Seminarski rad iz predmeta : E government

Tema: Izdavanje i preuzimanje pasoa

Profesor : Dr. Savo Stupar Ass : Mr. Amila Pilav- Veli

Studenti : Amna onja 69020 Amina Katana 69032 Azra ii 68971 Almira Kari 68955

Sarajevo, april 2012. SADRAJ

Uvod......................................................................................................................3UVOD............................................................................................ ..........................3.......................................................................2 POJAM I VRSTA PASOA...............................................................4 OBLIK PASOA BIH.......................................................................5 KAKO DO PASOA BIH ?................................................................6 POSTUPAK IZDAVANJA I PREUZIMANJA PASOA.............................71.1.Procedura i uslovi za izdavanje pasoa.......................................................7 1.2.Podnoenje zahtjeva za izdavanje pasoa...................................................7 Primjer zahtjeva za izdavanje pasoa..............................................................9 1.3. Preuzimanje pasoa..................................................................................9

6. BIOMETRIJSKI PASO ILI E- PASO...........................................116.1. Primjena biometrijskih pasoa ...............................................................13

7. BIOMETRIJSKI PASOI U BIH....................................................14 8. ZATO E- GOVERNMENT?........................................................168.1. Servisi E-government-a .........................................................................17

9. IDENTIFIKACIJA PROBLEMA.....................................................18 10 . RJEENJE PROBLEMA............................................................191.mogunost razvoja/evolucije,......................................................................20 2.da se izgrauje na postojeim kapacitetima i na bazi kriterija ekonomske isplativosti,..................................................................................................20

2

3.da podrava mogunost korisnika da dobije pristup informacijama od interesa na bazi interaktivne i direktne (on-line) komunikacije......................................20

1.UVODKroz na seminarski emo Vas upoznati sa znaajem E - government-a openito, zatim zato je on toliko bitan kod izdavanje i preuzimanje pasoa, i na prijedlog rjeenja problema. Paso je putna isprava za putovanje u inostranstvo, osim u izuzetnim sluajevima kada drave meusobno, bilateralnim ugovorima, dozvole ulazak na svoju teritoriju sa linom kartom. U naoj dravi od 2009. godine su uvedeni biometrijski pasoi koji omoguavaju da svaki graanin BiH koji posjeduje biometrijski paso moe slobodno, bez viza, putovati u zemlje Schengen zone. Osoba koja eli da izvadi paso potrebno je da izdvoji dosta vremena, strpljenja da bi dobila svoj paso. Prilikom prikupljanja dokumentacije koja treba da bi dobili paso treba otii na nekoliko mjesta koja su zaduena za izdavanje tih papira. Mi smo rjeenje nali u E-governmentu koje moete da naete u naem daljem radu.

3

POJAM I VRSTA PASOA

Paso je putna isprava za putovanje u inostranstvo, osim u izuzetnim sluajevima kada drave meusobno, bilateralnim ugovorima, dozvole ulazak na svoju teritoriju sa linom kartom. Neke zemlje izdaju i poseban paso za maloljetna lica, koji se karakterie kao djeiji paso. Putne isprave izdaju se naim dravljanima radi putovanja u inostranstvo ili povratak u zemlju. Putnu ispravu smije da koristi samo lice na ije ime je izdata. Paso izdaje policijska uprava, odnosno policijska stanica Ministarstva unutranjih poslova. Paso je isprava temeljem koje se utvruje identitet i dravljanstvo nosioca. Zakonski rok za izdavanje putnih isprava je 30 dana. Postoji vie vrsta putnih isprava: Paso Zajedniki paso Diplomatski paso Slubeni paso Putni list

Pasoi se izdaju naim graanima koji ive u inostranstvu. Njega izdaje onaj konzulat koji pokriva teritoriju na kojoj graanin boravi. Za izdavanje pasoa potreban je dokaz o dravljanstvu i identitetu, ali i dokaz o legalnom boravku u inostranstvu. Diplomatski paso i slubeni paso su putne isprave koje se izdaju radi efikasnog obavljanja dravnih poslova u inostranstvu, predvienih meunarodnim pravom. Diplomatski paso i slubeni paso moe se izdati i lanu ue porodice lica kome je izdat takav paso, koji s njim ivi u zajednikom domainstvu i s njim putuje u inostranstvo ili boravi u inostranstvu. lanom ue porodice u smislu ovog zakona smatra se brani drug i dijete, odnosno lice koje je zakonom

4

izjednaeno sa dijetetom. Izdavanje diplomatskog pasoa i slubenog pasoa blie se ureuje propisom Vlade. Putni list, je dokument slian pasou, ali sa manjim brojem stranica i bez korica. Putni list slui za povratak u zemlju, i izdaje se dravljanima koji za vrijeme privremenog boravka u inostranstvu (turistikog putovanja i sl.) ostanu bez pasoa - izgube ga ili im ga neko ukrade.

