Izvješće o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava ... · Izvješće o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava upravljanja i poslovanja društava (H , HA i ARZ) u sklopu

Izvješće o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava upravljanja i poslovanja društava (HC, HAC i ARZ) u

sklopu projekta „Modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora“ (MARS))

Listopad, 2018.

Svjetska Banka

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Dokument IZVJEŠĆE O OKOLIŠNOJ I SOCIJALNOJ USKLAĐENOSTI SUSTAVA UPRAVLJANJA I POSLOVANJA DRUŠTAVA (HC, HAC I ARZ)

u sklopu projekta

„Modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora“ (MARS)

Datum

Listopad, 2018

Voditelj izrade Izvješća

Željko Koren, dipl.ing.građ., CE, PMP

(voditelj stručnog tima Konzultanta, okolišno zakonodavstvo, buka)

OIKON d.o.o.

Nataša Obrić, mag.ing.aedif., mag.ing.geoing.

(koordinacija, integracija, cestovna infrastruktura, promet i transportni sustavi, buka)

Bojana Borić, mag. ing. met., univ. spec. oecoing.

(okolišni rizici, otpad, zaštita na radu, održavanje)

Mateo Gudić, mag. soc.

(pribavljanje zemljišta i nedobrovoljnog preseljenja, kulturna baština)

Dr. sc. Zrinka Mesić, mag.biol.

(biološka raznolikost, Natura 2000, monitoring)

Dr. sc. Božica Šorgić, mag. chem.

(klimatske promjene, otpad)

Dr.sc. Vladimir Kušan, mag.ing.silv., CE

(šumarstvo, poljoprivreda, GIS)

Dr.sc. Ana Ostojić, mag.biol.

(vode, Natura 2000)

Dr. sc. Goran Gužvica, dipl. ing. geol.

(fauna, lovstvo)

Dr. sc. Alen Berta, mag. ing. silv., CE

(šume i šumski ekosustavi)

Tena Birov, mag. ing. prosp. arch., CE

(krajobraz, zaštićena područja)

Edin Lugić, mag. biol.

(biološka raznolikost, Natura 2000)

Vanjski suradnici Marko Augustinović, mag. ing. silv., CE

(lovstvo, javna nabava)

Žarko Smolčić, dipl.iur.

(pribavljanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje)

mr.sc. Jangel Malinov, dipl.ing.

(zaštita na radu)

Izvješće o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava upravljanja i poslovanja društava (HC, HAC i ARZ)

u sklopu projekta „Modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora“ (MARS)

2

Sadržaj

I. UVOD 10

1. Pregled projekta 10

2. Metodologija izrade izvješća 13

3. Operativne politike Svjetske banke 14

4. Regulativa 16 4.1. Pregled relevantnog nacionalnog zakonodavstva iz područja zaštite okoliša, prirode i pripadajućeg sektora 16 4.2. Pregled relevantnog nacionalnog zakonodavstva koji se odnosi na stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje 19 4.3. Kratak opis uloga i odgovornosti ključnih tijela za zaštitu okoliša i partnera u zaštiti okoliša 20 4.4. Nadnacionalni propisi o zaštiti okoliša i međunarodni sporazumi 23

5. Natura 2000 24

6. Zone sanitarne zaštite 25

7. Zaštićena područja 26

8. Šume 26

9. Kultura 28

10. Buka 29

11. Usporedba društava 32 11.1. Struktura Društava 32 11.2. Nabava i ugovaranje 36 11.3. ISO standardizacija 39 11.4. Studije slučaja 40 11.5. SUO/EZO Rješenja 41 11.6. Ishođenje dozvola 43 11.7. Monitoring 44 11.8. Inspekcijska izvješća o zaštiti okoliša 45 11.9. Kvaliteta zraka 51 11.10. Otpad 53 11.11. Krajobraz 57

12. Praksa EU 57 12.1. DARS d.d. - Družba za avtoceste v Republiki Sloveniji 58 12.2. NDS - Národná dialničná spoločnosť a. s. 59

II. HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O. 60



3

A. ORGANIZACIJA I OPERATIVNOST USPOSTAVLJENIH SUSTAVA UPRAVLJANJA OKOLIŠEM IA ZA CJELOKUPNU ZAŠTITU OKOLIŠA 60

a.1. Društva koja provode projekt 60

a.2. Međuorganizacijski odnosi 60

a.3. Strateški dokumenti u području sustava upravljanja okolišnim i socijalnim pitanjima 61 a.3.1. Plan gospodarenja otpadom 61 a.3.2. Strateška karta buke, konfliktna karta buke i akcijski plan 62 a.3.3.Ograničenja/mjere i standardi koji se odnose na zaštitu okoliša i prirode u zaštićenim područjima (uključujući naturu 2000) 63 a.3.4. Praćenje provedbe mjera zaštite okoliša i programa stanja okoliša 64

a.4. Sustavi upravljanja okolišem (ems) i korporativne politike društava (iso ili drugi ems-ovi, norme, standardi volontera itd.) 64

a.5. Ljudski resursi/djelatnici zaduženi za pitanja zaštite okoliša 65

a.6. Ljudski resursi/djelatnici zaduženi za socijalna pitanja (stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje) 66

a.7. Financijski izvori na raspolaganju za upravljanje pitanjima zaštite okoliša. 66 a.7.1. Financijski mehanizmi za cjelokupno upravljanje pitanjima zaštite okoliša 66 a.7.2. Financijski mehanizmi za ulaganje, održavanje i upravljanje nesretnim slučajevima 67

a.8. Financijski izvori na raspolaganju za stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje 67

a.9. Natura 2000 69

a.10. Zone sanitarne zaštite 72

a.11. Zaštićena područja 73

B. OČUVANJE OKOLIŠA I OSIGURANJE USKLAĐENOSTI S PROPISIMA ZAŠTITE OKOLIŠA U PLANIRANJU I IZGRADNJI 73

b.1. Planiranje i izgradnja infrastrukture 73 b.1.1. Unutarnja organizacija za planiranje i izgradnju 73 b.1.2. Upravljanje zaštitom okoliša kod velikih projekata (koji zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš) 73 b.1.2. Upravljanje zaštitom okoliša kod velikih projekata (koji zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš) 73 b.1.3. Upravljanje zaštitom okoliša kod projekata koji ne zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš 74 b.1.4. Upravljanje stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem 76 b.1.5. Kontrola procesa 77 b.1.6. Javne konzultacije i mehanizmi za rješavanje pritužbi 82 b.1.7. Sažetak nalaza/usklađenosti - usporedba nacionalnih zakonskih uvjeta o okolišu za puo i ne-puo projekte i gore prikazane prakse 83

b.2. Održavanje infrastrukture 84 b.2.1. Unutarnja organizacija održavanja 84 b.2.2. Praćenje provedbe zaštite okoliša 84 b.2.3. Socijalni aspekti održavanja 85 b.2.4. Kontrola procesa 85 b.2.5. Javne konzultacije i mehanizmi za rješavanje pritužbi 86 b.2.6. Sažetak nalaza/usklađenosti 87



4

C. POŠTIVANJE PROPISA O ZAŠTITI OKOLIŠA I STANDARDIMA ODRŽAVANJA (CESTOVNE) INFRASTRUKTURE I DRUGIH REDOVITIH OPERATIVNIH AKTIVNOSTI; 87

c.1. Održavanje 87 c.1.1. Održavanje- otpad 88 c.1.2. Korištenje posipala za ceste 88 c.1.3. Prometovanje vozila po autocestama samo po sebi predstavlja rizik po okoliš i to prije svega s aspekta tla i voda. 90

c.2. Zaštita na radu 90 c.2.1. Aktivnosti, postupke (i srodne dokumente) i dionike u slučajevima ekoloških i drugih nesreća (izlijevanje, sudar s velikim životinjama koje lutaju cestama). 90 c.2.2. Procjena načina na koji su propisi i standardi zaštite na radu i sigurnosti (OHS) integrirani u planiranje, svakodnevno upravljanje i procese donošenja odluka 90 c.2.3. Procjena rizika 91 c.2.4. Osposobljavanje 93 c.2.5. Zdravstveni pregledi 94 c.2.6. Znakovi sigurnosti 94 c.2.7. Osobna zaštitna sredstva 94 c.2.8. Ispitivanje strojeva i uređaja, radne opreme i osobnih zaštitnih sredstava 95 c.2.9. Ispitivanje radnog okoliša 95 c.2.10. Održavanje postrojenja 95 c.2.11. Zaštita nepušača 95 c.2.12. Kontrola alkoholiziranosti 95 c.2.13. Pružanje prve pomoći 95 c.2.14. Evakuacija i spašavanje 95 c.2.15. Evidencije, isprave i obavijesti 96 c.2.16. Ozljede na radu 96 c.2.17. Inspekcijski nadzor 97 c.2.18. Sustavi upravljanja u HAC-u 97

D. PRAKSE U NABAVLJANJU ZEMLJIŠTA ZA SVEUKUPNE AKTIVNOSTI TVRTKE I NJEGOVU USKLAĐENOST S NACIONALNIM ZAKONODAVSTVOM I ZAKONODAVSTVOM EU; 98

d.1. Mehanizmi javnog savjetovanja i pritužbe PONAVLJA SE OD B.1.6. 98 d.2. Najčešći/ponavljajući razlozi za pokretanje postupaka 99 d.3. Legalnost objekata 99 d.4. Pregled zahtjeva koji se odnose na proces javnih konzultacija u skladu s nacionalnim i nadnacionalnim propisima, kao i međunarodnim sporazumima (npr. Arhuškom konvencijom) 100

III. HRVATSKE CESTE D.O.O. 101







5

a.4. stavi upravljanja okolišem (ems) i korporativne politike društava (iso ili drugi ems-ovi, norme, standardi volontera itd.) 105





a.9. Natura 2000 108




b.1. Planiranje i izgradnja infrastrukture 112 b.1.1. Unutarnja organizacija za planiranje i izgradnju 113 b.1.2. Upravljanje zaštitom okoliša kod velikih projekata (koji zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš) 113 b.1.3. Upravljanje zaštitom okoliša kod projekata koji ne zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš 116 b.1.4. Upravljanje stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem 117 b.1.5. Kontrola procesa 118 b.1.6. Javne konzultacije i mehanizmi za rješavanje pritužbi 119 b.1.7. Sažetak nalaza/usklađenosti - usporedba nacionalnih zakonskih uvjeta o okolišu za puo i ne-puo projekte i gore prikazane prakse 120




c.2. Zaštita na radu 125 c.2.1. Aktivnosti, postupke (i srodne dokumente) i dionike u slučajevima ekoloških i drugih nesreća (izlijevanje, sudar s velikim životinjama koje lutaju cestama). 125 c.2.2. Procjena načina na koji su propisi i standardi zaštite na radu i sigurnosti (OHS) integrirani u planiranje, svakodnevno upravljanje i procese donošenja odluka 125



6

c.2.3. Procjena rizika 126 c.2.4. Osposobljavanje 126 c.2.5. Zdravstveni pregledi 127 c.2.6. Znakovi sigurnosti 127 c.2.7. Osobna zaštitna sredstva 127 c.2.8. Ispitivanje strojeva i uređaja, radne opreme i osobnih zaštitnih sredstava 127 c.2.9. Ispitivanje radnog okoliša 127 c.2.10. Održavanje postrojenja 127 c.2.11. Zaštita nepušača 128 c.2.12. Kontrola alkoholiziranosti 128 c.2.13. Pružanje prve pomoći 128 c.2.14. Evakuacija i spašavanje 128 c.2.15. Evidencije, isprave i obavijesti 128 c.2.16. Ozljede na radu 128 c.2.1. Inspekcijski nadzor 129


d.5. Mehanizmi javnog savjetovanja i pritužbe 129 d.6. Najčešći/ponavljajući razlozi za pokretanje postupaka 130 d.7. Legalnost objekata 130 d.8. Pregled zahtjeva koji se odnose na proces javnih konzultacija u skladu s nacionalnim i nadnacionalnim propisima, kao i međunarodnim sporazumima (npr. Arhuškom konvencijom) 131

IV. AUTOCESTA RIJEKA – ZAGREB D.D. 133





a.4. Sustavi upravljanja okolišem (ems) i korporativne politike društava (iso ili drugi ems-ovi, norme, standardi volontera itd.) 137





a.9. Natura 2000 140



7




b.1. Planiranje i izgradnja infrastrukture 144 b.1.1. Unutarnja organizacija za planiranje i izgradnju 144 b.1.2. Upravljanje zaštitom okoliša kod velikih projekata (koji zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš) 144 b.1.3. Upravljanje zaštitom okoliša kod projekata koji ne zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš 145 b.1.4. Upravljanje stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem 147 b.1.5. Kontrola procesa 147 b.1.6. Javne konzultacije i mehanizmi za rješavanje pritužbi 151 b.1.7. Sažetak nalaza/usklađenosti - usporedba nacionalnih zakonskih uvjeta o okolišu za puo i ne-puo projekte i gore prikazane prakse 151




c.2. Zaštita na radu 157 c.2.1. Aktivnosti, postupke (i srodne dokumente) i dionike u slučajevima ekoloških i drugih nesreća (izlijevanje, sudar s velikim životinjama koje lutaju cestama). 157 c.2.2. Procjena načina na koji su propisi i standardi zaštite na radu i sigurnosti (OHS) integrirani u planiranje, svakodnevno upravljanje i procese donošenja odluka 158 c.2.3. Procjena rizika 158 c.2.4. Osposobljavanje 159 c.2.5. Zdravstveni pregledi 159 c.2.6. Znakovi sigurnosti 159 c.2.7. Osobna zaštitna sredstva 160 c.2.8. Ispitivanje strojeva i uređaja, radne opreme i osobnih zaštitnih sredstava 160 c.2.9. Ispitivanje radnog okoliša 160 c.2.10. Održavanje postrojenja 160 c.2.11. Zaštita nepušača 160 c.2.12. Kontrola alkoholiziranosti 160 c.2.13. Pružanje prve pomoći 161 c.2.14. Evakuacija i spašavanje 161 c.2.15. Evidencije, isprave i obavijesti 161 c.2.16. Ozljede na radu 161 c.2.17. Inspekcijski nadzor 161 c.2.18. Sustavi upravljanja u ARZ 161



8


d.1. Mehanizmi javnog savjetovanja i pritužbe 162 d.2. Najčešći/ponavljajući razlozi za pokretanje postupaka 162 d.3. Legalnost objekata 163 d.4. Pregled zahtjeva koji se odnose na proces javnih konzultacija u skladu s nacionalnim i nadnacionalnim propisima, kao i međunarodnim sporazumima (npr. Arhuškom konvencijom) 163

V. ZAKLJUČAK 164

VI. PREPORUKE 168

VII. PRILOZI 170

1. Hrvatske autoceste d.o.o. – ESCR Izvješće o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava 170

2. Hrvatske ceste d.o.o. - ESCR Izvješće o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava 170

3. Autocesta Rijeka – Zagreb d.d. - ESCR Izvješće o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava 170



9

KRATICE

MARS – projekt modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora (Modernization and restructuring of the Road Sector)

ESCR – Izvješće o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti (Environmental And Social Compliance Report)

MMPI– Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

MZOIE – Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

SUO– Studija utjecaja na okoliš

PUO – Procjena utjecaja na okoliš

PUO – Prateći uslužni objekt

SB / WB – Svjetska banka / World Bank

EU – Europska unija

HAC - Hrvatske autoceste

HC – Hrvatske ceste

ARZ – Autocesta Rijeka – Zagreb

OP – Operativna politika

ISO - Internacionalna organizacija za standardizaciju

OHSAS - Sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu



10

I. UVOD

1. Pregled projekta

Projekt modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora (MARS) je operacija financirana od strane Svjetske banke koju provodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI), koja se bavi učinkovitošću i održivošću cestovnog prijevoza u Hrvatskoj. Među mnogim drugim aktivnostima, projekt financira izdavanje jamstava za poboljšanje kreditnih sposobnosti cestovnih tvrtki - operatera. Novi i reprogramirani dug će se koristiti za restrukturiranje / zamjenu značajnog dijela postojećih komercijalnih zajmova tvrtki cestovnog sektora.

Projekt modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora – MARS je podijeljen na:

- Projekt Financijskog restrukturiranje duga

- Projekt Uspostave sustava gospodarenja cestama – RAMS

- Projekt Tehnička i poslovna optimizacija Hrvatskih autocesta

- Projekt Razvoja nacionalnih standarda za rutinsko i periodično održavanje javnih cesta

- Projekt Unaprijeđenje upravljanja ljudskim resursima

- Projekt Izrade studije razvoja elektroničkog sustava naplate cestarine u RH

- Projekt izrade Izvješća o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti (ESCR)

- Projekt unaprjeđenja IT sustava

Slika 1.1-1. Prikaz cesta i autocesta u nadležnosti promatranih društava - operatera



11

Tijekom pripremne faze MARS projekta provedena je početna okolišna i socijalna analiza koja je ukazala na potrebu detaljnijeg sagledavanja ove problematike u Društvima koja upravljaju cestovnom infrastrukturom te je takva detaljnija analiza predmet ove komponente MARS projekta. Ona mora osigurati da buduće prakse kojima postupaju operateri osim s nacionalnom okolišnom i socijalnom zakonskom regulativom budu usklađene i s operativnim politikama Svjetske banke.

Primarni voditelj projekta je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, pojedinačna Izvješća o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava (ESCR) izradile su hrvatske državne tvrtke – upravitelji cestovne infrastrukture odnosno od njih angažirani Ovlaštenici (u daljnjem tekstu: Društva): Hrvatske ceste (HC), Hrvatske autoceste (HAC) i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ), a koordinacija aktivnosti Društava i izrada ovog krovnog dokumenta obavljena je od strane OIKON d.o.o. kao Konzultanta Svjetske banke.

Ovaj krovni dokument je strukturiran oko četiri glavne teme:

- organizacija i operativnost uspostavljenih sustava upravljanja okolišem u svrhu sveobuhvatne

zaštite okoliša u Društvima koja provode projekt;

-

- Praksa provođenja zaštite okoliša i osiguranje usklađenosti s okolišnom zakonskom

regulativom kod planiranja i izgradnje objekata cestovne infrastrukture

-

- Osiguranje usklađenosti sa zakonskom regulativom i standardima zaštite okoliša prilikom

održavanja cestovne infrastrukture i drugih redovnih aktivnosti Društava

- Prakse stjecanja zemljišta u okviru aktivnosti Društava i njihova usklađenost s nacionalnim i

europskim propisima.

Analize ESCR dokumenata izrađenih od strane Društava provedene su zasebno za svako Društvo i prikazane unutar krovnog dokumenta kroz sadržaj koji je ujednačen u najvećoj mogućoj mjeri. Osim funkcioniranja samih društava analizirane su i opće obaveze koje proizlaze iz zakonskih propisa koji se odnose na pojedine sastavnice okoliša (priroda, zrak, vode itd.) kao i pritisci na okoliš (buka, otpad).

Obzirom da su društva Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste osnovane 11.04.2001., a Autocesta Rijeka – Zagreb 15.03.1998., općenito promatrano vremensko razdoblje je od 2000.-te godine do danas no kod određenih opisa gdje nije bilo toliko aktivnosti analiziralo se i razdoblje prije 2000, kada je bila aktivna Hrvatska uprava za ceste (HUC) kao prethodnik HAC-a i HC-a

Broj djelatnika u Društvima promatran je sa danom 01.09.2018.

U prilozima ovog krovnog dokumenta nalaze se cjelovita ESCR Izvješća Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta te Autoceste Rijeka – Zagreb koji su podijeljeni na 5 poglavlja:

1. Opis i opseg izvješća (Pregled projekta)

2. Ključni subjekti (Društva koja provode projekt, međuorganizacijski odnosi, strateški

dokumenti u području sustava upravljanja okolišnim i socijalnim pitanjima, sustavi

upravljanja okolišem (EMS) i korporativne politike društava (ISO ili drugi EMS-ovi, norme,

standardi itd.), ljudski resursi zaduženi za pitanja zaštite okoliša, za socijalna pitanja

(stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje, financijski izvori na raspolaganju za

upravljanje pitanjima zaštite okoliša i za stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje)

3. Regulatorni okvir (Pregled relevantnog nacionalnog zakonodavstva iz područja zaštite

okoliša, prirode i pripadajućeg sektora, pregled relevantnog nacionalnog zakonodavstva



12

koji se odnosi na stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje, nadnacionalni propisi o

zaštiti okoliša i međunarodni sporazumi)

4. Provedba (Planiranje, izgradnja infrastrukture i održavanje - Unutarnja organizacija,

Upravljanje zaštitom okoliša kod projekata koji zahtijevaju i ne zahtijevaju Procjenu

utjecaja na okoliš, Upravljanje stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem, Socijalni

aspekti održavanja, Kontrola procesa, Javne konzultacije i mehanizmi za rješavanje

pritužbi, Sažetak nalaza/usklađenosti)

5. Zaključak (Adekvatnost postojećih sustava za postizanje usklađenosti s okolišnom

zakonskom regulativom prilikom planiranja i izgradnje cestovne infrastrukture kao i

adekvatnost postojećih socijalnih sustava, usklađenost aktivnosti održavanja s okolišnim

propisima i standardima, adekvatnost institucionalne organizacije i kapaciteta, podjela

rada, sredstva i preporuke, preporuke za poboljšanje funkcioniranja postojećih sustava

upravljanja i okolišnih procedura/operacija, Akcijskim plan)

Poglavlja 1., 3. i 5. je izradio konzultant zajedno s Društvima tj. njihovim izrađivačima ESCR dokumenta – angažirani nezavisni konzultanti: ARZ – IPZ Uniprojekt Terra, a Hrvatske ceste – Dvokut ecro dok su ESCR dokument HAC-a izradili djelatnici HAC-a.

Poglavlja 1, 3 i 5 su izradila Društva (i njihovi okolišni konzultanti Dvokut Ecro za HC te IPZ Uniprojekt Terra za ARZ) u suradnji s OIKON-om kao Konzultantom svjetske banke dok su preostala poglavlja ESCR dokumenata Društva izradila samostalno.

Ovdje iznosimo nekoliko napomena koje treba imati na umu prilikom čitanja ovog krovnog dokumenta kao i ESCR dokumenata pojedinih Društava – operatera cestovne infrastrukture:

• Prilikom izrade ovog krovnog dokumenta osim ESCR dokumenta operatera, zakonske

regulative i operativnih politika Svjetske banke korišten je i niz drugih informacija i saznanja iz

dugogodišnje prakse Konzultanata (nacionalne i svjetske) u poslovima zaštite okoliša i prirode

na projektima linijske infrastrukture. Pri tomu se stručni stavovi i preporuke Konzultanta ne

podudaraju nužno sa stavovima Društava kao ni sa stavovima drugih dionika, uključivo

Ministarstava i drugih nadležnih tijela koja su uključena u projekte izgradnje i održavanja

cestovne infrastrukture. Koje će mjere i preporuke na kraju biti usvojene bit će odlučeno kroz

konzultativni proces u kojeg će biti uključeni svi relevantni dionici, uključujući Svjetsku banku.

• Ceste kao linijski objekti nisu invazivne u prostoru kao akumulacije ili površinski kopovi

mineralnih sirovina, koji zauzimaju velike površine i mogu zahtijevati nedobrovoljno

preseljenje čitavih naselja ili njihovih značajnih dijelova. Tijekom izgradnje autocesta od

uspostave RH do danas nije se pojavila potreba za nedobrovoljnim preseljenjem većih razmjera

nego je pribavljanje zemljišta za potrebe izgradnje cestovne infrastrukture rješavano

pojedinačno ili u manjim grupama, kroz sporazumne nagodbe ili kroz postupke izvlaštenja

(većim dijelom).

• Najveći dio planirane mreže autocesta na području RH je već izgrađen te preostaje još

izgradnja dva značajnija pravca: Križišće – Žuta lokva te nedostajući dio Koridora Vc na istoku

Hrvatske ali se ni na ovim pravcima se ne očekuje potreba za nedobrovoljnim preseljenjem

većih razmjera.

• Zakonska regulativa iz područja zaštite okoliša RH je donošenjem Zakona o zaštiti okoliša 2007

godine najvećim dijelom usklađena s EU regulativom te se može konstatirati da je kroz ovaj

zakon, njegove podzakonske akte kao i njihove izmjene i dopune zakonska regulativa RH

usklađena sa zakonskom regulativom EU, uključujući bitne nove elemente kao što su klimatske

promjene. Isto se može konstatirati i za područje zaštite prirode.



13

• Tradicija procjena utjecaja na okoliš u RH počela je i prije donošenja specijaliziranih sektorskih

propisa, početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, upravo s početkom izgradnje

autocesta te su od tada stečena značajna iskustva kod svih relevantnih dionika, od operatera

cestovne infrastrukture, preko projektanata i okolišnih ovlaštenika kao davatelja

specijaliziranih usluga zaštite okoliša i prirode pa do regulatornih tijela, uključivo inspekcije

zaštite okoliša i prirode.

• Iako se u osnovi bave istim poslom, izgradnjom i upravljanjem cestovne infrastrukture, između

pojedinih Društava – operatera postoje značajne razlike u smislu vrste cestovne infrastrukture

kojom upravljaju, raspolaganja operativom, teritorijalnog rasprostiranja cestovne mreže u

njihovoj nadležnosti, njezine veličine, sustava naplate itd. Stoga se ove razlike odražavaju i u

nalazima analiza koje su provedene istom metodologijom kod sva tri društva – operatera pa ih

treba iščitavati uzimajući u obzir ove razlike.

2. Metodologija izrade izvješća

Metodologija izrade Izvješća prati smjernice navedene u Terms Of Reference s tim da su stručnjaci konzultanta sagledavali dobivenu dokumentaciju iz različitih aspekata: Organizacijsku strukturu Društava – operatera, aktivnosti vezane uz izgradnju cestovne mreže te uz njezino održavanje (uključivo zaštitu na radu), postupanje operatera po pitanjima obaveza u vezi utjecaja na pojedine sastavnice okoliša (prema općim propisima kao i prema upravnim aktima izdanim za pojedine cestograđevne zahvate) te kao posebnu grupu problematiku prakse stjecanja zemljišta, kako s pravnog tako i sa sociološkog aspekta.

Početna aktivnost bila je intenzivno prikupljanje informacija od Društava, kako u smislu već pripremljenih priloga za njihove ESCR dokumente tako i u smislu dodatnih podataka potrebnih za kvalitativne i kvantitativne analize. Ovdje treba reći da je ova faza potrajala duže od planiranog, kako iz objektivnih tako i iz subjektivnih razloga pa možda čak i nevoljkosti dostave zatraženih podataka u pojedinim slučajevima. Moramo iskazati naš dojam da podrška imenovanim kontakt osobama od strane njihovih poslovnih sustava nije uvijek bila zadovoljavajuća, kolikogod se nominirane kontakt osobe trudile pribavljati dokumentaciju u najkraćim mogućim rokovima.

S obzirom da je ESCR dokumente bilo potrebno jednoobrazno oblikovati za sva Društva (HAC, HC i ARZ), konzultant je pripremio predložak ovog dokumenta sukladno TOR-u te dostavio svim Društvima na ispunjavanje,

Nakon dobivanja dokumentacije od strana Društava - Operatera uslijedio je interni pregled isporučenih materijala, zatražene eventualne dopune te se pristupilo analizama svih prikupljenih podataka. Pri provedbi analiza za usporedbe s međunarodnom praksom korišteni su i javno dostupni podaci drugih operatera (BINA Istra i austrijski ASFINAG) kao i podaci koje je na zamolbu Konzultanta prikupila Hrvatska udruga koncesionara autocesta s naplatom – HUKA (slovenski DARS i slovački NSD), na čemu joj iskreno zahvaljujemo.

U sklopu koordinacije, pripremljen je detaljni plan rada (uz suglasnost Društava i Svjetske banke) i dogovoreno održavanje redovnih sastanaka predstavnika timova Konzultanta i Društava (i ostalih članova timova po potrebi) te predstavnice nadležnog Ministarstva, načelno jednom tjedno, kako bi se pratilo napredovanje izrade Izvješća. Organizirani su i ciljani sastanci s predstavnicima i osobljem Društava u svrhu detaljnijih pojašnjenja i analiza za tematska područja izvlaštenja i zaštite na radu.

Nakon završenih analiza i uočavanja problematičnih područja, pristupilo se sagledavanju mogućnosti poboljšanja sustava te izradi akcijskih planova za pojedina Društva - Operatere. Ova aktivnost



14

obuhvaćala je: postavljanje ciljeva i definiranje mjera te predlaganje konkretnih aktivnosti potrebnih za njihovu realizaciju, uključivo definiranje rokova.

Osim akcijskih planova Društava – Operatera, moguća poboljšanja funkcioniranja sustava izgradnje i održavanja predložena su u formi preporuka za čiju realizaciju nisu nadležna sama društva nego razna regulatorna tijela i tijela s javnim ovlastima, uključivo više Ministarstva.

Nacrt cjelokupne dokumentacije upućen je u javnu raspravu prema pravilima Svjetske banke a također i samoj banci na čitanje i očitovanje. Po završetku javne rasprave i analizi svih prikupljenih mišljenja raznih dionika slijedi usuglašavanje s Društvima, MMPI i svjetskom bankom te definiranje konačnih dokumenata a posebno akcijskih planova kao i preporuka za poboljšanja. Konačna verzija dokumentacije bit će prevedena na Engleski jezik.

3. Operativne politike Svjetske banke

Dokumenti u okviru ovog ugovora a posebno ovaj krovni dokument pripremljeni su imajući u vidu Operativne politike Svjetske banke. Ovdje treba naglasiti da je pristup Svjetske banke problematici utjecaja na okoliš realizacije projekata donekle različit od pristupa Društava – operatera cestovnih infrastrukturnih sustava. Dok Društva u pravilu nastoje ispuniti zakonski minimum kojeg im propisuju relevantni propisi i upravni akti, pristup svjetske banke je širi te osim utjecaja na užem području realizacije zahvata nastoji sagledati i spriječiti i indirektne nepovoljne utjecaje na širem području a ukoliko je moguće realizaciju projekta iskoristiti kao dodatni impuls poboljšanju postojećeg stanja okoliša (u najširem smislu) ukoliko te ne mijenja bitno karakteristike i trošak realizacije projekta. . Konačni nacrt dokumenata je predmet odobrenja Svjetske banke i postupaka javne rasprave u skladu sa smjernicama Svjetske banke (BP 17.50 Objavljivanje i pristup informacijama).

Razmatrane kategorije projekta su kategorija A i kategorija B sukladno OP 4.01., a kako kategorija C vjerojatno ima minimalan ili nikakav štetan utjecaj na okoliš - takva vrsta zahvata nije razmatrana.

Operativne politike (OP) Svjetske banke osnovane su na Statutu Svjetske banke te Općim uslovima i posebnim politikama koje je odobrio Odbor Svjetske banke a utvrđene su u Operativnom priručniku Svjetske banke.

OSNOVNE OKOLIŠNE POLITIKE

Procjena okoliša OP 4.01 - Krovna politika ocjene okoliša: Sveobuhvatna i obuhvaća elemente drugih politika

Prirodna staništa OP 4.04 – Osnovni cilj je zaštititi, održati i obnoviti prirodna staništa i njihovu biološku raznolikost. Posebno se, ali ne i isključivo, odnosi na zaštićena područja i ugrožene vrste

OSNOVNE DRUŠTVENE POLITIKE

Fizički kulturni resursi OP/ 4.11 Osnovni cilj je spriječiti ili ublažiti neželjene efekte po fizičke kulturne resurse

Prisilno preseljavanje OP 4.12 – Osnovni cilj je spriječiti/minimizirati raseljavanje i popratne efekte uzrokovane zaposjedanjem zemljišta gdje je moguće. Sagledava gubitak vlasništva, način korištenja zemljišta, pristup zemljištu ili zemljišnim resursima sa ciljem poboljšanja ili barem obnove istog standarda življenja pogođenih osoba i zajednica u odnosu na stanje prije realizacije zahvata.

OSNOVNE BANKOVNE PROCEDURE

BP 17.50 Politika o otkrivanju informacija Svjetske Banke – obavezna procedura



15

OPERATIVNA POLITIKA OP 4.01 PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ – OSNOVNA OKOLIŠNA POLITIKA

SVJETSKE BANKE

Kroz Operativnu politiku OP 4.01 Procjena utjecaja na okoliš (OP 4.01 Environmental Assessment) Svjetska banka zahtjeva procjenu utjecaja na okoliš (okolišna procjena) za projekte koji su predloženi za financiranje kako bi se uvjerila da su takvi projekti okolišno sigurni i održivi, te s ciljem unaprjeđenja procesa odlučivanja. Okolišna procjena Svjetske banke evaluira potencijalne utjecaje i rizike po okoliš koji su vezani za projekt, razmatra projektne alternative, identificira načine poboljšanja izbora projektnih alternativa, lokacije, planiranja, projektiranja zahvata u prostoru (planiranog projekta) i implementacije, putem mjera prevencije, minimiziranja, ublažavanja ili kompenzacije negativnih utjecaja na okoliš. Kad god je to izvodljivo, Banka favorizira preventivne mjere u odnosu na mjere ublažavanja utjecaja ili posljedičnog kompenziranja. Okolišna procjena uzima u obzir sve sastavnice okoliša (voda, zrak, tlo), zdravlje i sigurnost ljudi, socijalne aspekte (raseljavanje stanovništva, pitanje domaćeg stanovništva i prostorne kulturne resurse), a također i prekogranične i globalne okolišne aspekte koji uključuju klimatske promjene, korištenje tvari koje oštećuju ozonski omotač, onečišćenje međunarodnih vodotoka, te negativan utjecaj na biološku raznolikost.

U odlomku 8. Operativne politike(OP) 4.01 za okolišnu procjenu, navodi se da Banka razmatra svaki predloženi projekt da bi utvrdila odgovarajući obim i tip potrebne okolišne procjene. Banka klasificira predloženi projekt u jednu od četiri kategorije (A, B, C, F), zavisno od tipa, lokacije, osjetljivosti i veličine projekta kao i prirode i veličine njegovih potencijalnih utjecaja na okoliš.

Zavisno od projekta, Svjetska banka koristi različite instrumente kako bi se zadovoljili zahtjevi za okolišnom procjenom (tablica 1.3-1).

Tablica 1.3-1. Kategorije projekta i instrumenti okolišne procjene u skladu sa OP 4.01

Kategorija projekta

Vrsta utjecaja Instrument okolišne procjene

A Projekt će vjerojatno imati značajan negativan utjecaj na okoliš koji je osjetljiv, različit ili koji nije ranije zabilježen

Procjena utjecaja na okoliš Regionalna ili sektorska okolišna procjena Strateška okolišna i socijalna procjena

B

Mogući negativni utjecaji projekta na ljude ili važna područja s aspekta zaštite okoliša – uključujući močvare, šume, pašnjake i druga prirodna staništa su manje negativni od onih koje stvaraju projekti kategorije A

Okolišni audit Procjena opasnosti i rizika Plan upravljanja okolišem Okvir okolišnog i društvenog upravljanja

C Očekuje se da Projekt ima minimalne ili nikakve negativne utjecaje na okoliš

-

F Projekt uključuje učešće sredstava Svjetske banke putem financijskog posrednika u podprojekte koji mogu rezultirati negativnim utjecajima na okoliš

-

Zaključci i rezultati procjene utjecaja na okoliš za projekte kategorije A i B se opisuju u projektnoj dokumentaciji (Dokument o ocjeni projekta - PAD i Dokument o informaciji o projektu-PID) ili u odvojenom dokumentu.

Kada nosilac kredita nema dovoljne kapacitete za pravne ili tehničke aspekte koji bi izvršili ključne aktivnosti vezane za Okolišnu procjenu (kao što je pregled Okolišne procjene, monitoring zaštite okoliša, inspekcije, ili upravljanje mjerama za ublažavanje utjecaja), a vezano za predloženi projekt, projekt će obuhvatiti komponente za jačanje tih kapaciteta.



16

Za sve projekte kategorije A i B koji su predloženi za financiranje IBRD ili IDA, u toku procesa okolišne procjene (EA), nosilac kredita provodi savjetovanje s grupama na koje projekt utječe i lokalnim nevladinim organizacijama (NVO) u vezi s projektnim aspektima vezanim za zaštitu okoliša i pri tome uzimaju njihove stavove u obzir.

4. Regulativa

4.1. Pregled relevantnog nacionalnog zakonodavstva iz područja zaštite okoliša, prirode i

pripadajućeg sektora

ZRAK

Zaštita zraka na području Republike Hrvatske regulirana je Zakonom o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17), podazkonskim aktima donesenim na temelju ovog Zakona, ali i Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18) i podazkonskim aktima donesenim na temelju ovog zakona. Treba napomenuti da se legislativa na području zaštite okoliša uključujući zaštitu zraka znatno mijenjala u prethodnom razdoblju, posebno tijekom pretpristupnog razdoblja odnosno nakon stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Za problematiku sprječavanja i smanjenja utjecaja cestovne infrastrukture na kvalitetu zraka svakako je najvažnija procedura procjene utjecaja zahvata na okoliš odnosno ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš koja se provodi u fazi projektiranja prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18) i Uredbi o utjecaju zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17). Navedenim propisima regulirana je obveza nositelja zahvata da kroz izradu studije utjecaja na okoliš ili elaborata zaštite okoliša sagleda utjecaje izgradnje cestovne infrastrukture na kvalitetu zraka u fazi projektiranja, izgradnje i korištenja zahvata i da primjeni propisane mjere sprječavanja i smanjenja tog utjecaja te po potrebi u fazi izgradnje ili upotrebe zahvata provede praćenje utjecaja na kvalitetu zraka i poduzme dodatne mjere zaštite.

Obveze koje društvo HAC mora provoditi u svrhu zaštite zraka tijekom održavanja cestovne infrastrukture definirane su mjerama zaštite zraka propisanim kroz postupak procjene utjecaja na okoliš te Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 87/17), Pravilnikom o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/12, 97/13) i Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15) i odnose se na praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz uređaja za loženje za potrebe grijanja prostora i pripremu tople vode kojima društvo raspolaže i izvještavanje o godišnjim količinama ispuštenih onečišćujućih tvari u zrak.

U slučaju kad se provodi, praćenje kvalitete zraka potrebno je provoditi u skladu s Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka (NN 79/17).

Potrebno je isto tako istaknuti da se na razini Republike Hrvatske svake godine izrađuje nacionalni registar emisija stakleničkih plinova (NIR). Kao stranka Kyotskog protokola Republika Hrvatska je bila dužna uspostaviti nacionalni sustav za praćenje emisija stakleničkih plinova u državi, te na godišnjoj osnovi izrađivati Izvješće o emisijama stakleničkih plinova i dostavljati u tajništvo UNFCCC i Europsku Komisiju. Nacionalni registar obuhvaća i emisije iz cestovnog prometa. Društvo HAC nema obvezu izvještavanja o emisijama stakleničkih plinova.

Iako ova problematika donekle nije vezana za samu djelatnost upravljanja i održavanja cesta, ali je povezana s utjecajem cesta odnosno cestovnog prometa na okoliš, na razini Republike Hrvatske definirana je obveza plaćanja naknade za ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak iz vozila (ispušni plinovi). Način obračunavanja i plaćanja naknade definiran je Uredbom o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon (NN 114/14, 147/14) i Pravilnikom o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja



17

posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon (NN 156/14). Navedena naknada se obračunava prilikom registracije vozila kada se provodi Ispitivanje ispušnih plinova motornih vozila (EKO TEST) i uplaćuje na račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Navedena sredstva se prema Zakonu o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03, 144/12) koriste za financiranje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti na području Republike Hrvatske.

PRIRODA

Analizom poglavlja 4 PROVEDBA ustanovljeno je da je nedovoljno obrađen dio vezan uz procjenu prihvatljivosti projekata za ekološku mrežu Republike Hrvatske, koja je i dio ekološke mreže EU Natura 2000.

Naime, u hrvatske su propise (do 2013,) prenesene odredbe EU Direktive o staništima vezane uz mehanizam zaštite područja ekološke mreže – ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPEM), koje se odnose na svrhu postupka, načine postupanja te uključene osobe i nadležna tijela.

Za razliku od postupka Procjene utjecaja na okoliš (PUO), u postupku OPEM nije definirano koji zahvati idu izravno na postupak PUO ili idu na postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš (OPPUO).

„Zahvat“ je, prema Zakonu o zaštiti prirode, svako privremeno ili trajno djelovanje na prirodu koje može narušiti prirodnu ravnotežu, ako cilj tog djelovanja nije zaštita i očuvanje prirode. U kontekstu postupka OPEM to znači da niti vrsta, niti veličina, niti mjesto zahvata nisu presudni već obilježje vjerojatnosti značajnog utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Tako npr. više zahvata može imati potpuno različit utjecaj na različitim područjima ekološke mreže ovisno o mjestu, udaljenosti od područja ekološke mreže, kao i ciljnim vrstama i stanišnim tipovima područja ekološke mreže. Stoga je svaku odluku o vjerojatnosti utjecaja moguće donijeti samo od slučaja do slučaja analizom podataka specifičnih za zahvat i područje ekološke mreže.

OPEM se može provesti ili kao samostalni postupak ili kao dio postupka PUO. U Republici Hrvatskoj OPEM se provodi u sklopu postupka PUO za one zahvate za koje je PUO potreban (kao što je definirano Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) i kao samostalni postupak za ostale zahvate. U Hrvatskoj, kao i u većini drugih država članica EU, postupci PUO i OPEM su objedinjeni.

Zbog obvezujućeg karaktera zaključaka postupaka OPEM, odgovornost nadležnih tijela, HAOP-a i ovlaštenika je prilično visoka: ako se u tijeku OPEM-a zaključi da predmetni zahvat može imati značajni negativan utjecaj na područje/a ekološke mreže, rješenje u postupku glavne ocjene OPEM mora biti negativno (tj. zahvat se mora odbiti) iako su njegovi utjecaji na sve ostale sastavnice okoliša prihvatljivi. Stoga je pri provođenju OPEM-a potrebna visoka stručnost utemeljena na odgovarajućem obrazovanju i visoka odgovornost

Postupak OPEM započinje Zahtjevom za prethodnom ocjenom (engl. Screening) kojeg nositelj zahvatapodnosi nadležnom upravnom tijelu (Županijski odjeli ili nadležno Ministarstvo). Nadležno tijelo pribavlja stručno mišljenje HAOP-a i izdaje rješenje o prethodnoj ocjeni.

Ako nadležno tijelo isključi mogućnost značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donosi rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu i da nije potrebno provesti glavnu ocjenu (sljedeći korak u postupku OPEM)

Ako nadležno tijelo ne isključi mogućnost značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donosi rješenje da je za zahvat obvezna glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Ako je potrebna glavna ocjena, nositelj zahvata podnosi nadležnom tijelu zahtjev za glavnu ocjenu zahvata. Zahtjev sadrži podatke o nositelju zahvata, studiju glavne ocjene i rješenje o potrebi provođenja postupka glavne ocjene. Studiju glavne ocjene izrađuje ovlaštenik, na osnovi procjene



18

utjecaja zahvata i njihove značajnosti. Nadležno tijelo je obvezno informirati javnost i provesti javnu raspravu.

Ako nadležno tijelo utvrdi, uzimajući u obzir i mišljenje javnosti, da planirani zahvat ima ili se ne može isključiti značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, unatoč mjerama ublažavanja, rješenjem odbija zahtjev.

Ako nadležno tijelo utvrdi, uzimajući u obzir i mišljenje javnosti, da planirani zahvat nema značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donosi rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Nositelj zahvata za koji je doneseno rješenje o odbijanju zahvata, može Ministarstvu nadležnom za poslove zaštite prirode podnijeti zahtjev za utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa i odobrenje zahvata uz kompenzacijske uvjete.

Ministarstvo će zatražiti mišljenje HAOP-a te informirati javnost i provesti javnu raspravu. Ako Ministarstvo utvrdi da, uzimajući u obzir mišljenje javnosti, nije moguće odrediti kompenzacijske uvjete, rješenjem odbija zahtjev. Ako Ministarstvo utvrdi da je moguće odrediti kompenzacijske uvjete, dostavlja zahtjev i prijedlog odluke o utvrđivanju prevladavajućeg javnog interesa za provedbu zahvata Vladi. Vlada donosi odluku o utvrđivanju prevladavajućeg javnog interesa, uključujući onog socijalne ili ekonomske prirode, za provedbu zahvata. U slučajevima određenima Zakonom o zaštiti prirode, neophodno je imati mišljenje Europske komisije prethodno odluci Vlade.

Invazivne strane vrste su među glavnim prijetnjama bioraznolikosti. Zakonska regulativa iz područja zaštite prirode već neko vrijeme definira nužnost zaštite bioraznolikosti od širenja invazivnih vrsta, a 2018. godine je donesen Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18). Prema ovom zakonu zabranjeno je uvođenje stranih vrsta u prirodu i/ili u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju (članak 9.) te je potrebno u pregled zakonske regulative unijeti i ovaj zakonski propis. Sukladno ovom zakonskom propisu i Strategiji i akcijskom planu zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/17) potrebno je u procese održavanja prometnica uključiti plan uklanjanja invazivnih vrsta, a kojim će se definirati prepoznavanje stranih invazivnih vrsta te načini njihovog uklanjanja i zbrinjavanja. Također je potrebno definirati i procedure kojima će se spriječiti njihovo širenje tijekom radova (održavanja).

TLO

Od nacionalne legislative koja se odnosi na stanje tala postoje samo Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/2014) i Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (NN 43/2014). Ovim pravilnicima propisane su koncetracije onečiščujućih tvari koje su dozvoljene u poljoprivrednoim zemljištu te metodologija praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta. Programa trajnog motrenja tala Hrvatske izrađen je u sklopu projekta „Izrada programa trajnog motrenja tala Hrvatske s pilot projektom“ (LIFE05 TCY/CRO/000105). Taj program do sada nije saživio te se motrenje poljoprivrednog zemljišta ne provodi.

OTPAD

Gospodarenje otpadom na području Republike Hrvatske regulirano je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17) i njegovim podzakonskim aktima te Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18) i podzakonskim aktima donesenim na temelju ovog zakona.

Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18) i Uredbom o utjecaju zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) regulirana je obveza nositelja zahvata da kroz izradu studije utjecaja na okoliš ili elaborata zaštite okoliša sagleda utjecaj nastanka otpada u fazi projektiranja, izgradnje i korištenja zahvata te da primjeni propisane mjere zaštite sprječavanja i smanjenja tog utjecaja.

Obveze koje društvo HAC mora provoditi u svrhu spriječavanja nastanka otpada tijekom održavanja cestovne infrastrukture definirane su mjerama propisanim kroz postupak procjene utjecaja na okoliš te



19

Zakonom o održivom gospodarenju otpada (NN 94/13 i 73/17), Pravilnikom o katalogu otpada (NN 90/15), kao i člancima 10., 12. i 33. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) te Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15), a odnose se na praćenje nastanka otpada kojima društvo raspolaže i izvještavanje o godišnjim količinama.

Obveze koje društvo HC mora provoditi u svrhu spriječavanja nastanka otpada tijekom održavanja cestovne infrastrukture definirane su mjerama propisanim kroz postupak procjene utjecaja na okoliš te Zakonom o održivom gospodarenju otpada (NN 94/13 i 73/17), Pravilnikom o katalogu otpada (NN 90/15), kao i člancima 10., 12. i 33. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) te Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15), a odnose se na praćenje nastanka otpada kojima društvo raspolaže i izvještavanje o godišnjim količinama.

Obveze koje društvo ARZ mora provoditi u svrhu spriječavanja nastanka otpada tijekom održavanja cestovne infrastrukture definirane su mjerama propisanim kroz postupak procjene utjecaja na okoliš te Zakonom o održivom gospodarenju otpada (NN 94/13 i 73/17), Pravilnikom o katalogu otpada (NN 90/15), kao i člancima 10., 12. i 33. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) te Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15), a odnose se na praćenje nastanka otpada kojima društvo raspolaže i izvještavanje o godišnjim količinama.

4.2. Pregled relevantnog nacionalnog zakonodavstva koji se odnosi na stjecanje zemljišta i

nedobrovoljno preseljenje

Propisi nacionalnog zakonodavstva kojima je reguliran postupak izvlaštenja tj. rješavanja imovinsko-

pravnih odnosa u RH, a koje koristi operater Hrvatske ceste d.o.o. u stjecanju zemljišta su:

- Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)[3]

- Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14, 69/17)

- Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09)4]

- Zakon o upravnim sporovima (22/10,143/12,143/12, 154/14, 94/16 i 29/17)

- Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18)

- Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/15)[5]

- Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/15)[6]

- Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17)[5]

- Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (NN

80/11)

- Ustav Republike Hrvatske ( NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01,

76/10, 85/10, 05/14), čl.50.

Ostali zakoni koje su drugi operateri u gornjem popisu izostavili a tiču se stjecanja zemljišta:

• Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00,

114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14)

[3] posebice članci od 37. do 44. (poglavlje Imovinsko-pravni odnosi, posebno je bitan čl. 41. koji regulira ulazak u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju). [4] važan zbog izrade procjene vrijednosti nekretnina koje su predmetom izvlaštenja- važan za rad ovlaštenih sudskih vještaka koji izrađuju procjene [5] važan zbog izrade procjene vrijednosti nekretnina koje su predmetom izvlaštenja - detaljizira metode procjene-važan za rad ovlaštenih sudskih vještaka koji izrađuju procjene [6] posebice čl. 109.(dokazivanje pravnog interesa, bitno zbog ishođenja građevinske dozvole)



20

• Zakon o upravljanju državnom imovinom (NN 52/18)

• Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske (NN 29/18)

Analiza Svjetske banke „CROATIA SAFEGUARDS DIAGNOSTIC REVIEW: Equivalence Analysis“ iz 2014.

godine o usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s operativnim politikama, zaključ je kako hrvatski

zakon pokriva isključivo izvlaštenje zemljišta legalnim registriranim vlasnicima. U takvim slučajevima

principi i procedure zakona konzistentne su Operativnim politikama 4.00 u mnogim, ali ne svim

aspektima. Ključne razlike uključuju:

• Zakon zahtjeva od investitora da pripremi Plan izvlaštenja u nekim ali ne svim slučajevima, a taj

Plan ne uključuje sve elemente Plana preseljenja kojeg zahtjeva politika Svjetske banke

• Ne postoji osvrt na pomaganje oštećenicima u ponovom stjecanju ili poboljšanju prihoda ili

potpora, te obavljanje bilo kakvog popisa koji bi omogućio predviđanje ili nadziranje utjecaja

• Unatoč tome što zakon zahtjeva da se sve pogođene osobe obavijeste o planovima izvlaštenja i

njihovim pravima, te mehanizmima pregovaranja i žalbi o iznosima naknada, nedostaje

dubinsko savjetovanje i sudjelovanje predviđeno OP 4.00

• Zakon omogućava iznimke zahtjevu da se naknada isplati prije oduzimanja zemljišta, u

slučajevima utvrđene hitnosti (nije definirano) ili spriječavanja štete.

Analiza Svjetske banke (2014.) kao najznačajniju razliku navodi nedostatak posebnih naknada u

hrvatskom zakonu za osobe pogođene projektom koji nisu registrirani vlasnici i/ili nemaju pravni

zahtjev za zemljište ili vlasništvo kojeg koriste. Naime, Hrvatska ima mehanizme za rješavanje potreba

takvih osoba, poput procesa legalizacije bespravnih objekata, programa razvoja stambenih jedinica za

siromašne i usluge besplatne pravne pomoći, te postoje brojni pozitivni primjeri slučajeva gdje se

raseljenim osobama adekvatno pomagalo. Međutim, oni su temeljeni na ad hoc odlukama umjesto

pravnim obvezama ili formalnim politikama stoga se ne uklapaju u ovu analizu usklađenosti.

Zaključno, autori navedene analize ističu kako postoje fundamentalne razlike između hrvatskih zakona

i nekih Operativnih principa (OP 4.00) u odnosu na nedobrovoljno preseljenje, zbog kojih se oni ne

mogu smatrati potpuno usklađenima. Dok su razlike najveće u odnosu na pogođene osobe koji nemaju

legalno vlasništvo ili dokumentaciju, također su značajne u odnosu na zakonske procedure izvlaštenja.

Stoga, izgleda da osim ako neke ili sve navedene razlike nisu primjereno obrađene drugim aspektima

hrvatskih pravnih i sustava socijalne zaštite koji nisu identificirani od strane tima, nedobrovoljno

preseljenje treba isključiti iz primjene UCS-a (Use of Borrower (Country) System) od strane Banke u

Hrvatskoj. S obzirom da su potrebe raseljenih osoba naizgled adresirane u praksi, bilo bi uputno

razgovarati s Vladom o mogućnostima prijenosa dobrih praksi u pravno obvezujuće instrumente kako

bi se navedene neusklađenosti otklonile.

4.3. Kratak opis uloga i odgovornosti ključnih tijela za zaštitu okoliša i partnera u zaštiti okoliša

Sudionici koji se pojavljuju u zaštiti okoliša:

UPRAVNA TIJELA

Specifična zadaća upravnih tijela je osiguravati uvjete drugim sudionicima, te služiti kao glavni koordinator, pokretač, medijator i posrednik sveukupnog procesa zaštite okoliša. Upravna tijela u RH postoje na tri razine: središnjoj (državnoj), regionalnoj (županijskoj) te lokalnoj (gradsko-općinskoj).



21

OSNOVNI SUDIONICI ZAŠTITE OKOLIŠA DRŽAVNE RAZINE

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na opću politiku zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak; zaštitu zraka, tla, voda, mora, biljnog i životinjskog svijeta u ukupnosti uzajamnog djelovanja,

U nadležnosti Ministarstva je i upravni nadzor i nadzor nad stručnim radom:

Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)

Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP)

Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ)

Hrvatskih voda

Nacionalnih parkova i parkova prirode

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na graditeljstvo, prostorno uređenje i stanovanje te sudjeluje u pripremi i provođenju programa iz fondova Europske unije i drugih oblika međunarodne pomoći iz ovih područja. Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: prostorno uređenje Republike Hrvatske i usklađivanje prostornoga razvitka, planiranje, korištenje i zaštitu prostora, ostvarivanje međunarodne suradnje u prostornom uređenju, inspekcijske poslove prostornoga uređenja

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: unutarnji međunarodni pomorski, nautički, cestovni, željeznički i zračni promet; sustav prometa žičarama, uspinjačama i vučnicama te promet na unutarnjim vodama s infrastrukturom tih vidova prometa Ministarstvo obavlja upravne, stručne i druge poslove koji se odnose na organiziranje izrade strateških infrastrukturnih projekata i investicijskih programa za sve vidove prometa, od posebnog značenja za Republiku Hrvatsku i pripremanje prijedloga Vladi Republike Hrvatske za njihovo odobravanje i provedbu

Ministarstvo poljoprivrede obavlja upravne i druge poslove u području poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, ruralnog razvoja, gospodarenja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, poljoprivredne politike, tržišnih i strukturnih potpora u poljoprivredi, prehrambene i duhanske industrije i veterinarstva

Ministarstvo kulture obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi; promicanje kulturnih veza s drugim zemljama i međunarodnim institucijama

Ministarstvo zdravstva obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja; praćenje i unapređivanje zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba stanovništva, zaštitu stanovništva od zaraznih i nezaraznih bolesti, neionizirajućih zračenja; zaštitu od buke

Ministarstvo turizma obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: turističku politiku Republike Hrvatske, strategiju razvitka hrvatskog turizma; razvoj i investicije u turizmu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavlja djelatnosti epidemiologije zaraznih bolesti i kroničnih masovnih nezaraznih bolesti, javnog zdravstva, zdravstvenog prosvjećivanja s promicanjem zdravlja i prevencije bolesti, zdravstvene ekologije, mikrobiologije, školske medicine, mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti.

Djelatnost Agencije za okoliš i prirodu je prikupljanje i objedinjavanje podataka i informacija o okolišu i prirodi, radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i prirode, održivog razvitka te obavljanje stručnih poslova u vezi sa zaštitom okoliša i prirode.



22

Hrvatske vode su pravna osoba za upravljanje vodama utemeljene Zakonom o vodama, čiji je pravni status: pravna osoba sui generis na koju se posredno primjenjuju propisi koji vrijede za ustanove.

Hrvatske šume, društvo s ograničenom odgovornošću je pravni slijednik "Hrvatskih šuma", javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p. o., Zagreb Hrvatske šume d.o.o. danas su troslojno organizirano trgovačko društvo u vlasništvu države s Direkcijom u Zagrebu, 16 uprava šuma-podružnica i 169 šumarija.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) središnje je mjesto prikupljanja i ulaganja izvanproračunskih sredstava u programe i projekte zaštite okoliša i prirode, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Državni hidrometeorološki zavod obavlja stručne poslove koji se odnose na: praćenje hidroloških i meteoroloških procesa, prikupljanje, obrađivanje i objavljivanje hidrometeoroloških podataka; istraživanje atmosfere i vodnih resursa

Državna uprava za zaštitu i spašavanje obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: uspostavu sustava zaštite i spašavanja građana, materijalnih dobara i drugih dobara u katastrofama

Jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima.

HAC / HC / ARZ

Sva tri Drštva kao javno poduzeće imaju različite obveze u zaštiti okoliša određene zakonskim propisima i podzakonskim aktima, između ostaloga vezano za:

Emisije u zrak

Tvari koje oštećuju ozonski sloj

Gospodarenje otpadom

Registar onečišćavanja okoliš

OKOLIŠNI OVLAŠTENICI

Okolišni ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša a obavlja stručne poslove zaštite okoliša, pod uvjetima propisanim Zakonom o zaštiti okoliša.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike redovito ažurira i objavljuje na internetskim stranicama popis izdanih suglasnosti.

JAVNOST

Udruge koje djeluju na području države ili pojedine županije, upisuju se u registar udruga koji se vodi na državnoj razini ili u pojedinom županijskom uredu.



23

4.4. Nadnacionalni propisi o zaštiti okoliša i međunarodni sporazumi

Hrvatske autoceste d.o.o.

ZRAK

- Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17)

- Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN

87/17)

- Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/12, 97/13)

- Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15)

- Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 79/17)

- Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima

za utvrđivanje posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon (NN 114/14, 147/14)

- Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj

za razdoblje do kraja 2010. godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020.

godine (NN 152/09)

- Uredba o emisijskim kvotama za određene onečišćujuće tvari u zraku u Republici Hrvatskoj

(NN 108/13, 19/17).

PRIRODA

U poglavlje 3.4 NADNACIONALNI PROPISI O ZAŠTITI OKOLIŠA I MEĐUNARODNI SPORAZUMI potrebno je dodati i sljedeće sporazume iz sektora zaštite prirode:

- Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o

sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4.11.2014)

- Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/145 оd 4. veljače 2016. o donošenju formata

dokumenta koji služi kao dokaz za dopuštenje koje izdaju nadležna tijela država članica

omogućujući ustanovama provedbu određenih aktivnosti u vezi s invazivnim stranim vrstama

koje izazivaju zabrinutost u Uniji u skladu s Uredbom (EU) br. 1143/2014 Europskog

parlamenta i Vijeća (SL L 30, 5.2.2016., str. 1–6)

- Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1141 оd 13. srpnja 2016. o donošenju popisa

invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji u skladu s Uredbom (EU) br.

1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 189, 14.7.2016, p. 4–8)

- Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1263 оd 12. srpnja 2017. o ažuriranju popisa invazivnih

stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji utvrđenog Provedbenom uredbom (EU)

2016/1141 u skladu s Uredbom (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 182,

13.7.2017, p. 37–39)

- Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska konvencija), (NN-Međunarodni

ugovori 6/00))

- Sporazum o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA), (NN-Međunarodni

ugovori 6/00).

- Sporazum o zaštiti šišmiša u Europi (EUROBATS), (NN-Međunarodni ugovori 6/00).

OTPAD

- Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17)

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014R1143&from=HR


http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1468910537944&uri=CELEX:32016R0145





http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=uriserv:OJ.L_.2016.189.01.0004.01.HRV&toc=OJ:L:2016:189:TOC









24

- Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14)

- Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15)

- Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

- Uredba o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 112/15)

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 125/15)

- Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)

- Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17)

5. Natura 2000

Do 2005. godine na području Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu RH) jedina područja sa posebnim režimom zaštite su bila zaštićena područja, poput nacionalnih parkova i parkova prirode, definirana tadašnjim zakonima o zaštiti prirode. Zakonom o zaštiti prirode iz 2005. je prvi puta definiran pojam ekološke mreže, te se propisuje izrada ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja ekološki značajnog područja. 2007. godine izlazi i prvi pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu kojim se propisala izrada ocjene prihvatljivosti za sve zahvate koji bi mogli imati bitan utjecaj na ekološku mrežu. Istovremeno u sklopu EU projekt definirani su stanišni tipovi, biljne i životinjske vrste od interesa i njihovo rasprostranjenje. Na taj je način na prostorima RH uspostavljena mreža područja od posebne važnosti za zaštitu prirode, koja je ujedno postala prijedlog za potencijalna područja Natura 2000 ekološke mreže. Prema tome, do 2007. godine, svi zahvati bili su provođeni bez prethodne procjene prihvatljivosti takvog zahvata za ekološku mrežu (danas Natura 2000). Također pripadajući postupci procjene utjecaja na okoliš tj. studije o utjecaju na okoliš, provedene prije uspostavljanja mreže nisu uvažavale važnosti očuvanja određenih stanišnih tipova radi očuvanja i funkcionalnosti ukupnog ekosustava.

Kasnije, u postupku pristupanja Europskoj uniji (EU), RH morala je s EU uskladiti zakonsku osnovu zaštite okoliša te izraditi konačan prijedlog područja mreže Natura 2000. Tako je u rujnu 2013. godine Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13) proglašena ekološka mreža Republike Hrvatske čime su propisane liste vrsta i stanišnih tipova značajne za očuvanje, kriteriji određivanja područja ekološke mreže, ciljne vrste i stanišni tipovi zbog kojih se uspostavlja područje ekološke mreže. Tim su činom proglašena vjerojatna područja očuvanja značajna za vrste i staništa – vPOVS i područja očuvanja značajna za ptice – POP. U narednih godinu dana, bili su održavani znanstveni seminari za pojedinačne biogeografske regije, te su utvrđene vrijednosti predloženih područja i usvojene predloženi ciljevi očuvanja čime su 2014. godine vPOVS područja proglašena područjima očuvanja značajna za vrste i staništa – POVS. Zadnji će korak u uspostavi ekološke mreže će biti propisati planove upravljanja (uključujući i/ili mjere restauracije) koje će osigurati status zaštite ciljnih vrsta i područja, što će vjerojatno uključivati adaptacije otprije prisutnih antropogenih struktura na područjima ekološke mreže, a što može uključivati i aktivnosti vezane uz smanjenje negativnih učinaka prometnica (uključujući i AC).

Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,73% kopnenog teritorija i 15,42% obalnog mora, a glavni su ciljevi u okviru područja Natura 2000 izbjegavati aktivnosti kojima bi se moglo značajno ometati i ugroziti ciljeve očuvanja (ciljne vrste i/ili stanišne tipove). Također, potrebno je poduzeti pozitivne mjere za održavanje i obnovu staništa i vrsta radi unaprjeđenja očuvanja, te optimizirati i smanjiti negativne utjecaje svih zahvata provedenih prije uspostavljene mreže. Upravljanje Natura 2000 područjima također podrazumijeva interes i dobrobit ljudi koji u njima žive, jer cilj nije isključiti gospodarske djelatnosti već osigurati njihovu sukladnost sa zaštitom ključnih vrsta i stanišnih tipova.



25

6. Zone sanitarne zaštite

Zona sanitarne zaštite definirane su Planom upravljanja vodnim područjima 2016-2021, a ogrančenja i dopuštene radnje u pojedinoj zoni su definirane Pravilnikom o ujvetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13).

Zone sanitarne zaštite utvrđuju se prema tipu vodonosnika za:

1. izvorišta sa zahvaćanjem podzemne vode, i to:

- iz vodonosnika s međuzrnskom poroznosti i

- iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti;

2. izvorišta sa zahvaćanjem površinskih voda, i to:

- iz akumulacija i jezera i

- iz otvorenih vodotoka.

