoljava im da definiraju specifičnestavkeličnihineličnihpodatakakojimaželedozvoli-tipristupdrugimnacionalnimčlanovima,pomoćnici-mailiovlaštenomosobljukojejeuključenouradnatompredmetu,teodabratidijeloveinformacijekoježeleuključitiuindeksuskladusačlanovima14.i15.OdlukeoEurojustu,teosiguratidasunajmanjeslje-dećestavkeuključeneuindeks:pozivanjenaprivre-meniradnispis;vrstakrivičnogdjela;državačlanica,međunarodne organizacije i tijela odnosno organizainteresirane treće zemlje; uključenost Evropskekomisije ili EU organa i subjekata; ciljevi i statuspredmeta(otvoren/riješen).

4. Kada nacionalni član dozvoli pristup privremenomradnom spisu ili dijelu spisa jednom ili više uklju-čenihnacionalnihčlanova, sistemupravljanjapred-metima osigurava da ovlašteni korisnici imaju pri-stup relevantnim dijelovima tog spisa, ali ne smijumijenjatipodatkekoje jeunionjenautor.Ovlaštenikorisnicimogu, ipak, dodati relevantne informacijeunovidioprivremenogradnogspisa.Naistinačin,informacijeuindeksumogučitatisviovlaštenikori-snicisistema,aliteinformacijemogumijenjatisamonjeni autori.

5. Sistemćeodmahupoznatislužbenikazazaštitupo-dataka o otvaranju novog radnog spisa koji sadržilične podatke, a naročito izuzetnim predmetima nakojeseprimjenjuječlan15.,stav3.OdlukeoEuro-justu.Sistemupravljanjapredmetimaoznačavatakvepodatkenanačindapodsjećalicekojejeunijelopo-datkeu sistemnaobavezučuvanja tihpodatakanaodređeno vrijeme.Kada se takvi podaci odnose nasvjedokeiližrtveusmislučlana15.,stav2.OdlukeoEurojustu,sistemnebilježitakveinformacijeosimuslučajudasupotkrijepljeneodlukomnajmanjedvanacionalnačlana.

6. Sistem upravljanja predmetima odmah obavještavaslužbenikazazaštitupodatakaoizuzetnimpredmeti-manakojeseprimjenjuječlan15.,stav4.OdlukeoEurojustu.Kadasetakvipodaciodnosenasvjedokeiližrtveusmislučlana15.,stav2.OdlukeoEuroju-stu,sistemnebilježitakveinformacijeosimuslučajudasuonepotkrijepljeneodlukomKolegija.

7. Sistem upravljanja predmetima osigurava da samolicaizčlana15.,stav1.,tačke(a)do(i)itačke(k),te člana 15., stav 2.Odluke oEurojustumogu bitizabilježenauindeks.

8. Informacijeu indeksumorajubitidovoljnekakobibileuskladusazadacimaEurojustainaročitociljevi-maizčlana16.,stav1.OdlukeoEurojustu.

Član 25. Dnevnički spisi i tragovi kontrole

1. Eurojust poduzima odgovarajuće tehničke mjere daosigura da se čuvaju evidencije o svim postupcima obradeličnihpodataka.Sistemupravljanjapredmetimanaročitoosiguravadasečuvajuevidencijeoprenosuiprijemupodataka,kakojepropisanoučlanu17.,stav2.,tačka(b)OdlukeoEurojustuusvrhučlana19.,stav3. Odluke o Eurojustu. Takva evidencija osigurava,kakojepropisanoučlanu22.OdlukeoEurojustu,dajemogućeprovjeritiiutvrditikojimtijelimasupreneseniličnipodaciikojiličnipodacisuuneseniuautomatskisistemobradepodataka,tekadaikoihjeunio.

2. Službenikzazaštitupodatakaredovnokontroliraoveevidencijekakobimogaopomoćinacionalnimčla-novima iKolegiju u vezi sa svim pitanjima zaštitepodataka i provodi istrage u slučaju nepravilnosti.Službenik za zaštitu podataka, po potrebi, obavje-štava Kolegij i Zajednički nadzorni odbor premaproceduriizčlana17.,stav4.OdlukeoEurojustuosvimkršenjimazaštitepodataka,zabilježnimugore-navedenimevidencijama.Službenikzazaštitupoda-takaćeosiguratidasepopotrebiobavijestiDirektoradministracije, kako bi mu omogućio da poduzmepotrebneadministrativnemjere.

3. Službenikzazaštitupodatakaćenazahtjevdatipot-pun pristup evidencijama iz stava 1. Zajedničkomnadzornomodboru.

Član 26. Ovlašten pristup ličnim podacima

1. Eurojust poduzima odgovarajuće tehničke mjere iomogućava organizacione pripreme da osigura dasamonacionalni članovi, njihovi pomoćnici i ovla-štenoosobljeEurojustaimajupristup,usvrhuispu-njenjaciljevaEurojusta,ličnimpodacimaobrađenimuEurojustuuokvirunjegovihoperativnihaktivnosti.

2. Ovemjereuzimajuuobzirsvrhuzbogkojesupodaciprikupljeni idaljeobrađeni, stepennjihoveažurira-nosti,nivosigurnostikojuzahtijevaosjetljivaprirodazadatakakojiseizvodeuEurojustuizahtjeveizčla-na 22. Odluke o Eurojustu.

3. Svaki nacionalni član dokumentira i obavještavaslužbenika za zaštitu podataka o politici pristupakoju jeodobriouokviru svognacionalnoguredauvezispisapovezanihsapredmetima.Nacionalničlannaročitoosiguravadasuizvršeneodgovarajućeorga-nizacionepripremeuskladusakojimatrebadjelova-ti,tedasepravilnokoristetehničkeiorganizacionemjerekojeimjeEurojuststavionaraspolaganje.



4. Kolegij može drugom osoblju Eurojusta odobritipristup spisima ako je to potrebno radi izvršavanjazadataka Eurojusta.

Član 27. Revizija i kontrola

1. Službenikzazaštitupodatakapratizakonitostipošti-vanjeodredbiOdlukeoEurojustu,ovogPoslovnikai drugih pravila u vezi obrade ličnih podataka kojiseprimjenjujuuEurojustu.S timuvezi, službenikzazaštitupodatakapomaženacionalnomčlanuokopitanjazaštitepodataka ipripremagodišnjeanalizepoštivanjagorenavedenihpravilauEurojustu.Služ-benikzazaštitupodatakapodnosiizvještajKolegijuiZajedničkomnadzornomodboruorezultatimaovihanalizakaoidrugimrelevantnimdogađajimauEu-rojustu.Službenikzazaštitupodatakaćepopotrebiosiguratida jeo tomeobaviještenDirektoradmini-stracije, štoćemuomogućitidapoduzmepotrebneadministrativne mjere.

2. Zajedničkinadzorniodborvršikontrole i revizijeuskladusačlanom23.,stav7.OdlukeoEurojustu.

POGLAVLJE IV

Protokpodatakatrećimstranamailiorganizacijama

Član 28.

Protok podataka trećim stranama ili organizacijama

1. Eurojust nastoji uspostaviti sporazume o saradnji, sa odgovarajućimodredbamaorazmjeniličnihpodata-ka, sa svim partnerima sa kojima redovno razmjenju-je podatke.

2. Nedovodećiupitanjepredmeteukojimapostojeta-kvisporazumiosaradnji,Eurojustsamoprenosiličnepodatke trećojzemlji ilinekomdrugomsubjektu izčlana27.,stav1.OdlukeoEurojustu,akosenanjihprimjenjujeKonvencijao zaštiti licaupogleduau-tomatskeobradeobradeličnihpodataka,potpisanauStrazburgudana28.januara1981.iliakojeosiguranpotrebannivozaštite.

3. Odluku o prenosu podataka Stranama koje nisu pot-pisnice Konvencije Vijeća Evrope od 28. januara1981.donosizainteresiraninacionalničlaniličlanovinaosnovuprocjenenivoazaštitekojuvršislužbenikzazaštitupodataka.Procjenanivoazaštitesevršiusvjetlu svihokolnosti za svakiprenos ilikategorijuprenosa. Naročito, procjena rezultira iz ispitivanjasljedećihelemenata:vrstapodataka,svrhai trajanjeobradezbogkojesepodaciprenose,zemljaporijeklai zemljaodredišta, važećiopći i sektorski zakoniu

zainteresiranoj zemlji ili organizaciji, važeći profe-sionalniisigurnosnipropisi,tepostojanjedovoljnihzaštitnihmehanizamakodprimaocaprenosa.Takvizaštitnimehanizmimogunaročitobitirezultatpisme-nihsporazumakojisuobavezujućizakontrolorakojivršiprenosiprimaocakojinijeunadležnosti jedneodStranapotpisnicaKonvencije.Sadržajtakvihspo-razumamoraobuhvatiti relevantneelementezaštitepodataka.Uslučajevimagdjejeotežanovršenjepro-cjenenivoazaštite,službenikzazaštitupodatakasekonsultirasaZajedničkimnadzornimodboromprijeprocjenekonkretnogprenosa.

4. Međutim, čak i kada nisu ispunjeni uslovi iz pret-hodnog stava, nacionalni član može, u izuzetnimokolnostimanavedenimučlanu27.,stav6.Odlukeo Eurojustu, izvršiti prenos podataka trećoj zem-lji isključivo u cilju poduzimanja hitnihmjera radisuzbijanjaneposredneozbiljneopasnostikojaprije-ti nekom licu ili javnoj sigurnosti. Nacionalni člandokumentira takav izuzetan prenos u privremenom radnom spisu povezanim sa predmetom, navodećiosnovzaprenos,teobavještavaslužbenikazazaštitupodatakaotomprenosu.Službenikzazaštitupoda-taka daje potvrdu da se takvi prenosi vrše samo uizuzetnim i hitnim predmetima.

POGLAVLJE V

Vremenskirokovizapohranjivanjeličnihpodataka

Član 29.

Vremenski rokovi za pohranjivanje ličnih podataka

1. Eurojustpoduzimaodgovarajuće tehničkemjeredaosigurapoštivanjevremenskihrokovazapohranjiva-nje ličnihpodatakautvrđenihčlanom21.OdlukeoEurojustu.

2. Sistem upravljanja predmetima naročito osiguravaanalizupotrebepohranjivanjapodatakauprivreme-nom radnom spisu svake tri godine nakon unosa.Takvaanaliza semorapravilnodokumentiratiu si-stemu,kaoirazlogzadonošenjeodređeneodluke,aslužbenikzazaštitupodatakamorabezodlaganjabitiupoznat sa njenim rezultatima.

3. Sistem upravljanja predmetima naročito označavapodatkekojisusnimljeninaograničenvremenskirokuskladusačlanom15.,stav3.OdlukeoEurojustu.Zaovukategorijupodataka,analizapotrebečuvanjapodatakasevršisvakatrimjeseca,adokumentirasenanačinopisanustavovima1.i2.

4. Kontrolorse,popotrebi,konsultirasaKolegijemisluž-benikomzazaštitupodatakaosvimodlukamadaseudužemvremenskomrokunakonanalizečuvajupodaci.



GLAVA V

PRAVILA ZA POSTUPKE OBRADE PODATAKA KOJI NISU POVEZANI SA PREDMETOM

POGLAVLJE I

Opći principi

Član 30.

Zakonitost i pravednost obrade

Ličnipodacisemorajuobrađivatipravednoinazakonitnačin.Naročito,ličnipodaciseobrađujusamoakoje:

(a)obrada potrebna radi poštivanja zakonskih obavezakoje se odnose na kontrolora, ili je

(b)obrada potrebna radi provedbe ugovora u kojem jesubjektobradepodatakajednaodstranailidabisepoduzelikoracinazahtjevsubjektaobradepodatakaprijezaključivanjaugovora,ilije

(c)subjektobradepodatakadaosvojpristanak,ilije

(d)obradapotrebnadasezaštitevitalniinteresisubjektaobradepodataka,ilije

(e)obradapotrebnausvrhuostvarenja legitimnih inte-resa kontrolora, izuzev ako su ti interesi nadjačaniinteresima subjekta obrade podataka za zaštitomosnovnihpravaislobodauskladusačlanom4.ovogPoslovnika.

Član 31.

Ograničenje svrhe

1. Ličnipodacisemorajuobrađivatiukonkretneijasnodefiniranezakoniteilegitimnesvrheinaknadnoda-ljeobrađivatisamoumjeriukojojjetouskladusaprvobitnomsvrhomobrade.

2. Ličnipodaciprikupljeni isključivousvrhuosigura-nja sigurnosti ili kontrole ili upravljanja sistemomobradeilipostupakanećesekoristitiudrugesvrhe,izuzevusvrhusprečavanja,istrage,otkrivanjailikri-vičnoggonjenjateškihkrivičnihdjela.

Član 32.

Obrada posebnih kategorija podataka

1. Zabranjenja je obrada ličnih podataka koji otkriva-ju rasno ili etničko porijeklo, političko mišljenje,vjerskailifilozofskauvjerenja, članstvousindikatu,podatkeozdravljuiliseksualnomživotuilikrivičnimosudama u svrhe koje nisu povezane sa predmetom.