OBLIK PASOA BiHPaso ima: a) pravougaoni oblik, b) korice koje su tamno plave boje, c) prednja strana korica sadri, sljedeim redom: 1) rijei: ,,Bosna i Hercegovina", 2) grb Bosne i Hercegovine, 3) rije: ,,Paso", 4) oznaku za elektronsku putnu ispravu. d) tekst ispisan pod takom c) alineje 1) i 3) ovog lana je ispisan na bosanskom, engleskom jeziku (latininim pismom) i na srpskom jeziku (irilinim pismom), e) tekst na prvoj strani pasoa je isti kao tekst na prednjoj korici. Slika br.1 hrvatskom i

5

KAKO DO PASOA BiH ?U skladu sa odredbama Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine, diplomatsko konzularna predstavnitva izdaju pasoe dravljanima BiH koji u inozemstvu borave tri mjeseca ili due. Tijela nadlena za izdavanje pasoa, kako u Bosni i Hercegovini, tako i DKP-ima BiH u inozemstvu, od 15. listopada 2009. godine izdaju pasoe sa bezkontaktnim ipom - biometrijski pasoi. To podrazumijeva da je prvi uvjet za dobivanje pasoa evidentiranje jedinstvenog matinog broja (JMB) u centralnu bazu civilnog registra. Ova radnja se moe izvriti u BiH, prema mjestu prebivalita, ili u DKP-ima BiH, prema mjestu boravita dravljana BiH u inozemstvu. Za ovaj postupak potrebno je nadlenom tijelu dostaviti sljedea dokumenta: - Izvod iz matine knjige roenih - original, ne stariji od 6 mjeseci, - uvjerenje o dravljanstvu - original, ne stariji od 6 mjeseci i - obrazac JMB -7 za evidentiranje JMB-a u centralnu bazu civilnog registra. Ovaj postupak se odvija elektronski putem DKP-a BiH i za dravljane BiH se obavlja bez naplate konzularne pristojbe. Dravljani BiH koji posjeduju vaee line karte ne podlijeu obvezi evidentiranja JMB-a, ali slubena lica mogu zatraiti da se uz zahtjev priloi i Izvod iz matine knjige roenih i Uvjerenje o dravljanstvu, koji u tom sluaju ne moraju biti original i mogu biti i stariji od 6 mjeseci. Nakon evidentiranja JMB-a u centralnu bazu civilnog postupka, dravljani BiH su duni da se osobno pojave u prostorijama DKP-a radi podnoenja zahtjeva za izdavanje pasoa i davanja biometrijskih podataka - fotografija, potpis i otisak prstiju u nazonosti slubene osobe. U skladu s tehnikim mogunostima, diplomatsko-konzularna predstavnitva mogu organizirati uzimanje biometrijskih podataka u gradovima s brojnijom populacijom dravljana BiH. Pasoi Bosne i Hercegovine se izdaju na razdoblje od 5 godina, osim za djecu do 7 godina starosti, koji se izdaju na razdoblje od 3 godine. Za izdavanje pasoa maloljetnim osobama (do 18 godina starosti) potrebna je saglasnost oba roditelja, koji takoer moraju imati evidentirane JMB-e u centralnoj bazi civilnog registra.

6

Za dravljane Bosne i Hercegovine koji borave u inostranstvu, zakonski rok za izdavanje pasoa je 60 dana nakon akvizicije biometrijskih podataka.

Slika 2. Izgled obinog pasoa, diplomatskog pasoa i slubenog pasoa

POSTUPAK IZDAVANJA I PREUZIMANJA PASOA1.1.Procedura i uslovi za izdavanje pasoa Zahtjev za izdavanje putne isprave je elektronski obrazac i popunjava se na alteru nadlenog organa za izdavanje putne isprave. Preduslov za podnoenje zahtjeva je da osoba posjeduje jedinstveni matini broj evidentiran u centralnoj bazi podataka. Podnoenje zahtjeva je besplatno. Graanin zahtjev za izdavanje pasoa podnosi osobno na alteru za izdavanje pasoa u policijskoj upravi, neovisno o prebivalitu graanina. Zahtjev za izdavanje pasoa moe se podnijeti u svakoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj stanici koje imaju upravne poslove dakle, referadu za izdavanje osobnih isprava.