U panonskom dijelu vodnog područja utvrđeno je 15 tijela podzemnih voda prosječne veličine 1.942 km2. Od 15 tijela podzemnih voda (TPV), 8 TPV sadrži vodonosnike međuzrnske poroznosti, unutar 6 TPV dominantno su zastupljeni vodonosnici međuzrnske poroznosti i znatno manjim dijelom pukotinske poroznosti, a jedno TPV sadrži vodonosnik isključivo pukotinske do pukotinsko-kavernozne poroznosti. Većina TPV ima prekogranični karakter, tj. prostiru se u susjedne države: Sloveniju, Mađarsku, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. U krškom dijelu vodnog područja izdvojeno je 5 TPV prosječne veličine 1.194 km2, od čega se tri prostiru i u susjedne države, tj. imaju prekogranični karakter.

Na jadranskom vodnom području prostire se 13 grupiranih TPV. Svi vodonosnici su pukotinsko-kavernozne poroznosti. Većina TPV izdvojenih u Hrvatskoj prostire se i u susjedne države. To se odnosi na TPV na istarskom (Sjeverna Istra) i riječkom području, koja su dijelom u Sloveniji i TPV Krka, Cetina i Neretva, koja su dijelom u Bosni i Hercegovini. Prema jugu se udio prekograničnog dijela TPV povećava pa se na dubrovačkom području praktički samo izvorišne zone TPV Neretva nalaze u Hrvatskoj, a njegov najveći dio je u Bosni i Hercegovini, čime zaštita TPV poprima međunarodni karakter.

Zone sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem vode iz vodonosnika s međuzrnskom poroznosti su:

- zona ograničenja i nadzora – III. zona,

- zona strogog ograničenja i nadzora – II. zona i

- zona strogog režima zaštite i nadzora – I. zona.

Zone sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti su:

- zona ograničenja – IV. zona,



- zona strogog režima zaštite i nadzora– I. zona.

Zone sanitarne zaštite akumulacija i jezera su:



- zona strogog režima zaštite i nadzora – I. zona.

I zona i I.A. zona moraju biti ograđene.



26

7. Zaštićena područja

Prema Upisniku zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj nalazi se ukupno 408 područja u različitim kategorijama zaštite - strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma te spomenik parkovne arhitekture. Zaštićena područja danas obuhvaćaju 8,54% ukupne površine Republike Hrvatske, tj. 12,22% kopnenog područja i 1,94% teritorijalnog mora.

Zaštićenim područjima upravljaju javne ustanove koje obavljaju djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadziru provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravljaju te sudjeluju u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring).

Pojedini parkovi uvršteni su na popise međunarodno vrijednih područja - Nacionalni park Plitvička jezera nalazi na UNESCO-vom Popisu svjetske prirodne baštine; park prirode Velebit (koji uključuje Nacionalni parko Paklenica i Sjeverni Velebit) uvršten je na Popis rezervata biosfere u sklopu UNESCO-vog znanstvenog programa 'Čovjek i biosfera' – MAB; parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero na Popisu su močvarnih područja od međunarodnog značaja Konvencije o močvarama od međunarodnog značaja naročito kao staništa ptica močvarica (RAMSAR) a istovremeno su zbog bogatstva ptičjeg svijeta uvršteni i na Popis važnih ornitoloških područja Europe (IBA).

8. Šume

Prema Ustavu RH, šume i šumska zemljišta su jedno od prirodnih dobara koje su od interesa Republike Hrvatske. Nadalje, one su ključne za održavanje bioraznolikosti, regulaciju slivnih područja i klimatskih prilika, štite tlo od erozije te značajno utječu na kvalitetu zraka i voda. Neodrživi način korištenja šuma, u smislu neplanske i prekomjerne eksploatacije, kao i prekogranično onečišćenje zraka, nepovoljni klimatski uvjeti (dulja sušna razdoblja i poplave) te ljudske aktivnosti i požari nepovoljno utječu na zdravstveno stanje i vitalnost šuma.

U smjeru ublažavanja gore navedenih negativnih utjecaja na šume i šumarstvo, u okviru Strategije održivog razvitka Republike Hrvatske i Nacionalnog plana djelovanja za okoliš donesene su mjere za ostvarenje ciljeva u pogledu održivog gospodarenja šumama koje podržava prirodnost, biološku raznolikost i stabilnost šumskih ekosustava te su kao takve većinom ostvarene. Kako bi se takva politika upravljanja mogla podržati, uspostavljen je sustav praćenja podataka o kvaliteti šumskih ekosustava kroz suradnju stručnih institucija te kroz trajni monitoring u okviru UN-ove Konvencije o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima, odnosno kroz Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests), u kojem Hrvatska sudjeluje od 1987. godine.

Trenutno u RH ne postoji krovni dokument za šumarstvo poput Nacionalne strategije ili politike šumarstva. Prva ovakva strategija i politika šumarstva je bila donesena 2003. godine s razdobljem važenja 10 godina, međutim nakon toga nije se išlo u novu izradu. Šumarstvo je trenutno obrađeno Strategiji razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017. – 2020. ali samo kao mjesto izvora sirovine. Šumarstvo je također bitan dio i Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine.

Šume su prepoznate i kao vrlo bitan dio Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne

raznolikosti RH (NN 143/08) gdje je navedeno da je potrebno „Očuvati postojeću biološku raznolikost

šuma i osigurati održivo korištenje ovog biološkog resursa kroz ugrađivanje mjera zaštite biološke

raznolikosti te suradnju između sektora šumarstva i zaštite prirode.“



27

Ispod navedene Strategije i Akcijski planovi također, prepoznaju šume kao sastavni dio njih te

propisuju razne ciljeve radi njihovog očuvanja, poboljšanja i održivog korištenja.

- Strategija održivog razvitka RH (NN 30/09)

- Strategija prostornog uređenja RH

- Program prostornog uređenja Republike Hrvatske

- Strategija regionalnog razvoja RH do 2020. godine

- Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)

- Plan zaštite zraka, ozonskog sloja, klimatskih promjena i ublažavanja klimatskih promjena u RH

u razdoblju od 2013. do 2017. (NN 139/13)

- Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike

Hrvatske za razdoblje 2011.–2015.

Zakon o šumama kao temeljni zakon koji regulira tematiku šumarstva, detaljno propisuje postupanja prilikom gospodarenja šumama; planiranja u šumarstvu; zaštitnih šuma i šuma posebne namjene; korištenja šuma, šumskih zemljišta i šumskih proizvoda; zaštiti šuma; šumskoj infrastrukturi i šumarskih radova; imovinsko-pravnih odnosa; financiranja te nadzora.

Tako je primjerice pri korištenju šuma propisano da se smiju sjeći samo doznačena stabla i to doznačena od strane licenciranog izvođača šumarskih radova (a koji je svoju licencu dobio na osnovu zaposlenih ovlaštenih inženjera šumarstva pri HKIŠDT).

Također svaki transport drva je jedino moguć uz pomoć popratnice koju opet izdaje licencirani izvođač radova pri HKIŠDT.

Zahvati prosijecanja/širenja koridora trasa spadaju u kategoriju krčenja šuma, za koji se navodi da je za svako krčenje potrebno dobiti dozvolu Ministarstva (poljoprivrede) ili ured državne uprave u županiji, ovisno o razlogu krčenja. Također ukoliko se zemljište iskrči, ono mora biti u roku od dvije godine privedeno svojoj namjeri ili mora biti ponovno pošumljeno. Stoga je bitno dobro vremenski planirati radove prilikom izgradnje novih prometnica, da se trasa ne bi iskrčila prije vremena, a sama prometnica zbog određenih razloga ne bude izgrađena u roku od dvije godine. Tada bi trebalo pošumiti nazad iskrčenu površinu.

Prilikom izrada i donošenja prostornih planova, a u skladu s tim ucrtavanjem novih trasa, ovaj Zakon propisuje (čl.40.2.): „Prostornim planovima može se u šumi i na šumskom zemljištu planirati izgradnja građevina samo ako to iz tehničkih i ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume i šumskog zemljišta.“. Stoga prilikom planiranja budućih trasa treba izbjegavati u najvećoj mjeri šumske površine/šumsko zemljište.

Zakonom o šumama se također regulira mogućnost izdvajanja šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, ali samo ukoliko je prethodno ta površina uključena u građevinsko zemljište u prostornim planovima na koje je Ministarstvo poljoprivrede već dalo svoje mišljenje. Dok se šume u privatnom vlasništvu/posjedništvu „izdvajaju se iz šumskogospodarskog područja u postupku izvlaštenja sukladno posebnom propisu koji uređuje sustav izvlaštenja.“

Osnivanje prava građenja na području šuma i šumskom zemljištu u vlasništvu RH je regulirano čl. 53. gdje se dobivanjem lokacijske dozvole omogućeno stvaranje građevne čestice i osnivanje prava građenja, te da ugovor o tom osnivanju prava građenja potpisuje Ministar poljoprivrede.

Ministar poljoprivrede mora potpisati i ugovor o osnivanju prava služnosti na šumama i šumskom zemljištu RH, ali samo za ostale infrastrukturne objekte. Naime, prilikom izgradnje prometnica se zemljište mora prenamijeniti a ne može se osnovati pravo služnosti.

Pravilnik o uređivanju šuma (NN 79/2015) primjerice navodi (čl.8 st.6) da se „šume na osjetljivim staništima (nagibi veći od 50%, plitka skeletna tla, riječni otoci – ade i sl.), šume s velikom biološkom



28

raznolikošću, šume na javnom vodnom dobru, rijetke ili reprezentativne šumske zajednice te šume za zaštitu tla, prometnica i drugih objekata od erozije i poplava mogu se izlučiti u uređajne razrede zaštitnih šuma.“

Pri čemu se onda u ovim sastojinama ograničava gospodarenje, međutim Zakon o šumama dalje navodi čl.33. st7. „Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka o proglašenju šume privatnih šumoposjednika šumom posebne namjene podnositelj zahtjeva za proglašenje dužan je osigurati sredstva koja nadoknađuju ograničenje prava gospodarenja koje se privatnom šumoposjedniku ograničava.“. Ovime je omogućeno proglašenje nekih područja zaštitnim šumama čime se smanjuje mogućnost erozije, odrona ili poplave, ali podnositelj zahtjeva u tom slučaju mora računati da će morati nadoknaditi smanjenja prava vlasnicima.

Međutim, promatrajući iskustveno, svaka prevencija je jeftinija od sanacije stoga je bitno razmotriti i ovu mogućnost zaštite prometnice ili objekata uz prometnice.

Promatrajući općekorisne funkcije šume, postoji naknada koju svaki pravni subjekt treba uplaćivati u cilju poboljšanja ovih funkcija, međutim zadnjim izmjenama Zakona o šumama prvo je ova naknada umanjena te je kasnije ograničena samo na subjekte koji imaju preko 3 milijuna kuna prihoda godišnje. Ova naknada se uplaćuje u Fond općekorisnih šuma kojima se onda, između ostalog, financiraju i aktivnosti zaštite od požara, kao što su ulaganja u preventivnu zaštitu (primjerice direktno financiranje županijskih vatrogasnih zajednica, izgradnja i održavanje prosjeka te šumskih protupožarnih prometnica) te obnova zastarjele mehanizacije, stručni i znanstveni radovi iz područja šumarstva, izrada Programa gospodarenja za privatne šume. Također se sufinancira i izvođenje određenih uzgojnih radova u šumarstvu.

Naknada koju je potrebno platiti radi umanjenja općekorisnih funkcija šume (uz ostale naknade za zemljište) uslijed sječe/krčenja šuma za infrastrukturne i slične objekte regulira Pravilnik o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu (NN 72/2016) gdje se navodi da pravo na naknadu imaju Hrvatske šume i ostali pravni subjekti koje je osnovala RH, a koji gospodare šumskim područjem. Metodologija obračuna naknada vezanih za zemljište i stanje šume na njoj je obrađena u ovom Pravilniku, dok je metodologija obračuna OKFŠ bodova obrađena Pravilnikom o uređivanju šuma (NN 79/2015).

Međutim, prema Zakonu o cestama (NN 92/14) čl. 42 „kada se javne ceste grade, rekonstruiraju ili održavaju na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, ne plaća se naknada za zemljište“. Stoga u ovom slučaju naknada za zemljište (u koju je uključena i naknada za umanjenje općekorisnih funkcija šuma) se ne plaća Hrvatskim šumama ili ostalim pravnim subjektima kojima je osnivač RH.

Promatrajući šume kao element prostora i ekosustava, prije bilo kojeg zahvata koji može imati negativan utjecaj mora se poštivati propisana procedura vezana za izradu Prethodnih/Glavnih procjena utjecaja na okoliš, Studija utjecaja na okoliš ili Strateških studija utjecaja na okoliš sadržana u Zakonu o zaštiti prirode/Zakonu o zaštiti okoliša i relevantnim podzakonskim aktima.

9. Kultura

U dokumentu WB_croatia safeguards diagnostic review equ anal_5-10-11 (CROATIA SAFEGUARDS DIAGNOSTIC REVIEW:Equivalence Analysis, Draft: January 24, 2011) napravljena je usporedba Operativne politike Svjetske banke sa Hrvatskim zakonima i propisime te regulativom Europske unije.

S obzirom na fizičke kulturne resurse OP 4.00 zahtijeva da zajmoprimci pridodaju u očuvanju fizičkih kulturnih resursa i izbjegavaju njihovo uništenje ili štetu. Fizički kulturni resursi obuhvaćaju arheološka, paleontološka, povijesna i religijska područja, uključujući groblja, grobnice i jedinstvene prirodne vrijednosti. Procjena utjecaja na okoliš za projekt trebala bi identificirati sve potencijalno pogođene fizičke kulturne resurse i mjere za sprječavanje, smanjenje ili nadoknadu štetnih utjecaja te poboljšanje



29

pozitivnih utjecaja na fizičke kulturne resurse putem odabira i dizajna web mjesta. To bi moglo zahtijevati provođenje terenskog istraživanja pomoću odgovarajućih stručnjaka. Mjere ublažavanja mogu biti uključene u Plan upravljanja okolišem ili, u slučaju potencijalno značajnih utjecaja, u zasebnom planu upravljanja fizikalnim kulturnim resursima. U pogledu objavljivanja Plana upravljanja okolišem / upravljanja okolišem, politika prostornog kulturnog resursa uključuje odredbu o izostavljanju informacija o fizičkim kulturnim resursima, ukoliko bi to moglo ugroziti samu imovinu ili osobe koje su mu dale informacije. Plan upravljanja okolišem također treba uključiti postupke "slučajnog pronalaženja" kako bi pokrili i materijale koji se mogu otkriti tijekom provedbe projekta.

EUROPSKA UNIJA

Ugovor iz Europske unije (amandman iz 1997.) identificira poštivanje i promicanje kulture. Iako ne postoji direktiva ili posebni propisi koji se odnose na zaštitu fizičkih kulturnih resursa, postoje brojne međunarodne konvencije i sporazumi kojima je većina europskih zemalja potpisnica. To uključuje (ia) Međunarodnu povelju za očuvanje i obnovu spomenika i mjesta (ICOMOS 1964) i Konvenciju o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (UNESCO 1972.) i nekoliko konvencija Vijeća Europe (npr. Europska konvencija o zaštiti arheološke baštine (1992), Europska konvencija o zaštiti arheološke baštine (1992) i Europska konvencija o krajobrazu (2000.)). Za razliku od direktiva pravne stečevine, zemlje članice nisu obvezne prenijeti svoje zakonodavstvo kako bi odražavale te konvencije, ali kao članice Vijeća Europe nastoje donijeti svoje zakone u skladu s njihovim načelima.

HRVATSKI ZAKONI I PROPISI

Hrvatsko zakonodavstvo od 1999. uključuje suvremena obilježja kao što su široka definicija kulturne baštine i prepoznavanje gospodarskog i društvenog te kulturnog konteksta. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara iz 1999. godine (NN 69/99, 151/03; 157/03: Zakon o kulturnoj baštini) uključuje mnoge međunarodne konvencije24. Također je moderna u stavljanju kulturne baštine u ekonomski i socijalni (kao i kulturni) kontekst pomoću inkluzivne definicije kulturne baštine koja obuhvaća fizičke i neopipljive elemente, pokretne i nepokretne kulturne spomenike, zapise o tim sredstvima itd. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturne baštine iz 1999. godine ažuriran je i potpuno je u skladu s politikom Svjetske banke. Najnoviji zakon je Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara na snazi od 18.10.2018.godine (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18)

EKVIVALENTNOST S POLITIKAMA SVJETSKE BANKE

Hrvatski zakoni mogu se prihvatiti kao potpuno jednaki ciljevima i operativnim načelima OP 4.00.

10. Buka

Prema odredbama članka 7. stavka 2. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16) vlasnici, upravitelji i/ili koncesionari glavnih cesta dužni su izraditi strateške karte buke i akcijske planove u rokovima propisanim navedenim Zakonom u pravilnik petogodišnjim ciklusima. U smislu navedenog Zakona definiran je pojam „glavne ceste“ kao javna cesta s više od 3.000.000 prolaza vozila godišnje.

Karte buke i konfliktne karte buke izrađuju su u skladu s odredbama i metodologijom propisanim sljedećim propisima i normama:

- Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16)

- Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova, te o načinu izračuna

dopuštenih indikatora buke (NN 75/09 i 60/16)



30

- Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

- Smjernice 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25/06/2002 koje se odnose na

utvrđivanje i upravljanje bukom okoliša – izjava Komisije u odboru za mirenje o Direktivi o

procjeni i upravljanju bukom okoliša (SL 189, 18.07.2002.)

- Preporuke Europske komisije 2003/613/EC od 05/08/2003 u vezi smjernica za revidirane

privremene računalne metode za buku industrijskih pogona i postrojenja, zračnog prometa,

cestovnog prometa i pružnog prometa i s njima povezanim podacima o emisiji buke

- Smjernice Europske agencije za okoliš i Radne skupine Opće uprave za okoliš Europske komisije

o ocjeni izloženosti buke „Predstavljanje informacija o kartama buke javnosti“, ožujak 2008.

- Smjernica Europske komisije (EU) 2015/996 od 19/05/2015 o uspostavi zajedničkih metoda

ocjene buke u skladu sa Smjernicom 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

Informacijski sustav strateških karata buke i akcijskih planova nalazi se na web stranici http://buka.azo.hr/.

Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13) i Uredbi o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08) jedan od osnovnih zadataka i ciljeva Hrvatske agencije za okoliš i prirodu je uspostava razvijanje, koordiniranje i održavanje Informacijskog sustava zaštite okoliša.

Strateške karte buke (SKB) i akcijski planovi (AP) sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16) sastavni su dio Informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske (ISZO RH).

Strateške karte buke (SKB) čine stručnu podlogu za izradu prostornih planova te su koristan instrument upravljanja bukom okoliša, omogućavaju izradu akcijskih planova, učinkovitije prostorno planiranje, planiranje zaštite postojećih prostora od izvora buke te provedbu akustičkog planiranja, kao i ocjenjivanja izloženosti stanovništva prekomjernim razinama buke.

Strateške karte buke (SKB) usklađuju se trajno s izmjenama u prostoru, a obvezno se obnavljaju odnosno izrađuju svakih pet godina.

Evidenciju izrađenih strateških karata buke (SKB) i akcijskih planova (AP) kao i njihovo prikupljanje vodi Ministarstvo zdravstva (MIZ).

Izloženost buci glavnih cesti unutar Republike Hrvatske na dijelu izvan gradskog područja prema obuhvaćenom području - Lden prikazana je na Slici 1.10-1.

Slika 1.10-1. Izloženost buci prema obuhvaćenom području – izvan naselja (Izvor: http://buka.azo.hr/)



31

Izloženost buci glavnih cesti unutar Republike Hrvatske na dijelu izvan gradskog područja prema postotku broja stanovnika po dobnim skupinama za - Lden prikazana je na Slici 1.10-2.

Slika 1.10-2. Izloženost buci prema postotku broja stanovnika po dobnim skupinama (Izvor: http://buka.azo.hr/) Većina ljudi je izložena nižim razinama buke, kao u slučaju izloženosti buke cestovnog prometa unutar urbanih područja (Slika 1.10-3). Distribucija ljudi izloženih različitim razinama buke je malo drugačija kada se razmatraju sve glavne ceste iznad 3 milijuna vozila, a ne samo podskup glavnih cesta s više od 6 milijuna vozila. Na razini države može se primijetiti da se ukupni porast broja ljudi izloženih višim razinama buke (ljudi izloženih 65-69 dB i 70-74 dB Lden-a), a istovremeno se smanjuje broj osoba izloženih vrijednostima iznad 75 dB u nekim zemljama. (Preuzeto iz Noise in Europe 2014, EEA Report No 10/2014, European Environmental Agency).



32

Slika 1.10-3. Podjela stanovništva po izloženosti bukom glavnih cestama koja broje više od 3 milijuna vozila godišnje izvan naselja, Lden (2012) (Izvor: https://www.eea.europa.eu/publications/noise-in-europe-2014)

11. Usporedba društava

11.1. Struktura Društava

Duljine cesta i autocesta u nadležnosti promatranih Društava na broj djelatnika:

- Ukupna duljina državnih autocesta u nadležnosti Hrvatskih autocesta iznosi 925,8 km, a

zaposlenih djelatnika imaju sveukupno 2935, što daje 3,17 radnik/km.

- Ukupna duljina državnih cesta u nadležnosti Hrvatskih cesta iznosi 7151,62 km, a zaposlenih

djelatnika imaju sveukupno 461, što daje 0,065 radnik/km.

- Ukupna duljina državnih autocesta u nadležnosti Autoceste Rijeka- Zagreb iznosi 187 km, a

zaposlenih djelatnika imaju sveukupno 39, što daje 0,21 radnik/km.

Direktiva o preustroju (2006/54 / EZ) o jednakim mogućnostima i jednakom tretmanu žena i muškaraca u zapošljavanju i zanimanju zahtijeva provedbu zabrane izravne i neizravne diskriminacije spolova, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja u plaćama, (pristupu) zapošljavanju iu programima profesionalne socijalne sigurnosti.

U listopadu 2017. žene su činile samo četvrtinu (25,3%) članova uprave u najvećem javno navedene tvrtke registrirane u državama članicama EU, prema Europskom institutu za Ravnopravnost spolova.

S 43,4%, Francuska je bila jedina država članica u kojoj je bilo iznad 40% žena na razini odbora, što je postignuto nakon uvođenja zakonodavne kvote u 2011. godini, od kojih će tvrtke trebati ispuniti 40%



33

cilja do siječnja 2017. godine najmanje 25% žena na pločama (Belgija, Danska, Finska, Njemačka, Italija, Latvija Nizozemska, Švedska i Velika Britanija).

Napredak je postignut u samo nekoliko država članica, prvenstveno kao posljedica zakonodavnih ili drugih oblika pozitivnih mjera za promicanje ravnoteže spolova. U polovici država članica (14), ljudi još uvijek više od žena u zajednicama velikih tvrtki za najmanje 4 do 1 (tj. manje od 20% žena), dok su na Malti i Estoniji žene manje od 10% članova odbora (slika 1.11-1). (Preuzeto iz: European Commission - Fact Sheet STATEMENT/18/1601 Brussels, 6th of March 2018)

Slika 1.11-1. Zastupljenost žena i muškaraca na odborima najvećih tvrtki uvrštene u EU (10.mj. 2017.) Source: European Institute for Gender Equality, Gender Statistics Database

Spolna raspodjela je slijedeća:

- Hrvatske autoceste imaju od 2935 djelatnika je 2330, muškaraca i 605 žena.

- Hrvatske ceste imaju od 461 djelatnika, 269 muškaraca i 192 žena.

- Autocesta Rijeka- Zagreb imaju od 39 djelatnika, 17 muškaraca i 22 žena.



34

Slika 1.11-2. Zastupljenost žena i muškaraca u sva tri Društva (01.09.2018.)

Podjela po određenim radnim mjestima za Društva:

Tablica 1.11-1. Broj muških i ženskih djelatnika po sektorima Droštva


Hrvatske ceste d.o.o. Autocesta Rijeka -

Zagreb d.d.

Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene

DIREKTOR 4 1 4 1 1 1

GLAVNI INŽENJER 44 5 40 9 4 1

REFERENT 149 14 13 4 1 0

SAMOSTALNI REFERENT 85 65 11 11 0 0

SURADNIK 28 37 0 4 0 0

ŠEF ODJELA 22 12 18 10 3 3

VIŠI SAMOSTALNI REFERENT 24 44 10 30 0 0

VIŠI SURADNIK 97 73 26 83 2 11

VODITELJ GRUPE 173 27 3 2 0 2

INŽENJER 0 0 0 0 2 2



35

Slika 1.11-3. Postotak zastupljenosti žena i muškaraca po određenim radnim mjestima Društava

Hrvatske ceste i Autocesta Rijeka – zagreb imaju povoljan omjer muških i ženskih djelatnika dok Hrvatske autoceste imaju mali postotak ženskih djelatnika od cca 26%.



36

11.2. Nabava i ugovaranje

Društva - operateri cestovne infrastrukture kojima se bavi MARS projekt su javna poduzeća te su stoga obveznici javne nabave u procesu pribavljanja svih vrsta usluga pa tako i usluga iz područja zaštite okoliša. Sagledavanje utjecaja na okoliš izgradnje i održavanja prometne infrastrukture počinje već u najranijoj fazi, tijekom izrade strateških dokumenata prometnog razvoja, što se i uvažava u formi provođenja strateških procjena utjecaja na okoliš planova i programa prometnog razvoja. Izrada strateških razvojnih dokumenata i provođenje pripadnih strateških procjena utjecaja na okoliš u pravilu nije u domeni Društava - operatera cestovne infrastrukture nego prije svega Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (u dijelu koji se tiče razvoja prometnih sustava) a također i tijela koja su nositelji izrade prostornih planova, prije svega županija (u dijelu koji se tiče cjelovitog prostornog razvoja).

U okviru projektnih ciklusa realizacije konkretnih projekata u cestogradnji, što spada u djelokrug djelovanja operatera cestovne infrastrukture, potreba za uslugama iz područja zaštite okoliša i prirode objektivno postoji već od najranijih faza realizacije (studije trase, prostorno-prometno-građevinske studije i slično) ali se u dosadašnjoj praksi usluge iz područja zaštite okoliša iskazuju kao sastavni dio projektnih zadataka tek od faze procjene utjecaja na okoliš, koja prethodi postupku ishođenja lokacijske dozvole. Pri tomu se u smislu utjecaja na okoliš mogu razlikovati 3 osnovne faze projektnih ciklusa:

1. Faza izrade projektne dokumentacije i ishođenja dozvola

2. Faza realizacije projekata izgradnje ili investicijskog održavanja objekata cestovne infrastrukture

3. Faza korištenja i redovnog održavanja objekata cestovne infrastrukture

Svaka od ovih faza ima svoje specifičnosti u smislu provođenja postupaka javne nabave pa su u nastavku ukratko opisani karakteristični aspekti pojedinih faza.

FAZA IZRADE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE I ISHOĐENJA DOZVOLA

Ovo je u pravilu najdugotrajnija faza projektnog ciklusa kod izgradnje cestovnih građevina na novim trasama. Osim ugovaranja izrade same projektne dokumentacije i pripadnih terenskih aktivnosti (geodezija, geotehnika), u ovoj fazi se ugovara i izrada studija i elaborata zaštite okoliša i prirode te se pojavljuje najveći broj vanjskih dionika, od prostornih planera čija je potvrda o usklađenosti zahvata s prostornim planovima zakonski preduvjet za pokretanje postupka procjene utjecaja na okoliš, preko svih drugih tijela uključenih po službenoj dužnosti i stanovništva na koje će novi zahvat imati direktni ili indirektni utjecaj pa do udruga, interesnih skupina i ostale javnosti na koje realizacija zahvata nema direktni utjecaj ali se mogu pojaviti u svakoj fazi realizacije projekata.

Iako su u novije vrijeme vidljive polagane promjene percepcije problematike zaštite okoliša u projektnim ciklusima, općenito se može konstatirati da je u očima donositelja odluka u cestarskom sektoru problematika zaštite okoliša i prirode i dalje „ružno pače“, koje predstavlja samo smetnju u razvoju projekata a razliku između okolišnih ovlaštenika i aktivističkih udruga raspoznaju uglavnom samo oni čiji su se projekti ozbiljno „nasukali“ na okolišnoj problematici. Ovakav stav rezultira i odgovarajućim formulacijama u natječajnim dokumentacijama, u kojima su česte formulacije tipa: „Izvršitelj je obavezan i izvršiti i sve druge radnje i istraživanja koje se mogu pojaviti tijekom izvršenja ugovora….“ Ovakve formulacije u slučaju projekata u osjetljivim područjima (Natura područja, područja velike mogućnosti nailaska na arheološke nalaze i slično) tjeraju okolišne ovlaštenike u fazi nuđenja u zonu rizika koji daleko izlaze iz zone uobičajenih poslovnih rizika jer zahtjevi pojedinih dionika, prvenstveno Hrvatske agencije za okoliš i prirodu u takvim slučajevima mogu uzrokovati dodatne troškove istraživanja koji višestruko premašuju vrijednost osnovnog ugovora za uobičajeni „paket“ idejnog rješenja s procjenom utjecaja na okoliš, uz neminovno produljenje roka izrade dokumentacije.



37

Također, natječajne dokumentacije ponekad prejudiciraju ishod postupka procjene utjecaja na okoliš pa se koristi formulacija „…do ishođenja pozitivnog rješenja o prihvatljivosti utjecaja zahvata na okoliš…“, što predstavlja protuzakonito traženje.

FAZA REALIZACIJE PROJEKATA IZGRADNJE

I ova faza ima svoje specifičnosti kad je u pitanju nabava i ugovaranje radova, općenito te posebno iz perspektive zaštite okoliša. Činjenica je da je u ovoj fazi uključeno manje dionika i svi su u pravilu fokusirani na tehnička i financijska pitanja a okolišne teme su sporedne te se odgovornost za problematiku zaštite okoliša u pravilu generalno prebacuje na Izvođača ili službu nadzora. S obzirom na relativno dobro funkcioniranje inspekcijskih službi svih vrsta, ovakav pristup najčešće zadovoljava potrebe kad su u pitanju zahvati manjih razmjera ili u manje osjetljivim područjima ali problemi mogu nastati u osjetljivim područjima ili u slučaju kad je projekt iz bilo kojeg razloga pod povećalom javnosti i/ili aktivističkih udruga. U tom slučaju rutinski pristup vjerojatno neće biti dovoljan, što je potrebno na odgovarajući način sagledati kroz natječajnu i ugovornu dokumentaciju. Kad su u pitanju projekti cestogradnje, poseban problem predstavlja problematika postupanja s viškom materijala iz iskopa, neovisno o tomu da li se radi o upotrebljivoj mineralnoj sirovini ili neupotrebljivom materijalu iz iskopa. Odgovornost za postupanje s ovim materijalom Društva – operateri u pravilu prebacuju na Izvođače, što otvara brojne mogućnosti za nepravilna postupanja znajući da je ova problematika na razini RH samo teoretski riješena. Tada su Izvođači radova prisiljeni snalaziti se kako znaju i umiju, često na račun šteta u okolišu odlaganjem materijala na lokacijama na kojima utjecaj na okoliš nije sagledan.

FAZA KORIŠTENJA I REDOVNOG ODRŽAVANJA OBJEKATA CESTOVNE INFRASTRUKTURE

Nakon puštanja u promet Društva – operateri cestovne infrastrukture u obvezi su provoditi program praćenja stanja okoliša i prirode koji im je propisan Rješenjem o prihvatljivosti utjecaja zahvata na okoliš, što povremeno provjeravaju inspekcijske službe. Iako su ovi programi ponekad načelni i zahtijevaju dodatno definiranje detalja praćenja, oni ipak predstavljaju dobru osnovu za ugovaranje usluga monitoringa. I ova faza ima svoje specifičnosti koje treba uvažavati priliko oglašavanja i ugovaranja usluga monitoringa. Na prvom mjestu potrebno je osigurati da ove poslove obavljaju stručne osobe i/ili institucije, s obzirom da se na tržište usluga monitoringa pokušavaju ugurati dionici koji nemaju ni stručna znanja ni ovlaštenja ni zakonsku odgovornost za rezultate svog rada u smislu posebnih propisa. Stoga je bitno da Društva prilikom ugovaranja ovakvih usluga propisu uvjete koji garantiraju stručno i kvalitetno obavljanje usluga monitoringa. Rezultate aktivnosti monitoringa Društva dostavljaju HAOP-u ali ono što u pravilu izostaje je periodička sustavna analiza rezultata, na osnovi koje je moguće predložiti modifikaciju, proširenje pa i redukciju programa monitoringa. Stoga je bitno da Društva ugovaraju i ovu uslugu, što u pravilu trebaju učiniti samoinicijativno, neovisno o tomu da li će je obavljati pravna osoba koji i provodi sami monitoring ili netko tko će biti angažiran samo za taj zadatak.

U nastavku je nekoliko kratkih analiza natječajnih dokumentacija Društava – operatera s komentarima.


Hrvatske autoceste d.o.o. dostavile su primjere sklopljenih ugovora za radove i usluge koje je sklopila s više različitih izvršitelja. Isti su pregledani te je u jednom od ugovora uočena formulacija koja za Izvršitelja predstavlja neopravdani rizik. Predmet ugovora je: „OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOSKU MREZU ZA MOST SAVA NA AUTOCESTI A5: GRANICA R.MABARSKE - BELI MANASTIR - OSIJEK - GRANICA BIH KORIDOR, DIONICA: SREDANC1 - GRANICA BIH“ sklopljen sa INSTITUTOM ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ ODRŽIVIH EKOSUSTAVA, Jagodno.

U predmetnom ugovoru o pružanju navedene usluge, na stranici 11., Dodatak A-1, Napomena: navedeno je da u slučaju da nadležno tijelo tijekom postupka utvrdi da bi predmetni zahvati tijekom provedbe mogao značajno utjecati na okoliš i /ili zdravlje ljudi druge države, o tome će obavijestiti nadležne službe za zaštitu okoliša, a sve u skladu s Zakonom o potvrđivanju Konvencije o procjeni



38

utjecaja na okoliš preko državnih granica (NN - Međunarodni ugovori br.6/96). U tome je slučaju u predmetne usluge potrebno uključiti pripremu podloga i za tu proceduru, te obavljanje svih poslova sukladno proceduri, zakonskoj regulativi i zahtjevima nadležnog Ministarstva. Ova odredba koja se nalazi i u samoj natječajnoj dokumentaciji stavlja bilo kojeg ponuditelja u nepovoljan položaj i predstavlja rizik izvan kategorije poslovnog rizika za samog ponuditelja/izvršitelja jer u trenutku davanja ponude ne može znati da li će imati dodatni napor i trošak za izvršenje predmetne usluge a koji bi, s obzirom da se odvija i na teritoriju strane države, mogao biti značajan u odnosu na ugovorenu vrijednost osnovnog predmeta nabave.

Uvidom u službene objave Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave uočeno je da je od 2004. godine do danas 468 postupaka bilo predmet žalbenog postupka. Od toga je 279 predmeta riješeno u korist Hrvatskih autocesta d.o.o., dok je 189 predmeta riješeno u korist Žalitelja.

Hrvatske ceste d.o.o.

Poduzeće Hrvatske ceste d.o.o. dostavilo je primjere sklopljenih ugovora za radove i usluge koji su sklopljeni sa više različitih izvršitelja. Isti su pregledani te su uočene neke manje nepravilnosti. Ugovori koji su sklopljeni prema FIDIC-u ne sadržavaju odredbe koje se tiču zaštite okoliša. Iste je u budućnosti potrebno uvrstiti.

Uvidom u službene objave Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave uočeno je da je od 2004. godine do danas 412 postupaka bilo predmet žalbenog postupka. Od toga je 221 predmet riješen u korist Hrvatskih cesta d.o.o., dok je 191 predmet riješen u korist Žalitelja.

Autocesta Rijeka - Zagreb d.d.

Autocesta Rijeka Zagreb dostavila je primjere sklopljenih ugovora za radove i usluge koje je sklopila sa više različitih izvršitelja. Isti su pregledani te su uočene neke manje nepravilnosti, primjerice za ugovor: „Rekonstrukcija prilaza naplatnoj postaji Lučko iz smjera Karlovca na autocesti Rijeka - Zagreb (od km 4+557,00 do km 0+000,00) koji je izrađen prema Fidic-u podčlankom 4.18 „Zaštita okoliša“ rizik veći za Izvođača. Kasnije su iste odredbe ugovora promijenjene te je rizik podijeljen što je primjer dobre prakse.

Nadalje, ARZ je s HAC-ONC-om potpisao ugovor o pružanju usluga redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine u kojem je člankom 25. istog ugovora propisano da HAC-ONC treba provoditi Program zaštite divljači za autocestu Rijeka – Zagreb. Naime HAC-ONC nije registriran za poslove lovstva te je nejasno iz ugovora na koji način je regulirano provođenje Programa. Pretpostavka je da HAC-ONC isti provodi u suradnji sa ovlaštenom osobom za provođenje predmetnog programa. Također, postojanje i provođenje Programa zaštite divljači je primjer dobre prakse.

Postupci javne nabave provođeni su sukladno važećem Zakonu o javnoj nabavi u vrijeme provođenja postupka. Naručitelj je postupao sukladno zakonskim propisima i prema naputcima (Rješenjima) Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

Uvidom u službene objave Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave uočeno je da je od 2004. godine 108 postupaka javne nabave bilo predmet žalbenog postupka. Od toga je 50 predmeta riješeno u korist Naručitelja – Autocesta Rijeka Zagreb, dok je 58 postupaka riješeno u korist Žalitelja.

PRIJEDLOZI ZA POBOLJŠANJE:

Sagledavajući problematiku nabave i ugovaranja usluga iz područja zaštite okoliša i prirode te pregledom dostupnih podataka iz prethodno opisanih primjera pojedinih Društava - operatera vidljivo je da pravne služba i službe javne nabave dobro funkcioniraju ali sigurno postoji prostor za poboljšanje i promjenu praksi navedenih službi uključivanjem više stručnjaka sa velikim iskustvom u javnoj nabavi kako bi se smanjila mogućnost izjavljivanja žalbi koje u konačnici za rezultat imaju odugovlačenje postupka a samim time i produljenje izvođenja predmetnih ugovora. Također, pri izradi natječajnih dokumentacija i ugovora potrebno je u većoj mjeri uvažavati realnost odvijanja projekata te principe i



39

duh FIDIC-a (neovisno o tomu da li je sami ugovor u FIDIC formatu ili nije), koji nastoji rizike realizacije projekta ravnomjerno rasporediti na Naručitelja i Izvođača a sve u svrhu uspješne realizacije projekta. U nekim natječajima vidljiv je razvoj u tom smjeru ali zasada je to iznimka a ne pravilo u praksi Društava – operatera cestovne infrastrukture. Većim uvažavanjem principa FIDIC-a bi se također umanjili rizici kasnijih sporova i arbitraža.

11.3. ISO standardizacija

OHSAS 18001:2007 Projektiranje, izgradnja autocesta, upravljanje prometom, naplata cestarine, održavanje autocesta i upravljanje ekonomskim i financijskim poslovima i upravljanje korištenjem cestovnog zemljišta.

ISO 14001:2004 Projektiranje, izgradnja autocesta, upravljanje prometom, naplata cestarine, održavanje autocesta i upravljanje ekonomskim i financijskim poslovima i upravljanje korištenjem cestovnog zemljišta.

ISO 9001:2008 Projektiranje, izgradnja autocesta, upravljanje prometom, naplata cestarine, održavanje autocesta i upravljanje ekonomskim i financijskim poslovima i upravljanje korištenjem cestovnog zemljišta.

ISO 27001. Uspostava sustava upravljanja informacijskom sigurnošću

ISO 45001:2018 zamjenjuje BS OHSAS 18001:2007.

12.03.2018. je objavljena nova ISO norma za sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu ISO 45001:2018.


- u skladu s normama ISO 9001, ISO 14001 i OHSAS 18001.

- U periodu od 2006 g. do danas sukcesivno se provodila edukacija radnika višeg, srednjeg i

operativnog rukovodstva kao i edukacija Uprave i šefova ustrojstvenih jedinica prema

međunarodnim normama ISO 9001, ISO 14001, ISO 27001 i OHSAS 18001.

- recertifikacija Certifikacija sustava upravljanja obavila se u vremenu 23/04/2018 - 04/05/2018


- ne posjeduju certifikate vezane za uspostavu certificiranih sustava upravljanja okolišem (EMS)

(npr. ISO 14001).

- ne posjeduju certifikate vezane za uspostavu certificiranih sustava zaštite zdravlja i sigurnosti

(npr. OHSAS).


- primjenjuje jedinstveni sustav upravljanja kvalitetom, okolišem i zaštitom zdravlja i sigurnošću

na radu prema normama ISO 9001:2008, ISO 14001:2004 te specifikaciji OHSAS 18001:2007.

- U tijeku je reizdavanje certifikata za integrirani sustav upravljanja, što uključuje i upravljanje

okolišem prema zahtjevima norme ISO 14001:2015.



40

11.4. Studije slučaja

Proces postizanja usklađenosti infrastrukturne intervencije s okolišnim zahtjevima prikazan je sa idućim Studijama slučaja (24.10.1996. je imenovana Stalna komisija za ocjenu studije od strane Vlade RH za sva tri projekta.)

Studije slučaja kod upravljanja zaštitom okoliša kod projekata koji zahtijevaju procjenu utjecaja na

okoliš.


Studija slučaja: Zahvat "most Sava" na autocesti A5 granica Republike Mađarske - Beli Manastir - Osijek - granica Republike BiH (Koridor Vc), dionica: Sredanci - granica s Republikom BiH

11.9.2003.godine održala se 1. sjednica, a terenski uvid predmetnog zahvata je bio nakon 40 dana Javni uvid proveo za 3 dana. Nakon 53 dana održala se 2. sjednica te 51 dan nakon dobiveno je Rješenje o prihvatljivosti utjecaja na okoliš. Proces je sveukupno trajao 147 dana.


Dodana je još jedna Studija slučaja van ESCR-s BC Virovitica - Suhopolja

11.4.2006.godine održala se 1. sjednica istovremeno s terenskim uvidom predmetnog zahvata, nakon 44 dana proveo se javni uvid. Za 103 dana održala se 2. sjednica te 10 dana nakon dobiveno je Rješenje o prihvatljivosti utjecaja na okoliš. Proces je sveukupno trajao 157 dana.


Studija slučaja: izgradnja IIb faze dionice Kikovica - Oštrovica autoceste Rijeka – Zagreb

27.5.2004.godine održala se 1. sjednica. Ocjena je bila pozitivna 27.5.2004. uz zaključak Stalne komisije Vlade RH da nije potreban javni uvid. 12 dana nakon 1. sjednice dobiveno je Rješenje o prihvatljivosti utjecaja na okoliš. Proces je sveukupno trajao 12 dana obzirom da se nije radilo o novoj infrastrukturi već o izgradnji drugog (južnog) kolnika na dionici: Kikovica – Oštrovica.

Slika 1.11-4. Prikaz vremenskog tijeka procesa Procjene utjecaja na okoliš za date Studije slučaja



41

Studije slučaja kod upravljanja zaštitom okoliša kod projekata koji ne zahtijevaju procjenu utjecaja na

okoliš:


"Ulaz u Ploče" - Rekonstrukcija brze ceste i izgradnja spojne ceste za luku i grad Ploče.


Rekonstrukcija i dogradnja državnih cesta na relaciji Veli Vrh – Pula – Zračna luka Pula u Istarskoj županiji


Rekonstrukcija i izgradnja naplatne postaje Demerje – slučaj kad se ne radi ni o studiji o utjecaju na okoliš ni o elaboratu zaštite okoliša

Studije slučaja pomoću odabranih reprezentativnih investicija u kojima se razradio postupak postizanja

socijalne usklađenosti projekata, izrađena su dva tipična primjera predmeta:


1. slučaj: Vezano za izvlaštenje u Odjelu za pravne poslove vodi se 207 parničnih postupaka (od navedenog broja 3 postupka su "naslijeđena" od HUC-a. Parnični postupci proizašli nakon postupaka izvlaštenja koji su se vodili po odredbama "starog zakona", u kojima je HAC stranka u postupku.

2. slučaj: Prikazana je tužba protiv HAC-a zbog izgradnje autoceste na nekretninama tuženika bez prethodne isplate naknade za izvlaštenje i tužba jer je prilikom gradnje autoceste zauzeta veća površina zemljišta od površine navedene u rješenju o izvlaštenju


1. slučaj: Tužba da tužitelji izgradnjom ceste trpe znatnu neimovinsku štetu.

2. slučaj: Tužba jer je prilikom gradnje ceste zauzeta veća površina zemljišta od površine navedene u rješenju o izvlaštenju.


1. slučaj: Dopuna dionice Oštrovica-Kikovica na pun profil autoceste, izvlaštenje je obavljeno prilikom izgradnje poluautoceste 1980-1984 u razdoblju kada ARZ d.d. nije postojao i izvlašteno zemljište je stečeno koncesijskim ugovorom, ali nije predana relevantna dokumentacija.

2. slučaj: Rekonstrukcija prilaza naplatnoj postaji Lučko iz smjera Karlovca, izvlaštenje je obavljano od 2009 do 2017 godine, najveći dio izvlaštenje je završen do 2011 godine a 4 predmeta u kojima se rješavalo pitanje vlasništva kao prethodno pitanje (neprovedene kupoprodaje i nasljeđivanja) i jedan predmet za vlasnika koji je bio nedostupan i nakon obavljene potrage i za kojeg je na kraju imenovan zakonski zastupnik

11.5. SUO/EZO Rješenja

Pregled dobivenih PUO i OPUO rješenja od strane MZOIE:

Hrvatske autoceste ishodile su 19 PUO Rješenja, Hrvatske ceste 118 , a ARZ 3 u razdoblju od 2000. godine do danas.

Kod Autoceste Rijeke- Zagreb nije bilo toliko aktivnosti u mjerodavnom razdoblju pa navedeno datira i iz razdoblja prije 2000. godine:



42

- 12.mj.1990. Dionica 3: Oštrovica-Vrata L=12,44 km II.B Faza

- 1.mj.1991.Dionica 4: Vrata-Delnice L=8,93 km II.B Faza

- 1.mj.1991. Dionica 5: Delnice-Kupjak L=7,93 km II.B Faza

- 9.mj.1992. Dio dionice 6: Kupjak-Vrbovsko L=7,59 km II.B Faza

- 4.mj.2004. Dionica 2: Kikovica-Oštrovica L=7,37 km II.B Faza

- 5.mj. 2008. Izmještanje državne ceste D6 Netretić – Lišnica (D3), Dio 2 Čvor Novigrad – Lišnica

(D3)

- 7.mj.2015. Masterplan za ekološku mrežu

Slika 1.11-5. Prikaz dobivenih PUO rješenja po Društvima u razdoblju od 2000. do danas

Pregled dobivenih OPUO rješenja od strane MZOIE:

- OPUO Rješenja u razdoblju od 2014. do 2018. godine, HAC je ishodio 4, HC 58, a kod ARZ nije

bilo aktivnosti u vezi Elaborata zaštite okoliša



43

Slika 1.11-6. Prikaz dobivenih OPUO rješenja po Društvima u razdoblju od 2014. do danas

11.6. Ishođenje dozvola

Izrađena je analiza vremenskog tijeka projektnog procesa dobivanja lokacijskih, građevinskih i

uporabnih dozvola na primjerima Studija slučaja kod upravljanja zaštitom okoliša kod projekata koji

zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš.


Zahvat "most Sava" na autocesti A5 granica Republike Mađarske - Beli Manastir - Osijek - granica Republike BiH (Koridor Vc), dionica: Sredanci - granica s Republikom BiH

Lokacijska dozvola dobivena je 3 godine i 5 mjeseca nakon dobivanja Rješenja o procjeni utjecaja na okoliš te nakon 2 godine i 9 mjeseci bila je izmjena i dopuna lokacijske dozvole.

2 godine i 1 mjesec nakon dobivena je Građevinska dozvola, II. izmjena i dopuna lokacijske dozvole nastupila je za 1 godine i 10 mjeseci,

Nakon 1 godine i 6 mjeseci dobiveno je novo Rješenje o procjeni utjecaja na okoliš, nakon mjesec dana uslijedila je III. izmjena i dopuna lokacijske dozvole te za 7 mjeseci Izmjena i dopuna građevinske dozvole.


Dodana je još jedna Studija slučaja van ESCR-s jer je najpregledija u vidu dozvola - BC Virovitica - Suhopoljea PUO

Lokacijska dozvola je dobivena 6 mjeseci nakon Rješenja o procjeni utjecaja na okoliš, nakon 2 godine i 1 mjesec je dobivena građevinska dozvola te za 2 godine i 1 mjesec došlo je do produljenja važenja građevinske dozvole.

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

BR

OJ

OP

UO

RJE

ŠEN

JA

Hrvatske autoceste d.o.o. Hrvatske ceste d.o.o. Autocesta Rijeka - Zagreb d.d.



44

Nakon 4 godine i 10 mjeseci bila je Izmjena i dopuna građevinske dozvole te za godinu dana je II. Izmjena i dopuna građevinske dozvole.


Studija slučaja: izgradnja IIb faze dionice Kikovica - Oštrovica autoceste Rijeka – Zagreb PUO

Lokacijska dozvola je dobivena 3mjeseca nakon Rješenja o procjeni utjecaja na okoliš,

Za 1 godinu i 5 mjeseci dobivena je građevinska dozvola, a njena izmjena i nadopuna uslijedila je za 1 godinu i 8 mjeseci.

Uporabna dozvola je dobivena 9 mjeseci nakon.

Vremensko dobivanje dozvola prikazuje Slika 1.11-7.

Slika 1.11-7. Prikaz vremenskog dobivanja dozvola navedenih Studija slučaja u razdoblju od 2004. do 2017.

11.7. Monitoring


- Izvještajima je obuhvaćen: Monitoring voda; Monitoring buke, Monitoring propusnosti

autoceste za životinje

- Monitoring zaštićenih životinjskih vrsta na području Dravskih ritova u periodu od 23.01.2009.

do 23.01.2010. godine

- Monitoring voda, zraka, buke, propusnosti autoceste za životinje, šumskih ekosustava, tla i

ihtiofaune u periodu od 06.09.2009. do 6. mjeseca 2010. godine

- Monitoring šumskih ekosustava u periodu od 01.03.2012. do 01.03.2013. godine



45

- Monitoring propusnosti autoceste za životinje u periodu od 05.03.2013. do 05.03.2014. godine

- Grupa III - Monitoring buke u periodu od 15.03.2013 do 15.03.2014. godine, pri čemu su

obavljena 2 ciklusa mjerenja razine buke na 16 lokacija

- Grupa I - Monitoring voda u periodu od 17.09.2013. do 10.04.2014. godine

- Grupa I - Monitoring voda u periodu od 17.09.2014. do 17.09.2015. godine

- Grupa III - Monitoring propusnosti autoceste za životinje u periodu od 16.09.2014. do

16.09.2015. godine

- Grupa II - Usluga monitoringa buke u periodu od 31.12.2014. do 31.12.2015. godine

- Praćenje učestalosti prolaza divljih životinja ispod vijadukta Rašćane u periodu od 17.11.2014.

do 17.09.2015. godine

- Monitoring propusnosti autoceste za životinje - Grupa III u periodu od 17.08.2015. do

17.08.2016. godine

- Monitoring voda – grupa I u periodu od 01.10.2015. do 01.10.2016. godine

- Usluga monitoringa, grupa II - Monitoring buke u periodu od 06.11.2015. do 16.11.2016.

godine

- Monitoring propusnosti autoceste za životinje - Grupa II u periodu od 01.10.2016. do

01.10.2017. godine


- Monitoring propusnosti AC za životinje - Grupa II u periodu od 01.10.2017. do 01.10.2018.

godine



- Monitoring podzemne vode D225

- Monitoring podzemnih voda za razdoblje 01. 07. - 31. 12. 2013.g.


- Ugovor s HAC ONC d.o.o. za monitoring (do kraja 2017.), od tada HAC d.o.o.

- 2010. godine je izrađena Studija propusnosti prijelaza za životinje na autocesti Rijeka – Zagreb

- rezultati sustavnog monitoringa prelaženja životinja preko zelenog mosta Dedin metodom

infra crvenih senzora i kontrolne pješčane trake.

- Godine 2011. i 2012. izrađene su Studije propusnosti za životinje AC Rijeka – Zagreb - rezultati

sustavnog monitoringa prelaženja životinja preko zelenog mosta Dedin, rezultate

telemetrijskog praćenja obilježene medvjedice te je izrađen model vjerojatnosti pojavljivanja

velikih sisavaca unutar ograde AC.

- Studija propusnosti za životinje AC Rijeka – Zagreb izrađena 2014. godine - rezultati Sustavnog

monitoringa prelaženja životinja preko zelenog mosta Dedin.

11.8. Inspekcijska izvješća o zaštiti okoliša

Predmet inspekcijskog nadzora u smislu zaštite okoliša može biti:

- zbrinjavanje viška materijala koji nije mineralna sirovina



46

- monitoring podzemnih voda, vodotoka, jezera, ...

- nadzor izvođenja radova u nacionalnim parkovima

- buka od strojeva i vozila prilikom izgradnje građevine u zonama gdje borave ljudi

- monitoring životinjskih vrsta

- inspekcija sustava odvodnje

- kontrola otpadnih voda iz separatora

- nekontrolirano odlaganje komunalnog ili drugog otpada u zoni gradilišta prema zatečenom stanju ili naknadno

- izlijevanje nafte i naftnih derivata


16.01.2014. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Utvrđeno uredno stanje odvodnog sustava, speratora, taložnica, UPOV-a i kontrolnog okna. za lokaciju COKP Okučani na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

12.02.2014. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Obilaskom lokacije utvrđeno je uredno stanje odvodnog sustava, sepratora, taložnica, UPOV i kontrolnog okna za lokaciju COKP Slavonski Brod na temelju idućih zakona: Zakon o vodama

04.03.2014. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Proveden je nadzor u okviru akcije obilaska trgovačkih društava zbog nepotpunog dostavljanja potrebnih podataka HV i provedbe mjera i izvršenja obveza po Zakonu o vodama za lokaciju TJO Čepin na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

03.04.2014. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za inspekcijske poslove: Prijava o nepropisnom odlaganju otpada i moguće ugroze podzemnih voda u blizini vodocrpilišta Bartolovec. Naređeno uzorkovanje tla za lokaciju odmorište Varaždin, autocesta Varaždin-Goričan na temelju idućih zakona: Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o održivom gospodarenju otpadom

09.04.2014. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za inspekcijske poslove: Monitoring prijelaza životinja ispod vijadukta Raščani za lokaciju Vijadukt Raščani na temelju idućih zakona: Zakon o zaštiti prirode, Zakon o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama

25.04.2014. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Obilazak trase radi pregleda oborinskog sustava odvodnje, ispitivanje nepropusnosti sustava odvodnje, kontola postupanja po vodopravnoj dozvoli i vodne naknade za lokaciju COKP Maslenica Tehničke jedinice Maslenica na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

21.07.2014. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Obilazak lokacije i pregled dokumenata vodopravnih akata za lokaciju TJO Benkovac nadležna za dionicu od čvora Zadar 2 do čvora Skradin na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

03.10.2014. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Očevid i kontrola postupanja prema vodopravnim i drugim aktima. Potvrđeno je dobro stanje i nema potrebe posebno uzorkovati sadržaj ispuštenih otpadnih voda za lokaciju TJO Đakovo, poddionica Đakovo - Sredanci na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

09.12.2014. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Kontrola obveza iz Vodopravne dozvole, Izvješće o ispitivanju otpadnih voda. Postupanje po pravilniku o graničnim vrijednostima otpadnih voda za lokaciju HAC - TJO Varaždin, lokacija u Jakopovcu na temelju idućih zakona: Zakon o vodama i Državni plan za zaštitu voda



47

16.01.2015. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Utvrđeno uredno stanje odvodnog sustava, speratora, taložnica, UPOV-a i kontrolnog okna. Nisu utvrđeni nedostaci za lokaciju COKP Okučani na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

29.01.2015. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Izvršeno rješenje državnog vodnog inspektorata o otklanjanju kvara na UPOV-u i obilježavanju kontrolnih okana za lokaciju COKP Sveti Rok na temelju idućih zakona: Zakon o vodama i Državni plan za zaštitu voda

11.05.2015. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za inspekcijske poslove: Izlazak po dojavi o prometnoj nesreći zbog istjecanja nafte iz tegljača i cijepanje nekoliko vreća od po 1000 kg sode bikarbone po tlu za lokaciju km 206. autoceste A3 zagreb-Lipovac na temelju idućih zakona: Zakon o sanitarnoj inspekciji

03.07.2015. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za inspekcijske poslove: Mjerenje emisija, postupanje s otpadom, dostava podataka u Registar onečišćenja za lokaciju TJO Maslenica na temelju idućih zakona: Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti zraka i Zakon o održivom gospodarenju otpadom

06.07.2015. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za inspekcijske poslove: Mjerenje emisija, postupanje s otpadom, dostava podataka u Registar onečišćenja za lokaciju COKP Benkovac, TJO Benkovac na temelju idućih zakona: Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti zraka i Zakon o održivom gospodarenju otpadom

03.08.2015. Nadležno tijelo Ministarstvo zdravlja, Uprava za unaprijeđenje zdravlja: Nadzor se provodi na odmorištu Sredanci temeljem upute ministrstva, a vezano za pojačan promet na autocestama (urednost parkirališta, travnatih površina, kemijski, sanitarni čvorovi) za lokaciju HAC, TJO, Slavonski Brod, odmorište Sredanci na temelju idućih zakona: Zakon o sanitarnoj inspekciji

16.09.2015. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za inspekcijske poslove: Postupanje s otpadom, zaštita zraka, zaštita okoliša i ostale nadležnosti za lokaciju TJO Slavonski Brod na temelju idućih zakona: Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Zakon o zaštiti zraka, Zakon o zaštiti svjetlosnog onečišćenja i Zakon o FZOEU

14.10.2015. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za inspekcijske poslove: Postupanje s otpadom. O proizvedenom otpadu se vode očevidnici na propisanom obrascu za sve vrste nastalog otpada, osim za otpadno ulje koje se vodi na ONTO obrascu, a atreba i na ONTOU obrascu za lokaciju TJO Slavonski Brod na temelju idućih zakona: Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Zakon o zaštiti zraka, Zakon o zaštiti svjetlosnog onečišćenja i Zakon o FZOEU

04.02.2016. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Obilazak trase radi pregleda sustava odvodnje,separatora, taložnica, UPOV-a i kontrolnog okna te kontola plaćanja vodne naknade za lokaciju COKP Slavonski Brod na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

24.02.2016. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Izvršiti sanaciju dijelova sustava koji ne zadovoljavaju uvjete vodonepropusnosti te ishoditi potvrdu o vodonepropusnosti saniranih dijelova za lokaciju COKP Benkovac na temelju idućih zakona: Zakon o općem upravnom postupku i Zakon o vodama

11.03.2016. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Kontrola postupanja prema vodopravnim i drugim aktima izdanim u vezi ispuštanja otpadnih voda za lokaciju TJO Rupa za lokaciju TJO Rupa na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

20.03.2016. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Izlazak po dojavi o prometnoj nesreći zbog istjecanja cca 300 L nafte i cca 20 L motornog ulja u blizini granice



48

vodozaštitnog područja za lokaciju km 207+350 Autocesta A3 Zagreb-Lipovac na temelju idućih zakona: Držvni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda

22.03.2016. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Izvršiti sanaciju dijelova sustava koji ne zadovoljavaju uvjete vodonepropusnosti za lokaciju HAC, COKP Benkovac na temelju idućih zakona: Zakon o općem upravnom postupku i Zakon o vodama

04.05.2016. Nadležno tijelo Ministarstvo zdravlja, Uprava za unaprijeđenje zdravlja: Provedba mjere obvezne preventivne deratizacije za lokaciju A3 PUO Marsonija Sjever na temelju idućih zakona: Zakon o sanitarnoj inspekciji

05.05.2016. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Obilježiti kontrolna okna na kojima se provodi uzorkovanje sanitarnih otpadnih voda. Dokazati vodonepropusnost sabirnih jama na NP Zadar 1 i Zadar 2 za lokaciju COKP Maslenica na autocesti A1 na temelju idućih zakona: Zakon o općem upravnom postupku i Zakon o vodama

31.05.2016. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Odobrava se produženje roka za ispitivanje vodonepropusnosti sabirnih jama na NP Zadar 1 i Zadar 2 za lokaciju HAC na temelju idućih zakona: Zakon o općem upravnom postupku i Zakon o vodama

08.06.2016. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Rješenje državnog vodnog inspektorata je izvršeno te se završava vođenje upravnog postupka za lokaciju COKP Benkovac, TJO Benkovac na temelju idućih zakona: Zakon o vodama i Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda

07.11.2016. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava vodnog gospodarstva: Odobrava se produženje roka za sanaciju dijelova sustava koji ne zadovoljavaju uvjete vodonepropusnosti za lokaciju HAC, COKP Benkovac na temelju idućih zakona: Zakon o općem upravnom postupku

12.01.2017. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava vodnog gospodarstva: Vodopravna inspekcija kojom je utvrđeno uredno stanje odvodnog sustava, separatora, taložnica, UPOV-a i kontrolnog okna za lokaciju COKP OKUČANI na temelju idućih zakona: Zakon o vodama

20.04.2017. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava vodnog gospodarstva: Kontrola postupanja prema vodopravnim i drugim aktima izdanim u vezi ispuštanja otpadnih voda od čvora Skradin do čvora Prgomet za lokaciju COKP Šibenik, TJO Šibenik na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

30.08.2017. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za inspekcijske poslove: Pregled vodonepropusnosti sabirnih jama na NP Zadar 1 i Zadar 2 mora izvršiti certificirana pravna osoba u roku 15 dana za lokaciju COKP Maslenica Tehničke jedinice Maslenica na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

11.10.2017. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za inspekcijske poslove: Kontrola provedbe mjera po važećim vodopravnim aktima za lokaciju COKP Đakovo i pripadajuće cestovno zemljište na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

06.12.2017. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za inspekcijske poslove: Nisu utvrđeni nedostaci i nepravilnosti za lokaciju TJO Ivan Dvor Đakovo na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

16.01.2018. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za inspekcijske poslove: Kontrola postupanja prema vodopravnoj dozvoli za ispuštanje otpadnih voda za lokaciju COKP Vrgorac, Ajdanovac na temelju idućih zakona: Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

17.01.2018. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za inspekcijske poslove: Kontrolom stanja sustava vodoopskrbe i odvodnje uočeno je da je stanje sustava kontrolirano,



49

redovito održavano i dobro. Na predmetnoj lokaciji PUO Bošnjaci nema ugostiteljskih objekata te su prateći objekti izvan funkcije, ali su sustavi odvodnje uredni i očišćeni. Potrebno je organizirati ispitivanje internih sustava odvodnje tj. kontrole ispravnosti na svojstvo vodonepropusnosti. za lokaciju Nadzor nad ukupnom dionicom A3 od čvora Velika Kopanica km 249+161 do km 305+438 granični prijalaz Lipovac (Bajakovo) sa svim pripadajućim objektima na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

25.01.2018. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za inspekcijske poslove: Kontrola provedbe mjera po važećim vodopravnim aktima za lokaciju TJO Zagvozd, COKP na lokaciji Sv. Ilija na temelju idućih zakona: Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

09.03.2018. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava vodnog gospodarstva: Utvrđeno uredno stanje odvodnog sustava, biodiska, speratora ulja, mastolova i kontrolnog okna. za lokaciju Lokacija Sisačka bb u Kutini, održavanje vozila i druge mehanizacije od čvora Križ do čvora Novska na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva


Projekti izgradnje i rekonstrukcije u nadležnosti Sektora za građenje i rekonstrukciju na području Istre Nije bilo inspekcijskih pregleda iz područja zaštite okoliša od strane Ministarstva zaštite okoliša ili drugog nadležnog tijela iz priloženog popisa.

Državna cesta D 427 Rujevica-Marčelji Na području gradilišta izgradnje državne ceste D427 Rujevica-Marčelji je do sada u nekoliko navrata zatečeno nekontrolirano odlaganje uglavnom građevinskog otpada ali nije provođen inspekcijski pregled iz područja zaštite okoliša stoga i ne posjedujem tražene zapisnike.