2. Ovazabranaseneprimjenjujeakoje:

(a) subjekt obrade podataka dao svoju izričitusaglasnostnaobradutihpodataka,ilije

(b) obradapotrebnausvrhupoštivanjaspecifičb-nih prava i zakonskih obaveza kontrolora,kaoštosuobavezeuoblastiporeskogilirad-nogpravakojeseodnosenakontroloraili,popotrebi,aumjeriskojomsesložioslužbenikzazaštitupodataka,akosupredmetomzaštit-nih mehanizama, ili ako je

(c) obrada potrebna da zaštiti vitalne interesesubjektaobradepodatakailidrugoglica,akosubjektobradepodatakanijefizičkiilipravnosposobandatisvojusaglasnost,iliakoje

(d) obradapovezanasapodacimakojejesubjektobrade podataka učinio javnim ili je to po-trebnozautvrđivanje,ostvarivanjeiliodbra-nu zakonskih predstavki.

3. Podaciizstava1.odnosesesamonaobraduusvrhuzbogkojesuprvobitnoprikupljeni.

Član 33.

Izuzeci od prava na informisanje subjekta obrade podataka

1. UkontekstuvanoperativnogradaEurojusta,mogućisu izuzeci od općeg principa informisanja subjektaobradepodataka,kadainformisanjesubjektaobradepodatkamožeugroziti:

(a) važneekonomske ilifinansijske interesedr-žavečlaniceiliEvropskeunijeili

(b) zaštitu subjekta obrade podataka ili prava islobodedrugihili

(c) nacionalnusigurnost, javnusigurnost iliod-branudržavečlanice.

2. Službenikzazaštitupodatakaseobavještavaakoseprave iznimke.

Član 34.

Obavještavanje službenika za zaštitu podataka

1. Svakikontrolormoraprethodnoobavijestitislužbe-nikazazaštitupodatakao svimpostupcimaobradeili nizu takvih postupaka, namijenjenih jednoj ili više povezanih svrha.



2. Informacijakojasedajemorasadržavati:

(a) ime kontrolora i podatak o organizacionojjedinici institucije ili organizacije kojoj jepovjerenaobradaličnihpodatakauodređenesvrhe;

(b) svrhuilisvrheobrade;

(c) opiskategorijeilikategorijasubjekataobradepodataka i podataka ili kategorije podatakapovezanihsnjima;

(d) pravniosnov zapostupkeobrade zakoji supodacinamijenjeni;

(e) primaoca ili kategorije primalaca kojima bipodacimoglibitiotkriveni;i

(f) opći opis koji omogućavapočetnuprocjenuprimjerenostimjerasigurnosti.

3. Službenikzazaštitupodatakaseodmahobavještavaosvimrelevantnimpromjenamakojeutičunainfor-macijeizprethodnogstava.

Član 35.

Upisnik

1. Službenikzazaštitupodatakavodiupisnikpostupakaobradeokojimajeobaviještenuskladusaprethod-nomodredbom.

2. Upisnik sadrži, kaominimum, informacije iz člana34.,stav2.,tačke(a)do(f).

3. Službenikzazaštitupodatakadajenauvidsvepodat-keizupisnikaZajedničkomnadzornomodboru,akose to zahtijeva.

Član 36.

Obrada ličnih podataka u ime kontrolora

1. Kadapostupakobradeuimekontroloravršivanjskiobrađivač, kontrolor bira obrađivača koji nudi do-voljno garancija vezanih za poštivanje tehničkih iorganizacionihmjera sigurnosti,koje sezahtijevajuu skladu sa članom22.Odluke oEurojustu i svimdrugimrelevantnimdokumentima, teosiguravapo-štivanjetihmjera.

2. Izvođenje postupka obrade upotrebom vanjskogobrađivača uređuje se ugovorom ili pravnimdoku-mentomkojiobavezujeobrađivačapremakontroloruiodređujenaročito:

(a) da obrađivač djeluje samo po instrukcijamakontrolora;i

(b) obavezu čuvanja povjerljivosti i sigurnostiutvrđene Odlukom o Eurojustu, a ovaj Po-slovnik je takođevažećizaobrađivača, izu-zev, u skladu sa članom16. ili članom17.,stav 3, druga tačka, Direktive 95/46/EZ od24.oktobra1995.ozaštitipojedinacauvezisaobradomličnihpodatakaislobodnogkre-tanja tih podataka (1), ako se na obrađivačaveć primjenjuje obaveza čuvanja povjerlji-vostiisigurnostipremanacionalnomzakonujedneoddržavačlanica.

3. Usvrhučuvanjadokaza,dijeloviugovorailipravnogdokumentauvezizaštitepodatakaizahtjevivezanizamjere povjerljivosti i sigurnosti su u pismenomoblikuilinekomdrugomekvivalentnomobliku.

Član 37.

Automatske pojedinačne odluke

Subjektobradepodatakaimapravoodbacitiodlukukojaproizvodi pravne učinke na njega ili nju, ili u znatnojmjeri utičenanjegailinju,ikojasezasnivaisključivona automatskoj obradi podataka namijenjenoj procjenipojedinihličnihaspekatakojisetičunjegailinje,kaoštosuizvršavanjezadatakanaradnommjestu,pouzdanostiliponašanje,osimakojetaodlukaizričitoodobrenauskladu s nacionalnim ili evropskim zakonodavstvom, ili je,popotrebi,odobrioslužbenikzazaštitupodataka.Usvakomslučaju,poduzimajusemjerezaštitelegitimnihinteresasubjektaobradepodataka,kaoštosuaktivnostikojeomogućavajusubjektudaizrazimišljenjailirazu-mijelogikuobrade.

POGLAVLJE II

Internapravilavezanazazaštituličnihpodatakaipri-vatnostukontekstuinternihtelekomunikacionihmreža

Član 38.

Predmet

1. Nedovodećiupitanjeprethodnečlanove,pravilaizovogpoglavlja seprimjenjujunaobradu ličnihpo-dataka u vezi sa upotrebom i upravljanjem teleko-munikacionimmrežama ili rukovanjem terminalskeopreme pod kontrolom Eurojusta.

2. U svrhu pravila iz ovog poglavlja, ‘korisnik’ značisvafizičkalicakojakoristetelekomunikacionumre-žuiliterminalskuopremupodkontrolomEurojusta.

1 OJL281,23.11.1995.,str.31.



Član 39.

Sigurnost

1. Eurojust poduzima odgovarajuće tehnike i organi-zacionemjeredasezaštitisigurnaupotreba teleko-munikacionihmrežaiterminalskeopreme(računari,server,hardverisoftver),popotrebizajednosapru-žaocimajavnodostupnihtelekomunikacionihuslugailijavnimtelekomunikacionimmrežama.Vodećira-čunaostanjuitroškovimaprovedbe,ovemjereosi-guravajunivosigurnostikojijeprimjerenpostojećemriziku.

2. Uslučajunekogposebnogrizikaodkršenjasigurno-stimrežeiterminalskeopreme,Eurojustobavještavakorisnikeotomrizikuimogućimrješenjimaidrugimnačinimakomunikacije.

Član 40.

Tajnost komunikacija

Eurojust osigrava tajnost komunikacija putem teleko-munikacionihmrežai terminalskeopreme,uskladusapravom Evropske zajednice.

Član 41.

Podaci o prometu i izdavanju računa

1. Podacioprometuvezanizakorisnikekojiseobrađu-jukakobiseuspostavilipoziviilidrugevezeprekotelekomunikacionemrežebrišuseiliseanonimizira-jupozavršetkupozivailidrugeveze.

2. Dozvoljenisuizuzeciodovogopćegprincipa(poputpotrebedasečuvajunekipodacioprometuakosevežuzaprocesprijavekojijepotrebanzaodređenespise iliu svrhu izdavanja računazaprivatnepozi-ve)samoakosupredviđeniinternimpropisimakojejeEurojust usvojio nakon konsultacija sa službeni-kom za zaštitu podataka.Ako službenik za zaštitupodataka nije uvjeren u zakonitost ili prikladnost tih izuzetaka, konsultira se sa Zajedničkim nadzornimodborom.

3. Obradupodatakaoprometuiizdavanjuračunavršesamoslužbenicizaizdavanjeračuna,prometiuprav-ljanjebudžetom.

Član 42.

Imenik korisnika

1. Lični podaci u pisanim ili elektronskim imenicimakorisnika i pristup tim imenicima ograničeni su na

ono što je isključivo potrebno za posebne potrebeimenika.

2. Ti imenici su dostupni isključivo korisnicima Eu-rojusta, isključivo za internu upotrebu ili u drugimmeđuinstitucionalnim imenicima koji se smatrajuodgovarajućim.

POGLAVLJE III

Posebnapravila

Član 43.

Dodatna pravila

Eurojust, po potrebi, razvija dodatna pravila o obra-di ličnih podatakau postupcimakoji nisu povezani sapredmetima.Zajedničkinadzorniodborseobavještavaotimpravilimakojaseobjavljujuuodvojeniminternimpriručnicima.

GLAVA VI

OSTALE ODREDBE

Član 44.

Revizija ovog Poslovnika

1. Ovapravilaseredovnorevidirajukakobiseutvrdilodalisupotrebnenekeizmjeneidopune.Sveizmjenei dopune ovih pravila slijede isti postupak za usvaja-nje,uređenOdlukomoEurojustu.

2. Službenikzazaštitupodatakaobavještavapredsjed-nikaKolegijaiZajedničkinadzorniodborakosmatradasupotrebneizmjeneidopuneovogPoslovnika.

3. ZajedničkinadzorniodborupoznajeKolegijsasvimprijedlozima i preporukama vezanim za izmjene i do-puneovogPoslovnika.

Član 45.

Stupanje na snagu i objavljivanje

1. OvajPoslovnikstupanasnagudanomkadagaVijećeodobri.

2. ObjavljujeseuSlužbenom listu Evropske unije.

95 – Aneks 3: Dodatna pravila o obradi i zaštiti ličnih podataka koji nisu povezani sa predmetima

Aneks 3

Dopunski poslovnik o obradi i zaštiti ličnih podataka koji nisu povezani sa predmetima

Dodatna pravila kojim se uređuju neki posebni aspekti primjene pravila o obradi i zaštiti ličnih podataka u Eurojustu na postupke koje nisu povezani sa predmetima

(UsvojenonasastankuKolegijaEurojusta27.juna2006.)

Kolegij Eurojusta,

UvažavajućiOdlukuVijećaod28.februara2002.ouspostaviEurojustaradijačanjaborbeprotivteškihkrivičnihdjela(udaljemtekstuOdlukaoEurojustu),

Uvažavajućipravilaoobradi izaštiti ličnihpodataka(udaljemtekstuZPpravila),kojejeKolegijEurojustusvojio21.Oktobra2004,anaročitočlan43.,

Gdje:

(1)PrimjenaZPpravilapokrećenekaspecifičnapitanjapostupkaiorganizacijeuveziobradepodatakakojinisupovezanisapredmetom.

(2)Zarazlikuodčlana21.ZPpravilazapodatkekojisupovezanisapredmetom,ovapravilanesadržepropisanepostupkezaostvarivanjepravasubjekataobradepodatakaizčlana9.ovihpravilazapostupkekojinisupovezanisapredmetom.

(3)Član43.ZPpraviladozvoljavaEurojustudapopotrebipripremadodatnapravilaoobradiličnihpodatakaupostupcimaobradepodatakakojinisupovezanisapred-metom.

4)PoslovnikoobradiizaštitiličnihpodakakojinisupovezanisapredmetommorabitiusklađensaprincipimaipravilimakojaseprimjenjujunasveevropskeinstitucijeitijelaumjeriukojojseobradavršiprilikomobavljanjazadatakakojisuupotpunostiilidjelimičnouređenipravomEvropskezajednice.

ODLUČIOJESLJEDEĆE:

GLAVA 1 Opće odredbe

Član 1. Predmet i svrha

1.NedovodećiupitanjedodatnapravilakojaEurojustmožesmatratipotrebnim,ovajPoslovnikimazaciljuređivanjenekihkonkretnihaspekataprimjeneZPpravilaEuro-justazapostupkekojinisupovezanisapredmetom,uskladusačlanom43.Poslovnika.


2.“Podacikojinisupovezanisapredmetom”izčlana3.ZPpraviladefiniranisu,usvjetluizjaveKolegijaod27.januara2005.,1 kaoličnipodaciodgovornihlicaEuroju-sta, ta kao isključivoadministrativneinformacijekojesečuvajuuEurojustu.

Član 2. Definicije

Usvrhuovihdodatnihpravila,nedovodećiupitanjedefinicijeizZPpravila:

1. ‘kontrolor’značinacionalničlanovi,Direktoradministracije,Rukovodilacjedi-nice ili službenekogorganizacionogsubjektauEurojustukoji sam ili zajednosadrugimaodređuje svrhe i načineobrade ličnihpodataka, kako je uređenouobavijestikojasedostavljaslužbenikuzazaštitupodataka(udaljemtekstuSZP),uskladusačlanom34.ZPpravila;

2. ‘odgovorno liceuEurojustu’značinacionalničlanovi ipomoćnici,uključujućizamjenike, osobljeEurojusta, pripravnike, studente na praksi i druga lica kojarade za Eurojust.

GLAVA 2 Službenik za zaštitu podataka

Član 3.

Specifični zadaci, obaveze i ovlasti službenika za zaštitu podataka u oblasti po-stupaka koji nisu povezani sa predmetom

NedovodećiupitanjeodredbeizOdlukeoEurojustuiZPpravila,tevanjskihovlastiZajedničkognadzornogodboraEurojusta,službenikzazaštitupodatakaimasljedećespecifičnezadatke,obavezeiovlastiuvezipostupakaobradekojinisupovezanisapredmetom:

1.SlužbenikzazaštitupodatakamožedatiDirektoruadministracijeEurojustaprepo-rukezapraktičnounapređenjezaštitepodataka,tesavjetovatiDirektoraipredmetnogkontroloraopitanjimaprimjeneodredbizaštitepodatakaupostupcimakojinisupo-vezanisapredmetom.MožepredlagatidonošenjamjeraKolegijuiDirektoruadmini-stracije,tedonositiopćepreporukeopravilnojprimjenirelevantihZPpravila.

