SVRAHA I NAMJENAProzori se ubrajaju u najzahtjevnije graevinske elemente u kui, odnosno u zgradi i u stanu. Prozoridaju ton arhitekturi, prozori mogu poveati ali i smanjiti materijalnu vrijednost kue.Trebaju omoguiti razliite konstrukcije, osigurati lako odravanje i ienje, izolirati od buke i topline. Cijena bi im morala biti pristupana, a treba potovati i ekoloke zahtjeve. Vodite rauna da uz pomo prozora cjelokupnoj arhitekturi objekta moete dati jedan novi "zanimljiv" izgled. Prozori i vrata sastavni su dio naeg svakodnevnog ivota i to u tolikoj mjeri da na njih obino ni ne obraamo panju. Prozori trebaju omoguiti izolaciju od buke i topline, stoga prilikom kupovine obratite panju na kvalitet. Pri izboru vrata i prozora za Va dom uzmite u obzir injenicu da ona moraju nuditi posebnu mjeru sigurnosti.

TEHNIKA I TEHNOLOKA DOKUMENTACIJSvakoj proizvodnji koja se eli uspjeno rezultirati, neophodno je formirati prateu dokumentaciju, prije nego ona pone. Glavne smjernice za uspjean tok i zavretak planirane proizvodnje daje upravo dokumentacija, kojom se prate sve aktivnosti i daju informacije o realizaciji planskih zadataka. Skupina ove dokumentacije ini vie razliitih dokumenata, kako po obliku, tako po sadraju ili namjeni.

Gledano sa stanovita maino-gradnje znaaja za proizvodnju, dokumentacija po prioritetu se svrstava u tri osnovne grupe:

tehniko-konstrukcijska dokumentacija,

tehnoloka dokumentacija i

proizvodna dokumentacija.

Prvi od dokumenata jeste tehniki crte. Svaki tehniki crte mora da sadri niz podataka koji moraju biti lahko uoljivi, a vrlo su vani za primjenu crtea. Da se neki od bitnih podataka ne bi ispustiti pri izradi crtea, oni se unose u posebna mjesta na crteu (zaglavlja). Svako poglavlje u okviru zaglavlja ima i odreeni element, odnosno podatak koji dopunjava crte.

Najee primjenjivani format za izradu crtea koji se koriste u procesu proizvodnje jeste A4 format. Svaki tehniki crte radi se u vie primjeraka, a u skladu sa svim propisanim standardima za izradu tehnikih crtea.

TEHNOLOKA DOKUMENTACIJASama rije tehnoloka, govori da se radi o dokumentaciju koja sadri skup dokumenata vezan za tehniki proces obrade. Rani nalog je osnovni dokument vezan za konkretan posao, konkretnog izvrioca, opis poslova i obim trokova proizvodnje.

Radna lista, kao dokument ili pratei obrazac, slui da se u nju unesu podaci o izvrenoj operaciji na broju komada u seriji.

Trebovanje materijala je dokument na kome je navedena vrsta i koliina materijala za preuzimanje iz magacina.

Tehnoloka karta je dokument koji daje opis, nain i redosljed izvoenja tehnolokog procesa po operacijama za odreeni radni promet.

POSTUPAK RADA I NAIN IZRADE PO REDOSLJEDU RADNIH OPERACIJA

Prilikom izradi prozora dimenzija 600 600 mm, posebnu panju trebam obratiti na pravilan odabir dimenzija profila, zatim na debljinu stijenke profila jer je to veoma bitno za samu funkcionalnost prozora. Ako za izradu koristimo profil manji od 40x40mm, onda moe doi do savijanja i loma, ali to zavisi od velicine i tezine krila prozora. Takoer bitno je pomenuti i da se mora obratiti panja na debljinu stijenke cijevi koju koristimo kao ojaanja.

Dakle, kada odaberemo profil onda pristupamo sjeenju profila na zadate dimenizije, na nain koji je najpogodniji za profil. Naini rezanja ili savijanja cijevi u naknadno objasniti i navesti najee koritene postupke sjeenja ili savijanja cijevi. Kada profil sasjeemo na zadanu duinu onda pristupamo zavarivanju CO2 postupkom koji je najpogodniji za ovaj zadatak.