11.7.2018. Nadležno tijelo Ministarstvo zdravstva; Uprava za sanitarnu inspekciju; Sektor županijske sanitarne inspekcije; Služba za središnju Hrvatsku; Ispostava Zaprešić: Inspekcijski pregled povodom zahtjeva MGIPU-tehnički pregled građevine. Predmet pregleda: 1. Građevina, 2. Vodoopskrba i odvodnja, 3. Zaštita od buke za lokaciju Izmještanje državne ceste D 225; na temelju idućih zakona:

16.2.02017. Nadležno tijelo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Sektor nadzora u području rudarstva, elektroenergetike i opreme pod tlakom, Služba nadzora u području rudarstva: Inspekcijski nadzor vezan za višak mineralne sirovine koji je nastao prilikom radova rekonstrukcije ceste prema zahtjevu Ministarstva imovine za lokaciju Rekonstrukcija državne ceste DC1, dionica Podi – Križice, spoj mjesta Dugopolje i okolnih zaseoka na DC1 na temelju idućih zakona:

Dogradnja južnog kolnika državne ceste D2, vršen monitoring voda do kraja izgradnje 2015. g.

Nadležno tijelo : za lokaciju Južna obilaznica Osijeka: Čvorište „Koridor Vc“- čvorište „Tenjska“, u duljini od cca. 13,2 km na temelju idućih zakona:

4.11.2014. Nadležno tijelo : Prethodno dostavljeno s ostalom traženom dokumentacijom za ovaj projekt za lokaciju Izgradnja Podravske brze ceste, dionica: Virovitica-Suhopolje, duljine 9,1 km na temelju idućih zakona:

03.2013. Nadležno tijelo : za lokaciju Izgradnja obilaznice Splita, dionica: Dugi Rat-Omiš na državnoj cesti D8, LOT 4: Tunel „Omiš“ - Omiš, od km 17+145 do km 19+958,96, na temelju idućih zakona:

U razdoblju od 2014. do danas nije bilo inspekcijskih pregleda iz područja zaštite okoliša od strane Ministarstva zaštite okoliša ili drugog nadležnog tijela za iduće zahvate:

- Denivelacija križanja državne ceste D 310 i željezničke pruge u Jastrebarskom

- Izgradnja priključne prometnice istočne obilaznice Velike Gorice-Zračna luka Zagreb



50

- Rekonstrukcija raskrižja državnih cesta D33 i D8 sa lokalnom cestom L65058 u Šibeniku – čvor

Meterize

- Izgradnja ceste između ŽC5031 i ŽC5033 Hrvatsko-Ložac

- Dogradnja raskrižja D3 i D8 tunel Učka-Matulji

- Čvor Orehovica I faza

- Izgradnja dionice državne ceste D2 , zaobilaznica Našica

- Izgradnja drugog (južnog) i rekonstrukcija postojećeg (sjevernog)) kolnika državne ceste D36

(Zagrebačka ulica) u gradu Sisku, od spojne ceste do državne ceste D37 u duljini cca 1400 m

- Izgradnja paralelne prometnice sa spojem preko rijeke Krapine na na državnu cestu DC1, faza

II, duljine 1 km

- Izgradnja brze ceste Popovec - M.Bistrica - Zabok sa spojem na B. Hum, dionica: Popovec –

Kašina, glavna trasa od km 0+000 do km 6+101,10, izgradnja dionice od km 0+000 do križanja

Klaka, uključujući križanje Klaka (1. faza) i izgradnja pješačkih staza za izdvojeni dio u zoni

izgradnje kružnog toka

- Izgradnja istočne obilaznice Bjelovara, duljine cca 3,5 km

- Ugovor broj: 800/2017-485 od 12.12.2017.

- Rekonstrukcija postojećih zidova za zaštitu od buke na obilaznici Velike Gorice na D31 sa

spojem na D408

- Izgradnja nathodnika državne ceste D427, Vozišće-Valjani

- Denivelacija križanja državne ceste D8 i županijske ceste Ž6039 u naselju Bibinje

- Izgradnja državne ceste D106, Prolaz kroz Pag

- Izgradnja mosta Blatnica s izmještanjem postojeće trase D 36 od km 15+000 do km 16+350 kod

mjesta Blatnica

- Rekonstrukcija mosta Komora na državnoj cesti D6/004 u km 33+700

- Brza cesta: Popovec – Marija Bistrica – Zabok sa spojem na Breznički Hum, dionica: Zlatar

Bistrica – Andraševec faza I, II, III i VI

- Zabok (D24) – Krapina (D1) 1. dionica ceste od km 0+000,00 do km 6+040,00.

- Izgradnja spojne ceste DC112, dionica: trajektna luka Rogač-DC111, duljine 2,75 km

- Južna obilaznica Donjeg Miholjca

- Izmještanje DC 518 Osijek – DPU Središte Antunovac

- Južna obilaznica Kutine I faza

- Izgradnje sjevernog kolnika i rekonstrukcija južnog kolnika Ul. Petra Svačića u Slavonskom

Brodu

- Rekonstrukcija DC 537 na dionici od naselja Slakovci DC46 do raskrižja ŽC 4172 otok


13.03.2014. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Kontrola postupanja prema vodopravnoj dozvoli. Obveza plaćanja naknade za uređenje voda za lokaciju TJO Delnice na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva



51

18.03.2014. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Uskladiti djelatnost i ispuštanje otpadnih voda s uvjetima iz vodopravne dozvole za lokaciju TJO Rupa na temelju idućih zakona: Zakon o vodama

24.03.2014. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Uskladiti djelatnost i ispuštanje otpadnih voda s uvjetima iz vodopravne dozvole za lokaciju TJO Delnice na temelju idućih zakona: Zakon o vodama

08.12.2014. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Kontrola postupanja prema vodopravnoj dozvoli. Obveza plaćanja naknade za lokaciju TJO Rupa na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnog gospodarstva

11.12.2015. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Kontrola postupanja prema vodopravnim i drugim aktima izdanim u vezi ispuštanja otpadnih voda za lokaciju TJO Bosiljevo za lokaciju TJO Čavle na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

11.12.2015. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Kontrola postupanja prema vodopravnim i drugim aktima izdanim u vezi ispuštanja otpadnih voda za lokaciju TJO Bosiljevo za lokaciju TJO Delnice na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

11.12.2015. Nadležno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva: Kontrola postupanja prema vodopravnim i drugim aktima izdanim u vezi ispuštanja otpadnih voda za lokaciju TJO Bosiljevo za lokaciju TJO Rupa na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

12.05.2016. Nadležno tijelo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Uprava prometne inspekcije: Otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u održavanju tunela koji imaju utjecaj na sigurnost prometa, a nisu izvedeni u rokovima redovnog održavanja za lokaciju Tunel Javorova Kosa na A6 Zagreb-Rijeka na temelju idućih zakona: Zakon o inspekciji cestovnog prometa i cesta, Zakon o cestama

31.01.2017. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava vodnog gospodarstva: Vodopravna inspekcija, pregled vodopravne dozvole, ugovor o moitoringu, izvještaj o ispitivanju vodonepropusnosti za lokaciju Poslovne prostorije u Čavlima na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

16.03.2017. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava vodnog gospodarstva: Vodopravna inspekcija za lokaciju Uredske prostorije Delnice na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

12.04.2017. Nadležno tijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava vodnog gospodarstva: Kontrola postupanja prema vodopravnim i drugim aktima izdanim u vezi ispuštanja otpadnih voda za lokaciju TJO Bosiljevo za lokaciju TJO Bosiljevo na temelju idućih zakona: Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

11.9. Kvaliteta zraka


Zaštita zraka provodila se u razmatranom razdoblju u skladu sa zakonskim obvezama i obvezama koje su propisali kreditori izgradnje autocesta. Zaštita zraka obuhvatila je obvezu praćenja kvalitete zraka u razdoblju 2005.-2010., a koja je bila obvezama prema kreditorima (iako ista nije bila propisana Rješenjima o prihvatljivosti zahvata za okoliš koja su ishođena u okviru procedure procjene utjecaja na okoliš (Izvor: Rješenje da je namjeravani zahvat autocesta Bregana – Zagreb – Dubrovnik, dionica Bosiljevo – Josipdol prihvatljiv za okoliš, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Klasa: UP/I 351-



52

02/99-06/70 Ur.br.:542-02-BM-99-11 od 26. studenog 1999.; Rješenje da je namjeravani zahvat autocesta Bregana – Zagreb – Dubrovnik, dionica Josipdol – tunel Mala Kapela (jug), Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Klasa: UP/I 351-02/99-06/71 Ur.br.:542-02-BM-99-12 od 26. studenog 1999.; Rješenje da je namjeravani zahvat autocesta Bregana – Zagreb – Dubrovnik, dionica Lički Osik – Sveti Rok prihvatljiv za okoliš, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Klasa: UP/I 351-02/99-06/81 Ur.br.: 531-05/1-VKO-00-5 od 6. lipnja 2000.)).

Svake godine izrađuje se izvješće o zaštiti okoliša koje sadrži sve rezultate provedenog monitoringa okoliša. Navedeno je u skladu s Operativnom politikom OP 4.01. Okolišna procjena Svjetske banke koja zahtjeva da se tijekom korištenja projekta rade izvješća o sukladnosti provedenih mjera smanjenja utjecaja i podacima o rezultatima monitoringa.

Praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora provodi se prema zakonskoj regulativi za područje zaštite zraka, od strane ovlaštene pravne osobe. Praćenje emisija u zrak iz nepokretnih izvora u sklopu pratećih uslužnih objekata s kojima su sklopljeni ugovori o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti, provode sami korisnici. Društvo HAC kroz sklopljene ugovore s korisnicima iste obvezuje na poštivanje svih zakonskih obveza na području zaštite okoliša pa tako i zaštite zraka.

Društvo HAC je kao i većina društava u svijetu zaduženih za izgradnju i održavanje autocesta najveću pozornost na mjere zaštite zraka imalo u fazi projektiranja. Naime prema nalazima Svjetske cestovne udruge (World Road Association) "Cestovni transport i očuvanje okoliša – pregled nacionalnih politika, iz 2014. godine, većina mjera zaštite zraka bila je usmjerena u fazi izgradnje (smanjenje emisija posebno stakleničkih plinova tijekom zemljanih radova, tijekom asfaltiranja, iz vozila i mehanizacije za potrebe gradnje), a manje na smanjenje emisija tijekom korištenja cesta.

Potrebno je napomenuti kako društvo HAC nema obvezu izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova koje su posljedica prometa vozilima po autocesti. Kao stranka Kyotskog protokola Republika Hrvatska je dužna uspostaviti nacionalni sustav za praćenje emisija stakleničkih plinova u državi, te na godišnjoj osnovi izrađivati Izvješće o emisijama stakleničkih plinova i dostavljati u tajništvo UNFCCC i Europsku Komisiju. Nacionalni registar obuhvaća i emisije iz cestovnog sektora.

Kao primjer proaktivnog djelovanja prema smanjenju utjecaja cestovnog prometa može se navesti tvrtka ASFINAG (Autobahnen- und Schnellstraßen-Finanzierungs-Aktiengesellschaft) koja upravlja autocestama Republike Austrije. ASFINAG je između ostalog stavio naglasak na proces dekarbonizacije kojim podupire prelazak na alternativne izvore energije za pokretanje vozila i na obnovljive izvore energije na razini svoje kompanije. U tu svrhu, do ljeta 2018., uz autoceste su bile postavljene 23 stanice za punjenje električnom energijom. Istovremeno, kompanija ima planove da do 2020., oko 20% od ukupno 500 vozila u vlasništvu kompanije budu vozila na električni pogon što onda podrazumijeva i da osiguraju postaje za punjenje u sklopu svojih jedinica. Isto tako, za svoje potrebe postavili su solarne kolektore za potrebe napajanja rasvjete tunela, a u planu je još osam solarnih elektrana te malih hidroelektrana, a razmatra se i upotreba energije vjetra. Time se indirektno smanjuju emisije stakleničkih plinova iz potrošnje električne energije proizvedene iz fosilnih goriva.


Društvo HC provodi sve zakonske obveze vezano za zaštitu zraka. Kao investitor kroz ugovorne obveze osigurava da projektant, nadzor, izvođač radova ili tvrtka ovlaštena za poslove zaštite okoliša provodi ugovorenu djelatnost u skladu sa zakonima i dobrom praksom te uključi i odgovarajuće mjere zaštite ako se radi o takvoj vrsti ugovorenog posla. Nadzorni inženjer (Investicijski nadzor) koji od strane HC provodi nadzor na provedbom projekta, provodi nadzor i nad mjerama zaštite okoliša, odnosno zraka. Međutim, kako društvo HC ne posjeduje politiku zaštite okoliša i listu aspekata zaštite okoliša ili ključne pokazatelje utjecaja na okoliš koje treba pratiti i nadzirati, ne osigurava se dodatno poboljšanje i smanjenje utjecaja na kvalitetu zraka.



53

Uvođenjem nekog od standardnih sustava zaštite okoliša definirali bi se ključni aspekti zaštite okoliša i ključni pokazatelji praćenja utjecaja na zaštitu okoliša (zraka) što bi dovelo do dodatnog poboljšanja i smanjenja utjecaja društva kao takvog na okoliš (npr. razvojna politika usmjerena na alternativne izvore energije tamo gdje je to moguće umjesto korištenja fosilnih goriva, razvojan politika prema smanjenju nastanka otpada i odvojenog prikupljanja korisnih sastojaka otpada).


Zaštita zraka u društvu ARZ provodi se u skladu s uspostavljenim integriranim sustavom upravljanja (kvaliteta, okoliš i zaštitu na radu). Jedan od aspekata koji se prati su emisije u zrak. Društvo ARZ je obveze redovnog održavanja ugovorilo s društvom HAC koje uključuje i sve aspekte zaštite zraka, prvenstveno praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora. Društvo ARZ pri tom provodi nadzor nad usklađenošću usluga HAC-a sa zakonskim obvezama. Iz dostupnih podloga za potrebe ove analize, vidljivo je da je društvo ARZ u prethodnom razdoblju, u slučaju kad je to bilo zahtijevano od strane kreditora provelo i praćenje kvalitete zraka za vrijeme izgradnje autoceste(vidi primjer: Dogradnja (južnog) kolnika autoceste Zagreb-Rijeka na dionica Kikovica – Oštrovica do punog profila autoceste. Navedena mjerenja su pokazala da je kvaliteta zraka na navedenim lokacijama bila zadovoljavajuća i u skladu s tada važećim propisima.

11.10. Otpad


Svake godine izrađuje se izvješće o zaštiti okoliša koje sadrži sve rezultate provedenog monitoringa okoliša, a između ostalog i podatke o količinama proizvedenog opasnog i neopasnog otpada. Navedeno je u skladu s Operativnom politikom OP 4.01. Okolišna procjena Svjetske banke koja zahtjeva da se tijekom korištenja projekta rade izvješća o sukladnosti provedenih mjera smanjenja utjecaja.

U skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17) i njegovim podzakonskim aktima te Pravilnikom o postupanju s otpadom Društva i normi ISO 14001 Hrvatske autoceste postupanje s otpadom nastalim u procesu rada provode prema zakonskoj regulativi od strane ovlaštene pravne osobe. S ovlaštenim tvrtkama za sakupljanje otpada imaju sklopljene ugovore. Također, na razini društva HAC godišnje proizvedene količine otpada prijavljuje u registar onečišćivača okoliša (ROO) odnosno u Očevidnike o nastanku i tijeku otpada za svaku vrstu otpada.

Društvo HAC izrađuje godišnje Izvještaje o stanju okoliša pripremljenim za European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) u kojima je dan prikaz nastalih vrsta i količina otpada.

Za otpadno željezo, papir i karton raspisuje se javni poziv za iskaz interesa. Odgovorna osoba po ugovoru na kraju svakog mjeseca prema Sektoru za financijske i ekonomske poslove dostavlja dopis u kojem su definirane količine odvezenog otpada s jediničnim cijenama te od istih traži da na osnovu toga fakturiraju Izvršitelju izvršene usluge odvoza otpada.

Otpadne auto gume odvoze se prema propisanoj radnoj uputi prema kojoj svaka TJO sakuplja količinu auto guma za jedan kombi ili manji kamion i naruči odvoz od jedinog ovlaštenog koncesionara u RH za prikupljanje istih (Gumiimpex).

Električni i elektronički otpad (opasni otpad) se sukladno Radnoj uputi iz svih ustrojstvenih jedinica dovozi u COKP Ivanja Reka gdje se sakuplja i privremeno skladišti u za to predviđenim kontejnerima te se putem ovlaštenog koncesionara uklanja. Ostala električna i elektronička oprema (neopasni otpad) sakuplja se i privremeno skladišti po lokacijama TJO tijekom cijele godine te po potrebi uklanja putem ovlaštenog koncesionara. Sredstva veće vrijednosti; fotokopirni uređaji, monitori, računala, prijenosnici, mobiteli i drugo rashoduju se po pojedinim TJO te se također dovoze u COKO Ivanja Reka



54

gdje se uz prisutnost komisije za rashod predaju ovlaštenom koncesionaru. Koncesionaru u RH za prikupljanje istog je Flora VTC.

Tonere iz svih TJO, Uprave, naplate prikupljaju se u COKP Ivanja Reka gdje se nakon toga predaju za 0,00 kn tvrtki Senso s kojom trenutno imamo sklopljen ugovor za isporuku tonera.

KOLIČINE OTPADA

Prijava u registar onečišćivača okoliša (ROO) i gospodarenje otpadom na razini društva HAC obuhvaća i Očevidnike o nastanku i tijeku otpada za svaku vrstu otpada. Otpad koji se pojavljuje na trasi autoceste redovito se zbrinjava u skladu s važećom zakonskom regulativom (Zakon o održivom gospodarenju otpadu). Privremeno odlaganje otpada na lokaciji organizira se na način kako je predviđeno Zakonom o održivom gospodarenju otpadom.

Studija slučaja: "Most Sava" na autocesti A5 granica Republike Mađarske - Beli Manastir - Osijek - granica Republike BiH (Koridor Vc), dionica: Sredanci - granica s Republikom BiH

Rješenjem za namjeravani zahvat – Most Sava" na autocesti A5 granica Republike Mađarske - Beli Manastir - Osijek - granica Republike BiH (Koridor Vc), dionica: Sredanci - granica s Republikom BiH, propisane su mjere koje se odnose na nastajanje otpada i to tijekom pripreme zahvata u točki A.1.1. Mjere zaštite organizacije prostora te tijekom građenja zahvata u točki A.2.2. Mjere zaštite tla i poljoprivrednih površina. Mjere se odnose na kontrolirano zbrinjavanje otpadnog materijala i komunalnog otpada s gradilišta na za to definirane lokacije na području općine/grada ili županije, za osiguranje nepropusnih kontejnera. Također, mjera zaštite tla nalaže da odlaganje viška materijala s gradilišta ili formiranjem deponija ili pozajmišta treba organizirati na za to utvrđenim lokacijama, odnosno na tlo najslabije kvalitete (za privremeno odlaganje).

Otpad koji se pojavljuje tijekom izgradnje i tijekom korištenja na trasi autoceste redovito se zbrinjava u skladu s važećom zakonskom regulativom. Privremeno odlaganje otpada na lokaciji organizira se na način kako je predviđeno Zakonom. Tijekom izvođenja zahvata nije bilo značajnijih primjedbi niti prijava ili kazni od strane inspekcije zaštite okoliša.


U skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17) i njegovim podzakonskim aktima društvo HC postupanje s otpadom nastalim u procesu rada provode prema zakonskoj regulativi od strane ovlaštene pravne osobe. Ugovorni ovlašteni partneri su dužni poduzimati sve potrebne radnje u svrhu zaštite okoliša i sprječavanja njegovog onečišćenja sukladno zahtjevima važećih propisa o zaštiti i unaprjeđenju zaštite svih sastavnica okoliša i gospodarenju otpadom, obvezni su voditi brigu o odlaganju i zbrinjavanju svih vrsta otpada sukladno važećim propisima i zahtjevima istih o upravljanju otpadom i zaštiti okoliša. Kontrolu i nadzor nad provođenjem takvih aktivnosti te dokumentaciju obavljaju nadzorni inženjeri za redovito održavanje. Obvezu gospodarenja otpadom nastalim pri održavanju državnih cesta je ugovorom o izvođenju radova redovitog održavanja prenijeta na izvoditelja, koji takve aktivnosti mora obavljati u skladu s važećim propisima.

Gospodarenje otpadom u trgovačkom društvu Hrvatske ceste regulirano je internim dokumentima; Pravilnik o gospodarenju otpadom trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o. i Plan gospodarenja otpadom trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o. U tijeku je izrada Plana upravljanja okolišem. Izrada Plana upravljanja okolišem jedna je od komponenti zaštite okoliša koja je riješena ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača, ugovaranjem usluge zaštite okoliša – savjetovanje vezano uz gospodarenje otpadom i okolišne regulative na razini Hrvatskih cesta d.o.o.

O nastalim količinama otpada društvo HC na razini lokacije sjedišta društva, poslovnih jedinica i tehničkih ispostava vodi očevidnik o nastanku i tijeku otpada. Način gospodarenja otpadom, uključujući i vođenje očevidnika i pratećih listova navodi se u Pravilniku o gospodarenju otpadom



55

Trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o. i Planu gospodarenja otpadom trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o. Vođenje očevidnika provodi se od strane Povjerenika za otpad i njegovog zamjenika, na lokaciji sjedišta društva te od strane imenovanih osoba za gospodarenje otpadom (pojedinih poslovnih jedinica i njihovim tehničkim ispostavama). Imenovanje Povjerenika za otpad, njegovog zamjenika kao i osoba za gospodarenje otpadom regulirano je Pravilnikom o gospodarenju otpadom Trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o.

Otpad nastao u trgovačkom društvu Hrvatske ceste, njezinim poslovnim jedinicama i tehničkim ispostavama sakuplja se odvojeno po vrsti i na način koji ne dovodi do miješanja otpada i koji omogućuje obradu otpada.

2017. obavljen je nadzor inspekcije zaštite okoliša (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za inspekcijske poslove, Sektor inspekcijskih poslova i unaprjeđenje rada, Služba inspekcijskih poslova u području zaštite zraka, ozonskog sloja i klimatskih aktivnosti, KLASA: 351-02/17-01/1753, URBROJ: 517-08-17-2, Zagreb, 12. srpnja 2017.) pri čemu su nađene nepravilnosti koje se odnose na gospodarenje otpadom u društvu HC. Radi se o nedostatku dokumentacije vezane uz edukaciju djelatnika u postupanju s otpadom, nedostajući ONTO obrasci i prateći listovi i obveza upisa u ROO, nedostajući Očevidnici o nastanku i tijeku otpada, neoznačeni spremnici za otpad. Nakon provedenog nadzora društvo HC su radi uklanjanja gore spomenutih nedostataka sklopile ugovor za usluge zaštite okoliša – savjetovanje vezano uz gospodarenje otpadom i okolišne regulative na razini HC.

Studija slučaja Podravska brza cesta, dionica Virovitica-Slatina

Rješenjem za namjeravani zahvat – Podravska brza cesta, dionica Virovitica-Slatina, propisana je mjera koja se odnosi na nastajanje otpada i to u točki A.1.1. Opće mjere zaštite okoliša u kojoj se navodi da komunalni i građevinski otpad s gradilišta treba prikupljati na odgovarajući način.

Prema Zapisnicima o obavljenom inspekcijom nadzoru građenja koji su se provodili u kolovozu 2015., lipnju 2016. i travnju 2017. nije bilo značajnijih primjedbi niti prijava ili kazni od strane inspekcije zaštite okoliša.


Izrađuju se godišnji Izvještaji o zaštiti okoliša, sigurnosti i zaštiti na radu koji sadrže između ostalog i podatke o količinama proizvedenog opasnog i neopasnog otpada. Navedeno je u skladu s Operativnom politikom OP 4.01. Okolišna procjena Svjetske banke koja zahtjeva da se tijekom korištenja projekta rade izvješća o sukladnosti provedenih mjera smanjenja utjecaja.

U skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17) i njegovim podzakonskim aktima te normi ISO 14001 društvo ARZ postupanje s otpadom nastalim u procesu rada provode prema zakonskoj regulativi od strane ovlaštene pravne osobe. Također, na razini društva ARZ godišnje proizvedene količine otpada prijavljuju se u registar onečišćivača okoliša (ROO) odnosno u Očevidnike o nastanku i tijeku otpada za svaku vrstu otpad.

U godišnjem Planu zaštite okoliša za 2013. godinu, navedeno je da gospodarenje otpadom u Društvu ARZ podrazumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom po gospodarskim načelima. Otpad su tvari ili predmeti koji nastaju kao produkti procesa rada u Društvu ARZ i djelovanja korisnika autocesta, a koje je ARZ i korisnik autoceste odbacio, namjerava ili ih mora odbaciti.

Ciljevi gospodarenja otpadom nastalim u ARZ-u su:

- selektivno prikupljanje i odvajanje otpada radi sekundarnog iskorištavanja,

- kontrolirano odlaganje otpada,

- sprječavanje neodgovornog gospodarenja,



56

- edukacija o postupanju s otpadom.

Postupanje s otpadom u procesu gospodarenja cestom obuhvaća: gospodarenje otpadom tj. privremeno odlaganje otpada do njegove predaje pravnim osobama ovlaštenim za skupljanje i daljnje postupanje s otpadom, redovito održavanje i čišćenje prometnih i drugih površina od otpada, kao i građevina u sustavu odvodnje otpadnih i oborinskih voda, ustrojavanje i vođenje propisanih evidencija i dokumentacije te interni nadzor nad primjenom mjera utvrđenih planom gospodarenja otpadom.

Ostale mjere i radnje u postupanju s otpadom, propisane Zakonom i drugim podzakonskim aktima: skupljanje otpada, sanaciju onečišćenja prometnih i drugih površina te građevina u sustavu odvodnje otpadnih i oborinskih voda, posebice nakon iznenadnih onečišćenja kao posljedice prometnih nezgoda ili drugih uzroka, prijevoz, privremeno skladištenje, ponovnu obradu otpada radi njegovog korištenja u materijalne i energetske svrhe, uvoz, izvoz i provoz otpada i njegovo krajnje zbrinjavanje, provodit će se sukladno vrsti otpada po svojstvima i mjestima nastanka, putem ugovornih odnosa povjeriti ovlaštenim pravnim osobama.

KOLIČINE OTPADA

Prijava u registar onečišćivača okoliša (ROO) i gospodarenje otpadom na razini društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. obuhvaća i Očevidnike o nastanku i tijeku otpada za svaku vrstu otpada. Otpad koji se pojavljuje na trasi autoceste redovito se zbrinjava u skladu s važećom zakonskom regulativom (Zakon o održivom gospodarenju otpadu). Privremeno odlaganje otpada na lokaciji organizira se na način kako je predviđeno Zakonom o održivom gospodarenju otpadom.

Svake godine izrađuje se izvješće o zaštiti okoliša koje sadrži podatke o količinama proizvedenog opasnog i neopasnog otpada. Uspoređujući podatke u periodu od 2006.-2008. vidljiv je trend znatnog povećanja otpada, naročito znatan skok u 2008. godini. Razlog tom povećanju je čišćenje zatvorenog sustava odvodnje (ukupno 14 separatora) na autocesti, kojom prilikom je prikupljeno i zbrinuto, pod ključnim brojem 19 08 10* (ostale mješavine masti i ulja iz odvajača ulje/voda) 52.500 kg opasnog otpada te pod ključnim brojem 19 08 14 (ostali muljevi od obrade industrijskih voda) 328.150 kg neopasnog otpada. Možemo reći da se 79% otpada zbrinutog u 2008. odnosi na otpad nastao čišćenjem zatvorenog sustava odvodnje.

Uspoređujući podatke u periodu od 2008.-2010. vidljiv je trend znatnog pada količina zbrinutog otpada. Razlog tom smanjenju je čišćenje zatvorenog sustava odvodnje autoceste na samo dva u 2010. godini, kojom prilikom je prikupljeno i zbrinuto, pod ključnim brojem 13 05 07* (zauljena voda iz odvajača ulje/voda) 56.000 kg opasnog otpada te pod ključnim brojem 19 08 99 (otpad koji nije specificiran na drugi način - otpadni mulj) 115.280 kg neopasnog otpada. Ukupno 60% otpada zbrinutog u 2010. odnosi se na otpad nastao čišćenjem zatvorenog sustava odvodnje.

2014. godine došlo je do značajnog povećanja opasnog otpada. Dano je na zbrinjavanje 1.368.690 kg otpada, 98 % opasnog (1.353.700 kg) te 2 % neopasnog otpada (14.990 kg). Najveći dio opasnog otpada je pod ključnim brojem 13 05 07* (zauljena voda iz odvajača ulje/voda) 1.268.780 kg.

Od 2015.-2017. godine vidljivo je značajno smanjenje količina zbrinutog opasnog i neopasnog otpada.

Studija slučaja Kikovica-Oštrovica

Rješenjem za namjeravani zahvat – izgradnja drugog (južnog) kolnika autoceste Rijeka-Zagreb, dionica: Kikovica-Oštrovica, propisana je mjera koja se odnosi na nastajanje otpada i to u točki A.2.2. Opće mjere zaštite okoliša pod A.2. Mjere zaštite okoliša tijekom građenja zahvata. Propisano je provoditi učestalo i kontrolirano odvajanje otpada po vrsti i svojstvima i zbrinjavati ga sukladno Zakonu o otpadu, odnosno zabraniti bilo kakvo privremeno ili trajno odlaganje otpadog materijala na okolno tlo.

Prema Predkonačnom izvještaju o projektu Europskoj investicijskoj banci za II B faza izgradnje Autoceste Rijeka-Zagreb (studeni, 2010) izvoditelji su provodili mjere ublažavanja utjecaja na okoliš na



57

Projektu u skladu s usvojenim planovima zaštite okoliša te koristeći standarde i praksu propisanu pravnom regulativom (zakonima, pravilnicima i dr.). Nadzorni inženjeri i inženjeri naručitelja su kontrolirali sprječavanje odlaganja materijala i opasnog otpada kod i nakon izgradnje, a koji bi mogli imati nepovoljan utjecaj na okoliš. Provođeno je učestalo i kontrolirano odvajanje otpada po vrsti i svojstvima te zbrinjavanje sukladno zakonskim propisima. Tijekom izvođenja zahvata nije bilo značajnijih primjedbi niti prijava ili kazni od strane inspekcije zaštite okoliša.

Nakon izgradnje građevina i uklanjanja eventualnih nedostataka zbrinut je građevni otpad kako bi se predmetna građevina što više uklopila u postojeći okoliš;

- svi putni prilazi gradilištu uređeni su prema vizualnim zahtjevima okoliša te za normalno

odvijanje prometa i to u ovisnosti o razredu i namjeni prometnice,

- prethodno oformljene deponije i pozajmišta uređene su i isplanirane kako bi se u što većoj

mjeri uklopili s prirodnim okolišem.

Otpad koji se pojavljuje na trasi autoceste redovno se zbrinjava u skladu s važećom zakonskom regulativom. Privremeno odlaganje otpada na lokaciji organizira se na način kako je predviđeno Zakonom.

11.11. Krajobraz

Zaštita krajobraza je u većini projekata definirana kroz fazu projektiranja u kojoj je potrebno u sklopu Glavnom projekta pripremiti i Elaborat krajobraznog uređenja. Elaborat krajobraznog uređenja definira način uređenja krajobraza nakon dovršetka izgradnje te tijekom korištenja prometnice. U postojećoj strukturi HAC/HC/ARZ nije jasno na koji način su implementirane mjere zaštite krajobraza u postojeće održavanje. Zbog toga se predlaže da nadzor i kontrola implementacije mjera zaštite krajobraza bude u nadležnosti organizacijske jedinice za zaštitu okoliša.

12. Praksa EU

Usporedba omjera muških i ženskih djelatnika je prikazana u odnosu slijedećih Društava: Hrvatske autoceste d.o.o, Hrvatske ceste d.o.o., Autocesta Rijeka-Zagreb, Družba za avtoceste v Republiki Sloveniji d.d. i Národná dialničná spoločnosť a. s.



58

Slika 1.12-1. Prikaz omjera muških i ženskih djelatnika za navedena Društva

12.1. DARS d.d. - Družba za avtoceste v Republiki Sloveniji

DARS ima ukupno 1215 djelatnika od kojih je 911 muškaraca i 304 žena.

Broj zaposlenih po glavnim jedinicama (približno): - Održavanje: 580

- Uprava: 220

- Cestarina: 250

- Jedinica za upravljanje prometom: 80

- Konstrukcije: 60

- HR: 10

- IT: 20

Nemaju posebnu jedinicu samo za zaštitu okoliša, ali imaju obvezu da djeluju na ekološki odgovoran način u svim fazama djelovanja i kontinuirano smanjuju štetne utjecaje na okoliš. Te aktivnosti se uglavnom izvode u odjelu Investments and Road Management Area i financirane su od njihove strane.

Zaštita na poslu organizirana je kao jedinica, a uključuje i zdravstvenu zaštitu (Zdravstvena služba zaštite na radu). U toj jedinici su djelatnici za sigurnost i građevinski inženjeri. Sve je financirano od strane društva.

Kupnja zemljišta provodi se u pravnom odjelu , provode je odvjetnici uz pomoć inženjera (vanjskih). Obavljaju poslove koji se odnose na prostorno uređenje i nabavu nekretnina u ime i na račun Republike Slovenije. Ove aktivnosti financiraju se iz državnog proračuna.

Većinu gorenavedenih aktivnosti su djelomično obavljene od outsourceing.

Područje održavanja obavlja sve zimske radove u zgradi i većinu redovitih godišnjih radova održavanja. Outsourcing se uzima samo za opsežne specijalizirane radove kao što je veći opseg popravki čeličnih sigurnosnih ograda i zaštitne žičane mreže.

Tehnički servis unutar područja održavanja sadrži u stručnjaka ekologije, koji je odgovoran za sve ključne interne procedure za zaštitu okoliša i prirode i dodatno upravlja vanjskim izvođačima za pravnu uklanjanje svih vrsta otpada.

Statistika trajanja razvoja projekta autoceste:

- 5 godina Prostorno planiranje (konceptualno rješenje, studija izvodljivosti, ESIA, konceptualni

dizajn, dozvola za lociranje)

- 2 godine Kupnja zemljišta

- 2 godine Projektna dokumentacija (glavni projekt, građevinska dozvola, radna dozvola)

- 2 godine Izgradnja

Stjecanje zemljišta / neobavezna statistika preseljenja se sastoji od: Prijateljski sporazum: 70% i izvlaštenje: 30%

Postoje pritužbe u vezi s cestovnim radovima, zagušenjem prometa, vinjetama (previše skupo, online kupnja nije dostupna), loše površine ceste (npr. rupe u asfaltu) nedovoljno signalizacije cesta za obaviještavanje o gužvi, magla, itd Ti prigovori su riješeni u našem odjelu za komunikacije i obično traju 1-2 dana, a rijedak slučaj je do tjedan dana.



59

Monitoring

Praćenje onečišćujućih tvari u ispuštenom otpadnom vodom iz javnih cesta kojem upravlja DARS d.d . Aktivnosti obavlja vanjski izvođač radova s ekološkom dozvolom za obavljanje takvih djelatnosti. Aktivnosti za pročišćavanje otpadnih voda su obavezni u skladu s Uredbom o emisiji tvari u vršenju meteorski vode iz javnih cesta.

Monitoring buke izvodi DARS d.d. i obvezno je prema Uredbi o graničnim vrijednostima FO indikatora buke okoliša. Aktivnosti obavlja vanjski izvođač radova koji ima ekološku dozvolu za obavljanje takvih djelatnosti.

DARS posjeduje iduće ISO certifikate: ISO 9001, ISO 14001, ISO 50001 i BS OHSAS 18001 .

12.2. NDS - Národná dialničná spoločnosť a. s.

NDS ima ukupno 1656 djelatnika od kojih je 1199 muškaraca i 457 žena.

Središnja jedinica u Bratislavi: 1 voditelj odjela i 5 zaposlenika, savjetodavni, interni propisi, metodološka pomoć, kontrolne aktivnosti i dokumentacija za sjedište tvrtke.

- Sigurnost na radu

- Zaštita na radu (Zdravstvena služba)

- Zaštita od požara

- Koordinacija sigurnosti na novim zgradama (provjeravanje novih zgrada)

- Sektor rada (ima 16 regionalnih centara održavanja autocesta (SSÚD, SSÚR ...)

- 6 djelatnika koordinira i kontrolira zaštitu i sigurnost zdravlja na radu i zaštitu od požara za 7

centara

- 9 centara za navedene aktivnosti je outsourcing

- Odjel investicija (priprema i izgradnja autocesta i brze ceste)

Sve aktivnosti (zdravstvena zaštita i zaštita na radu i zaštita od požara) je outsourceing druge tvrtke

Broj zaposlenih po glavnim jedinicama

- Sektor upravljanja: 81

- Sektor za informatiku: 47

- Sektor za investicije: 203

- Sektor za operacijske sustave: 114

- Regionalni centri održavanja autoceste 1061

- Sektor za financije: 85

- Sektor za podršku i management: 65

Stjecanje zemljišta i prisilno preseljenje organizirano je kao Odjel za imovinu – 22 zaposlenika: odvjetnika i geodeta. Manji dio sastavljen je od vanjskih tvrtki na temelju ugovora.

Radovi održavanja u ljetnim i zimskim periodima, obavljaju djelatnici Društva. Posjeduju vlastitu tehniku za ove vrste radova. Na autocestama obavljaju manje popravke cesta. Veće popravke obavljaju ugovorene vanjske tvrtke. Veći poslovi provode se putem javne nabave.

Studije i migracije životinja obavlja vanjska tvrtka. Na toj osnovi izgrađuju 3 ekodukta, a trenutno je u tijeku vanjski nadzor.



60

II. HRVATSKE AUTOCESTE D.O.O.

Slika 2.1-1. Prikaz autocesta u nadležnosti HAC-a

a. Organizacija i operativnost uspostavljenih sustava upravljanja okolišem ia za cjelokupnu

zaštitu okoliša

a.1. Društva koja provode projekt

U sklopu projekta MARS predviđena je izrada Izvješća o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti, a provode ga Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste i Autocesta Rijeka-Zagreb.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske o podjeli i preoblikovanju Hrvatske uprave za ceste od 05. travnja 2001.g. Hrvatska uprava za ceste podijelila se i preoblikovala u dva društva i to: Hrvatske ceste d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta i Hrvatske autoceste d.o.o., za upravljanje, građenje i održavanje autocesta.

16. 4. 2013. Društvo je započelo s radom prijenosom ugovora o radu iz HAC-a u HAC ONC) Hrvatske autoceste osnivaju/suosnivaju tvrtku kćer Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.o.o. koja se ponovno 01.12.2017.g. pripaja Hrvatskim autocestama d.o.o.

a.2. Međuorganizacijski odnosi

Organizacijska struktura je uređena Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu kojim su predviđene slijedeće ustrojstvene jedinice:



61

Tablica2.a2-1. Broj djelatnika po sektorima Droštva

Hrvatske autoceste d.o.o. Broj djelatnika

Postotak

ODJEL ZA SIGURNOST NA RADU 8 0,27%

SAMOSTALNI ODJEL ZA INFORMATIKU 26 0,89%

SAMOSTALNI ODJEL ZA NABAVU 30 1,02%

SAMOSTALNI ODJEL ZA PROMET 161 5,49%

SAMOSTALNI ODJEL ZA RAZVOJ I KVALITETU 8 0,27%

SAMOSTALNI ODJEL ZA UNUTARNJU KONTROLU 19 0,65%

SAMOSTALNI ODJEL ZA UNUTARNJU REVIZIJU 5 0,17%

SEKTOR ZA EKONOMSKE I FINANCIJSKE POSLOVE 55 1,87%

SEKTOR ZA INVESTICIJE I EU FONDOVE 68 2,32%

SEKTOR ZA NAPLATU CESTARINE 1071 36,49%

SEKTOR ZA ODRŽAVANJE 1411 48,07%

SEKTOR ZA PRAVNE I ZAJEDNIČKE POSLOVE 46 1,57%

UPRAVA DRUŠTVA 2 0,07%

URED UPRAVE 19 0,65%

RADNIČKO VIJEĆE 2 0,07%

SINDIKAT 4 0,14%

UKUPNO: 2935 100%

Interne zapise izrađuju sve ustrojstvene jedinice u Društvu. Interne zapise izrađuju sve ustrojstvene jedinice u Društvu. U slučaju zajedničkih poslova Uprava društva imenuje povjerenstva u koja se imenuje predstavnik pojedinog sektora, ovisno o potrebnim radnjama koje se trebaju izvršiti. Tijekom izvršavanja gotovo svih radnih aktivnosti postoji međuovisnost između Sektora koje su definirane procedurama

a.3. Strateški dokumenti u području sustava upravljanja okolišnim i socijalnim pitanjima

a.3.1. Plan gospodarenja otpadom

U studenom 2016. godine Uprava društva usvojila je Pravilnik o postupanju s otpadom. Navedenim Pravilnikom utvrđuje se ustroj i način postupanja sa svim vrstama otpada sukladno djelatnosti, procesu rada, strojevima, uređajima i opremi, namjeni i uređenosti građevinskih prostora i objekata te sirovinama koje Društvo koristi. Osnovni ciljevi Društva u postupanju s otpadom su izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada, sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom, iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe i njihovo obrađivanje prije odlaganja te kontrolirano odlaganje otpada.

Osnovni ciljevi Društva u postupanju s otpadom su:

- sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada,

- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,

- prikupljanje i razvrstavanje otpada po vrstama u cilju iskorištavanja vrijednih svojstava otpada,

- kontrolirano, privremeno skladištenje pojedinih vrsta otpada,



62

- saniranje otpadom onečišćenog tla,

- predavanje otpada osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom.

Otpad se ovisno o svojstvima i mjestu nastanka razvrstava prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15). Poslove postupanja s otpadom, prema zakonskim propisima provode svi zaposlenici društva svako u svom području rada, a temeljem prava, obveza i odgovornosti o provedbi mjera utvrđenih Pravilnikom o postupanju s otpadom.

Vođenje i čuvanje propisanih evidencija o postupanju s otpadom nastalom u procesu održavanja i naplate cestarine je ustrojeno na nivou tehničkih jedinica održavanja pod ingerencijom odgovornih osoba za gospodarenje otpadom / voditelja tehničkih jedinica održavanja, a za objekt na poslovnoj adresi društva to čini šef Odjela za zajedničke poslove.

a.3.2. Strateška karta buke, konfliktna karta buke i akcijski plan

Hrvatske autoceste d.o.o. su temeljem obveze iz Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16) izradile stratešku kartu buke i akcijski plan upravljanja bukom za područja autoceste A1, A3 i A4.

Strateška karta buke izrađena je temeljem dostupnih podataka u 2011. godini odnosno za 2. krug izvještavanja prema Europskoj komisiji.

U travnju 2014. godine izrađena Strateška karta buke za ocjensku 2011. godinu u sklopu koje je izrađena i konfliktna karta buke te je izrađena Strateške karte buke za treći krug izvještavanja za ocjensku 2016. godinu i proslijeđena nadležnim institucijama / Europskoj komisiji.

Slika 2.a3-1. Pokrivenost Strateškom kartom buke za prometnice – A1, A3 i A4

Izvor: http://kartebuke.coin.hr/main.html?map=hac

Na internetskim stranicama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu prikazana je pokrivenost Strateškim kartama buke na lokacijama autocesta A1 Zagreb – Split - Dubrovnik, A3 Bregana - Zagreb - Lipovac i A4 Zagreb - Goričan.

http://kartebuke.coin.hr/main.html?map=hac



63

Slika 2.a3-2. Primjer prikaza Strateške karte buke za prometnice: HAC – A1, A3 i A4 – HAC Mroad za Lnight i Lden Izvor: http://buka.haop.hr/

Tijekom 2015 / 2016. godine, izrađen je Akcijski plan upravljanja bukom i za drugi krug izvještavanja je dostavljen nadležnim institucijama te proslijeđen Europskoj komisiji. U tijeku je izrada akcijskog plana za treći krug izvještavanja za ocjensku godinu 2016. s rokom dovršetka krajem prosinca 2018. godine.

Hrvatske autoceste d.o.o. postupaju sukladno propisima i zakonima u vezi zaštite od buke.

a.3.3.Ograničenja/mjere i standardi koji se odnose na zaštitu okoliša i prirode u zaštićenim područjima (uključujući naturu 2000)

Prema zakonskim propisima ne postoje izravno definirana ograničenje i standradi koji se primjenjuju u zaštićenim područjima (uključujući Natura 2000 područja). Pojedina ograničenja se mogu propisati u sklopu sljedeći dokumenata:

a) mjere zaštite okoliša propisane u sklopu postupka Procjene utjecaja na okoliš

b) mjere ublažavanja propisane u sklopu postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku

mrežu. Za izgrađene autoceste ovemjere uglavnom nisu propisane jer su postupci procjene

utjecaja na okoliš provođeni prije proglašavanja Ekološke mreže Republike Hrvatske (2007.).

c) Plan upravljanja zaštićenih područja – u sklopu ovog dokumenta (kojeg bi trebalo imati svako

zaštićeno područje) mogu biti propisane i mjere ili aktivnosti koje bi trebalo primijeniti i na

području prometnica

d) Plan upravljanja područjem ekološke mreže (Natura 2000) - u sklopu ovog dokumenta (kojeg

će imati sva područja do 2022. godine) mogu biti propisane i mjere ili aktivnosti koje bi trebalo

primijeniti i na području prometnica.

Propisane mjere zaštite, ublažavanja ili potrebne aktivnosti mogu se odnositi na smanjenje štetnih utjecaja na populacije životinja (velikih zvjeri, ali moguće i ptica, šišmiša ili vodozemaca), mjere smanjenja ili izbjegavanja štetnih utjecaja na staništa (npr. onečišćenje ili promjena ekoloških uvjeta zbog korištenja soli za posipavanje cesta ili korištenja herbicida za održavanje zelenih površina) ili na spriječavanje širenja invazivnih vrsta. Iznimno bitna mjera za očuvanje populacija velikih zvjeri (i divljači) je mjera koja se odnosi na očuvanje funkcionalnosti prijelaza za životinje. Osim funkcionalnosti prolaza za životinje koji su specifično izgrađeni zbog izgradnje autoceste (zeleni mostovi) potrebno je osigurati i funkcionalnost drugih prijelaza (/prolaza) za životinje. Dio mogućih uzroka smanjenja funkcionalnosti prijelaza za životinje nije u direktnoj nadležnosti Hrvatskih autocesta, ali je potrebno da se Hrvatske autoceste aktivno uključe u takve aktivnosti i osiguraju postojeću prolaznost za velike životinje, s obzirom da je izgradnjom autoceste ona bila narušena. Glavne promjene koje mogu direktno utjecati na funkcionalnost postojećih prijelazi za životinje su moguće u prostorno planskim dokumentima. Zbog toga potrebno se aktivno uključiti u izradu prostorno planskih dokumenata koji se nalaze na području



64

kojim prolaze autoceste te definirati područja u kojima nisu prihvatljivi određeni tipovi namjene i/ili predložiti uključivanje kartograma kojim bi bili prikazani prijelazi za životinje koji osiguravaju dovoljnu prolaznost autoceste za (velike) sisavce.

Invazivne strane vrste su među glavnim prijetnjama bioraznolikosti. Zakonska regulativa iz područja zaštite prirode definira nužnost zaštite bioraznolikosti od širenja invazivnih vrsta potrebno je u procese održavanja prometnica uključiti plan uklanjanja invazivnih vrsta, a kojim će se definirati prepoznavanje stranih invazivnih vrsta te načini njihovog uklanjanja i zbrinjavanja. Također je potrebno definirati i procedure kojima će se spriječiti njihovo širenje tijekom radova (održavanja).

a.3.4. Praćenje provedbe mjera zaštite okoliša i programa stanja okoliša

Programi praćenja i izvješćivanja stanja okoliša i stanja ciljeva i očuvanja cjelovitosti ekološke mreže (monitoring) obavljaju se sukladno zahtjevima stranih kreditora i sukladno Rješenjima nadležnog Ministarstva temeljem Studije utjecaja na okoliš ili Studije glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Navedenim Rješenjima je propisan i period provođenja programa praćenja, tj. monitoringa. Programe praćenja provode ovlaštene osobe iz područja zaštite okoliša i ekološke mreže ili se obavljaju sukladno uputama danim u navedenim Rješenjima. Praćenje stanja voda i prijelaza za životinje obavlja se se uz pomoć vanjskih suradnika putem javne nabave. U natječajima javne nabave nisu definirani kriteriji za odabir vanjskih suradnika te je potrebno definirati potrebno iskustvo izvođača praćenja stanja te isto implementirati kroz sustav odabira iskusnog izvođača koji će i kvalitatitvno zavodoljiti potrebnu uslugu praćenje stanja.

Inspekcijski nadzor pokazuje povremeno nedostatke u održavanju prijelaza za životinje te je potrebno u procedure održavanja autoceste jasnije definirati sustav kontrole i održavanja povoljnog stanja prijelaza za životinje.

Rezultati evidencije izvanrednih događaja na autocestama sukladno proceduri za postupanje u izvanrednoj situaciji na autocestama „Životinje na autocesti“ pokazuju da unatoč propisanim mjerama zaštite okoliša postoje događaji kada divlje i domaće životinje ulaze (u ograđeni dio) autocesta te uzrokuju sudare sa vozilima i/ili stradavaju. Potrebno je uspostaviti sustav procjene mogućih dodatnih mjera zaštite okoliša kako bi se mogućnost ovakvih događaja smanjio. Također je potrebno definirati način postupanja sa divljim životinjama u slučaju da službe održavanja naiđu na žive (i zdrave) jedinke u području autoceste. Posebno se ova problematika odnosi na divljač, a za koju je potrebno definirati Plan gospodarenja divljači izvan lovnog područja (što uključuje područje autoceste).

a.4. Sustavi upravljanja okolišem (ems) i korporativne politike društava (iso ili drugi ems-ovi, norme, standardi volontera itd.)

Tvrtka HAC d.o.o je prvi puta certificirana 2007. godine i to prema normi ISO 9001 (Sustav upravljanja kvalitetom), ISO 14001 (Sustav upravljanja okolišem), te OHSAS 18001 (Sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnošću). Od 2007. godine do danas zadržava kontinuitet certifikata po sve tri norme sustav upravljanja i svake godine u tvrtki se provodi vanjski audit koji provodi vanjska certifikacijska kuća.

Trenutno Hrvatske autoceste d.o.o. imaju 84 radnika koji su educirani prema međunarodnim normama ISO 9001, ISO 14001, ISO 27001 i OHSAS 18001.

ZRAK

Problematika utjecaja na kvalitetu zraka obuhvaćena je integriranim sustavom upravljanja (kvalitetom, okolišem i zaštitom zdravlja i sigurnošću) koje je društvo HAC primjenjuje od 2016. godine. U sklopu liste aspekata okoliša uključene su i emisije u zrak.



65

TLO

Problematika utjecaja na tlo obuhvaćena je integriranim sustavom upravljanja (kvalitetom, okolišem i zaštitom zdravlja i sigurnošću) koje je društvo HAC primjenjuje od 2016. godine. U sklopu liste aspekata okoliša uključeno je i onečišćenje tala.

OTPAD

Problematika nastanka otpada obuhvaćena je integriranim sustavom upravljanja (prema normama ISO 9001:2015, ISO 14001:2015 i OHSAS 18001:2008).

Prema članku 48. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) proizvođač otpada koji stvara 500 ili više kilograma opasnog otpada godišnje na određenoj lokaciji dužan je izraditi plan gospodarenja otpadom za određenu lokaciju, osim kada je certificiran po ISO 14001 ili EMAS ili ukoliko posjeduje važeću dozvolu za gospodarenje otpadom iz čl. 86 Zakona.

Slijedom navedenog, Hrvatske autoceste uvele su sustav upravljanja okolišem prema ISO 14001 i time se obvezale primjenjivati i neprekidno poboljšavati sustav upravljanja okolišem sukladno zahtjevima navedene norme.

a.5. Ljudski resursi/djelatnici zaduženi za pitanja zaštite okoliša

U Hrvatskim autocestama d.o.o. broj radnika koji su direktno zaposleni na poslovima zaštite okoliša jest 11, to su radnici iz:

- Odjela za građevinske projekte, visokogradnju, zaštitu okoliša i SGG - SUSTAV GOSPODARENJA

GRAĐEVINAMA (koji ima ukupno 10 radnika), Inesticijska jedinica za građevinske projekte,

visokogradnju , zaštitu okoliša i SGG - SUSTAV GOSPODARENJA GRAĐEVINAMA (ukupno 25

radnika), Sektor za investicije i EU fondove (ukupno 75 radnika) – 1 radnik/žena/Viši suradnik I

/ VSS, te obavlja i druge poslove osim poslova koji se odnose na zaštitu okoliša. To je stanje na

dan 01.09.2018., i tako je od 1.12.2017. otkad se HAC spojio s HAC-ONC-om. Sukladno

unutarnjem ustrojstvu Hrvatskih autocesta iz ožujka 2013. godine, u Odjelu za visokogradnju,

zaštitu okoliša i upravni postupak na poslovima zaštite okoliša uz druge poslove radila su 2

radnika.

- Grupa za praćenje radova redovnog održavanja, Grupa za poslovanje i administrativne poslove,

Grupa za izradu tehničke dokumentacije, Odjel za podršku operativi redovnog održavanja -

Sektor za održavanje – 10 radnika. U Sektoru za održavanje bila je Grupa za krajobraz i zaštitu

okoliša.

ZRAK

Poslovima zaštite zraka bavi se Odjel za građevinske projekte, visokogradnju, zaštitu okoliša i SGG unutar Sektora za investicije i EU fondove Na poslovima zaštite okoliša zaposlen je 1 radnik. Poslovima zaštite zraka, a koje uključuje redovno provođenje mjerenja emisija u zrak iz nepokretnih izvore i prijavu u ROO unutar društva HAC bavi se Odjel za podršku operativi redovnog održavanja koji je sastavni dio Sektora za održavanje. U Odjelu je zaposleno 10 radnika.

TLO

Poslovima zaštite i monitoringa tala bavi se Sektor za održavanje Na tim poslovima zadužene su osobe

po ugovorima koji se tiču tih poslova. Osim toga, radnici koji obavljaju poslove prilikom kojih može doći

do onečišćenja tla školovani su za ispravno postupanje kako bi izbjeglo onečišćenje tla. Kao primjer

može se navesti korištenj pesticida za tretiranje korova koji raste uz zaštitnu žičanu ogradu. Radnici koji



66

obavljaju te poslove educirani su za sigurno rukovanje i pravilnu primjenu pesticida te posjeduju

identifikacijsku iskaznicu Kako ne postoji legislativa za utvrđivanje i praćenje stanja tala u RH tako ne

postoji niti obaveza monitoringa tala.

OTPAD

Poslovima zaštite okoliša bavi se Odjel za građevinske projekte, visokogradnju, zaštitu okoliša i SGG (koji ima ukupno 10 radnika) unutar Sektora za investicije i EU fondove.

Trenutno se segmentima područja zaštite okoliša, bavi Odjel za podršku operativi redovnog održavanja, a od toga, za poslove koji se odnose na otpad, djelatnici kako slijedi:

- Muško/ viši suradnik I /VII-2/VSS-geologija: skupljanje, obrada, oporaba i/ili zbrinjavanje

opasnog otpada, usluga čišćenja separatora na dionicama autoceste,

- Muško/ viši samostalni referent/V/VKV-strojarski, vozač: skupljanje, obrada, oporaba i/ili

zbrinjavanje neopasnog otpada nastalog u COKP, NP i PUO; otkup metalnog otpada;

sakupljanje i odvoz otpadnih guma; sakupljanje i zbrinjavanje električnog i elektroničkog

otpada i otpada koji sadrži živu te sakupljanje i zbrinjavanje otpadne krpe, strech folija,

- Muško/ voditelj grupe I /VI-1/VŠS-informatički: usluga otkupa otpadnih akumulatora i baterija,

- Muško/ viši suradnik I/ VI /VŠS – prometni: otkup otpadnog papira i kartona.

a.6. Ljudski resursi/djelatnici zaduženi za socijalna pitanja (stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje)

Prema dostavljenom ESCR izvješću Hrvatskih autocesta d.o.o. u Sektoru za pravne i zajedničke opće poslove ustrojen je Odjel za imovinsko pravne poslove u kojem je predviđeno 16 radnih mjesta, a popunjeno njih 13, a koja se odnose na obavljaje poslova vezanih za provođenje postupaka izvlaštenja i otkup zemljišta. Devet djelatnika ima visoku stručnu spremu (VSS), jedan djelatnik ima višu stručnu spremu (VŠS), dok tri djelatnika imaju srednju stručnu spremu (SSS). Od ukupnog broja djelatnika njih pet (38,5%) čine muškarci, a osam (61,5%) žene, iz čega je vidljivo da je omjer spolne strukture povoljniji u korist žena. Rad na terenu obavljaju šef odjela, viši pravni suradnik, viši pravni suradnik za poslove izvlaštenja i zastupanja, tri voditelja izvlaštenja u Zagrebu i jedan u Splitu, viši suradnik za geodetske poslove i viši suradnik za geodeziju, od čega svi osim potonjeg imaju visoku stručnu spremu (VSS), dok potonji može imati i višu stručnu spremu (VŠS). Nepopunjena radna mjesta odnose se na pozicije Viši suradnik za geodetske poslove, Viši samostalni referent za evidenciju i provedbu (SSS) i Viši samostalni referent (SSS). Sukladno dostavljenoj dokumentaciji adekvatnost strukture zaposlenika HAC-a je zadovoljavajuća, posebno u pogledu stručne spreme, međutim ne ulaže se u daljnje obrazovanje i stručno usavršavanje djelatnika.

a.7. Financijski izvori na raspolaganju za upravljanje pitanjima zaštite okoliša.

Prilikom građenja dionica autocesta, sredstva za zaštitu zraka bila su osigurana iz kredita razvojnih banaka.

Sredstva za zaštitu zraka u sklopu održavanja autocesta osigurana su iz vlastitih izvora.

a.7.1. Financijski mehanizmi za cjelokupno upravljanje pitanjima zaštite okoliša

ZRAK



67

Sukladno obvezama prema stranim kreditorima HAC je od 2005. do 2010. godine provodio praćenje kvalitete zraka uz autocestu. Mjerenja kvalitete zraka provedena su u zimskom i ljetnom razdoblju na šest lokacija na dionici autoceste A1 Bosiljevo - Sv.Rok, odnosno, ovisno o godini, na dionici Zadar 2 - Prgomet i obuhvatili su koncentracije sljedećih onečišćujućih tvari: dušikov dioksida, sumporov dioksid, benzen, lebdeće čestice PM10 i olovo u PM10. Rezultati mjerenja su pokazali da je kvaliteta zraka na svim mjernim mjestima bila zadovoljavajuća i u skladu s tada važećom propisanim vrijednostima.

Praćenje kvalitete zraka nije bilo obuhvaćeno monitoringom okoliša koji se provodi od 2011. godine na dalje. Može se samo nagađati kako je prestanak monitoringa odnosno praćenja kvalitete zraka vezan za rezultate mjerenja koji su pokazali da kvaliteta zraka na pojedinim mjernim mjestima uz autocestu A1 u razdoblju od pet godina nije bila ugrožena emisijama onečišćujućih tvari u zrak koje potječu od prometovanja vozilima po autocesti, a s obzirom da isto nije nigdje spomenuto u okviru godišnjih izvješća o zaštiti okoliša koje HAC, sukladno obvezama prema kreditorima, izrađuje svake godine. Može se samo spekulirati da je jedan od razloga i nedostatak financijskih sredstava.

PRIRODA

Za pitanja vezana za zaštitu prirode postoje financijski mehanizmi EU koje je potrebno intenzivnije uključiti. Na području svih autoceste je moguće koristiti fond LIFE kao financijsku potporu u implementaciji mjera vezanih za očuvanje biološke raznolikosti (propusnost autoceste za životinje i spriječavanje širenja invazivnih vrsta). U pograničnom području je moguće uključiti se u implementaciju INTERREG projekata te na taj način osigurati sufinanciranje projekata koji doprinose očuvanju biološke raznolikosti.

Nacionalni Fond za energetiku i zaštitu okoliša ima predviđena sredstva za očuvanje biološke raznolikosti te je u suradnji sa drugim dionicima moguće aktivnosti djelomično financirati i iz ovog fonda.

TLO

Sukladno obvezama prema stranim kreditorima HAC je od 2005. do 2010. godine provodio praćenje stanja tala uz autocestu.

OTPAD

Sukladno obvezama prema stranim kreditorima HAC od 2012. godine, u okviru svojih godišnjih izvješća, daje prikaz količina proizvedenog opasnog i neopasnog otpada. Podatke o količinama te o načinu postupanja s proizvedenim vrstama otpada prijavljuje i u bazu ROO.

a.7.2. Financijski mehanizmi za ulaganje, održavanje i upravljanje nesretnim slučajevima

Upravljanje nesretnim slučajevima - u sklopu poslovanja HAC-a d.o.o. sklopljeni su ugovori s vanjskim pružateljima usluga kojima se plaća "hladni" pogon, a isti se obvezuju u privremenom roku intervenirati po pozivu. Sredstva za "hladni" pogon osigurana su iz vlastitog poslovanja, dok su sredstva za plaćanje sanacije po pojedinom interventnom slučaju osigurana putem polica osiguranja koje ugovara HAC te također putem polica osiguranja koje ima onečišćivač.

a.8. Financijski izvori na raspolaganju za stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje

U dostavljenom ESCR izvješću Hrvatskih autocesta d.o.o. opisani su financijski mehanizami za stjecanje zemljišta i preseljenje kod (a) ulaganja; i (b) održavanja. Kod ulaganja (a), odnosno građenja pojedinih dionica autoceste financijska sredstva za stjecanje zemljišta i nedobrovoljnog preseljenja osigurana su iz vlastitih izvora. Kod nedobrovoljnog preseljenja odnosno izvlaštenja koristi se pravni okvir Republike Hrvatske. Prilikom održavanja (b) sustava za zaštitu okoliša ne postoji potreba za stjecanjem zemljišta



68

i/ili nedobrovoljnog preseljenja. Ukoliko se pak pojavi potreba za istim operater navodi kako se radi o neznatnim iznosima koji se pak osiguravaju iz vlastitog poslovanja.

Takva praksa pokazuje određenu netransparentnost unatoč činjenici da su revizorska izvješća javno dostupna, s obzirom na praksu austrijskog operatera ASFINAG-a koji svoja financijska izvješća objavljuje na vlastitim mrežnim stranicama na veoma detaljan, jednostavan i pristupačan način (uključivo i na engleskom jeziku)1. Smanjena je bila mogućnost uvida u dokumentaciju obzirom da nisu svi spisi bili digitalizirani, a analitički podaci o financijskim aspektima predmeta izvlaštenja (posebice udio troškova stjecanja zemljišta u odnosu na ukupne investicije) uvedeni cjelokupno u sustav. Samim time, ne postoji način za aproksimativnu usporedbu s udjelima troškova stjecanja zemljišta u ukupnim cestovnim investicijama s drugim europskim državama. Prema podacima irskog cestovnog operatera National Roads Authority troškovi otkupa zemljišta za izgradnju cesta 2006. godine činili su prosječno 10% ukupnog budžeta u Danskoj, 12.5% u Engleskoj, 6% u Njemačkoj, 1% u Norveškoj i Islandu, 9,40% u Grčkoj i 23% u Irskoj2.

U godišnjim financijskim izvješćima ne postoji jedinstvena stavka koja bi obuhvaćala sve troškove i naknade za izvlaštene nekretnine i nedobrovoljno preseljenje, što bi bilo preporučljivo uvesti u praksu.

1 Izvor: http://www.finfacts.ie/Irish_finance_news/articleDetail.php?Hectare-of-agricultural-land-costs-24-000-

in-Ireland-6-000-in-France-807 2 Izvor: http://gb1.asfinag.at/geschaeftsbericht2016/en/annual-report/

http://www.finfacts.ie/Irish_finance_news/articleDetail.php?Hectare-of-agricultural-land-costs-24-000-in-Ireland-6-000-in-France-807

http://www.finfacts.ie/Irish_finance_news/articleDetail.php?Hectare-of-agricultural-land-costs-24-000-in-Ireland-6-000-in-France-807

http://gb1.asfinag.at/geschaeftsbericht2016/en/annual-report/



69

a.9. Natura 2000

Na sljedećoj slici prikazana su POP i POVS područja unutar granica RH zajedno s dionicama Hrvatskih autocesta.

