Edin Mazi

IZRADA BPKN-a DIJELA OPINE POSUJE K.O. VUIPOLJE

Mentor:Slobodanka Kljuanin

Sarajevo, 2013.

Komisija za polaganje strunog ispita Sarajevo,....................

Struni ispit

Tema: IZRADA BPKN-a DIJELA OPINE POSUJE K.O. VUIPOLJE

Predsjednik komisije: Kandidat :

_______________________ _______________________

SadrajUvod3Historijat katastra zemljita u opini Posuje4Preuzimanje podataka i ocjena kvalitete materijala 4Skeniranje i georeferenciranje katastarskih planova6 Postupak skeniranja6 Georeferenciranje skeniranih podloga 9Transformacija rasterskih podataka9Polinomska transformacija9 Postupak georeferenciranja u Raster Design-u12Vektorizacija16 Izrada baze podataka katastra nekretnina (BPKN)16GML Geography Markup Language aplikacijska shema17 Oblik GML dokumenta17 GML sheme19 Sadraj baze podataka20 Izrada baze podataka u ArcGIS-u22 Vektorizacija pomou softvera ArcGIS26Kontrola izrade i postupak uvoenja BPKN-a u redovnu upotrebu 30Tehniki izvjetaj34Literatura36Biografija37

1. Uvod

Katastar zemljita zasniva se na katastarskoj izmjeri i klasiranju svake estice. Temeljno zadatak katastra je da se svaka parcela prikae grafiki na planu, dok su ostali podaci o kulturi, klasi, bonitetu zemljita te vlasnicima i posjednicima prikazuju u prateem operatu.Razvojem raunara javila se potreba za uvoenjem digitalnog katastra zemljita i nekretnina. Time je omogueno lake, bre i efikasnije koritnje prostornih podataka, kao i njihovo evidentiranje i auriranje.Model podataka katastra zemljita i nekretnina u BiH razvijen je unutar Projekta zemljine administracije, a Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove je, kao rezultat projekta Zemljine administracije, donijela pravilnik o izradi, odravanju, distribuciji i uvanju podataka katastra nekretnina. Modelom je predvieno voenje katastra nekretnina u jedinstvenoj bazi podataka tzv. BPKN (objedinjeni alfanumeriki i grafiki dijelovi katastarskog operata).Prednosti ovakvog voenja podataka su brojne, a najvanija je jedinstven sistem voenja podataka za cijelu FBiH, mogunost pohrane velikog broja podataka na malom prostoru, te lake i bre koritenje i unoenja novih informacija.U ovom strunom radu opisan je proces izrade BPKN K.O. Vuipolje, od prikupljanja potrebnih podataka i vektorizacije, zatim provoenja svih kontrola do izrade GML zapisa. Vektorizacija je uraena u softverskom paketu ESRI ArcGIS koji raspolae sa svim komponentama i funkcijama neophodnih za profesionalno uspostavljanje i rad u geografskim informacionim sistemima. Podaci digitalnog katastarskog plana su pohranjeni u prostornu bazu podataka u skladu sa modelom podataka i specifikacijama Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