Kada smo zavarili profil i napravili tok prozora, onda pristupamo sjeenju profila za izradu krila prozora, pri sjecenju profila za izradu krila prozora posebnu panju moramo obratiti na to, da nam krilo prozora mora biti 5-10 mm manje od toka prozora, da bi prozor mogao normalno da se otvara i zatvara. Kada smo zavrili sa sjeenjem profila za izradu krila prozora, onda pristupamo spajanju tih dobijenih komada u jednu cjelinu koja ini krilo prozora. To spajanje emo izvriti postupkom CO2 zavarivanja. U proizvodnji i izradi sa zeljeznim profilima najee se koristi spajanje postupkom CO2 zavarivanje. Spajanje dvaju ili vie profila ovim postupkom zavarivanja dobijamo vrsti var, koji zadovoljava nase zahtjeve kod spajanja materijala. Napravili smo tok prozora i krilo prozora, jo nam je ostalo da ta dva komada spojimo u jednu cjelinu, a to emo uraditi tako sto cemo na tok i krilo prozora zavariti baglame. Na tok varimo muku baglamu a na krilo varimo ensku baglamu, i kada smo to zavrili naticemo krilo na tok i zatvaramo prozor i time smo izvrili spajanje ova dva komada u jendu cjelinu. Da bi u potpunosti tzavrili prozor potrebno je jos na prozor da postavimo staklo, ali prije postavljanja stakla moramo da postavimmo lajsne koje ce da dre to staklo da ne ispada, prilikom otvaranja i zatvaranja prozora. Prvo izreemo lajsne na unutranju dimenziju krila, onda uzimamu builicu i busimo rupe na lajsni i na profilu krila kada smo to zavrili, pristupamo privrivanu lajsni za profila tako to cemo uzeti vijke i zavrnuti ih kroz rupe ne lajsnama i rupe na profilima, i time smo zavrili izradu naseg prozora.SJEENJE, SAVIJANJE I NAIN SPAJANJA CIJEVI

Sjeenje cijevi je postupak obrade gdje se predmet vee duine odvaja na manje komade, pomou raznih noeva, kara, testera, sjekaa a ponekad i brusilicom.

Sjeenje cijevi moe se raditi runim i mainskim putem obrade. Kod runog sjeenja cijevi koristi se runa pila. Pri rezanju runom pilom pilni list testere mora biti zategnut do te mjere, da pri rezanju ne dolazi do uvijanja, dok suvie zategnuta testera pri radu dovodi do kidanja reznog dijela testere. Zupci na testeri moraju biti razmetnuti da ne bi dolo do trenja izmeu materijala i testere. To se postie na taj nain to su zubi naizmjenino razmaknuti ili je list testere izraen talasasto. List testere moe biti nazubljen sa jedne ili obje strane.

Kod rada sa testerom pri rezanju cijevi pritiskivanje testere vri se samo kod pokreta naprijed, dok kod pokreta nazad testeru treba voditi tako da zupci slobodno klize po povrini cijevi. Broj pokreta testerom kod sjeenja tvrih materijala ne treba da budu vei od 50 pokreta u minuti, dok kod mekih taj broj moe da bude i vei. Testeru treba voditi i rezati pod uglom od pet stepeni.

Krune testere na mainski pogon imaju sjeivo u obliku cirkulatora ili glodala, dok okvirne testere imaju okvir za pilni list koji je slinog oblika kao list rune testere samo to je po dimenzijama vei i na motorni pogon preko ekscentra, dok kod trakastih testera je mainski pogon i pilni list se okree oko dvije vodilice tako da je njegovo kretanje u obliku trake i ono je beskonano.

SAVIJANJE CIJEVI

Savijanje cijevi moe se vriti u toplom i hladnom stanju, a takoer se moe vriti runim i mainskim putem. Savijanje cijevi mainskim putem vri se pomou maine tzv. motalice koja se sastoji od:

elektro motora

rune stege

ablona za razne profile cijevi.