Slika 2.a9-1. Karta ekološke mreže (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, WFS/WMS servis, listopad 2018)

Autoceste pod upravom HAC-a ukupno prolaze kroz 14 područja značajna za očuvanje ptica u kojima obitava 78 ciljnih vrsta ptica. Ova su područja iznimno važna za očuvanje migratornih vrsta, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti.

Tablica2.a9-1. Područja značajna za očuvanje ptica

Br. Oznaka Naziv

1 HR1000004 Donja Posavina

2 HR1000005 Jelas polje

3 HR1000006 Spačvanski bazen

4 HR1000013 Dravske akumulacije

5 HR1000023 SZ Dalmacija i Pag

6 HR1000026 Krka i okolni plato

7 HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora

8 HR1000030 Biokovo i Rilić

9 HR1000024 Ravni kotari

10 HR1000029 Cetina

11 HR1000021 Lička krška polja

12 HR1000022 Velebit



70

13 HR1000002 Sava kod Hruščice

14 HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika

Osim toga, autoceste kojima upravlja HAC prolaze kroz 26 područja značajna za očuvanje vrsta i staništa – POVS, od kojih tri, HR2001352 Mosor, HR5000022 Park prirode Velebit, HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika, imaju velike zvijeri kao ciljne vrste (Slika 2.a9-2). Također, autoceste prolaze u blizini područja ekološke mreže HR500030 Biokovo.

Slika 2.a9-2. Područja očuvanja značajna za vrste i staništa u kojima su velike zvijeri ciljne vrste očuvanja.

Tablica 2.a9-2. Područja značajna za očuvanje vrsta i staništa kojima prolaze autoceste

Br. Oznaka Naziv

1 HR2001414 Spačvanski bazen

2 HR2000416 Lonjsko polje

3 HR2001352 Mosor

4 HR2001363 Zaleđe Trogira

5 HR2001012 Ličko polje

6 HR5000022 Park prirode Velebit



71

Br. Oznaka Naziv

7 HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje

8 HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika

9 HR2001361 Ravni kotari

10 HR2000929 Rijeka Cetina - kanjonski dio

11 HR2001307 Drava - akumulacije

12 HR2001326 Jelas polje s ribnjacima

13 HR2001347 Donje Medjimurje

14 HR2001405 Lonja

15 HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice

16 HR2001216 Ilova

17 HR2000364 Mura

18 HR2001046 Matica-Vrgoračko polje

19 HR2001371 Područje oko Dobre vode

20 HR2001269 Obsenica

21 HR2001272 Jadova

22 HR4000030 Novigradsko i Karinsko more

23 HR3000171 Ušće Krke

24 HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba

25 HR2001449 Izvor Dropulića vrilo

26 HR2001242 Izvor Vir

Sva tri navedena POVS područja prirodna su staništa vuka, smeđeg medvjeda i risa. Ove se tri vrste značajno razlikuju načinom života pa time i načinom korištenja prirodnog prostora, ishrani i metodama lova plijena. Međutim, zajednička im je potreba za velikim životnim prostorom, a isto tako za vrijeme parenja, ili u procesu traženja novog životnog prostora prevaljuju vrlo velike udaljenosti, prelazeći pritom čak i granice država. Zato fragmentacije staništa imaju negativan utjecaj na ove vrste. Kao predatori i vrh hranidbenog lanca, vuk, medvjed i ris važna su karika u očuvanju ravnoteže ekosustava. Kao predatori i vrh hranidbenog lanca, vuk, medvjed i ris jedan su od ključnih čimbenika za očuvanje ravnoteže ekosustava. Prema tome, njihova je zaštita nužna, ne samo unutar granica ekološke mreže, već i van tih prostora a posebice na poznatim koridorima njihovog kretanja. Osim toga, provedba određenog zahvata bez primjerenih prilagodbi (mjera ublažavanja) može stvoriti nepremostivu barijeru u kretanju velikih zvijeri, što vodi do djelomične ili postupne izolacije dijela populacije, i otežava ili čak onemogućava očuvanje iste. Kako su ugroženost staništa i stradavanje na prometnicama jedni od najčešćih razloga ugroženosti velikih zvijeri, prilagodba prometnica s ciljem smanjenja efekta fragmentacije ili smanjenjem mogućnosti stradavanja jedinki važna su mjera u osiguravanju očuvanja statusa ovih ciljnih vrsta.



72

a.10. Zone sanitarne zaštite

Slika 2.a10-1. Zona sanitarne zaštite definirane su Planom upravljanja vodnim područjima 2016 -2021, a ogrančenja i dopuštene radnje u pojedinoj zoni su definirane Pravilnikom o ujvetima za utvrđivanje zona

sanitarne zaštite izvorišta.

Autoceste prolaze zonama sanitarne zaštite u jadranskom vodnom području u dužini od 118 km, a vodnim područjem rijeke Dunav u dužini od 121 km (Tablica 2.a10-1).

Tablica 2.a10-1. Dužina autoceste koja prolazi zonama sanitarne zaštite

Zone sanitarne zaštite / km

II III III.A III.B IV

Jadransko vodno područje 17,15 60,81 40,05

Vodno područje rijeke Dunav 3,53 90,68 0,64 17,54 9,00

Ukupno 20,68 151,49 0,64 17,54 49,05



73

a.11. Zaštićena područja

Ceste Hrvatskih autocesta prolaze kroz sedam zaštićenih područja u Hrvatskoj, od čega su dva područja parkovi prirode, jedan regionalni park te četiri značajna krajobraza (Tablica 2.a11-1).

Tablica 2.a11-1. Popis zaštićenih područja kroz koja prolaze prometnice kojima upravljaju Hrvatske autoceste

Kategorija zaštite Zaštićeno područje

Park prirode Lonjsko polje

Velebit

Regionalni park Mura - Drava

Značajni krajobraz

Jelas polje

Krka - donji tok

Mura

U ovim područjima i njihovoj blizini potrebno je prilagoditi projektiranje, gradnju i održavanje prometnica na način da se očuvaju, odnosno ne ugroze, temeljne vrijednosti ovih zaštićenih područja.

b. Očuvanje okoliša i osiguranje usklađenosti s propisima zaštite okoliša u planiranju i izgradnji

b.1. Planiranje i izgradnja infrastrukture

b.1.1. Unutarnja organizacija za planiranje i izgradnju

Procedura o upravljanju projektima određuje način iniciranja, planiranja, upravljanja, kontrole i zatvaranja projekta izgradnje autocesta, te utvrđivanja odgovornosti. Procedura se primjenjuje u svim procesima i ustrojstvenim jedinicama koji su obuhvaćeni izgradnjom autocesta, odnosno imaju utjecaj na upravljanje izgradnje, te na koje se odnosi zakon o kod izgradnje autocesta.

Planiranje i izgradnja velikih i malih investicija odvija se u Sektoru za investicije i EU fondove u kojem se obavljaju slijedeći poslovi i realizacije investicija iz djelatnosti Društva:

b.1.2. Upravljanje zaštitom okoliša kod velikih projekata (koji zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš)

Korektivni mehanizmi su isti za velike i male investicije:

U svakoj pojedinoj fazi se na obrascima za pregled projektne dokumentacije se definiraju zahtjevi za korekcijom projektne dokumentacije u fazi izrade.

U slučaju postojanja nesukladnosti formira se Lista nesukladnosti.


Procjena utjecaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata s obzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša, kako bi se utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša. Postupak procjene provodi se već u ranoj fazi planiranja zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno.

Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine, br. 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ('Narodne novine', broj 61/14 i 3/17), u daljnjem tekstu: Uredba) propisana je provedba postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš. Donošenjem tih propisa postupak je



74

sustavno uređen i usklađen s odgovarajućim direktivama EU: Direktivom Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš, izmijenjenom Direktivom Vijeća 97/11/EZ od 3. ožujka 1997., i Direktivom 2003/35/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. Pored toga usvojeni propisi temelje se i na odredbama međunarodnog ugovora, kojeg je Republika Hrvatska potvrdila donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 6/96).

Procjena utjecaja na okoliš obvezno se provodi za zahvate navedene u popisu zahvata iz Priloga I. Uredbe te za zahvate za koje je ta obveza određena u postupku ocjene o potrebi procjene.


Slika 2.b1-1. Vremensko dobivanje Rješenja i dozvola

b.1.3. Upravljanje zaštitom okoliša kod projekata koji ne zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš

Za manje projekte za koje nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, kao što je u ovom slučaju, zahvat rekonstrukcije brze ceste i izgradnje spojne ceste za luku Ploče i grad Ploče, provodi se postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (screening) je postupak tijekom kojega nadležno tijelo (Ministarstvo ili upravno tijelo u županiji odnosno u Gradu Zagrebu), na temelju pojedinačnih ispitivanja sukladno utvrđenim mjerilima (Popis zahvata iz Priloga II. i III.) i/ili kriterijima određenim u Prilogu V. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17), utvrđuje može li planirani zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i odlučuje o potrebi procjene.

Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17) propisano je da nositelj zahvata, kada utvrdi da se njegov zahvat nalazi na popisu zahvata iz Priloga II. ili Priloga III. Uredbe, može zatražiti od nadležnog tijela provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš ili može odmah pristupiti izradi studije.

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Zahvati koji su određeni u popisu zahvata u Prilogu II. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) u nadležnosti su Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Postupak ocjene o potrebi



75

procjene utjecaja zahvata na okoliš počinje predajom Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš na Ministarstvo. Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obvezno sadrži podatke o nositelju zahvata, podatke o lokaciji i zahvatu i elaborat zaštite okoliša čiji je sastavni dio prethodna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat rekonstrukcije brze ceste i izgradnje spojne ceste za luku Ploče i grad Ploče proveden je 2006. do. 2007. godine, no obzirom da je vrijeme gradnje zbog nedostatka financijskih sredstava odgođeno te da su ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju izvršene brojne izmjene zakonske regulative, bilo je potrebno ponoviti cijeli postupak. Hrvatske autoceste su početkom 2015. godine pokrenule postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za navedeni zahvat, temeljem Elaborata o zaštiti okoliša izrađenog od ovlaštenika Institut IGH, a prema novoj zakonskoj regulativi. Nositelj zahvata je nadležnom tijelu podnio zahtjev za ocjenu o potrebi procjene koja uključuje i prethodnu ocjenu za ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18) i Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15).

POSTUPAK PO ZAHTJEVU ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Na temelju elaborata zaštite okoliša provodi se ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Elaborat zaštite okoliša izrađuje ovlaštenik koji je odgovoran za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadržajem elaborata. Ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša.

Kada nadležno tijelo zaprimi zahtjev za ocjenu o potrebi procjene, ono pribavlja mišljenja od drugih tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te informira javnost o zahtjevu. Tom prilikom Ministarstvo može zatražiti i očitovanje o obveznom sadržaju studije ako se mišljenjem utvrdi obveza procjene utjecaja zahvata na okoliš. Ministarstvo je u obvezi pribaviti mišljenje tijela nadležnog za zaštitu prirode sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita prirode. Javnost i zainteresirana javnost može dostaviti mišljenje o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš u pisanom obliku i to u roku od 30 dana od dana objave informacije o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš na internetskim stranicama Ministarstva. Ocjena o potrebi procjene provodi se na temelju pojedinačnih ispitivanja sukladno kriterijima određenim u Prilogu V. Uredbe i uzimajući u obzir zaprimljena mišljenja.

RJEŠENJE

Nakon provedenog postupka izdaje se rješenje i o istom informira javnost. Nakon što je Ministarstvo razmotrilo mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i mišljenja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donijelo je Rješenje 29. travnja 2015.kojim nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.

Rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži i obrazloženje razloga zbog kojih se utvrđuje da nije potrebno provesti procjenu. Temeljem provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš rješenje može sadržavati i mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. Međutim, u ovom slučaju nije bilo propisanih mjera zaštite okoliša. O izdanom rješenju se informira javnost.

ROKOVI ZA PROVEDBU POSTUPKA

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18), članak 88. postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku od dva mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata. U ovom slučaju postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, trajao je nešto malo više od dva mjeseca, odnosno od 13. veljače 2015. do 29. travnja 2015.



76

b.1.4. Upravljanje stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem

Operater za upravljanje stjecanjem zemljišta koristi zakonodavni okvir Republike Hrvatske, točnije Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14, 69/17), Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina kojima su propisani postupci procjene cijene nekretnina, sporazumno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i u suprotnom postupak izvlaštenja. Vlasnici čestica obaviještavaju se i prisustvuju u postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina, odnosno vještačenja. Potom je korisnik izvlaštenja/operater upućivao pisane pozive s ponudom (prema adresama upisanim u katastru i zemljišnim knjigama), da pristupe u prostorije koje je osigurao na područjima katastarskih općina u kojima su se nalazile nekretnine odnosno gdje su vlasnici/posjednici živjeli (prostorije jedinica lokalne samouprave-općina/gradova i dr.), a u kojima bi se sklapali ugovori o kupoprodaji nekretnine s istima sukladno naknadama (za otkup zemljišta/za osnivanje prava služnosti) utvrđenim u procjembenim elaboratima vještaka imenovanih u postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti zemljišta.

U slučaju izvlaštenja većeg broja nekretnina (više od deset) i više vlasnika nekretnina (više od deset) operater (korisnik izvlaštenja) je objavljivao ponudu u dnevnom tisku ili na uobičajen način javnog priopćavanja (radio, web stranica HAC-a). Za sve nekretnine za koje nisu bili sklopljeni ugovori o kupoprodaji nekretnine, jer se vlasnici/posjednici nisu odazvali pozivima ili su osobe nepoznata boravišta/prebivališta ili umrle osobe, HAC je pokretao upravne postupke potpunog/nepotpunog izvlaštenja pred nadležnim uredima državne uprave. Hrvatske autoceste d.o.o. do sada nisu imale slučaj da se osobu/osobe primjenom sile, ovrhom, odnosno „deložiranjem“ iseljavalo iz njima nastanjenog objekta. Većina sporova u postupcima izvlaštenja odnosi se na osporavanje cijene procijenjene vještačenjem. Sporost rješavanja postupaka izvlaštenja predstavlja, uz uknjižbu otkupljenih/izvlašteni nekretnina predstavlja najveće probleme operatera.

Operater po pitanju ublažavanja socijalnih utjecaja izvlaštenja i odgovornosti prema izvlaštenicima postupa s ciljem zadovoljavanja minimalnih formalnih uvjeta domaćeg zakonodavstva. Ne ulaže se dovoljan napor s ciljem izbjegavanja dugotrajnih sudskih postupaka postizanjem nagodbi izvan postupka izvlaštenja. Pristup odnošenju s javnosti bio je individualan, odnosno ovisio je o pojedinom voditelju izvlaštenja i situaciji zbog iznimno kratkih rokova izgradnje. U isto vrijeme radili su se pred-projekti, natječaj za izvođača radova, dok Odjel za izvlaštenja dobiva rok od 2 mjeseca za provedbu izvlaštenja (npr. most na Dravi, pristupna cesta za Ploče). Prije samog postupka izvlaštenja potpisivale su se „nagodbe“, a ne kupoprodajni ugovori. Nagodbe nisu bile ovjerene kod javnog bilježnika, te su se dostavljale Odjelu kao prijedlozi za izvlaštenje. Voditelji izvlaštenja imali su dozvolu Uprave za sklapanje nagodbi s vlasnicima nekretnina po cijeni većoj od one koju su procijenili sudski vještaci, a sve u svrhu hitnog rješavanja stjecanja zemljišta.

Međutim, punomoć se iznimno rijetko koristila u te svrhe, pretpostavljeno s ciljem postizanja ušteda tako da se radi o iznimkama. Informatički sustav za vođenje analitike o katastarskim česticama koje su predmet kupoprodaje ili izvlaštenja nepotpun je zbog neprovođenja digitalizacije od osnutka tvrtke. Sustav je u djelomičnoj uporabi od 2001. godine, dok je od 2003. do danas funkcionalan, ali je upitna analitička valjanost sveukupnih podataka. Prema iskazima zaposlenika, sve dosadašnje Uprave su opetovano odbijale odobriti sredstva za obnovu informatičkog sustava koji bi sistematizirao i vizualizirao podatke o statusu čestica. Radi brže izvodljivosti procedure, trebalo bi poboljšati komunikaciju između sektora i odjela.

Upravljanje stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem u HAC-u se može ocijeniti zadovoljavajućim. Prema dostavljenim analitičkim podacima od strane operatera, proizlazi da je većina stjecanja nekretnina izvršena prije provedenog postupka izvlaštenja temeljem Plana gradnje HAC-a. Uvidom u dostavljene studije slučaja, primjerice autocesta ZAGREB-SISAK Dionica Velika Gorica (jug) – Lekenik, 63% nekretnina je stečeno izvan postupka izvlaštenja a sve temeljem Plana gradnje. Ostalih 37% se radi o slučajevima gdje su nekretnine otkupljene kao preostali dijelovi po zahtjevu vlasnika u



77

postupku rješavanja imovinsko-pravnih odnosa radi izgradnje glavne trase gore navedene dionice te je na istima uknjiženo pravo vlasništva za korist Republike Hrvatske u zemljišnim knjigama.

Nadalje, za neke nekretnine pokrenuti su postupci potpunog izvlaštenja pred nadležnim uredom (obzirom da se vlasnici/suvlasnici nisu odazvali pozivima HAC-a u svrhu sklapanja kupoprodajnih ugovora odnosno radilo se o umrlim osobama /o osobama nepoznata boravišta/prebivališta) koji je donio rješenja o potpunom izvlaštenju (dijelu vlasnika je isplaćena naknada, a za dio suvlasnika (nepoznati/umrli) deponirana je naknada na poseban račun), a ista su rješenja po pravomoćnosti provedena u zemljišnim knjigama odnosno uknjiženo je pravo vlasništva za korist Republike Hrvatske u zemljišnim knjigama. Za 1 nekretninu-javno vodno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske pod upravljanjem Hrvatskih voda - pokrenut je postupak temeljem odredbi Zakona o vodama pred nadležnim tijelom koje je donijelo rješenje o ukidanju statusa javnog vodnog dobra. Pretežiti dio stečenih nekretnina je uredno uknjižen, ali u ovom trenutku vrlo teško je govoriti o postupku uknjižbe budući su određeni predmeti još uvijek u tijeku.

b.1.5. Kontrola procesa

MONITORING VODA

Monitoring voda u području utjecaja autocesta provodi se temeljem izdanih Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, odnosno izdanih vodopravnih dozvola te obveza prema stranim kreditorima. Monitoring se provodi prema Zakonu o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14), odredbama Državnog plana mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11) te Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15, 3/16). Samo uzorkovanje i ispitivanje kakvoće vode obavlja se u skladu s Pravilnikom o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti uzimanja uzoraka i ispitivanja voda (NN 74/13 i 140/15) od strane ovlaštenih institucija.

Uzimanje i analiza uzoraka vode provodi se na sljedećim mjestima:

A) Iz separatora za pročišćavanje oborinskih voda

B) Iz biodiskova i separatora u COKP, PUO (Prateći uslužni objekt) i tunela

C) Iz pijezometara na čvoru Kosnica i dionici A11 Jakuševac-Velika Gorica (Jug)-Lekenik

D) Iz lagune na oteretnom kanalu Sava-Odra i iz separatora na dionici A3 i A11.

E) Iz pijezometara na autocesti Beli Manastir-Osijek-Svilaj-Ploče, dionica Osijek-Đakovo u okviru

projekta Monitoring utjecaja koridora Vc na površinske i podzemne vode vodocrpilišta

Vinogradi

A) Monitoring voda se provodi na dionici AC A1: Bosiljevo-Vrgorac, A3: Bregana-Zagreb-Lipovac, A4:

Goričan-Zagreb, A5: Osijek-Đakovo-Svilaj, A6: Zagreb-Rijeka, A7: Rijeka-Rupa, A10: čvor Ploče-granica

BiH, A11: Zagreb-Šibenik.

Uzimaju se uzorci i analizira se otpadna (oborinska) voda iz separatora na dionicama AC A1, A3 i A10.

Na dionici A1: Bosiljevo-Vrgorac nalazi se 141 separator, A3: Bregana-Ivanja Reka 30, A3: Ivanja Reka-

Lipovac 10 i na dionici A10: čvor Ploče-granica BiH 5 separatora.

Pokazatelji koji se ispituju su pH, temperatura vode i zraka, vidljiva otpadna tvar, ukupna suspendirana

tvar, KPKCr, BPK5, kloridi, ukupni dušik, ukupni fenoli, ukupna ulja i masti, mineralna ulja i metali (živa,

olovo, kadmij, krom, nikal, bakar, cink).

Uzimaju se uzorci i analizira se otpadna (oborinska) voda iz separatora na dionicama AC A4 Zagreb-

Goričan 23 separatora i A5 Đakovo-Osijek 28 separatora.



78

Pokazatelji koji se ispituju su pH, temperatura, suspendirana tvar, KPKCr, kloridi, mineralna ulja, olovo,

nikal i cink.

B) Uzimaju se i analiziraju uzorci sanitarne otpadne vode iz biodiska u COKP, PUO na 13 biodiskova na

dionici A1, 7 na dionici A3, 9 na dionici A5, dva na dionici A6 i jedan na dionici A7.

Zatim se uzimaju i analiziraju uzorci otpadne vode iz separatora u COKP, PUO i tunela, po dva uzorka

na 20 separatoru na dionici A1, 9 na dionici A3, jedan na dionici A4, 4 na dionici A5, 10 na dionici A6 i 6

na dionici A7.

Pregledom godišnjih izvješća o provedenim ispitivanja mogu se uočiti problemi učestale pojave

neispravnosti uređaja prema nekom od parametara koji se prate. Npr. prema Izvještaju o zaštiti okoliša

na autocesti A1, dionica Bosiljevo- Sveti Rok za 2016. godinu prilikom čega je uzorkovanje i analiza

uzoraka otpadnih (oborinskih) voda na izlazima iz separatora provedeno u razdoblju 19.1.2016 do

27.10. 2016. navodi se sljedeće:

- na području TJO Ogulin su svi uzorci bili ispravni (48),

- na području TJO Brinje 7% je bilo neispravno (41 od 44 uzoraka zbog povišene žive, pH i

ukupne suspendirane tvari),

- na području TJO Sv. Rok 7% je bilo neispravno (41 od 44 uzoraka zbog povišene pH i ukupne

suspendirane tvari),

- na području TJO Perušić 16% je bilo neispravno (9 od 56 uzoraka zbog povišene pH, KPK,

ukupni dušik, fenoli, mineralna ulja, ukupna ulja i masti i ukupne suspendirane tvari).

C) Uzimaju se i analiziraju uzorci vode iz pijezometara na čvoru Kosnica i dionici AC Velika Gorica (Jug)-

Lekenik, na dva pijezometra na dionici A3 i na šest pijezometara na dionici A11.

Pokazatelji koji se ispituju u pijezometrima su temperatura vode, električna vodljivost, pH, KPK,

mutnoća, kloridi, sulfati, nitrati, nitriti, amonijak, teški metali (kadmij, bakar, krom, cink, nikal, olovo,

mangan i živa), ukupna ulja, mineralna ulja, fenoli, otopljeni organski ugljik, PAH-ukupan.

Ispitivanje voda iz PIEZOMETARA za HAC D.O.O., ZAGREB AUTOCESTA ZAGREB – SISAK (dionica VELIKA

GORICA (jug) – JAKUŠEVEC) su 2014. i 2015. godine provodili Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr.

Andrija Štampar" i Bioinstitut d.o.o.. Rađeno je ispitivanje i praćenje kakvoće podzemnih voda na

piezometrima i površinskih voda na ispustu iz lagune u oteretni kanal Sava-Odra. Koncentracija

amonija u svim ispitanim uzorcima bila je izrazito niska i kretala se ispod granice određivanja. U

obrađenim uzorcima nisu uočena značajnija odstupanja od uobičajenih vrijednosti parametara. Voda je

izrazito siromašna hranjivim tvarima. Mjerenjem metala nisu uočena značajna odstupanja u odnosu na

prosječnu godišnju količinu (PGK). Stoga su koncentracije metala niske i kreću se malo iznad ili većinom

ispod granica određivanja. Od organskih tvari uočena je prisutnost PAH-ova i mineralnih ulja, ali u

količini manjoj od maksimalno dopuštene za vodu za ljudsku potrošnju. Prisutnost ostalih traženih

organskih tvari nije uočena u ispitanim uzorcima podzemne vode.

Prema izvještaju „Ispitivanje voda iz PIEZOMETARA za HAC D.O.O., ZAGREB AUTOCESTA ZAGREB –

SISAK (dionica VELIKA GORICA (jug) – JAKUŠEVEC)“ kojeg su 2015. godine sastavili Nastavni zavod za

javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" i Bioinstitut d.o.o., u uzorcima podzemne vode (točka

uzorkovanja RK 7) izmjerena je povišena mutnoća, a u točki uzorkovanja AC 5 povećana koncentracija

KPK. U ostalim obrađenim uzorcima nisu uočena značajnija odstupanja od uobičajenih vrijednosti



79

parametara. Koncentracije metala kretale su se malo iznad ili uglavnom ispod granica određivanja. U

uzorku podzemne vode PV/1398/15 izmjerena je povišena koncentracija PAH-ova, a u uzorku 051

08961/15 povišena koncentracija teškohlapljivih lipofilnih tvari (ukupna ulja i masti). Prisutnost

traženih organskih tvari u ostalim uzorcima kreće se oko ili ispod granice određivanja za pojedine

metode ispitivanja.

D) Uzimaju se uzorci i analizira se otpadna (oborinska) voda na ispustu iz lagune u oteretni kanal Sava-

Odra i dva separatora na dionici AC A3 te na devet separatora na dionici A11.

Na ispustu Sava-Odra ispituju se isti pokazatelji kao i na pijezometrima uz dodatno trikloretan,

tetraklougljik, trikloreten i tetrakloreten.

Pokazatelji koji se ispituju na separatorima su isti kao i na pijezometrima uz dodatno BPK5, O2 i

suspendirana tvar.

E) Prema Preliminarnom tehničkom izvješću o praćenju kvalitete podzemnih voda iz pijezometara uz

trasu AC koridor Vc za razdoblje 20.8.2007.-31.12.2016. koje je izradio Vodovod-hidrogeološki radovi

d.o.o. a koje ima za cilj zaštitu od utjecaja prometa na autocesti na kakvoću podzemnih voda unutar III

zone zaštite izvorišta pitke vode osječkog crpilišta Vinogradi, zapaženo je povećanje željeza i mangana

u pojedinim bušotinama za određen godišnja doba u razdoblju od listopada 2009. do prosinca 2016.

godine. Antropogeni utjecaj nije zabilježen (poljoprivredna djelatnost područja) budući da je sadržaj

nitrata i nitrita ispod maksimalno dozvoljenih koncenntracija - MDK vrijednosti. U svrhu daljnjeg

praćenja kakvoće podzemnih voda i mogućeg utjecaja AC na dio III zone zaštite Crpilišta Vinogradi

zaključeno je kako je obavezno i dalje sustavno i kontinuirano pratiti kakvoću podzemnih voda, kao i

osigurati dodatna sredstva iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) za ulaganje u

infrastrukturu mreže sljedeće generacije, usavršavanje kadra i nabavu nove opreme za sustavno

praćenje.

Prema završnom izvješću o ispitivanju podzemnih i površinskih voda za HAC D.O.O., ZAGREB

MONITORING VODA VODOCRPILIŠTA TRSTENIK NA PODRAVSKOM IPSILONU, AUTOCESTA A12

(poddionica Gradec - Kloštar Vojakovački, dio Gradec - Križevci (I faza) koje je izradio Bioinstitut d.o.o.

iz 2017. godine, izmjerene su nešto više vrijednosti željeza i mangana, kako u podzemnoj tako i u

površinskoj vodi, no njihova povišena koncentracija često je povezana s građom stijena i geokemijskim

uvjetima područja. Koncentracije ostalih ispitivanih metala kreću se oko ili ispod granice određivanja.

Tijekom ljetnog ciklusa ispitivanja je došlo do blagog porasta koncentracije otopljenog organskog

ugljika (DOC) što je vjerojatno uvjetovano visokim temperaturama okoliša. Prema navedenom te

gledajući i druge rezultate ispitivanja, tijekom korištenja dionice AC nisu uočene značajno povišene

vrijednosti praćenih parametara. Na temelju rezultata ispitivanja može se zaključiti da sustav

pročišćavanja voda dionice funkcionira prema namjeni.

MONITORING PROPUSNOSTI AUTOCESTE ZA ŽIVOTINJE

Prema dostupnoj dokumentaciji HAC je od 2008. godine proveo deset različitih tipova monitoringa

divljih životinja.

U razdoblju od 2008. do 2009. godine je u okviru Studije propusnosti prijelaza i prolaza za životinje na

autocesti Zagreb – Split – Dubrovnik, dionica Bosiljevo – Šestanovac provedeno utvrđivanje stupnja

propusnosti AC A1, dionice Bosiljevo – Šestanovac za divlje životinje. Studija obuhvaća rezultate



80

provođenja monitoringa prelaženja divljih životinja preko zelenih mostova na dionici AC A1, Bosiljevo –

Dugopolje: Ivačeno brdo (duljine 120 m), Rasnica (120 m), Medina Gora (120 m), Varošina (120 m) i

Osmakovac (200 m). Na navedenim zelenim mostovima monitoring je provođen metodama IC senzora,

foto zamki i kontrolnih pješčanih traka. Osim toga izvršena je i analiza biljnih zajednica na navedenim

zelenim mostovima i njihovoj okolici te je izrađen prijedlog ozelenjavanja. Također, obiđeno je 49

objekata duljih od 80 m pogodnih za prijelaz ili prolaz divljih životinja. U tom dokumentu dane su

preporuke za povećanje stupnja propusnosti AC za divlje životinje te poboljšanje mjera zaštite koje

sprječavaju ulazak životinja unutar ograda AC.

U razdoblju od 2009. do 2010. godine je u okviru Monitoringa voda, zraka, buke, propusnosti AC za

životinje, šumskih ekosustava, tla i ihtiofaune proveden već uspostavljeni monitoring propusnosti AC

za životinje na pet zelenih mostova te je uspostavljena prva faza monitoringa (metodom fotozamki) i

provođen je monitoring propusnosti AC za životinje na zelenim mostovima Rošca (150 m), Konšćica

(150 m) i Vrankovića ograda (150 m). Osim toga provedeno je praćenje mjesta prijelaza medvjeda

preko AC A1 metodom GPS telemetrije, analiza i procjena objekata na autocesti duljih od 80 metara te

analiza učestalosti i distribucije stradavanja životinja od prometa. U tom dokumentu dane su

preporuke za povećanje stupnja propusnosti AC za divlje životinje te poboljšanje mjera zaštite koje

sprječavaju ulazak životinja unutar ograda AC.

U razdoblju od 2010. do 2013. godine nije provođen monitoring propusnosti AC za životinje.

U razdoblju od 2013. do 2014. godine je provođen monitoring propusnosti AC za životinje na autocesti

A1, dionica Bosiljevo – Dugopolje na pet zelenih mostova (Ivačeno brdo, Rasnica, Medina gora,

Varošina i Osmakovac) metodama IC senzora, fotozamki i kontrolnih pješčanih traka. Na dionici

Dugopolje – Šestanovac na tri zelena mosta Rošca, Konšćica i Vrankovića ograda također je provođen

već uspostavljeni monitoring propusnosti AC za životinje metodom fotozamki. Provedenim

monitoringom je utvrđeno da zeleni most Vrankovića ograda ne zadovoljava ni minimalne uvjete

propusnosti za divlje životinje, a uzrok tome je činjenica da preko njega prelazi asfaltirana cesta. Osim

navedenog, uspostavljen je monitoring propusnosti AC za životinje metodom fotozamki na vijaduktima

Pištet, Podgrede i Rašćane. U tom dokumentu dane su preporuke za povećanje stupnja propusnosti AC

za divlje životinje te poboljšanje mjera zaštite koje sprječavaju ulazak životinja unutar ograda AC.

Također, u razdoblju od 2013. do 2014. godine je u okviru Monitoringa zaštićenih životinjskih vrsta na

području Dravskih ritova, AC Beli Manastir – Osijek – Svilaj – Ploče, dionica Beli Manastir – Osijek

provođen monitoring ptica (Aves) i vodozemaca (Amphibia).


A1, dionica Bosiljevo – Dugopolje na pet zelenih mostova metodama IC senzora, fotozamki i kontrolnih

pješčanih traka. Osim navedenog, provođen je monitoring propusnosti AC za životinje metodom

fotozamki ispod vijadukata Pištet i Podgrede. Izvršena je analiza podataka o stradavanju životinja na

autocesti A1, za dionicu Bosiljevo – Sveti Rok u razdoblju od svibnja 2012. do prosinca 2014. godine. U

tom dokumentu dane su preporuke za povećanje stupnja propusnosti AC za divlje životinje te

poboljšanje mjera zaštite koje sprječavaju ulazak životinja unutar ograda AC.

Praćenje učestalosti prolaza divljih životinja ispod vijadukta Rašćane provođeno je metodom fotozamki

u razdoblju od 8. prosinca 2014. do 2. prosinca 2015. godine. Monitoring na vijaduktu Rašćane

uspostavljen je Rješenjem jer je tijekom izgradnje zatrpan predviđeni vijadukt Kobilja koji je trebao

osigurati komunikaciju divljih životinja PP Biokovo i zaleđa. Rezultat provedenog monitoringa pokazao

je izrazito nisku razinu propusnosti toga objekta za divlje životinje zbog čega je planirana izgradnja



81

dodatnog zelenog mosta. Nakon toga tvrtka Tempusprojekt d.o.o izradila je Elaborat evaluacije

rezultata praćenja učestalosti prolaza divljih životinja ispod vijadukta Rašćane u kojem su neadekvatno

sagledani rezultati.


A1, dionica Bosiljevo – Dugopolje na pet zelenih mostova metodama IC senzora, fotozamki i kontrolnih

pješčanih traka. Osim navedenog, uspostavljen je i provođen monitoring propusnosti AC za životinje

metodom fotozamki na zelenim mostovima Sridnja gora i Lendići na dionici Šestanovac - Ravča.

Podatci o prijelazima divljih životinja preko zelenih mostova prikupljani su periodički jednom mjesečno

(12 obilazaka) na zelenim mostovima Ivačeno brdo, Rasnica, Medina gora, Varošina i Osmakovac na

dionici Bosiljevo – Dugopolje, dok su na zelenim mostovima Sridnja gora i Lendići na dionci Šestanovac

- Ravča podatci o prijelazima divljih životinja prikupljani periodički u pravilu svakih 45 dana (7

obilazaka). Izvršena je analiza podataka o stradavanju životinja na autocesti A1, za dionicu Bosiljevo –

Sveti Rok u razdoblju od siječnja do prosinca 2015. godine. U tom dokumentu dane su preporuke za

povećanje stupnja propusnosti AC za divlje životinje te poboljšanje mjera zaštite koje sprječavaju

ulazak životinja unutar ograda AC.


A1, dionica Bosiljevo – Dugopolje na pet zelenih mostova metodama fotozamki i kontrolnih pješčanih

traka. Podatci o prijelazima divljih životinja preko zelenih mostova prikupljani su periodički svakih cca.

45 dana (8 obilazaka). Izvršena je analiza stradavanja životinja na autocesti A1, za dionicu Bosiljevo –

Sveti Rok u razdoblju od lipnja 2016. do lipnja 2017. godine. U tom dokumentu dane su preporuke za




A1, dionica Bosiljevo – Dugopolje na pet zelenih mostova metodama fotozamki i kontrolnih pješčanih

traka. Podatci o prijelazima divljih životinja preko zelenih mostova prikupljani su periodički svakih cca.

45 dana (8 obilazaka). Izvršena je analiza stradavanja životinja na autocesti A1, za dionicu Bosiljevo –

Sveti Rok u razdoblju od lipnja 2017. do lipnja 2018. godine. U tom dokumentu dane su preporuke za



Svi navedeni monitorinzi provedeni su sukladno Rješenjima nadležnog Ministarstva.

Iz navedene dokumentacije, a s obzirom da su evidentirana stradavanja životinja unutar ograda AC,

nije vidljivo je li izrađen Plan zaštite divljači na površinama zemljišta izvan lovišta. Osim toga, iz

dostupne dokumentacije također nije vidljivo je li izrađen Protokol za postupanje strogo zaštićenim

životinjama koje se nađu unutar ograda AC. Dosadašnjim monitorinzima utvrđeno je da su obje

kategorije životinja zabilježene unutar ograda AC.

GOSPODARENJE OTPADOM

Rješavanje problematike zaštite okoliša, a time i problematike otpada, identično je kod velikih i malih projekata. U fazi izrade projektne dokumentacije navedeno obavlja jedan djelatnik (viši suradnik I/ žena/ VSS) iz Sektora za investicije i EU fondove, iz Odjela za građevinske projekte, visokogradnju, zaštitu okoliša i SGG. No sukladno već navedenoj proceduri projektnu dokumentaciju tijekom njezine



82

izrade pregledava osoba zaduženja za praćenje ugovora pri Sektoru za investicije i EU fondove, ovlašteni projektant, glavni projektant, ovlašteni revidenti, voditelj projekta pri Hrvatskim autocestama.

ZAŠTITA OZONSKOG OMOTAČA

Republika Hrvatska potpisnica je Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj. Od 1. siječnja 2010. na snagu je stupila zabrana korištenja klorofluorougljika (CFC), freona, halona, ugljik tetraklorida i metilkloroforma, tvari koje oštećuju ozonski sloj (TOOS). Ove tvari osim što uništavaju ozonski sloj imaju i izrazito veliki staklenički potencijal te utječu i na globalno zatopljenje. Klorofluorougljici (CFC) prvenstveno su se koristili u rashladnim uređajima, zamrzivačima, aerosolima i sl., a haloni u uređajima i aparatima za gašenje požara. Od 2006. godine zabranjena je uporaba bromofluorougljika, heksabromofluorougljika (HBFC) i metilbromida, dok je korištenje klorofluorougljikovodika i heksaklorofluorougljika (HCFC) bilo dopušteno do 31. prosinca 2015. godine.

Prema Uredbi o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima (NN 90/14) te Zakonu o provedbi Uredbe (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006, NN 61/17, vlasnik ili korisnik nepokretnih uređaja ili opreme koja sadrži kontrolirane tvari ili fluorirane stakleničke plinove u količini od 5 tona ekvivalenta CO2 ili više, dužan je u roku 15 dana od uključivanja uređaja ili opreme u uporabu prijaviti uključivanje Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu. Vlasnik ili korisnik uređaja ili opreme mora najkasnije u roku 15 dana prijaviti i sve promjene nastale nakon prijave uređaja ili opreme. Prijava se podnosi na obrascu PNOS korištenjem elektroničke programske opreme (web aplikacije).

Operater uređaja ili opreme obvezan je za svaku provjeru propuštanja dobiti zapisnik ovlaštenog servisera, kojeg je dužan čuvati 5 godina. Za uređaje ili opremu koji sadrže 3 kg ili više kontrolirane tvari ili fluoriranih stakleničkih plinova operater uređaja ili opreme vodi servisnu karticu na obrascima SK 1 i SK 2.

HAC raspolaže s 50 klimatizacijskih sustava koje redovno održava i servisira prema zakonskim obvezama.

b.1.6. Javne konzultacije i mehanizmi za rješavanje pritužbi

Mehanizmi javnog savjetovanja i pritužbi predviđeni su prvenstveno u fazi procjene utjecaja na okoliš, potom u fazi ishođenja lokacijske dozvole, te naposlijetku u fazi postupka izvlaštenja. U određenim situacijama javlja se i mogućnost pritužbi/žalbi u fazi održavanja zahvata.

Prigovori na određene zahvate koji se odnose na rekonstrukciju i/ili izgradnju novih cesta mogu se uputiti prvenstveno na javnim uvidima u sklopu procedura procjene utjecaja na okoliš, što je regulirano Arhuškom konvencijom i zakonodavstvom iz područja zaštite okoliša i prirode.

Slijedeći stupanj zaštite stranaka u postupku je javno izlaganje projekta za izgradnju koji su podloga za izdavanje lokacijske dozvole koja je osnovni dokument za započinjanje svih postupaka vezanih uz izgradnju uključujući i izvlaštenje jer se geodetski parcelacijski elaborati koji su podloga za pokretanje postupka izrađuju na temelju pravomoćne lokacijske dozvole i moraju biti ovjereni od strane nadležnih tijela. Svi građani imaju pravo neposrednog uvida u projektnu dokumentaciju i davanje prigovora i upita na istu, te pravo žalbe na izdanu lokacijsku dozvolu. Prava građana (stranka) zaštićena su zakonskim pravom na žalbu i pravom na zaštitu pred upravnim sudom.

Naposlijetku, mogućnost žalbe predviđena je nakon procjene vrijednosti predmetne nekretnine od strane sudskog vještaka kada operater nudi mogućnost vlasnicima za sklapanje kupoprodajnog ugovora, a ukoliko vlasnici ne prihvaćaju ponuđenu cijenu pokreće se postupak izvlaštenja u kojem vlasnik može uložiti žalbu i zatražiti novo vještačenje odnosno procjenu vrijednosti nekretnine, koja se



83

također mogu osporavati i time odužiti rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Također, moguće je uložiti prigovore i žalbe na rješenja o uknjižbi.

U fazi održavanja zahvata, ukoliko postoje bilo kakvi prigovori vlasnika nekretnine prvo se obavještava nadležna poslovna jedinica na tom području (tzv. ispostave) i od kojih se traži izvještaj o stanju na terenu. U većini slučajeva problem se može riješiti direktno na terenu (primjerice - dodatni kanali zbog skupljanja vode, naknadni projekt zaštite od buke/revizija projekta zaštite od buke i sl.). Također, postupak izvlaštenja ili nagodbe može se obaviti naknadno ukoliko bude potrebe.

Mehanizmi javnog savjetovanja i pritužbi kojima se koristi operater u okvirima su zakonskih propisa, ali ne postoji inicijativa da operater djeluje proaktivno prema uključivanju zainteresirane javnosti u ranim fazama realizacije investicija, posebno nakon donošenja Programa građenja i održavanja javnih cesta. Stanje se dakle u zakonskom smislu može ocijeniti kao zadovoljavajuće, ali postoji mogućnost poboljšanja navedenih praksi.

Tužbe i poduzimanje mjera za utvrđivanje buke poduzima aktivnosti za smanjenje prekomjerne buke rješava Sektor za projektiranje. Ukupno 68 dobivenih pritužbi u vezi buke u razdoblju od 2008.-2018. rješavale su se na sljedeći način:

− 25% rješava se predviđenim mjerama usporavanja prometa u kratkoročnom razdoblju

Akcijskog plana

− 18% rješava se mjerama izgradnje barijera za zaštitu od buke u srednjoročnom razdoblju

Akcijskog plana

− 15% rješava se mjerama izgradnje barijera za zaštitu od buke u dugoročnom razdoblju

Akcijskog plana

− 15% rješava se izvođenjem barijera za zaštitu od buke sukladno Akcijskom planu

− 10% slučajeva provedeno je mjerenje. Mjerenjem se utvrdilo kako buka nije bila prekomjerna

− 4% područje nije obrađeno Akcijskim planom, a ni ne obrađuje se ovim ciklusom Akcijskog

plana.

− 4% riješit će se izgradnjom barijera za zaštitu od buke prije puštanja u promet

− 4% riješilo se izgradnjom barijera za zaštitu od buke ili je u tijeku izgradnja

− 3% područja nije obrađeno Strateškom kartom buke i Akcijskim planom, a obradit će se

slijedećim krugom izrade.

− 1% žalbi se odnosi na buku s graničnog prijelaza koji je u nadležnosti Ministarstva financija, o

istom se obavijestila i jedinica lokalne samouprave.

− 1% slučajeva - tužitelj nakon pritužbe nije dostavio lokaciju svog stambenog objekta pa se nije

mogla izmjeriti buka

b.1.7. Sažetak nalaza/usklađenosti - usporedba nacionalnih zakonskih uvjeta o okolišu za puo i ne-puo projekte i gore prikazane prakse

Rješavanje problematike zaštite okoliša identično je kod velikih i malih projekata. U fazi izrade projektne dokumentacije navedeno obavlja jedan djelatnik iz Sektora za investicije i EU fondove, iz Odjela za građevinske projekte, visokogradnju, zaštitu okoliša i SGG - Sustav Gospodarenja Građevinama. No sukladno već navedenoj proceduri projektnu dokumentaciju tijekom njezine izrade pregledava osoba zaduženja za praćenje ugovora pri Sektoru za investicije i EU fondove, ovlašteni projektant, glavni projektant, ovlašteni revidenti, voditelj projekta pri Hrvatskim autocestama. Tijekom izgradnje primjenu propisanih mjera zaštite okoliša i ostalih odredbi zaštita okoliša definiranih zakonskom regulativom nadgleda šef gradilišta izvođača, nadzorni inženjer, glavni inženjer Hrvatskih autocesta, te nadležna inspekcija. Tijekom korištenja zahvata primjenu propisanih mjera zaštite okoliša



84

i ostalih odredbi zaštita okoliša definiranih zakonskom regulativom nadgledaju djelatnici Sektora za održavanje i nadležna inspekcija. Voditelji projekata zaduženi su za kontrolu cjelokupne projektne dokumentacije.

b.2. Održavanje infrastrukture

b.2.1. Unutarnja organizacija održavanja

Održavanje dionica podijeljeno je na redovno i izvanredno održavanje sukladno Pravilniku o održavanju cesta (NN 90/14) i Zakonu o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14).

Glavni procesi redovitog održavanja dani su Pravilnikom o održavanju cesta (NN 90/14). Prema navedenom Pravilniku redovito održavanje autocesta izvođač radova održavanja istih je u obvezi obavljati u vrijeme kada je intenzitet prometa na cestama manji i po mogućnosti bez ometanja prometa na javnoj cesti. Radovi izvanrednog održavanja izvode se povremeno, a njihov opseg vezan je za stupanj dotrajalosti ili oštećenja autoceste.

Glavni procesi izvanrednog održavanja dani su Pravilnikom o održavanju cesta (NN 90/14). Izvanredno održavanje autocesta spada u grupu zahtjevnijih i opsežnijih radova održavanja autocesta, a temeljni im je cilj dugotrajno uređenje i poboljšanje pojedinih dijelova autoceste bez izmjene njenih tehničkih elemenata, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti autoceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa.

Sve aktivnosti redovitog održavanja autocesta izvode se temeljem Standarda radova redovnog održavanja autocesta kojim su propisani minimalni uvjeti svih segmenata održavanja, odnosno stanje svih elemenata autoceste te popis radova redovitog održavanja koji se mogu obavljati s ciljem postizanja navedenog (Popis radova redovnog održavanja nalazi se u prilogu). Standard radova redovitog održavanja donosi HAC d.o.o. temeljem Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) i Pravilnika o održavanju cesta (NN 90/2014).

Izrađuju se godišnji planovi radova održavanja i mjesečni operativni planovi. Pri izradi godišnjeg plana radova održavanja analiziraju se svi navedeni parametri budući da je bez toga doista nemoguće izraditi kvalitetan i realan plan. Pri izradi godišnjeg plana radova planira se i dinamika radova, odnosno distribucija količina po mjesecima, a što je podloga za izradu mjesečnih operativnih planova. Nakon što struče osobe Sektora za održavanje pregledaju godišnji plan radova RO (svatko iz svoje domene rada) TJO-a dostavljaju se eventualne izmjene i primjedbe te se planovi dorađuje u skladu s tim. Mjesečni operativni planovi izrađuju se u TJO-a do 25. tekućeg mjeseca za idući mjesec temeljem planiranih količina za taj mjesec u godišnjem planu radova održavanja. Iz godišnjeg plana prenesu se stavke i količine u mjesečni operativni plan te se isti korigira u skladu sa stanjem svih parametara koji su gore navedeni. Korekcija se odnosi na eventualnu izmjenu količina predviđenih za taj mjesec godišnjim planom, dodavanjem stavaka koje godišnjim planom nisu bile planirane za taj mjesec, a potrebno ih je izvršiti ili se izbacuju stavke koje su godišnjim planom predviđene ali ih ne treba ili ih je nemoguće izvršiti.

b.2.2. Praćenje provedbe zaštite okoliša

ZRAK

Od 2005. godine redovno se provodi praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora prema zakonskoj regulativi RH, a kojom su određene vrste onečišćujućih tvari čije koncentracije treba pratiti kao i dinamika mjerenja. Prvenstveno se radi o uređajima za loženje za potrebe grijanja prostora i pripremu tople vode. Nadzor nad praćenjem u koordinaciji sa Odjelom za građevinske projekte, visokogradnju, zaštitu okoliša i SGG provodi Odjel za podršku operativi redovnog održavanja. Godišnje količine ispuštenih onečišćujućih tvari, ovisno o tome da li prelaze propisani prag ispuštanja, redovno



85

se prijavljuju u bazu Registar onečišćavanja okoliša (ROO) čiju kontrolu provode nadležne institucije pojedinih županija te Hrvatska agencija za okoliš i prirodu.

PRIRODA

U praćenje provedbe zaštite okoliša potrebno je uključiti procese vezane uz održavanje funkcionalnosti prijelaza za životinje.

Premda u sustavu postoji evidencija evidenciji izvanrednih događaja na autocestama sukladno proceduri za postupanje u izvanrednoj situaciji na autocestama „Životinje na autocesti“ koju provodi služba održavanja. Rezultati ove evidencije trebaju biti dostupni pri analizi rezultata praćenja prijelaza za životinje kako bi se moglo procjeniti uspješnost provednih mjera i predložiti moguće rješenje smanjenja stradavanja i ulaska živoitnja u područje autocesta. U skopu bilježenja ovih podataka prema zakonskim propisima iz područja zaštite prirode potrebno je dojaviti pronađene mrtve jedinke strogozaštićenih vrsta. Za prepoznavanje ovih vrsta treba provoditi edukaciju službe održavanja i službe za zaštitu okoliša te uspostaviti sustav provjere točnosti identificiranja vrste stradalih životinja, a kako bi navedena evidencija bila stručno provjerena.

S obzirom na zakonsku regulativu vezanu za uklanjanje stranih invazivnih vrsta potrebno potrebno je u procese održavanja prometnica uključiti plan uklanjanja invazivnih vrsta, a kojim će se definirati prepoznavanje stranih invazivnih vrsta te načini njihovog uklanjanja i zbrinjavanja. Također je potrebno definirati i procedure kojima će se spriječiti njihovo širenje tijekom radova (održavanja).

TLO

Praćenje stanja tala na područj RH ne provodi se sustavno.

OTPAD

Godišnja Izvješća o zaštiti okoliša sadrže podatke o količinama proizvedenog opasnog i neopasnog otpada. Nadzor nad praćenjem u koordinaciji s Odjelom za građevinske projekte, visokogradnju, zaštitu okoliša i SGG provodi Odjel za podršku operativi redovnog održavanja. Godišnje količine proizvedenog otpada, redovno se prijavljuju u bazu Registar onečišćavanja okoliša (ROO) čiju kontrolu provode nadležne institucije pojedinih županija te Hrvatska agencija za okoliš i prirodu.

b.2.3. Socijalni aspekti održavanja

Propisi i standardi iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu (zaštite na radu) integrirani su u sve interne akte iz ovog područja. Svi planirani postupci i radnje Odjela za sigurnost na radu, uz zakonske odredbe na kojima se svaka aktivnost temelji nalaze se u godišnjem planu rada Odjela za sigurnost na radu.

Svakodnevno upravljanje zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu u postupcima održavanja (obavljanju poslova) implementirani su u Procjeni rizika kojom su identificirane opasnosti i štetnosti za radnike te mjere za njihovo otklanjanje, odnosno smanjivanje i koji se moraju primjenjivati i kod donošenje odluka u svezi s održavanjem.


PRIRODA

Programi praćenja i izvješćivanja stanja okoliša i stanja ciljeva i očuvanja cjelovitosti ekološke mreže (monitoring) obavljaju se sukladno zahtjevima stranih kreditora i sukladno Rješenjima nadležnog Ministarstva temeljem Studije utjecaja na okoliš ili Studije glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za



86

ekološku mrežu. Navedenim Rješenjima je propisan i period provođenja programa praćenja, tj. monitoringa. Programe praćenja provode ovlaštene osobe iz područja zaštite okoliša i ekološke mreže ili se obavljaju sukladno uputama danim u navedenim Rješenjima. Praćenje stanja voda i prijelaza za životinje obavlja se se uz pomoć vanjskih suradnika putem javne nabave. U natječajima javne nabave nisu definirani kriteriji za odabir vanjskih suradnika te je potrebno definirati potrebno iskustvo izvođača praćenja stanja te isto implementirati kroz sustav odabira iskusnog izvođača koji će i kvalitatitvno zavodoljiti potrebnu uslugu praćenje stanja.

Inspekcijski nadzor pokazuje povremeno nedostatke u održavanju prijelaza za životinje te je potrebno u procedure održavanja AC jasnije definirati sustav kontrole i održavanja povoljnog stanja prijelaza za životinje.

OTPAD

Tijekom predaje svih količina opasnog i neopasnog / tehnološkog otpada ovlaštenom sakupljaču potrebno je popuniti Prateće listove te voditi očevidnike o nastanku i tijeku otpada.

Godišnje količine nastalog otpada, ovisno o tome da li prelazi propisani prag, redovito se prijavljuje u bazu Registar onečišćavanja okoliša (ROO) čiju kontrolu provode nadležne institucije pojedinih županija te Hrvatska agencija za okoliš i prirodu.

Također, u redovitim godišnjim Izvještajima o stanju okoliša pripremljenim za European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) daje se prikaz nastalih vrsta i količina otpada.

VODE

Monitoring voda u području utjecaja autocesta provodi se temeljem izdanih Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, odnosno izdanih vodopravnih dozvola te obveza prema stranim kreditorima. Monitoring se provodi prema Zakonu o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14), odredbama Državnog plana mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11) te Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15, 3/16). Samo uzorkovanje i ispitivanje kakvoće vode obavlja se u skladu s Pravilnikom o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti uzimanja uzoraka i ispitivanja voda (NN 74/13 i 140/15) od strane ovlaštenih institucija.

Postoji uspostavljen sustav redovnog pregleda sustava odvodnje te sustav održavanje kolnika kojim se spriječva zagađivanje okoliša i smanjenje funkcionalnosti sustava za odvodnju.


Pravo na pristup informacijama koje posjeduju Hrvatske autoceste d.o.o. uređeno je Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15). Zakonom se propisuju i načela prava na pristup, izuzeci od prava na pristup te postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama.

Komunikacija s građanima i korisnicima usluga Hrvatskih autocesta d.o.o. odvija se putem različitih kanala: pisanim putem/elektroničkom poštom i telefonski, te su svi navedeni na web stranici Hrvatskih autocesta pod „Kontakti“.

U periodu od 2001. godine do danas, zaprimljeno je cca 930 priopćenja prema svim medijima i pojedinačnih novinarskih upita na temu rekonstrukcije autocesta.



87

b.2.6. Sažetak nalaza/usklađenosti

ZRAK

Zaštita zraka u društvu HAC provodi se u skladu s uspostavljenim integriranim sustavom upravljanja (kvaliteta, okoliš i zaštitu na radu). Jedan od aspekata koji se prati su emisije u zrak. Iz dostupnih podloga za potrebe ove analize, vidljivo je da je društvo HAC u prethodnom razdoblju, u slučaju kad je to bilo zahtijevano od strane kreditora provelo i praćenje kvalitete zraka uz autocestu kako bi utvrdilo utjecaj autoceste na kvalitete zrak u blizini obližnjih naselja. Navedena mjerenja su pokazala da je kvaliteta zraka na navedenim lokacijama bila zadovoljavajuća i u skladu s tada važećim propisima.

Od osnivanja do danas, društvo HAC redovno prati emisije onečišćujućih tvari u zrak u skladu s propisanim zakonskim obvezama.

OTPAD

Problematika nastanka otpada obuhvaćena je integriranim sustavom upravljanja (prema normama ISO 9001:2015, ISO 14001:2015 i OHSAS 18001:2008). Društvo HAC izrađuje godišnje Izvještaje o stanju okoliša pripremljenim za European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) u kojima je dan prikaz nastalih vrsta i količina otpada.

Tijekom predaje svih količina opasnog i neopasnog / tehnološkog otpada ovlaštenom sakupljaču potrebno je popuniti Prateće listove te voditi očevidnike o nastanku i tijeku otpada. Godišnje količine proizvedenog otpada, redovno se prijavljuju u bazu Registar onečišćavanja okoliša (ROO) čiju kontrolu provode nadležne institucije pojedinih županija te Hrvatska agencija za okoliš i prirodu.

c. poštivanje propisa o zaštiti okoliša i standardima održavanja (cestovne) infrastrukture i

drugih redovitih operativnih aktivnosti;

c.1. Održavanje

Sve aktivnosti redovitog održavanja autocesta izvode se temeljem Standarda radova redovnog održavanja autocesta kojim su propisani minimalni uvjeti svih segmenata održavanja, odnosno stanje svih elemenata autoceste te popis radova redovitog održavanja koji se mogu obavljati s ciljem postizanja navedenog. Standard radova redovitog održavanja donosi HAC d.o.o. temeljem Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) i Pravilnika o održavanju cesta (NN 90/14).

U Standardu radova redovnog održavanja autocesta navedene su stavke (aktivnosti) radova RO gdje je za svaku stavku opisana svrha, dinamika, način izvođenja, potrebni kapaciteti (ljudski, tehnički i materijalni), jedinica mjere, norma i normativ.

Radovi izvanrednog održavanja su radovi koji se mogu izvoditi samo temeljem projekata za provedbu takvog održavanja, a u skladu s Pravilnikom o održavanju cesta, NN 90/2014.

Unutarnjim ustrojstvom HAC-a, Standardom radova redovnog održavanja autocesta te drugim internim aktima HAC-a (kao što su pravilnici, procedure, radne upute i sl.) definirana je organizacija i provedba radova RO. Temeljem navedenog krajem svake godine izrađuju se financijski i operativni plan radova RO te plan nabave za sljedeću godinu. Financijski plan i Plan nabave izrađuju stručni odjeli Sektora za održavanje HAC-a te se njime osiguravaju sredstava za robe i usluge potrebne za izvođenje radova održavanja, odnosno za provedbu Operativnog plana radova održavanja.

Osnovni dokument za organizaciju i provedbu svih aktivnosti radova održavanja je godišnji operativni plan radova održavanja te mjesečni operativni planovi radova održavanja. Godišnje operativne planove radova održavanja izrađuju Tehničke jedinice održavanja (TJO) za dionicu u svojoj nadležnosti, te se isti



88

nakon kontrole unutar Sektora za održavanje objedinjuju u Operativni plan radova održavanja (Plan radova održavanja). Godišnji plan se izrađuje u listopadu tekuće godine za iduću godinu.

c.1.1. Održavanje- otpad

U Sektoru za održavanje u Grupi za praćenje radova redovnog održavanja putem ugovornih partnera provode se aktivnosti održavanja u objektima i na lokacijama duž autoceste koje imaju utjecaj na okoliš. Praćenje tj. postupci koji se povode odnose se i na gospodarenje otpadom. Otpad se ovisno o svojstvima i mjestu nastanka razvrstava sukladno Pravilnika o katalogu otpada (NN 90/15), u kojemu se grupe i pojedinačni nazivi otpada označavaju šesteroznamenkastim ključnim brojevima.

c.1.2. Korištenje posipala za ceste

Zapotrebe zimskog održavanja prometnica koriste se kloridi (natrijev i kalcijev) za posipavanje.. Prema podacima o posipanju u razdoblju 2013. – 2018. godina prosječna godišnja potrošnja soli za posipavanje bila je 32.295 t po zimskom razdoblju (1. 10. – 30. 4.). Količina utrošene soli ovisi o vremenstim prilikama u zimskom razdoblju te je vrlo različita od godine do godine. Ukoliko se potrošnja soli za posipavanje preračuna na broj stanovnika RH i usporedi s prosječnom potrošnjom soli za prehranu po stanvoniku (Slika 2.c1-1.) vidljivo je da je u četiri promatrana razdoblja, prosječna količina soli posipana na dionicama koje održava HAC, bila veća od prosječne količine soli koju potrošu jedan stanovnih RH za prehranu godišnje (podatak na razini 2015. godine). Ti podaci pokazuju vrlo veliku potrošnju soli za održavanje prometnica.

Slika 2.c1-1. Potrošnja soli po stanovniku RH u kg

Uvažavajući činjenicu da se za posipavanje prometnica koriste velike količine soli koje svojim djelovanjem u neposrednom okruženju prometnica mogu potencijalno biti štetni za sastavnice okoliša (tlo, vodu, vegetaciju) HAC je inicirao studiju Procjene ekološkog rizika prometa i zimskog održavanja autoceste Zagreb – Lipovac na kakvoću površinske i procjedne vode i predjelu šumskog kompleksa Spačva (Kučan i dr. 2009). U oviru te studije u razdoblju 2007. – 2009. godine uzimani su na mjesečnoj

0,00

2,00

4,00

6,00

8,00

10,00

12,00

14,00

2013./14. 2014./15 2015/16. 2016./17. 2017./18.

količ

ina

soli

-kg

Sezona

posipano soli godišnja potrošnja



89

razini uzorci površinske o procjedne vode na više lokacija dionice od 16 km i to na udaljenostima od 5 m, 30 m i 60 m od kolnika prometnice.

U okviru te studije provedeno praćenje unosa soli u ekosustav na stacionarnim uređajima (hvatačima i lizimetrima) pokazalo je kako postoje znatne vremenske i prostome varijacije vezane uz primjenu soli tijekom zimskog razdoblja.

Na hvatačima uz autocestu, te na lizimetrima, ustanovljeno je značajno povećanje koncentracija mjerenih parametara (natrija i klorida), lako značajno, povećanje koncentracija natrija i klorida u uzorcima na hvatačima nije prelazilo MDK za natrij i kloride. Samo tijekom uzorkovanja provedenog na stacionaru neposredno uz autocestu, nakon izrazitog zasoljavanja u razdoblju između 10.12.-15.1., utvrđene koncentracije (182.69 mg/l СГ i 91.6 mg/l Na+) približile su se vrijednostima MDK (250 mg/l СГ, 200 mg/l Na+). Za razliku od hvatača, stacionarna praćenja na lizimetrima potvrdila su kako u nekoliko navrata dolazi do višekratnog prekoračenja MDK za kloride (684.18 mg/l, 574.29 mg/l) i za natrij (202 mg/l i 273 mg/l) na stacionaru neposredno uz autocestu. Ukupne količine klorida od 14,28 g/m2 i natrija od 7,03 g/m2 na prvom hvataču udaljenom 5 m od ruba kolnika višekratno nadmašuju količine utvrđene na ostalim stacionarima. Najveći unos klorida u sustav utvrđen je na lizimetarskom stacionaru uz autecestu, gdje je ukupna masa klorida unesena tijekom sezone zasoljavanja iznosila 184,2 g (0.184 kg) po četvornom metru, dok je na stacionaru unutar šume gotovo stostruko niža, tj. iznosi 2,188 g.

Iz ukupno utvrđenih masenih udjela natrija i klorida utvrđen je postotni udio imisija primijenjene soli tijekom sezone 2008./2009. putem različitih komponenti odvodnje (raspršena odvodnja, površinska odvodnja...). Utvrđeno je kako od ukupno utrošene 429 T NaCl na potezu Spačve, duljine 16,7 km,

površinskom odvodnjom s kolnika autoceste u obližnje vodotoke dolazi do neposrednog unosa 81,8 % klorida, odnosno 89,91% od ukupne količine natrija. Putem raspršene odvodnje zapljuskivanjem u ekosustave se unosi 18,2 % klorida, te oko 10,09 % natrija od njihove ukupne količine u soli za zasoljavanje. Raspršivanje je najizraženije na rubnom pojasu neposredno uz kolnik autoceste (do 10 m širine). Daljinski unos soli u ekosustav putem sitnih Čestica aerosola je zanemariv s obzirom na ostale komponente odvodnje.