1.2.Podnoenje zahtjeva za izdavanje pasoa

7

Za izdavanje ili zamjenu pasoa potrebno je dostaviti: 1. Zahtjev za izdavanje pasoa (u zahtjevu obavezno navesti mjesto i optinu upisa u matinu knjigu roenih i knjigu dravljana BiH) . 2. Linu kartu ili drugu javnu ispravu iz koje se moe utvrditi identitet prebivalite i dravljanstvo BiH . 3. Paso iji je rok vaenja istekao (osim ako je ukraden ili izgubljen). 4. Dokaz o uplati naknade za izdavanje pasoa u iznosu od 40,00 KM (uplatnica), odnosno u iznosu od 200,00 KM (ukoliko se radi o izdavanju hitnih pasoa koji se izdaju po zahtjevu stranke u roku od 48 sati). 5. Dokaz o plaenoj administrativnoj taksi u iznosu od 5,00 KM. Uz zahtjev za izdavanje pasoa od podnosioca se uzimaju lini biometrijski podaci (slika, otisci prstiju i potpis). Zahtjev za izdavanje pasoa za dijete ispod 18 godina starosti podnose lino roditelji ili zakonski staratelji u prisustvu djeteta. Osim preduslova da dijete ima evidentiran JMB, roditelji/staratelji takoer moraju imati evidentiran JMB. Ukoliko je odlukom suda dodijeljeno starateljstvo nad maloljetnom osobom, potrebno je dostaviti sudsku odluku kako bi se utvrdila neophodnost saglasnosti roditelja i eventualno zatrailo miljenje nadlene Slube socijalne zatite. Prilikom podnoenja zahtjeva potrebno je donijeti sljedeu dokumentaciju: 1. Vaeu linu kartu BiH ili drugu javnu ispravu (vaei paso BiH) iz koje se moe tvrditi identitet, prebivalite i dravljanstvo BiH djeteta, 2. Paso djeteta koji se mijenja (ukoliko postoji), 3. Dokaz legalnog boravka (viza) i adrese u inostranstvu,

8

4. Rodni list ( i uvjerenje o dravljanstvu u sluaju prvog vaenja pasoa BiH) djeteta nestarijim od 6 mjeseci od dana izdavanja.

5. Vaee line karte ili pasoe BiH oba roditelja/staratelja.Primjer zahtjeva za izdavanje pasoa

Slika 3. Izgled zahtjeva za izdavanje pasoa

1.3. Preuzimanje pasoa

9

Paso se moe preuzeti lino, preko punomonika ili putem pote. Paso se putem pote moe uputiti podnosiocu iskljuivo na njegov lini zahtjev, preporuenom poiljkom i na njegov troak. Nain preuzimanja e se izabrati prilikom podnoenja zahtjeva za izdavanje putne isprave. Smatra se da je dostavljanje potom kada osoba na ije ime putna isprava glasi ili drugo zakonom ovlateno lice preuzme putnu ispravu. 1 Ukoliko se putna isprava ne preuzme u propisanom roku, putna isprava se vraa nadlenom organu i moe se naknadno preuzeti kod organa, koji je izdao putnu ispravu.

1

.www.parlamentbih.ba

10

6. BIOMETRIJSKI PASO ILI E- PASO

Biometrijski paso poznat jer i kao ePutovnica (ePassport). E-Putovnica (e-Passport) je nova vrsta pasoa koja koristi i biometrijske podatke da bi se oznaio vlasnikov identitet. Podaci se pored zapisa na papiru pasoa zapisuju i u posebnom ipu. U ipu se ovisno od inaice nalaze informacije potrebne radi prepoznavanja geometrije lica, otiska prsta i izgleda mrenice. Ovaj paso je skoro nemogue krivotvoriti. Iako su se organizacije za zatitu ljudskih prava odupirale tome da se uvedu biometrijski pasoi, uvelo ih se u veini razvijenih zemalja, ali i u mnogim drugim zemljama. Prvi biometrijski paso izdala je Malezija 1998. godine. Drugo ime za biometrijski paso je e-paso, jer kombinuje podatke zapisane na papiru s onima zapisanim u elektronskom obliku na posebnom ipu. Ova vrsta pasoa, osim uobiajenih podataka koji se nalaze u klasini pasoima, sadri osnovne biometrijske podatke o vlasniku pasoa koji se koriste za provjeru identiteta putnika. Podaci su zatieni sigurnosnim mehanizmima tako da biometrijski paso: -prua veu zatitu od zlouporabe i neovlatenih izmjena od klasinih pasoa, - smanjuje rizik od krae identiteta i - pospjeuje zatitu granica putem brze provjere nositelja e-putovnica koji ulaze u zemlju. Unutar ipa pasoa pohranjuju se lini podaci vlasnika pasoa, te biometrijski podaci. Svaka drava definie koji se tano podaci pohranjuju. U BiH biometrijskim pasoima pohranjeni su sljedei podaci u elektronikom obliku: Lini podaci vlasnika pasoa: ime i prezime, dravljanstvo, datum roenja,