Ako metalnu cijev pokuamo saviti bez odgovarajue pripreme, ona e se spljotiti na savijenom mjestu. Da bi se izbjeglo spljotavanje cijevi od topljenog elika, ona se prvo napuni sitnim prosijanim pijeskom. Prije tog cijev moramo dobro zatvoriti drvenim epom, i zatim kucanjem, npr. drkom ekia pijesak se zbije, dobro rasporedi i ispuni unutranjost cijevi. Ako se pijesak vrsto ne zbije kucanjem, cijev se spljoti na savijenom mjestu. Pijesak mora biti suh jer se inae prilikom savijanja zagrijanih debljih cijevi stvori vodena para koja moe da izbaci epove.

Cijev tankih zidova od mehkog bakra, aluminija ili mesinga prije savijanja se napune tenim kalofonijem. Nakon zavrenog savijanja kalofonij se istoi, a preostali ostaci u cijevi se mogu isprati benzinom. Savijanje cijevi se moe vriti u kripu ili pomou posebnih naprava za savijanje cijevi. Jdna takva naprava se sastoji od ablona za savijanje sa potrebnim radijusom, ija ivica za savijanje ima lijeb koji odgovara spoljanjem zidu cijevi. Pijeskom ili kalofonijem napunjena cijev se postepeno pritiskuje u lijeb ablona pomou takica sa lijebom koji se vodi runom polugom.

Na mainama za savijanje cijevi nije potrebno punjenje pijeskom jer na mjestu savijanja pokretni trn prati proces savijanja i sprijeava spljotavanje cijevi.

SPAJANJE CIJEVI

Od same namjene spajanja kao i od vrste materijala spojevi mogu biti razdvojivi i ne razdvojivi. Sama rije spajanje znai spojiti dva dijela odnosno kraja u jednu cjelinu. Spajanje cijevi moe se vriti na vie naina:

eline cijevi moemo spojiti varenjem i to se naziva ne razdvojivi spoj,

Narezivanjem navoja na krajevima cijevi a iste te spojiti i raznim armaturama nazivamo ih razdvojivim spojevima.

U nerazdvojivu vezu spadaju :

zavarivanje,

lemljenje i

zakivanje,

Dok u razdvojivu vezu ubrajamo spajanje pomou navoja i pomou naglavka.

Spajanje cijevi prirubnicom je oblik spajanja primjenjuje se uglavnom kod spajanja cijevi veih profila (promjera).

Spajanje cijevi navojem se najee primjenjuje kod elinih cijevi manjeg prenika.

Spajanje cijevi naglavkom primjenjuje se kod cijevi od sivog liva.

Najjednostavnije i najsigurnije su cijevi sa naglavkom koje slue za spajanje umjesto prirubnica. Naglavak treba izraziti samo na jednoj strani cijevi dok se drugi ravni kraj uvlai u naglavak susjedne cijevi.

Zaptivanje se vri kudeljom namoenom u katran koja se utisne u prstenasti zazor. Spojeve treba izvesti i na mjestima gdje se ugrauje armatura radi spajanja cijevi sa armaturom.

Kao to smo ve rekli postoje razdvojivi i nerazdvojivi spojevi.

Nerazdvojivi spojevi se primjenjuju uvijek na mjestima gdje ne treba razdvajati ih poslije ugradnje. Ovi spojevi kao i to smo rekli izvode se najee zavarivanjem, ti zavareni spojevi su eoni sa: I, V, U ili nekim drugim avom. Ovakvi spojevi se najvie koriste za velike pritiske i temperature.

Razdvojivi spojevi primjenjuju se tamo gdje zbog zamjene, odravanja, ienja ili nekog drugog razloga cijevni vod treba rastavljati. Razdvojivi spojevi izvode se:

prirubnicama,

naglavcima,

navojima i

kao specijalni spojevi.