2. Historijat katastra zemljita u opini Posuje

U periodu od 1964. do 1984. godine vren je novi premjer za potrebe katastra zemljita na podruju FBiH. Nakon izrade planova uslijedio je postupak izlaganja podataka premjera na javni uvid i rjeavanje albi. Dana 15.01.1967.godine, rjeenjem br:1090/2 Republike geodetske uprave, novi katastarski operat, tj. katastar zemljita opine Posuje je stupio na snagu i od tada se slubeno koristi.Za optinu Posuje zemljina knjiga je unitena 1945.godine, mali dio je sauvan, a stari planovi nisu odravani. Nakon toga je formiran popisni katastar, tako da su podaci novog premjera jedini tehniki podaci o nekretninama, koji se slubeno koriste.U opini Posuje ima 27 katastarskih opina sa ukupnom povrinom od 461 km2. Broj parcela u opini Posuje je 102552. Katastar zemljita novog premjera je uspostavljen u 26 katastarskih opina.Katastarska opina k.o. Konjsko Bare je, nakon avio-snimanja 80-ih godina, pripremljena za izlaganje podataka do ega nije dolo, tako da je to jedina katastarska opina sa starim premjerom. Za ovu katastarsku optinu je 2009. godine izvrena reambulacija.Za 26 katastarskih opina uraeno je skeniranje i georeferenciranje katastarskih planova, od kojih je u slubenoj upotrebi BPKN-a pet, a u izradi je devet katastarskih opina.Katastarska opina Vuipolje pripada opini Posuje i pada na devet listova detalja razmjere R=1:5000.

3. Preuzimanje podataka i ocjena kvalitete materijala

Prema Pravilniku o bazi podataka katastra nekretnina, prikupljanje podataka vri se sljedeim metodama: primarnim; sekundarnim; preuzimanjem podataka iz postojeih numerikih izvora; preuzimanjem podataka iz postojeih digitalnih izvora; kombinacijom pomenutih metoda (Zakon o premjeru i katastru nekretnina FBiH).

Za katastarsku opinu Vuipolje, za potrebu izrade BPKN-a prikupljeni su sledei podaci: analogne ili skenirane geodetske podloge; pregledna skica podjele na listove detalja; ranije digitalizovane granice susjednih katastarskih opina;Osnova za izradu svakog BPKN-a su geodetski planovi. K.O. Vuipolje pada na devet listova detalja razmjere 1:5000, a njihovim pregledom utvreno je (Tabela 1):

fiziko stanje podloga (neoteen, oteen, nedostaje dio); da li postoji sva decimetarska mrea i da li je ona vidljiva i zasiena tuem (potpuno, potpuno ali sa nedostacima); stanje detalja na analognim planovima odnosno da li je detalj dovoljno vidljiv i da li postoji detalj u olovci (itljiv, neitljiv).Tabela 1.Ope stanje listova

Redni brojNomenklatura listaRazmjera L.D.OPE STANJE LISTAPrimjedbe

Vrsta podlogeFiziko stanje listaitljivost sadraja listaStanje koordinatne mree

16D13-D3-Rako polje 341:5000Korektostat NeoteenitljivPotpuno ali sa nedostacima

26D13-Dc-Rako polje 241:5000Korektostat NeoteenitljivPotpuno ali sa nedostacima

36D13-Eb-Rako polje 351:5000Korektostat NeoteenitljivPotpuno ali sa nedostacima

46D13-Ec-Rako polje 251:5000KorektostatNeoteenitljivPotpuno ali sa nedostacima

56D13-Fa-Rako polje 461:5000KorektostatNeoteenitljivPotpuno ali sa nedostacima

66D13-Fb-Rako polje 361:5000KorektostatNeoteenitljivPotpuno ali sa nedostacima

76D13-Fc-Rako polje 261:5000KorektostatNeoteenitljivPotpuno ali sa nedostacima

86D13-Gb-Rako polje 371:5000KorektostatNeoteenitljivPotpuno ali sa nedostacima

96D13-Gc-Rako polje 271:5000KorektostatNeoteenitljivPotpuno ali sa nedostacima

4. Skeniranje i georeferenciranje katastarskih planova

U geodeziji se skeniranje koristi za prebacivanje analognih katastarskih planova u digitalni oblik. Samo skeniranje znai pretvaranje grafikih originala u digitalni oblik. Prije samog skeniranja obavezno se uradi priprema analognih katastarskih planova za skeniranje.

Georeferenciranje je prevoenje katastarskih podloga iz slikovnog koordinatnog sistema u dravni koordinatni sistem. Prilikom georeferenciranja katastarskih planova vanu ulogu ima odabir metode transformacije. Uzima se ona transformacija iji matematiki model odgovara prirodi sistematskih greaka analognog plana i greaka koje nastaju u toku skeniranja.