1 OdlukaKolegijaEurojustadausvojiizjavuoPoslovnikuzaobraduizaštituličnihpodatakauEurojustu, donesena 27. januara 2005.2


2.Nadalje,moženavlastitu inicijativuilinazahtjevKolegijaEurojusta,Direktoraadministracije,kontrolora,Komitetaosoblja,ilinekogpojedinačnogodgovornoglicauEurojustu,istraživatistvariipojavekojesedirektnoodnosenanjegovezadatkeionesakojimjeupoznat,tepodnijetiizvještajotomelicukojemujepovjeriloistragu, odnosno kontroloru.2.KolegijEurojusta,Direktoradministracije,predmetnikontrolor,Komitetosoblja,ilinekopojedinačnoodgovornoliceuEurojustumogusekonsultiratisaslužbenikomzazaštitupodataka,nekoristećislužbenekanale,osvimpitanjimatumačenjailipri-mjenerelevantnihodredbiZP-a.3.NikonesmijetrpitiposljedicezbogukazivanjaslužbenikuzazaštitupodatakailiZajedničkomnadzornomodborunanavodnokršenjerelevantnihodredbiZP.4.SZP,uizvršavanjusvojihzadataka:

a) usvakomtrenutkuimapristuppodacimakojisupredmetpostupakaobrade,tesvimuredima,instalacijamazaobradupodatakainosiocimapodataka;

b) možezahtijevatipravnomišljenjeodPravneslužbeipopotrebidatitehničkisavjetdrugimrelevantnimjedinicamailislužbamaEurojusta.

5.Osimdrugihzadatakakojisetrebajuizvršiti,SZP:a) odgovaranazahtjeveZajedničkognadzornogodbora,teuokvirusvojihnad-

ležnosti,sarađujesaZajedničkimnadzornimodboromnavlastituinicijativuilinazahtjevOdbora;

b) odobrava,svimlicima,pristupupisnikuizčlana35.ZPpravilauskladusapostupkomuređenimučlanu6.ovihpravila;

c) osiguravadapostupciobradenećeimatinegativneučinkenapravaislobodesubjektaobradepodataka;

d) popotrebi,sarađujeuizvršavanjusvojihfunkcijasaslužbenicimazazaštitupodatakadrugihevropskihinstitucijaitijela,naročitorazmjenomiskustavainajboljihpraksi;

e) nazahtjevpredsjednikaKolegijailiDirektoraadministracijepredstavljaEu-rojustusvimpitanjimazaštitepodataka.

6.SZPobavještavaZajedničkinadzorniodborosljedećimpostupcimaobrade,kojimogupredstavljatispecifičnerizike:

a) obradapodatakavezanazazdravljeilikrivičnadjela,krivičneosudeilisigurno-sne mjere;

b) postupciobradenamijenjeniprocjeniličnihaspekatavezanihzasubjektobra-depodataka,uključujućinjegoveilinjenesposobnosti,efikasnostiponašanje;

c) postupciobradekojidozvoljavajupovezivanjepodatakaobrađenihurazličitesvrhe,kojinisupropisaninacionalnimilipropisimaZajednice;

3


d) postupciobradeusvrhuisključenjapojedinacaizprava,dobitiiliugovora.

7.Odslužbenikazazaštitupodatakainjegovogilinjenogosobljasezahtijevadaneotkrivajuinformacijeilidokumentekojedobijutokomizvršavanjasvojihobaveza.

GLAVA 3 Prava i obaveze učesnika u oblasti obrade podataka

Član 4. Kontrolori

1.KontrolorisuodgovornizaosiguranjedasusvipostupciobradekojisuunjihovojkontroliusaglasnostisavažećimZPpravilimauEurojustu.

2.Naročito,kontrolori:

(a)uskladusačlanom34.ZPpravila,dajuprethodnoobavještenjeSZPosvimpo-stupcimaobradeilinizutakvihpostupakanamijenjenimjednojilivišepovezanihsvr-ha,kaoisvimznatnimpromjenamapostojećihpostupakaobrade.

(b)pomažuSZPiZajedničkomnadzornomodboruuizvršavanjunjihovihzadataka,naročitopružanjeminformacija,kaoodgovornanjihovezahtjeve,najkasnijeurokuod 30 dana;

(c)provodeodgovarajućetehničkeiorganizacionemjereidajuodgovarajućeinstruk-cijesvomosobljukakobiosiguralipovjerljivostobradeinivosigurnostiprimjerenrizikukojinastajeobradom;

(d) po potrebi, konsultira se sa SZP o usaglašenosti postupaka obrade sa važećimoredbamaZPpravila,anaročitokadaimajurazlogdavjerujudaodređenipostupciobradenisuusaglašenisaZPpravilima.MogusetakođekonsultiratisaSZP,odnosnoJedinicomzasigurnostislužbenikomzasigurnostinformacija(Infosec)opitanjimakojasuvezanazapovjerljivostpostupakaobradeimjeramasigurnostikojesupodu-zeteuskladusačlanom22.OdlukeoEurojustuičlanom7.ZPpravila.

Član 5. Odgovorna lica u Eurojustu

SvaodgovornalicauEurojustudoprinoseprimjenirelevantnihodredbiZPpravila,pravilaosigurnostiipovjerljivostiobradeličnihpodatakaizčlana22.OdlukeoEu-rojustu i članova7. i10.ZPpravila.

GLAVA 4 Upisnik prijavljenih postupaka obrade

4


Član 6. Pristup upisniku prijavljenih postupaka

1.SZPpoduzimaodgovarajućemjeredaosiguradasvalicaimajupristupupisnikuprijavljenihpostupakaizčlana35.ZPpravilai,nazahtjev,kopijiinformacijekojajeunjojsadržana.Naročito,SZPpružainformacijeipomoćzainteresiranimlicimakakoigdjesemožepodnijetizahtjevzapristupupisniku.

2.Osimuslučajevimagdje jeodobrenpristupputeminterneta,zahtjevizapristupupisnikusuupismenojformi,uključujućielektronskoj.

3.Akozahtjevnijedovoljnoprecizan,SZPtražiodpodnosiocazahtjevadarazjasnizahtjevipomažemuupostupkurazjašnjenja.

GLAVA 5 Postupak za ostvarivanje prava subjekata obrade podataka

Član 7. Interni postupci u vezi ostvarivanja prava subjekata obrade podataka, navede-nih u članu 9. ZP pravila o postupcima koji nisu povezani sa predmetom

1.Pojedincikojiželeostvaritisvojapravanapristup,ispravku,blokiranjeibrisanjeuvezipostupakakojinisupovezanisapredmetommogudirektnopodnijetizahtjevkontroloruilislužbenikuzazaštitupodataka,kojićezahtjevproslijeditikontroloru.Ako je potrebno, službenik za zaštitu podataka pomaže subjektu obrade podatakadautvrdiidentitetkontroloraidostavljamuspecifičneobrascekojepojedincimogukoristiti da podnesu zahtjev.

2.Zahtjevezaostvarivanjepravarješavakontrolorzaduženzapredmetnepodatke,kojidostavljakopijuzahtjevaslužbenikuzazaštitupodatakaradiupisaiDirektoruadministracije,kojikaorukovodilacadministracijeimanajvećuodgovornostzaishodzahtjeva.

3.Kontrolorzaduženzazahtjevvršipotrebneprovjere iobavještavaslužbenikazazaštitupodatakaipodnosiizvještajDirektoruadministracijeoishoduovihprovjera.

4.Direktoradministracijesesavjetujesaslužbenikomzazaštitupodatakaospeci-fičnimpredmetima.Direktoradministracije,naosnovuinformacijakojejedobioodkontroloraislužbenikazazaštitupodataka,donosiodlukuospecifičnompredmetu.

5.SlužbenikzazaštitupodatakadostavljasubjektuobradepodatakakonačnuodlukuDirektoraadministracijeiobavještavasubjektobradepodatakaomogućnostiulagad-njažalbeZajedničkomnadzornomodboru,akonijezadovoljanodgovoromEurojusta.Ovakomunikacijasasubjektomobradepodatakaneutičenanjegoveobavezeizčlana17.4 Odluke o Eurojustu.

5


6.Zahtjevserješavaurokuodtrimjesecaodprijema.Subjektobradepodatakamožeupu-titistvarZajedničkomnadzornomodboruakonijedobioodgovornazahtjevuovomroku.

Član 8. Posebne odredbe

1.Akosubjektobradepodatakazahtijevadaostvaripravopristupa,imapravodado-bijesljedećeinformacije,bilouvidomutepodatkenalicumjestailidadobijekopiju:

a)potvrdedalisuobrađenipodacivezanizanjegailinju;

b)informacijebarosvrhamaobradepodataka,kategorijipredmetnihpodatakaipri-maocimailikategorijamaprimalacakojimasupodaciobjavljeni;

c)prepiskeopodacimakojiseobrađujuidostupneinformacijeonjihovomizvoru;

d) znanje o logici uključenoj u automatske procese donošenja odluka koje se tičunjegailinje.

2.Svakizahtjevsubjektaobradepodatakazaispravkomnetačnihilinepotpunihlič-nihpodatakaprecizirapredmetnepodatke,teispravkukojutrebanapraviti.Eurojustrješavazahtjevebezodlaganja.

3.Eurojust rješava bez odlaganja sve zahtjeve za blokiranje podataka.U zahtjevuseprecizirajupredmetnipodaciirazlozizanjihovoblokiranje. Eurojustobavještavasubjektobradepodatakakojijepodniozahtjevprijenoštoseukineblokadapodataka.

4.Subjektobradepodatakaimapravodaostvariblokiranjepodataka,ako:

a)subjektobradepodatakaosporavanjihovutačnost,zaperiodkojiomogućavaEuro-justudaprovjeritačnost,uključujućipotpunost,podataka;ili

b)ihEurojustvišenetrebaradiizvršavanjasvojihzadataka,alikojisemorajučuvatiusvrhučuvanjadokaza;ili

c) je obrada nezakonita, a subjekt obrade podataka se protivi njihovom brisanju iumjestotogazahtijevanjihovoblokiranje.

5.Subjektobradepodatakamožetražitidasepodacibrišubezodlaganjauslučajunezakoniteobrade,naročitouslučajukršenjaodredbičlanova5.,6.,30.,31.i32.ZPpravila. U zahtjevu se preciziraju predmetni podaci i razlozi ili dokazi o nezakonitosti obrade.Kodautomatskihsistemapohranjivanja,brisanjeseuprincipuosiguravasvimodgovarajućimtehničkimmjerama,čimeseisključujemogućnostdaljeobradebrisa-nihpodataka.Akobrisanjenijemogućeiztehničkihrazloga,Direktoradministracije,nakonkonsultacijasaSZPizainteresiranimlicem,dajeinstrukcijekontrolorudabezodlaganjanastavisablokiranjemtihpodataka.

6


6. Direktor administracije Eurojusta osigurava da se, u slučajevima gdje Eurojustispravlja,blokirailibrišeličnepodatkenaosnovupodnesenogzahtjeva,svidobavlja-čiiadreseovihpodatakaobavještavajuoizvršenimpromjenamanaličnimpodacima.

GLAVA 6 Istražni postupak

Član 9. Praktični modaliteti za istražne postupke službenika za zaštitu podataka u vezi funkcija iz člana 12. ZP pravila i člana 3. Dopunskog poslovnika o podacima koji nisu povezani sa predmetom

1.Ne dovodeći u pitanje vanjske ovlasti kontrole Zajedničkog nadzornog odbora,KolegijEurojusta,Direktoradministracije,kontrolor,Komitetosobljailisvapojedi-načnalicauEurojustudostavljajuSZPpredstavkeonavodnimkršenjimaZPpravilailizahtjevezaistragama,upismenojformikoristećispecifičneobrascekojisuimnaraspolaganju.Uslučajuočitezloupotrebepravadasezahtijevaistraga,naprimjeruslučajugdjejeistolicenedavnopodnijeloidentičanzahtjev,SZPnemaobavezudaotomeobavijestipodnosiocuzahtjeva.

2.Urokuod15danaodprijema,SZPdostavljapotvrduoprijemulicukojejetražiloistragu ilipodnijelopredstavkuonavodnomkršenjuZP iutvrđujeda li sezahtjevtrebarješavatikaopovjerljiv.SZPobavještavaDirektoraadministracijeočinjenicidajeuloženzahtjevzaistragom.

3.SZPzahtijevaodkontrolora,odgovornogzapredmetnepostupkeobradepodataka,dadostavipismenoizjašnjenjeopredmetnojstvari.KontrolordostavljaodgovorSZPurokuod15dana.SZPmožetražitiidodatneinformacijeodstranakakaoštojeSluž-benikzasigurnostisigurnostinformacija(Infosec)Eurojusta.Popotrebi,možetražitimišljenjeoovojstvariodPravneslužbe.SZPćeprimiti informacijeilimišljenjeuroku od 30 dana.

4.SZPobavještavalicekojejepodnijelozahtjevilipredstavkuonavodnomkršenjunajkasnije tri mjeseca od prijema.