NAREZIVANJE NAVOJA NA KRAJEVIMA CIJEVI

Narezivanje navoja vri se na sljedei nain: stavljamo cijev u krip i maksimalno je stegnemo, zatim provjeravamo da li nam je kraj cijevi ravno odrezan, ako nije popravljamo ga testerom zatim pristupamo narezivanju navoja. Za narezivanje navoja na cijev koristimo runu nareznicu i bilo kakva maziva (najbolje je da koristimo motorno ulje). Motorno ulje ima veliku ulogu kada je u pitanju narezivanje navoja, jer podmazujemo materijal koji narezujemo, a takoer vrimo i podmazivanje noeva na nareznici. Tokom narezivanja navoja potrebno je nareznicu dva do tri hoda vratiti nazad da bi se oistila pena sa reznog materijala. Navoj na cijevi obino se narezuje do dva centimetra.

Narezivanje navoja na mainski nain je veoma bri i jednostavniji nain u odnosu na runo narezivanje. To narezivanje se vri raznim mainama i strojevima i mogu se narezivati razne veliine i profili cijevi. Te maine mogu biti na razne pogone, a najee se koriste maine na elektrini pogon. U tim mainama naravno postoje razni noevi i nareznice koje se mogu mijenjati u zavisnosti od potrebe noa koji nam treba za narezivanje raznih vrsta cijevi. I kod mainskog narezivanja ima podmazivanje odreenom tenou prilikom narezivanja navoja.

ZATITA CIJEVI OD KOROZIJE

Da bi znali kako korozija nastaje moramo prvo znati ta je korozija i kako nagriza materijal i dijelove od metala.

Korozija je nagrizanje i razaranje materijala koje poinje na povrini a izazvano je hemijskim, elektrinim i prirodnim pojavama. Do korozije dolazi kad se materijal ne odrava i kad nije zatien. Zatim dolazi do korizije kad je materijal izloen due vrijeme kii, vlazi i drugim tetnim utjecajima.

Nagrizanje je ili po cijeloj ili mjestimino ogranieni progrizanje. Uzrok je najee agresivni ugljen dioksid i kisik u vodi a i mehka je voda esto agresivna. Nagrizanje se odrava poveanjem temperature i pritiska a razlog je poveanje brzine proticanja vode. Cijevi i posude mogu biti izloeni koroziji spolja i iznutra. Vrlo vanu ulogu pri koroziji metala imaju elektro hemijske pojave.

Inkrustacija je jedna vrsta korzije koja nastaje izluivanjem kamenca iz vode naroito kad se ono zagrije preko 60 stepeni. Uzrok izluivanja kamenca je sadraj soli u vodi.

Kamenac je mjeavina kamena koji se satoji od krenjaka, magnezijum karbonata, gipsa i kalcijum silkata.

Najlaka zatita je zatita farbanjem materijala i termohemijskom obradom metala kao to je niklovanje, pjearenje, alitiranje i sl. da bi zatitili cijev od korozije potrebno je cijev dobro oistiti elinom etkom zatim je premazati temeljnom bojom a po potrebi i zavrnom.

Postoje i zatite kao to su prevlake i premazi.

Prevlake i premazi se prave od materijala koji su ne korozivni ili otporni na koroziju a da bi se sprijeio neposredan dodir sa vodom i izbjegla korozija najee se upotrebljavaju sljedee metalne i ne metalne prevlake: toplo cinkovanje, metalizacija, galvanizacija, fosfatiranje, emajliranje, plastificiranje, bitumeniziranje, brumiranje, niklovanje i prelazi uljnim bojama i lakovima.

Postoji jo i elektro hemijska zatita. Vrlo vanu ulogu pri koroziji metala imaju elektro hemijske pojave. Korizja nastaje gdje struja sa anoda prelazi u rastvor. Elektrolit je obojena voda jer u njoj uvijek ima soli a takoer i vlana zemlja. Da bi se neki materijal zatitio od korozije vri se tzv katodna zatita sa upotrebom manje plemenitog materijala npr. Magnezija ili pomou ukljuivanja spoljanje struje.

MJERE ZATITE PRI RADU

Kod bilo kojeg rada ili aktivnosti, pri primjeni i koritenju tehnikih sredstava rada i energije mogu nastati razne negativne posljedice, i ukoliko se proces ne odvija onim redom kako je to propisima regulisano. Zbog mogunosti razliitih povreda u toku rada obaveza svakog radnika je da pravilno i odgovorno izvrava posao i da se brine o svojoj i zatiti svojih suradnika. Danas svako dobro organizovano preduzee u okviru svoje organizacione sheme ima formiranu slubu o zatiti na radu.