- podatak o polu, 11

-

oznaka za vrstu putne isprave, oznaka drave,

- broj pasoa,osobni identifikacijski broj,

- datum izdavanja i datum isteka valjanosti pasoa tedravno tijelo koje je paso izdalo

Biometrijski podaci vlasnika pasoa : digitalizirana slika lica i otisci dva kaiprsta.

Ostali lini podaci o vlasniku pasoa koje je mogue zapisati su: potpis vlasnika pasoa, mjesto roenja, ime oca/majke/supruga/supruge, adresa itd. Kao biometrijski podatak se, osim fotografije lica i otisaka prstiju, moe koristiti fotografija arenice oka. Odabir linih podataka i biometrijskih znaajki ostavljeni su na izbor dravi. Svi podaci u ipu su zapisani na standardiziran nain i zatieni kako bi se osigurala njihova autentinost, tajnost i integritet. Kako bi se stari i novi pasoi razlikovali, odreen je izgled simbola koji ukazuje da se ne radi o obinom nego o biometrijskom pasou Simbol je prikazan na slici 3, a nalazi se na prednjoj strani pasoa (na samom vrhu ili dnu) kako bi se odmah uoilo da se radi o biometrijskom pasou.

Sika 4. Simbol biometrijskog pasoa

12

6.1. Primjena biometrijskih pasoa Budui da biometrijski pasoi predstavljaju zamjenu za klasine pasoe, koriste se u istu svrhu i na istim mjestima kao i klasine. Dakle, koriste se na graninim prelazima i u zranim lukama kao sredstvo identifikacije osobe koja planira prei granicu. Specifikacije koje mora zadovoljavati biometrijski paso nalaze se u dokumentu 9303 [1] kojeg je razvila organizacija ICAO (eng. International Civil Aviation Organization) te svi biometrijski pasoi moraju potovati standarde koji su navedeni u ovom dokumentu. U dokumentu je definisan: izgled simbola putovnice (slika 3.)

- obavezni podaci koje mora sadravati svaki biometrijski paso,neobavezni podaci koji se mogu pohraniti ukoliko za to postoji potreba, nain zapisa obaveznih i neobaveznih podataka na memorijski ip te sigurnosni mehanizmi koji uvaju podatke zapisane u ipu itd.

Veina zahtjeva koje postavlja ovaj dokument nije tako stroga. Neki zahtjevi, poput obaveznog pohranjivanja fotografije lica u ipu, se moraju potovati, ali drugi zahtjevi, poput odabira sigurnosnih mehanizama koji tite podatke u pasou, nisu tako strogi i dravama se ostavlja na izbor hoe li ih koristiti ili ne. Ovime se htjelo olakati prelazak s klasinih na biometrijske pasoe. Vrijeme valjanosti biometrijskog pasoa je odreeno zakonima pojedine drave. Preporueno vrijeme valjanosti je deset godina zbog ograniene trajnosti papirnatog dijela putovnice i promjene biometrijskih znaajki vlasnika. Savjetuje se da taj period bude i krai kako bi sadraj pohranjen u ipu biometrijskog pasoa pratio razvoj tehnologije, jer se oekuje da e se u memoriju zapisivati dodatni podaci, a s vremenom e se razvijati i novi, bolji sigurnosni mehanizmi za zatitu elektronikih podataka.

13

Slika 5. Poloaj ipa u biometrijskom pasou

7. BIOMETRIJSKI PASOI U BiHBosna i Hercegovina poela je sa izdavanjem biometrijskih pasoa 15.oktobra.2009 godine. Svaki graanin BiH koji posjeduje biometrijski paso moe slobodno, bez viza, putovati u zemlje Schengen zone.