5.Akoslužbenikzazaštitupodatakautvrdida,ponjegovom/njenommišljenju,po-stupciobradekojinisupovezanisapredmetom,akojisubilipredmetomistrage,nezadovoljavajuusloveizvažećihZPpravila,on/onaosiguravadajeDirektoradmini-stracijeobaviještenotomekakobimogaopoduzetipotrebneadministrativnemjere, poredpostupakaizčlana17.4 Odluke o Eurojustu.

7


Član 10. Stupanje na snagu

ZajedničkinadzorniodborseobavještavaoovimpravilimaionaseinternoobjavljujuuEurojustu.Stupajunasnagunarednogdanaodobjavljivanja.

PripremljenouHagu,dana.

ZaKolegijEurojusta

Predsjednik

Michael G Kennedy

8

103 – Aneks 4: Dokument o Zajedničkom nadzornom odboru

Aneks 4

Dokument o Zajedničkom nadzornom odboru Eurojusta

IV

(Saopštenja)

SAOPŠTENJEINSTITUCIJA,TIJELA,UREDAIAGENCIJAEVROPSKEUNIJE

VIJEĆE

DOKUMENT O ZAJEDNIČKOM NADZORNOM ODBORU EUROJUSTA

od 23. juna 2009.

kojim se utvrđuje Poslovnik

(usvojen jednoglasno na plenarnoj sjednici Zajedničkog nadzornog odbora Eurojusta dana 23. juna 2009.)

(2010/C182/03)

2. Naročito, Zajednički nadzorni odbor je ovlašten daprikupljainformacijeodEurojusta,daimapristupsvimdokumentimaEurojusta,bezobziradalisunapapiruilisu pohranjeni elektronski, te da u svakom trenutku ima slobodanpristupsvimprostorijamaEurojusta.Ovouk-ljučujeinformacijeoipristuphardveruisoftveru,uvijekkadajetopotrebnozaizvršavanjezadatakaZajedničkognadzornogodbora.Detalji semoguureditidogovoromizmeđuZajedničkog nadzornog odbora iKolegija Eu-rojusta.

GLAVA II

POSLOVNIK ZAJEDNIČKOG NADZORNOG ODBORA

Član 3.

Sastav

1.SastavZajedničkognadzornogodborajeuređenčla-nom 23., stavovi 1. do 5. Odluke o Eurojustu.

2. Sudija kojeg imenuje država članica, postaje stalničlannakonštobudeizabrannaplenarnojskupštinilicaimenovanihodstranedržavečlaniceuskladusastavom1., te ostaje stalni član u naredne tri godine. Izbori seodržavaju jednomgodišnje,a tajnimglasanjemsebirajedanstalničlanZajedničkognadzornogodbora.Zajed-ničkimnadzornimodborompredsjedavačlankojijena-konizborautrećojgodinimandata.Stalničlanovimogubitiponovoizabrani.

ZAJEDNIČKINADZORNIODBOR

Uvažavajući Odluku Vijeća od 28. februara 2002. ouspostaviEurojustaradijačanjaborbeprotivteškihkri-vičnihdjela(udaljemtekstuOdlukaoEurojustu)(1),po-sljednjimizmjenamaidopunamaod16.decembra2008.(2),anaročitočlan23.,

Gdje licakoja imenujudržavečlaniceuskladusačla-nom 23., stav 1. Odluke o Eurojustu usvajaju Poslovnik Zajedničkognadzornogodbora,koji

USVAJAOVAJPOSLOVNIK:

GLAVA I

ZADACI I OVLASTI ZAJEDNIČKOG NADZORNOG ODBORA

Član 1. Zadaci

Zajedničkinadzorniodborimazadatkeutvrđeneučlanu17.,stav4.,tačka(b),članu19.,stav8.,članu23.,stavo-vi 1. i 7. Odluke o Eurojustu.

Član 2. Ovlasti

1. Zajednički nadzorni odbor naročito, u izvršavanjusvojih zadataka, ima ovlasti propisane u Odluci o Eu-rojustu.

1 OJL63,6.3.2002.,str.1.2 OJL138,4.6.2009.,str.14.

7.7.2010. SlužbenilistEuropskeunije C182/3EN


ENC182/4 SlužbenilistEuropskeunije 7.7.2010.

3.Kandidatikojiželebiti izabranipodnosesvojukan-didaturu, u pismenoj formi, Sekretarijatu Zajedničkognadzornogodboradesetdanaprijeodržavanjaskupštinenakojojseodržavajuizbori.Uodsustvukandidatakojise javljaju na izbore, imanovano lice sa najdužim sta-žomsmatrase izabaranimakoni jedandrugikandidatnijepokazaointeresdagazamijeninatojfunkciji,poduslovomda je takav interes izražen prije naredne ple-narne sjednice.U tom slučaju, primjenjuje se pismenipostupakuskladusačlanom6.,stav7.ovihpravila,anovoizabraničlanpreuzima funkciju tokompreostalogvremenamandataimenovanoglicasanajdužimstažom.Uslučajudanijednoimenovanolicenijepokazaloin-teres prije naredne plenarne sjednice, imenovano lice sa najdužimstažomostaječlanZajedničkognadzornogod-boradokrajamandata.Imenovanalicakojanisupodni-jelakandidaturunaovakavnačinnemogubitiizabranavišeodjednogputa.UslučajudajeimenovanolicesanajdužimstažomvećbilojednomčlanZajedničkognad-zornogodboraanemadrugihkandidata,narednoimeno-vanolicenanajdužimstažomsmatraseizabranim.

4.ČlanoviZajedničkognadzornogodborasunezavisni,ne obavezuju ih instrukcije u izvršavanju zadataka, amorajupoštivatizakon.Naročito,nesmijuuistovrije-mebitičlanovidrugihtijelauspostavljenihOdlukomoEurojustuiličlanoviosobljaEurojusta.

5.ČlanZajedničkognadzornogodborakoji,uizuzetnimokolnostima, nije umogućnosti prisustvovati sastankumože odabrati zamjenu ako ispunjava uslove iz člana23.,stav1.OdlukeoEurojustu.Pravaiobavezečlanovakoji proizilaze iz ovih pravila se u potpunosti primjenju-ju i na zamjene.

6.Uslučaju sukoba interesa,predmetno lice izjavljujetajinteresipovlačiseizučešćaudiskusijamaiodluči-vanjaotojstvari.Članovikojiprisustvujusjednicimoguga,popotrebi, jednoglasnomodlukomutajnomglasa-njuisključiti.Predmetnolicedajesvojeizjašnjenjeprijeisključenja,alineučestvujeuodlučivanju.Akose licepovuče ili je isključeno,nemožegamijenjatinjegovaili njena zamjena.

Član 4.

Prelazni period

1.Dabipočelisaradomuskladusapostupkomizčlana.23., stav 3. izmijenje i dopunjene Odluke o Eurojustu, naprvojplenarnojsjednicilicakojeimenujudržavečla-niceuskladusačlanom23.,stav1.,akojaseodržavanakonstupanjaoveOdlukenasnagu,birajusetričlana.Ova tri članaće zamijeniti tri članakoja su togadananafunkciji.

2.ImenovanalicakojaželebitiizabranapodnosesvojukandidaturuupismenojformiSekretarijatuZajedničkognadzornogodbora10danaprijeodržavanjasjednicena

kojojseodržavajuizbori.Trikandidatasanajvećimbro-jemglasovanaizborimapostajustalničlanovi.

3.Licesanajvećimbrojemglasovaostaječlanuperioduodtrigodineipredsjedavatokomtrećegodinemandata;drugi sa najvećimbrojemglasova ostaje član u perio-du od dvije godine i predsjedava tokom druge godinemandata,atrećiostaječlanuperioduodjednegodineipredsjedavatokomtekućegodine.

4.Nakonprvogkrugaizbora,izboriseodržavajusvakegodineuskladusačlanom3.,stavovi2.i3.ovihpravilakakobisesvakegodinemogaomijenatipojedančlan.

Član 5.

Predsjedavanje

1.PredsjedavanjeZajedničkimnadzornimodboromvršiseuskladusačlanom23.,stav3.OdlukeoEurojustu.

2. Predsjednik predstavlja Zajednički nadzorni odbori predsjedava sjednicama. Prati neometano djelovanje rada Odbora. Saziva sjednice Zajedničkog nadzornogodbora i određujemjesto, datum i vrijeme održavanjasjednice.Otvara i zatvara sjednicu.Pripremaprijedlogdnevnogreda iosiguravaprovođenjeodlukaZajednič-kognadzornogodbora.

3.Uodsustvupredsjednika,članZajedničkognadzornogodborasanajdužimstažomimafunkcijupredsjednika.

4.KakobipripremioradZajedničkognadzornogodborau vezi određenogpitanjamože, na prijedlog predsjed-nika,aodčlanova, imenovati izvjestioca.Ako jestvarhitna,predsjednikmože izvršiti imenovanjepoprirodisvojefunkcije.Utomslučajuotomebezodlaganjaoba-vještavačlanoveZajedničkognadzornogodbora.

5.KolegijEurojusta,članoviosobljaEurojustailidrugalicamogubitipozvanadaprisustvujusjednicamaZajed-ničkognadzornogodbora.

Član 6.

Metode rada

1.Zajedničkinadzorniodborsesastajenanačinuređenčlanom23.,stav1.OdlukeoEurojustu.PredsjednikEu-rojusta,Kolegij,Direktoradministracijeilislužbenikzazaštitupodataka imajupravopredlagati tačkednevnogreda.

2. Uz izuzetak predmeta za koje predsjednik smatra da suhitni, obavještenjeo sjednici sedostavljablagovre-meno,najmanjedvijesedmiceprijesjednice.Obavješte-nje sadržiprijedlogdnevnog reda idokumentekoji supotrebizasjednicu,osimakotoprirodatihdokumenatanedozvoljava.Konačandnevniredseusvajanapočetkusvake sjednice.


EN7.7.2010. SlužbenilistEuropskeunije C182/5

3. Sjednica Zajedničkog nadzornog odbora je važećasamoakojojprisustvujunajmanjedvastalnačlana.Od-lukesedonoseuskladusačlanom23.,stav1.Odlukeo Eurojustu.

4.Uskladusačlanom23.,stav11.OdlukeoEurojustu,sjedniceZajedničkognadzornogodboranisujavne.

5.Zajedničkinadzorniodborzasjedanaosnovudoku-menata i nacrta izvještaja pripremljenih na jednomodslužbenihjezikanjegovihčlanova.Ipak,članimapravozahtijevati prevod na svoj maternji jezik.

6.Zajedničkinadzorniodbor,popotrebi,koordiniraradsaslužbenikomzazaštitupodatakaEurojusta.

7.OdlukeZajedničkognadzornogodboramogusedo-nositiupismenojformiukolikosusvičlanoviodobrilitakav postupak. U hitnim slučajevima, predsjednik ima pravopokrenutipismenipostupak.Uobaslučajupred-sjednik dostavlja nacrt odluke članovima Zajedničkognadzornogodbora.Akočlanovinemajuprimjedbinana-crt odluke, u periodu koji odredi predsjednik od najmanje 14danaodprijemanacrta, prijedlog se smatrausvoje-nim.Akonekičlan,urokuodpetradnihdanaodprijemanacrtazatražidaZajedničkinadzorniodborusmenoraz-govaraonacrtu,pismenipostupakseprekida.

Član 7.

Provjere na mjestu i eksperata

1.Uokvirusvojihovlastiuskladusačlanom23.,stav1.OdlukeoEurojustu,ZajedničkinadzorniodbormoževršitiprovjerezaštitepodatakauEurojustu.

2.Zajedničkinadzorniodbormožeimenovatijednogilivišečlanovadavršeoveprovjere.Timčlanovimamogupomagati eksperti ako to Zajednički nadzorni odborsmatra potrebnim.Eksperti dolaze iz nacionalnih nad-zornih tijela ili vladinih agencija, izuzev ako agencijenemaju takve eksperte. Svi eksperti moraju ispunjavati sigurnosnezahtjevekojiseprimjenjujupremanjihovomnacionalnom zakonu i pravilima Eurojusta.

3. Zajednički nadzorni odbor i Sekretarijat mogu seoslonitinastručnostSekretarijataosnovanogOdlukomVijeća2000/641/JHA(1).

4.Akopredsjednik smatrapredmethitnim,može ime-novatitakvogčlanaiekspertauskladusasvojimovla-stima.Utomslučaju,obavještavabezodlaganjaotomečlanoveZajedničkognadzornogodbora.

1 OdlukaVijeća2000/641/JHAod17.oktobra2000.kojomseosnivaSe-kretarijatzazajedničkatijelazanadzorzazaštitupodataka,kojaseosni-vajunaosnovuKonvencijeouspostaviUredaevropskepolicijskeslužbe(KonvencijaoEuropolu),Konvencijeoupotrebiinformacionihtehnolo-gijazapotrebecarine iKonvencijeoprovedbiŠengenskogsporazumaopostepenomukidanjuprovjeranazajedničkimgranicama(Šengenskakonvencija)(OJL271,24.10.2000.,str.1).

5. ČlanoviZajedničkognadzornogodborazaduženizaprovjerepodnoseizvještajorezultatimaradaZajedničt-komnadzornomodboru.

Član 8.

Postupak u slučaju kršenja

AkoZajedničkinadzorniodborprimijetikršenjeodred-biOdlukeoEurojustuuvezipohranjivanja,obrade iliupotrebe ličnihpodataka,obavještavao tomeEurojustitražiodgovoruodređenomroku.NepoštivanjeodlukeZajedničkognadzornogodborauvezisaovimPoslov-nikomsmatrasekršenjemOdlukeoEurojustu.OdlukeZajedničkognadzornogodboratektadapostajukonačneiobavezujućezaEurojust.