4.1. Postupak skeniranja

Prije poetka skeniranja katastarskih planova potrebno je uraditi sve potrebne pripreme kako bi skeniranje bilo to uspjenije obavljeno. Priprema se sastoji od: ienja, brisanja svih sadraja plana iscrtanih u olovci, ako oni nisu slubeni ili njihovo, eventualno, iscrtavanje u tuu ako su postali slubeni, pregled i po potrebi obnavljanje koordinatne mree plana (zasiivanje tuem pikira ako je tu izblijedio), kao i provoenje drugih poslova koji e uticati na poboljanje kvaliteta skeniranja (Pravilnik BPKN, 2008).

Zbog veliine geodetskih podloga za potrebe geodezije potrebna veliina skenera formata A1.Skeniranje preuzetih analognih planova je vreno u prostorijama Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove sa skenerom CONTEX MAGNUM 8050 koji je zvanini skener Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove. Ova vrsta skenera omoguava irinu skeniranja od 1500 mm i maksimalnu rezoluciju 400 dpi (URL2). Sam postupak se izvodi tako da se najprije ukljui skener i raunar i pokrene se program za skeniranje. Ime datoteke (6D13-Gb-Rasko polje_37_S), irina skeniranja, DPI i MODE moraju biti podeeni prije skeniranja.

Slika 1. Skener Contex Magnum 8050

Nakon stavljanja podloge u skener, postupak skeniranja se pokree bilo kojom tipkom i otvara sliku u odgovarajuoj aplikaciji i formatu. Potrebno je provjeriti da li je podloga dobro postavljena u skener, a elektronski se moe zaokrenuti za od -5 do +5 stepeni. Uz opciju Preview moe se vidjeti izgled materijala koji se skenira. Samo skeniranje zapoinje zadavanjem komande Scan i traje svega nekoliko sekundi u zavisnosti od irine medija i traene rezolucije. Tokom skeniranja pomou tipke Treshold mogu se izjednaavati svijetli i tamni dio. Tehniki podaci skenera Contex Magnum 8050 prikazani su u tabeli br.2. Tabela 2. Tehniki podaci skenera Contex Magnum 8050Rezolucija600dpi

Tonost skeniranja0,1 %+/-1 pixel

Max.irina skeniranja1500 mm

Broj bita24

Brzina skeniranja cm / sec(400 dpi turbo, 24-bitni RGB)

(400 dpi turbo, 8-bit Index)

(400 dpi turbo, Graytone & B/W)

Formati skeniranih fajlovaTIFF, JPEG,JPEG2000,PDF (24-bit); TIFF, PDF(8-bit); TIFF,DWF, CALS

Skenirani analogni plan se potom pohranjuje u TIFF formatu. TIFF (Tagged image file format) format je standard po pitanju fotografija unutar dokumenata, podrava i crnobijele fotografije zbog manjeg zauzea prostora na disku. Moe pohraniti vie stranica dokumenta u samo jedan, a to je korisno u kancelarijskom okruenju. TIFF je fleksibilan format koji u sebi sadri zaglavlje sa veliinom datoteke, rasporedom podataka unutar slike i primijenjena kompresija slike. TIFF podrava kompresiju podataka bez gubitka, ali moe pohranjivati i nekompresovane podatke. U ovoj fazi formiranja BPKN K.O. Vuipolje skenirani su slijedei detaljni listovi (tabela 3.):

Tabela 3.Skenirani listovi detaljaRedni brojNaziv K.O.NomenklaturaD.LRazmjera D.L.Primjedba