Na osnovu razliitih postupaka rada razliiti su i vidovi povreda i opasnosti koje su opet osnova za definisanje i odgovarajuih sredstava za zatitu pri radu. Da bi se proces rada obezbijedio a time postojala i puna sigurnost radnika na radnom mjestu, radnik treba da ispunjava odreene uslove koji e biti jedan od osnovnih pred uslova za uspijean rad.

Bez obzira to je svako mjesto izvor opasnosti, to se i svaki ulazak u krug industrijskog preduzea moe smatrati opasnim, ukoliko se ne pridravamo propisa, uputa i mjera zatite, dati kroz kolektivni oblik zatitnih sredstava, ova grupa sredstava stoji na raspolaganju radnika na radnom mjestu i on ih je obavezan koristiti u datom momentu kad obavlja odreeni posao.

U zavisnosti od toga koji dio tijela treba titi, sredstva dijelimo na:

sredstva zatite glave (ljem, kapa ili mrea)

sredstva zatite lica i oiju (naoale, maske, azbestne zavjese, zatitna stakla)

zatita sluha (uni epovi ili zatitnici)

zatita organa za disanje (respiratori, maske i kisik aparati)

zatita ruku (rukavice od raznih materijala)

zatita nogu (cipele, koljenice)

zatita tijela (radno odijelo, mantil i kecelja i sl)

Kad se obavljaju poslovi koji povlae za sobom i posebne opasnosti, tad se koriste specijalna zatitna sredstva. Za samostalno obavljanje poslova na radnom mjestu radnik se moe rasporediti sa odgovarajuim radnim sposobnostima, odnosno radnik za koga je utvreno da moe raditi bez opasnosti za svoj ivot, ivot i zdravlje ostalih radnika u okolini, kao i bez opasnosti za sredstva kojima neposredno ili posredno rukuje. Tad radnik mora da ispunjava odreene uslove:

da je fiziki i psihiki zdrav,

da poznaje tehniki proces preduzea, a naroito proces na svom radnom mjestu,

da poznaje radne uslove,

da poznaje nain rada koji prua dovoljnu garanciju za sigurnost na radu,

da poznaje pravila i propise preduzea,

da poznaje sredstva rada i sredstva line zatite na radu i nain njihove upotrebe,

da poznaje sve opasnosti koje proistiu iz procesa rada na njegovom radnom mjestu.

Pri zatiti na radu od postrojenja kao prvo prema linoj zatiti naravno treba povesti rauna o ispravnosti strojeva i raznim pripremama postrojenja radi zatite sebe i svojih suradnika. Prije svakog poetka na nekom postrojenju potrebno je izvriti sve pripreme i otkloniti neke nedostatke ako se primijete prije poetka rada na postrojenju.

KALKULACIJA

Kalkulaciju emo prikazati na tabelarni nain:

MateijalKoliinaCijena po jediniciUkupno komadaCijena utr vremenaUkupno

profil 2400mm50KM/1m1kom20KM70 KM

cijev2400mm50 KM/1m1 kom20KM70 KM

Drugi elementi////20 KM

Ukupna cijena110 KM

Tabelarni prikaz kalkulacije

L I T E R A T U R A

Katalog vodovodno instalacionog materijala parne termicke i klima opremePrakticna nastaca Metalci

Tehnologija zanimanja za II i III razred masinske strucne skole

S A D R A J

SVRHA I NAMJENA........................................................................ 1TEHNIKA I TEHNOLOKA DOKUMENTACIJA....................... 2POSTUPAK I NAIN RADA POREDOSLJEDU RADNIH OPERACIJA..................................................................................... 3SIJEENJE, SAVIJANJE I NAIN SPAJANJA CIJEVI..................4ZATITA OD KORIZIJE..................................................................9MJERE ZATITE NA RADU...........................................................10KALKULACIJA TROKOVA........................................................1210.LITERATURA............................................................................1311.SADRAJ...................................................................................1414