Član 9.

Zapisnik

ZapisniksevodizasvakusjednicuZajedničkognadzor-nogodbora.Sekretarijatpripremanacrtzapisnikapremainstrukcijamapredsjednika idostavljagaZajedničkomnadzornomodborunausvajanjenaprvojnarednojsjed-nici.Sviučesniciimajupravopredlagatiizmjeneidopu-ne nacrta zapisnika.

Član 10.

Izvještaj o radu

1. Zajednički nadzorni odbor podnosi Vijeću godišnjiizvještajoraduuskladusačlanom23.,stav12.OdlukeoEurojustu.Izvještajsepripremauprvojpoloviniteku-ćegodinezaprethodnugodinu.NajmanjemjesecdanaprijedostavljanjaizvještajaVijeću,Eurojustimaprilikudatisvojemišljenje,kojeseprilažeuzizvještaj.

2.Zajedničkinadzorniodborodlučujedalićeobjavitisvojgodišnjiizvještajiakogaodlučiobjaviti,određujekakoćeseobjaviti.

GLAVA III

DOPUNSKI POSLOVNIK U VEZI ŽALBI

Član 11.

Zadaci Zajedničkog nadzornog odbora

1. Zajednički nadzorni odbor ispituje žalbe na načinpredviđenčlanom23.,stav7.OdlukeoEurojustu.



2.Zajedničkinadzorniodbordonosiodlukeuvezipi-tanja iz stava 1.

Član 12.

Ad hoc članovi

1.AkouZajedničkomnadzornomodborunemanijed-nogčlanadržavečlaniceizkojeličnipodacipredstavlja-jupredmetžalbe,licekojeimenujetadržavačlanicauskladusačlanom23.,stavovi1.do3.OdlukeoEuroju-studjelujekaoadhocsudijauZajedničkomnadzornomodboruzavrijemeispitivanjažalbe.

2.Prava iobavezečlanovakojiproizilaze izovogPo-slovnika u potpunosti se primjenjuju na ad hoc članove.

Član 13.

Zastupanje

Podnosilac žalbemože imati pomoć ili da ga zastupaadvokat ili neki drugi savjetnik. Zajednički nadzorniodbormožeizpostupkaisključiti advokata ili savjetnika u slučaju teških povreda.Ako su advokat ili savjetnikisključeni,predsjednikodređujerokukojemzainteresi-ranastranamožeimenovatidrugogadvokatailisavjetni-ka;postupakseobustavljadoistekatogroka.NazahtjevZajedničkog nadzornog odbora, advokat ili savjetnikmorajupokazatipunomoćpodnosiocažalbe.

Član 14.

Jezici

1.Postupaksevodinajednomodslužbenihjezikainsti-tucijaEvropskeunije.Podnosilacžalbebiraslužbenije-zik na kojem se vodi postupak. Jezik postupka se koristi zausmenaizjašnjenjaipismenudokumentacijustranaiuzapisnikuiodlukamaZajedničkognadzornogodbora.

2. Dokumentima na jeziku koji se razlikuje od jezika postupkaprilažuseprevodina jezikpostupka.Akosudokumentiduži,dostavljenprevodmožebitiograničennaizvatkeilisažetke.Zajedničkinadzorniodbormožeusvakomtrenutku,naosnovusvojihovlastiilinatraženjestrana, zahtijevati potpun prevod.

3.Akojetopotrebno,usmeniipismeniprevodseosigu-ravajuzasvakogčlanaZajedničkognadzornogodborai

zastrane.OdlukeZajedničkognadzornogodboraprevo-desenasveslužbenejezikeinstitucijaEvropskeunije.

4.U slučaju da ni jedan od službenih jezika instituci-ja Evrospke unije nije poznat podnosiocu žalbe, žalbasemože podnijeti na drugom jeziku. Podnosilac žalbeimaobavezupodnijetisažetaknajednomodslužbenihjezika.Predsjednikiliizvjestilacimajuprevodžalbenaodabranomjeziku.

Član 15.

Otvaranje postupka

1. Žalbaseulažepodnošenjempismenepredstavke Sel-kretarijatuZajedničkognadzornogodboraurokuod30dana od prijema odluke Eurojusta.

2. Podnosilac žalbe navodi osnov za žalbu.Mora bitijasnokoulažežalbu,naštasežaliipokomosnovu.Uzžalbuseprilažusvidokumentikojisudostupniakojimasepotkrepljujunavodiizžalbe.Podnosilacžalbemožeusvakomtenutkuodustatiodžalbe.

3. Sekretarijat potvrđuje prijem žalbe u roku od četirisedmiceidajeopćeinformacijeotokupostupka.

4.Akožalbaneispunjavazahtjeve,Sekretarijatpozivapodnosiocadaizvršipotrebneispravkeurokuodčetirisedmice.

5.Zajedničkinadzorniodbor,naprijedlogpredsjednikailiizvjestioca,odbijažalbekojeneispunjavajuzahtjeve.

Član 16.

Prethodno razmatranje

1.Akožalbaispunjavazahtjeve,razmotrićejeZajednič-kinadzorniodbor.

2. Kopija žalbe se dostavlja Eurojustu koji daje svojeprimjedbe,kojesedostavljajuurokuodčetirisedmice,uzmogućnostprodužetkatogrokazajošdvijesedmice.

3.Zajednički nadzorni odbormože tražiti odKolegijaEurojustadapredložizastupnikažalbe.Podnosilacžalbeseobavještavaoovojodluci.Relevantnimnacionalnimčlanovimasedostavljakopijaprimjedbipodnosiocažal-be,štoimomogućavadaonidajusvojeprimjedbe,kojese dostavljajuu rokuod četiri sedmice, uzmogućnostprodužetkatogrokazajošdvijesedmice.

4. Po prijemu primjedbi ili po isteku roka, Zajedničkinadzorniodborrješavažalbuurokuodtrimjeseca.



Član 17. Dodatne informacije

1.Zajedničkinadzorniodbormožetražitiodpodnosiocažalbe,Eurojusta,ilinekogdrugogtijeladadostaveinfor-macije, dokaze ili komentareZajedničkomnadzornomodboru.StraneimajupravodatipreporukeZajedničkom nadzornomodboruoulaganjudokazailipozivanjudasedokazi prihvate.Zajednički nadzorni odbor slijedi pri-jedlogeiodlučujeoprihvatanjudokazaumjeriukojojjetopotrebnozaispitivanježalbe.

2. Zajednički nadzorni odbor može odlučiti da izvr-ši istraguuEurojustu.Ovdje se primjenjuje član 6.Uovomslučaju,podnosilacžalbeilisavjetnikpodnosiocažalbeseobavještavaorezultatimaistrage.

Član 18. Pristup spisu predmeta

1.Svestrane,akožele, imajupristupspisupredmeta imogu tražiti od Sekretarijata Zajedničkog nadzornogodboradaim,nanjihovtrošak,dostaviizvatkeilifoto-kopije.Pristupseodbijaakosenapredmetprimjenjujenekiodosnovaizčlana19.,stav4.OdlukeoEurojustuiliradizaštitepravaislobodetrećihstrana.

2.Eurojustmoženaznačitikojeinformacijenetrebado-stavitipodnosiocužalbe,uznavođenjerazlogazatakvoograničenje. Zajednički nadzorni odbor može tražiti idodatne razloge. Predmetne informacije će biti uskra-ćeneumjeriukojojZajedničkinadzorniodborsmatrarazlogeprihvatljivim.Utomslučaju,Zajedničkinadzor-ni odbormože tražiti da se sažetak dostavi podnosiouzahtjeva ili tražiti da se određene informacije dostavepodnosiocu zahtjeva.

Član 19. Rasprava

1.Zajedničkinadzorniodborćesaslušatistranenanji-hovzahtjev.Zajedničkinadzorniodborćeblagovreme-no upoznati strane sa njihovim pravom da daju svoje izjašnjenje.Ovo pravo se ostvaruje u pismenoj formi.Zajedničkinadzorniodbormožeodlučitidaodržiusme-nu raspravu na zahtjev jedne od zainteresiranih strana upostupkuumjeriukojoj tosmatrapotrebnimusvr-hu ispitivanja predmeta. Zajednički nadzorni odbor ćeblagovremeno obavijestiti strane o njihovom pravu nausmenu raspravu.Sve strane seblagovremenoobavje-štavajuoodržavanjuusmeneraspraveiimajupravodabuduprisutne.

2.UsmenaraspravajejavnaizuzevakoZajedničkinad-zorniodborodluči,naosnovusvojihovlastiilizahtjevjedneodstrana,daisključijavnostucjelostiilidjelimič-noradizaštiteinteresajavnesigurnosti,naročitousluča-juosnovaizčlana19.,stav4.OdlukeoEurojustu,iliakoto zahtijeva zaštita privatnosti pojedinca, ili umjeri u

kojojtoZajedničkinadzorniodborsmatraneophodnimuposebnimokolnostimakadasevjerujedaćeiznošenjepredmetaujavnostuticatinapravilnoodlučivanjeožal-bi.AkoEurojust traži isključenje javnosti izpostupka,Zajedničkinadzorniodbormožeodlučitidrugačijesamoakonepostojerazloziizprverečenice.

3.Zajedničkinadzorniodbormožeodlučiti,nazahtjevjedneodstranailivlastituinicijativu,dačujeizjašnjenjejedneodstranabezprisustvadruge,akojetopotrebnoradipravilnogfunkcionisanjaEurojusta,dasezaštitisi-gurnostdržavečlaniceilidasezaštiteinteresipodnosio-cažalbeilitrećestrane.Odsutnastranaseobavještavaotokupostupkubeznjenogprisustva.

Član 20. Saslušanje svjedoka i vještaka

1. Zajednički nadzorni odbor može odlučiti, na zahtjevjedneodstrana ilivlastitu inicijativu,dasaslušasvjedo-ke.Svestraneisvjedociseblagovremenoobavještavajuoodržavanjurasprave.Primjenjujusečlan19.stavovi2.i3.

2.SvjedocikojejeobavijestioZajedničkinadzorniod-borimajupravonanaknaduputnihitroškovasmještajau skladu sa relevantnim pravilima koja se primjenjuju naosobljeEurojusta,tekompenzacijuzanaknadugubit-ka,umjeriukojojtoZajedničkinadzorniodborsmatraadekvatnim.Oviobaveznitroškovimogubitiunaprijedisplaćeni.

3. ČlanoviZajedničkognadzornogodboramogupostavt-ljati pitanja svjedocima. Uz dozvolu predsjednika, straz-ne mogu postavljati pitanja svjedocima. Prije početkasaslušanja, predsjednik podsjeća svjedoke na obavezudamorajugovoriti istinu.Svjedokimapravoodbitidaodgovorinapitanja.

4.Zajedničkinadzorniodbormožeimenovativještakaiodreditimumandatipravonanaknadu.Zajedničkinad-zorniodbormožeodlučitidasaslušavještaka.Pravilazaispitivanjesvjedokaseprimjenjujuinavještake.

Član 21. Završna riječ

Prije donošenja konačne odluke, Zajednički nadzorniodborpozivasvestranedaiznesusvojezavršneriječi.

Član 22. Zapisnik sa postupka rješavanja žalbe

1.Zajedničkinadzorniodborvodizapisnikopostupkurješavanjažalbekojiodražavatokpretresaisveizjave.Stranemogu tražiti da se određeni dokumenti ili izja-veuvrste,ucjelostiilidjelimično,uzapisnik.Zapisnikpotpisujepredsjednik,dostavljagastranama,azatimgaodlažeuspispredmeta.Uslučajevimaizčlana19.,stav2iličlana20.,stav1,Zajedničkinadzorniodborodre-đujeograničenja.



2. Član9.setakođeprimjenjujenasvesjedniceZajedc-ničkognadzornogodbora,kojimaneprisustvujestrane.

Član 23. Odluke i povjerljivost

1.Odlukesedonoseprostomvećinomčlanovakojipri-sustvuju sjednici, osim ako je drugačije uređenoovimpravilima.Uslučaju jednakogbrojaglasova,predsjed-nik imaodlučujućiglas.Sva licakojaučestvujuudo-nošenju konačne odlukemoraju prisustvovati usmenojraspravi,akojedonjedošlo.

2.Vijećanjejepovjerljivo.

3.KonačnaodlukaZajedničkognadzornogodboramožesadržavatiimenastranainjihovihzastupnika,imenačla-nova Zajedničkog nadzornog odbora koji učestvuju udonošenju odluka, datum objavljivanja odluke, izrekuodluke, kratakopis činjenica i razloge za odluku.Do-stavljasestranamaiobjavljujesejavno.

Član 24. Obavještavanje

Obavijestiidrugakomunikacijasastranama,svjedocima,vještacimavršisetakodaserazumnoosiguravadasubla-govremenoobavješteni,tedasepopotrebimogupotvrditi.

Član 25. Troškovi

1.Zajedničkinadzorniodborodlučujeotroškovimapo-stupkaukonačmojodluci.PostupakpredZajedničkimnadzornim odborom je besplatan.Ako se žalba uvaži,u cjelosti ili djelimično, obavezni troškovi, obaveznitroškovipodnosiocižalbeiobradežalbepadajunateretEurojustaumjeriukojojtoZajedničkinadzorniodborsmatraodgovarajućim.