1Vuipolje6D13-D3-Rako polje 34 1:5000

2Vuipolje6D13-Dc-Rako polje 241:5000

3Vuipolje6D13-Eb-Rako polje 351:5000

4Vuipolje6D13-Ec-Rako polje 251:5000

5Vuipolje6D13-Fa-Rako polje 461:5000

6Vuipolje6D13-Fb-Rako polje 361:5000

7Vuipolje6D13-Fc-Rako polje 261:5000

8Vuipolje6D13-Gb-Rako polje 371:5000

9Vuipolje6D13-Gc-Rako polje 271:5000

Svaki skenirani list se detaljno pregleda i tim pregledom se utvruje da li je skenirani detalj dovoljno vidljiv da bi se mogao vektorizirati, provjerava se da ne postoje rascjepi na detalju, i da li su pikiri koordinatne mree dovoljno vidljivi da se moe vriti georeferenciranje. U sluaju otkrivanja greaka skeniranje se vri ponovo (Pravilnik o izradi BPKN, Slubene novine FBiH, broj: 21/08).

4.2. Georeferenciranje skeniranih podloga

Rasterski koordinatni sistem je nepodesan za geodetsku primjenu, jer ne omoguava jednoznano oitavanje koordinata i koordinatnih razlika, a time i duina sa rasterskog plana. Da bi se rijeio ovaj problem vri se georeferenciranje geodetskih podloga. Georeferenciranjem se vri transformacija koordinata taaka iz rasterskog u referentni koordinatni sistem (najee Dravni koordinatni pravougli sistem). Pri tome se koriste razliiti modeli transformacije.Za georeferenciranje skeniranog lista geodetske podloge koristi se transformacija iji matematiki model odgovara prirodi sistematskih greaka analogne podloge i sistematskih greaka nastalih u toku skeniranja. Geometrijska transformacija (rektifikacija) je proces kojim se uklanjaju deformacije slike. Svrha georeferenciranja je transformacija rasterske slike iz slikovnog koordinatnog sistema (u,v) u eljeni koordinatni sistem (x,y) kartografsku projekciju, uz uklanjanje deformacija (Tuno, 2007.).

4.2.1. Transformacija rasterskih podataka

Transformacija taaka iz rasterskog koordinatnog sistema u Dravni koordinatni sistem u Gauss-Krugerove projekcije vri se pomou taaka koordinatne mree podloge. Kao dodatne take mogu se upotrebljavati i sve stalne geodetske take (trigonometrijske i poligonske), koje su izvorno ucrtane na plan. Naknadno ucrtane take se ne preporuuju za upotrebu. Postoje tri sloene transformacije u ravni: afina, polinomska i triangularna. Za ovaj zadatak je koritena polinomska transformacija.

4.2.2. Polinomska transformacija

Podaci koje je potrebno meusobno kombinovati i usporeivati moraju biti u istom koordinatnom sistemu. Dovoenje u isti koordinatni sistem postie se transformacijom iz jednog u drugi sistem. Transformacija se realizuje u tri koraka: izjednaavanjem razmjere dva sistema, rotacijom jednog koordinatnog sistema do paralelnosti osa sa drugim i translacijom jednog koordinatnog sistema do poklapanja sa ishoditem drugog koordinatnog sistema (Roi i dr., 2001.).Kod polinomske transformacije najee je potrebno izjednaiti razmjere i orijentaciju.Polinomska jednaina:x = a0 + a1x + a2y + a3xy + a4x2 + a5y2 + a6x2y + a7xy2 + a8x3 +...y = ab + b1x + b2y + b3xy + b4x2 + b5y2 + b6x2y + b7xy2 + b8x3 +... x i y koordinate u dravnom sistemu, x i y coordinate u slikovnom sistemu, ai i bi (i=0,1,2,) transformacijski koeficijenti.

Stepen polinoma zavisi od broja kontrolnih taaka.

k = ; gdje je: k-broj kontrolnih taaka; n-stepen polinoma.

U praksi se uvijek uzima vei broj kontrolnih taaka od neophodnog. Prekobrojne kontrolne take omoguuju da se ocjeni tanost transformacije.