Ako se promatra tlo, Utjecaj zasoljavanja izrazito je izražen u rubnom pojasu uz autocestu širine oko 10 m. Na tom djelu dolazi do najvećih imisija soli uslijed zapljuskivanja s kolnika autoceste ili nanošenja snijega s kolnika tijekom rada zimske službe. Jedan dio soli unesen zasoljavanjem iz prethodne sezone zadržan je u tlu i dugo nakon zimskog razdoblja, što je primjetno iz povećanih koncentracija natrija i klorida u rubnom lizimetarskom stacionaru u ljetno-jesenskim uzorcima. Primijećeno je kako se sva unesena sol ne ispere iz te zone, nego dio ostane u tlu, te predstavlja problem s obzirom na buduće višegodišnje akumuliranje tijekom zimskih razdoblja (Hootman et al 1994, Cunningham et al. 2008), Što može u znatnoj mjeri pogoršati strukturna i biljnohranidbena svojstva tla u toj zoni.

Ovakvi rezultati studije pokazuju da posipanje cesta solima može imati negativni utjecaj na sastavnice okoliša (tlo, vodu i vgetaciju) u neposrednoj blizini proimetnice. Iako zabilježene koncentracije soli nisu bile značajne, rezultati analiza iz mjeseci nakon prestanka posipavanja pokazuju akumulaciju soli u tlima u neposrednoj blizini prometnice (5 m). Takva akumulacija ako je dugogodišnja može na tim mjestima značajnije utjecati na strulkturu i kvalitetu tala. Promjenom tehnologije čišćenja prometnica, uporabom freza, mijenja se i prostor utjecaja jer se frezama, snijeg pomiješan sa soli može odbaciti na udaljenost 10 – 30 m od prometnice što je ovisno o konfiguraciji terena. Na taj način određena količina soli može dospjeti u ta područja te urokovati negativne promjene, osobito u tlu.

Tijekom sezone, u kojoj postoji povećana potreba za posipanjem (sezona 2017. – 2018.) utroše se veće količine soli od uobičajenog, što može negativno utjecati na vegetaciju u neposrednoj blizini prometnice i rezultirati slabljenjem vitalnosti, a u ekstremnim slučajevima i do sušenja vegetacije ukoliko seradi o vrstama koje su slabo tolerantne na zaslanjenje.



90

Ovo istraživanje je u skladu sa sličnim istraživanjima u drugim zemljama i upućuje na to da bi s takvim analizama i praćenjem stanja nastaviti. Jednako tako upiućuje i na nužnost istraživanja mogućnosti primjene drugih metoda za održavanje cesta u zimskom razdoblju.

c.1.3. Prometovanje vozila po autocestama samo po sebi predstavlja rizik po okoliš i to prije svega s aspekta tla i voda.

RADOVI ODRŽAVANJA SUSTAVA ODVODNJE

Svakodnevno minimalno dva puta u toku 12 satne smjene ophodarskim vozilom zaposlenici HAC-a

obilaze određenu dionicu i između ostalim zadacima obavljaju redovan pregled odvodnje. Prema

potrebi, a najmanje jednom godišnje, kolnik se čisti strojno- usisavanjem, četkanjem te ručno, da bi se

spriječilo zagađivanje okoliša i smanjenje funkcionalnosti sustava za odvodnju.

Kako bi se očuvao dobar izgled AC, kao i sigurnost odvijanja prometa, prema potrebi se pristupa pranju

kolnika u tunelu autocisternom, kojom prilikom dolazi do privremene regulacije prometa.

c.2. Zaštita na radu

c.2.1. Aktivnosti, postupke (i srodne dokumente) i dionike u slučajevima ekoloških i drugih nesreća (izlijevanje, sudar s velikim životinjama koje lutaju cestama).

Aktivnosti u mehaničkim radionicama u COKP-ama (izmjena ulja, podmazivanje i dr.) predstavljaju potencijalu opasnost za okoliš i to prije svega s aspekta tla i vode. Iz tog razloga nabavljena je sva potrebna komunalna oprema kako bi se spriječilo potencijalno onečišćnje u bazama:

- komunalni otpad na PUO-vima predstavlja potencijalnu opasnost za okoliš i to prije svega s

aspekta tla i vode. Iz tog razloga nabavljena je dostatna količina komunalne opreme, a sam

otpad se razvrstava prema vrsti. Isto tako kontinuirano se komunalni otpad odvozi od strane

ovlaštene tvrtke.

- zbrinjavanje otpadnog željeza, auto guma, papira i kartona, tonera, elektroničnog i

elektronskog otpada vrši se prema zakonskim odredbama. Za sve vrste posebnih kategorija

otpada definirana je procedura, tko je u kojem segmentu odgovoran te kako se i tko

zbrinjavanja predmetni otpad.

c.2.2. Procjena načina na koji su propisi i standardi zaštite na radu i sigurnosti (OHS) integrirani u planiranje, svakodnevno upravljanje i procese donošenja odluka

Propisi i standardi zaštite na radu i sigurnosti (OHS) integrirani su u planiranju, svakodnevnom upravljanju i procesu donošenja odluka kroz sustave upravljanja ISO 9001:2008, ISO 14001:2004 i OHSAS 18001:2007 i putem Odjela za sigurnost na radu.

Odjel zapošljava sedam stručnjaka zaštite na radu (5 VSS i 2 VŠS), a svoj rad realizira putem 44 Ovlaštenika zaštite na radu iz svih dijelova HAC-a i 34 Povjerenika radnika za zaštitu na radu. Doprinos radu Odjela zaštite na radu daje i Odbor zaštite na radu koji se sastaje svaka tri mjeseca i raspravlja o problemima zaštite na radu i njihovom rješavanju. Član Odbora zaštite na radu je i Specijalist medicine rada a na sastancima Odora sudjeluju i inspektori zaštite na radu. Organizacija i provođenje zaštite na radu, određivanje ovlaštenika za zaštitu na radu i izbor povjerenika za zaštitu na radu utvrđeni su internim Pravilnikom o zaštiti na radu.



91

c.2.3. Procjena rizika

Ključan dokument za svakodnevno upravljanje zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu u djelatnostima HAC je Procjena rizika (Prilog 6.) kojom su identificirane opasnosti i štetnosti za radnike i mjere za njihovo otklanjanje ili smanjivanje na najmanju moguću mjeru te mjere koje se moraju primjenjivati kod donošenja odluka.

Procjena rizika zadnji puta je izrađena 2016. godine, a izradili su je Stručnjaci zaštite na radu iz Odjela za sigurnost na radu, Stručnjaci iz Sektora za održavanje i Specijalist medicine rada iz Ustanove za zdravstvenu skrb. U izradi Procjene rizika sudjelovali su Ovlaštenici poslodavaca za zaštitu na radu i Povjerenici zaštite na radu svojim prijedlozima i sugestijama kao i Odbor za zaštitu na radu. Osim utvrđenog rizika za radnike koji obavljaju različite poslove u HAC-u , procjena rizika utvrdila je i određene nedostatke. Mjere koje treba poduzeti za otklanjanje tih nedostataka, rokove u kojima se to treba dogoditi te tko je za to odgovoran (vidi donju tablicu).

Tablica 2.c2-1. Područja značajna za očuvanje ptica

RB UTVRĐENI NEDOSTATAK

MJERE KOJE TREBA PROVESTI ZA UKLANJANJE NEDOSTATAKA

ROK ZA PROVEDBU MJERE

ODGOVORNE OSOBE ZA PROVEDBU MJERE

NAČIN KONTROLE NAD PROVEDBOM MJERA

1.

Postupak postavljanja, održavanja i uklanjanja privremene regulacije prometa nije ujednačen, te se pojavljuju individualni pristupi

Izraditi uputu za rad na siguran način za postavljanje, održavanje i uklanjanje privremene regulacije prometa.

30.06.2016. Direktor Sektora za održavanje

Kontrola od strane Odjela za sigurnost na radu nakon isteka roka za provedbu mjere i izvješće Upravi društva.

2.

Pojedini poslovi se obavljaju bez propisanog postupka za siguran rad, a to su slijedeći poslovi:

▪ utovar i istovar tereta

▪ rad s postrojenjem za pravljenje vodene otopine kalcijevog klorida (CaCl2)

▪ sakupljanje i privremeno odlaganje životinjskih lešina s trase autoceste

Izraditi uputu za rad na siguran način za: poslove utovara i istovara tereta, za rad s postrojenjem za pravljenje vodene otopine kalcijevog klorida (CaCl2), za sakupljanje i privremeno odlaganje životinjskih lešina

30.04.2016.

Direktor Sektora za održavanje Šef Odjela za sigurnost na radu


3.

Nisu propisane mjere zaštite od naleta vozila sudionika u prometu u slučaju okretanja vozila na službenim prolazima

Treba ponoviti zahtjev prema upravitelju autocesta (HAC d.o.o.) o pokretanju postupka dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15) od strane nadležnog ministarstva, a čime bi se reguliralo korištenje





92

službenih prolaza na autocesti od strane HAC-ONC-a.

4.

Radovi na visini većoj od 3 metra (košnja i popravci zaštitne ograde na vrhovima usjeka, iznad portala tunela), radovi na krovovima objekata, povremeno se obavljaju sa velikim rizikom.

Odrediti radnike ili interventne timove radnika koji će obavljati navedene poslove, te provesti njihovo osposobljavanje. Za iste radnike nabaviti osobnu zaštitnu opremu za zaštitu od pada s visine.



5.

U pojedinim ophodarskim vozilima nema propisane radne i osobne zaštitne opreme:

▪ zaštitnih jednokratnih gumenih rukavica

▪ odijela za zaštitu od kemijsko- bioloških štetnosti

▪ sredstva za osobnu dezinfekciju i dezinfekciju alata i vozila vatrogasne naprtnjače V-25

Opskrbiti svako ophodarsko vozilo s dva odijela za zaštitu od kemijsko-bioloških štetnosti (za jednokratnu upotrebu), s zaštitnim rukavicama (za jednokratnu upotrebu) Opskrbiti svako ophodarsko vozilo sredstvima za osobnu dezinfekciju i dezinfekciju alata i vozila. Opskrbiti svako ophodarsko vozilo vatrogasnom naprtnjačom



6.

Radovi pranja posipača soli na kamionu izvode se protivno pravilima zaštite na radu (stajanjem radnika na gornjoj zaštitnom mreži posipača, visina veća od 3 metra, bez zaštite od pada s visine)

Nabava mobilne aluminijske skele, za radove na visini od minimalno 4 metra, sa atestnom dokumentacijom.



7.

Za poslove elektroodržavanja nije utvrđena organizacija provedbe pravila za siguran rad u pisanom obliku

Standard redovnog održavanja autocesta, Grupa radova 7. Održavanje elektroenergetskih objekata i postrojenja, specijalističkih elektrosustava, uređaja i instalacija (četvrta revizija, siječanj 2015.) potrebno je uskladiti s odredbama Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 88/12) ili


Kontrola od strane Odjela za sigurnost na radu nakon isteka roka za provedbu mjere i izvješće



93

izraditi novi interni akt.

8.

Kod radova pregleda i održavanja tunela uz odvijanje prometa potrebno je poboljšati vidljivost radnika, a u svrhu bržeg uočavanja od strane sudionika u prometu

Nabava prsluka visoke vidljivosti, sa ugrađenim svjetlosnim bljeskalicama (led žaruljama ili nekom drugom tehnologijom)

31.03.2016.

Direktor Sektora za održavanje Šef Odjela za sigurnost na radu


9.

Vozilo koje se koristi kod poslova postavljanja i uklanjanja privremene regulacije prometa (cestarsko vozilo, kamion sandučar) nije dovoljno sigurno za obavljanje navedenih poslova

Kod slijedećih nabava vozila za postavljanje i uklanjanje privremene regulacije prometa potrebno je utvrditi tehničke karakteristike vozila koje će poboljšati sigurnost izvođenja radova (npr. niskopodno vozilo odgovarajuće veličine tovarnog prostora, atestirana stražnja ili bočna platforma (podest) za stajanje radnika, odgovarajući rukohvati, svjetlosna i zvučna

Ovisi o financijskim planovima i planovima nabave Društva

Direktor Sektora za održavanje


Od ovih 9 utvrđenih nedostataka i isto toliko mjera koji su se trebale poduzeti u 2016. godini realizirane su do sada mjere 2., 5., 6., 7. i 8. dok je za ostale mjere predviđeno da se prebace u mjere koje će biti naznačene u Procjeni rizika koja se radi u ovoj godini.

c.2.4. Osposobljavanje

Osposobljavanje za rad na siguran način

Zaposleni radnici u HAC-u na svim pozicijama i mjestima rada osposobljeni su za rad na siguran način o čemu je izdana odgovarajuća svjedodžba o teorijskom i praktičnom osposobljavanju a temeljem Plana i programa osposobljavanja za rad na siguran način. Osposobljavanje za rad na siguran način provode ljudi zaposleni u odjelu za sigurnost na radu.

Osposobljavanje za početno gašenje požara

Zaposleni radnici u HAC-u na svim pozicijama i mjestima rada osposobljeni su za gašenje početnih požara u skladu s odredbama Zakona o zaštiti od požara (NN br. 92/10) i Pravilnika o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (NN br.61/94) i o tome postoje odgovarajući certifikati.

Stručno osposobljavanje

Za utvrđivanje alkoholiziranosti radnika osposobljeno je 66 radnika koji su sposobni uz primjenu odgovarajućeg uređaja utvrditi alkoholiziranost radnika i o tome izvijestiti nadređene radi poduzimanja daljnjih mjera. O osposobljavanju navedeni radnici posjeduju odgovarajuće certifikate a osposobljavanje provodi stručna ustanova po posebnom programu.



94

Ovlaštenici (44) i povjerenici (34) zaštite na radu stručno su osposobljeni za obavljanje poslova ovlaštenika i povjerenika po posebnim programima a to potvrđuju posjedovanjem odgovarajućih certifikata izdanih od stručnih ustanovu.

Za pružanje prve pomoći osposobljeno je dovoljan broj radnika kako bi bili zadovoljeni zakonski okviri (jedan radnik na svakom radilištu ili u radnoj prostoriji gdje istodobno radi od dva do 20 radnika te po jedan na svakih slijedećih 50 radnika). Oni su osposobljeni po posebnom Planu i programu i o tome posjeduju odgovarajući certifikat.

Za rad s opasnim kemikalijama stručno je osposobljeno pet radnika po posebnom Planu i programu i o tome posjeduju odgovarajući certifikat.

Tečaj higijenskog minimuma pohađalo je 18 radnika po posebnom Planu i programu i oni posjeduju odgovarajući certifikat.

Stručno su osposobljeni ljudi zaduženi za neke specifične poslove (ophodari 260 radnika, rukovatelji bagerom 16 radnika, rukovatelj rovokopačem/utovarivačem 491 radnik, rukovatelj vibracionog valjka 6 radnika, rukovatelj snježnog pluga s ralicom 124 radnika, rukovatelj samohodnog odbacivača snijega 78 radnika, rukovatelj unimoga s priključcima 518 radnika, rukovatelj motornom kosilicom 356 radnika, rukovatelj leđnom motornom kosilicom 456 radnika, rukovatelj kosilice za košnju visokih nasipa 274 radnika, rukovatelj strižne motorne kosilice 229 radnika, rukovatelj motornim škarama 260 radnika, rukovatelj motornom pilom 539 radnika, rukovatelj brusilicom 3 radnika, rukovatelj za plinsko rezanje i zavarivanje 139 radnika, rukovatelj za električno rezanje i zavarivanje 100 radnika, rukovatelj rezalice za metal 3 radnika, rukovatelj motornom bušilicom 244 radnika, rukovatelj traktora s radnim priključcima 437 radnika, rukovatelj viličarom 12 radnika, rukovatelj vozila za prijevoz smeća 386 radnika i rukovatelj vozila za prijevoz neispravnih vozila 386 radnika). Oni su osposobljeni po posebnim Planovima i programima od strane stručnih ustanova i o tome posjeduju odgovarajući certifikati.

c.2.5. Zdravstveni pregledi

Za radnike raspoređene na poslovima s posebnim uvjetima rada redovito se provode periodični zdravstveni pregledi (godišnje, dvogodišnje, ili po zahtjevu radnika) u ovisnosti od poslova koji se obavljaju, kod liječnika medicine rada i o tome postoje odgovarajući certifikati. Za veliki broj poslova obvezan je i pregled prije zapošljavanja a to se pogotovo odnosi na poslove s posebnim uvjetima rada.

Za radnike koji rade četiri i više sati za računalom i oni koji koriste očna pomagala obavljaju se redovito periodični zdravstveni pregledi očiju kod liječnika specijaliste medicine rada jednom u dvije godine ili po zahtjevu radnika i o tome postoje odgovarajući certifikati.

c.2.6. Znakovi sigurnosti

HAC je u obvezi da trajno skrbi o tome da postavi odgovarajuće sigurnosne znakove na vidljivim mjestima kako bi upozorio dionike na vrijeme o mogućim rizicima za njihovo zdravlje na pojedinim mjestima kako na prometnicama tako i na strojevima i alatima kojima se koriste. Ako se procjeni da znakovi nisu dovoljni moraju se izdati i odgovarajuće kratke upute za sigurno odvijanje prometa i rada na auto cestama.

c.2.7. Osobna zaštitna sredstva

Za radna mjesta u HAC-u na kojima je predviđeno korištenje osobnih zaštitnih sredstava ona su i osigurana a o njihovoj ispravnosti redovito se vodi računa, tako da se ne može dogoditi slučaj da ona nedostaju ili nisu ispravna. Osim ovog HAC osiguravaju njihovo redovito korištenje poštujući tehnologiju rada kod izvođenja radova.



95

c.2.8. Ispitivanje strojeva i uređaja, radne opreme i osobnih zaštitnih sredstava

Strojevi i uređaji, radna oprema i osobna zaštitna sredstva koja se koriste u radu u HAC-u redovito se (polugodišnje, godišnje, dvogodišnje, trogodišnje ili po uputama proizvođača) ispituju od strane neovisnih institucija i o tome postoje zapisi o njihovoj ispravnosti. Osim ovoga, najveća zadaća HAC-a je da redovito odnosno svakodnevno brine i osigura da su sredstva rada i osobna zaštitna sredstva uvijek ispravna a o tome u prvom redu brinu rukovatelji strojeva i njihovi nadređeni. Ne smije se dozvoliti rad s neispravnim sredstvom za rad i s neispravnim osobnim zaštitnim sredstvom.

c.2.9. Ispitivanje radnog okoliša

Na mjestima rada gdje se pojavljuju opasne radne tvari (kemikalije, prašina, opasna zračenja, eksplozivne tvari, biološki agensi), povećanje ili smanjenje temperature, vlažnosti, rasvijetljenosti, buke ili vibracije, redovito se moraju kontrolirati razine ovih parametara u ljetnim i zimskim uvjetima kako bi se iste držalo u dozvoljenim granicama u kojima ljudi smiju raditi. O takvim ispitivanjima postoje zapisi o izmjerenim vrijednostima. Ova ispitivanja provode vanjske neovisne institucije svake tri godine. Ako izmjerene vrijednosti prelaze dozvoljene granice, u takvim uvjetima rad se mora zabraniti dok se stanje ne popravi. Zakonska je obveza da se parametri radnog okoliša drže stalno u dozvoljenim granicama.

c.2.10. Održavanje postrojenja

Postrojenja koja su instalirana na autocestama (trafostanice, signalizacija, sustavi za upravljanje prometom, sustavi za dojavu požara, sustavi za gašenje požara i ostali sustavi) moraju biti podvrgnuti redovitoj provjeri od strane vanjskih ustanova i o tome mora postojati zapisi o njihovoj ispravnosti. Tako se sustavi za dojavu i gašenje požara redovito ispituju jednom godišnje.

c.2.11. Zaštita nepušača

Zaštitu radnika od duhanskog dima HAC provodi na način da je zabranio pušenje na sastancima te na mjestima rada i to je preciznije definirao u Pravilnika za zaštitu na radu a za provođenje su odgovorni radnici i prvi nadređeni ili ovlaštenici.

c.2.12. Kontrola alkoholiziranosti

Zakonska je obveza HAC-a da ne dozvole rad svojih radnika pod utjecajem alkohola ili drugih opijata kao ni unošenje istih na mjesta rada. To je također precizno definirano u Pravilniku za zaštitu na radu a odgovorni za provedbu ove mjere su radnici i njihovi prvi nadređeni te ovlaštenici dok kontrolu obavljaju po pozivu ili nenajavljeno ljudi osposobljeni za kontrolu alkoholiziranosti.

c.2.13. Pružanje prve pomoći

Obveza je HAC-a da organizira i osigura pružanje prve pomoći radnicima do dolaska hitne medicinske pomoći. U tu svrhu HAC je osigurao dovoljan broj ljudi koji su za to osposobljeni i imaju na raspolaganju potrebnu opremu. To sve je precizno definirano u Pravilniku za zaštitu na radu.

c.2.14. Evakuacija i spašavanje

U objektima gdje ljudi rade ili borave HAC je obvezan poduzimati mjere zaštite od požara i spašavanja radnika, izraditi plan evakuacije i spašavanja i odrediti i osposobiti ljude za provođenje tih aktivnosti.



96

To je detaljno razrađeno u planovima evakuacije i spašavanja za svaki objekt gdje ljudi borave i rade. Svake dvije godine održavaju se vježbe evakuacije i spašavanja iz pojedinih objekata i o tome postoje zapisi.

c.2.15. Evidencije, isprave i obavijesti

Hrvatske autoceste vode evidencije, čuvaju isprave i daju obavijesti u svezi sa Zakonom o zaštiti na radu (o ozljedama na radu, o profesionalnim bolestima, o nezgodama na radu, o ispitivanjima sredstava rada, ispitivanjima radnog okoliša, o osobnim zaštitnim sredstvima, o uputama za siguran rad sa sredstvima rada, o zdravstvenim pregledima).

c.2.16. Ozljede na radu

Izvješća o ozljedama na radu od 2001. – 2009. ukazuju da su najčešće ozlijeđeni dijelovi tijela bile noge i ruke (skočni zglob, prsti noge i ruke) te glava i vrat pri prometnim nesrećama a najčešća priroda ozljeda bila je : kontuzija, istegnuće i uganuće. Najčešći način nastanka ozljede bio je pad radnika u istoj ravnini i pogrešni pokreti radnika kod rada te prometne nezgode. Izvođenje radova bez dužne pozornosti spominje se kao najčešći uzrok ozljede , zatim neispravnost (klizavost, neravnost) površine za rad i nepoštivanje pravila sigurnosti u prometu nekog od sudionika. Najčešći izvor ozljede bile su površine za rad i prijevozno sredstvo cestovnog prometa. U vremenu od 2001. – 2009. nije bilo smrtnih ozljeda.

Iz analize ozljeda na radu za razdoblje 2010. – 2014. iščitava se da su najčešće ozlijeđeni dio tijela noga i ruka (skočni zglob, prsti noge i ruke), višestruke ozlijede prilikom prometnih nesreća i glava. Priroda ozlijede je najčešće kontuzija, prijelom, uganuće, istegnuće i površinska ozljeda. Najčešći način nastanka ozljede je pad radnika u istoj ravnini, sudar radnika s predmetom, pad predmeta na radnika, pogrešni pokreti radnika i prekomjerno tjelesno naprezanje te prometna nesreća. Kao uzrok ozljeda najviše se spominje neprimjenjivanje posebnih pravila zaštite na radu (nepoštivanje pravila sigurnosti u prometu nekog od sudionika u nesreći, rad radnika bez dužne pozornosti, izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu, izvođenje radne operacije bez upotrebe odgovarajućeg zaštitnog sredstva, akutna bolest radnika); neprimjenjivanje osnovnih pravila zaštite na radu (klizavost, neravnost površina za rad, neispravnost sredstva za rad). Od izvora ozljede najčešće se spominju površina za kretanje, prijevozna sredstva cestovnog prometa kod prometnih nesreća, sredstva opreme (element odbojne ograde, žičane ograde, poklopac šahta, prometni znak, kontejner za otpad, brusilica).

U 2015. godini bile su 63 ozljede a najčešće ozlijeđeni dijelovi tijela bile su višestruke ozljede pri prometnim nesrećama, ozljede skočnog zgloba, ruku i prsti ruke, nogu i prsti noge te vratna kralježnica. Priroda ozljede bilo je uganuće ili nategnuće, kontuzija, prijelom i površinska ozljeda. Način nastanka ozljede bio je pad u istoj ravnini, prometna nesreća, pogrešni pokreti radnika i prekomjerno tjelesno naprezanje, sudar radnika s predmetima i pad predmeta na radnika. Uzrok su neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu (nepoštivanje pravila sigurnosti u prometu nekog od sudionika nesreće, rad radnika bez dužne pozornosti), klizavost, neravnost površina za rad, akutne bolesti radnika, neispravnost sredstva rada, izvođenje radne operacije bez upotrebe odgovarajućeg osobnog zaštitnog sredstva. Najčešći izvor ozljede bila su prijevozna sredstva cestovnog prometa kod prometnih nesreće, površina za kretanje, sredstva opreme (postolje prometnog znaka, ručni alat, poklopac šahta, akumulator, element odbojne ograde, betonski odbojnik, stolica, ljestve, električne instalacije) i traktor.

Najviše ozljeda na radu (48) u 2016. godini dogodilo se na poslovima na autocesti i to pri ručnom košenju trave i krčenju šiblja, utovaru/istovaru signalizacije iz vozila i popravku odbojne ograde a najčešći uzrok ozljede bili su neravne ili klizave površine i izvođenje rada protivno pravilima. Najčešće ozlijeđeni dijelovi tijela bile su ruke (prsti, šaka, lakat) i skočni zglob dok su najčešće priroda ozljeda bile kontuzije i površinske ozljede, uganuće/istegnuće i iščašenje skočnog zgloba te prijelom kostiju (najčešće prsti ruku i noge).



97

U 2017. godini dogodile su se 66 ozljede od kojih je jedna bila sa smrtnim ishodom, najviše ozljeda dogodilo se kod ručnog košenja trave i krčenja šiblja, postavljanja/uklanjanja signalizacije i popravka ograde. Najčešći uzrok ozljeda bili su neravne ili klizave površine, rad bez dužne pažnje i nalet vozila na radnike. Najčešći ozlijeđeni dijelovi tijela bili su noge (koljeno, skočni zglob, prsti i stopalo), ruke (prsti, rame) te vratna kralježnica a najčešća priroda ozljede bili su uganuće/istegnuće, kontuzije i otvorene rane te prijelomi kostiju. Smrtna ozljeda se dogodila radniku vozaču ralice sa snježnim plugom i posipačem soli kod udara u odbojnu ogradu i prevrtanja. Pri tome je teške ozljede zadobio i suvozač u kamionu. Utvrđeno je da je smrt nastupila zbog zatajenja srca, a nakon toga je došlo do udara vozila u odbojnu ogradu. Naknadno se doznalo da su vozač i suvozač bili pod utjecajem alkohola.

Broj ozljeda na radu je u granicama ili nešto malo više od broja ozljeda na radu u graditeljstvu a godišnje se prijavi dva do tri poremećaja u procesu rada.

Prema podacima o posljedicama prometnih nesreća na autocestama za zadnje tri godine (2015., 2016. i 2017.) vidljivo je da broj nesreća raste (od 1170 u 2015., 1835 u 2016. i 1865 u 2017.), a broj smrtno stradalih varira (od 12 u 2015., 20 u 2016. i 14 u 2017.) (Prilog 7., 8, 9 i 10). Nema podataka o tome koliko je slučajeva prometnih nezgoda bilo u kojima je utvrđena krivnja ili pokrenut postupak za utvrđivanje krivnje koncesionara – HAC-a.

Odjel za sigurnost na radu izradio je Proceduru prijavljivanja ozljede na radu i profesionalne bolesti i ista je odobrena od Uprave HAC-a 06.10.2015. godine. Ova se procedura koristila u jednom slučaju do sada tijekom 2017. godine.

c.2.17. Inspekcijski nadzor

Tijekom 2013. godine obavljen je inspekcijski nadzor iz zaštite na radu četiri puta, pri čemu je u jednom nalazu utvrđena nepravilnost koja je otklonjena a kod tri nalaza nije bilo nepravilnosti.

Inspekcija zaštite na radu tijekom 2014. godine obavila je osam nadzora, kod njih sedam nije bilo nepravilnosti a kod jednog nadzora bilo je nepravilnosti i oni su otklonjeni u zadanim rokovima.

Inspekcijski nadzor u 2015. obavljen je pet puta i pri tom je utvrđeno da tri puta nije bilo propusta poslodavaca a dva puta je izdano rješenje o otklanjaju nedostataka na površinama za kretanje.

Kod tri inspekcijska nadzora u 2016. godini utvrđeni su nedostaci u provedbi mjera zaštite na radu te su izdana usmena rješenja za njihovo otklanjanje i mjere su provedene odmah.

Inspekcijskih nadzora u 2017. godini bilo je : 11 od strane inspekcije zaštite na radu, 8 od strane inspekcije zaštite od požara i 2 od strane sanitarne inspekcije. Kod šest slučajeva inspekcije zaštite na radu nisu utvrđene nepravilnosti a kod ostalih pet je izrečena prekršajna kazna ili usmeno rješenje za otklanjanje nepravilnosti. Kod pet inspekcijskih nalaza za zaštitu od požara nisu utvrđeni nedostaci , kod jednog je utvrđeno da su otklonjeni nedostaci utvrđeni u 2016.godini i u dva slučaja su utvrđeni nedostaci. Kod nadzora sanitarne inspekcije nisu utvrđeni nedostaci.

c.2.18. Sustavi upravljanja u HAC-u

Od velikog značaja za upravljanje zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu je i primjena procedura definiranih u sustavima upravljanja ISO 9001:2008, ISO 14001;2004 a pogotovo OHSAS 18001:2007 koji svojim uputama, definiraju i jasno razgraničavaju odgovornost na svim razinama odlučivanja o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu.

Za sve centre za nadzor i upravljanje prometom (CNUP) izrađeni su Postupnici za referente – operatere za praćenje prometa (Prilog 11., 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26 i 27). Oni služe kao uputa za postupanje referenata-operatera u CNUP pri operativnom djelovanju u slučaju prometnih nesreća ili drugih iznenadnih događaja na autocestama.



98

Za neke poslove koje se izvode na autocestama izrađene su Upute za rad na siguran način u kojima su obrađeni posebno rizični poslovi s naznakama kako da ih se obavi s najmanje rizika. Jedna od takvih uputa odnosi se na radove održavanja elektroinstalacije na mostu Maslenica.

Analizirajući interne revizije nesukladnosti u provođenju sustava OHSAS u HAC od 2007. godine pa do danas može se navesti da je : 2007. godine bilo 17 nesukladnosti, 2008. godine 26 nesukladnosti, 2009. godine 45 nesukladnosti, 2010. godine 37 nesukladnosti, 2011. godine 23 nesukladnosti, 2012. godine 16 nesukladnosti, 2014.god. 22 nesukladnosti, 2015.god. 35 nesukladnosti i 2016. godine 22 nesukladnosti. Broj nesukladnosti varira od godine do godine ali je znakovito da se neke nesukladnosti ponavljaju iz godine u godinu. Od 2007. godine do 2009. godine utvrđeno je oko 260 nesuglasnosti kod provođenja sva tri sustava upravljanja a dano je oko 40 preporuka za poboljšanje stanja u radu u sva tri sustava.

Iz Priloga 28, i 29 vidljivi su podaci o pritužbama koje su uputili različiti subjekti po raznim osnovama i iz njih se vidi da je broj pritužbi narastao od 16919 u 2016. godini na 17286 u 2017. godini.

d. Prakse u nabavljanju zemljišta za sveukupne aktivnosti tvrtke i njegovu usklađenost s

nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom eu;

d.1. Mehanizmi javnog savjetovanja i pritužbe PONAVLJA SE OD B.1.6.




Naposlijetku, mogućnost žalbe predviđena je nakon procjene vrijednosti predmetne nekretnine od strane sudskog vještaka kada operater nudi mogućnost vlasnicima za sklapanje kupoprodajnog ugovora, a ukoliko vlasnici ne prihvaćaju ponuđenu cijenu pokreće se postupak izvlaštenja u kojem vlasnik može uložiti žalbu i zatražiti novo vještačenje odnosno procjenu vrijednosti nekretnine, koja se također mogu osporavati i time odužiti rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Također, moguće je uložiti prigovore i žalbe na rješenja o uknjižbi.


Mehanizmi javnog savjetovanja i pritužbi kojima se koristi operater u okvirima su zakonskih propisa, ali ne postoji inicijativa da operater djeluje proaktivno prema uključivanju zainteresirane javnosti u ranim fazama realizacije investicija, posebno nakon donošenja Programa građenja i održavanja javnih cesta.



99

Stanje se dakle u zakonskom smislu može ocijeniti kao zadovoljavajuće, ali postoji mogućnost poboljšanja navedenih praksi.

d.2. Najčešći/ponavljajući razlozi za pokretanje postupaka

Vezano za izvlaštenje u Odjelu za pravne poslove vodi se 207 parničnih postupaka. Parnični postupci proizašli nakon postupaka izvlaštenja, u kojima je HAC stranka u postupku, najčešće se vode u sljedećim slučajevima. (1) Osobe koje u postupku izvlaštenja nisu uspjele dokazati svoje vlasništvo (zbog nesređenog stanja u zemljišnim knjigama ili nepostojanja zemljišnih knjiga) upućuju se da u parnici utvrde svoje vlasništvo. Nakon što u parnicama, koje se u najvećem broju slučajeva vode protiv RH, bude utvrđeno njihovo vlasništvo, iste osobe pokreću parnične postupke protiv HAC-a radi isplate naknade za izvlaštenje/radi naknade štete/stjecanja bez osnove, zbog izgradnje autoceste na njihovim nekretninama bez prethodne isplate naknade za izvlaštenje. (2) Nakon provedenog postupka izvlaštenja u kojem je doneseno rješenje o izvlaštenju dijela nekretnina nekog vlasnika zbog izgradnje autoceste, isti vlasnik u parničnom postupku zahtijeva da mu HAC plati naknadu štete/ naknadu za izvlaštenje/stjecanje bez osnove, zbog toga što je autocesta izgrađena i na dijelu nekretnina koji nije izvlašten u postupku izvlaštenja.

Prema podacima operatera, veliki broj navedenih postupaka se mogao izbjeći proaktivnom ulogom operatera odmah po donošenju Plana gradnje, a prije pokretanja postupka izvlaštenja.. Takvim pristupom bi se izbjegao dio razloga zbog kojih se kasnije moralo pokrenuti postupke izvlaštenja Naime, u pripremnoj fazi prije pokretanja postupaka nisu rađene analize niti su kontaktirani vlasnici čestica kako bi se utvrdili problemi i zapreke koje je nužno otkloniti prije stjecanja prava vlasništva nad potrebnim nekretninama. Adekvatnost takvih praksi operatera nije zadovoljavajuća, iako je u skladu sa zakonom, jer iste generiraju velike troškove i dugotrajnost takvih postupaka, a kako to proizlazi iz rezerviranih sredstava navedenih u Izvješću neovisnog revizora za 2017. godinu kojeg je izradio BDO Croatia d.o.o., objavljenog na portalu FINA-e.

d.3. Legalnost objekata

HAC d.o.o. tijekom 2013. godine za potrebe planirane koncesije (monetizacije) autocesta, naručuje na pravcima A1, A2, A3, A4, A5 i A11, izradu Geodetskih elaborata izvedenog stanja Javne ceste – autoceste za otprilike cca 400 kilometara autocesta, a sve osnovom Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), gdje je postupak evidentiranja javnih cesta u katastru i zemljišnoj knjizi propisan člancima od 123. do 130, a sve u odnosu na autoceste izgrađene i puštene u promet do mjeseca srpnja 2011. godine. Predmetni Geodetski elaborati iz određenih razloga do danas još uvijek nisu svi provedeni u službenoj evidenciji (uloženi prigovori i žalbe na rješenja o uknjižbi, katastar nije dostavio elaborat na provedbu u z.k., određeni broj elaborata još uvijek je u radu u z.k. i dr.), a u odnosu na velik broj provedenih elaborata postoje pogreške za koje je potrebno pokrenuti odgovarajuće postupke za njihov ispravak po službenoj dužnosti pri područnim uredima za katastar te zemljišnoj knjizi.

Prema dostavljenim podacima od strane Operatera, uknjižba izgrađenih prometnica odnosno javnih autocesta u zemljišne knjige nije izvršena u cijelosti, a i u tom djelu stvarno stanje odudara od izdanih dozvola i projekta. Samim time legalnost objekata izgrađenih od strane operatera je upitna odnosno djelomična. Tvrdnje operatera o sporosti administracije i sudova nisu sasvim utemeljene, budući da su rokovi za uknjižbu kratki i radi se o hitnom postupku. Problem nastaje s neurednom i neispravnom dokumentacijom i ispravama, koje nisu podobne za provedbu kroz katastarski operat i zemljišne knjige. Adekvatnost legalizacije objekata prema tome nije zadovoljavajuća.



100

d.4. Pregled zahtjeva koji se odnose na proces javnih konzultacija u skladu s nacionalnim i

nadnacionalnim propisima, kao i međunarodnim sporazumima (npr. Arhuškom

konvencijom)

Pravo na pristup informacijama koje posjeduju Hrvatske autoceste d.o.o. uređeno je Zakonom o pravu na pristup informacijama (Narodne novine 25/13). Zakonom se propisuju i načela prava na pristup, izuzeci od prava na pristup te postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama. Cilj zakona je omogućiti i osigurati informaciju fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti, sukladno zakonu. Pravo na informaciju ostvaruje se podnošenjem zahtjeva Hrvatskim autocestama d.o.o. Ukoliko se zahtjev podnosi pismenim putem potrebno je ispuniti Obrazac zahtjeva za pristup informacijama kojeg je moguće poslati putem pošte, elektroničkom poštom ili donijeti osobno u urudžbeni zapisnik Hrvatskih autocesta d.o.o.. Zahtjev za pristup informacijama obavezno mora sadržavati: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, te naposlijetku tvrtku odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, a u zahtjevu može predložiti i način na koji će tijelo javne vlasti učiniti informaciju dostupnom. Prilikom podnošenja zahtjeva nije potrebno platiti dodatnu naknadu uz obrazac. Službenica za informiranje dostupna je telefonski ili preko e-maila. Nadalje, operater sudjeluje kao zainteresirana strana u javnim raspravama u postupcima donošenja prostornih planova. Prema dostupnim podacima, adekvatnost praksi operatera u skladu je sa pozitivnim propisima i u tom dijelu operater ima proaktivnu ulogu



101

III. HRVATSKE CESTE D.O.O.

Slika 3.1-1. Prikaz cesta u nadležnosti HC-a


zaštitu okoliša



Hrvatske ceste d.o.o. registrirane su za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta. Hrvatske ceste nisu izvođač na gradnji cesta niti posjeduju strojni vozni park vezan uz tu djelatnost, kako na lokaciji sjedišta društva, tako i u ispostavama u Republici Hrvatskoj. S radom je započelo 11.04.2001. kao jedan od dva pravna slijednika Hrvatske uprave za ceste.

Opći ciljevi za četverogodišnje razdoblje poduzeća Hrvatske ceste d.o.o. temelje se na Strategiji prometnog razvitka te Vladinom Programu građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2017. do 2020. godine.


Hrvatske ceste d.o.o. zapošljavaju trenutno 461 djelatnika (uključujući skupštinu, nadzorni odbor i upravu) raspoređenih u urede, službe, sektore, odjele, poslovne jedinice i grupe prema internom Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu Hrvatskih cesta d.o.o.



102

Tablica3.a2-1. Broj djelatnika po sektorima Droštva

Hrvatske ceste d.o.o. Broj djelatnika Postotak

UPRAVA 3 0,65%

URED UPRAVE 7 1,52%

URED ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU 2 0,43%

URED ZA UNUTARNJU REVIZIJU 3 0,65%

URED ZA KONTROLU I KVALITETU PROJEKATA 2 0,43%

URED ZA POSLOVNU INTELIGENCIJU 4 0,87%

SLUŽBA INTERNE KONTROLE 1 0,22%

SLUŽBA ZAŠTITE NA RADU 3 0,65%

ODJEL ZA NABAVU 24 5,21%

ODJEL Z AINFORMATIKU 7 1,52%

SEKTOR ZA RAZVOJ I STRATEŠKO PLANIRANJE 19 4,12%

SEKTOR EU PROJEKATA I PROGRAMA 15 3,25%

SEKTOR ZA GRAĐENJE I REKONSTRUKCIJU 35 7,59%

SEKTOR ZA PRAVNE POSLOVE, POSLOVE LJUDSKIH RESURSA I OPĆE POSLOVE

41 8,89%

SEKTOR ZA EKONOMSKE POSLOVE 40 8,68%

SEKTOR ZA ODRŽAVANJE I PROMET 30 6,51%

POSLOVNA JEDINICA SPLIT 83 18,00%

POSLOVNA JEDINICA ZAGREB 43 9,33%

POSLOVNA JEDINICA RIJEKA 29 6,29%

POSLOVNA JEDINICA OSIJEK 31 6,72%

POSLOVNA JEDINICA ZADAR 20 4,34%

POSLOVNA JEDINICA VARAŽDIN 19 4,12%

UKUPNO: 461 100%

Interne zapise izrađuju sve ustrojstvene jedinice u Društvu.

Vrsta zapisa, mjesto pohrane i period čuvanja definirani su prema Pravilniku o arhivskom i registraturnom gradivu Hrvatskih cesta (svibanj 2014).

Tijekom izvršavanja gotovo svih radnih aktivnosti postoji međuovisnost između pojedinih ustrojstvenih jedinica Društva. Međuovisnosti su definirane internim aktima Društva (Odluke Uprave, Naputci s obveznom primjenom, Interni pravilnici…)

U slučaju zajedničkih poslova Uprava društva imenuje povjerenstva u koja se imenuje predstavnik pojedinog sektora, ovisno o potrebnim radnjama koje se trebaju izvršiti.




103


Prema članku 48. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) proizvođač otpada koji stvara 500 ili više kilograma opasnog otpada godišnje na određenoj lokaciji dužan je izraditi plan gospodarenja otpadom za određenu lokaciju, osim kada je certificiran po ISO 14001 ili EMAS ili ukoliko posjeduje važeću dozvolu za gospodarenje otpadom iz čl. 86 Zakona.

Slijedom navedenog, u tijeku je izrada Plana gospodarenja otpadom i novelacija Pravilnika o gospodarenju otpadom. Izrada Plana gospodarenja otpadom odnosno novelacija Pravilnika o gospodarenju otpadom jedne su od komponenti zaštite okoliša koja je riješena ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača, ugovaranjem usluge zaštite okoliša – savjetovanje vezano uz gospodarenje otpadom i okolišne regulative na razini Hrvatskih cesta d.o.o.


Hrvatske ceste d.o.o. su temeljem obveze iz Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16) izradile stratešku kartu buke za područja kojima upravljaju.

Strateška karta buke izrađena je temeljem dostupnih podataka u 2011. godini odnosno za 2. krug izvještavanja prema Europskoj komisiji.

Slika 3.a3-1. Pokrivenost Strateškom kartom buke za državne ceste u nadležnosti Hrvatskih cesti d.o.o.

Izvor: http://kartebuke.coin.hr/main.html?map=hac

Na internetskim stranicama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu prikazana je pokrivenost Strateškim kartama buke na lokacijama državnih cesta u nadležnosti Hrvatskih cest d.o.o..




104

Slika 3.a3-2. Primjer prikaza Strateške karte buke za HC prometnice za Lnight i Lden Izvor: http://buka.haop.hr/

Na temelju izrađene strateške i konfliktne karte buke izrađen je Akcijski plan upravljanja bukom na područjima uz državne ceste na kojima su razine buke cestovnog prometa prekomjerne, sukladno zakonskoj regulativni Republike Hrvatske. Akcijski plan upravljanja bukom za 2011.g. obaveza je Hrvatskih cesta d.o.o. za 2. krug izvještavanja.

Hrvatske ceste d.o.o. postupaju sukladno propisima i zakonima u vezi zaštite od buke.





mrežu. Za izgrađene ceste ovemjere uglavnom nisu propisane jer su postupci procjene utjecaja

na okoliš provođeni prije proglašavanja Ekološke mreže Republike Hrvatske (2007.).







Propisane mjere zaštite, ublažavanja ili potrebne aktivnosti mogu se odnositi na smanjenje štetnih utjecaja uznemiravanja i/ili stradavanja na populacije životinja (velikih zvjeri, ali moguće i ptica, šišmiša ili vodozemaca), mjere smanjenja ili izbjegavanja štetnih utjecaja na staništa (npr. onečišćenje ili promjena ekoloških uvjeta zbog korištenja soli za posipavanje cesta ili korištenja herbicida za održavanje zelenih površina) ili na spriječavanje širenja invazivnih vrsta.

Invazivne strane vrste su među glavnim prijetnjama bioraznolikosti. Zakonska regulativa iz područja zaštite prirode vrijeme definira nužnost zaštite bioraznolikosti od širenja invazivnih vrsta potrebno je u procese održavanja prometnica uključiti plan uklanjanja invazivnih vrsta, a kojim će se definirati prepoznavanje stranih invazivnih vrsta te načini njihovog uklanjanja i zbrinjavanja. Također je potrebno definirati i procedure kojima će se spriječiti njihovo širenje tijekom radova (održavanja).




105

U tijeku je izrada Plana upravljanja okolišem. Izrada Plana upravljanja okolišem jedna je od komponenti zaštite okoliša koja je riješena ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača, ugovaranjem usluge zaštite okoliša – savjetovanje vezano uz gospodarenje otpadom i okolišne regulative na razini Hrvatskih cesta d.o.o.

Planovi razvoja i drugi planovi u dijelu koji se odnosi na zaštitu okoliša i zaštitu prirode i / ili poboljšanje okoliša i prirode

Hrvatske ceste d.o.o. uključene su u procedure Strateške procjene utjecaja na okoliš Planova i programa, u procesu donošenja Prostornih planova županija, gradova i općina.

a.4. stavi upravljanja okolišem (ems) i korporativne politike društava (iso ili drugi ems-ovi, norme, standardi volontera itd.)

ZRAK

Iz Izvješća je vidljivo kako društvo HC ne posjeduju posebne dokumente vezane isključivo za zaštitu zraka (npr. politika zaštite okoliša, aspekti zaštite zraka, na razini tvrtke ne izrađuje niti polugodišnje/godišnje Izvješće o okolišu) te nema uspostavljen neki od standardiziranih sustava zaštite okoliša (ISO 14000, EMAS…). Aspekti zaštite okoliša i usklađenost sa važećom zakonskom regulativom na području zaštite okoliša pokrivaju se odredbama ugovora s vanjskim tvrtkama za poslove izrade projektne/studijske dokumentacije, izgradnje, nadzora, održavanja…. Samim tim, nisu definirani niti ključni pokazatelji koji mogu poslužiti prilikom nadzora nad provođenjem zaštite zraka tijekom provedbe određenih projekata.

TLO

U dokumentaciji HC-a problematika zaštite tala nije obrađena te se ne provodi sustavno.

OTPAD

Društvo HC nema uspostavljen neki od standardiziranih sustava zaštite okoliša (ISO 14000, EMAS…) te na razini tvrtke ne izrađuje niti polugodišnje/godišnje Izvješće o okolišu. Aspekti zaštite okoliša i usklađenost s važećom zakonskom regulativom na području zaštite okoliša i gospodarenja otpadom pokrivaju se odredbama ugovora s vanjskim tvrtkama za poslove izrade projektne/studijske dokumentacije, izgradnje, nadzora, održavanja.


ZRAK

Iz Izvješća je razvidno da društvo HC raspolaže dovoljnim brojem ljudi koji su uključeni u problematiku zaštite okoliša odnosno zaštite zraka. Djelatnici zaduženi za pitanja zaštite okoliša raspoređeni su u okviru Sektora za razvoj i strateško planiranje, Sektora EU projekata i Službe zaštite na radu (4 djelatnika).

Međutim, iz opisa djelatnosti navedenog sektora vidljivo je da problematika zaštite zraka nije posebno istaknuta kao tema okoliša, ali je ista uključena kroz zakonske obveze obrade ove teme u okviru postupaka procjene utjecaja na okoliš i ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliša za projekte izgradnje novih i/ili rekonstrukciju postojećih cesta kao i kroz praćenje mjera zaštite propisane u ovim postupcima. Iz dostupnih podloga nije poznato da se u sklopu izgradnje ili nakon izgradnje neke ceste kojom upravlja HC provodio monitoring kvalitete zraka neposredno uz cestu.



106

Zaštitom zraka (organizacijskom i provedbom mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora i kontrolom klimatizacijskih uređaja) bavi se Služba zaštite na radu na razini uprave društva koja ima ukupno 3 djelatnika. Radi se prvenstveno o uređajima za loženje za potrebe grijanja prostora i proizvodnju tople vode. Navedena služba zadužena je i za godišnju prijavu emisija onečišćujućih tvari u zrak u bazu Registar onečišćavanja okoliša koja je u nadležnosti Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP).

TLO

Iz Izveštaja nije jasno vidljivo da HC ima ljude zadužene za zaštitu tla te da li ima radnike školovane za tu tematiku.

OTPAD

Unutar Sektora za razvoj i strateško planiranje poslovi vezani za zaštitu okoliša obavljaju se unutar Odjela za studijsku pripremu i zaštitu okoliša, Grupe za studijsku pripremu i Grupe za zaštitu okoliša s ukupno 4 djelatnika. U Sektoru za razvoj i strateško planiranje osim ugovaranjem i vođenjem studija utjecaja na okoliš (SUO) na razini cijelog HC-a bave se i svim cjelokupnim poslovima zaštite okoliša na razini HC-a što uključuje i gospodarenje otpadom.

Prema opisu djelatnosti navedenog sektora vidljivo je da problematika gospodarenja otpadom nije posebno istaknuta kao tema okoliša, ali je ista uključena kroz zakonske obveze obrade ove teme u okviru postupaka procjene utjecaja na okoliš i ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliša za projekte izgradnje novih i/ili rekonstrukciju postojećih cesta kao i kroz praćenje mjera zaštite propisane u ovim postupcima.

Način gospodarenja otpadom, uključujući i vođenje očevidnika i pratećih listova provodi se od strane Povjerenika za otpad i njegovog zamjenika, na lokaciji sjedišta društva te od strane imenovanih osoba za gospodarenje otpadom (pojedinih poslovnih jedinica i njihovim tehničkim ispostavama). Imenovanje Povjerenika za otpad, njegovog zamjenika kao i osoba za gospodarenje otpadom regulirano je Pravilnikom o gospodarenju otpadom Trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o..


Stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem se ukupno bavi 22 djelatnika poduzeća Hrvatske ceste od kojih je 8 žena i 14 muškarca. Ovi zaposlenici raspoređeni su unutar Sektora za građenje i rekonstrukciju kojeg čine Odjel za imovinsko pravne poslove (9 djelatnika) i Poslovne jedinice Split (9 djelatnika), Rijeka (1 djelatnik), Osijek (2 djelatnika) i Varaždin (1 djelatnik). Sve ostale županije na području Republike Hrvatske pokrivaju djelatnici iz Zagreba. Unutar Odjela i Poslovnih jedinica djeluju niže ustrojbene jedinice – Grupe za izvlaštenja i Grupe za zemljišnoknjižnu i katastarsku pripremu i provedbu. Prema dostavljenim podacima vidljivo je da muškarci prednjače u ukupnoj spolnoj strukturi zaposlenika (64%), dok žene čine manji dio (36%). Također, rukovodeće pozicije (šef odjela, voditelj grupe) unutar Sektora čine isključivo muškarci što je vidljivo iz priložene tablice. Samim time, spolna struktura zaposlenika je nepovoljna i neusklađena s direktivama Europske Unije (2006/54/EC) kao i Operativnim politikama Svjetske Banke.

Sukladno dostavljenoj dokumentaciji adekvatnost strukture zaposlenika je zadovoljavajuća, posebno u pogledu stručne spreme, međutim ne ulaže se u daljnje obrazovanje i stručno usavršavanje djelatnika. Posebno ističemo da HC imaju nejasnu strukturu izdavanja naloga i donošenja odluka, budući se izdanim punomoćima od strane Uprave derogira Pravilnik o unutarnjem ustroju na način da postoji određeni dualizam u unutarnjoj organizaciji i paralelna struktura izdavanja naloga, te je vrlo teško utvrditi individualnu odgovornost.



107


PRIRODA

Za pitanja vezana za zaštitu prirode postoje financijski mehanizmi EU koje je potrebno intenzivnije uključiti. Na području svih AC je moguće koristiti fond LIFE kao financijsku potporu u implementaciji mjera vezanih za očuvanje biološke raznolikosti (propusnost AC za životinje i spriječavanje širenja invazivnih vrsta). U pograničnom području je moguće uključiti se u implementaciju INTERREG projekata te na taj način osigurati sufinanciranje projekata koji doprinose očuvanju biološke raznolikosti.


TLO



U sklopu Sektora za razvoj i strateško planiranje vrše se proračunska izdvajanja za istraživanje i razvoj. Stoga se upravljanje zaštitom okoliša svodi isključivo na poštivanje zakonskih obaveza, te se ne rade posebna istraživanja niti se razvijaju postupci za sprječavanje negativnih utjecaja cestovnog prijevoza na okoliš.


Izravno financiranje ulaganja, održavanja i upravljanja mogućim nesretnim slučajevima nije predviđeno financijskim planom, kao ni ostalim dokumentima Društva HC. U sklopu financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. 2017. – 2019. planirana su, između ostalog, i sredstva za sanaciju klizišta, za izvanredno održavanje te za sanaciju šteta na poplavljenim područjima. Izvor financiranja navedenih područja su proračunska izdvajanja.


Financijski izvori za isplatu naknada za „stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje“ koje u postupku izvlaštenja koristi operater Hrvatske ceste navedeni su u cijelosti u Zakonu o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14), VII. FINANCIRANJE JAVNIH CESTA, Izvori sredstava, Članak 86. stavak 1 prema kojem izvori sredstava za financiranje javnih cesta jesu: godišnja naknada za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila (u daljnjem tekstu: godišnja naknada), cestarina za uporabu autoceste i objekta s naplatom (most, tunel, vijadukt i slično), naknada za uporabu javnih cesta motornim i priključnim vozilima registriranim izvan Republike Hrvatske, naknada za izvanredni prijevoz, naknada za prekomjernu uporabu, korisnička naknada, naknada za korištenje cestovnog zemljišta, naknada za obavljanje pratećih djelatnosti, naknada za koncesije, sredstva državnog proračuna, naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta, naknada za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti, te naposlijetku ostali izvori.

Kao što je vidljivo iz ovako koncipiranog opisa, operater nije naveo adekvatne financijske podatke/izvještaje o prosječnim iznosima koji su utrošeni za stjecanje zemljišta i nedobrovoljnog preseljenja, stoga nije moguće procijeniti primjerenost sredstava za gore navedeno. Prema dostavljenim podacima operatera, na primjeru izgradnje Podravske brze ceste / dionica Virovitica – Suhopolje postotak u cijeni za otkup zemljišta obzirom na cjelokupnu investiciju iznosi otprilike 2%, s



108

obzirom da na trasi ceste nije bilo kuća za otkup i da se radi o poljoprivrednom zemljištu. Prema podacima irskog cestovnog operatera National Roads Authority troškovi otkupa zemljišta za izgradnju cesta 2006. godine činili su prosječno 10% ukupnog budžeta u Danskoj, 12.5% u Engleskoj, 6% u Njemačkoj, 1% u Norveškoj i Islandu, 9,40% u Grčkoj i 23% u Irskoj.

Takva praksa pokazuje određenu netransparentnost unatoč činjenici da su revizorska izvješća javno dostupna, s obzirom na prethodno navedenu praksu austrijskog operatera ASFINAG-a koji svoja financijska izvješća objavljuje na vlastitim mrežnim stranicama na veoma detaljan, jednostavan i pristupačan način (uključivo i na engleskom jeziku). Smanjena je bila mogućnost uvida u dokumentaciju obzirom da nisu svi spisi bili digitalizirani, a analitički podaci o financijskim aspektima predmeta izvlaštenja (posebice udio troškova stjecanja zemljišta u odnosu na ukupne investicije) uvedeni cjelokupno u sustav. U financijskim izvješćima ne postoji jedinstvena stavka koja bi obuhvaćala sve troškove i naknade za izvlaštene nekretnine i nedobrovoljno preseljenje.

a.9. Natura 2000

Odnos područja ekološke mreže Natura 2000 u odnosu na Hrvatske ceste nalazi se na donjoj karti.

Slika 3.a9-1. Karta ekološke mreže ( Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, WFS/WMS servis, listopad 2018)

Prometnice kojima upravljaju Hrvatske ceste (HC) prolaze uz granicu ili prolaze kroz 168 područja značajna za očuvanje vrsta i staništa (POVS) od ukupno njih 743. To čini 22.64% ukupnog broja POVS područja kroz koja prolazi ukupno 1345.04 km prometnica kojima upravlja HC. Nekoliko POVS područja, Mosor, Biokovo, Dinara, NP Plitvička jezera, Zrinska gora, NP Risnjak, Lička Plješivica, Gorski kotar i



109

sjeverna Lika i Park prirode Velebit staništa su područja gdje su ciljevi očuvanja velike zvijeri, medvjed, vuk i ris.

Utjecaj na druge ciljeve očuvanja npr. šišmiše, ptice i vodozemce moguć je u vidu stradavanja jedinki te u potrebno još u fazi pripreme projekata uzeti u obzir mogućnost ovakvih utjecaja. K tome za potrebe analize utjecaja i propisivanje mjera ublažavanja sve je veća potreba za recentim podacima o ciljevima očuvanja. Zbog toga je u fazi planiranja projekata potrebno sagledati nužnost provođenja istraživanja ovih vrsta te uključiti potrebna istraživanja u projektne aktivnosti.

Prometnice mogu direktno utjecati (tijekom izgradnje) i indirektno (tijekom korištenja) na stanišne tipove. Tijekom izgradnje može doći do gubitka stanišnog tipa koji je cilj očuvanja, a što može utjecati na cjelovitost područja ekološke mreže. Tijekom korištenja može doći do negativnih utjecaja zbog onečišćenja stanišnih tipova (npr. zbog korištenja soli ili zbog procjeđivanja oborinskih voda koje u sebi sadrže toksične tvari). Zbog toga je u fazi planiranja potrebno voditi računa da se planirane prometnice grade na način da se mogući negativni utjecaji na stanišne tipove izbjegnu već u ovim fazama projekta. U prometnicama koje se trenutno koriste potrebno je identificirati postoje li značajni utjecaji na ciljeve očuvanja te razviti projekte kojima će se navedeni utjecaji smanjiti na prihvatljivu razinu.

Slika 3.a9-2. Područja očuvanja značajna za vrste i staništa u kojima su velike zvijeri ciljne vrste očuvanja.

POVS područjima u kojima su ciljevi očuvanja velike zvijeri prolazi ukupno 469 km HC te na ovim prometnicama stradavanje to predstavlja veliku opasnost za stradavanje velikih zvijeri. Velike zvijeri svakodnevno u potrazi za hranom, za vrijeme parenja, ili u procesu traženja novog životnog prostora prelaze vrlo velike udaljenosti, pri čemu često prelaze veće ili manje prometnice. Tako se značajno izlažu opasnosti od stradavanja uslijed naleta vozila. Kao predatori i vrh hranidbenog lanca, vuk, medvjed i ris jedan su od ključnih čimbenika za očuvanje ravnoteže ekosustava. Prema tome, njihova je zaštita nužna, ne samo unutar granica ekološke mreže, već i van tih prostora a posebice na poznatim koridorima njihovog kretanja. Osim toga, provedba određenog zahvata bez primjerenih prilagodbi (mjera ublažavanja) može stvoriti nepremostivu barijeru u kretanju velikih zvijeri, što vodi do



110

djelomične ili postupne izolacije dijela populacije, i otežava ili čak onemogućava očuvanje iste. Kako su ugroženost staništa i stradavanje na prometnicama jedni od najčešćih razloga ugroženosti velikih zvijeri, prilagodba prometnica s ciljem smanjenja efekta fragmentacije ili smanjenjem mogućnosti stradavanja jedinki važna su mjera u osiguravanju očuvanja statusa ovih ciljnih vrsta.

Tablica 3.a9-1. Popis područja očuvanja značajnih za vrste i staništa u kojima su ciljne vrste velike zvijeri s

pripadajućim duljinama HC koje prolaze tim područjem

POVS područja sa zvijerima kao ciljnim vrstama

Duljina cesta koje prolaze POVS područjem/km

Park prirode Velebit 218,82

Gorski kotar i sjeverna Lika 130,61

NP Plitvička jezera 42,56

Biokovo 31,58

Zrinska gora 13,84

Mosor 10,58

Dinara 10,33

Lička Plješivica 7,70

NP Risnjak 2,64

Osim POVS područja, HC dužinom od 1445.21 km u većoj ili manjoj mjeri presjecaju 33 od ukupno 38 POP područja. Prema tome je u 84,61% proglašenih POP područja prisutan neki oblik prometnice pod nadležnosti Hrvatskih cesta.




111

Slika 3.a10-1. Zona sanitarne zaštite definirane su Planom upravljanja vodnim područjima 2016 -2021, a ogrančenja i dopuštene radnje u pojedinoj zoni su definirane Pravilnikom o ujvetima za utvrđivanje zona


Ceste prolaze zonama sanitarne zaštite u jadranskom vodnom području u dužini od gotovo 557 km, a vodnim područjem rijeke Dunav u dužini od 581 km (Tablica 3.a10-1.).

Tablica 3.a10-1. Dužina cesta koje prolaze zonama sanitarne zaštite

Zona sanitarne zaštite 0 I I.B II III III.A III.B IV

Jadransko vodno područje 31,34 0,36 3,83 123,90 248,26 9,97 170,99

Vodno područje rijeke Dunav 0,04 34,24 372,99 31,33 117,.22 25,43

UKUPNO 31,34 0,39 3,83 158,14 621,25 41,31 117,22 196,41


Ceste Hrvatskih cesta prostiru se po cijelom teritoriju Republike Hrvatske te tako prolaze velikim brojem zaštićenih područja, ukupno 54: četiri nacionalna parka, pet posebnih rezervata, devet parkova prirode, oba hrvatska regionalna parka, 23 značajna krajobraza, tri park-šume te osam spomenika parkovne arhitekture (TablicaTablica 3.a11-1).

Tablica 3.a11-1. Popis zaštićenih područja kroz koja prolaze prometnice kojima upravljaju Hrvatskih cesta d.o.o.


Nacionalni park

Krka

Plitvička jezera

Šuma Risnjak

Zapadni dio otoka Mljeta

Posebni rezervat

Lokalitet Pantana

Malostonski zaljev i Malo more

Maslinik Saljsko polje na Dugom otoku

Područje između uvale Fojiška i uvale Pod Predošćica

Područje Orepak

Park prirode

Lastovsko otočje

Lonjsko polje

Papuk

Planina Biokovo

Planina Velebit

Telašćica

Učka i dio Ćićarije

Vransko jezero i njegovo priobalje

Zapadni dio Medvednice

Regionalni park Moslavačka gora

Mura - Drava

Značajni krajobraz

Dio područja zvanog "Biljeg"

Gacko polje

Jelas polje

Kanjon Cetine od ušća do iznad Radmanovih Mlinica



112


Limski zaljev u Istri

Lokalitet Sutina

Područje Gvozdenovo - Kamenar

Područje Imotska jezera - Gaj

Područje južnog dijela Učke

Područje Kanal - Luka

Područje Kotar - Stari gaj

Područje Pićan

Područje Predolac - Šibenica

Predjel Saplunara na otoku Mljetu

Rijeka dubrovačka

Rijeka Mura na području Međimurske županije

Rijeka Slušnica kod Slunja

Sjeverozapadni dio Dugog otoka

Skradinski buk

Uvala Prapratno

Vodeni tok i kanjon Čikole

Zelenjak - Risvička i Cesarska gora

Zona Erdut

Park šuma

Okolica Ozalj Grada

Šuma Japlenski vrh

Šuma Šijana kod Pule

Spomenik parkovne arhitekture

Marmontova aleja (drvored platana u Ulici Maksima Gorkog) u Karlovcu

Park bolnice za TBC pluća u Novom Marofu

Park i parkovna šuma uz dvorac Stubički Golubovec

Park oko dvorca u Nuštru

Park u Donjem Miholjcu

Park u Trstenom

Park uz dvorac Hellenbach u Mariji Bistrici

Strossmayerovo šetalište u Petrinji




Dokumenti (studija utjecaja zahvata na okoliš, elaborat o zaštiti okoliša) koji se izrađuju za potrebe postupka procjene utjecaja na okoliš i postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, u skladu s važećim propisima, moraju sadržavati i analizu utjecaja zahvata i ako se pokaže potrebnim propisati mjere za sprječavanje i smanjenje utjecaja i zaštitu zraka. Društvo HC, kroz rad Sektora za EU projekte i programe provodi nadzor pripreme studijske dokumentacije iz područja zaštite okoliša za projekte i programe iz svoje nadležnosti te osigurava usklađenost ove dokumentacije i procedura sa zakonskim zahtjevima.