14

2

Dokumentacija potrebna za podnoenje zahtjeva za izradu biometrijskog pasoa u BiH :

Zakon o putnim ispravama Bosne i Hercegovine ( Slubeni glasnik BiH , broj 4/97, 1/99, 9/99, 27/00, 23/00, 19/01, 47/04, 53/07 , 15/08, 33/08 i 39/08) Lina karta za punoljetne Izvod iz matine knjige roenih ne stariji od 6 mjeseci za maloljetne Uplata (prvi originalni primjerak uplatnice) na jedan od slijedeih rauna:

Porezni period: treba da odgovara datumu uplate Opina : ifra optine prebivalita sjedita uplatioca Svrha: uplata za paso-putovnicu Iznos: - 40,00 KM Stari paso-putovnica Zahtjev za paso-putovnicu podnosi se iskljuivo lino.

Maloljetna lica moraju biti prisutna prilikom podnoenja zahtjeva, u pratnji jednog ili oba roditelja, odnosno zakonskog staratelja. Saglasnost za izdavanje putne isprave za maloljetna lica daju oba roditelja,odnosno zakonski staratelj (uz linu kartu-na uvid ). Ako je jedan od roditelja umro dostaviti izvod iz matine knjige umrlih. Ako je brak roditelja razveden dostaviti ovjerenu kopiju odluke suda.

Zakonski rok za izdavanje putnih isprava je 30 dana. Izdavanje biometrijskog pasoa predstavlja razvoj saradnje BiH i Europe. Europska komisija zajedno sa bosansko-hercegovaim institucijama radi na poboljanje razvoja sistema za identifikovanje dokumenata. Sljedei korak koji ce BiH napravit, vezan je za razvoj sistema identifikacije dokumenta jeste izdavanje biometrijskih linih karti.

2

http://mup.ks.gov.ba/node/37

15

U Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH navode da se biometrijski pasoi nove generacije razlikuju od dosadanjih po tome to sadre dodatni nivo bezbjednosne zatite, usklaen sa direktivama o putnim dokumentima Evropske komisije. Klasini BiH pasoi sadravali su fotografiju, digitalni potpis i generalne line podatke, a biometrijski paso pored toga, ima jo i ip, koji je dodatno zatien veim brojem digitalnih certifikata. Na ovom ipu se takoer nalazi i otisak prsta, i on je posebno zatien. Procedura izdavanja novih biometrijskih pasoa ostaje ista. Biometrijski paso vizualno izgleda isto, samo je razlika u tehnikim elementima, to za graane i nije toliko bitno jer u podnoenju zahtjeva za izdavanje pasoa i provoenju upravnog postupka oko izdavanja samog pasoa nema nekih razlika. Biometrijski paso, u sebi sadri beskontaktni ip koji komunicira s inspekcijskim ureajem na graninom prijelazu putem radiovalova.

8. ZATO E- GOVERNMENT?Ako je neko barem jednom potroio vrijeme ekajui u redu odreene dravne institucije moe da shvati koliko informaciono-komunikacijske tehnologije mogu utjecati na njegov ivot. Ukoliko bi se tehnologija pravilno primjenila, E-government prua mnogo vie od skraenog ekanja u redovima: smanjenje trokova javnog sektora, indirektno utie na smanjenje fiskalnih optereenja privrede i poveanja konkurentnost; javni sektor se moe uiniti otvorenijim i transparentnijim; neprekidna interakcija sa graanima i poslovnim subjektima u kreiranju politika i jaanju demokratije; individualiziranje usluga svakome, bez obzira na to kakve njihove okolnosti ili posebne potrebe mogu da budu; pruanje potrebnih informacija, itd; stavljanje graana u fokus;

16

S obzirom na to da je period E-governmenta u trendu, spremnost BH drutva i svih nivoa javne uprave je znaajna, kao i to da promjena ka elektronskoj interakciji obuhvata mnoge promjene u unutranjem funkcionisanju uprave koje mogu biti jako kompleksne. Zbog toga prilagoavanje, uvoenje i koritenja IT-a u upravama BiH predstavlja veliki izazov. E - uprava je nosilac promjena. Kako tehnologija napreduje, treba iskoristiti njene prednosti i smanjiti trokove poslovanja, a i uz to korisnicima usluga pruiti prave informacije na pravom mjestu. Treba zamjeniti ekanje u redu, sa informacijama koje su odmah dostupne preko Interneta. 8.1. Servisi E-government-a Elektronsko poslovanje i interakcija se sastoji od pruanja odreenih servisa, koji su namijenjeni da zadovolje internu potrebu i potrebu krajnjih korisnika. E-government nije iznimka. Servisi E-governmenta zavise u mnogome od korisnika, koji mogu bit interni ili eksterni, a mogu se svrstati u sljedee kategorije: Interni korisnici se oslanjaju na Interne servise,Interni G- Government (Vlada) E- Employee (uposleni)

obuhvataju

meusobno

poslovanje i

komunikaciju

zaposlenih u njenim slubama, elektronsko upravljanje dokumentima, i/ili njihovu pripremu za Web koritenje, groupware softveri itd.

