Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Izgledni volumen lapora u grupi Sava područja Savske i zapadnoga dijela
Dravske depresije
Prof. dr. sc. Josipa Velić
Izv. prof. dr. sc. Tomislav Malvić
Dr. sc. Marko Cvetković
Zagreb, 9. svibnja 2014.
Znanstveni skup Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta na temu
nekonvencionalnih ležišta ugljikovodika
Metode rada:
1. Izabrana smjestišta bušotina – tipični profili za svaku lf jedinicu
2. Načinjen litološki opis za stijene gornjega panona i ponta prema jezgrama i prema krivulji SP
3. Izračunata analizirana površina (km2)
4. Očitane debljine
5. Izračunat približni volumen (km3) prema dva različita polazišta
6. Načelno određena izgledna područja
Uvod
Analizirano 14 bušotina:IVA-4, Ok-1, Klo-77, Klo-133, Klo-154, IVA-1, Je-2, Pe-2alfa, Bre-1, IVA-7, IVA -11, Lip-48, Mo-3, MB-2
Ivanić-Grad, Okoli, Kloštar, Mramor Brdo, Lipovljani,Ježevo, Pepelana, Janja Lipa, Mosti
1. Gusti slabopropusni plinonosni pješčenjaci (tight gas sands – TGS)
2. Lapori i šejlovi s plinom ((gas shales – GS)
3. Naftonosni šejlovi i lapori (oil shales)
4. Nafta u slabopropusnim stijenama (low perm oil)
5. Teške, guste nafte (heavy oil)
6. Plinonosni ugljeni (coalbed methane)
7. Plinski hidrati (gas hydrates)
HRVATSKA:(1) slabopropusni plinonosni pješčenjaci,(2) lapori (i šejlovi – vezano i lisnato) s plinom,(4) nafta u slabopropusnim stijenama
Sedam tipova nekonvencionalnih ležišta
Položajna karta
Litostratigrafska podjela
Shematski prikazgrupe Sava s
posebno izdvojenimlaporima
Grupa Sava je litostratigrafska jedinica informalnoga
statusa, ustanovljena i izdvojena
u stupovima dubokih bušotina naftnoga polja
Ivanić Grad 1963. prema proceduri iz Sjevernoameričkoga
kodeksa stratigrafske nomenklature (1961.)
Tipski profil grupe SAVA za Savsku
depresiju, Iva-4
Tipski profil formacije Ivanić Grad, IVA-4
izmjena pješčenjaka i lapora
svijetlosivi vrlo tvrdi lapori
svijetlosivi vrlo tvrdi lapori
Tipski profil lapora Lipovec
(fm. Ivanić Grad), Klo-133
svijetlo sivi i bijeliveoma
tvrdi lapori, pri podini
s više kalcita150 m
Tipski profil lap. D. Šarampov, lap. G.
Šarampov (fm. Ivanić Grad), IVA-4
svijetlosivi vrlo tvrdi lapori, 56 m
svijetlosivi vrlo tvrdi lapori, 40 m
Tipski profil fm. Kloštar Ivanić, IVA-1
Graberski lapor, sivi,srednje tvrd, 112 m
Lepsički lapor, sivi,srednje tvrdoće, 18 m
Tipski profil lapor Kloštar Ivanić
(fm. Kloštar-Ivanić), IVA-7
sivi lapori srednje tvrdoće
186 m
Tipski profil lapor Brezine
(fm. Kloštar Ivanić), Bre-1
tamnosivi laporukupno 181,5 m
sivi do sivozelenkastilapor s proslojcimasivoga tinjčastogapješčenjaka
Tipski profil član Graberje
(fm. Kloštar-Ivanić)
sivi lapori u izmjeni slaporovitim pješčenjacima,u donjem dijelu tamnosivitankouslojeni tvrdi lapori,
udio lapora oko 100 m
Tipski profil fm. Kloštar Ivanić
lapor Cabuna, Pe-2a
sivi mekani lapor
Tipski profil fm. Bilogora, Mo-3
izmjena pjeskovitih,tinjčastih lapora,
slabovezanihsitnozrnatih pješčenjaka i
srednjotvrdihpjeskovitih lapora
600 m
Tipski profil fm. Široko Polje, IVA-11
pretežno lapori, sivi,s manjim udjelom
pješčenjačkih slojeva,II., IV., VI. i VII.