113


Sektor za razvoj i strateško planiranje poslove obavlja u skladu sa donesenim planovima te po nalogu iii uz suglasnost Predsjednika Uprave iii Uprave Društva.

Unutar Sektora EU projekata poslovi vezani za zaštitu okoliša obavljaju se unutar Odjela za zaštitu okoliša i Naturu 2000, Grupe za SUO i Grupe za Naturu 2000, ptice i staništa s ukupno 2 djelatnika. U sektoru za EU projekte se ugovaraju i vode samo studije o utjecaju na okoliš (SUO) za projekte državnih cesta financiranih isključivo od strane EU.


Procjena utjecaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata s obzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša, kako bi se utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša. Postupak procjene provodi se već u ranoj fazi planiranja zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno.

Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine, br. 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ('Narodne novine', broj 61/14 i 3/17), u daljnjem tekstu: Uredba) propisana je provedba postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš. Donošenjem tih propisa postupak je sustavno uređen i usklađen s odgovarajućim direktivama EU: Direktivom Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš, izmijenjenom Direktivom Vijeća 97/11/EZ od 3. ožujka 1997., i Direktivom 2003/35/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. Pored toga usvojeni propisi temelje se i na odredbama međunarodnog ugovora, kojeg je Republika Hrvatska potvrdila donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 6/96).

Procjena utjecaja na okoliš obvezno se provodi za zahvate navedene u popisu zahvata iz Priloga I. Uredbe te za zahvate za koje je ta obveza određena u postupku ocjene o potrebi procjene.

Napravljena je dodatna Studija slučaja za zahvat: Podravska brza cesta, dionica Virovitica – Slatina.

Slika 3.b1-1. Vremensko dobivanje Rješenja i dozvola



114

Nositelj zahvata Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3, zastupan po tvrtki "IGH" d.d. PC Osijek, Drinska 18, Osijek, podnio je zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš zahvata - Podravska brza cesta, dionica Virovitica - Slatina. Uz zahtjev je priložena Studija o utjecaju na okoliš Podravska brza cesta, dionica Virovitica- Slatina, koju je izradila tvrtka "IGH" d.d. PC Osijek, Drinska 18, Osijek.

Rješenjem Klasa: 022-03/96-02/22, Urbroj: 503011-96-I od 24. listopada 1996. godine, Vlada Republike Hrvatske imenovala je Stalnu komisiju za ocjenu Studija o utjecaju na okoliš magistralnih cesta i autocesta s pratećim objektima u Republici Hrvatskoj.

Stalna komisija je održala dvije sjednice. Na prvoj sjednici održanoj 11. travnja 2006. godine Stalna komisija je ocijenila da Studija sadrži nedostatke koje je moguće otkloniti u zakonom propisanom roku te je od nositelja zahvata zatražila da se u Studiji učine potrebne dorade prema primjedbama članova Stalne komisije. U nastavku sjednice članovi Stalne komisije su donijeli Odluku o upućivanju Studije na javni uvid. Javni uvid u trajanju od 14 dana proveden je na području gradova Virovitica i Slatina. Obavijest o javnom uvidu i javnoj raspravi objavljena je u "Glasu Slavonije", na oglasnim pločama Virovitičko - podravske županije i gradova Virovitica i Slatina. Tijekom javnog uvida, 25. svibnja 2006. godine, održana je i javna rasprava u gradovima Virovitica i Slatina. Tijekom javnog uvida zaprirnljene su pisane primjedbe.

Stalna komisija 11. travnja 2006. obavila je terenski obilazak predmetnog zahvata.

Na drugoj sjednici održanoj u Zagrebu 05. rujna 2006. godine Stalna je komisija donijela Zaključak kojim se planirani zahvat - Podravska brza cesta, dionica Virovitica - Slatina, ocjenjuje prihvatljivim za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša.

Planirani zahvat u skladu je sa Strategijom prostomog uredenja Republike Hrvatske, te je temeljem toga unesena u Prostorni plan Virovitičko-podravske zupanije, kao i u Prostorne planove uređenja gradova i općina. Tijekom izrade prostornih planova izrađena je i Građevinsko-tehnička studija Podravske brze ceste, koja je kao stručna podloga trebala poslužiti unošenju sto točnije trase buduće brze ceste u promatrani prostor. Navedena studija definirala je trasu u mjerilu 1:25.000, kao i prijedlog oblikovanja čvorišta. Izradom prostomih planova pojavili su se i neki novi zahtjevi koji su utjecali na djelomičnu korekciju trase u zoni grada Virovitice i općine Suhopolje. U okviru predmetne Studije promatrana je korigirana trasa koja je položena uz suradnju s jedinicama lokalne samouprave i izrađivačima prostornoplanske dokumentacije. U predmetnoj Studiji promatrana je I faza buduće brze ceste koja predviđa izgradnju dvotračne ceste. Pri tome je definirano i konačno rješenje četverotračne brze ceste kako bi se osigurala puna usklađenost I faze i konačnog rješenja.

Planirana prometnica na cijeloj svojoj dužini položena je izvan građevinskih područja naselja osim u zoni naselja Brezik i Slatina gdje je zbog prostornih ograničenja morala prijeći preko građevinskih područja uz trasu državne ceste 05 i D34. Promatrana dionica dio je buduće trase brze ceste (nova Podravska magistrala), a koja predstavlja konačno rješenje cestovnog prometa u podravskom prometnom koridoru. Planirani zahvat je uz planirane mjere zaštite i program praćenja stanja okoliša prihvatljiv za okoliš.

Slijedom iznijetog Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ocijenilo je da za predmetni zahvat predložene mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša proizlaze iz zakona i drugih propisa, standarda i mjera koje nepovoljni utjecaj svode na najmanju moguću mjeru i postižu najveću moguću očuvanost kakvoće okoliša te je na temelju članka 30. stavak 2. Zakona o zaštiti okoliša ("Narodne novine", broj 82/94 i 128/99), odlučeno kao u izreci Rješenja.

30.3.2007. Izdana je lokacijska dozvola od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem čl 35. stavak 2. Zakona o prostornom urteđenju (nn 30/94,68/98,61/00,32/02 i 100/04) i temeljem čl 2 točke 1.1. uredbe o određivanju građevina od važnosti za rh nn 06/00, 68/03.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostomog uređenja i graditeljstva temeljem čl.105.st.2. i čl.115.Zakona o prostomom uređenju i gradnji ("Narodne novine" br.76/07) te članka 2.točke 2.Uredbe o određivanju



115

zahvata u prostoru i građevina, rjesavajuci po zahtjevu izdaje Izmjenu i dopunu lokacijske dozvole oznake Klasa: UP/1-350-05/06-0 1/305, Ur.broj:531-06-07-26NK od 30.ožujka 2007.godine

30.04.2009. za izgradnju Podravske brze cestu, dionica Virovitica-Suhopolje u duljini od cca 9,5 km na osnovi odredbe članka 212. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (''Narodne novine", broj 76/07) i Uredbe o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (Narodne novine br. 116/07) izdaje građevinsku dozvolu.

21.6.2011. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Klasa: UP/I-3G1-03/08-01/208 Ur.broj: 531-10-2-1-1467-09-24 povodom zahtjreva kojim je zatraženo produženje važenja građevinske dozvole od 30.travnja 2009. izdaje se Rješenje produženja za važenje građevinske dozvole na još dvije godine jer nisu započeli sa radovima na građevini u roku dvije godine od dana njene pravomoćnosti utvrđeno je i da se nisu promijenili uvjeti u skladu s kojima je izdana predmetna građevinska dozvola.

21.6.2011. Produžuje se važen]e građevinske dozvole Ministarstva Klasa: UP/I-361- 03/08-01/208, Ur.broj: 531-10-2-1-1-1467-09-24 od 30. travnja 2009.

5.5.2016. Klasa: UP/I-361-03/16-01/000014, Ur.broj:531-06-2-1-1467-16-0009 ZAGREB 05.05.2016. Izmjena i dopuna građevinske dozvole radi izmjene knjige zajedničke oznake GP-4375/07 zamjenjuje knjigom glavnog projekta TD AG-02-01 od 6.mj 2016.

30.6.2016. Klasa: 362-01/15-01/850 Ur.broj: 531-07-2-1-1-16-4 ZAPISNIK o pobavljenom inspekcijskom nadzoru građenja Podravske brze ceste dionica: virovitica-suhopolje, 1.A faza od st. 0+500 do kraja dionice u ukupnoj duljini cca 9100m. Nadzor je započeo dana 29.lipnja 2016. s početkom u 10sati u terenskom uredu gradilišta na lokaciji u Virovitici Matije Gupca 5, otvaranjem usmene rasprave sa sudionicima u gradnji, a potom je obilaskom gradilišta obavljen uvid u stanje izvedenih radova uz foto dokumentiranje. Pregled je nastavljen u prostorijama terenskog ureda pregledom dokumentacije iz članka 135. Zakona o gradnji nn 153/13. Drugog dana nastavljen j enadzor u prostorijama n aistoj lokaciji pregledom propisane gradilišne dokumentacije i trajao je do 30.lipnja 2016. u 16sati. Utvrđeno je da nisu utvrđene povrede propisa na temelju kojih je građ inspektor dužan po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovorajauće inspekcijske mjere sukladno Zakonu o građevinskoj inspekciji.

Zagreb, 29. rujna 2016. Klasa : UP/I 351-03/ 16-02/99 URBROJ: 517-06-2-1-1-16-2 Ministarstvo zaštite okoliša i prirode na temelju odredbi članka 160. stavka 1. i članka 162. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša (,,Narodne novine", brojevi 80/ 13 i 78/ 15) te odredbe članka 7. stavka 1. tocke 1. Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zastite okolisa (,,Narodne novine", broj 64/08), daje Informaciju o zahtjevu nositelja zahvata za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš Podravske brze ceste, dionica: Suhopolje - Slatina

Pravni temelj za vođenje postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš su odredbe članaka 76. do 94. Zakona o zaštiti okoliša i odredbe 4. do 22. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (,,Narodne novine", broj 61/ 14). Naime, za zahvate navedene u tocki 15. Gradnja državnih cesta Priloga I. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš. Postupak procjene se provodi jer nositelj zahvata planira izgraditi brzu cestu od Suhopolja do Slatine.

Zagreb, 9. lipnja 2017. Klasa: UP/I 351-03/16-02/99 Ur.broj: 517-06-2- 1-1-17-9

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na temelju odredbe članka 84. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša (,,Narodne novine", broj 80113, 153/13 i 78/15) i članka 5. stavka I. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (,,Narodne novine", broj 61/ L 4), povodom zahtjeva Instituta IGH d.d., Janka Rakuse 1, Zagreb, opunomoćenika nositelja zahvata Hrvatske ceste d.o.o., Voncinina 3, Zagreb, za procjenu utjecaja na okoliš podravske brze ceste, dionica: Suhopolje - Slatina, nakon provedenog postupka, donosi Rješenje I. Namjeravani zahvat - podravska brza cesta, dionica: Suhopolje - Slatina, nositelja



116

zahvata Hrvatske ceste d.o.o., Voncinina 3, Zagreb - prihvatljiv je za okoliš, uz primjenu zakonom propisanih i ovim rješenjem utvrdenih mjera zastite okoliša i uz provedbu programa praćenja stanja okoliša.





Kada nositelj zahvata utvrdi da se njegov zahvat nalazi na popisu zahvata iz Priloga II. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) može podnijeti nadležnom tijelu zahtjev za ocjenu o potrebi procjene koja uključuje i prethodnu ocjenu za ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18) i Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15) ili može odmah pristupiti izradi studije. Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obvezno sadrži podatke o nositelju zahvata, podatke o lokaciji i zahvatu i elaborat zaštite okoliša čiji je sastavni dio prethodna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Zahvati koji su određeni u popisu zahvata u Prilogu II. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) u nadležnosti su Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš počinje predajom Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš na Ministarstvo.




RJEŠENJE

Nakon provedenog postupka izdaje se rješenje i o istom informira javnost. Rješenje kojim se utvrđuje da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš i/ili Glavnu ocjenu prihvatljivosti za



117

ekološku mrežu, odnosno rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, donosi se nakon što Ministarstvo razmotri mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i mišljenja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Rješenje kojim se utvrđuje da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži podatke o nositelju zahvata, podatke o lokaciji i sažeti opis lokacije zahvata, podatke o zahvatu i sažeti opis zahvata, rezultate prethodne ocjene zahvata za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu s obrazloženjem razloga na temelju kojih je isključena ili utvrđena obveza provedbe glavne ocjene zahvata za ekološku mrežu, obrazloženje razloga zbog kojih je utvrđena potreba procjene utjecaja zahvata na okoliš te pobliže podatke o obveznom sadržaju studije za predmetni zahvat, odnosno uputu da se studija izradi prema obveznom sadržaju propisanom Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17), ako se daje uputa o sadržaju studije.

Rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži i obrazloženje razloga zbog kojih se utvrđuje da nije potrebno provesti procjenu. Temeljem provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš rješenje može sadržavati i mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. O izdanom rješenju se informira javnost.


Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18), članak 88. postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku od dva mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata.


U Sektoru za građenje i rekonstrukcije Hrvatskih cesta d.o.o. obavljaju se između ostalog poslovi koji se odnose na stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje. U sklopu tog Sektora posluje Odjel za imovinsko pravne poslove i Grupe za izvlaštenja. Također, u sklopu Poslovnih jedinica djeluju i Grupe za zemljišno-knjižnu i katastarsku pripremu. Prema dostavljenim podacima, operater provodi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa najvećim dijelom sukladno Zakonu o cestama i Zakonu o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14, 69/17) jednako za velike ili male investicije, a započinje dostavom parcelacijskih elaborata/geodetskih elaborata nepotpunog izvlaštenja s rokom završetka, u idealnim uvjetima, prije datuma početka izvođenja radova. Navedenim Zakonom uređen je sustav izvlaštenja, način utvrđivanja interesa za Republiku Hrvatsku u tom sustavu, tijela nadležna za provedbu postupka izvlaštenja, pripremne radnje i postupak izvlaštenja, način određivanja naknade za izvlaštene nekretnine, način određivanja naknade za nekretnine koje se po posebnom propisu smatraju izvlaštenima te druga pitanja s tim u vezi. Postupak izvlaštenja započinje podnošenjem Prijedloga o osiguranju dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina, a taj prijedlog podnose HRVATSKE CESTE d.o.o. uredima državne uprave. Tijela državne uprave su tijela koja vode postupak izvlaštenja. Procjena nekretnine vrši se od strane ovlaštenih stručnih osoba – sudskih vještaka, a koji su ovlašteni od strane Županijskih sudova.

Upravljanje stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem u Hrvatskim cestama općenito se može ocijeniti nezadovoljavajućim. Tomu pridonosi izostanak bilo kakve analitike za predmetne nekretnine, te činjenica da veliki dio stečenih nekretnina nije uknjižen u zemljišne knjige. Operater po pitanju ublažavanja socijalnih utjecaja izvlaštenja i odgovornosti prema izvlaštenicima postupa s ciljem zadovoljavanja minimalnih formalnih uvjeta hrvatskog zakonodavstva. Ne ulaže se dovoljan napor s ciljem izbjegavanja dugotrajnih sudskih postupaka postizanjem nagodbi izvan postupka izvlaštenja. Voditelji izvlaštenja imali su dozvolu Uprave za sklapanje nagodbi s vlasnicima nekretnina po cijeni većoj od one koju su procijenili sudski vještaci, a sve u svrhu hitnog rješavanja stjecanja zemljišta. Međutim, punomoć se iznimno rijetko koristila u te svrhe, pretpostavljeno s ciljem postizanja ušteda tako da se radi o iznimkama. Informatički sustav za vođenje analitike o katastarskim česticama koje su predmet kupoprodaje ili izvlaštenja ne postoji zbog ne provođenja digitalizacije od osnutka tvrtke.



118


MONITORING VODA

Uvidom u datu dokumentaciju, izrađeno je Tehnicko izvješće o praćenju kvalitete i razina podzemnih

voda (monitoringu) iz piezometara uz trasu D2, južne obilaznice grada Osijeka za razdoblje 01. 07. - 31.

12. 2013.g.

Tijekom završenog četverogodišnjeg programa monitoringa podzemnih voda u svrhu zaštite crpilišta Vinogradi, vršeno je uzorkovanje voda i izrada „B"- analiza u 17 faza, sa po šest uzoraka voda.

Prethodno, prvo uzorkovanje, s izradom kompletnih „C"- analiza izvršeno je 2009. godine, a rezultati su prezentirani u izvješću o polaznom (,nultom") stanju kvalitete podzemne vode (izvješće j e izradio RGN fakultet iz Zagreba).

Uspoređujući rezultate analiza vode mogu se pratiti parametri iz „B"- analiza (s manje analiziranih parametara nego iz „C"- analiza 2009.g.).

Općenito je zapaženo da (svi) uzorci vode nisu sukladni MDK vrijednostima iz Priloga I Pravilnika o parametrima sukladnosti i metodama analiza vode za ljudsku potrošnju (NN 125/13) i to uglavnom za parametre: miris, mutnoća, boja, mangan, željezo i amonijak uz rijetke izuzetke te rijetko povišene neke druge fizikalno-kemijske parametre.

Kod mikrobioloških analiza MDK prelaze cca polovina uzoraka, ali samo za aerobne mezofilne bakterije.

Tijekom četiri godine zapaža se jedino trend povećanja količine željeza u vodi, sto je uzrokovano djelovanjem otapanja željeza (Fe) iz čelične pocinčane konstrukcije piezometara.

Obzirom na utjecaj južne obilaznice Osijeka, odnosno radova na izgradnji južnog kolnika, na podzemne vode nije registrirano pogoršanje kvalitete podzemne vode u razmatranom četverogodisnjem razdoblju.

PRIRODA

U ESCR-u Hrvatskih cesta nabrojeni su Zakoni, Uredbe i Propisi nacionalnog zakonodavstva kojima je regulirana zaštita okoliša te zaštita prirode. Uvidom u dostupnu dokumentaciju nije vidljivo da li se i na koji način to primjenjuje za područje faune. Prema nekim Rješenjima nadležnog Ministarstva (npr. Rješenje za procjenu utjecaja na okoliš sjeverne obilaznice Preloga iz 2013. godine te Rješenje za namjeravani zahvat – Podravska brza cesta, dionica Virovitica – Slatina iz 2006. godine) propisan je praćenje učestalost stradanja divljači od prometa, te po potrebi poduzimanje dodatnih mjera zaštite. Iz dostupne dokumentacije nije vidljivo da li je to provedeno. Vjerojatno postoji čitav niz takvih Rješenja, međutim, dostupna su samo ova dva navedena.


Vezano uz gospodarenje građevnim otpadom, prema važećem Ugovoru o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta, izvoditelj je obvezan prilikom izvođenja radova poduzimati sve mjere za zaštitu okoliša i sprječavanje nastanka štete. Pod gospodarenjem građevnim otpadom podrazumijeva se poduzimanje i provedba mjera i aktivnosti kojim se rješava zbrinjavanje građevnog otpada, smanjuje količina građevnog otpada i/ili njegovog štetnog utjecaja na okoliš prema važećim zakonskim propisima.



119


Tvari koje oštećuju ozonski omotač i fluorirani staklenički plinovi

Republika Hrvatska potpisnica je Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj. Od 1. siječnja 2010. na snagu je stupila zabrana korištenja klorofluorougljika (CFC), freona, halona, ugljik tetraklorida i metilkloroforma, tvari koje oštećuju ozonski sloj (TOOS). Ove tvari osim što uništavaju ozonski sloj imaju i izrazito veliki staklenički potencijal te utječu i na globalno zatopljenje. Klorofluorougljici (CFC) prvenstveno su se koristili u rashladnim uređajima, zamrzivačima, aerosolima i sl., a haloni u uređajima i aparatima za gašenje požara. Od 2006. godine zabranjena je uporaba bromofluorougljika, heksabromofluorougljika (HBFC) i metilbromida, dok je korištenje klorofluorougljikovodika i heksaklorofluorougljika (HCFC) bilo dopušteno do 31. prosinca 2015. godine.




Mehanizmi javnog savjetovanja i pritužbi predviđeni su prvenstveno u fazi procjene utjecaja na okoliš, potom u fazi ishođenja lokacijske dozvole te naposlijetku u fazi postupka izvlaštenja. U određenim situacijama javlja se i mogućnost pritužbi/žalbi u fazi održavanja zahvata.


Slijedeći stupanj zaštite stranaka u postupku je javno izlaganje projekta za izgradnju koji su podloga za izdavanje lokacijske dozvole koja je osnovni dokument za započinjanje svih postupaka vezanih uz izgradnju uključujući i izvlaštenje jer se geodetski parcelacijski elaborati koji su podloga za pokretanje postupka izrađuju na temelju pravomoćne lokacijske dozvole i moraju biti ovjereni od strane nadležnih tijela. Svi građani imaju pravo neposrednog uvida u projektnu dokumentaciju i davanje prigovora i upita na istu te pravo žalbe na izdanu lokacijsku dozvolu. Prava građana (stranka) zaštićena su zakonskim pravom na žalbu i pravom na zaštitu pred upravnim sudom.


U fazi održavanja zahvata, ukoliko postoje bilo kakvi prigovori vlasnika nekretnine prvo se obavještava nadležna poslovna jedinica na tom području (tzv. ispostave) i od kojih se traži izvještaj o stanju na terenu. U većini slučajeva problem se može riješiti direktno na terenu (primjerice - dodatni kanali zbog



120

skupljanja vode, naknadni projekt zaštite od buke/revizija projekta zaštite od buke i sl.). Također, postupak izvlaštenja ili nagodbe može se obaviti naknadno ukoliko bude potrebe.



Upravljanje zaštitom okoliša provodi se unutar sektora za razvoj i strateško planiranje - za sve ostale projekte iz domene SUO i cjelokupne zaštite okoliša HC-a i sektora EU projekata – samo za projekte financirane putem EU fondova. Provođenje procjene utjecaja na okoliš kod velikih projekata određeno je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18), Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) – u daljnjem tekstu „Uredba“, Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18) i Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15).

OTPAD

Iz Predkonačnog izvještaja Europskoj investicijskoj banci o projektu II B faze izgradnje Autoceste Rijeka-Zagreb (studeni, 2010) za veliku investiciju vidljivo je da je tijekom postupka udovoljeno svim propisanim zahtjevima te je mjerama zaštite okoliša za predmetnu dionicu obuhvaćeno i zbrinjavanje građevnog otpada kako bi se predmetna građevina što više uklopila u postojeći okoliš;






ZRAK

Hrvatske ceste d.o.o. registrirane su za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta. Hrvatske ceste nisu izvođač na gradnji cesta niti posjeduju strojni vozni park vezan uz tu djelatnost, kako na lokaciji sjedišta društva, tako i u ispostavama u Republici Hrvatskoj. Samim tim, sve obveze zaštite zraka koje proizlaze iz postupaka procjene utjecaja na okoliš i postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš prenesene su na izvođača radova odnosno pružatelja usluge održavanja kroz ugovorne obveze. U navedenim Ugovorima, zaštita zraka se ne spominje kao tema sama po sebi, ali ugovori uključuju poštivanje svih zakonskih propisa s područja zaštite okoliša i primjenu mjera zaštite okoliša propisane projektnom dokumentacijom, a koje mogu sadržavati i mjere zaštite zraka. Investicijski nadzor, odnosno nadzorni inženjer osigurava između ostalog i provedbu mjera zaštite zraka. Međutim, kao što je već navedeno, nigdje nije jasno naznačeno na koji način HC osigurava da osim zadovoljavanja zakonskih odredbi osigura i mjere trajnog smanjenja utjecaja na kvalitetu zraka s obzirom da nema jasno naznačene ključne pokazatelje ili aspekte zaštite zraka koje treba pratiti.

Djelatnici HC isto tako sudjeluju u izradi strateških planskih dokumenata RH, izrada plana razvitka javne cestovne mreže RH, sudjelovanje u pripremi i donošenju prostornih planova. Međutim, nije jasno naznačeno da li isto obuhvaća i problematiku zaštite zraka kako bi se postigli ciljevi smanjenja emisija u zrak postavljeni na razini cijele Republike Hrvatske, a koji obuhvaćaju i emisije iz cestovnog prometa.



121

HC provode poslove organizacije i nadzora izrade analiza i planskih temelja potrebnih za donošenje strategije razvitka javnih cesta za gradnju i održavanje javnih cesta. Načelno, kroz planiranje razvitka javnih cesta može se postići i zaštita zraka npr. kroz gradnju obilaznica prometno opterećenih naselja kojima se na taj način povećava protočnost prometa i time smanjuje negativan na kvalitetu zraka i življenja stanovništva koje živi u blizini takvih prometnica kroz smanjenje emisija onečišćujućih tvari iz cestovnog prometa. Pri tome je naravno potrebno uzeti u obzir i druge sastavnice okoliša na koje izgradnja nove cestovne infrastrukture može imati negativan utjecaj (tlo, poljoprivreda, biološka raznolikost, područja ekološke mreže).


Na temelju odredbi Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), Hrvatske ceste d.o.o. izravno ne izvode radove redovitog održavanja, već se ti radovi ustupaju pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena te koja raspolaže osposobljenim kadrovima za izvođenje radova održavanja pod prometom. Radovi redovitog održavanja mogu se ustupiti na razdoblje od četiri godine.

Poslovi koje obavljaju HC su vezani uz planiranje i nadzor radova u gradnji državnih cesta. Sve aktivnosti održavanja, redovna/povremena ili pojedinačna (npr. radovi obnavljanja neophodni zbog šteta uzrokovanih nesrećama, sanacije i sl.) riješeni su ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača

U Društvu su organizirane posebne, teritorijalno određene, organizacijske jedinice – Poslovne jedinice (PJ Split, PJ Zagreb, PJ Rijeka, PJ Osijek, PJ Zadar i PJ Varaždin) te Tehničke ispostave Društva, u skladu sa odredbama Pravilnika, a sve radi obavljanja poslova iz njihove nadležnosti na teritoriju RH.

Nadzor i koordinaciju nad radom poslovne jedinice u administrativnom smislu vrši Sektor za održavanje i promet. Nadzor rada poslovnih jedinica u stručnom smislu vrši Sektor Društva u čiju nadležnost spadaju konkretni poslovi poslovne jedinice.


TLO


ZRAK

Iz Izvješća je vidljivo kako su Hrvatske ceste d.o.o. u okviru svoje djelatnosti uključili i zaštitu zraka koja se provodi na nekoliko razina. Prva se odnosi na uključivanje zaštite zraka tijekom pripreme projektne dokumentacije i studijske dokumentacije vezano za postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Isto je u nadležnosti Sektora za razvoj i strateško planiranje, Grupe za zaštitu okoliša. Zaštita zraka tijekom same izgradnje i održavanja cesta ugrađena je u ugovorne obveze izvođača radova i pružatelja usluge održavanja. Međutim, iz opisa opsega djelatnosti Grupe za zaštitu okoliša nije vidljivo da li su djelatnici iz ove Grupe uključeni i u nadzor nad provedbom mjera zaštite zraka tijekom radova na izgradnji i održavanju cesta, a koje je u nadležnosti Sektora za održavanje i promet. Kako istovremeno ne postoji jasno definirana politika zaštite okoliša na razini društva te lista aspekata zaštite okoliša koje treba pratiti i nadzirati, nije jasno vidljivo da li postoji suradnja između Sektora za razvoj i strateško planiranje i Sektora za održavanje i promet koji kroz Investicijski nadzor nadzire, prati i korigira nesukladnost s mjerama zaštite zraka koje su proizašle iz projektne dokumentacije.

Društvo HC provodi sve zakonske obveze koje proizlaze iz Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 87/17). Praćenje emisija u zrak iz nepokretnih izvora koje je u nadležnosti je Služba zaštite na radu provodi se u skladu s propisanom dinamikom.



122

Obveza gospodarenja otpadom nastalim pri održavanju državnih cesta je ugovorom o izvođenju radova redovitog održavanja prenijeta na izvoditelja, koji takve aktivnosti mora obavljati u skladu s važećim propisima. Ugovorni ovlašteni partneri su obvezni voditi brigu o odlaganju i zbrinjavanju svih vrsta otpada sukladno važećim propisima i zahtjevima istih o upravljanju otpadom i zaštiti okoliša. Kontrolu i nadzor nad provođenjem takvih aktivnosti te dokumentaciju obavljaju nadzorni inženjeri za redovito održavanje.

Također, vezano uz gospodarenje građevnim otpadom, prema važećem Ugovoru o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta, izvoditelj je obvezan prilikom izvođenja radova poduzimati sve mjere za zaštitu okoliša i sprječavanje nastanka štete. Pod gospodarenjem građevnim otpadom podrazumijeva se poduzimanje i provedba mjera i aktivnosti kojim se rješava zbrinjavanje građevnog otpada, smanjuje količina građevnog otpada i/ili njegovog štetnog utjecaja na okoliš prema važećim zakonskim propisima. O nastalim količinama otpada društvo HC na razini lokacije sjedišta društva, poslovnih jedinica i tehničkih ispostava vodi očevidnik o nastanku i tijeku otpada.


Društvo HC ima izrađenu Procjenu rizika kao obvezni i temeljni dokument koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna svim zaposlenicima na mjestu rada. Organizacija provedbe zaštite na radu i sigurnosti te prava, obveze i odgovornosti ovlaštenika i radnika utvrđena je ovim dokumentom i Pravilnikom o zaštiti na radu i Pravilnikom o zaštiti od požara.

Društvo HC ima organiziranu Službu zaštite na radu koja u svom sastavu stručnjaka zaštite na radu s položenim stručnim ispitom koji je ujedno i voditelj Službe zaštite na radu te djelatnika zaduženog za obavljanje poslova zaštite od požara i unapređenje stanja zaštite od požara s položenim stručnim ispitom.

Voditeljica Službe za zaštitu na radu obavlja sve poslove, vodi evidencije, čuva isprave te daje obavijesti i podatke u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14 i 94/18) i drugim propisima o zaštiti na radu te Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10). Uz stručnjaka zaštite na radu, u društvu su osposobljeni ovlaštenici za zaštitu (ovlaštenici I. razine i ovlaštenici II. razine) na radu i povjerenik radnika za zaštitu na radu. U društvu je osnovano radničko vijeće i odbor za zaštitu na radu.


OTPAD

Gospodarenje otpadom u trgovačkom društvu HC regulirano je internim dokumentima; Pravilnik o gospodarenju otpadom Trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o. i Plan gospodarenja otpadom trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o. Način gospodarenja otpadom, uključujući i vođenje očevidnika i pratećih listova navodi se u Pravilniku o gospodarenju otpadom Trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o. i Planu gospodarenja otpadom trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o.

Vođenje očevidnika provodi se na razini lokacije od strane Povjerenika za otpad i njegovog zamjenika, na lokaciji sjedišta društva te od strane imenovanih osoba za gospodarenje otpadom (pojedinih poslovnih jedinica i njihovim tehničkim ispostavama. Imenovanje Povjerenika za otpad, njegovog zamjenika kao i osoba za gospodarenje otpadom regulirano je Pravilnikom o gospodarenju otpadom Trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o.


Pravo na pristup informacijama kojima raspolažu Hrvatske ceste d.o.o., uređeno je Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15). Sukladno Zakonu, sve informacije koje posjeduju,



123

raspolažu ili nadziru Hrvatske ceste d.o.o. kao tijelo javne vlasti, moraju biti dostupne svim fizičkim i pravnim osobama koje zahtijevaju pristup informacijama. Zakonom su propisana načela prava na pristup, izuzeci od prava na pristup te postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama. Korisnik prava na informaciju ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva.

Za pristup informacijama postoji službenik za informiranje koji izrađuje godišnja izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama koja su javno dostupna na internetskim stranicama Hrvatskih cesta d.o.o. (http://www.hrvatske-ceste.hr/default.aspx?id=293).


Praćenje provedbe mjera zaštite okoliš i programa stanja okoliša za pojedine projekte (državne ceste) za koje je ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata obveza je poduzeća Hrvatske ceste d.o.o. a riješeno je ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača (npr. praćenje stanja (kakvoće) površinskih i podzemnih voda, buke).

Organizacija i provedba mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora i kontrola klimatizacijskih uređaja rješava se putem ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača (tvrtki koje imaju suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike za obavljanje poslova mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak odnosno za servisiranje klima uređaja).

U provedbi zaštite na radu Predsjedniku Uprave pomažu ovlaštenici za zaštitu na radu, stručna služba za zaštitu na radu, te liječnik medicine rada.



c.1. Održavanje

Na temelju odredbi Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), Hrvatske ceste d.o.o. izravno ne izvode radove redovitog održavanja, već se ti radovi ustupaju pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena te koja raspolaže osposobljenim kadrovima za izvođenje radova održavanja pod prometom. Radovi redovitog održavanja mogu se ustupiti na razdoblje od četiri godine.

Ugovorni ovlašteni partneri su dužni poduzimati sve potrebne radnje u svrhu zaštite okoliša i sprječavanja njegovog onečišćenja sukladno zahtjevima važećih propisa o zaštiti i unaprjeđenju zaštite svih sastavnica okoliša i gospodarenju otpadom, obvezni su voditi brigu o odlaganju i zbrinjavanju svih vrsta otpada sukladno važećim propisima i zahtjevima istih o upravljanju otpadom i zaštiti okoliša, održavati sustav za pročišćavanje otpadnih, zauljenih, sanitarnih voda i taložnicu te u skladu s propisima ishoditi vodopravnu dozvolu i istu, zajedno s dokumentacijom za ispitivanje kakvoće vode na izlazu iz uređaja za pročišćavanje sanitarno - otpadnih voda i listovima o zbrinjavanju otpada nastalog čišćenjem uređaja redovito dostavljati Hrvatskim cestama. Sustave za pročišćavanje otpadnih, zauljenih, sanitarnih voda i taložnica obavljaju specijalizirana društva koje angažira izvoditelj radova redovitog održavanja i zaštite cesta i objekata. Kontrolu i nadzor nad provođenjem takvih aktivnosti te dokumentaciju obavljaju nadzorni inženjeri za redovito održavanje.


OTPAD



124

Otpad se ovisno o svojstvima i mjestu nastanka razvrstava sukladno Pravilnika o katalogu otpada (NN 90/15), u kojemu se grupe i pojedinačni nazivi otpada označavaju šesteroznamenkastim ključnim brojevima. Kontrolu i nadzor nad provođenjem takvih aktivnosti te dokumentaciju obavljaju nadzorni inženjeri za redovito održavanje.

Obvezu gospodarenja otpadom nastalim pri održavanju državnih cesta je ugovorom o izvođenju radova redovitog održavanja prenijeta na izvoditelja, koji takve aktivnosti mora obavljati u skladu s važećim propisima.


Za potrebe zimskog održavanja prometnice koriste se kloridi (natrijev i kalcijev) za posipavanje. Kako HC uslugu održavanja prometnica, pa tako i zimsko održavanje daju putem postupka javne nabave trećim pravnim osobama ne postoje jedinstveni podaci o potrošnji posipala prilikom zimskog održavanja cesta u djelokrugu HC-a.

Uvažavajući činjenicu da se za posipavanje prometnica koriste velike količine soli koje svojim djelovanjem u neposrednom okruženju prometnica mogu potencijalno biti štetni za sastavnice okoliša (tlo, vodu, vegetaciju) prikazat ćemo istraživanje koje je proveo HAC kroz studiju Procjene ekološkog rizika prometa i zimskog održavanja autoceste Zagreb – Lipovac na kakvoću površinske i procjedne vode i predjelu šumskog kompleksa Spačva (Kučan i dr. 2009). U oviru te studije u razdoblju 2007. – 2009. godine uzimani su na mjesečnoj razini uzorci površinske o procjedne vode na više lokacija dionice od 16 km i to na udaljenostima od 5 m, 30 m i 60 m od kolnika prometnice.





Ako se promatra tlo, Utjecaj zasoljavanja izrazito je izražen u rubnom pojasu uz autocestu širine oko 10 m. Na tom djelu dolazi do najvećih imisija soli uslijed zapljuskivanja s kolnika autoceste ili



125

nanošenja snijega s kolnika tijekom rada zimske službe. Jedan dio soli unesen zasoljavanjem iz prethodne sezone zadržan je u tlu i dugo nakon zimskog razdoblja, što je primjetno iz povećanih koncentracija natrija i klorida u rubnom lizimetarskom stacionaru u ljetno-jesenskim uzorcima. Primijećeno je kako se sva unesena sol ne ispere iz te zone, nego dio ostane u tlu, te predstavlja problem s obzirom na buduće višegodišnje akumuliranje tijekom zimskih razdoblja (Hootman et al 1994, Cunningham et al. 2008), Što može u znatnoj mjeri pogoršati strukturna i biljnohranidbena svojstva tla u toj zoni.

Ovakvi rezultati studije pokazuju da posipanje cesta solima može imati negativni utjecaj na sastavnice okoliša (tlo, vodu i vgetaciju) u neposrednoj blizini prometnice. Iako zabilježene koncentracije soli nisu bile značajne, rezultati analiza iz mjeseci nakon prestanka posipavanja pokazuju akumulaciju soli u tlima u neposrednoj blizini prometnice (5 m). Takva akumulacija ako je dugogodišnja može na tim mjestima značajnije utjecati na strulkturu i kvalitetu tala. Promjenom tehnologije čišćenja prometnica, uporabom freza, mijenja se i prostor utjecaja jer se frezama, snijeg pomiješan sa soli može odbaciti na udaljenost 10 – 30 m od prometnice što je ovisno o konfiguraciji terena. Na taj način određena količina soli može dospjeti u ta područja te urokovati negativne promjene, osobito u tlu. Kako ceste u djelokrugu HC-a uglavnom nemaju zatvorenu odvodnju sva količina posipala za zimsko održavanje cesta dospjeva u tlo a smim time i u površinske i procjedne vode te predstavljaju značajno opterećenje za okoliš.

Tijekom sezone, u kojoj postoji povećana potreba za posipanjem utroše se veće količine soli od uobičajenog, što može negativno utjecati na vegetaciju u neposrednoj blizini prometnice i rezultirati slabljenjem vitalnosti, a u ekstremnim slučajevima i do sušenja vegetacije ukoliko seradi o vrstama koje su slabo tolerantne na zaslanjenje.





U slučaju incidentnih odnosno akcidentnih situacija (iznenadnih događaja) postupa se sukladno zakonskim propisima, ali za pojedine dionice i izrađenim Operativnim planovima kojima je propisana procedura postupanja u takvim situacijama (npr. za brzu cestu – 1. faza istočna zaobilaznica Grada Vinkovaca za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda).

Sve radove na otklanjanju posljedica akcidentnih situacija odrađuje Ugovorni ovlašteni partner.

U slučaju kada je na državnoj cesti pregažena životinja (uginula) postupa se sukladno proceduri za uklanjanje lešina životinja sa ceste. Uklanjanje obavljaju radnici obučeni za rad s uginulim životinjama te odvoze lešine i privremeno ih zbrinjavaju u specijalnim rashladnim uređajima namijenjenim za tu svrhu. Kad je rashladni uređaj pun poziva se ugovorni partner koji lešine preuzima, prevozi i toplinski prerađuje.




126

Provedba propisa i standarda zaštite na radu i sigurnosti (OHS) integrirani su u planiranju, upravljanju i donošenju odluka putem Službe zaštite na radu (3 radnika), Ovlaštenika I razine (13 radnika), Ovlaštenika II razine (52 radnika), Povjerenika zaštite na radu (1 radnik), Odbora zaštite na radu (3 člana i liječnik specijalist medicine rada). Služba zaštite na radu organizacijski se nalazi u Upravi društva. Organizacija i provođenje zaštite na radu i zaštitu od požara, određivanje ovlaštenika za zaštitu na radu i izbor povjerenika za zaštitu na radu utvrđeni su internim Pravilnikom o zaštiti na radu i Pravilnikom o zaštiti od požara (Pravilnik o ZNR HC 2018, Pravilnik o ZOP HC 2006). Hrvatske ceste ne raspolažu operativom za građenje i održavanje državnih cesta. Za ostvarivanje ovih zadaća HC angažiraju vanjske izvođače.

Hrvatske ceste nemaju uvedeno sustave upravljanja kakvoćom.


Ključan dokument za svakodnevno upravljanje zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu u HC je Procjena rizika (Prilog: Procjena RIZIKA-revizija 11 s dodacima, 2016) kojom su identificirane opasnosti i štetnosti za radnike i mjere za njihovo otklanjanje ili smanjivanje na najmanju moguću mjeru te mjere koje se moraju primjenjivati kod donošenja odluka.

Zadnja Procjena rizika izrađena je u svibnju mjesecu 2016. godini, ima 426 stranica a izradila ju je vanjska ustanova. Iz procjene se vidi da su rizici kod zaposlenih mali (99 slučajeva), srednji (101 slučaj) i veliki (8 slučajeva). Veliki rizici se javljaju kod nadzora osovinskog opterećenja, kod upravljanja uređajima za mjerenja stanja na cestama i mostovima, kod izvođenja elektro popravaka te kod provjera meteoroloških uvjeta na mostu. U procjeni su naznačene 175 korektivnih i 8 preventivnih mjera. Većina mjera je otklonjeno ali o tome ne postoje dokazi (zapisi).


OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN

Zaposleni radnici u HC d.o.o. na svim pozicijama i mjestima rada osposobljeni su za rad na siguran način o čemu je izdana odgovarajuća svjedodžba o teorijskom i praktičnom osposobljavanju a temeljem Plana i programa osposobljavanja za rad na siguran način (2016). Osposobljavanje za rad na siguran način provodi stručnjak zaštite na radu (Voditelj službe zaštite na radu).

OSPOSOBLJAVANJE ZA POČETNO GAŠENJE POŽARA

Zaposleni radnici u HC d.o.o. na svim pozicijama i mjestima rada osposobljeni su za gašenje početnih požara u skladu s odredbama Zakona o zaštiti od požara (NN br. 92/10) i Pravilnika o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (NN br.61/94) i o tome postoje odgovarajući certifikati.

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE

Za utvrđivanje alkoholiziranosti radnika osposobljen je jedan radnik iz Službe zaštite na radu, koji uz odgovarajući uređaj može utvrditi alkoholiziranost radnika i o tome izvijestiti nadređene radi poduzimanja daljnjih mjera. O osposobljavanju posjeduje odgovarajući certifikat a osposobljavanje provodi stručna ustanova po posebnom programu.

Ovlaštenici (13 I razine i 52 II razine) i povjerenik (1) zaštite na radu stručno su osposobljeni za obavljanje poslova ovlaštenika i povjerenika po posebnim programima a to potvrđuju posjedovanjem odgovarajućih certifikata izdanih od stručnih ustanovu.



127

Za pružanje prve pomoći osposobljeno je 19 radnika i o tome posjeduju odgovarajući certifikat. Ovaj broj osposobljenih radnika nije dovoljan za ostvarivanje zakonske obveze.


Za radnike raspoređene na poslovima s posebnim uvjetima rada redovito se provode periodični zdravstveni pregledi (godišnje, dvogodišnje, ili po zahtjevu radnika) u ovisnosti od poslova koji se obavljaju, kod liječnika medicine rada i o tome postoje odgovarajući certifikati. Za veliki broj poslova obvezan je i pregled prije zapošljavanja a to se pogotovo odnosi na poslove s posebnim uvjetima rada.

Za radnike koji rade četiri i više sati za računalom i oni koji koriste očna pomagala obavljaju se redovito periodični zdravstveni pregledi očiju kod liječnika specijaliste medicine rada jednom u dvije godine ili po zahtjevu radnika i o tome postoje odgovarajući certifikati.


Obveza je HC da trajno skrbi o tome da postavi odgovarajuće sigurnosne znakove na vidljivim mjestima kako bi upozorile dionike na vrijeme o mogućim rizicima za njihovo zdravlje na pojedinim mjestima kako na prometnicama tako i na strojevima i alatima koji se koriste. Ako se procjeni da znakovi nisu dovoljni moraju se izdati i odgovarajuće kratke upute za sigurno odvijanje prometa i radova na državnim cestama.


Za radna mjesta u HC-u na kojima je predviđeno korištenje osobnih zaštitnih sredstava ona su i osigurana a o njihovoj ispravnosti redovito se vodi računa tako da se ne može dogoditi slučaj da ona nedostaju ili nisu ispravna. Osim ovog HC osigurava njihovo redovito korištenje poštujući tehnologiju rada kod izvođenja radova.


Strojevi i uređaji, radna oprema i osobna zaštitna sredstva koja se koriste u radu u HC redovito se (polugodišnje, godišnje, dvogodišnje, trogodišnje ili po uputama proizvođača) ispituju od strane neovisnih institucija i o tome postoje zapisi o njihovoj ispravnosti.


Na mjestima rada gdje se pojavljuju opasne radne tvari(kemikalije, prašine, opasna zračenja, eksplozivne tvari, biološki agensi), povećanje i li smanjenje temperature, vlažnosti, rasvijetljenosti, buke ili vibracije redovito se moraju kontrolirati razine ovih parametara u ljetnim i zimskim uvjetima kako bi se njih držalo u dozvoljenim granicama u kojima ljudi smiju raditi. O takvim ispitivanjima postoje zapisi o izmjerenim vrijednostima. Ova ispitivanja provode vanjske neovisne institucije svake tri godine. Ako izmjerene vrijednosti prelaze dozvoljene granice u takvim uvjetima rad se mora zabraniti dok se stanje ne popravi. Zakonska je obveza da se parametri radnog okoliša drže stalno u dozvoljenim granicama.


Postrojenja koja su instalirana na državnim cestama (trafostanice, signalizacija, sustavi za upravljanje prometom, sustavi za dojavu požara, sustavi za gašenje požara i ostali sustavi) moraju biti podvrgnuti



128

redovitoj provjeri od strane vanjskih ustanova i o tome moraju postojati zapise o njihovoj ispravnosti. Tako se sustavi za dojavu i gašenje požara redovito ispituju jednom godišnje. Ova obveza se dogovara s vanjskim izvođačima ali nadzor nad provođenjem ovih poslova i dalje je obveza HC – a.


Zaštitu radnika od duhanskog dima HC provodi na način da je zabranio pušenje na sastancima te na mjestima rada i to je preciznije definirao u Pravilnika za zaštitu na radu (2010) a odgovorni su radnici, prvi nadređeni i ovlaštenici.


Ova obveza precizno je definirana u Pravilniku za zaštitu na radu (2010) i Naputka o ispitivanju alkoholiziranosti radnika u HC, a odgovorni za provedbu ove mjere su radnici i njihovi prvi nadređeni te ovlaštenici. Kontrolu obavlja osoba osposobljena za kontrolu alkoholiziranosti.


Obveza je HC da organizira i osigura pružanje prve pomoći radnicima do dolaska hitne medicinske pomoći. U tu svrhu HC je osposobio 19 radnika za pružanje prve pomoći i oni imaju na raspolaganju potrebnu opremu. Sve to je precizno definirano u Pravilniku za zaštitu na radu (2010).


U objektima gdje ljudi rade ili borave HC su obvezne poduzimati mjere zaštite od požara i spašavanja radnika, izraditi plan evakuacije i spašavanja i odrediti i osposobiti ljude za provođenje tih aktivnosti. To je detaljno razrađeno u planovima evakuacije i spašavanja za svaki objekt gdje ljudi borave i rade. Svake dvije godine održavaju se vježbe evakuacije i spašavanja iz pojedinih objekata i o tome postoje zapisi.


U HC vode se evidencije, čuvaju isprave i daju obavijesti u svezi sa Zakonom o zaštiti na radu (o ozljedama na radu, o profesionalnim bolestima, o nezgodama na radu, o ispitivanjima sredstava rada, ispitivanjima radnog okoliša, o osobnim zaštitnim sredstvima, o uputama za siguran rad sa sredstvima rada, o zdravstvenim pregledima).


Tijekom 2011. godine bilo je dvije ozljede na radu jedna je bila pad niz stepenice a druga je bila pri dolasku na posao u prometnoj nezgodi. U 2012. godini je bilo isto dvije nezgode, jedna se dogodila pri dolasku na posao u prometnoj nezgodi a druga isto prometnoj nezgodi ali radnik je bio na službenom putu. Nije bilo nezgoda tijekom 2013. i 2014. godine. U 2015. godini dogodile su se 2 ozljede, jedna na radnom mjesto uslijed pada preko zaštitne ograde ceste, a druga pri odlasku s posla zbog pada niz stepenište u pothodniku. U 2016. godini je bilo dvije ozljede na radu a u 2017. godini nije bilo ozljede na radu. Može se ustvrditi da su se dvije ozljede dogodile na putu od kuče do posla ili obrnuto a 4 na mjestu rada i to dvije kao prometne nesreće a dvije kao pokliznuće i pad. Ako se analizira duljina trajanja bolovanja može se reći da ona traju od 10 do 30 dana.



129

Prema podacima o posljedicama prometnih nesreća na državnim cestama za zadnjih trinaest godina (2005. - 2017.) vidljivo je da broj nesreća se mijenja (od 9158 u 2005., 6874 u 2006., 6795 u 2007., 5644 u 2008., 5249 u 2009., 6333 u 2010., 6196 u 2011., 4915 u 2012., 4773 u 2012., 4359 u 2014., 4805 u 2015., 4913 u 2016. i 5194 u 2017.), a broj smrtno stradalih varira (od 328 u 2005., 137 u 2006., 129 u 2007., 120 u 2008., 118 u 2009., 106 u 2010., 126 u 2011., 108 u 2012., 107 u 2013., 85 u 2014., 93 u 2015., 92 u 2016. i 100 u 2017.) (Prilog: Prometne nesreće – HC-MUP_2005-20172). Nema podataka o tome koliko je slučajeva prometnih nezgoda bilo u kojima je utvrđena krivnja ili pokrenut postupak za utvrđivanje krivnje koncesionara – HC. Prosječno smrtno stradalih za ovih trinaest godina je više od 126 osoba a materijalne štete te bolovanja i invaliditet su ogromni.


Inspekcija rada, Područni ured Zagreb, obavio je obavio je inspekcijski nadzor rada društva 25. listopada 2017. godine koji je zatražio da mu se dade na uvid Procjena rizika društva i dokazi o osposobljenosti za tri nasumce odabranih radnika. Nakon uvida u dostavljene dokumente inspektor zaštite na radu nije imao primjedbi.



d.5. Mehanizmi javnog savjetovanja i pritužbe








130



Prema dostavljenim podacima od strane operatera, Hrvatske ceste d.o.o. trenutno vode ukupno 184 sudska predmeta vezana za gradnju ili rekonstrukciju cesta. U 2015. zaprimiljeno je 23 takva predmeta, u 2016. zaprimiljeno je 22 predmeta, dok je u 2017. zaprimiljeno 11 predmeta. Operater je u svojoj analizi ponudio dva tipična primjera predmeta (studije slučaja) kao najčešćih/ponavljajućih razloga za pokretanje postupaka.

Naime, prvi slučaj odnosi se na tužbu da tužitelji izgradnjom ceste trpe znatnu neimovinsku štetu. Kao ključni primjer ovakvog slučaja navodi se predmet Bolkovac u kojem je podnesen odštetni zahtjev (koji HRVATSKE CESTE d.o.o. nisu prihvatile), pa je podnesena tužba te su HRVATSKE CESTE na kraju dobile taj predmet. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika HRVATSKE CESTE d.o.o. navodeći da krivnjom investitora obilaznice koja spaja Domovinski most s Velikom Goricom u projektiranju obilaznica prolazi 7 metara od rube nekretnine te da tužitelji izgradnjom obilaznice trpe znatnu neimovinsku štetu, a drugostupanjski sud utvrđuje kako tužitelju u ovom postupku nisu dokazali nastanak prekomjerne štete.

Drugi slučaj odnosi se na tužbu jer je prilikom gradnje ceste zauzeta veća površina zemljišta od površine navedene u rješenju o izvlaštenju. Naime, u predmetu Sabo je podnesena tužba te su se tijekom postupka HRVATSKE CESTE d.o.o. nagodile kad su uvidjele da je stranka u pravu. U postupku izvlaštenja po zahtjevu je izvlaštena određena površina zemljišta. Međutim, naknadnim vještačenjem u gore navedenom postupku utvrđeno je da nakon postupka izvlaštenja i prilikom gradnje ceste zauzeta površina zemljišta veća od površine zemljišta navedene u rješenju o izvlaštenju. Stranke su riješile spor na način da će Operater tužitelju isplatiti iznos koji predstavlja naknadu tržišne vrijednosti preostalog dijela čestice.

Operater HC isključivo koristi postupak izvlaštenja u aktivnostima stjecanja zemljišta, odnosno njihova aktivnost kreće tek po zaprimanju parcelacijskog elaborata. S time ne slijedi u potpunosti Plan gradnje i drugih strateških dokumenata kao što je propisano Pravilnikom o unutarnjem ustroju Hrvatskih cesta d.o.o., a takvim pristupom bi se izbjegao dio razloga zbog kojih se kasnije moralo pokrenuti postupke izvlaštenja. Naime, u pripremnoj fazi prije pokretanja postupaka nisu rađene analize niti su kontaktirani vlasnici čestica kako bi se utvrdili problemi i zapreke koje je nužno otkloniti prije stjecanja prava vlasništva nad potrebnim nekretninama. Adekvatnost takvih praksi operatera nije zadovoljavajuća, iako je u skladu sa zakonom, jer iste generiraju velike troškove i dugotrajnost takvih postupaka, a kako to proizlazi iz rezerviranih sredstava za sudske sporove što je vidiljivo u Izvješću neovisnog revizora za 2017. godinu kojeg je izradio BDO Croatia d.o.o., a objavljeno na stranicama FINA-e.


Što se tiče legalnosti objekata, operater u dostavljenim podacima prvenstveno navodi legalnost objekata zatečenih na nekretninama (zemljištu) koje su predmet stjecanja kupoprodajom ili izvlaštenjem. Naime, ukoliko postoji sumnja u legalnost objekata to nije relevantno za slučaj u kojem postoji dogovor između vlasnika nekretnine i Investitora (Ugovor između vlasnika i Investitora gdje se u prvom koraku prihvatio Prijedlog o osiguranju dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine). Ako vlasnik ne prihvaća prvotni Prijedlog o osiguranju dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, operater pokreće



131

postupak izvlaštenja. Ukoliko postoji sumnja na legalnost objekta, a to su sudski vještaci dužni utvrditi, cjelokupni postupak se prekida dok nadležna inspekcija ne utvrdi legalnost i dok se nelegalni objekt (ili dio objekta) ne ukloni. Prema dostavljenim podacima HRVATSKE CESTE d.o.o. do sad nisu imale slučaj da se osobu/osobe primjenom sile, ovrhom, odnosno „deložiranjem“ iseljavalo iz njima nastanjenog objekta. Sukladno informacijama dobivenim od Sektora za pravne poslove, poslove ljudskih resursa i opće poslove do danas niti jedan izvlaštenik/bivši vlasnik nije podnio zahtjev ili podigao tužbu za naknadu štete zbog duševnih bolova izazvanih postupkom izvlaštenja.

Međutim, prema Izvješću neovisnog revizora za 2017. godinu koje je izradio BDO Croatia d.o.o. dana je ograda u smislu vlasništva i legaliteta nekretnina (odnosno stečenog zemljišta i izgrađenih cestovnih objekata), odnosno poveznica između financijskih stavki i realiziranom izvlaštenju i nedobrovoljnom preseljenju, budući da društvo nema rašćišćene imovinsko-pravne odnose i upisano vlasništvo nad svim nekretninama. Uknjižba u zemljišne knjige izvršena je samo djelomično, a i u tom djelu stvarno stanje odudara od izdanih dozvola i projekta, stoga se ne može govoriti o potpunoj legalnosti izgrađenih objekata. Tvrdnje operatera o sporosti administracije i sudova često nisu osnovane, budući da su rokovi za uknjižbu kratki i radi se o hitnom postupku. Problem nastaje s neurednom i neispravnom dokumentacijom i ispravama, koje nisu podobne za provedbu kroz katastarski operat i zemljišne knjige.



konvencijom)

Prema dostupnim podacima operatera, javnost ima mogućnost kontaktirati Hrvatske ceste d.o.o. pisanim uputom/elektronskom poštom. Posebno su navedeni kontakti po dijelovima društva (korisni kontakti) i kontakti za novinarske upite (press). Pravo na pristup informacijama kojima raspolažu Hrvatske ceste d.o.o., uređeno je Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15). Sukladno Zakonu, sve informacije koje posjeduju, raspolažu ili nadziru Hrvatske ceste d.o.o. kao tijelo javne vlasti, moraju biti dostupne svim fizičkim i pravnim osobama koje zahtijevaju pristup informacijama. Zakonom su propisana načela prava na pristup, izuzeci od prava na pristup te postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama. Korisnik prava na informaciju ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva. Za pristup informacijama postoji službenik za informiranje koji izrađuje godišnja izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama koja su javno dostupna na internetskim stranicama Hrvatskih cesta d.o.o., a moguće ga je kontaktirati preko emaila i telefona.

Korisnik prava na informaciju ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva. U periodu od 2014 – 2017 bilo je 122 zahtjeva za informiranje vezanih za gradnju ili rekonstrukciju cesta. Više je mogućih ishoda rješavanja zahtjeva, a usvajanje je samo jedan od njih. Zahtjevi mogu biti usvojeni, djelomično usvojeni, odbačeni, odbijeni, ustupljeni drugom tijelu na nadležno postupanje itd. Ako negdje piše da je 1 zahtjev djelomično usvojen, za ostale zahtjeve se navode druge pravne osnove po kojima su rješavani. U 2014. godini bilo je 9 zahtjeva za informiranje koji su svi usvojeni. 2015. godine bilo je 29 zahtjeva gdje je 1 zahtjev djelomično usvojen, odnosno djelomično odbijen. 2016. godine od 52 zahtjeva 3 su djelomično usvojena, odnosno djelomično odbijena, dok je 2017. bilo 32 zahtjeva koji su svi usvojeni.

Za sva savjetovanja s javnošću postoji koordinator savjetovanja s javnošću koji izrađuje godišnja izvješća o provedenim savjetovanjima koja su javno dostupna na internetskim stranicama Hrvatskih cesta d.o.o.. Službenik za informiranje obavlja poslove koordinatora savjetovanje s javnošću3 i dostupan je telefonski i preko e–maila. Službenik za informiranje održao je „inhouse“ seminare za

3 Također postoji radno mjesto glasnogovornica sa zaposlene 2 osobe.



132

rukovodeće osoblje HC-a od strane vanjske tvrtke (Državna škola za javnu upravu) a vezano uz pravo javnosti na pristup informacijama HC-a dana tijekom svibnja 2018.

Tijekom zadnje 2 godine (2016. i 2017.) provedena su 4 savjetovanja4, po 2 u svakoj godini. Tijekom trajanja javnih predstavljanja mišljenja, prijedlozi i primjedbi mogli su se upisati u knjigu primjedbi, izloženu uz predmetnu dokumentaciju. Također mišljenja, prijedlozi i primjedbe mogli su se dostaviti i u pisanom obliku na fizičku adresu ili na adresu e-pošte, s napomenom na predmet primjedbe. Nakon završetka javnog uvida, izrađene su zabilješke o provedenom javnom uvidu i javnom izlaganju s popisom prisutnih. Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), čl. 12. Uprava Društva održava sjednice na kojima se raspravlja o pitanjima od javnog interesa. Javnost je obaviještena, putem poveznice na internetskim stranicama Hrvatskih cesta d.o.o., o mogućnostima neposrednog uvida u rad tijela (prisustvovanja sjednici), broju osoba koje mogu prisustvovati sjednici kao i načinu prijavljivanja.

Također, operater sudjeluje kao zainteresirana strana u javnim raspravama u postupcima donošenja prostornih planova. Prema dostupnim podacima i analitici, adekvatnost praksi operatera po pitanju javnih konzultacija i informiranja u skladu je sa pozitivnim propisima i u tom dijelu operater ima proaktivnu ulogu.

4 Savjetovanje za Projektni zadatak za izradu Izvješća o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava upravljanja i poslovanja Provedbenih subjekata (HC, HAC, HAC ONC i ARZ) u sklopu projekta "Modernizacija i restrukturiranje Sektora cestovnog prijevoza (MARS)" provedeno je u razdoblju 13.3.2017.-27.3.2017. Cilj savjetovanja je bio informiranje i aktivno sudjelovanje javnost u postupku donošenja predmetnog dokumenta. Tijekom savjetovanja nije zaprimljeno nijedno mišljenje, prijedlog ili primjedba.



133

IV. AUTOCESTA RIJEKA – ZAGREB D.D.

Slika 4.1-1. Prikaz autocesta u nadležnosti ARZ-a


zaštitu okoliša



Vlada Republike Hrvatske je u okviru restrukturiranja cestovne mreže Republike Hrvatske u prosincu 1997. godine donijela Odluku o osnivanju dioničkog društva Autocesta Rijeka-Zagreb, društva za građenje i gospodarenje autocestom. Društvu je dodijeljena koncesija na 28 godina s ciljem zatvaranja financijske konstrukcije, građenja, gospodarenja i održavanja autoceste Rijeka-Zagreb, te njenih cestovnih i pratećih objekata na cestovnom zemljištu.



134


Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. zapošljava 39 djelatnika.

Tablica 4.a2-1. Broj djeltnika po Sektorima

Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. Broj djelatnika

Postotak

Uprava Društva 4 10,26%

Samostalna služba interne revizije 2 5,13%

Sektor ekonomskih, pravnih i općih poslova i poslova osiguranja 14 35,90%

Tehnički sektor i EU projekti 18 46,15%

UKUPNO: 39 100%

Od 01. 12. 2017. godine uslugu redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine Društvu pruža HAC d.o.o., budući je u sklopu poslovnog restrukturiranja HAC ONC d.o.o. pripojen društvu HAC d.o.o. Ugovor je produžen s dva dodatka te je time produžen rok trajanja Ugovora do 14. 12. 2018. godine.

U slučaju potrebe postoji mogućnost osnivanja zajedničkog tijela za vođenje postupaka izrade novih i ažuriranja postojećih planskih dokumenata po područjima sigurnosti, a što uključuje i zaštitu okoliša, za vođenje postupaka izrade novih i ažuriranja postojećih planskih dokumenata po područjima sigurnosti, ARZ d.d. će zadužiti nadležnu ustrojstvenu jedinicu ARZ d.d. ili osnovati stručno povjerenstvo u čiji će sastav, na prijedlog HAC d.o.o, biti imenovani i sudjelovati u njegovom radu i stručni radnici HAC d.o.o.



OTPAD

Prema članku 48. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) proizvođač otpada koji stvara 500 ili više kilograma opasnog otpada godišnje na određenoj lokaciji dužan je izraditi plan gospodarenja otpadom za određenu lokaciju, osim kada je certificiran po ISO 14001 ili EMAS ili ukoliko posjeduje važeću dozvolu za gospodarenje otpadom iz čl. 86 Zakona. Slijedom navedenog, društvo ARZ uveo je sustav upravljanja okolišem prema ISO 14001 i time se obvezao primjenjivati i neprekidno poboljšavati sustav upravljanja okolišem sukladno zahtjevima navedene norme.

Dokumentirani sustav osigurava usklađenost poslovanja sa zakonskim i drugim preuzetim obvezama u svim elementima, kao i održavanje i usklađivanje sustava s novim obvezama, prvenstveno onih koji se odnose na aspekte okoliša i rizike za zdravlje i sigurnost ljudi. Naglasak je, između ostalog stavljen na preventivne mjere zaštite okoliša i postupke gospodarenja otpadom.


Autocesta Rijeka - Zagreb d.d., koncesionar glavne ceste, temeljem obveze iz Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16) izradilo je stratešku kartu buke i akcijski plan upravljanja bukom za područje koje pokriva koncesija autoceste Rijeka – Zagreb (A6). Strateška karta buke izrađena je temeljem dostupnih podataka u 2011. godini odnosno za 2. krug izvještavanja prema Europskoj komisiji.