Za eksterne korisnike (graani i poslovni subjekti) namjenjeni su on-line servisi. U dravama sa razvijenijimEksterni B- Business (poslovni subjekti) C- Citizen (graani)

sistemom e-government-a sve vei broj usluga stavlja se na raspolaganje ovoj grupi korisnika. Najee su to servisi tipa postavljanja upita (FAQ), razni sistemi naplate (parkiranja, takse na nekretnine i poslovne licence i

dozvole).

17

Izbor usluga nije veliki, ali lepeza poslova ima tendenciju irenja.

9. IDENTIFIKACIJA PROBLEMAU prethodnom tekstu je navedeno ta je to paso, kako izvaditi paso i koje nam to koristi donosi E- goverment. Navest emo jedan primjer osobe koja ivi u Optini Novi grad, a eli da izvadi paso. Prvo treba da ode do Optine Centar da podigne izvod iz matine knjige roenih, zatim treba da ode do banke i uplati iznos od 40, 00 KM, i nakon toga treba da ode do MUP-a da podnese zahtjev za izdavanje pasoa.

Slika 6. Procedura prilikom podnoenja zahtjeva za izdavanje pasoa

Iz ovoga grafikona moemo da vidimo da osoba treba dosta vremena i strpljena da bi izvadila paso. Korisnici usluga javne uprave se uglavnom ale na: sloenost procedura, birokratiju, guve, ekanje u redu, ponaanje slubenika, lou organizaciju, zastarjelost metoda rada i opreme, nepostojanje pisanih uputstava i mapa, komplikovane formulare, visoke takse. Preovladava miljenje da je tradicionalno organizovana javna uprava suvie glomazna, spora, birokratska, neefikasna, neodgovorna, neproduktivna. Ona ne daje rezultate koje graani i privreda oekuju od nje. Graani danas od javne uprave oekuju da, prije svega, daje rezultate.

18

Oni vie ne toleriu neefikasnost ili neefektivnost. Upravo zbog toga nam treba novi nain obavljanja posla i upravljanja u javnoj upravi.

3

Poslovi u administraciji sada se obavljaju izolovano, tako da svaka administracija odrauje

svoj dio posla bez ikakve meusobne povezanosti i zainteresovanosti za brzu i kvalitetnu uslugu okrenutu krajnjem korisniku. U sadanjem nainu rada sa javnom upravom korisnici njenih usluga idu od jednog do drugog neuvezanog altera (Slika7) da bi obavili neophodni posao. to smo mogli i gore primjetiti.

Slika 7. Sadanji nain rada u administraciji

Uzroci ovakvog stanja uglavnom su: sistem rada je tradicionalan, nema spoljnih podsticaja, ili se oni ignoriu, nakon svake promjene vlasti kree se od poetka, te veliki interni otpori promjenama.