2.Akopodnosilacžalbenijeumogućnostidasnosisveili dio troškova postupka, može mu se, na zahtjev, usvakomtrenutkuodobritipomoćzatroškove.Prilikomulaganja žalbe,prilažedokumentekojimadokazujedanijeumogućnostisnosititroškove.Zajedničkinadzorniodbormožepovućipomoćusvakomtrenutkuakoseutokupostupkapromijeneokolnostipodkojimajepomoćodobrena.Ako jepomoćodobrena, troškovipadajunateretbudžetaZajedničkognadzornogodbora.Uslučaje-vimagdjejetopravedno,ukonačnojodlucisemožetra-žitiodstranedabudžetuEurojustanadoknadiunaprijedisplaćenetroškove.Prilikomulaganjažalbe,podnosilacžalbeizjavljujedaseslažedaćenadoknadititroškove,akosetotražiukonačnojodluci.

Član 26. Pravičan postupak

U slučajevima koji nisu uređeni ovim pravilima, Za-jednički nadzorni odbor provodi postupak u skladu saopćimprincipimapravičnogpostupka.

GLAVA IV

TREĆE ZEMLJE/STRANE

Član 27.

Sudije za vezu koje Eurojust raspoređuje u treće zemlje

1.EurojustredovnoobavještavaZajedničkinadzorniod-boronamjeridakreneupregovoresatrećomzemljomokoraspoređivanjasudijezavezuEurojustautojzemlji.Zajedničkinadzorniodbor,posvomnahođenju,dostav-lja svoje komentare Eurojustu o razvoju situacije.

2.DabimogaopratitiaktivnostisudijezavezuEuroju-sta,izčlana27a.,stav5.izmijenjeneidopunjeneOdlu-keoEurojustu,Zajedničkinadzorniodbortakođeprimaizvještaje koje predmetne sudije dostavljaju KolegijuEurojusta,kaoidrugerelevantneinformacije.

3.Sporazumisa trećimzemljamaoraspoređivanjusu-dijazavezuutrećojzemljiuređujupravopristupaZa-jendičkog nadzornog odbora podacima i prostorijamau kojima djeluje takvo odgovorno liceEurojusta u tojtrećojzemlji.

GLAVA V

ZAVRŠNE ODREDBE

Član 28.

Sekretarijat

1.ZajedničkinadzorniodborimaSekretarijat,smještenusjedištuEurojusta,kojimupomažeuizvršavanjuzada-taka.Sekretarijatjestalnotijelo,ačlanovisebirajusamona osnovu njihovih kompetencija. ČlanoviSekretarijata djelujuisključivouinteresuZajedničkognadzornogod-bora,upotpunostisunezavisniodEurojustaineprimajuinstrukcijeoddrugihorganautokuizvršavanjazadatakaZajedničkog nadzornog odbora. Raspoređivanje u Se-kretarijatjemogućeisključivonaprijedlogZajedničkognadzornogodbora.OsobljeSekretarijataneuzimauraddruge zadatke bez dozvole predsjednika Zajedničkognadzornogodbora.

2. Sekretarijat djeluje prema instrukcijama predsjednika Zajedničkognadzornogodborau skladu sapravilaimakojejedonioZajedničkinadzorniodbor.Zaizvršavanjesvojih funkcija djeluje prema instrukcijama predsjed-nika Zajedničkog nadzornog odbora. Sekretarijat vodiupisnikžalbiisvihdrugihdokumenata.



3. Sekretarijat osigurava poštivanje obaveza iz člana25.OdlukeoEurojustuuraduZajedničkognadzornogodbora.

4.SekretarijatZajedničkognadzornogodboramožeseoslonitinastručnostSekretarijataosnovanogOdlukomVijeća2000/641/JHA.

Član 29.

Povjerljivost

1. Članovi Zajedničkog nadzornog odbora i članoa-vi Sekretarijata imaju obavezu da čuvaju povjer-ljivim okolnosti koje im postanu poznate u okviru njihovog djelovanja, izuzev ako pravilno izvršavanjezadatka zahtijeva drugačije. Ova obaveza se nastavljaprimjenjivatiinakonprestankatogsvojstva.

2.Nakon imenovanja, članovi Zajedničkog nadzornogodbora,eksperti ičlanoviSekretarijatadaju izjavuko-jomprihvatajuoveobaveze.

3. U slučaju povrede povjerljivosti, član Zajedničkognadzornog odbora može biti suspendiran donošenjemjednoglasneodluketajnimglasanjemsvihčlanovakojiprisustvuju sjednici Zajedničkog nadzornog odbora.Predmetno lice daje svoje izjašnjenje prije donošenjaodluke,alineučestvujeunjenomdonošenju.

Član 30.

Budžet i troškovi

1. Sekretarijat priprema prijedlog godišnjeg budžetaSekretarijataZajedničkognadzornogodbora,kojisedo-stavljaKolegijunausvajanje.

2. Zajednički nadzorni odbor odlučuje o raspodjelibudžeta,kojimrukovodiSekretarijatuskladusaFinan-sijskim pravilnikom Eurojusta.

3.TroškoviZajedničkognadzornogodbora,uključujućitroškove članova, neophodnih za pravilno izvršavanjenjihovihobaveza,respoređujusepremabudžetskimli-nijamaZajedničkognadzornogodbora.

Član 31.

Izmjene i dopune Poslovnika

IzmjeneidopuneovogPoslovnikaseusvajajuuskladusapostupkomutvrđenimučlanu23.,stav9.OdlukeoEurojustu.

Član 32.

Javni pristup dokumentima

1.Svafizičkaipravnalicaimajupravopristupadoku-mentimaZajedničkognadzornogodbora,poduslovomda ispunjavaju principe, uslove i ograničenja iz ovogčlana.

2.Ovaj član se primjenjuje na sve dokumente koji sečuvajuuZajedničkomnadzornomodboru,odnosno,do-kumenti koji su izrađeni ili primljeni i unjegovomsuposjedu.

3.Nedovodećiupitanjeodredbestavova4. i5.ovogčlana, dokumenti su, na pismeni zahtjev ili direktnouelektronskojformi,dostupnijavnosti.

4.Zajedničkinadzorniodborodbijapristupdokumenti-maakobinjihovoobjavljivaljanjeugrozilozaštitu:

(a) javnoginteresauvezi:

- javnesigurnostiikrivičneistrage,

- odbraneivojnihstvari,

- međunarodnihodnosa,

- finansijske,monetarne i ekonomskepolitikeZajedniceilidržavečlanice,

- izvršavanjazadatakaEurojustauvezijačanjaborbeprotivteškihkrivičnihdjela,

- nacionalnihistragaukojimaEurojustpoma-že.

(b) privatnostiiintegritetapojedinca,naročitouskladusapravilimaozaštitiličnihpodataka.

5.Zajedničkinadzorniodborodbijapristupdokumenti-ma,akobinjihovoobjavljivanjeugrozilozaštitu:

- komercijalnih interesa fizičkih ili pravnihlica,uključujućiintelektualnogvlasništva;

- sudskogpostupkaipravnogsavjeta,

- svrhekontrole,istrageirevizije,izuzevuslu-čaju da postoji jači javni interes za njihovoobjavljivanje.



6. Pristup dokumentu, koji je izradio Zajednički nad-zorniodborzainternuupotrebuiligajeOdborprimio,a koji se odnosi na stvar u kojoj Zajednički nadzorniodborjošnijedonioodluka,odbijaseakoobjavljivanjedokumentamožeozbiljnougrozitipostupakdonošenjaodluke,izuzevuslučajudapostojijačijavniintereszanjegovimobjavljivanjem.

Pristupdokumentukojisadržimišljenjazainternuupo-trebukaodiovijećanjaiuvodnihkonsultacijauokviruZajedničkognadzornogodboraodbijasečakinakonštojedonesenaodluka,akoobjavljivanjedokumentamožeozbiljno ugroziti postupak odlučivanja Zajedničkognadzornogodbora,izuzevuslučajudapostojijačijavniintereszanjegovimobjavljivanjem.

7. Štosetičedokumenatatrećestrane,Zajedničkinadn-zorniodborsekonsultujeotomestomtrećomstranomsciljemprocjenedalijemogućizuzetakodstavova4.i5., izuzevakoje jasnodaćesedokumentobjaviti iline.DržavačlanicamožetražitiodZajedničkognadzor-nogodboradaneobjavidokumenttedržavečlanicebezprethodnogsporazuma.

8.Ako se neki od izuzetaka odnosi samo na dijelovepredmetnog dokumenta, preostali dio dokumenta seobjavljuje.

9.Zahtjevzapristupdokumentusepodnosiupismenojformi,uključujućielektronsku,najednomodslužbenihjezikaisadovoljnodetaljačimeseomogućavaZajed-ničkom nadzornom odboru da identificira dokument.Podnosilac žalbe nema obavezu da navede razloge zapodnošenjezahtjeva.

10.Akozahtjevnijeudovoljnojmjeripreciziran,Zajed-ničkinadzorniodborćetražitiodpodnosiocazahtjevadarazjasnizahtjevipomažemuupostupkurazjašnjavanja.

11.Uslučajuzahtjevakojiseodnosinaveomadugdo-kumentilivelikibrojdokumenata,Zajedničkinadzorniodborsemožekonsultovatineslužbenosapodnosiocemzahtjevasciljemtraženjapravednogrješenja.

12.Zajednički nadzorni odbor pruža informacije i po-moćgrađanimapopitanjukakoigdjesemogupodnijetizahtjevi za pristup dokumentima.

13.Zahtjevzapristupdokumentuserješavabezodlaga-nja. Potvrda o prijemu se dostavlja podnosiocu zahtje-va.U rokuod30 radnihdanaod registracijezahtjeva,predsjednikZajedničkognadzornogodboraćeodobritipristuptraženomdokumentuipružitipomoćuskladusa

stavom15.ovogčlanautomrokuili,upismenojforminavestirazlogezapotpunoilidjelimičnoodbijanjeioba-vijestitipodnosiocažalbeonjegovomilinjenompravudapodneseprigovoruskladusastavom14.ovogčlana.

14.Uslučajupotpunog ilidjelimičnogodbijanja,pod-nosilacžalbemožeurokuod30radnihdanaodprijemaodgovora odZajedničkognadzornogodbora, podnijetiprigovor tražeći od Zajedničkog nadzornog odbora daponovno razmotri svoj stav.

15.Podnosilacžalbeimapristupdokumentimauvidomudokumenteiliprijemomkopije,uključujući,gdjejetomoguće, elektronske kopije, u skladu sa željama pod-nosioca žalbe. Troškove izrade i dostave kopija snosipodnosilacžalbe.Ovajtrošakneprelazirealnetroškoveizrade i dostave kopija. Uvid u dokumente, izrada manje od20kopijaA4formataidirektanpristupelektronskomdokumentusubesplatni.

16.AkojeZajedničkinadzorniodbor,Eurojustilinekadruga institucijavećobjaviladokument, koji je dostu-panpodnosiocužalbe,Zajedničkinadzorniodbormožeizvršitisvojuobavezuodobravanjapristupadokumentuinformisanjem podnosioca žalbe kako da nađe traženidokument.

17.Dokumentisedostavljajuupostojećojverzijiifor-matuuzpotpunopoštivanježeljapodnosiocažalbe.

Član 33.

Procjena

ZajedničkinadzorniodborvršiprocjenuovogPoslovni-kauperiodizmeđujedneitrigodineoddanastupanjaPoslovnikanasnaguiusvjetluiskustavauprimjeni.

Član 34.

Stupanje Poslovnika na snagu

OvajPoslovnikstupanasnagudanomusvajanjauskla-dusačlanom23.,stav9.OdlukeoEurojustu.

PripremljenouHagu,dana23.juna2009.

Za Zajednički nadzorni odbor Predsjednik JosefRAKOVSKÝ

111 – Aneks 5: Konvencija broj 108 Vijeća Evrope

Aneks 5

Konvencija o zaštiti pojedinaca u vezi sa automatskom obradom ličnih podataka

Strazburg, 28. januar 1981.

Preambula

Države članice Vijeća Evrope, potpisnice Konvencije,

Uvažavajući da je cilj Vijeća Evrope ostvarenje većeg jedinstva među članica-ma, zasnovanog naročito na poštivanju vladavine prava, kao i ljudskih prava i osnovnih sloboda;

Uvažavajući da je poželjno osigurati zaštitu prava i osnovnih sloboda svih, naročito prava na poštivanje privatnosti, vodeći računa o sve većem protoku preko granica ličnih podataka koji podliježu automatskoj obradi podataka;

Potvrđujući u isto vrijeme svoju opredijeljenost na slobodu informisanja bez obzira na granice;

Prihvatajući da je potrebno uskladiti osnovne vrijednosti poštivanja privatnosti i slobodnog protoka informacija između naroda,

Sporazumjele su se o sljedećem:

Poglavlje I – Opće odredbe

Član 1. – Cilj i svrha

Svrha ove Konvencije je da na teritoriji svake Strane potpisnice osigura sva-kom licu, bez obzira na nacionalnost ili boravište, poštivanje njegovih prava i osnovnih sloboda, naročito prava na privatnost u vezi automatske obrade podataka koja se odnosi na njega (“zaštita podataka”).