760 m
Tipski profil lap. Ježevo, lap. Kletište,
lap. Ciglenica
(fm. Široko Polje), MB-2
glinoviti lapori, 102 m
tamnosivi glinoviti lapori109 m
srednjotvrdi lapor, 41 m
Tipski profil lap. Torovi, lap. Krivaj
(fm. Široko Polje), Lip-48
svijetli i tamnosivi lapori74 m
sivi srednjotvrdi lapori24 m
Tipski profil fm. Glogovnica, Klo-154
prevladavaju sive glinei glinoviti lapori s
proslojcima sitnozrnatihtinjčastih pješčenjaka
400 m
…
opća shema litostratigrafskerazradbe lapora u grupi Sava
Savske i zapadnoga dijelaDravske depresije
-ukupna debljina laporagdje ima i pješčanih članova
iznosi 500 m,
-ukupna debljina lapora gdje prevladavaju je 445 m
-tamnosivi lapori u bušotinamaOk-1, Je-2, Pe-2a, Bre-1, MB-2
-volumen lapora u obuhvaćenom području od približno 6000 km2 uz prosječnu debljinu od 500 m prema tipskim profilima iznosi približno 3000 km3 , a prema kartama ukupnih debljina i debljina pješčenjaka u grupi Sava oko 9000 km3
-prema smještaju bušotina s tamnim laporima izgledna područja su više uz rubove depresija
Primjer izračuna u manjem prostoru, okonturenom
uglavnom samo proizvodnim poljima
Istraživački prostori*
Zapadni dio Savske depresije 312,38 km3
Zapadni dio Dravske depresije više od
148,12 km3
Istočni dio Dravske
depresije**
Površine: 929,7 km2 980,9 km2 571,7 km2
Fm. Ivanić Grad (tipska buš. Iva-4)km3 -
Fm. Vinkovci(tipska buš. Val-1)
km3
Lap. G. Šarampov
(56 m)52,06 -
Lap. D. Šarampov
(40 m)37,19 -
Fm. Kloštar-Ivanić (tipska buš. Iva-1)
km3
Fm. Kloštar-Ivanić (tipska buš. Pe-2alfa) km3
Lap. Ključ(4 m)
3,72Lap.
Cabuna (30 m)
29,43
Lap. Graberje(112 m)
104,13 - -
Lap. Lepsić(14 m)
13,02 - -
Fm. Široko Polje (tipska buš. Iva-11)km3
Fm. Bilogora(tipska buš. Mo-3) km3
Lap. Laslovo(162 m)
92,62
Jedinica IV
(19 m)17,66
Jedinica I(oko 121
m)118,69 - -
Jedinica II
(91 m)84,60 - - - -
* Istraživački prostori volumena lapora uglavnom okontureni položajem proizvodnih polja u odabranom prostoru** Nije bio dio pobližega ispitivanja tijekom ovoga rada
Karta smjestišta bušotina s tamnim laporima
-Što dalje?
-okonturiti cjelokupne lapore i ev. sitnozrnate pješčenjake
-okonturiti lapore s količinom organske tvari većom od 0,5 %, poglavito danas u fazi katageneze ili su već u ranoj metagenezi
- prva sljedeća istraživanja usmjeriti na jezgre, uzorkovati i načiniti cjelovitu geokemijsku raščlambu po izdvojenim jedinicama (14)
Zaključak
- ciljano izračunati volumen organske tvari koja je istaložena i očuvana do početka dijageneze u određenom dijelu depresije
-stoga treba načiniti za svako područje ciljani taložno-kompakcijski - erozijski model
-uz to treba ocrtati gdje su pelitni sedimenti uopće imali sadržaj organske tvari od 0,5 i više posto. Za to je neophodno prikupiti barem više desetaka točkastih podataka pravilno raspoređenih po kartiranom prostoru
Zaključak
American commision on stratigraphic monenklature. (1961): Code of
stratrigaphic nomenklature. AAPGB. 45/5, 644-665, Tulsa.
Malvić, T., Sučić, A., Cvetković, M., Resanović, F. & Velić, J. (2013): Low
permeabile Neogene lithofacies in Northern Croatia as potential
unconventional hydrocarbon reservoirs. Central European Journal of
Geosciences (prihvaćen za objavljivanje).
Šimon, J. (1963): Litostratigrafske jedinice polja Ivanić Grad. Fond stručne
dokumentacije. INA. Zagreb
Šimon, J. (1973): O nekim rezultatima regionalne korelacije litostratigrafskih
jedinica u Jugozapadnom području Panonskog bazena. 623-630, Nafta12,
Zagreb.
Literatura
Šimon, J. (1980): Prilog stratigrafiji u taložnom sustavu pješčanih rezervoara Sava-grupe naslaga mlađeg tercijara u Panonskom bazenu sjeverne Hrvatske. Disertacija. Str. 66 + 82 priloga. Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Velić, J. (2007): Geologija ležišta nafte i plina / Zorić, Igor (ur.). Sveučilište u
Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 342+VI str.
Velić, J., Krasić, D. & Kovačević, I. (2012): Exploitation, reserves and transport
of natural gas in the Republic of Croatia. Tehnički vjesnik, 19, 3, 633-641.
Velić, J., Malvić, T., Cvetković, M. & Vrbanac, B. (2012): Reservoir geology,
hydrocarbon reserves and production in the Croatian part of the Pannonian
Basin System. Geologia Croatica. 65, 1, 91-101.
Literatura
Predavanje je načinjeno kao dio programa dvaju projekata:
1. “Stratigrafska i geomatematička istraživanja u Hrvatskoj”, voditeljice prof.
dr. sc. Josipe Velić, financirano od strane MZOŠ-a
(http://www.rgn.hr/ContentImages/file/MZOS%20Projekti/195-1951293-
0237.pdf );
2. „Razvoj geomatematičkih metoda za analizu neogenskih taložnih okoliša
hrvatskoga dijela Panonskoga bazenskog sustava“, voditelj izv. pro. dr. sc.
T. Malvić, odobren od strane Sveučilišta u Zagrebu kroz program „Potpora
istraživanjima 2“ tijekom 2013. godine
http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=6574&podaci=projekti&
sifprojekat=10622 ).
Završne napomene