135

U skladu s odredbama Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16) i Direktive 2002/49/EZ, Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. je 2017. godine izradila stratešku kartu buke (tzv. 3. krug koji odražava stanje opterećenosti okoliša bukom tijekom 2016. godine) za sve dionice autocesta pod svojom nadležnošću za koje postoji propisana obaveza izrade strateških karata buke.

Slika 4.a3-1. Pokrivenost Strateškom kartom buke za autoceste u nadležnosti Autoceste Rijeke-Zagreb d.o.o.

Izvor: http://kartebuke.coin.hr/main.html?map=hac Na internetskim stranicama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu prikazana je pokrivenost Strateškim kartama buke na lokacijama autocesta u nadležnosti Autoceste Rijeke-Zagreb.

Slika 4.a3-2. Primjer prikaza Strateške karte buke za ARZ prometnice za Lnight i Lden

Izvor: http://buka.haop.hr/

Akcijski plan zaštite od buke je plan koji je izrađen radi upravljanja bukom okoliša i njezinim štetnim učincima, uključujući mjere zaštite od buke. Akcijski plan se izrađuje temeljem izrađene strateške karte buke.

Autocesta Rijeka – Zagreb d.d. postupa sukladno propisima i zakonima u vezi zaštite od buke.







136


mrežu. Za izgrađene AC ovemjere uglavnom nisu propisane jer su postupci procjene utjecaja

na okoliš provođeni prije proglašavanja Ekološke mreže Republike Hrvatske (2007.).







Propisane mjere zaštite, ublažavanja ili potrebne aktivnosti mogu se odnositi na smanjenje štetnih utjecaja na populacije životinja (velikih zvjeri, ali moguće i ptica, šišmiša ili vodozemaca), mjere smanjenja ili izbjegavanja štetnih utjecaja na staništa (npr. onečišćenje ili promjena ekoloških uvjeta zbog korištenja soli za posipavanje cesta ili korištenja herbicida za održavanje zelenih površina) ili na spriječavanje širenja invazivnih vrsta. Iznimno bitna mjera za očuvanje populacija velikih zvjeri (i divljači) je mjera koja se odnosi na očuvanje funkcionalnosti prijelaza za životinje. Osim funkcionalnosti prolaza za životinje koji su specifično izgrađeni zbog izgradnje AC (zeleni mostovi) potrebno je osigurati i funkcionalnost drugih prijelaza (/prolaza) za životinje. Dio mogućih uzroka smanjenja funkcionalnosti prijelaza za životinje nije u direktnoj nadležnosti Hrvatskih autocesta, ali je potrebno da se Hrvatske AC aktivno uključe u takve aktivnosti i osiguraju postojeću prolaznost za velike životinje, s obzirom da je izgradnjom AC ona bila narušena. Glavne promjene koje mogu direktno utjecati na funkcionalnost postojećih prijelazi za životinje su moguće u prostorno planskim dokumentima. Zbog toga potrebno se aktivno uključiti u izradu prostorno planskih dokumenata koji se nalaze na području kojim prolaze AC te definirati područja u kojima nisu prihvatljivi određeni tipovi namjene i/ili predložiti uključivanje kartograma kojim bi bili prikazani prijelazi za životinje koji osiguravaju dovoljnu prolaznost AC za (velike) sisavce.

Invazivne strane vrste su među glavnim prijetnjama bioraznolikosti. Zakonska regulativa iz područja zaštite prirode definira nužnost zaštite bioraznolikosti od širenja invazivnih vrsta potrebno je u procese održavanja prometnica uključiti plan uklanjanja invazivnih vrsta, a kojim će se definirati prepoznavanje stranih invazivnih vrsta te načini njihovog uklanjanja i zbrinjavanja. Također je potrebno definirati i procedure kojima će se spriječiti njihovo širenje tijekom radova (održavanja).


Programi praćenja i izvješćivanja stanja okoliša i prirode (monitoring) obavljaju se sukladno zahtjevima stranih kreditora i sukladno Rješenjima nadležnog Ministarstva temeljem Studije utjecaja na okoliš. Praćenje stanja voda i prijelaza za životinje obavlja se se uz pomoć vanjskih suradnika putem javne nabave. Iz dostupne dokumentacije nije jasno prema kojem kriteriju se odbire izvođač praćenja stanja (vanjski suradnik) te je li jedan od kriterija iskustvo izvođača praćenja stanja. Predlaže se implementirati sustav odabira iskusnog izvođača koji će i kvalitatitvno zavodoljiti potrebnu uslugu praćenje stanja.

Rezultati evidencije izvanrednih događaja na autocestama sukladno proceduri za postupanje u izvanrednoj situaciji na autocestama „Životinje na autocesti“ pokazuju da unatoč propisanim mjerama zaštite okoliša postoje događaji kada divlje i domaće životinje ulaze (u ograđeni dio) autocesta te uzrokuju sudare sa vozilima i/ili stradavaju. Potrebno je uspostaviti sustav procjene mogućih dodatnih mjera zaštite okoliša kako bi se mogućnost ovakvih događaja smanjio. Također je potrebno definirati način postupanja sa divljim životinjama u slučaju da službe održavanja naiđu na žive (i zdrave) jedinke u području autoceste.



137

Prema vodopravnim dozvolama potrebno je mjerenja kakvoće sanitarne otpadne vode na kontrolnom oknu na ulazu i izlazu iz biološkog uređaja te obveza mjerenja kakvoće sanitarne otpadne vode na kontrolnom oknu na ulazu i izlazu iz biološkog uređaja i na izlazu iz separatora.

HAC ONC d.o.o. (kao podugovoren Izvođač)će izvještavati samo o parametrima za koje postoje dostupni podaci, a za ostale organizira monitoring :

- Praćenje parametara okoliša uključuje: - praćenje kvalitete zraka i emisija u atmosferu, - praćenje kvalitete vode koja se ispušta, - praćenje razine buke na pojedinim lokacijama, - praćenjem nastanka i tijeka otpada, - praćenje potrošnje energije, - praćenje potrošnje resursa (materijali NaCl, CaCl, kemikalije i sl.), - praćenje onečišćenja tla, - praćenje stradalih životinja i utjecaja prometa na floru i faunu uz autocestu.“

Iz dostupnih dokumenata nije jasno kako i gdje HAC ONC d.d. provodi neke od navedenih monitoringa (npr. monitoring tla, praćenje utjecaja prometa na floru i faunu na autoceti).

a.4. Sustavi upravljanja okolišem (ems) i korporativne politike društava (iso ili drugi ems-ovi, norme, standardi volontera itd.)

ZRAK

Problematika utjecaja na kvalitetu zraka obuhvaćena je integriranim sustavom upravljanja (kvalitetom, okolišem i zaštitom zdravlja i sigurnošću) koji je društvo ARZ uspostavilo 2016. godine, a u sklopu kojeg su na listu aspekata okoliša uključene i emisije u zrak. Za zaštitu okoliša unutar društva ARZ zadužena je jedna (1) osoba unutar sektora Tehnički sektor i EU projekti, Službe pripreme: Glavni inženjer za geotehniku i zaštitu okoliša.

TLO

Problematika utjecaja na tlo obuhvaćena je integriranim sustavom upravljanja (kvalitetom, okolišem i zaštitom zdravlja i sigurnošću) koje je društvo HAC primjenjuje od 2016. godine. U sklopu liste aspekata okoliša uključeno je i onečišćenje tala.

OTPAD

Problematika nastanka otpada obuhvaćena je integriranim sustavom upravljanja (prema normama ISO 9001:2015, ISO 14001:2015 i OHSAS 18001:2008) koje je društvo ARZ uspostavilo 2016. godine, a u sklopu kojeg je na listu aspekata okoliša uključeno i upravljanje otpadom. Za zaštitu okoliša unutar društva ARZ zadužena je jedna (1) osoba unutar sektora Tehnički sektor i EU projekti, Službe pripreme: Glavni inženjer za geotehniku i zaštitu okoliša koji je završio edukaciju za menadžere zaštite okoliša (ISO 14001) te za auditora sustava zaštite okoliša (ISO 14001).


ZRAK

Usluge redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine od 01. prosinca 2017. pruža HAC d.o.o. koji ujedno prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17), Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak (NN 117/12, 08/17) i Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15) osigurava redovno provođenje mjerenja emisija u zrak iz uređaja za loženje i rezultate



138

prijavljuje u bazu Registar onečišćavanja okoliša. Ugovorom o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine, u članku 24. definirane su obveze u vezi pitanja zaštite okoliša kao i procedure u slučajevima nepridržavanja standarda, propisa i sl. od strane HAC-a, koji se odnosi na zaštitu okoliša uključujući problematiku zaštite zraka. HAC d.o.o. je također u obvezi dostaviti ARZ d.d. i kvartalno, polugodišnje te godišnje izvješće o zaštiti okoliša na Autocesti koje uključuje i kvalitetu zraka.

PRIRODA

Najvećim dijelom u ARZu se pitanjima zaštite okoliša bavi organizacijska jedinicca Tehnički sektor i EU projekti. U navedenoj organizacijoj jedinici nije prepoznat stručnjak za zaštitu prirode ( i pitanja vezana za stradavanje životinja). S ozbriom na iznimnu osjetljivost područja kojim prolazi ARZ na zaštitu prirode (Natura 2000 područja) potrebno osnaživanje sektora zaštiti prirode među stalnim zaposlenicima.

TLO

Usluge redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine od 01. prosinca 2017. pruža HAC d.o.o.

osigurava redovno provođenje mjerenja emisija u zrak iz uređaja za loženje i rezultate prijavljuje u

bazu Registar onečišćavanja okoliša. Ugovorom o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine, u

članku 24. definirane su obveze u vezi pitanja zaštite okoliša kao i procedure u slučajevima

nepridržavanja standarda, propisa i sl. od strane HAC-a, koji se odnosi na zaštitu okoliša uključujući

problematiku zaštite tla.

OTPAD

Usluge redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine od 01. prosinca 2017. pruža HAC d.o.o. koji u svrhu stalnog poboljšanja odnosa prema okolišu osigurava i redovno praćenje nastanka i tijeka otpada što je definirano člankom 24. i 26. Ugovora o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine. HAC d.o.o. je također u obvezi dostaviti ARZ d.d. kvartalno izvješće o zaštiti okoliša na Autocesti koje uključuje i nastanak te tijek otpada.


Sveukupno, pitanjem stjecanja zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem se ukupno bavi 3 djelatnika poduzeća od koji je 1 žena (34%) i 2 muškarca (66%). Spolna struktura navedenih zaposlenika je samim time zadovoljavajuća, ukoliko se uzme u obzir da je jedan djelatnik privremeno zaposlen. U samostalnoj ustrojstvenoj jedinici Društva: Sektor ekonomskih, pravnih i općih poslova i poslova osiguranja sistematizirani su poslovi vezani za stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje i to uz radna mjesta Rukovoditelj stručne službe pravnih i općih poslova i poslova osiguranja, te Viši stručni suradnik za pravne i opće poslove. Zbog potreba za izvlaštenjem u sklopu izgradnje čvora Trinajstići u Stručnoj službi za pravne i opće poslove i poslove osiguranja zaposlen je na određeno vrijeme jedan radnik sa završenim pravnim fakultetom. Sukladno dostavljenoj dokumentaciji adekvatnost strukture zaposlenika ARZ-a je zadovoljavajuća, posebno u pogledu stručne spreme. Također, zaposlenici Stručne službe pravnih i općih poslova i poslova osiguranja redovito pohađaju seminare i edukacije vezane uz poslove izvlaštenja, a povremeno i uz pravne poslove vezane uz stjecanje nekretnina i upis istih u nadležne registre.


U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu predviđena su sredstva temeljem Ugovora o koncesiji za nadoknadu troškova održavanja obilaznice grada Rijeke, izvlaštenja, izrade projektne



139

dokumentaciju i upisa vlasništava, nadoknadu nenaplaćene mostarine mosta Krk za prolaske fizičkih i pravnih osoba sukladno odredbama čl. 10. st. 3. Zakona o otocima i čl. 90. st. 2. Zakona o cestama.

U strukturi ukupnih prihoda, poslovni prihodi čine 92,98% ukupno ostvarenih prihoda Društva, dok financijski prihodi čine 7,01% ukupnih prihoda Društva. Najveći dio prihoda Društvo ostvaruje od obavljanja svoje osnovne djelatnosti, a to je naplata cestarine korisnicima za pružene usluge korištenja autoceste sukladno prijeđenoj udaljenosti.

Za održavanje likvidnosti Društvo će koristiti i sredstva državnog proračuna sukladno Ugovoru o koncesiji temeljem kojeg proizlazi obveza nadoknade troškova za proširenje koncesijskog područja sukladno čl. 23. IV. Ugovora o izmjenama i dopunama Ugovora o koncesiji od 23. kolovoza 2007. godine.


PRIRODA

ARZ je u uključen u provedbu nekoliko projekta za zaštitu okoliša i prirode (su)financiranih iz EU. Dobar primjer korištenje EU fondova je primjena projekta LIFE DINALP BEAR te se treba potaknuti nastavak inicijativa za organiziranje ovakvih proejkta.

Na području svih AC je moguće koristiti fond LIFE kao financijsku potporu u implementaciji mjera vezanih za očuvanje biološke raznolikosti (propusnost AC za životinje i spriječavanje širenja invazivnih vrsta). S obzriom da se ARZ nalaze u pograničnom području povremeno je moguće korištenje i sufinanciranje aktivnosti kroz INTERREG projekate.


TLO


OTPAD

Uslugu redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine društvu ARZ d.d. pruža društvo HAC d.o.o. koje za pružene usluge redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine obračunava naknadu u godišnjem iznosu temeljem Ugovora o pružanju usluga redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine. Na zahtjev Ministarstva mora, prometa i infrastrukture izvršena je izmjena standarda redovitog održavanja autoceste kojom izmjenom je smanjen opseg radova. Troškovi redovnog održavanja odnose se na materijal za održavanje autoceste u koje su najvećim dijelom uključena električna energija, sol, gorivo i mazivo te rezervni dijelovi. Usluge za održavanja sastoje se od troškova održavanja strojeva, vozila i opreme kao i troškova tekućeg održavanje cesta, mostova i tunela.

Sukladno obvezama prema stranim kreditorima društvo ARZ, u okviru svojih godišnjih izvješća, daje prikaz količina proizvedenog opasnog i neopasnog otpada. Podatke o količinama te o načinu postupanja s proizvedenim vrstama otpada prijavljuje i u bazu ROO.


U društvu ARZ nesretni slučajevi pokriveni su obveznim osiguranjima: police osiguranja imovine, polica osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti, polica obveznog automobilskog osiguranja, osiguranje financijskih sredstava u domaćem transportu na prvi rizik (policu dužan ishoditi dobavljač usluge).



140

Ugovorom o pružanju usluga redovnog održavanja i naplate cestarine (članak 41.) u prilogu broj 16 dane su upute za prijavu štete na Autocesti, a koje se odnose na štete na imovini i štete s naslova odgovornosti s djelatnosti.

HAC d.o.o. evidentira sve štetne događaje na Autocesti (uključivši prometne nesreće, štetu na opremi i objektima koje HAC d.o.o. koristi/ održava te novcu od cestarina koje HAC d.o.o. prikuplja u ime i za račun ARZ d.d.. Odmah po štetnom događaju, HAC d.o.o. izrađuje (odnosno sudjeluje u izradi, ukoliko zapisnik izrađuje nadležno tijelo) Zapisnik o prometnim nesrećama, Zapisnik o štetnim događajima na Autocesti i Zapisnik o oštećenjima na elektroopremi.


Troškove izvlaštenja i naknade za zemljišta isplaćuje ARZ d.d. iz vlastitih prihoda, a zatim ih refundira iz proračuna Republike Hrvatske na temelju stvarno isplaćenih iznosa. Ukoliko dođe do povećanja planiranog troška izvlaštenja ARZ d.d. ima temeljem Ugovora o koncesiji pravo na refundiranje takvog troška od strane Koncendenta. Potraživanjem iz Državnog proračuna Republike Hrvatske financiraju se pripremni radovi (projektiranje i izvlaštenja) temeljem Koncesijskog ugovora. Sam postupak izvlaštenja je formalan i preciziran relevantnim propisima, a s obzirom da ARZ d.d. isplaćuje naknadu vlasnicima iz vlastitih prihoda i ne čeka prebacivanje sredstava iz proračuna isplata se obavlja kontinuirano i bez zastoja, a kao sredstvo osiguranja isplate strankama ARZ d.d. je dužna položiti (zakonska odredba) određeni do sredstava na poseban bankovni račun otvoren samo za tu namjenu, obično 2 do 5% ukupne vrijednosti izvlaštenja za sva zemljišta obuhvaćena jednim geodetskim elaboratom. Postotak može biti i veći a zavisi od broja stranaka i ukupne vrijednosti izvlaštenja (veće vrijednost, više stranaka manji postotak). Na ime izvlaštenja zemljišta, zaključaka, upisa vlasništva, nepredviđenih troškova u 2017. godini planirana su sredstva u iznosu od 2,00 milijuna kuna, dok su za izvlaštenja zemljišta, zaključaka, upisa vlasništva, nepredviđenih troškova u 2018. godini planirana sredstava u iznosu od 4,59 milijuna kuna.

Prije svega ističemo da u godišnjim financijskim izvješćima ne postoji jedinstvena stavka koja bi obuhvaćala sve troškove i naknade za izvlaštene nekretnine i nedobrovoljno preseljenje. Takva praksa pokazuje određenu netransparentnost unatoč činjenici da su revizorska izvješća javno dostupna, s obzirom na prethodno navedenu praksu austrijskog operatera ASFINAG-a koji svoja financijska izvješća objavljuje na vlastitim mrežnim stranicama na veoma detaljan, jednostavan i pristupačan način (uključivo i na engleskom jeziku). Također, nisu dostavljeni traženi analitički podaci o financijskim aspektima predmeta izvlaštenja (posebice udio troškova stjecanja zemljišta u odnosu na ukupne investicije) uz objašnjenje kako takvi podaci ne postoje jer se nisu digitalizirali od osnivanja tvrtke te se nalaze u obliku spisa koje je potrebno ručno pregledavati u arhivu.

a.9. Natura 2000

Prikazana područja Natura 2000 (POP i POVS područja) u odnosu na autocestu Rijeka – Zagreb nalazi se na donjoj slici.



141

Slika 4.a9-1. Karta ekološke mreže ( Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, WFS/WMS servis, listopad 2018)

Autocesta Rijeka Zagreb (u danjem tekstu ARZ) prolazi kroz dva područja značajna za očuvanje ptica u kojima se pojavljuje 44 ciljnih vrsta ptica. Ova su područja iznimno važna za očuvanje migratornih vrsta, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti.

Tablica 4.a9-1. Područja značajna za očuvanje ptica

Oznaka Opis

HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika ARZ

HR1000033 Kvarnerski otoci ARZ Krčki most

Osim toga, ARZ prolazi kroz četiri područja značajna za očuvanje vrsta i staništa – POVS, a POVS područje Gorski kotar i sjeverna Lika ima velike zvijeri navedene za ciljne vrste (Slika 4.a9-2.).



142

Slika 4.a9-2. Područja očuvanja značajna za vrste i staništa u kojima su velike zvijeri ciljne vrste očuvanja

Navedeno POVS područje prirodno je stanište vuka, smeđeg medvjeda i risa. Ove se tri vrste značajno razlikuju načinom života pa time i načinom korištenja prirodnog prostora, ishrani i metodama lova plijena. Međutim, zajednička im je potreba za velikim životnim prostorom, a isto tako za vrijeme parenja, ili u procesu traženja novog životnog prostora prevaljuju vrlo velike udaljenosti, prelazeći pritom čak i granice država. Zato fragmentacije staništa imaju negativan utjecaj na ove vrste. Kao predatori i vrh hranidbenog lanca, vuk, medvjed i ris jedan su od ključnih čimbenika za očuvanje ravnoteže ekosustava. Prema tome, njihova je zaštita nužna, ne samo unutar granica ekološke mreže, već i van tih prostora a posebice na poznatim koridorima njihovog kretanja. Osim toga, provedba određenog zahvata bez primjerenih prilagodbi (mjera ublažavanja) može stvoriti nepremostivu barijeru u kretanju velikih zvijeri, što vodi do djelomične ili postupne izolacije dijela populacije, i otežava ili čak onemogućava očuvanje iste. Kako su ugroženost staništa i stradavanje na prometnicama jedni od najčešćih razloga ugroženosti velikih zvijeri, prilagodba prometnica s ciljem smanjenja efekta fragmentacije ili smanjenjem mogućnosti stradavanja jedinki važna su mjera u osiguravanju očuvanja statusa ovih ciljnih vrsta.

Tablica 4.a9-1. Područja značajna za očuvanje vrsta i staništa kojima prolaze AC

- Oznaka Naziv - Dio ARZ-a

- HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika - ARZ

- HR2001353 Lokve-Sunger-Fužine - ARZ

- HR3000029 Obala između rta Šilo i Vodotoč - ARZ Krčki most

- HR2001357 Otok Krk - ARZ Krčki most




143

Slika 4.a10-1. Zona sanitarne zaštite definirane su Planom upravljanja vodnim područjima 2016-2021, a ogrančenja i dopuštene radnje u pojedinoj zoni su definirane Pravilnikom o ujvetima za utvrđivanje zona


Slika 4.a10-2. Zone sanitarne zaštite izvorišta vode namijenjene ljudskoj potrošnji (izvor: ARZ)

Autocesta prolazi zonama sanitarne zaštite u jadranskom vodnom području u dužini od 96 km, a vodnim područjem rijeke Dunav u dužini od 62 km (Tablica 4.a10-1).

Tablica 4.a10-1. Dužina autoceste koja prolazi zonama sanitarne zaštite



144

Zone sanitarne zaštite (km)

I.B II III IV

Jadransko vodno područje 1,45 40,84 30,25 23,75

Vodno područje rijeke Dunav 8,91 53,43

UKUPNO 1,45 49,75 83,68 23,75


Autocesta Rijeka-Zagreb (uključujući Krčki most) prolazi kroz značajni krajobraz Kamačnik te park-šumu Golubinjak (TablicaTablica 4.a11-1).

Tablica 4.a11-1. Popis zaštićenih područja kroz koja prolaze prometnice kojima upravljaju AC Rijeka-Zagreb


Značajni krajobraz Kamačnik

Park – šuma Golubinjak





Tehnički sektor i EU projekti je samostalna ustrojstvena jedinica Društva zadužena za planiranje i izgradnju velikih i malih investicija. Odgovorna je Upravi Društva, a neposredno nadređeni je predsjednik Uprave.

Postupkom Praćenje i primjena zakonskih propisa iz područja zaštite okoliša, zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i vrednovanje usklađenosti opisano je praćenje, distribucija, vrednovanje usklađenosti i arhiviranje zakonskih propisa iz područja zaštite okoliša, zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te osiguranje usklađenosti planova, programa i aktivnosti s obavezama proizašlim iz tih propisa. Ovaj postupak omogućava zaposlenicima ARZ d.d. utvrđivanje i pristup zakonskim propisima koji se mogu primijeniti na aspekte okoliša i rizike zaštite zdravlja i sigurnosti na radu njenih djelatnosti i usluga.


Procjena utjecaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata s obzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša, kako bi se utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša. Postupak procjene provodi se već u ranoj fazi planiranja zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno. Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine, br. 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ('Narodne novine', broj 61/14 i 3/17), u daljnjem tekstu: Uredba) propisana je provedba postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš. Donošenjem tih propisa postupak je sustavno uređen i usklađen s odgovarajućim direktivama EU: Direktivom Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš, izmijenjenom



145

Direktivom Vijeća 97/11/EZ od 3. ožujka 1997., i Direktivom 2003/35/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. Pored toga usvojeni propisi temelje se i na odredbama međunarodnog ugovora, kojeg je Republika Hrvatska potvrdila donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 6/96). Procjena utjecaja na okoliš obvezno se provodi za zahvate navedene u popisu zahvata iz Priloga I. Uredbe te za zahvate za koje je ta obveza određena u postupku ocjene o potrebi procjene.

Studija slučaja: izgradnja IIb faze dionice Kikovica - Oštrovica autoceste Rijeka – Zagreb

Slika 4.b1-1. vremensko dobivanje dozvola i Rješenja


Rekonstrukcija i izgradnja naplatne postaje Demerje nije naveden kao primjer jer nema EZO.




Kada nositelj zahvata utvrdi da se njegov zahvat nalazi na popisu zahvata iz Priloga II. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) može podnijeti nadležnom tijelu zahtjev za ocjenu o potrebi procjene koja uključuje i prethodnu ocjenu za ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18) i Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15) ili može odmah pristupiti izradi studije. Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obvezno sadrži podatke o nositelju zahvata, podatke o lokaciji i zahvatu i elaborat zaštite okoliša čiji je sastavni dio prethodna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.



146

Zahvati koji su određeni u popisu zahvata u Prilogu II. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) u nadležnosti su Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš počinje predajom Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš na Ministarstvo.




RJEŠENJE

Nakon provedenog postupka izdaje se rješenje i o istom informira javnost. Rješenje kojim se utvrđuje da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš i/ili Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, odnosno rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, donosi se nakon što Ministarstvo razmotri mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i mišljenja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Rješenje kojim se utvrđuje da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži podatke o nositelju zahvata, podatke o lokaciji i sažeti opis lokacije zahvata, podatke o zahvatu i sažeti opis zahvata, rezultate prethodne ocjene zahvata za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu s obrazloženjem razloga na temelju kojih je isključena ili utvrđena obveza provedbe glavne ocjene zahvata za ekološku mrežu, obrazloženje razloga zbog kojih je utvrđena potreba procjene utjecaja zahvata na okoliš te pobliže podatke o obveznom sadržaju studije za predmetni zahvat, odnosno uputu da se studija izradi prema obveznom sadržaju propisanom Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17), ako se daje uputa o sadržaju studije.

Rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži i obrazloženje razloga zbog kojih se utvrđuje da nije potrebno provesti procjenu. Temeljem provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš rješenje može sadržavati i mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. O izdanom rješenju se informira javnost.


Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18), članak 88. postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku od dva mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata.



147


Prema dostavljenim podacima operatera, Ugovorom o koncesiji ARZ-u d.d. predane su sve do tada izgrađene dionice autoceste i poluautoceste u koncesijskom području, te dio izvlaštenog zemljišta potrebnog za izgradnju punog profila autoceste. Izvlaštenje zemljišta za izgradnju autoceste od 1998. godine provodila je Hrvatska uprava za ceste (dalje u tekstu: HUC), a nakon stupanja na snagu Zakona o javnim cestama 2001. godine i podjele HUC-a na Hrvatske ceste (dalje u tekstu: HC) i Hrvatske autoceste (dalje u tekstu: HAC) ARZ d.d. je kao koncesionar istim zakonom ovlaštena provoditi postupke izvlaštenja za potrebe izgradnje autocesta i cesta u Koncesijskom području.

Postupak stjecanja zemljišta i nedobrovoljnog preseljenja operater vodi temeljem punomoći koju Uprava društva daje Rukovoditelju Stručne službe za pravne i opće poslove i poslove osiguranja ili nekom drugom radniku iste službe koji ima završen pravni fakultet. Punomoć je generalna za cijeli postupak izvlaštenja po pojedinom geodetskom elaboratu izvlaštenja i odnosi se na vođenje postupka i sklapanje nagodbi u skladu s nalazima vještaka (uključujući i dopune nalaza) koji su službeno imenovani od strane upravnog tijela koje vodi postupak izvlaštenja uključujući i prethodni postupak osiguranja dokaza.

Za stare postupke izvlaštenja se ručno ispunjavala tabela, a trenutno nema započetih izvlaštenja. Operater planira izraditi tablicu/formular za praćenja izvlaštenja u Excel-u kad krenu nova izvlaštenja. Budući da je prema važećem (novom) Zakonu o izvlaštenju potrebno podnijeti poseban zahtjev za izvlaštenje za svaku pojedinu česticu, za razliku od prethodnog kada je podnesen jedan prijedlog za sve čestice u jednom geodetskom elaboratu, tabela će se voditi po predmetima, jer nadležni ured koji vodi postupak može objediniti nekoliko čestica koje imaju istog vlasnika u jedan predmet i također voditi više predmeta za istu česticu kada ima više suvlasnika. Kako ne postoji mogućnost predaje dokumentacije za lokacijsku i građevinsku dozvolu u elektronskom obliku ne postoje ni tabele iz elaborata izvlaštenja s česticama i vlasnicima u elektronskom obliku, a postoji i problem jer u mnogim elaboratima podaci o česticama u katastru ne odgovaraju podacima o česticama iz zemljišnih knjiga (po pitanju vlasnika, površine, oznake pa čak se razlikuju i u ukupnom broju čestica), stoga će Operater samostalno izraditi potrebu tablicu za praćenje izvlaštenja.

Iako je operater izgradio najveći dio planirane autocestovne mreže, u nadolazećem periodu predviđaju se aktivnosti izgradnje pristupnih čvorova na autocestu, a prethodni postupak za izvlaštenje za potrebe izgradnje čvora Trinjastići je već započeo uz postavljanja ograda za buku. Operater po pitanju upravljanja stjecanjem zemljišta, odnosno izvlaštenja i odgovornosti prema izvlaštenicima postupa s ciljem zadovoljavanja minimalnih formalnih uvjeta domaćeg zakonodavstva. Kod potreba za izvlaštenjem (npr. kod izgradnje pristupnih prometnica, širenja postojećih pravaca i sl.) pristup prema izvlaštenicima je bio zadovoljavajuć i pretežito usklađen s Operativnim politikama Svjetske banke s obzirom da su se određeni napori ulagali u izbjegavanje ulaska u postupak izvlaštenja, nudila se naknada „zemlja za zemlju“ kao i nmogućnost izgradnje zamjenskog stambenog objekta iste ili veće kvalitete, te osiguravanje privremenog smještaja ukoliko je stambeni objekt bio predmet izvlaštenja.


MONITORING VODA

Sustav odvodnje autoceste se sastoji od:

1. Vanjske odvodnje koja obuhvaća obodne kanale za prihvat oborinskog otjecanja, propuste kroz trup autoceste kojima se odvode vode iz vodotoka čije trase presijeca autocesta, te druge potrebne sadržaje - kolektore, preljevne, uljevne, izljevne i upojne građevine, drenaže, kaskade i sl. Vanjska je mjestimično, izravno povezana sa unutarnjom odvodnjom zbog ispuštanja oborinskog otjecanja iz sustava unutarnje odvodnje u sustav vanjske odvodnje čime se ostvaruje međudjelovanje u hidrauličkom i kvalitativnom smislu.



148

2. Unutarnje odvodnje koja se prikuplja, odvodi i po potrebi pročišćava oborinsko otjecanje sa autoceste i pripadajućih površina prije ispuštanja u recipijent. Ovisno o potrebnoj razini zaštite okoliša unutarnja

• otvorena - oborinsko otjecanje se slobodno ispušta u okoliš direktno sa prometnih površina ili iz građevina za prihvat oborinskog otjecanja (rigoli, jarci, okna, slivnici),

• zatvorena - oborinsko otjecanje se nakon prihvata kanalizira i nakon potrebne razine obrade kontrolirano ispušta u recipijent.

Postupci za smanjenje onečišćenja okoliša mogu uključiti kontrolu i zaštitu površinskih i podzemnih voda tijekom gospodarenja cestom, kontrolu, snimanje i sanacija zatvorenog sistema odvodnje, provedbu preventivnih mjera zaštite voda s ciljem sprečavanja onečišćenja od eventualnih zagađenja opasnim tvarima tijekom gospodarenja autocestom , sigurno skladištenje opasnih materijala, kemikalija, goriva kako bi se smanjio rizik izlijevanja i onečišćenja što je regulirano različitim internim pravilnicima navedenim u Planu upravljanja sustavom odvodnje autoceste.

Iz dostupne dokumentacije vidljivo je da sukladno članku 13. Pravilnika o održavanju cesta svi poslovi redovnog održavanja (nadzor i pregled cesta i objekata, redovito održavanje prometnih površina, redovito održavanje bankina, redovito održavanje pokosa, redovito održavanje sustava odvodnje, redovito održavanje prometne signalizacije i opreme, redovito održavanje cestovnih naprava i uređaja, redovito održavanje vegetacije, osiguranje preglednosti, čišćenje ceste, redovito održavanje cestovnih objekata, interventni radovi, zimska služba) su uključeni u troškove redovnog održavanja, a vrijeme i raspored pojedinih radova definirani su u Operativnom programu održavanja. U sklopu dokumenta Operativni plan ARZ 2015 Preventivne mjere za sprečavanje onečišćenja odnose se na konstrukcijska rješenja same predmetne prometne površine koja je opisana u Pravilniku o radu i održavanju sustava odvodnje autoceste - Planu rada i održavanja vodnih građevina za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u kojem između ostalog stoji da predmetna prometna površina ima projektirani i izvedeni sustav zaštite koji se sastoji od zatvorenog sustava odvodnje kojim se eventualno prolivene opasne tvari odvode izvan neposredno najugroženijeg područja prema pripadajućem separatoru i da uređaji za pročišćavanje oborinskih voda učinkovito zadržavaju prolivene tvari lakše i teže od vode. Također u sklopu organizacije postupaka u slučaju iznenadnih onečišćenja predviđen je Operativni plan interventnih mjera za slučaj izvanrednog i iznenadnog onečišćenja voda i Planu rada i održavanja vodnih građevina za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prometnih površina dionice u normalnim i izvanrednim uvjetima korištenja u sklopu kojeg se pri utvrđivanju zatečenog stanja određuje točna lokacija i svi relevantni čimbenici vezani uz tu lokaciju, određuje položaj onečišćenja u odnosu na sustav odvodnje (unutar ili izvan) te određuje vrsta i obim onečišćenja.

Ophodarska služba i vatrogasna postrojba rade po ovom Operativnom planu, sve dok vođenje postupka ne preuzme državni vodopravni inspektor koji će odrediti stupanj ugroženosti i prema njemu odrediti primjenu Plana o iznenadnom onečišćenju.

U sklopu dopuna na puni profil autoceste Kikovica-Stara Sušica, projekt II b faza izgradnje Autoceste Rijeka-Zagreb u sklopu vodopravnih uvjeta odvodnja glavne trase riješena je zatvorenim sustavom odvodnje s vodonepropusnom kanalizacijom. Na tehničkom pregledu pruženi su dokazi o nepropusnosti instalacije kanalizacija, kao i dokazi o funkcionalnosti uređaja za pročišćavanje, te nepropusnosti sabirnih jama.



149

Na cijelom potezu (dionici) IIB faze izveden je zatvoreni sustav odvodnje, obzirom na krško područje, te činjenicu da se autocesta nalazi u zoni sanitarne zaštite. Izrađen je, i usvojen Pravilnik o radu i održavanju sustava odvodnje temeljem kojeg se redovno: Obavlja kontrola, snimanje i sanacija zatvorenog sistema odvodnje (taložnice, separatori, lagune).

▪ Provode se preventivne mjere zaštite voda s ciljem sprečavanja onečišćenja od eventualnih

zagađenja opasnim tvarima tijekom gospodarenja autocestom.

▪ Primjenjuje se Operativni plan interventnih mjera u slučaju izvanrednog zagađenja voda.

▪ Na temelju izvršenih uzorkovanja i dobivenih rezultata vrši se čišćenje separatora koji ne

udovoljavaju po rezultatima te se ponavlja mjerenje preko ovlaštenih laboratorija.

Vodopravni nadzor tijekom 2018. godine proveden je na lokacijama tehničkih jedinica održavanja Rupa, Čavle i Delnice

Okvirni sporazum za usluge čišćenja separatora na dionicama autocesta – Grupa IV (Urbroj: 4211-501-3183/2018 od 8.3.2018. godine) sklopljen između Naručitelja HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. iz Zagreba i Ponuditelja ZAGREBPETROL d.o.o., Zagreb, AEKS d.o.o., Ivanć Grad, MC ČIŠĆENJE d.o.o., Sisak i RIJEKATANK d.o.o. iz Rijeke.

Ugovor o MONITORINGU VODA-GRUPA I, URBROJ: 5221-501-19104/17 sklopljen 26.9.2017. godine sa Zajednicom ponuditelja Zavodom za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, Zagreb i BIOINSTITUT d.o.o. Čakovec. Ispitni izvještaj za uzorak otpadne vode uzet 22.1.2018. godine na izlazu iz biodiska (COKP Rupa).

Prema izvještaju od 29. ožujka 2018., Rupa o provedenom ispitivanju kvalitete ispuštenih otpadnih voda sa zadnjeg uzorkovanja koje je obavljeno dana 22.1.2018. godine na izlazu iz bio-diska, uzorak nije zadovoljio uvjete iz vodopravne dozvole i to zbog povećane vrijednosti suspendirane tvari sušene.

Prema izvještaju od 19. travnja 2018., Čavle obavljeni su radovi na ispitivanju sustava odvodnje TJO Čavle te su utvrđene nepravilnosti te sanacija neispravnih dijelova sustava odvodnje utvrđena nakon provedenih ispitivanja u obvezi je tvrtke ARZ d.d. i ista je dužna u roku 30 dana od dana nadzora izraditi plan sanacije neispravnih dionica.

Prema izvješću od 11. svibnja 2018., Delnice Rezultati ispitivanja kvalitete otpadnih voda sa zadnjeg uzorkovanja koje je obavljeno dana 3.4.2018. godine na izlazu iz svih separatora na kojima se obavlja uzorkovanje i analiza otpadne vode za TJO Delnice, pokazuju da su otpadne vode ispunjavale uvjete propisane Vodopravnom dozvolom, dok za bio-disk nisu i to zbog snižene pH vrijednosti, povećane koncentracije suspendirane tvari sušene, povećane koncentracije organskih tvari (BPK5) i ukupnih ulja i masti (izvješće o provedenom ispitivanju privitak je zapisnika), uz napomenu da su uzorci uzeti 3.11.2017. godine te 8.1.2018. godine, na izlazu iz bio-diska odgovarali uvjetima iz vodopravne dozvole. Stranka se obvezala da će izvješće o provedenom ispitivanju, po primitku istog od ovlaštenog laboratorija, za slijedeći uzorak dostaviti na uvid ovoj inspekciji.

MONITORING PROPUSNOSTI AUTOCESTE ZA ŽIVOTINJE

Iz dostupne dokumentacije vidljivo je da je ARZ 2005. godine izradio Izvješće o mjerama zaštite okoliša. U tom dokumentu se u poglavlju Zaštita divljači navode osnovne značajke faune sisavaca tog područja, uključujući i velike zvijeri od kojih vuk i ris ne spadaju u divljač. Osim toga, opisuju se i izvedbene karakteristike zaštitnih ograda, unatoč kojih se određeni broj životinja nađe unutar ograda AC te strada od prometa. Navode se i zaštitne mjere koje se provode da se životinje ne bi privlačile blizu AC kao odabir vrsta biljaka za sadnju, način zbrinjavanja otpada itd.

U 2007. godini izrađen je sličan, malo dopunjen, dokument pod nazivom Izvješće o mjerama zaštite okoliša za European Bank for Reconstruction and Development.



150

Godine 2008. izrađen je Godišnji izvještaj o stanju zaštite okoliša. U tom dokumentu ARZ je obratio posebnu pozornost na biološku raznolikost. U suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode izrađena je karta ekološke mreže RH i karta zaštićenih prirodnih vrijednosti na području obuhvata usmjeravanja s AC Rijeka – Zagreb te su upisana veća područja i točkasti lokaliteti (važna područja za divlje svojte i stanišne tipove). Napravljena je i analiza stradavanja divljih životinja od prometa u razdoblju od 2006. do 2008. godine.

Iz Izvještaja o zaštiti okoliša za 2010. godinu razvidno je da je u suradnji s Veterinarskim fakultetom izrađena Studija propusnosti prijelaza za životinje na autocesti Rijeka – Zagreb i analiza stradavanja životinja za 2010. godinu koja sadrži: analizu stradavanja životinja na autocesti Rijeka – Zagreb, protokol za bilježenje pregaženih životinja i za zbrinjavanje njihovih tijela i rezultate sustavnog monitoringa prelaženja životinja preko zelenog mosta Dedin metodom infra crvenih senzora i kontrolne pješčane trake.

Godine 2011. i 2012. izrađene su Studije propusnosti za životinje AC Rijeka – Zagreb. Ti dokumenti obuhvaćaju analizu stradavanja životinja na autocesti Rijeka – Zagreb, rezultate sustavnog monitoringa prelaženja životinja preko zelenog mosta Dedin, rezultate telemetrijskog praćenja obilježene medvjedice te je izrađen model vjerojatnosti pojavljivanja velikih sisavaca unutar ograde AC.

Studija propusnosti za životinje AC Rijeka – Zagreb izrađena 2014. godine obuhvatila je rezultate Sustavnog monitoringa prelaženja životinja preko zelenog mosta Dedin i prijedloge mjera za optimalizaciju površine zelenog mosta, površina ostalih prijelaza za životinje te žičane ograde AC, analizu stradavanja životinja na autocesti Rijeka – Zagreb i analizu mjesta nezgoda, preporuke za provedbu „Protokola za zbrinjavanje tijela stradalih životinja“ u smislu „Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama“ od 08. prosinca 2013. te edukaciju i uvježbavanje zaposlenika za postupanje kod prometnih nezgoda sa životinjama ili ulaska žive životinje u ograđeni prostor AC.

Godine 2015. izrađen je Izvještaj o zaštiti okoliša, sigurnosti i zaštiti na radu za period od 2014./2015. Taj dokument obuhvaća dva Godišnja izvješća o zaštiti okoliša za 2014. i 2015. godinu u kojima su prikazani rezultati analize stradavanja životinja na autocesti uključujući analizu podataka o stradalim životinjama po mjesecima i analizu naleta vozila na životinje po dionicama AC s ciljem poduzimanja mjera za smanjivanje učestalosti dolaženja životinja na trasu AC i izbjegavanje posljedičnih nezgoda.

Godine 2017. izrađen je dokument pod nazivom Annual Environmental & Social Report za European Bank for Reconstruction and Development. Dokument sadrži analizu stradavanja životinja od prometa u razdoblju od 2010. do 2017. godine. Osim toga, opisuje se i EU projekt: Population level management and conservation of brown bears in northern Dinaric Mountains and the Alps “LIFE DINALP BEAR” koji se u Hrvatskoj provodi na autocesti A6. Ciljevi dijela projekta koji se provodi na autocesti Rijeka – Zagreb su povećanje sigurnosti prometa i smanjenje nepovoljnih utjecaja AC na okoliš. U okviru projekta provode se specifične aktivnosti u smislu poboljšanja nepropusnosti zaštitnih ograda AC te sustavno rješavanje izvanrednih situacija sa životinjama koje se nađu unutar ograda AC.


Upravljanje zaštitom okoliša, a time i upravljanje otpadom kod velikih projekata (koji zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš) te kod projekata koji ne zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš, planiranje i izgradnju infrastrukture od strane društva ARZ d.d. obavljaju djelatnici zaduženi za pitanja zaštite okoliša raspoređeni unutar Tehničkog sektora i EU projekata.


Republika Hrvatska potpisnica je Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj. Od 1. siječnja 2010. na snagu je stupila zabrana korištenja klorofluorougljika (CFC), freona, halona, ugljik



151

tetraklorida i metilkloroforma, tvari koje oštećuju ozonski sloj (TOOS). Ove tvari osim što uništavaju ozonski sloj imaju i izrazito veliki staklenički potencijal te utječu i na globalno zatopljenje. Klorofluorougljici (CFC) prvenstveno su se koristili u rashladnim uređajima, zamrzivačima, aerosolima i sl., a haloni u uređajima i aparatima za gašenje požara. Od 2006. godine zabranjena je uporaba bromofluorougljika, heksabromofluorougljika (HBFC) i metilbromida, dok je korištenje klorofluorougljikovodika i heksaklorofluorougljika (HCFC) bilo dopušteno do 31. prosinca 2015. godine.





Tijekom postupka udovoljeno je svim propisanim zahtjevima:

-Sukladno tada važećoj zakonskoj regulativi (Zakon o zaštiti okoliša 82/94 i 128/99), Procjena utjecaja na okoliš provela se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, odnosno prije izdavanja lokacijske dozvole;

-Utjecaj zahvata na okoliš, njegovo vrednovanje i prihvatljivost ocijenila je komisija na temelju studije utjecaja na okoliš sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (Narodne novine, broj 82/94) i Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (Narodne novine, broj 59/00);

-Studiju utjecaja na okoliš izradila je pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, odnosno izrade studije utjecaja na okoliš koja je i odgovorna za njenu stručnu utemeljenost i udovoljavanja propisanim zahtjevima u vezi s izradom studije, te obuhvaća sve potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku te prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (Narodne novine, broj 82/94) i Pravilniku o procjeni utjecaja a okoliš (Narodne novine, broj 59/00);

-Javnost je obavještena sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (Narodne novine, broj 82/94);

-Procjenom utjecaja na okoliš sagledao se mogući nepovoljni utjecaj namjeravanog zahvata na okoliš (vodu, korištenje zemljišta i tlo, šumski sustavi i šumarstvo), životne zajednice (flora i fauna), zaštićene prirodne vrijednosti, divljač i lovstvo, kulturno povijesnu baštinu, kakvoću zraka, razinu buke, klimu, zdravlje ljudi, te njihove međuodnose sukladno Zakonu o zaštiti okoliša 82/94) i Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (Narodne novine, broj 59/00), te ostalim važećim zakonima i pravilnicima navedenim u studiji;



152

-Rješenjem je utvrđeno da je namjeravani zahvat prihvatljiv uz primjenu mjera zaštite okoliša te da sadrži potrebne mjere zaštite okoliša koje proizlaze iz zakona, drugih propisa, standarda i mjera koje doprinose smanjivanju onečišćavanja okoliša sukladno Zakonu i Pravilniku.

KVALITETA ZRAKA

Iz dostavljenog primjera upravljanja projektom Rekonstrukcija poluautoceste Stara Sušica - Kikovica u puni profil autoceste vidljivo je da je u skladu s planovima zaštite okoliša koji su izrađeni usklopu izrade projektne i studijske dokumentacije ovog projekta bila obuhvaćena i problematika zaštite zraka. Po završetku izgradnje autoceste, s pomoću dviju automatskih mjernih postaja za praćenje kakvoće zraka na lokacijama Sleme i Kamačnik dnevno su se kontrolirali parametri NOx, O3, SO2, H2S, PM10. Rezultati mjerenja pokazali su da su rezultati bili unutar zakonski dopuštenih granica.

OTPAD

Iz Predkonačnog izvještaja Europskoj investicijskoj banci o projektu II B faze izgradnje Autoceste Rijeka-Zagreb (studeni, 2010) za veliku investiciju vidljivo je da je tijekom postupka udovoljeno svim propisanim zahtjevima te je mjerama zaštite okoliša za predmetnu dionicu obuhvaćeno i zbrinjavanje građevnog otpada kako bi se predmetna građevina što više uklopila u postojeći okoliš;







Održavanje dionica pod koncesijom Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. podijeljeno je na redovno i izvanredno održavanje sukladno Pravilniku o održavanju cesta (NN 90/14) i Zakonu o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14).

Uslugu redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine od 01. veljače 2014. godine do 01. prosinca 2017. godine Društvu Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. je pružao HAC-ONC d.o.o., temeljem sklopljenog Ugovora o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine. Od 01. prosinca 2017. godine uslugu redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine Društvu pruža HAC d.o.o., budući je u sklopu poslovnog restrukturiranja HAC-ONC d.o.o. pripojen društvu HAC d.o.o.

Nadzor rada u stručnom smislu vrši Sektor tehnički sektor i EU projekti Društva u čiju nadležnost spada provedba i nadzor aktivnosti po Ugovoru o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine.

Društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. kao upravitelj dionica autoceste koje ima pod koncesijom provodi sljedeće operacije održavanja:

- priprema i provedba ugovora za radove i usluge izvanrednog održavanja autoceste,

- praćenje, provođenje nadzora i kontrole radova redovnog održavanja ugovorenih sa HAC

d.o.o.,

- priprema i provedba ugovora za radove i usluge redovnog održavanja autoceste, a koji nisu

ugovoreni sa HAC d.o.o.



153

Izvanredno održavanje obuhvaća ulaganja koje se odnose na sanaciju i održavanje autoceste i postojećih objekata na autocesti. Izvanredno održavanje cesta povremeni su radovi za koje je potrebna tehnička dokumentacija, a obavljaju se radi mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa.


ZRAK

Zaštita zraka u društvu ARZ provodi se u skladu s uspostavljenim integriranim sustavom upravljanja (kvaliteta, okoliš i zaštitu na radu). Jedan od aspekata koji se prati su emisije u zrak. Društvo ARZ je obveze redovnog održavanja ugovorilo s društvom HAC koje uključuje i sve aspekte zaštite zraka, prvenstveno praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora. Društvo ARZ pri tom provodi nadzor nad usklađenošću usluga HAC-a sa zakonskim obvezama. Iz dostupnih podloga za potrebe ove analize, vidljivo je da je društvo ARZ u prethodnom razdoblju, u slučaju kad je to bilo zahtijevano od strane kreditora provelo i praćenje kvalitete zraka za vrijeme izgradnje autoceste(vidi primjer: Dogradnja (južnog) kolnika autoceste Zagreb-Rijeka na dionica Kikovica – Oštrovica do punog profila autoceste. Navedena mjerenja su pokazala da je kvaliteta zraka na navedenim lokacijama bila zadovoljavajuća i u skladu s tada važećim propisima.

Kako bi se poboljšala procedura praćenja sukladnosti procesa s utvrđenim aspektima zaštite zraka ,u sklopu sustava upravljanja, preporuča se izrada jednostavnih alata poput liste ključnih pokazatelja koja bi bila povezana s aspektima zaštite zraka.

TLO


OTPAD

U procesima realizacije i općenito u poslovanju nastaje opasni i neopasni otpad. Integriranim sustavom upravljanja propisan je postupak koji omogućavaju prikladno odvajanje i sakupljanje nastalog otpada te kontrolu i sljedivost provedenih aktivnosti. Sljedivost se zapisima dokazuje u svim poslovima u Društvu. Od 2006. godine u redovitim godišnjim Izvještajima o stanju okoliša pripremljenim za

One

čišć

enje

zra

ka

One

čišć

enje

vod

e

One

čišć

enje

tla

Iscr

pljiv

anje

res

ursa

Glo

baln

o za

topl

jenj

e

Emis

ije b

uke

Odl

agan

je o

tpad

a

Eksp

lozi

ja/p

ožar

Ekol

oška

mre

ža

Bio

razn

olik

ost

Proš

la il

i bud

uća

akti

vnos

t

Pote

ncija

lan

utje

caj

Pozi

tiva

n ut

jeca

j

Star

t/is

pad,

por

emeć

aj

Indi

rekt

an a

spke

t

Zako

snki

reg

ulir

an a

spek

t

Zaht

jev

HA

C/A

RZ/

HC

Znač

ajan

asp

ekt

okol

iša

Pove

zano

st a

spek

ta o

koliš

a sa

zako

snki

m p

ropi

sim

a

Kotlovnice (gri janje) Emis i je u zrak iz nepokretnih izvora

Vozi la za održavanje prelazak na druga

goriva

Smanjenje emis i ja onečišćujućih

tvari

Upotreba s trojeva i mehanizaci je Emis i je u zrak (i spušni pl inovi )

Građevinsko održavanje cesta i bankina Emis i je čestica

Utjecaj na okoliš Okolnosti Kriterij

ASPEKTI ZAŠTITE ZRAKA

Aktivnosti/usluge Aspekt okoliša

Područja Pokazatel j i Jedinica prvo polugodiš te

/2019

drugo

polugodiš te

/2019

napom ena

Prekoračenja GVE na nepokretnim ispustima Broj

Prelaz ophodarskih vozila na druga goriva %

Em is i je



154

European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) daje se prikaz nastalih vrsta i količina otpada.

Prema Izvještaju društva ARZ d.d. otpad koji se nalazi u sklopu autoceste može se podijeliti u tri skupine:

1. Otpad koji ostaje iza vozila koja prometuju dionicom, dijelovi ili teret koji otpadnu s vozila. U

takvim situacijama čišćenje kolnika provodi ophodarska služba koja svojim vozilima 24 sata

kruži autocestom. Manje dijelove otpada pokupe za vrijeme odvijanja prometa, a ako je

otpada više tada se po potrebi zatvara ona kolnička traka na kojoj se otpad nalazi te se isti

uklanja. Vozila koja nakon sudara nisu u voznom stanju se odvoze vozilima vučne službe van

područja autoceste, odnosno gdje vlasnik vozila to odredi.

2. Otpad koji se gomila kao divlja odlagališta uz autocestu. U takvim situacijama, ophodaraska

služba koja primijeti takvo gomilanje otpada obavještava komunalno poduzeće nadležno za

područje gdje se otpad nalazi. Način i vrijeme odvoza otpada tada prelazi u nadležnost

komunalnog poduzeća.

3. Otpad koji nastaje na pratećim uslužnim objektima. Postupanje s otpadom na pratećim

uslužnim objektima definirano je u lokacijskoj dozvoli na način da koncesionar koji uzme u

najam korištenje pratećeg uslužnog objekta ima obavezu sklopiti ugovor s komunalnim

poduzećem o načinu i vremenu odvoza otpada s pratećeg uslužnog objekta.


Društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. ima izrađenu Procjenu rizika kao obvezni i temeljni dokument koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna svim zaposlenicima na mjestu rada. Organizacija provedbe zaštite na radu i sigurnosti te prava, obveze i odgovornosti ovlaštenika i radnika utvrđena je ovim dokumentom te Pravilnikom o zaštiti na radu i Pravilnikom o zaštiti od požara. Društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.o.o. ima zaposlenika zaduženog za poslove zaštite na radu, a koji je stručnjak zaštite na radu s položenim stručnim ispitom na radnom mjestu viši stručni suradnik za zaštitu na radu, zadužen za praćenje propisa, vođenje dokumentacije i pravovremeno usklađenje akata Društva iz područja zaštite na radu i zaštite od požara te provođenje zakona i općih akata iz područja zaštite na radu, zaštite od požara i eksplozije.

Temeljem izrađene procjene rizika za radna mjesta, koju je izradio „Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti d.o.o.“, Zagreb, prosinac 2016., primjenjuju se pravila zaštite na radu, preventivne mjere, ispitivanja sredstava rada i radne opreme, organiziranje radnih postupaka kako bi se otklonila i svela na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljeda na radu, te kako bi se na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja osigurala bolja razina zaštite na radu. U radnim prostorijama u kojima borave djelatnici izvršena su ispitivanja radnog okoliša, instalacija, ispitivanja sustava za dojavu požara, te vatrogasnih aparata.


Trenutno upravljanje zaštitom okoliša kod velikih projekata (koji zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš) i upravljanje zaštitom okoliša kod projekata koji ne zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš kod planiranja i izgradnje infrastrukture od strane društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. obavljaju djelatnici zaduženi za pitanja zaštite okoliša raspoređeni unutar Tehničkog sektora i EU projekata. Prema trenutnoj organizacijskoj strukturi nije jasna kompetentnost zaposelnih na poslovima zaštite prirode unutar Tehničkog sektora i EU projekata te je up pojednim slučajevima potrebno osigurati podršku u provedbi pitanja vezanih za zaštitu okoliša i prirode.

OTPAD



155

Od 2006. godine u redovitim godišnjim Izvještajima o stanju okoliša pripremljenim za European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) daje se prikaz nastalih vrsta i količina otpada. Također, godišnje količine nastalog otpada, ovisno o tome da li prelazi propisani prag, redovito se prijavljuje u bazu Registar onečišćavanja okoliša (ROO) čiju kontrolu provode nadležne institucije pojedinih županija te Hrvatska agencija za okoliš i prirodu.


Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem zahtjeva Autocesti Rijeka-Zagreb d.d. sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15). Zakonom se propisuju i načela prava na pristup, izuzeci od prava na pristup te postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama.

Zahtjev se može podnijeti pisanim putem ispunjavanjem Obrasca zahtjeva za pristup informacijama.

Pisani zahtjev može se podnijeti: elektroničkom poštom i pošte na adresu: Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., Širolina 4, Zagreb.


Radovi redovnog održavanja autoceste provode se u skladu sa zakonskim propisima.

Intervencije se provode u skladu s operativnim planom interventnih mjera u slučaju incidenta i procedurom o postupanju u slučaju izvanrednog događaja HAC d.o.o. te Državnim planom za zaštitu voda.



c.1. Održavanje

Uslugu redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine od 01. veljače 2014. godine do 01. prosinca 2017. godine Društvu Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. je pružao HAC-ONC d.o.o., temeljem sklopljenog Ugovora o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine. Od 01. prosinca 2017. godine uslugu redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine Društvu pruža HAC d.o.o., budući je u sklopu poslovnog restrukturiranja HAC-ONC d.o.o. pripojen društvu HAC d.o.o.

Poslove kontrole, nadzora i praćenja izvršenja preuzetih obaveza, u stručnom smislu, vrši Tehnički sektor i EU projekti Društva u čiju nadležnost spada provedba i nadzor aktivnosti po Ugovoru o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine i njegovih dodataka i to u dijelu koji se odnosi na poslovne procese kontrole naplate cestarine i poslovne procese redovnog održavanja autoceste s ciljem ostvarivanja i zadržavanja definirane razine kvalitete pruženih usluga naplate cestarine i usluge redovnog održavanja.


Otpad se ovisno o svojstvima i mjestu nastanka razvrstava sukladno Katalogu otpada iz Pravilnika o vrstama otpada, u kojemu se grupe i pojedinačni nazivi otpada označavaju se šesteroznamenkastim ključnim brojevima.

Postupanje s otpadom u procesu gospodarenja cestom obuhvaća: gospodarenje otpadom tj. privremeno odlaganje otpada do njegove predaje pravnim osobama ovlaštenim za skupljanje i daljnje



156

postupanje s otpadom, redovito održavanje i čišćenje prometnih i drugih površina od otpada, kao i građevina u sustavu odvodnje otpadnih i oborinskih voda, ustrojavanje i vođenje propisanih evidencija i dokumentacije, te interni nadzor nad primjenom mjera utvrđenih planom gospodarenja otpadom.


Zapotrebe zimskog održavanja prometnice koriste se kloridi (natrijev i kalcijev) za posipavanje. Prema podacima o potrošnji posipala u 2017. godini iz Godišnjeg izvještaja o zaštiti okolišta za AC Rijeka - Zagreb utrošeno je 10.140 t natrijevog i kalijevog klorida što iznosi oko 54 t/km2.

Uvažavajući činjenicu da se za posipavanje prometnica koriste velike količine soli koje svojim djelovanjem u neposrednom okruženju prometnica mogu potencijalno biti štetni za sastavnice okoliša (tlo, vodu, vegetaciju) prikazat ćemo istraživanje koje je proveo HAC kroz studiju Procjene ekološkog rizika prometa i zimskog održavanja autoceste Zagreb – Lipovac na kakvoću površinske i procjedne vode i predjelu šumskog kompleksa Spačva (Kučan i dr. 2009). U oviru te studije u razdoblju 2007. – 2009. godine uzimani su na mjesečnoj razini uzorci površinske o procjedne vode na više lokacija dionice od 16 km i to na udaljenostima od 5 m, 30 m i 60 m od kolnika prometnice.





Ako se promatra tlo, Utjecaj zasoljavanja izrazito je izražen u rubnom pojasu uz autocestu širine oko 10 m. Na tom djelu dolazi do najvećih imisija soli uslijed zapljuskivanja s kolnika autoceste ili nanošenja snijega s kolnika tijekom rada zimske službe. Jedan dio soli unesen zasoljavanjem iz prethodne sezone zadržan je u tlu i dugo nakon zimskog razdoblja, što je primjetno iz povećanih koncentracija natrija i klorida u rubnom lizimetarskom stacionaru u ljetno-jesenskim uzorcima. Primijećeno je kako se sva unesena sol ne ispere iz te zone, nego dio ostane u tlu, te predstavlja problem s obzirom na buduće višegodišnje akumuliranje tijekom zimskih razdoblja (Hootman et al



157

1994, Cunningham et al. 2008), Što može u znatnoj mjeri pogoršati strukturna i biljnohranidbena svojstva tla u toj zoni.

Ovakvi rezultati studije pokazuju da posipanje cesta solima može imati negativni utjecaj na sastavnice okoliša (tlo, vodu i vgetaciju) u neposrednoj blizini prometnice. Iako zabilježene koncentracije soli nisu bile značajne, rezultati analiza iz mjeseci nakon prestanka posipavanja pokazuju akumulaciju soli u tlima u neposrednoj blizini prometnice (5 m). Takva akumulacija ako je dugogodišnja može na tim mjestima značajnije utjecati na strulkturu i kvalitetu tala. Promjenom tehnologije čišćenja prometnica, uporabom freza, mijenja se i prostor utjecaja jer se frezama, snijeg pomiješan sa soli može odbaciti na udaljenost 10 – 30 m od prometnice što je ovisno o konfiguraciji terena. Na taj način određena količina soli može dospjeti u ta područja te urokovati negativne promjene, osobito u tlu.

Tijekom sezone, u kojoj postoji povećana potreba za posipanjem utroše se veće količine soli od uobičajenog, što može negativno utjecati na vegetaciju u neposrednoj blizini prometnice i rezultirati slabljenjem vitalnosti, a u ekstremnim slučajevima i do sušenja vegetacije ukoliko seradi o vrstama koje su slabo tolerantne na zaslanjenje.





Zaštita od požara obuhvaća sve aktivnosti iz područja sigurnosti čiji je cilj smanjenje rizika nastanka požara ili ukoliko bi do istog došlo, osiguranje brzog i djelotvornog gašenja požara. Pri tome je potrebno osigurati ispravno funkcioniranje svih sustava i definirati sve nužne radnje koje se moraju poduzeti u slučaju nastanka požara.

Temeljem Ugovora o pružanju usluga redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine sklopljenog između ARZ d.d. i HAC d.o.o., ARZ d.d. ima obvezu revidiranja Planova evakuacije i spašavanja za objekte koji se nalaze na dionici kojom upravlja ARZ d.d. te su u 2017. godini revidirani planovi evakuacije i spašavanja za 9 objekata (tehničkih jedinica održavanja te naplatnih postaja).

Tijekom 2017. godine izvršavane su sve aktivnosti u skladu s izrađenim godišnjim Planom i Programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara, a koje su od interesa za Republiku Hrvatsku te godišnjim Planom čišćenja cestovnog pojasa od lakozapaljivih tvari za 2017. godinu. Na zahtjev Državne uprave za zaštitu i spašavanje, dostavljen je Izvedbeni program zimske službe za period 2017/2018.godine. Izrađeni program jedna je od mjera civilne zaštite za postupanje u nepovoljnim vremenskim uvjetima.

IZVANREDNI DOGAĐAJI

Važan aspekt prevencije od potencijalnih velikih nesreća i katastrofa uzrokovanih prometnim nezgodama vozila za prijevoz opasnih tvari odnosi se na organiziranost sustava intervencija u izvanrednim situacijama.

Prema Pravilniku o zaštiti od požara te prema sustavu upravljanja okolišem prema normi ISO 14001:2004 jedanput godišnje održavaju se vatrogasne vježbe (taktično – pokazna vježba), vježba je u



158

2017. godini održana u periodu prije početka turističke sezone na lokaciji platoa naplatne postaje Ravna Gora.

AKCIDENTI

Akcidentne situacije dovode do razlijevanja i prosipanja štetnog i opasnog materijala. Najčešće su nesreće u kojima dolazi do razlijevanja naftnih derivata koji imaju veliku sposobnost difuzije u teren i podzemlje. Zbog složenosti tečenja i zadržavanja vode u podzemlju onečišćenje ugljikovodicima odnosno naftnim derivatima ima karakter dugotrajnog djelovanja. Kako bi se spriječile trajne posljedice po okoliš HAC d.o.o. ima ugovoreno postupanje kod iznenadnih onečišćenja s tvrtkama koje imaju ovlaštenja i osposobljene su za djelovanje u iznenadnim situacijama.

ORGANIZACIJA POSTUPAKA U SLUČAJU IZNENADNIH ONEČIŠĆENJA

Državnim planom mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda propisane su mjere u slučaju iznenadnog onečišćenja. Temeljem njega je za zakonske i organizacijske okvire vođenja postupka nadležan državni vodopravni inspektor koji proglašava stupanj ugroženosti i primjenu mjera utvrđenih nižim planom za I. i II. stupanj ugroženosti, te napokon prestanak mjera i postupaka.