Član 2. – Definicije

U svrhu ove Konvencije:

a. “lični podaci” znači sve informacije o licu kojem je ili kojem se može utvrditi identitet (“subjekt obrade podataka”);

b. “automatski spis podataka” znači svaki niz podataka koji podliježe auto-matskoj obradi;

c. “automatska obrada” uključuje sljedeće postupke ako se u potpunosti ili djelimično izvršavaju automatskim putem: pohranjivanje podataka, izvr-šavanje logičkih odnosno aritmetičkih operacija na tim podacima, njihova izmjena, brisanje, potraživanje ili dostava;

d. “kontrolor spisa” znači svako fizičko ili pravno lice, javni organ, agencija ili neko drugo tijelo koje je u skladu sa nacionalnim zakonom nadležno da od-


lučuje o svrsi automatskog spisa podataka, koju kategoriju ličnih podataka treba pohraniti i koje postupke primijeniti na njih.

Član 3. – Djelokrug

1. Strane se obavezuju da će primjenjivati Konvenciju na automatske spise ličnih podataka i automatsku obradu ličnih podataka u javnom i privatnom sektoru.

2. Svaka Država potpisnica može u vrijeme potpisivanja ili podnošenja in-strumenta ratifikacije, prihvatanja, odobravanja ili pristupa, ili u bilo koje vrijeme, dati obavještenje izjavom naslovljenom na Generalnog sekretara Vijeća Evrope:

a. da neće primijeniti ovu Konvenciju na određene kategorije automatskih spisa ličnih podataka, čiji spisak se takođe deponuje. Ovaj spisak neće uključivati kategorije automatskih spisa podataka na koje se primjenju-ju odredbe nacionalnog zakona o obradi podataka. S tim u vezi, ažuri-raće ovaj spisak svaki put kada se pojavi nova kategorija automatskih ličnih podataka na koje se primjenjuju odredbe nacionalnog zakona o zaštiti podataka;

b. da će primijeniti ovu Konvenciju i na informacije koje se odnose na gru-pe lica, udruženja, fondacije, preduzeća, korporacije i sva druga tijela koja se direktno ili indirektno sastoje od lica, bez obzira da li ta tijela imaju status pravnog lica ili ne;

c. da će takođe primjenjivati ovu Konvenciju na automatske spise podata-ka koji se ne obrađuju automatski.

3. Svaka Država potpisnica koja je proširila djelokrug ove Konvencije bilo ko-jom izjavom iz stava 2., tačke b. ili c. ovoga člana, može najaviti pomenu-tom izjavom da se takvo proširenje djelokruga odnosi samo na određene kategorije spisa sa ličnim podacima, čiji se spisak deponuje.

4. Strana koja je isključila određene kategorije automatskih spisa podataka, izjavom iz stava 2., tačka a. ne može zahtijevati primjenu Konvencije na takve kategorije od Strane koja ih nije isključila.

5. Isto tako, Strana koja nije izvršila jedno ili drugo proširenje djelokruga iz stava 2., tačke b. i c. ovog člana, ne može zahtijevati primjenu ove Kon-vencije po ovim tačkama od Strane koja je izvršila takvo proširenje.

6. Izjave iz stava 2. ovog člana, u odnosu na državu koja ih je dala, stupaju na snagu trenutkom stupanja na snagu Konvencije, ukoliko su izjavljene u vrijeme potpisivanja ili deponovanja instrumenata ratifikacije, prihvatanja, odobrenja ili pristupa, ili tri mjeseca nakon njihovog dostavljanja General-nom sekretaru Vijeća Evrope ako su izjavljene nakon gore pomenutog vre-mena. Ove izjave se mogu povući u potpunosti ili djelimično dostavljanjem obavještenja Generalnom sekretaru Vijeća Evrope. Povlačenje izjava stupa na snagu tri mjeseca od prijema obavještenja.


Poglavlje II – Osnovni principi zaštite podataka

Član 4. – Obaveze Strana

1. Svaka Strana poduzima neophodne mjere u nacionalnom zakonodavstvu u cilju zakonskog reguliranja primjene osnovnih principa zaštite podataka iz ovog poglavlja.

2. Strane poduzimaju ove mjere najkasnije u vrijeme stupanja na snagu ove Konvencije.

Član 5. – Kvalitet podataka

Lični podaci na koje se primjenjuje automatska obrada:

a. prikupljaju se i obrađuju na pravičan i zakonit način;

b. pohranjuju se u određene i zakonite svrhe i ne koriste se na način koji je u suprotnosti sa ovim svrhama;

c. odgovarajući su, relevantni i nisu suvišni u odnosu na svrhe zbog kojih su pohranjeni;

d. tačni su i, po potrebi, ažurirani;

e. sačuvani su u formi koja dozvoljava utvrđivanje identiteta subjekta obrade podataka u periodu ne dužem nego je to potrebno u svrhu zbog koje su podaci pohranjeni.

Član 6. – Posebne kategorije podataka

Lični podaci koji otkrivaju rasno porijeklo, političko mišljenje ili vjerska ili dru-ga uvjerenja, kao i lični podaci u vezi zdravlja i seksualnog života, ne mogu se automatski obrađivati izuzev ako nacionalni zakon osigurava odgovarajuće mehanizme zaštite. Isto se primjenjuje na lične podatke vezane za krivične osude.

Član 7. – Sigurnost podataka

Poduzimaju se odgovarajuće sigurnosne mjere za zaštitu ličnih podataka po-hranjenih u automatskim spisima dokumenata od slučajnog ili neovlaštenog uništenja ili slučajnog gubitka kao i neovlaštenog pristupa, izmjene ili širenja informacija.

Član 8. – Dopunski mehanizmi zaštite za subjekta obrade podataka

Svako lice mora imati mogućnost:

a. biti upoznato sa postojanjem automatskog spisa ličnih podataka, njegovom glavnom svrhom, kao i identitetom i boravištem ili sjedištem gdje radi kon-trolor spisa;

b. dobiti u razumnim intervalima i potvrdu, bez velikog odlaganja ili troškova, da li su podaci koji se odnose na njega pohranjeni u automatskom spisu podataka, kao i obavijest o tim podacima u razumljivoj formi;


c. dobiti, po potrebi, ispravku ili brisanje podataka ako su obrađeni u suprot-nosti sa odredbama nacionalnog zakona, čime se ostvaruju osnovni principi iz članova 5. i 6. ove Konvencije;

d. imati pravo na pravni lijek ako se ne udovolji zahtjevu za potvrdom ili, po potrebi, obavijesti, ispravkom ili brisanjem podataka iz stavova b. i c. ovog člana.

Član 9. – Izuzeci i ograničenja

1. Nisu dozvoljeni izuzeci od članova 5., 6. i 8. ove Konvencije, izuzev u gra-nicama definiranim u ovom članu.

2. Izuzeće od odredbi članova 5., 6. i 8. ove Konvencije je dozvoljeno ako je to izuzeće uređeno zakonom Strane potpisnice i ako je to u demokratskom društvu potrebna mjeru u interesu:

a. zaštite sigurnosti države, javne sigurnosti, monetarnih interesa države ili suzbijanja krivičnih djela;

b. zaštite subjekta obrade podataka ili prava i sloboda drugih.3. Ograničenja na ostvarivanje prava, preciziranih u članu 8., stavovi b., c. i

d. mogu se urediti zakonom u pogledu automatskih spisa podataka koji se koriste u statističke ili naučno-istraživačke svrhe, ako je jasno da ne postoji rizik od narušavanja privatnosti subjekata obrade podataka.

Član 10. – Sankcije i pravni lijekovi

Svaka Strana se obavezuje da će odrediti odgovarajuće sankcije i pravne lije-kove za kršenje odredbi nacionalnog zakona, čime se ostvaruju osnovni prin-cipi zaštite podataka iz ovog poglavlja.

Član 11. – Proširena zaštita

Ni jedna od odredbi iz ovog poglavlja neće se tumačiti kao da ograničava ili na drugi način utiče na mogućnost da Strana odobri subjektima obrade podataka šire mjere zaštite od onih koje su predviđene ovom Konvencijom.

Poglavlje III – Prekogranični protok podataka

Član 12. – Prekogranični protok ličnih podataka i nacionalni zakon

1. Sljedeće odredbe se primjenjuju na prenos preko državnih granica, bilo kojim sredstvom, ličnih podataka koji se automatski obrađuju ili prikupljaju da bi se automatski obradili.

2. Strana neće, isključivo u svrhu zaštite privatnosti, zabraniti ili tražiti poseb-no odobrenje za prekogranični protok ličnih podataka koji se dostavljaju na teritoriju druge Strane.

3. Ipak, svaka Strana ima pravo odstupiti od odredbi iz stave 2.:


a. ako njeni zakoni uključuju posebne propise za određene kategorije lič-nih podataka ili automatskih spisa ličnih podataka, zbog prirode tih po-dataka ili tih spisa, izuzev ako propisi druge Strane osiguravaju ekviva-lentnu zaštitu;

b. ako se prenos vrši sa jedne teritorije na teritoriju druge države koja nije Strana potpisnica preko teritorije druge Strane, kako bi se izbjeglo da takav prenos može zaobići zakone Strane koja se pominje na početku ovog stava.

Poglavlje IV – Uzajamna pomoć

Član 13. – Saradnja između Strana

1. Strane se slažu da će uzajamno pružati pomoć u svrhu provedbe ove Kon-vencije.

2. U tu svrhu:

a. Svaka Strana imenuje jedan ili više organa, čiji naziv i adresu dostavlja Generalnom sekretaru Vijeća Evrope;

b. Svaka Strana koja je imenovala više od jednog organa navodi, u obavi-jesti iz prethodne tačke, nadležnosti svakog od organa.

3. Organ kog imenuje Strana, na zahtjev organa kog je imenovala druga Stra-na:

a. Dostavlja informacije o svom zakonu i administrativnoj praksi u oblasti zaštite podataka;

b. Poduzima, u skladu sa nacionalnim zakonom i isključivo u svrhu zaštite privatnosti, sve potrebne mjere u svrhu dostavljanja informacija o či-njenicama vezanim za posebnu automatsku obradu podataka koja se provodi na njenoj teritoriji, uz izuzetak ličnih podataka koji se obrađuju.

Član 14. – Pomoć subjektima obrade podataka sa prebivalištem u inostranstvu

1. Svaka Strana pruža pomoć svim licima koja imaju prebivalište u inostran-stvu u ostvarivanju prava propisanih nacionalnim zakonom čime se ostva-ruju principi iz člana 8. ove Konvencije.

2. Kada takvo lice ima prebivalište na teritoriji druge Strane, mora mu se omogućiti podnošenje zahtjeva posredstvom organa kog ta Strana imenuje.

3. Zahtjev za pružanje pomoć sadrži sve potrebne detalje, koji se između ostalog odnose na:

a. ime, adresu i druge relevantne detalje kojima se utvrđuje identitet pod-nosioca zahtjeva;

b. automatski spis ličnih podataka na koji se odnosi zahtjev ili njegov kon-trolor;

c. svrhu zahtjeva.


Član 15. – Mehanizmi zaštite u vezi pomoći koju pružaju organi imenovani u tu svrhu

1. Organ kog imenuje Strana, a koji je dobio informacije od organa kog je imenovala druga Strana, ili uz zahtjev za pružanje pomoći ili u odgovoru na vlastiti zahtjev za pružanje pomoć, ne smije koristiti ove informacije u druge svrhe izuzev one navedene u zahtjevu za pružanje pomoći.

2. Svaka Strana osigurava da lica koja pripadaju ili djeluju u ime organa kog je imenovala podliježu odgovarajućim obavezama čuvanja tajne ili povjer-ljivosti u vezi tih informacija.

3. Organ kog je imenovala Strana ne može ni u kom slučaju podnijeti zahtjev za pružanje pomoći, u skladu sa članom 14., stav 2., u ime subjekta obrade podataka koji ima prebivalište u inostranstvu, na vlastitu inicijativu i bez izričitog pristanka predmetnog lica.

Član 16. – Odbijanje zahtjeva za pružanje pomoći

Organ kom je upućen zahtjev za pružanje pomoći u skladu sa članom 13. ili članom 14. ove Konvencije ne može odbiti izvršenje zahtjeva, izuzev ako:

a. zahtjev nije usklađen sa ovlastima, u oblasti zaštite podataka, organa koji su odgovorni za izradu odgovora;

b. zahtjev nije u skladu sa odredbama ove Konvencije;

c. izvršavanje zahtjeva nije usklađeno sa suverenitetom, sigurnosti ili prav-nim poretkom (ordre public) Strane koja ga je odredila, ili sa pravima i osnovnim slobodama lica koja se nalaze u nadležnosti te Strane.

Član 17. – Troškovi i postupci pružanja pomoći

1. Uzajamna pomoć koju Strane pružaju u skladu sa članom 13. i pomoć koju pružaju subjektu obrade podataka koji ima prebivalište u inostranstvu u skladu sa članom 14. ne stvaraju obavezu plaćanja troškova i naknada izuzev onih za eksperte i prevodioce. Troškove eksperata i prevodilaca padaju na te-ret Strane koja je imenovala organ koji je uputio zahtjev za pružanje pomoći.

2. Od subjekta obrade podataka se ne može zahtijevati plaćanje troškova i naknada u vezi sa koracima poduzetim u njegovo ime na teritoriji druge Strane, izuzev onih koji se zakonito naplaćuju od lica koja imaju prebivali-šte na teritoriji te Strane.

3. Ostali detalji u vezi pružanja pomoći koji se naročito odnose na oblike i po-stupke i jezik koji se koristi, uređuju se direktno između predmetnih Strana.

Poglavlje V – Savjetodavni odbor

Član 18. – Sastav Odbora

1. Nakon stupanja na snagu ove Konvencije, osniva se Savjetodavni odbor.


2. Svaka Strana imenuje predstavnika i zamjenika predstavnika u Odbor. Svaka država članica Vijeća Evrope koja nije potpisnica Konvencije ima pravo da bude zastupljena u Odboru u svojstvu posmatrača.