10 . RJEENJE PROBLEMA3

Skraena verzija knjie E-Uprava, str. 21

19

Ukoliko bi se uvela e-Uprava prilikom izdavanja pasoa korisnik usluga moi e obaviti potrebni posao sa javnom upravom dosta bre. Mogua su poboljanja u radu javne uprave uvoenjem elektronske obrade podataka. Uvoenjem ovakvog rjeenje kvalitativno bi se poveao nivo usluga prema klijentima i bitno poveala efikasnost rada administracije. Ono, sutinski se ne mijenja organizacioni oblik, ali zahtjeva promjenu u modelu funkcionisanja, uvodei horizontalnu povezanost i veu saradnju meu organima uprave. Cilj uvoenja e-Uprave ne smije da bude samo pruanje standardnih usluga preko novih servisa (Interneta). Glavni cilj je radikalna transformacija naina funkcionisanja javne uprave koritenjem velikih potencijala koje danas nude informacione i komunikacione tehnologije. Uporedo sa uvoenjem novih tehnologija, mora se pristupiti i sutinskoj izmjeni modela dravne administracije. Automatizacija postojeeg modela rada samo bi mu uvrstila pozicije i produila vijek dosadanjem nainu rada, a cilj automatizacije je upravo da izmjeni sutinu rada administracije, da je uini jednostavnom, otvorenom, efikasnom i orijentisanom, prije svega, prema graanima. Razvoj i izgradnja adekvatne komunikacione i informatike infrastrukture je preduslov za ostvarivanje planova i postizanje rezultata u svim segmentima e-Uprave. Korist od izgradnje kvalitetne infrastrukture se moe manifestovati tek indirektno, realizacijom planova i aktivnosti u drugim prioritetnim podrujima, a koji trebaju biti korisniki orijentisani i usmjereni ka poveanju kvaliteta i efikasnosti usluga. Izgradnjom jeftine, brze i sigurne informacione i komunikacione infrastrukture treba osigurati zadovoljavanje potreba graana, privrede, organa dravne uprave i drutva u cjelini. Ispunjenje ovih ciljeva trebalo bi uvesti BiH u informaciono drutvo, odnosno drutvo znanja, te je tako pribliiti krugu razvijenih zemalja, a posebno Evropskoj Uniji. Infrastruktura e-Uprave treba da ima bar sljedee opte karakteristike: 1. mogunost razvoja/evolucije, 2. da se izgrauje na postojeim kapacitetima i na bazi kriterija ekonomske isplativosti, 3. da podrava mogunost korisnika da dobije pristup informacijama od interesa na bazi interaktivne i direktne (on-line) komunikacije

20

Za razliku od telekomunikacione mree, lokalne mree (LAN) u organizacionim jedinicama uprave su uopte, prema raspoloivim podacima, na dosta niskom nivou: kreirane ad-hoc i bez projekata (ili lokalnih mrea ak uopte nema) te bez adekvatne organizacije za administraciju, odravanje i razvoj mree. Slina je situacija i sa postojeom informatikom infrastrukturom uprave (razliiti serveri, sistemi za pohranjivanje podataka itd.). Da bi se mogao adekvatno rijeiti problem G2E i G2G potrebno je na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine izgradi i osigura koherentna komunikaciona i informaciona infrastruktura u javnom sektoru, koja bi obezbijedila pouzdan, siguran i jeftin pristup i razmjenu informacija, kako u okviru javnog sektora tako i u komunikaciji uprave sa eksternim subjektima. Treba odmah voditi rauna i o uvezivanju sa eksternim subjektima jer naknadno reprojektovanje moe za posljedicu imati velike probleme, pa ak i pad cjelokupnog sistema. Ova infrastruktura bi bila podloga za razvoj i implementaciju programskih aplikacija i elektronskih servisa u svim oblastima uprave.

Pravce djelovanja treba usmjeriti ka koordiniranom razvoju komunikacione i informacione infrastrukture na svim nivoima (javne pristupne take, optinski, kantonalni/regionalni, nivo entiteta/Distrikta i nivo Bosne i Hercegovine). Odgovornost za razvoj infrastrukture je na subjektima koji odluuju o razvoju i investicijama na razliitim nivoima uprave. Ta odgovornost se preplie po vertikalnim nivoima: nii nivo ima odgovornost i prema viem nivou, jer izostanak implementacije adekvatne infrastrukture na niem nivou ugroava funkcionalnost vieg nivoa (i obrnuto). Iz navedenog proistie neophodnost sinhronizovanog i koordinisanog djelovanja, pri emu vii nivoi uprave trebaju koordinirati, usmjeravati i pomagati razvoj infrastrukture na niim nivoima. No, nii nivoi, s druge strane, mogu svojim inicijativama prevazii inertnost viih nivoa i svojim aktivnostima dati impuls i primjer drugim organizacionim jedinicama (kao to je to sluaj sa spomenutim optinama). Ciljevi reforme administracije orijentacija ka korisniku i poveanje kvaliteta i efikasnosti usluga, e nametati potrebu jaanja kooperaciju i saradnju.