Ukupna srednja greka, standardno odstupanje iznosi:

m0 = , gdje su:

m0 srednja kvadratna greka transformacije; m broj kontrolnih taaka; xi, yi koordinate kontrolnih taaka; xi, yi koordinate teoretskih vrijednosti.

Za polinom 2. stepena vrijedi:

x1= a0 + a1x1 + a2y1 + a3x1y1 + a4x12 + a5y12; y1=b0 +b1x1 + b2y1 + b3x1y1 + b4x12 + b5y12

x2 = a0 +a1x2 + a2y2 + a3x2y2 + a4x22 + a5y22; y2=b0 +b1x2 + b2y2 + b3x2y2 + b4x22 + b5y22 xm= a0 +a1xm + a2ym + a3xmym + a4xm2 + a5ym2; ym=b0 +b1xm + b2ym + b3xmym + b4xm2 + b5ym2

Jednaine prikazane u matrinom obliku:

= ; =

X=; Y=; M=; B=;Tako sistem moemo napisati krae:X=MA; Y=MBRjeenje sistema je:A=(MTM)-1MTX ; B=(MTM)-1MTY.

Odreivanjem transformacionih parametara moe se izvriti ocjena tanosti (Tuno, 2007).Polinomska transformacija je pogodna za utvrivanje sistematskih greaka. Od presudnog znaaja za dobivanje kvalitetnih rezultata georeferenciranja ovom metodom je pravilan izbor stepena polinoma. Polinomska transformacija daje loe rezultate ukoliko se koristi vii stepen polinoma. Kod polinomske transformacije se sa poveavanjem stepena polinoma sve vie pribliavamo datim takama, ali isto tako gubimo na tanosti u oblastima gdje nema datih taaka u blizini, tj. koritenjem vieg stepena dolazi do krivljenja rastera u slobodnim takama, jer koeficijent uz promjenljive visokog stepena ne odrava tanost, dok su greke na kontrolnim takama manje.Tanost transformacije (mo-standardna devijacija odstupanja taaka koordinatne mree od teoretskih vrijednosti), poslije popravke mora biti manja od 0.10mm*M, gdje je M imenilac razmjere kartiranja podloge. Odstupanja na pojedinim takama koordinatne mree moraju biti manja ili jednaka od trostruke vrijednosti tanosti transformacije (X, Y 3*m0). Take koje nisu jasno vidljive ili su odstupanja na njima vea od maksimalno dozvoljenih iskljuuju se iz transformacije.Za potrebe vektorizacije K.O. Vuipolje iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove su preuzeti slubeni, georeferencirani listovi detalja te je sama vektorizacija raena na njima.

4.3. Postupak georeferenciranja u Raster Design-u

Postupak georeferenciranja je slian za sve programe: uitavanje sirove (negeoreferencirane) slike, odabir kontrolnih taaka na slici i pridruivanje odgovarajuih taaka u referentnom koordinatnom sistemu, odabir tipa transformacija, transformacija slike, provjera da li ima grubih greaka, pohranjivanje rasterskih fajlova i tzv. World fajlova sa zapisanim parametrima transformacije (Tuno, 2007.).