3. Savjetodavni odbor može, jednoglasnom odlukom, pozvati sve države koje nisu članice Vijeća Evrope, koje nisu potpisnice Konvencije da ih na odre-đenom sastanku zastupa posmatrač.

Član 19. – Funkcija Odbora

Savjetodavni odbor:

a. može davati prijedloge s ciljem olakšavanja ili unapređenja primjene Kon-vencije;

b. može predlagati izmjene i dopune ove Konvencije u skladu sa članom 21.;

c. iznosi mišljenje o svakom prijedlogu izmjena i dopuna ove Konvencije iz člana 21., stav 3.;

d. može, na zahtjev Strane, izraziti mišljenje o svakom pitanju u vezi primje-ne ove Konvencije.

Član 20. – Postupak

1. Generalni sekretar Vijeća Evrope saziva sjednice Svjetodavnog odbora. Prva sjednica se održava dva mjeseca od stupanja na snagu ove Konvenci-je. Nakon toga, sjednice se održavaju jednom u dvije godine, a u svakom slučaju ako najmanje jedna trećina predstavnika Strana zahtijeva održava-nje sjednice.

2. Većina predstavnika Strana čini kvorum potreban za održavanje sjednica Savjetodavnog odbora.

3. Nakon svake sjednice, Savjetodavni odbor podnosi Komitetu ministara Vi-jeća Evrope izvještaj o radu i o funkcionisanju Konvencije.

4. Pridržavajući se odredbi ove Konvencije, Savjetodavni odbor donosi svoj Poslovnik.

Poglavlje VI – Izmjene i dopune

Član 21. – Izmjene i dopune

1. Strane, Komitet ministara Vijeća Evrope ili Savjetodavni odbor mogu pred-lagati izmjene i dopune ove Konvecije.

2. Generalni sekretar Vijeća Evrope dostavlja sve prijedloge izmjena i dopuna državama članicama Vijeća Evrope i svim državama koje nisu članice a koje su pristupile ili su pozvane da pristupe ovoj Konvenciji u skladu sa odred-bama člana 23.


3. Nadalje, sve izmjene i dopune koje predlože Strane ili Komitet ministara dostavljaju se Savjetodavnom odboru, koji Komitetu ministara dostavlja svoje mišljenje o predloženim izmjenama i dopunama.

4. Komitet ministara razmatra predložene izmjene i dopune i sva mišljenja Savjetodavnog odbora, te može odobriti izmjene i dopune.

5. Tekst svih izmjena i dopuna koje odobri Komitet ministara u skladu sa sta-vom 4. ovog člana dostavlja se Stranama na prihvatanje.

6. Sve izmjene i dopune odobrene u skladu sa stavom 4. ovog člana stupaju na snagu tridesetog dana nakon što su sve Strane obavijestile Generalnog sekretara o njihovom prihvatanju.

Poglavlje VII – Završne odredbe

Član 22. – Stupanje na snagu

1. Ova Konvencija ostaje otvorena za potpisivanje svim državama članicama Vijeća Evrope. Podliježe ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja deponuju se kod Generalnog sekreta-ra Vijeća Evrope.

2. Ova Konvencija stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka roka od tri mjeseca od dana kada je pet država članica Vijeća Evrope dalo svoj pristanak da budu vezane Konvencijom u skladu sa prethodnim stavom.

3. U odnosu na sve države članice koje naknadno daju svoj pristanak, Kon-vencija stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka roka od tri mjeseca od dana deponovanja instrumenta ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja.

Član 23. – Pristupanje država koje nisu članice

1. Nakon stupanja na snagu ove Konvencije, Komitet ministara Vijeća Evrope može pozvati sve države koje nisu članice da pristupe Konvenciji odlukom većine, kako je propisano u članu 20., stav d. Statuta Vijeća Evrope i jed-noglasnom odlukom predstavnika Ugovornih strana koji imaju pravo biti u Odboru.

2. U odnosu na države koje pristupaju, Konvencija stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka roka od tri mjeseca od dana deponova-nja instrumenta pristupa kod Generalnog sekretara Vijeća Evrope.

Član 24. – Odredba o mjesnoj nadležnosti

1. Svaka država može u vrijeme potpisivanja ili deponovanja instrumenta ra-tifikacije, prihvatanja, odobrenja ili pristupanja odrediti teritoriju ili terito-rije u kojima se primjenjuje Konvencija.


2. Svaka Država može i kasnije, u svako doba, izjavom upućenom General-nom sekretaru Vijeća Evrope proširiti primjenu ove Konvencije na druge te-ritorije koje su navedene u izjavi. U odnosu na takve teritorije, Konvencija stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka roka od tri mjeseca od dana kada Generalni sekretar primi takvu izjavu.

3. Sve izjave date u skladu sa prethodna dva stava, u odnosu na sve teritorije navedene u takvoj izjavi, mogu biti povučene dostavljanjem obavještenja Generalnom sekretaru. To povlačenje stupa na snagu prvog dana u mje-secu koji slijedi nakon isteka roka od šest mjeseci od dana kada Generalni sekretar primi takvo obavještenje.

Član 25. – Rezerve

Ne mogu se ulagati rezerve u odnosu na odredbe ove Konvencije.

Član 26. – Otkazivanje primjene

1. Svaka Strana može u svako doba otkazati primjenu ove Konvencije dostav-ljanjem obavještenja Generalnom sekretaru Vijeća Evrope.

2. Takvo otkazivanje stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka roka od šest mjeseci od dana kada Generalni sekretar primi takvo obavještenje.

Član 27. – Obavještavanje

Generalni sekretar Vijeća Evrope obavještava države članice Vijeća Evrope i sve države koje su pristupile ovoj Konvenciji o:

a. svakom potpisu;

b. deponovanju svakog instrumenta ratifikacije, prihvatanja, odobrenja ili pri-stupanja;

c. svakom datumu stupanja na snagu ove Konvencije u skladu sa članovima 22., 23. i 24.;

d. svakom drugom dokumentu, obavještenju ili komunikaciji vezanoj za ovu Konvenciju.

Kao potvrda gorenavedenog, dolepotpisani, propisno ovlašteni, potpisali su ovu Konvenciju.

Pripremljeno u Strazburgu, 28. januara 1981., na engleskom i francuskom jeziku, s tim da su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednoj kopiji koja se deponuje u arhivima Vijeća Evrope. Generalni sekretar Vijeća Evrope dostavlja ovjerene kopije svakoj državi članici Vijeća Evrope i svakoj državi pozvanoj da pristupi ovoj Konvenciji.

121 – Aneks 6: Dopunski protokol uz Konvenciju broj 108

Aneks 6

Dopunski protokol uz Konvenciju o zaštiti lica u vezi sa automatskom obradom ličnih podataka o nadzornim organima i

prekograničnom protoku podataka

Strazburg, 8. novembar 2001.

Ugovor iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Evropskoj uniji i Ugo-vora kojim se osniva Evropska zajednica, koji je stupio na snagu 1. decembra 2009. Kao posljedica, od tog datuma, svako pozivanje na Evropsku zajednicu treba čitati kao Evropsku uniju.

Preambula

Strane ovog Dopunskog protokola uz Konvenciju o zaštiti lica u vezi automat-ske obrade ličnih podataka, otvorenog za potpisivanje u Strazburgu 28. janu-ara 1981. (u daljem tekstu “Konvencija”);

Uvjerene da nadzorni organi, koji potpuno nezavisno izvršavaju svoje funkci-je, jesu element djelotvorne zaštite lica u vezi obrade ličnih podataka;

S obzirom na važnost protoka informacija između naroda;

S obzirom da je, uz povećanu razmjenu ličnih podataka preko državnih gra-nica, potrebno osigurati djelotovrnu zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naročito prava na privatnost, u odnosu na takvu razmjenu ličnih podataka,

Dogovorile su se o sljedećem:

Član 1. – Nadzorni organi

1. Svaka Strana će osigurati da jedan ili više organa bude odgovoran za pošti-vanje mjera u nacionalnom zakonu čime se osigurava poštivanje principa iz Poglavlja II i III Konvencije i ovog Protokola.

2. a. S tim u vezi, navedeni organi naročito imaju ovlasti za otvaranje istraga i intervencija, kao i ovlasti da se uključe u pravne postupke ili da upozna-ju nadležne pravosudne organe sa kršenjima odredbi nacionalnog zakona čime se osigurava poštivanje principa iz člana 1., stav 1. ovog Protokola.

b. Svaki nadzorni organ, u okviru svojih nadležnosti, razmatra predstavke koje uloži bilo koje lice u vezi zaštite njegovih prava i osnovnih sloboda u vezi sa obradom ličnih podataka.

3. Nadzorni organi izvršavaju potpuno nezavisno svoje funkcije.

4. Na sve odluke nadzornog organa, koje nude osnov za ulaganje žalbe, mogu se uložiti žalbe nadležnom sudu.


5. U skladu sa odredbama Poglavlja IV, ne dovodeći u pitanje odredbe člana 13. Konvencije, nadzorni organi međusobno sarađuju u mjeri koja je neop-hodna za izvršavanje njihovih zadataka, naročito razmjenom svih korisnih informacija.

Član 2. – Prekogranični protok ličnih podataka prema primaocu koji nije u nadležnosti Strane ove Konvencije

1. Svaka Strana će omogućiti prenos ličnih podataka primaocu koji je u nad-ležnosti države ili organizacije koja nije Strana potpisnica Konvencije samo ako ta država ili organizacija osigurava dovoljan nivo zaštite za predmetni prenos podataka.

2. Odustajanjem od odredbi člana 2., stav 1. ovog Protokola, svaka Strana može dozvoliti prenos ličnih podataka:

a. ako to predviđa nacionalni zakon zbog:- posebnih interesa subjekta obrade podataka, ili- ako prevladavaju legitimni interesi, naročito važni javni interesi, ili

b. ako mehanizme zaštite, koji mogu naročito proizilaziti iz ugovornih odredbi, uređuje kontrolor, odgovoran za prenos, te ako su dovoljni za nadležne organe prema nacionalnom zakonu.

Član 3. – Završne odredbe

1. Strane se odnose prema odredbama članova 1. i 2. ovog Prokola kao pre-ma dodatnim članovima uz Konvenciju i primjenjuju s tim u vezi sve odred-be Konvencije.

2. Ovaj Protokol je otvoren za potpis državama potpisnicama Konvencije. Na-kon pristupanja Konvenciji prema uslovima iz Konvencije, Evropske za-jednice mogu potpisati ovaj Protokol. Ovja Protokol podliježe ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju. Potpisnica ovog Protkola ne može ratificirati, pri-hvatiti ili odobriti ovaj Protokol izuzev ako je prethodno ratificirala, pri-hvatila ili odobrila Konvenciju ili joj je pristupila. Instrument ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja Protokola deponuje se kod Generalnog sekretara Vijeća Evrope.

3. a. Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka roka od tri mjeseca od dana kad je pet Potpisnica Protokola dalo svoj pristanak da budu vezane ovim Protokolom u skladu sa odredbama člana 3., stav 2.

b. U odnosu na svakog Potpisnika ovog Protokola koji naknadno da svoj pristanak, Protokol stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka roka od tri mjeseca od dana deponovanja instrumenta ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja.


4. a. Nakon stupanja na snagu ovog Protokola, svaka država koja pristupa Konvenciji može pristupiti i Protokolu.

b. Pristup se obavlja deponovanjem instrumenta pristupa kod Generalnog sekretara Vijeća Evrope, koji stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon isteka roka od tri mjeseca od dana deponovanja.

5. a. Svaka Strana može odustati od ovog Protokola dostavljanjem obavješte-nja Generalnom sekretaru Vijeća Evrope.

b. Takvo odustajanje stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi na-kon isteka roka od tri mjeseca od dana kada Generalni sekretar primi takvo obavještenje.

6. Generalni sekretar Vijeća Evrope obavještava države članice Vijeća Evrope, Evropske zajednice i sve druge države koje su pristupile Protokolu o:

a. svakom potpisu;b. deponovanju svakog instrumenta ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja;c. svakom danu stupanja na snagu ovog Protokola u skladu sa članom 3.;d. svakom drugom dokumentu, obavještenju ili komunikaciji u vezi sa Pro-

tokolom.

Kao potvrda gorenavedenog, dolepotpisani, propisno ovlašteni, potpisali su ovaj Protokol.

Pripremljeno u Strazburgu, 8. novembra 1981., na engleskom i francuskom jeziku, s tim da su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednoj kopiji koja se deponuje u arhivima Vijeća Evrope. Generalni sekretar Vijeća Evrope dostavlja ovjerene kopije svakoj državi članici Vijeća Evrope, Evropskim zajednicama i svakoj državi pozvanoj da pristupi ovoj Konvenciji.

S lijeva na desno: Mr Carlos Campos Lobo, imenovano lice u Zajedničkom nadzornom odboru iz Portugala, Mr Hans Frennered, predsjednik Zajednič-kog nadzornog odbora (JSB) i Mr Wilbert Tomesen, imenovano lice u Zajed-ničkom nadzornom odboru iz Holandije

Diana Alonso Blas, službenik za zaštitu podataka u Eurojustu

Eurojust, Maanweg 174, 2516 AB The Hague, Netherlands

Phone: +31 70 412 5000 - E-mail: [email protected] - Website: www.eurojust.europa.eu