21

Moraju se otkloniti nedostaci koji postoje u efikasnoj upotrebi novih tehnologija, a to se moe postii uvoenjem nove organizacije koja bi povezivala menadment i odluivanje sa planiranjem i realizacijom.4

Svrha e-Uprave nije samo da daju informacije graanima ili da graani dou do obrazaca koji

se popunjavaju i dalje koriste na klasian nain. Svrha e-Uprave je da korisnik dobije uslugu, odnosno bude servisiran na osnovu zahtjeva i pristupa upravi iz kue odnosno sa radnog mjesta. Cilj aktivnosti javne uprave u ovom segmentu je da se omogui graanima, poslovnim i drugim subjektima, da svoje obaveze ili zahtjeve prema upravi obavljaju na to efikasniji nain, uz minimalne trokove i to manji broj fizikih kontakata sa organima uprave, i to putem vie razliitih elektronski baziranih kanala za isporuku servisa (WEB, mobilni telefon, digitalna televizija itd.) Da bi se izdavanje i preuzimanje pasoa sveo na minimalne trokove i to manji broj fizikih kontakata sa organima uprave, i to putem vie razliitih elektronskih baziranih kanala za isporuku servisa potrebno je da e uprava ima :

- Elektronski registar graana, - Elektronski registar poslovnih subjekata, - Posredniki softver za istovremeni pristup raznorodnim bazama podataka, - Sistem za administrativno poslovanje, - Statistiki informacioni sistem, - Elektronski registar matinih knjiga roenih, vjenanih i umrlihUkoliko bi dolo do potpune elektronizacije uprave, kroz adekvatne baze podataka, rijeio bi se problem izdavanje i podizanje pasoa. Uspjeh ovoga projekta zavisi od sljedeih slojeva e Uprave:

4

Mladen Radivojevi, Slaven Peki, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave, Banja Luka, str. 28

22

Slika 8. Slojevi e Uprave

Kao rezultat ovoga bi dobili sljedee: Osoba iz Optine Novog grada iz Sarajeva bi mogla aplikaciju za izdavanje pasoa da podnese od kue preko Interneta kao i zahtjev za izdavanje izvoda iz matine knjige roenih i tako bi izbjegla ekanje u redu, utedila ne vremenu i bila zadovoljna uslugama uprave. A s druge strane e uprava bi smanjila znatno trokove i taj novac mogla usmjeriti za finansiranje nekih javnim projekata od ire koristi.

Slika 9. Proces izdavanja pasoa sa implemetiranom e - Upravom

23

Oekivane koristi od projekta:

- uvoenja reda u izdavanju dokumenata iz matinih ureda, - efikasniji rad slubi, - povjerenje meunarodne zajednice prema novoizdatim dokumentima, - smanjena mogunost zloupotrebe podataka, - poveanje brojnosti zadovoljnih graana zbog brzine i efikasnosti rada, - proirenje poslovanja sa graanima, - zadovoljstvo uposlenih uslovima i kvalitetom rada, - bolja komunikacija sa graanima.

24

ZAKLJUAK

Dravljani BiH su obavezni da evidentiraju svoj JMBG u jedinstvenu bazu podataka (CIPS). Osobe koje nemaju evidentiran JMBG u jedinstvenoj bazi podataka faktiki ne postoje u sistemu Bosne i Hercegovine i istim e ubudue biti oteano ostvarivanje prava ili rjeavanje bilo kojih osobnih dokumenata. Bosna i Hercegovina poela je sa izdavanjem biometrijskih pasoa 15.oktobra.2009 godine. Svaki graanin BiH koji posjeduje biometrijski paso moe slobodno, bez viza, putovati u zemlje Schengen zone. Biometrijska putovnica uvedena je zbog usklaivanja s meunarodnim standardima sigurnosti putnih dokumenata, kao elementa sigurnosti granica i putovanja. U sluaju gubitka ili krae pasoa, odnosno osobne iskaznice, potrebno je gubitak ili krau bez odgaanja prijaviti nadlenim policijskim organima strane drave i od njih zatraiti potvrdu o ovoj prijavi. Preporuljivo je prije putovanja u inozemstvo napraviti fotokopiju putovnice (koju treba drati odvojeno od originalnog dokumenta).

Uvoenjem e-Uprave i koritenjem njenih pogodnosti za izdavanje potrebnih linih dokumenata kvalitativno bi se poveao nivo usluga prema klijentima i bitno poveala efikasnost rada administracije. drutva u cjelini. Izgradnjom jeftine, brze i sigurne informacione i komunikacione infrastrukture treba osigurati zadovoljavanje potreba graana, privrede, organa dravne uprave i

25

LITERATURA:

1. http://www.botschaftbh.de/?page_id=100 2. http://www.bhembassy.no/index.php?option=com_content&view=article&id=2 3. http://www.bih.org.au/au-nz/common/consular/02/II.1..pdf 4. www.parlamentbih.ba 5. http://www.mupks.ba/6. Skraena verzija knjige e-Uprava

7. Mladen Radivojevi, Slaven Peki, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave

26

27