U svrhu izrade ovog projekta koritena je verzija AutoCAD-a Raster Design 2004. Postupak georeferenciranja pomou Raster Design poinje startovanjem programa, potom se pristupa uitavanju sirove negeoreferencirane slike opcijom Insert Raster Image. Na ekranu se pojavi prozor Select Image File, te se odabere traeni raster. Odabirom odgovarajueg rastera u prozoru Image stvara se mogunost da se raster postavi na odgovarajue koordinate Y i X, da se rotira (Rotation) i da mu se promijeni razmjera (Scale) (Slika 2). Slika 2. Postupak uitavanja sirovog rastera opcijom Insert Raster ImageUitani raster se na osnovu koordinata donjeg lijevog ishodita koordinatne mree i pomou opcije Move smjesti na odgovarajue mjesto. Nakon smijetanja rastera iscrtava se koordinatna mrea i ponovi postupak smijetanja na odgovarajue mjesto. Ovim postupkom koordinatna mrea rastera i iscrtana koordinatna mrea su dovedene na priblino istu poziciju, te je na taj nain olakano selektovanje odgovarajuih parova kontrolnih taaka. Pridruivanje taaka koordinatne mree rasterskog plana njihovim teoretskim pozicijama postie se opcijom Image-Correlate-Rubbersheet. U prozoru Rubbersheet-Set Control Points se za definisanje taaka koristi opcija Add points. Nakon njenog pokretanja, prvo se zadaje taka na rasteru (Source Point), a potom njoj korespodentna taka s teoretskim koordinatama (Destination Point).Kada je zavreno selektovanje svih taaka pritiskom na Enter potvruje se unos. Ponovo se pojavljuje prozor Rubbersheet-Set Control Points. U tom prozoru je odabrana Polinomska transformacija i stepen transformacije (Slika 3.).

Slika 3. RubersheetOpisani postupak je uraen na svim potrebnim geodetskim podlogama. Za svaku podlogu voen je zapisnik o georeferenciranju (tabela 4).

Tabela 4. Zapisnik o georeferenciranju skeniranog analognog lista detalja

Redni broj take koordinatne mree lista planaTeoretske koordinateTransformirane koordinateOdstupanja

yxYX y x

26450500.004809250.006450500.054809250.03-0.05-0.03

36450500.004809500.006450500.034809500.06-0.03-0.06

46450500.004809750.006450500.034809749.94-0.030.06

56450500.004810000.006450500.044809999.97-0.040.03

66450500.004810250.006450500.024810250.00-0.020.00

76450500.004810500.006450500.064810500.03-0.06-0.03

86450750.004809000.006450750.034809000.00-0.030.00

96450750.004809250.006450750.034809250.03-0.03-0.03

106450750.004809500.006450750.034809500.06-0.03-0.06

116450750.004809750.006450750.034809749.94-0.030.06

126450750.004810000.006450750.034809999.97-0.030.03

136450750.004810250.006450750.034810250.00-0.030.00

146450750.004810500.006450750.034810500.03-0.03-0.03

156451000.004809000.006451000.064809000.00-0.060.00

166451000.004809250.006451000.064809250.03-0.06-0.03

176451000.004809500.006451000.064809500.06-0.06-0.06

186451000.004809750.006451000.064809749.94-0.060.06

196451000.004810000.006451000.064809999.97-0.060.03

206451000.004810250.006451000.064810250.00-0.060.00

216451000.004810500.006451000.064810500.03-0.06-0.03

226451250.004809000.006451249.944809000.000.060.00

236451250.004809250.006451249.944809250.030.06-0.03

246451250.004809500.006451249.944809500.060.06-0.06

256451250.004809750.006451249.944809749.940.060.06

266451250.004810000.006451249.944809999.970.060.03

276451250.004810250.006451249.944810250.000.060.00

286451250.004810500.006451249.944810500.030.06-0.03

296451500.004809000.006451499.974809000.000.030.00

306451500.004809250.006451499.974809250.030.03-0.03

316451500.004809500.006451499.974809500.060.03-0.06

326451500.004809750.006451499.974809749.940.030.06

336451500.004810000.006451499.974809999.970.030.03

346451500.004810250.006451499.974810250.000.030.00

356451500.004810500.006451499.974810500.030.03-0.03

366451750.004809000.006451750.004809000.000.000.00

376451750.004809250.006451750.004809250.030.00-0.03

386451750.004809500.006451750.004809500.060.00-0.06

396451750.004809750.006451750.004809749.940.000.06

406451750.004810000.006451750.004809999.970.000.03

416451750.004810250.006451750.004810250.000.000.00

426451750.004810500.006451750.004810500.030.00-0.03

436452000.004809000.006452000.034809000.00-0.030.00

446452000.004809250.006452000.034809250.03-0.03-0.03

456452000.004809500.006452000.034809500.06-0.03-0.06

466452000.004809750.006452000.034809749.94-0.030.06

476452000.004810000.006452000.034809999.97-0.030.03

486452000.004810250.006452000.034810250.00-0.030.00

496452000.004810500.006452000.034810500.03-0.03-0.03

506452250.004809000.006452250.064809000.00-0.060.00

516452250.004809250.006452250.064809250.03-0.06-0.03

526452250.004809500.006452250.064809500.06-0.06-0.06

536452250.004809750.006452250.064809749.94-0.060.06

546452250.004810000.006452250.064809999.97-0.060.03

556452250.004810250.006452250.064810250.00-0.060.00

566452250.004810500.006452250.064810500.03-0.06-0.03

576452500.004809000.006452499.944809000.000.060.00

586452500.004809250.006452499.944809250.030.06-0.03

596452500.004809500.006452499.944809500.060.06-0.06

606452500.004809750.006452499.944809749.940.060.06

616452500.004810000.006452499.944809999.970.060.03

626452500.004810250.006452499.944810250.000.060.00

636452500.004810500.006452499.944810500.030.06-0.03

646452750.004809000.006452749.974809000.000.030.00

656452750.004809250.006452749.974809250.030.03-0.03

666452750.004809500.006452749.974809500.060.03-0.06

676452750.004809750.006452749.974809749.940.030.06

686452750.004810000.006452749.974809999.970.030.03

696452750.004810250.006452749.974810250.000.030.00

706452750.004810500.006452749.974810500.030.03-0.03

My = -0,23 m; Mx = -0,30 m; Standardna devijacija M =; M = 0,38 m5. Vektorizacija

Prevoenje katastarskih planova iz analognog u digitalni oblik obavlja se vektorizacijom. Najee je rezultat digitalizacije rasterska slika analognog izvornika. Rasterska slika je slika prikazana pomou vrijednosti amplituda svjetlosti (ili boje) taaka, a vektorska je prikazana matematikim opisom. Vektorizacija je postupak kojim se od rasterske slike dobiva vektorska. Geodetsku podlogu iz analognog u digitalni vektorski oblik je mogue prevesti runom vektorizacijom uz pomo digitalizatora ili nekom drugom metodom vektorizacije. U te metode se ubrajaju: runa, poluautomatska i u novije doba automatska vektorizacija. Runa vektorizacija se obavlja na ekranu monitora, gdje kao predloak slui prikaz u rasterskom obliku, a postupak vektorizacije je na odreeni nain podudaran s postupkom runog digitalizovanja. Openito se moe rei da su za automatsku vektorizaciju potrebne vee rezolucije (400 dpi i vie) nego to je to sluaj kod rune vektorizacije.

5.1. Izrada baze podataka katastra nekretnina (BPKN)

Model podataka predstavlja osnovu za razvoj sistema za upravljanje bazama podataka. To je formalni sistem koji mora imati barem tri komponente: skup objekata koji su osnovni elementi baze podataka; skup operacija koje moemo izvoditi nad objektima i kojima se mogu pretraivati, dobivati i modificirati podaci o tim objektima; skup opih pravila integriteta podataka koji implicitno ili eksplicitno definiraju skup konzistentnih stanja podataka ili promjene stanja, ili oboje i koja su openita u smislu da su primjenljiva na bilo koju bazu podataka koja koristi taj model.

Svrha baze geoprostornih podataka je osigurati to je mogue bolju aproksimaciju posmatranog dijela stvarnog svijeta. No prije je potrebno odrediti model podataka kojima e kasnije baza podataka biti popunjena (Matijevi, 2004.).Modelom podataka definisane su klase i njihov prostorni prikaz (take, linije ili poligoni), atributi i kartografski prikaz, ime se omoguava efikasan pristup podacima, kao i odgovarajue operacije nad istim.Model podataka katastra nekretnina definisan je u skladu sa aktuelnim internacionalnim geoinformacionim standardima, i strukturiran u nekoliko logiki povezanih komponenti dokumenata: UML (eng. Unified Modelling Language) aplikacijska shema, GML (eng. Geography Markup Language) aplikacijska shema, katalog objekata, katalog metapodataka, katalog topografskih znakova i signatura, poslovni procesi - UML Use Case dijagrami.

5.1.1. GML - Geography Markup Language aplikacijska shema

GML je jezik za kodiranje, pohranjivanje, prijenos i razmjenu prostornih podataka na internetu, odnosno World Wide Webu. U potpunosti je utemeljen na XML (eng. Extensible Markup Language) jeziku, pa se moe s pravom smatrati XML vokabularom za razmjenu geoprostornih podataka (Gali 2006). Osnovnu upotrebu GML-a pri radu s podacima moemo podijeliti u tri osnovne skupine: razmjena, pohrana i dostupnost podataka. Razmjena izmeu sistema na razliitim platformama najee se odvija na nain da jedan sistem ispie sve u dogovorenom format u tekstualnom fajlu, a drugi sistem ih ita. Takav nain omoguava injenicu da GML-ov dokument moe itati svaki raunarski program za itanje tekstualnih fajlova, bez ikakvog posebnog dodatka u program (Landek 2010). Osnovne karakteristike GML-a su: pruanje otvorenog i neutralnog okruenja namijenjenom definiciji geo-lokacijskih shema podataka, omoguiti koritenje profila koji definiraju podskup shema GML-a inei primjenjive sheme jednostavnijim, podrava proirivanje osnovne sheme GML-a za specijalizirane domene i korisnike zahtjeve, omoguava izradu i odravanje meusobno povezanih shema i skupova podataka, podrava pohranu i prijenos aplikacijskih shema i skupova podataka, i olakava razmjenu geoaplikacijskih shema i informacija koje opisuju.

5.1.1.1. Oblik GML dokumenta

GML prikazuje prostorne podatke u obliku teksta s kojim je jednostavno raditi (doputeno pisanje, mijenjanje, premjetanje, spremanje, itanje, itd.). Pritom se panja posveuje samim podacima, a ne njihovim prezentacijama. Prostorni podaci podrazumijevaju informacije o svojstvima i geometriji objekta, dok prikaz podataka podrazumijeva karte i vizualizaciju podataka. Dokument GML-a se sastoji od dva dijela: zaglavlja i tijela (sadraja) dokumenta (slika 4).

Slika 4. Primjer GML dokumeta (Gali 2006)

U zaglavlju se navode podaci koji opisuju GML-dokument, npr.vrezija GML-a prema ijim je pravilima dokument izraen (kodna stranica). Ako se ne nadevede ispravna kodna stranica programi koji koriste taj GML-dokument javit e pogreku kada naiu na ne standardni znak. Unutar tijela GML-dokumenata oznake mogu predstavljati GML-elemente ili atribute. Elementi opisuju odreeni dio GML dokumenta koji se sastoji od korisnog sadraja omeenog GML-oznakama, npr. Tekst zatvoren parom oznaka: i . Oni takoer predstavljaju objekte stvarnog svijeta koji se opisuju atributima, a nose imena tipova objetata (feature type). Atributi nude podatke koji dodatno opisuju elemente. Svaki atribut objekta pripada samom objektu, a svojstva objekata su isto tako kodirana kao XML-elementi. Prva linija je specijalni oblik procesne instrukcije, koja je jednostavna XML-deklaracija s kojom se odreuje XML-verzija. Ta deklaracija je informacija za sotver o XML verziji, odnosno nainu na koji je taj softver mora intrepetirati GML-dokument. Sve procesne instrukcije poinju sa znakovima