U isto vrijeme vlasnik (posjednik) zemljišta na kojem se iznenadno onečišćenje dogodilo, ovlašten je, da odmah po njegovu nastanku, djeluje prema odobrenom vlastitom operativnom planu, kako bi štete bile što manje.

Sukladno važećoj zakonskoj regulativi operater održavanja autoceste ima obvezu održavanja i provođenja mjera zaštite na cijeloj trasi autoceste, unutar centara održavanja i kontrole prometa i naplate cestarine.

Službene osobe koje obavijest prime, shodno svojem položaju u hijerarhiji dojave, postupit će prema ovom Operativnom planu interventnih mjera za slučaj izvanrednog i iznenadnog onečišćenja voda i Planu rada i održavanja vodnih građevina za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prometnih površina dionice u normalnim i izvanrednim uvjetima korištenja.


U provedbi propisa i standarda zaštite na radu i sigurnosti (OHS) integrirani su u planiranju, upravljanju i donošenju odluka kroz sustave upravljanja ISO 9001:2015, ISO 14001:2015 i OHSAS 18001:2008 i putem Višeg stručnog suradnika za zaštitu na radu (u Tehničkom sektoru i EU projekata), ovlaštenici zaštite na radu (u Samostalnoj službi interne revizije, u Tehničkom sektoru i EU projekata, u Sektoru ekonomskih, pravnih i općih poslova i poslova osiguranja), te liječnik medicine rada. Organizacija i provođenje zaštite na radu, određivanje ovlaštenika za zaštitu na radu i izbor povjerenika za zaštitu na radu utvrđeni su internim Pravilnikom o zaštiti na radu.

Temeljem Ugovora sklopljenog između tvrtke ARZ d.d. i HAC d.o.o., ARZ-u je pripala obveza revizije Planova evakuacije i spašavanja za objekte koji se nalaze na dionici kojom upravlja i one su u 2017. godini obnovljeni za 9 objekata (tehničkih jedinica održavanja i naplatnih postaja).

U skladu s izrađenim godišnjim Planom i Programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara i godišnjim Planom čišćenja cestovnog pojasa od lakozapaljivih tvari za 2017. godinu, obavljene su predviđene aktivnosti.


Ključan dokument za svakodnevno upravljanje zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu u ARZ-u je Procjena rizika (Prilog: Procjena rizika Autoceste – Rijeka – Zagreb d.d.) kojom su identificirane



159

opasnosti i štetnosti za radnike i mjere za njihovo otklanjanje ili smanjivanje na najmanju moguću mjeru te mjere koje se moraju primjenjivati kod donošenja odluka.

Zadnja Procjena rizika izrađena je u prosincu mjesecu 2016. godini, a izradila ju je vanjska ustanova. U procjeni je konstatirano da društvo nema osposobljenih ovlaštenika poslodavca a povjerenik zaštite na radu nije izabran (ovo je samo pravo radnika da izaberu svog povjerenika, oni ga nisu konzumirali). Iz procjene se vidi da su rizici kod zaposlenih mali osim rizika od psihofizioloških napora koji je označen kao srednji rizik s aspekta rukovođenja (kod grupe poslova: Poslovi rukovođenja). U procjeni je naznačena samo jedna mjera i ona se odnosi na slanje radnike na liječnički pregled vida kod specijalista medicine rada. Ova mjera je provedena.


OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN

Zaposleni radnici u ARZ d.d. na svim pozicijama i mjestima rada osposobljeni su za rad na siguran način o čemu je izdana odgovarajuća svjedodžba o teorijskom i praktičnom osposobljavanju a temeljem Plana i programa osposobljavanja za rad na siguran način. Osposobljavanje za rad na siguran način provodi stručnjak zaštite na radu (Viši stručni suradnik za zaštitu na radu).

OSPOSOBLJAVANJE ZA POČETNO GAŠENJE POŽARA

Zaposleni radnici u ARZ d.d. na svim pozicijama i mjestima rada osposobljeni su za gašenje početnih požara u skladu s odredbama Zakona o zaštiti od požara (NN br. 92/10) i Pravilnika o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (NN br.61/94) i o tome postoje odgovarajući certifikati.

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE

Za utvrđivanje alkoholiziranosti radnika osposobljen je jedan radnik koji uz odgovarajući uređaj može utvrditi alkoholiziranost radnika i o tome izvijestiti nadređene radi poduzimanja daljnjih mjera. O osposobljavanju posjeduje odgovarajući certifikat a osposobljavanje provodi stručna ustanova po posebnom programu.

Ovlaštenici zaštite na radu nisu određeni pa i nisu stručno osposobljeni za obavljanje poslova ovlaštenika.

Za pružanje prve pomoći osposobljeno je dvoje radnika po posebnom programu i o tome posjeduje odgovarajući certifikat.


Za radnike koji rade četiri i više sati za računalom i oni koji koriste očna pomagala obavljaju se redovito periodični zdravstveni pregledi očiju kod liječnika specijaliste medicine rada jednom u dvije godine ili po zahtjevu radnika i o tome postoje odgovarajući certifikati. Za veliki broj poslova obvezan je i pregled prije zapošljavanja a pogotovo se to odnosi za poslove nadzora kod održavanja.


ARZ je u obvezi da trajno skrbi o tome da postavi odgovarajuće sigurnosne znakove na vidljivim mjestima kako bi upozorio dionike na vrijeme o mogućim rizicima za njihovo zdravlje na pojedinim mjestima kako na prometnicama tako i na strojevima i alatima koji se koriste. Ako se procjeni da



160

znakovi nisu dovoljni moraju se izdati i odgovarajuće kratke upute za sigurno odvijanje prometa i rada na auto cestama.


Za radna mjesta u ARZ-u na kojima je predviđeno korištenje osobnih zaštitnih sredstava ona su i osigurana a o njihovoj ispravnosti redovito se vodi računa tako da se ne može dogoditi slučaj da ona nedostaju ili nisu ispravna. Osim ovog ARZ osigura njihovo redovito korištenje poštujući tehnologiju rada kod izvođenja radova.


Strojevi i uređaji, radna oprema i osobna zaštitna sredstva koja se koriste u radu u ARZ redovito se

(polugodišnje, godišnje, dvogodišnje, trogodišnje ili po uputama proizvođača) ispituju od strane

neovisnih institucija i o tome postoje zapisi o njihovoj ispravnosti.


Na mjestima rada gdje se pojavljuju opasne radne tvari(kemikalije, prašine, opasna zračenja,

eksplozivne tvari, biološki agensi), povećanje i li smanjenje temperature, vlažnosti, rasvijetljenosti,

buke ili vibracije redovito se moraju kontrolirati razine ovih parametara u ljetnim i zimskim uvjetima

kako bi se njih držalo u dozvoljenim granicama u kojima ljudi smiju raditi. O takvim ispitivanjima

postoje zapisi o izmjerenim vrijednostima. Ova ispitivanja provode vanjske neovisne institucije svake tri

godine. Ako izmjerene vrijednosti prelaze dozvoljene granice u takvim uvjetima rad se mora zabraniti

dok se stanje ne popravi. Zakonska je obveza da se parametri radnog okoliša drže stalno u dozvoljenim

granicama.


Postrojenja koja su instalirana na autocesti (trafostanice, signalizacija, sustavi za upravljanje prometom, sustavi za dojavu požara, sustavi za gašenje požara i ostali sustavi) moraju biti podvrgnuti redovitoj provjeri od strane vanjskih ustanova i o tome mora postojati zapis o njihovoj ispravnost. Tako se sustavi za dojavu i gašenje požara redovito ispituju jednom godišnje. Ova obveza je ugovorena s HAC – om ali nadzor nad provođenjem ovog ugovora i dalje je obveza ARZ – a.


Zaštitu radnika od duhanskog dima ARZ provodi na način da je zabranio pušenje na sastancima te na mjestima rada i to je preciznije definirao u Pravilnika za zaštitu na radu a odgovorni su radnici i prvi nadređeni ili ovlaštenici.


Ova obveza precizno je definirana u Pravilniku za zaštitu na radu a odgovorni za provedbu ove mjere su radnici i njihovi prvi nadređeni ili ovlaštenici dok kontrolu obavlja osoba osposobljena za kontrolu alkoholiziranosti po najavi ili nasumice.



161


Obveza je ARZ-a da organizira i osigura pružanje prve pomoći radnicima do dolaska hitne medicinske pomoći. U tu svrhu ARZ je osposobio jednog radnika za pružanje prve pomoći i on ima na raspolaganju potrebnu opremu.


U objektima gdje ljudi rade ili borave ARZ je obvezan poduzimati mjere zaštite od požara i spašavanja radnika, izraditi plan evakuacije i spašavanja i odrediti i osposobiti ljude za provođenje tih aktivnosti. To je detaljno razrađeno u planovima evakuacije i spašavanja za svaki objekt gdje ljudi borave i rade. Svake dvije godine održavaju se vježbe evakuacije i spašavanja iz pojedinih objekata i o tome postoje zapisi.


U ARZ vode se evidencije, čuvaju isprave i daju obavijesti u svezi sa Zakonom o zaštiti na radu (o ozljedama na radu, o profesionalnim bolestima, o nezgodama na radu, o ispitivanjima sredstava rada, ispitivanjima radnog okoliša, o osobnim zaštitnim sredstvima, o uputama za siguran rad sa sredstvima rada, o zdravstvenim pregledima).


U ARZ-u nije evidentirana niti jedna ozljeda na radu i nije prijavljena niti jedna profesionalna bolest radnika.


Do sada je u društvu ARZ d.d. napravljen jedan nadzor od strane Inspektorata rada, Područni ured Zagreb u njihovom sjedištu i to u kolovozu mjesecu 2016. godine. Kod ovog nadzora utvrđen je jedan nedostatak , i to da dvoje radnika koji rade na računalu četiri i više sati dnevno nisu obavili pregled vida kod specijalista medicine rada i o tome je doneseno usmeno rješenje, koje je u zadanom roku riješeno.

c.2.18. Sustavi upravljanja u ARZ

U prosincu mjesecu 2016. godine izrađen je Priručnik integriranog sustava upravljanja za ARZ prema normama ISO 9001:2015, ISO 14001:2015 i OHSAS 18001:2008. U sklopu provođenja integriranog sustava upravljanja u ARZ izrađena je 51 Uputa u kojima se precizno definiraju postupci pri operativnom djelovanju, kao što je : Radna uputa za ophodara, Radna uputa za operatera, Uputa za upravljanje sigurnosnim sustavima tunela ili RU za postupanje operatera u slučaju kvara vozila u prometu na autocesti i druge. U uputama su jasno definirana postupanja pojedinih dionika u procesima i njihove jasne odgovornosti.



162



d.1. Mehanizmi javnog savjetovanja i pritužbe








Prema dostavljenim podacima, žalbeni postupci u postupku izvlaštenja se pretežito vode iz dva razloga – visine nakade za izvlašteno zemljište i otkupa preostalog dijela čestice. Analiza je izvršena prema dva tipična primjera predmeta (studije slučaja). Prvi slučaj se odnosi na rekonstrukciju prilaza naplatnoj postaji Lučko iz smjera Karlovca, gdje je najveći dio izvlaštenja završen do 2011 godine a 4 predmeta u kojima se rješavalo pitanje vlasništva kao prethodno pitanje (neprovedene kupoprodaje i nasljeđivanja) i jedan predmet za vlasnika koji je bio nedostupan i nakon obavljene potrage i za kojeg je na kraju imenovan zakonski zastupnik. Ukupno je na tom potezu izvlašteno 72 katastarske čestice, odnosno 65 zemljišno-knjižnih čestica (podaci katastra ne odgovaraju podacima iz zemljišnih knjiga).

Drugi slučaj se odnosi na primjer gdje je tijekom izvlaštenja i izgradnje privremenog spoja ceste D42 s autocestom na ulazu Vrbovsko (prije izgradnje i puštanja u promet cijele autoceste) zbog nužne brzine u izvođenju projekta došlo do propusta i za jednu susjednu parcelu nije osiguran prilaz s ceste



163

(odnosno zbog postavljanja zaštitne odbojne ograde nije moguće vozilom doći na parcelu poljoprivrednog zemljišta), vlasnik je stoga tužio ARZ d.d. nadležnom sudu. U međuvremenu je ARZ d.d. predao tu cestu HC-u d.o.o. i tražio da isti skine zaštitnu ogradu (koja više nije bila potrebna jer cesta prekategorizirana nakon dovršetka autoceste). S obzirom da se to nije dogodilo sud je presudio da je ARZ d.d. odgovoran za dospjelu štetu za nesabranu ljetinu (sijeno) do trenutka presude. Kada se vlasnik ponovo javio sa zahtjevom za naknadu štete Stručna služba za pravne i opće poslove i poslove osiguranja je sastavila prijedlog za plaćanje naknade na temelju vještačkog nalaza o vrijednosti ljetine iz prethodnih postupaka temeljem nagodbe što je Uprava odlukom odobrila. Predviđa se i daljnje sklapanje takvih nagodbi jer iznos otkupa zemljišta ili izrade pristupa nadilazi iznos naknade za daljnjih tridesetak i više godina.

Prema Izvješću neovisnog revizora BDO Croatia d.o.o. za 2017. godinu, protiv operatera ARZ na dan 31. prosinca 2017. vodilo se ukupno 80 sporova. Tijekom perioda restrukturiranja od 2013 nadalje nije bilo nove izgradnje niti novih izvlaštenja s obzirom da je ARZ d.d. izgradio sve autoceste koje su predviđene Ugovorom o koncesiji do 2012 godine. Iz tih razloga su se postupci izvlaštenja vodili samo u žalbenim postupcima iz prethodnih perioda (manje od desetak). Operater je po pitanju izbjegavanja sudskih sporova postupao s ciljem zadovoljavanja formalnih uvjeta domaćeg zakonodavstva. Pristup prema izvlaštenicima ipak se može ocijeniti zadovoljavajućim i pretežito usklađenim s Operativnim politikama Svjetske banke, s obzirom da se određeni napori ulažu u izbjegavanje ulaska u postupak izvlaštenja, nudi naknada „zemlja za zemlju“, kao i izgradnja zamjenskog stambenog objekta iste ili veće kvalitete, odnosno osiguranje privremenog smještaja ukoliko je stambeni objekt bio predmet izvlaštenja.


Kako je prethodno navedeno, tijekom perioda restrukturiranja od 2013 nadalje nije bilo nove izgradnje niti novih izvlaštenja s obzirom da je ARZ d.d. izgradio sve autoceste koje su predviđene Ugovorom o koncesiji do 2012 godine. Iz tih razloga su se postupci izvlaštenja vodili samo u žalbenim postupcima iz prethodnih perioda (manje od desetak). To ukazuje na visok stupanj riješenosti imovinsko-pravnih odnosa za izgrađenu autocestovnu mrežu, pa se legalnost izgrađenih cestovnih objekata od strane Operatera može ocijeniti zadovoljavajućom.



konvencijom)

Pravo na pristup informacijama

Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem zahtjeva Autocesti Rijeka-Zagreb d.d. sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (Narodne novine 25/13 i 85/15). Zakonom se propisuju i načela prava na pristup, izuzeci od prava na pristup te postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama. Zahtjev se može podnijeti pisanim putem ispunjavanjem Obrasca zahtjeva za pristup informacijama. Pisani zahtjev može se podnijeti elektroničkom poštom ili putem pošte na adresu: Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., Širolina 4, Zagreb.

Pisani zahtjev sadrži: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište. Prilikom podnošenja zahtjeva nije potrebno platiti dodatnu naknadu uz obrazac. Također, operater sudjeluje kao zainteresirana strana u javnim raspravama u postupcima donošenja prostornih planova. Prema dostupnim podacima, adekvatnost praksi operatera po pitanju javnih konzultacija i informiranja u skladu je sa pozitivnim propisima i u tom dijelu operater ima proaktivnu ulogu.



164

V. ZAKLJUČAK

Praksa postupaka procjene utjecaja na okoliš provodi se većinom u skladu sa zakonskim uvjetima što se tiče same procedure. No postoje i određeni problemi, a to su: nepoštivanje rokova određenih tada važećim Zakonom o zaštiti okoliša od strane Ministarstva, vrijeme čekanja da Ministarstvo prijeđe u naredni korak,dugotrajni postupak procjene utjecaja na okoliš, a prema Zakonu o zaštiti okoliša postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš morao bi se provesti u roku od četiri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata.

ŠUME

Šume su bitan ekonomski i biološki resurs te kao takav ispunjava mnoge gospodarske, ekološke i društvene funkcije. Vrijednosti ovih dodatnih ekoloških i društvenih funkcija višestruko premašuju samu gospodarsku vrijednost šuma. Promatrajući šume u kontekstu prometnica i prometa, najveći okolišni problem pri izgradnji svih vrsta linijskih infrastrukturnih zahvata je fragmentacija i gubitak šumskog područja. Kako navodi i Zakon o šumama, prilikom planiranja bilo kakvih zahvata u prostoru s aspekta šuma i šumarske djelatnosti, treba ih nastojati pozicionirati što je više moguće van šumskog područja ili preferirati postojeće koridore uz minimalna proširenja koliko je to moguće s obzirom na karakter svakog pojedinog zahvata te tehničke i sigurnosne uvjete.

Optimizacija prometnog sustava i sustava transporta će imati pozitivan učinak na šumarstvo u smislu da će olakšati gospodarenje, brži i jeftiniji prijevoz sirovine do korisnika i drvnoprerađivačke industrije što će posljedično imati za rezultat niže troškove. Također, boljom prometnom povezanošću pospješit će se zaštita šuma od požara te od krađa.

Šume i prvenstveno čuvanje i zaštita šuma je popraćeno kroz mnoge Strategije i Zakone, te je taj resurs potrebno u što većoj mjeri očuvati.

Moguća poboljšanja

-prilikom redovnih obilazaka trasa prometnica, potrebno je obratiti pozornost i na stanje vegetacije uz te trase. Ne samo da li neko stablo potencijalno ugrožava ogradu ili samu prometnicu i promet, već je potrebno promatrati i opće zdravstveno stanje te u slučaju vidljivih promjena stanja pravovremeno o tome izvijestiti Hrvatske šume ili Savjetodavnu službu (ukoliko se radi o privatnim površinama).

-Razmotriti mogućnost proglašenja šuma na određenim mjestima uz prometne pravce zaštitnim kao prevenciju sprječavanja odrona, klizišta i poplava. Ali u skladu s tim, to pravilno popratiti naknadom za smanjena prava korištenja šuma i šumskog zemljišta

PRIRODA


Aktivnosti vezne za zaštitu prirode (zaštita biološke raznolikosti, smanjenje stradavanja životinja) su trenutno vezane uz praćenje smrtnosti životinja i održavanje prijelaza za životinje. Ove aktivnosti potrebno je objediniti u jednu organizacijsku jedinicu nadležnu za nadzor i organizaciju poslova iz područja zaštite prirode i okoliša, koju je potrebno primjereno. Potrebno je uključiti nove procedure i aktivnosti vezane uz spriječavanje širenja invazivnih vrsta te očuvanje funkcionalnosti postojećih prijelaza za životinje. Također je potrebno poboljšati sustav za bilježenje podataka o životinjama stradalim na autocesti te poboljšati sustav postupanja u slučaju pojave životinja na cestama.

Republika Hrvatska je proglasila ekološku mrežu (Natura 2000) nakon izgradnje i puštanja u promet većine autocesta. Potrebno je uskladiti aktivnosti i procedure sa zahtjevima koji proizlaze iz potrebe zaštite cjelovitosti ekološke mreže.



165

Unaprjeđenje aktivnosti iz područja zaštite prirode (i okoliša) moguće je sufinancirati iz EU fondova (npr. LIFE) i hrvatskog Fonda za energetiku i zaštitu okoliša.

Za poslove zaštite prirode (i okoliša) potrebno je uključiti kvalitativne kriterije u sustav odabira vanjskih izvođača.


Implementacija i nadzor aktivnosti vezanih za zaštitu prirode podjeljena je unutar dva sektora: Sektora za razvoj i strateško planiranje i Sektora EU projekata i programa. Predložena je integracija ovih aktivnosti u jednu organizacijsku jedinicu, kako bi se poboljšala implementacija i nadzor aktivnosti i procedura vezanih za zaštitu prirode. Za poslove zaštite prirode (i okoliša) potrebno je uključiti kvalitativne kriterije u sustav odabira vanjskih izvođača.

Za osiguranje ključnih pitanja vezanih za zaštitu prirode predložene su aktivnosti vezane uz praćenje stanja i spriječavanje širenja invazivnih vrsta te stradavanja životinja.

Republika Hrvatska je proglasila ekološku mrežu (Natura 2000) nakon izgradnje i puštanja u promet cesta. Potrebno je uskladiti aktivnosti i procedure sa zahtjevima koji proizlaze iz potrebe zaštite cjelovitosti ekološke mreže.

Unaprjeđenje aktivnosti iz područja zaštite prirode (i okoliša) moguće je sufinancirati iz EU fondova (npr. LIFE) i hrvatskog Fonda za energetiku i zaštitu okoliša. Zbog toga se predlaže podržavanje razvoja projekata sufinanciranjem iz EU i hrvatskih fondova.

Autocesta Rijeka - Zagreb

Aktivnosti vezne za zaštitu prirode (zaštita biološke raznolikosti, smanjenje stradavanja životinja) su trenutno vezane uz praćenje smrtnosti životinja i održavanje prijelaza za životinje. U mnogim segmentima su postojeće procedure dobro definirane te ih je potrebno nastaviti primjenjivati i u pojedinim elementima unaprijediti. Potrebno je uključiti nove procedure i aktivnosti vezane uz spriječavanje širenja invazivnih vrsta te očuvanje funkcionalnosti postojećih prijelaza za životinje.

Republika Hrvatska je proglasila ekološku mrežu (Natura 2000) nakon izgradnje i puštanja u promet ove autoceste. Potrebno je uskladiti aktivnosti i procedure sa zahtjevima koji proizlaze iz potrebe zaštite cjelovitosti ekološke mreže.

Postojeće aktivnosti iz područja zaštite prirode koje su sufinancirane iz EU fondova je potrebno nastaviti te organizacijski podržati uključivanje u nove projekte (inicijative) za sufinanciranje iz EU fondova (npr. LIFE) i hrvatskog Fonda za energetiku i zaštitu okoliša.

Za poslove zaštite prirode (i okoliša) potrebno je uključiti kvalitativne kriterije u sustav odabira vanjskih izvođača.

IZVLAŠTENJA

Analiza okolišne i društvene usklađenosti praksi javnih cestovnih operatera Hrvatskih autocesta (HAC), Hrvatskih cesta (HC) i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ) po pitanju stjecanja zemljišta i nedobrovoljnog preseljenja obuhvaćala je ocjenu adekvatnosti strukture zaposlenika, regulatornog (pravnog) okvira, upravljanja stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem, mehanizmima javnog savjetovanja i pritužbi, najčešćim/ponavljajućim postupcima za pokretanja sporova, legalnosti objekata te naposlijetku javnom pristupu informacijama.

Prema dostavljenoj dokumentaciji od strane navedenih operatera, adekvatnost strukture zaposlenika HAC-a, HC-a i ARZ-a ocijenjena je zadovoljavajućom, posebno u pogledu stručne spreme, međutim ne ulaže se u daljnje obrazovanje i stručno usavršavanje djelatnika (s izuzetkom ARZ-a). Način postupanja poslovima stjecanja zemljišta isključivo u fazi lokacijske dozvole (dostavom parcelacijskih elaborata)



166

predstavlja lošu praksu koja nije u potpunosti usklađena s internim Pravilnicima, po pitanju otkupa zemljišta prije prisilnog ulaženja u posjed kroz postupak izvlaštenja. Predložena je dodatna edukacija zaposlenika s ciljem implementacije dobrih praksi, kao i uključivanje drugih struka (izuzev pravne) posebice sociološke (ali i geodeta, ekonomista, odvjetnika, revizora) kako bi se postigla potpuna usklađenost s domaćim zakonodavnim okvirom i dobrim praksama (Operativnim politikama).

Unatoč činjenici da su godišnja revizorska izvješća javno dostupna, praksa svih operatera po pitanju povećanja stupnja transparentnosti istih nije zadovoljavajuća te je predložena javna objava financijskih izvješća na internetskim stranicama po uzoru na ASFINAG. Također, operateri nisu bili u mogućnosti dostaviti popis stečenih nekretnina, niti ukupne analitičke podatke udjela troškova stjecanja zemljišta u odnosu na cjelokupnu investiciju. Ne provođenje digitalizacije i ne postojanje adekvatnog softverskog rješenja za praćenje stanja čestica zajednički je problem svih operatera s izuzetkom HAC-a koji je ipak djelomično digitalizirao podatke.

Domaći zakonodavni okvir, iako nije u potpunosti usklađen s Operativnim politikama Svjetske banke, ipak posjeduje mehanizme čijim bi se pravilnim korištenjem moglo izbjeći probleme koji neminovno nastaju u postupcima stjecanja zemljišta, posebice ukoliko je riječ o prisilnom stjecanju (izvlaštenju). Međutim, dojam je da operateri isključivo koriste institut izvlaštenja (s djelomičnom iznimkom HAC-a te ARZ-a koji je naslijedio većinom izgrađene prometnice) te se ne ulažu dovoljni napori s ciljem izbjegavanja sudskih sporova koji se pretežito vode oko osporavanja naknade za izvlašteno zemljište, ali i pogreškama u izvođenju radova (zauzeće neizvlaštenog dijela parcela i sl.). Veliki dio sporova mogao bi se izbjeći postupanjem operatera po donošenju Plana gradnje odnosno Programa građenja javnih cesta (kojeg donosi Vlada).

Stanje po pitanju legalizacije izgrađenih cestovnih objekata od strane operatera nije zadovoljavajuće, s izuzetkom ARZ-a. Naime, više od 400km autocesta u nadležnosti HAC-a nije uknjiženo u zemljišne knjige, dok je u financijskim izvještajima revizora dana ograda po pitanju vlasništva nad stečenim nekretninama u slučaju HC-a. Iako su procedure u tijeku i sam postupak je dugotrajan, potrebno je intenzivirati aktivnosti na uknjižbi izgrađenih objekata.

Operateri koriste mehanizme javnog savjetovanja i pritužbi prvenstveno u fazi procjene utjecaja na okoliš, potom u fazi ishođenja lokacijske dozvole te naposlijetku u fazi postupka izvlaštenja. U određenim situacijama javlja se i mogućnost pritužbi/žalbi u fazi održavanja zahvata. Također, prema dostavljenoj dokumentaciji vidljivo je da operateri uredno provode pravo na pristup informacijama u komunikaciji s zainteresiranom javnošću.

Provođenjem propisanih ciljeva i mjera iznesenih u Akcijskom planu, može doći do poboljšanja poslovanja operatera u skladu s dobrim praksama koje su propisane u Operativnim politikama Svjetske banke.

ZAŠTITA NA RADU


1. Iz analize ozljede na radu i inspekcijskih nalaza daje se zaključiti da je ne provođenje osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu najveći uzrok nastanka ozljeda. Preporuka je da se radnici, prvi nadređeni, ovlaštenici i rukovoditelji ponovo podsjete na njihove obveze održavanjem raznih radionica. Radionice mogu održati ljudi iz Odjela za sigurnost na radu, Grupe za kvalitetu i standardizaciju i drugi dionici koji mogu pomoći.

2. Nadzor kod obavljanja radova je od najvećeg značaja za poštivanje propisa i pravila zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. U tu svrhu nužno je o tome održati razne radionice za dionike u nadzoru (prvi nadređeni do Predsjednika Uprave). Radionice mogu održati ljudi iz Odjela za sigurnost na radu, Grupe za kvalitetu i standardizaciju i drugi dionici koji mogu pomoći.



167

3. Obnoviti Procjenu rizika, Pravilnik o zaštiti na radu, Pravilnik o zaštiti od požara i Procedure koje će biti kratke, jasne i provedive a bez ponavljanja zakonskih odredbi. Preporuka je da to izradi Odjel za sigurnost na radu, Grupa za kvalitetu i standardizaciju i druge dionike koji mogu pomoći.

4. Primijenjene sustave upravljanja integrirati u jedan s mnogo kraćim i jasnijim odgovornostima za svakog pojedinca u društvo. Nedopustivo je da se nesukladnosti iz jedne u drugu provjeru prenose i da se one ne otklanjaju.


1. Osposobiti dovoljan broj radnika za pružanje prve pomoći unesrećenima do dolaska liječničkih ekipa.

2. Nadzor kod obavljanja radova je od najvećeg značaja za poštivanje propisa i pravila zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. U tu svrhu nužno je o tome održati razne radionice za dionike u nadzoru (prvi nadređeni do Predsjednika Uprave). Radionice mogu održati ljudi iz Službe za zaštitu na radu i drugi dionici koji mogu pomoći.

3. Obnoviti Procjenu rizika, Pravilnika o zaštiti na radu, Pravilnika o zaštiti od požara i Procedure koje će biti kratke, jasne i provedive a bez ponavljanja zakonskih odredbi. Preporuka je da to izradi Služba za zaštitu na radu i druge dionike koji mogu pomoći.

4. Uvesti integrirani sustav upravljanja prema normama ISO 9001:2015, ISO 14001:2015 i OHSAS 18001:2008 sa svojima Uputama. Potrebno je da sustav bude jednostavan, prihvatljiv i provediv od svih dionika.

Autocesta Rijeka - Zagreb

1. Stručno osposobiti ovlaštenike zaštite na radu kao ključne dionike u poštivanju propisa i pravila zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

2. Nadzor kod obavljanja radova je od najvećeg značaja za poštivanje propisa i pravila zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. U tu svrhu nužno je o tome održati razne radionice za dionike u nadzoru (prvi nadređeni do Predsjednika Uprave). Radionice može održati Viši stručni suradnik iz zaštite na radu, Menadžer integriranog sustava kvalitete i drugi dionici koji mogu pomoći.

3. Obnoviti Procjenu rizika, Pravilnika o zaštiti na radu, Pravilnika o zaštiti od požara i Procedure koje će biti kratke, jasne i provedive a bez ponavljanja zakonskih odredbi. Preporuka je da to izradi Viši stručni suradnik iz zaštite na radu, Menadžer integriranog sustava kvalitete i druge dionike koji mogu pomoći.

4. Integrirani sustav upravljanja prema normama ISO 9001:2015, ISO 14001:2015 i OHSAS 18001:2008 sa svojim Uputama potrebno je da generira veću i jasniju odgovornost dionika u poštivanju propisa i pravila zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. U nedostatku pokazatelja o sukladnosti/nesukladnosti ne može se izreći precizniji sud o tome.



168

VI. PREPORUKE

U nastavku su iznesene preporuke u svrhu poboljšanja funkcioniranja Društava – operatera cestovne infrastrukture a čija realizacija uglavnom nije u nadležnosti samih operatera. Pri tomu naglašavamo da su iznesene samo preporuke koje smatramo bitnim, sigurno je da bi detaljnija analiza zakonske regulative te odvijanja procesa u praksi ukazala na dodatne detalje koji izlaze izvan okvira nadležnosti i razine detaljnosti ovog dokumenta.

Preporuke za Ministarstvo zaštite okoliša i energetike:

Slijedećim izmjenama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš redefinirati ulazne podatke potrebne za izradu Studije utjecaja na okoliš objekata cestovne infrastrukture, slijedećom formulacijom (približno):

„Tehničku podlogu za izradu studije utjecaja na okoliš cesta i željezničkih pruga čine idejni projekt te fragmenti iz viših faza izrade projektne dokumentacije, sve do projekta organizacije gradilišta, iz kojih je moguće prepoznati elemente zahvata i postupke izgradnje koji su bitni za ocjenu utjecaja zahvata na okoliš“. Trenutno važeća formulacija koja kao ulazni podatak navodi idejno rješenje za sve zahvate osim eksploatacijskih polja ne osigurava dovoljnu razinu detaljnosti informacija koje su bitne za procjenu utjecaja zahvata na okoliš i davanje odgovora na pitanja Savjetodavnih stručnih povjerenstava i ostalih dionika. Navedeno je bitno da bi Društva znala realno procijeniti trošak i vrijeme izrade studija utjecaja na okoliš objekata cestovne infrastrukture i pripadnih procedura.

Preispitati odredbu koja traži prilaganje potvrde o usklađenosti zahvata cestovne infrastrukture s prostornim planovima. Kod objekata cestovne infrastrukture u fazi izrade studija utjecaja na okoliš točna pozicija građevine u prostoru još uvijek nije definirana, posebno ne u složenim reljefnim odnosima, nego se istražuje koridor, definiran u pravilu županijskim prostornim planom. Ukoliko županijski plan nije izvršan za izdavanje akata za realizaciju objekata cestovne infrastrukture, potrebno je uskladiti planove nižeg reda sa županijskim prostornim planom prije izdavanja potvrde o usklađenosti, što bitno produljuje vrijeme potrebno za razvoj projekta. Osim za Društva – operatere cestovne infrastrukture, navedeno produljenje predstavlja poseban problem za projektante i okolišne ovlaštenike, kojima se bez njihove krivnje bitno produžuje vrijeme trajanja projekta (a često nameće i usklađivanje već izrađene dokumentacije sa zakonskim promjenama do kojih dođe tijekom izmjene/usklađivanja prostornih planova) a što Društva svojim krutim ugovorima s Izvođačima u pravilu nisu spremna financijski nadoknaditi. Ukoliko će MZOIE i dalje inzistirati na prilaganju prostorno-planske potvrde, potrebno je mijenjati praksu Društava te izradu studijske i projektne dokumentacije i elaborata za potrebe za ishođenja ove potvrde izdvojiti u poseban predmet nabave a izradu idejnog projekta i studije utjecaja na okoliš ugovarati tek kad je ova potvrda ishođena.

Preporuke za Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja:

U suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike razmotriti mogućnost izmjene zakonske regulative i/ili prakse na način koji će uvažiti specifičnosti linijske infrastrukture u prostoru, za razliku od točkastih objekata na koje je fokusirana trenutno važeća zakonska regulativa prostornog uređenja. Navedeno uključuje mogućnost ponovnog uvođenja prakse izdavanja potvrde o usklađenosti s prostornim planovima za cestovnu infrastrukturu državnog značaja za potrebe provedbe procjene utjecaja na okoliš, bez prejudiciranja konačnog izdavanja lokacijske dozvole ali i bez obaveze izmjene/usklađivanja prostornih planova svih razina, kao preduvjeta za izdavanje potvrde o usklađenosti s prostornim planovima.



169

Preporuke za Ministarstvo gospodarstva:

Postupanja s viškom materijala iz iskopa – Na ovoj problematici preklapaju se nadležnosti 5 resora (Gospodarstva, zaštite okoliša, prostornog uređenja, državne imovine te mora, prometa i infrastrukture), što ukazuje na njezinu izuzetnu složenost. Iako je zakonskom regulativom ova problematika teoretski riješena, znamo da to u praksi ne funkcionira jer su vrlo rijetke lokalne zajednice koje su ispunile svoju obavezu određivanja lokacija, kako materijala koji predstavlja mineralnu sirovinu tako i materijala koji nije upotrebljiv u graditeljskim aktivnostima. Stoga se praksa najčešće svodi na primjenu odredbe koja uključuje ad-hoc određivanje lokacije kad su radovi već u tijeku, što može dovesti do brojnih problema, ne samo okolišnih. S druge strane, Hrvatska će kao država s preko 6.000 km obale u ne tako dalekoj budućnosti trebati svaki raspoloživi kamen u svrhu prilagodbe dizanju razine mora kao posljedice klimatskih promjena. S obzirom da su kamenolomi, aktivni ili napušteni, u pravilu tehnički najprikladnije lokacije za deponiranje materijala, predlažemo da Ministarstvo gospodarstva objedini snage svih navedenih resora i pokrene projekt uspostave nacionalnog sustava upravljanja materijalom iz iskopa jer lokalne zajednice ga očito nisu u stanju riješiti. Dizanje na nacionalnu razinu dalo bi ovakvom projektu i novu kvalitetu otvaranjem mogućnosti uspostave sustava upravljanja materijalom iz iskopa korištenjem informatičke platforme koja bi obuhvaćala mrežu prikladnih lokacija za pojedine vrste materijala kao i transportnih ruta a u nekom daljnjem razvoju i ostvarivanje funkcije najave potreba za prostorom za deponiranje ili za deponiranim materijalom u svrhu ugradnje. Sve navedeno predstavlja složeni projekt koji uključuje rješavanje brojnih pitanja, u slučaju kamenoloma prvenstveno pravne prirode, za kojeg vjerujemo da bi bilo moguće ostvariti i financiranje iz EU fondova.

Preporuke za Društva – operatere cestovne infrastrukture:

Pri izradi natječajnih dokumentacija i ugovora u što većoj mjeri uvažavati realnost odvijanja projektnih ciklusa te principe i duh FIDIC-a (neovisno o tomu da li je sami ugovor u FIDIC formatu ili nije), kako bi rizici realizacije projekta bili ravnomjerno raspoređeni na Naručitelja i Izvođača a sve u svrhu uspješne realizacije projekata.



170

VII. PRILOZI

1. Hrvatske autoceste d.o.o. – ESCR Izvješće o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava

2. Hrvatske ceste d.o.o. - ESCR Izvješće o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava

3. Autocesta Rijeka – Zagreb d.d. - ESCR Izvješće o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava

Izvješće o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava upravljanja i poslovanja društva Hrvatske autoceste


Listopad, 2018.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Svjetska Banka

Izrađivač: HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

Širolina 4, 10000 Zagreb

Naziv dokumenta: IZVJEŠĆE O OKOLIŠNOJ I SOCIJALNOJ USKLAĐENOSTI SUSTAVA UPRAVLJANJA I POSLOVANJA DRUŠTVA HRVATSKE AUTOCESTE u sklopu projekta „Modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora“ (MARS)

Datum: Listopad, 2018.

Voditelj izrade: Gabrijela Kovač-Salopek, dipl.ing.arh

Sektor za investicije i EU fondove

(problematika zaštite okoliša pri planiranju i izgradnji infrastrukture u

Sektoru za investicije i EU fondove)

Stručni suradnici: Vlatka Krvak Obadić, dipl.ing.arh.

Sektor za investicije i EU fondove

( Problematika vezana uz korisnike cestovnog zemljišta)

Elena Paškvan, dipl.iur. Sektor zua pravne i zajedničke poslove

(Upravljanje stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem)

Kristina Matas, dipl.ing.agr. Samostalni odjel za razvoj i kvalitetu

(Sustavi upravljanja okolišem i korporativne politike društva (ISO I drugi EMS-ovi, norme, standard, održavanje infrastructure)

Nivia Skelin, dipl.ing.agr. Sektor za održavanje

(Problematika zaštite okoliša u Sektoru za održavanje)

Predsjednik Uprave: Dr.sc.Boris Huzjan, dipl.ing.građ.

2

Modernization and Restructuring of the Road Sector ENVIRONMENTAL AND SOCIAL COMPLIANCE REPORT of the “Implementing Agencies’” (HC, HAC and ARZ) management systems and operations

SADRŽAJ

1 OPIS I OPSEG IZVJEŠĆA ................................................................................................................... 4

1.1 PREGLED PROJEKTA – RJEŠAVA OIKON ................................................................................ 4

2 KLJUČNI SUBJEKTI ........................................................................................................................... 7

2.1 DRUŠTVA KOJA PROVODE PROJEKT ..................................................................................... 7

2.2 MEĐUORGANIZACIJSKI ODNOSI ........................................................................................ 15

2.2.1 POSTUPCI DONOŠENJA ODLUKA I PROCEDURE U ZAJEDNIČKIM POSLOVIMA / RADU KOJI SE ODNOSE NA PITANJA ZAŠTITE OKOLIŠA izMEĐU HAC, HC i ARZ-a .......................................... 17

2.2.2 Pregled povezanih organizacija i korisnika cestovnog zemljišta koji su organizirani prema vrsti usluge .................................................................................................................................... 18

2.3 STRATEŠKI DOKUMENTI U PODRUČJU SUSTAVA UPRAVLJANJA OKOLIŠNIM I SOCIJALNIM PITANJIMA ......................................................................................................................................... 20

2.3.1 POPIS I KRATKI SADRŽAJ STRATEŠKIH DOKUMENATA DRUŠTVA U PODRUČJU OKOLIŠA 20

2.4 SUSTAVI UPRAVLJANJA OKOLIŠEM (EMS) I KORPORATIVNE POLITIKE DRUŠTAVA (ISO ili drugi EMS-ovi, norme, standardi volontera itd.) .............................................................................. 26

2.4.1 PREGLED POSTOJEĆIH (CERTIFICIRANIH I NECERTIFICIRANIH PRIMIJENJENIH EMS-OVA) I PROCJENA NJIHOVE FUNKCIONALNOSTI. ................................................................................... 26

2.4.2 EKOLOŠKE SMJERNICE I DODIJELJENI CERTIFIKATI OPERATERA .................................... 26

2.5 LJUDSKI RESURSI/DJELATNICI ZADUŽENI ZA PITANJA ZAŠTITE OKOLIŠA ........................... 27

2.5.1 POZICIJE I OPIS RADNIH POZICIJA VEZANIH UZ ZAŠTITU OKOLIŠA / PRIRODE UNUTAR ORGANIZACIJSKE STRUKTURE ...................................................................................................... 27

2.5.2 PREGLED LJUDSKIH RESURSA ZAPOSLENIKA I NJIHOVIH GLAVNIH KARAKTERISTIKA (BROJ ZAPOSLENIH U ZAŠTITI OKOLIŠA, DISTRIBUCIJA KROZ ODJELE, RAZINA OBRAZOVANJA I POZADINE, RODNA RASPODJELA ITD.) ............................................................................................................ 30

2.6 LJUDSKI RESURSI/DJELATNICI ZADUŽENI ZA SOCIJALNA PITANJA (STJECANJE ZEMLJIŠTA I NEDOBROVOLJNO PRESELJENJE) ...................................................................................................... 31

2.6.1 POZICIJE I OPIS RADNIH POZICIJA VEZANIH UZ SOCIJALNA PITANJA (STJECANJE ZEMLJIŠTA I NEDOBROVOLJNO PRESELJENJE) UNUTAR ORGANIZACIJSKE STRUKTURE .............. 31

2.6.2 DJELOKRUG RADA I ODGOVORNOSTI ZA IDENTIFICIRANE POLOŽAJE........................... 31

2.6.3 PREGLED LJUDSKOG POTENCIJALA ZAPOSLENIKA I GLAVNIH OBILJEŽJA ...................... 33

2.1 FINANCIJSKI IZVORI NA RASPOLAGANJU ZA UPRAVLJANJE PITANJIMA ZAŠTITE OKOLIŠA 34

2.1.1 FINANCIJSKI MEHANIZMI ZA CJELOKUPNO UPRAVLJANJE PITANJIMA ZAŠTITE OKOLIŠA 34

2.1.2 FINANCIJSKI MEHANIZMI ZA ULAGANJE, ODRŽAVANJE I UPRAVLJANJE NESRETNIM SLUČAJEVIMA ............................................................................................................................... 34

2.1.3 FINANCIJSKI IZVORI NA RASPOLAGANJU ZA STJECANJE ZEMLJIŠTA I NEDOBROVOLJNO PRESELJENJE ................................................................................................... 34

3 REGULATORNI OKVIR .................................................................................................................... 35

3.1 PREGLED RELEVANTNOG NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA IZ PODRUČJA ZAŠTITE OKOLIŠA, PRIRODE I PRIPADAJUĆEG SEKTORA ................................................................................. 35

3.2 PREGLED RELEVANTNOG NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA KOJI SE ODNOSI NA STJECANJE ZEMLJIŠTA I NEDOBROVOLJNO PRESELJENJE ................................................................. 38

3


3.3 KRATAK OPIS ULOGA I ODGOVORNOSTI KLJUČNIH TIJELA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I PARTNERA U ZAŠTITI OKOLIŠA ............................................................................................................................ 39

3.3.1 Upravna tijela ................................................................................................................. 40

3.3.2 Hrvatske autoceste d.o.o. .............................................................................................. 50

3.3.3 Okolišni ovlaštenici ........................................................................................................ 51

3.3.4 Javnost ........................................................................................................................... 52

3.4 NADNACIONALNI PROPISI O ZAŠTITI OKOLIŠA I MEĐUNARODNI SPORAZUMI ................. 52

4 PROVEDBA .................................................................................................................................... 54

4.1 PLANIRANJE I IZGRADNJA INFRASTRUKTURE .................................................................... 54

4.1.1 Unutarnja organizacija za planiranje i izgradnju ............................................................ 54

4.1.2 Upravljanje zaštitom okoliša kod velikih projekata (koji zahtijevaju Procjenu utjecaja na okoliš) ....................................................................................................................................... 59

4.1.3 Upravljanje zaštitom okoliša kod projekata koji ne zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš 67

4.1.4 Upravljanje stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem ................................ 70

4.1.5 Kontrola procesa ............................................................................................................ 73

4.1.6 Javne konzultacije i mehanizmi za rješavanje pritužbi .................................................. 76

4.1.7 Sažetak nalaza/usklađenosti - usporedba nacionalnih zakonskih uvjeta o okolišu za puo i ne-puo projekte i gore prikazane prakse .................................................................................... 80

4.2 ODRŽAVANJE INFRASTRUKTURE ........................................................................................ 82

4.2.1 Unutarnja organizacija održavanja ................................................................................ 82

4.2.2 Praćenje provedbe zaštite okoliša ................................................................................. 91

4.2.3 Socijalni aspekti održavanja - ....................................................................................... 94

4.2.4 Kontrola procesa ............................................................................................................ 94

4.2.5 Javne konzultacije i mehanizmi za rješavanje pritužbi - PROVJERA .............................. 99

4.2.6 Sažetak nalaza/usklađenosti ........................................................................................ 102

5 ZAKLJUČAK .................................................................................................................................. 103

5.1 ADEKVATNOST POSTOJEĆIH OKOLIŠNIH SUSTAVA ZA POSTIZANJE USKLAĐENOSTI S PLANIRANJEM I IZGRADNJOM INFRASTRUKTURE ......................................................................... 103

5.1.1 Adekvatnost postojećih socijalnih sustava za postizanje usklađenosti s planiranjem i izgradnjom infrastrukture ........................................................................................................... 103

5.2 ADEKVATNOST OKOLIŠNE USKLAĐENOSTI S ODRŽAVANJEM ......................................... 104

4


1 OPIS I OPSEG IZVJEŠĆA

1.1 PREGLED PROJEKTA – RJEŠAVA OIKON

Cilj Projekta modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora (MARS) je povećanje institucionalne učinkovitosti, povećanje operativne djelotvornosti i povećanje kapaciteta otplate duga društava u cestovnom sektoru kroz institucionalno jačanje i sektorske reforme i operativno restrukturiranje društava iz cestovnog sektora.

Razvojni cilj projekta je ojačati institucionalnu učinkovitost, poboljšati operativnu produktivnost i povećati kapacitet za otplatu duga.

Projekt daje sveobuhvatno rješenje koje uključuje cjelokupnu Vladinu investicijsku politiku i nadzornu ulogu u poduzećima u državnom vlasništvu. Namjera je usvojiti komplementarne reforme koje će omogućiti komercijalizaciju društava u cestovnom sektoru. Projekt će iskoristiti značajan prethodni angažman IBRD-a i Europske banke za obnovu i razvoj (u nastavku: EBRD) u kreiranju reformi.

Projekt modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora financirat će se sredstvima IBRD zajma koja su predviđena za troškove konzultanata koji se predlažu kao tehnička pomoć pri realizaciji projekta, te financijska pomoć pri isplati otpremnina.

Sredstvima zajma financirat će se:

1. Institucionalno jačanje i reforme u cestovnom sektoru s ciljem uspostave institucionalnog okvira za cestovni sektor koji će se temeljiti na dobrom planiranju i nadzoru, transparentnoj organizaciji upravljanja na temelju ključnih pokazatelja uspješnosti, te koordiniranom financijskom planu za sve subjekte u cestovnom sektoru.

2. Operativno restrukturiranje društava u cestovnom sektoru s ciljem uvođenja instrumenata za upravljanje i poboljšanje prihoda i racionalizaciju troškova potrebnih za poboljšanje operativne i financijske održivosti društava u cestovnom sektoru.

Projekt se sastoji od sljedećih dijelova:

Dio A: Institucionalno jačanje i sektorske reforme

Cilj ove komponente je uspostaviti institucionalni okvir za cestovni sektor, uključujući pritom slijedeće:

(a) Financijski savjetnik za transakcije

Angažiranje financijskog savjetnika za transakcije koji će, između ostalog: (a) pripremiti strategiju optimizacije duga za Društva iz cestovnog sektora; (b) analizirati kredite za reprogramiranje i refinanciranje duga, (c) predložiti vrstu i sekvenciranje instrumenta refinanciranja; i (d) razviti i provesti strategiju uključivanja za komunikaciju, pregovaranje i sklapanje dogovora s tržištem kapitala.

(b) Planiranje sektora prometa te upravljanje i praćenje društava u cestovnom sektoru

Razvoj uprave unutar Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu: MMPI) za koordinaciju strateškog planiranja i javno upravljanje investicijama.

Razvoj okvira za upravljanje sektorom uključujući i definiciju ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI) te načina praćenja.

Uspostavljanje aplikacije za razmjenu podataka i izvještavanje između MMPI-ja i društava iz cestovnog sektora.

Poboljšanje i standardizacija računovodstvene prakse u društvima sektora.

Poboljšanje poslovnog okruženja za industriju teretnog prometa putem revizije administrativnih procesa koji se primjenjuju u sektoru cestovnih društava.

Uvođenje i unaprjeđenje uključenosti građana/ki putem konzultativnih procesa.

(c) Podrška u provođenju

5


Podrška MMPI-u u upravljanju i koordinaciji Projekta te izgradnja sustava nabave, financijskog upravljanja, upravljanja zaštitnim mjerama, kapaciteta za praćenje i evaluaciju, izvršavanje pravnih poslova i odnosa s javnošću, poslova komunikacije i upravljanja ljudskim resursima putem tehničkih savjetodavnih usluga, provedba obuka, te projektne i tehničke revizije.

Dio B: Operativno restrukturiranje društva iz cestovnog sektora

Cilj ove komponente je provedba alata upravljanja i povećanje prihoda te racionalizacija troškova potrebnih za poboljšanje operativne i financijske održivosti društava iz cestovnog sektora, uključujući sljedeće stavke:

(a) Klasifikacija i standardi cesta

Podrška MMPI-u i društvima iz cestovnog sektora pri provedbi tehničke klasifikacije mreže javnih cesta; i (ii) razvoju dosljednih skupova propisa i specifikacija vezanih za održavanje svih vrsta cesta.

(b) Sustav gospodarenja cestovnom imovinom

- Projektiranje i provedba sustava gospodarenja cestovnom imovinom (RAMS) za sva društva iz cestovnog sektora koje obuhvaća računalnu bazu podataka s inventarom, podacima o stanju i prometu.

- Razvoj višegodišnjih programa održavanja cesta s troškovnikom za svako društvo u cestovnom sektoru.

(c) Racionaliziranje operacija i poslovnih funkcija - autoceste

Razvoj akcijskih planova i njihova provedba u svrhu poboljšanja tehničke i poslovne učinkovitosti i djelotvornosti putem optimizacije upravljanja i cestovnih operacija te troškova održavanja, poboljšanjem outsourcinga i racionalizacije tehničkih jedinica, administrativnih aktivnosti i poboljšanja prihoda.

Uspostavljanje paketa otpremnina, koje uključuje potpore za prekvalifikaciju, savjetovanja i posredovanje pri zaposlenju.

(d) Naplata cestarina

Provedba studija u svrhu identifikacije najboljeg sustava naplate cestarine i nove tarifne strukture, uključujući planove za prijelaz s trenutnog sustava i režima cijena.

(e) Sigurnost na cestama

Provedba tehničkih studija radi povećanja sigurnosti na cestama u sustavu autocesta, uključujući tunele i informacije o prometu.

U sklopu projekta MARS predviđena je izrada Izvješća o okolišnoj usklađenosti, koje je rezultat inicijalne okolišne i socijalne analize provedene tijekom pripremne faze projekta MARS kojim se zaključilo da će većina Provedbenih subjekata imati koristi od dodatnih blagih mjera, kao što su (a) izgradnja kapaciteta radi jačanja okolišne i socijalne komponente i njihovog uključivanja u poslovne procese; i (b) izgradnja platforme za sveobuhvatni dobrovoljni sustav upravljanja okolišem, prema potrebi. Tijekom pripreme projekta, u sklopu analize socijalnog sustava, ispitane su prakse restrukturiranja radne snage. Podrobnije istraživanje ovih praksi, njihova provedba i usklađenost s dobrim međunarodnim praksama bit će procijenjeni i raspravljeni s društvima koja provode projekt u zasebnom dokumentu tijekom provedbe projekta.

Izvješće o okolišnoj usklađenosti (ESCR), koje obično zajednički izrađuju tri društva: HC, HAC i ARZ, usredotočit će se na sustave upravljanja okolišnom i socijalnom zaštitom i opću sukladnost s nacionalnim propisima o zaštiti okoliša. Izvješće će biti strukturirano oko četiri glavne teme: (a) organizaciju i operativnost uspostavljenih sustava za zaštitu okoliša u odnosu na sveobuhvatnu zaštitu okoliša u društvima koja provode projekt; (b) okolišnu izvedbu i sigurnost provedbe propisa o zaštiti okoliša planiranja i izvođenja građevinskih radova; (c) usklađenost propisa o zaštiti okoliša sa standardima održavanja (cestovne) infrastrukture i drugim redovnim operacijama; i (d) prakse stjecanja zemljišta i nedobrovoljnog preseljenja radi aktivnosti društava i njihova usklađenost s nacionalnim i europskim propisima. Izvješće će biti pripremljeno na hrvatskom i engleskom jeziku.

6


Pregledi, analize, procjene i preporuke bit će prikazani zasebno za svako društvo. Na temelju zaključaka izvješća identificirat će se područja za poboljšanje i odgovarajuće preporučene mjere za svako društvo, te Akcijski plan za njihovu provedbu u dogovoru s društvima koja provode projekt.

Izvješće o okolišnoj usklađenosti pripremit će i finalizirati HC i HAC i ARZ, a Svjetska banka će ga odobriti unutar prve godine provedbe projekta.

7


2 KLJUČNI SUBJEKTI

2.1 DRUŠTVA KOJA PROVODE PROJEKT

Projekt zajednički provode:

• HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina 3, 10000 Zagreb

• HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Širolina 4, 10000 Zagreb

• AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB d.d., Širolina 4, 10000 Zagreb

a) Pregled provedbenog društva Hrvatske autoceste d.o.o.:

Osnovni podaci

Hrvatske autoceste d.o.o., društvo s ograničenom odgovornošću, za upravljanje, građenje i

održavanje autocesta

Adresa: Širolina 4, Zagreb

telefon: +385 1 4694 444

mail: [email protected]

www: www.hac.hr

OIB: 57500462912

MB: 1554964

IBAN: HR87 2340 0091 1100 2359 5 kod Privredne banke Zagreb d.d.

Misija

Misija Hrvatskih autocesta d.o.o. je upravljanje, građenje i održavanje autocesta, osiguravajući pri

tome sigurnu i protočnu autocestu uz visoki stupanj društvene odgovornosti.

Svrha osnivanja

Hrvatske autoceste d.o.o. osnovane su u svrhu upravljanja, građenja, rekonstruiranja i održavanja

autocesta. Zakonska regulativa određena je Zakonom o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i

92/14).

Društvo upisano kod Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem: 080391688.

Temeljni kapital: 131.140.100,00 kn.

Hrvatske autoceste d.o.o., društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, građenje i

održavanje autocesta, registrirano je i započelo s radom 11. travnja 2001. godine kao jedan od dva

pravna sljednika Hrvatske uprave za ceste. Društvo je u 100%-tnom vlasništvu Republike Hrvatske.

Planiranje izgradnje i održavanja autocesta, prema Zakonu o cestama, provodi se kroz sljedeće

programsko planske dokumente:

• dugoročno, kroz Strategiju razvitka javnih cesta koju donosi Hrvatski sabor;

• srednjoročno, kroz četverogodišnje programe građenja i održavanja javnih cesta koje donosi

Vlada RH na prijedlog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture;

8


• godišnje, kroz planove građenja i održavanja koje uz suglasnost Vlade RH donose Hrvatske

autoceste d.o.o.

Vizija

Hrvatske autoceste d.o.o. trajno su orijentirane na poboljšanje svih svojih procesa, što dokazujemo

posjedovanjem certifikata za sustav upravljanja kvalitetom, okolišem te zdravljem i sigurnošću.

Naše djelovanje temeljimo na odgovornom odnosu prema korisnicima, društvenoj zajednici i

zaposlenicima sa stanovišta kvalitete usluge, te očuvanja zdravlja i sigurnost, kao i zaštite okoliša u

skladu s ciljevima održivog razvoja.

Ciljevi

1. Osigurati neophodne resurse kao garanciju za kontinuirani napredak i razvoj upravljanja

kvalitetom, okolišem, te zdravljem i sigurnošću.

2. Težiti stalnom napredovanju i obrazovanju naših radnika, te razvijati ljudski potencijal i

intelektualni kapital sa naglaskom na izraženu svijest o značenju svakog pojedinca za

organizaciju.

3. Kontinuirano mjeriti, analizirati te razvijati i poboljšavati procese i njihovu učinkovitost.

4. Kontinuirano unaprjeđivati, razvijati i poboljšavati sustav upravljanja kvalitetom, okolišem te

zdravljem i sigurnošću.

5. Planirati i poduzimati zaštitne (preventivne) i popravne (korektivne) radnje.

Opći i posebni ciljevi u zaštiti okoliša

1. Zaštita voda,

2. Zaštita zraka,

3. Zaštita tla,

4. Zaštita od buke

5. Zaštita ozonskog omotača

6. Zaštita i očuvanje biljnih i životinjskih vrsta te njihovih staništa

7. Gospodarenje otpadom

Osnovni povijesni podaci

Odlukom Vlade Republike Hrvatske o podjeli i preoblikovanju Hrvatske uprave za ceste Klasa: 340-03/01-01/02 od 05. travnja 2001.g. Hrvatska uprava za ceste podijelila se i preoblikovala u dva društva i to: Hrvatske ceste d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta i Hrvatske autoceste d.o.o., za upravljanje, građenje i održavanje autocesta. Dana 16.04.2013.g. (točan datum osnivanja HAC ONC-a je 28. 11. 2012., a 16. 4. 2013. Društvo je započelo s radom prijenosom ugovora o radu iz HAC-a u HAC ONC) Hrvatske autoceste osnivaju/suosnivaju tvrtku kćer Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.o.o. koja se ponovno 01.12.2017.g. pripaja Hrvatskim autocestama d.o.o.

9


Broj zaposlenika

Nakon što se tvrtka Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.o.o. 1. 12. 2017. g. pripojila

Hrvatskim autocestama d.o.o., Hrvatske autoceste su d.o.o. na dan 1. 12. 2017. g. imale 3038

zaposlenih radnika. Točan broj radnika na dan 01. 09. 2018.g. je 2935, od čega je 207 radnika s

Ugovorom na određeno vrijeme, 2 u otkaznom roku, te preostali stalno zaposleni.

Organizacijska struktura

Vlasnik

Republika Hrvatska 100%

Skupština

Vlada Republike Hrvatske, koju zastupa ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković

Nadzorni odbor

Branimir Jerneić, predsjednik Nadzornog odbora

Nino Vela, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora

Darko Kasap, član Nadzornog odbora

Ladislav Turčinović, član Nadzornog odbora

Anđelko Kasunić, član Nadzornog odbora

Revizorski odbor

Nataša Munitić, predsjednica Revizorskog odbora

Ladislav Turčinović, zamjenik predsjednice Revizorskog odbora

Darko Kasap, član Revizorskog odbora

Uprava

dr.sc. Boris Huzjan, dipl.ing.građ., predsjednik Uprave

Stjepan Baranašić, dipl.ing.građ., član Uprave

Ured Uprave

Darko Bubalo, mag.iur., predstojnik Ureda Uprave

Direktori sektora

Katarina Benković, dipl.iur, direktorica Sektora za pravne i zajedničke poslove

Miodrag Furdin, dipl.ing.građ., direktor Sektora za investicije i EU fondove

univ.spec.oec Hrvoje Klaić, dipl.oec., direktor Sektora za ekonomske i financijske poslove

Ivica Križanić, dipl.ing.stroj, direktor Sektora za održavanje

Ivan Ribičić, dipl.oec., direktor Sektora za naplatu cestarine

U Hrvatskim autocestama d.o.o. u Sektoru za održavanje, Grupa za praćenje radova redovnog

održavanja, Grupa za poslovanje i administrativne poslove, Grupa za izradu tehničke dokumentacije,

10


Odjel za podršku operativi redovnog održavanja u kojima je na poslovima zaštite okoliša, zaposleno 10

radnika.

U Odjelu za građevinske projekte, visokogradnju, zaštitu okoliša i SGG - SUSTAV GOSPODARENJA

GRAĐEVINAMA, Investicijska jedinica za projektiranje, BCP - BAZA CESTOVNIH PODATAKA i SGGSGG -

SUSTAV GOSPODARENJA GRAĐEVINAMA, Sektor za investicije i EU fondove, na poslovima zaštite

okoliša zaposlen je 1 radnik. Ostale ustrojstvene jedinice preko čelnika ustrojstvenih jedinica

(uključujući i šefove odjela) vode računa o zaštiti okoliša. Čelnici ustrojstvenih jedinica (uključujući i

šefove odjela) u svojim opisima radnih mjesta u rubrikama "ovlasti i odgovornosti" imaju predviđene

"Posebne ovlasti i odgovornosti vezane za utjecaj na okoliš, zdravlje i sigurnost sukladno normi

ISO:14001:2004 i OHSAS 18001:2007.

U Odjelu za sigurnost na radu ukupno je zaposlenih 8 radnika. Na poslovima zaštite od požara

zaposleno je 4 radnika, koji istovremeno rade i na poslovima zaštite na radu od kojih je:

• 1 radnik/muškog spola / šef Odjela /VSS,

• 1 radnik glavni inženjer II/muškog spola/VSS,

• 1 radnik viši suradnik I/ženskog spola/ VSS,

• 1 radnik viši suradnik I/,ženskog spola/ VSS.

U istom odjelu samo na poslovima zaštite na radu radi 5 djelatnika od kojih je:

• 1 radnik viši suradnik II/ muškog spola/ VŠS,

• 1 radnik suradnik za zaštitu na radu i zaštitu od požara/ ženskog spola/ VSS,

• 1 radnik suradnik za zaštitu na radu i zaštitu od požara/ženskog spola/ VŠS,

• 1 radnik suradnik za zaštitu na radu i zaštitu od požara/muškog spola/ SSS.

U Hrvatskim autocestama d.o.o. broj radnika koji su zaposleni na poslovima zaštite okoliša jest

ukupno 11, to su radnici iz:

• Odjela za građevinske projekte, visokogradnju, zaštitu okoliša i SGG - SUSTAV GOSPODARENJA

GRAĐEVINAMA (koji ima ukupno 10 radnika) , Inesticijska jedinica za građevinske projekte,

visokogradnju , zaštitu okoliša i SGG - SUSTAV GOSPODARENJA GRAĐEVINAMA, Sektor za investicije i

EU fondove (od ukupno 25 radnika)– 1 radnik/žena/Viši suradnik I / VSS;

• Grupe za praćenje radova redovnog održavanja, Grupe za poslovanje i administrativne poslove,

Grupe za izradu tehničke dokumentacije, Odjela za podršku operativi redovnog održavanja - Sektora

za održavanje – 10 radnika, od toga 3 muško/ viši suradnik I /VII-2/VSS, 1 Žensko/ viši suradnik I/ VII-

1/VSS, 1 Žensko/ viši suradnik II/ VII-1/VSS 1 Muško/ viši samostalni referent/V/VKV, 1 Žensko/

suradnik/ VI/VŠS, 1 Žensko/ suradnik/ VII-1/VSS, 1 Muško/ voditelj grupe I /VI-1/VŠS, 1 Muško/ viši

suradnik I/ VI /VŠS.

Stjecanje zemljišta

U Sektoru za pravne i zajedničke opće poslove ustrojen je Odjel za imovinsko-pravne poslove koji broji

13 radnika. Od tog broja 6 radnika obavlja posao kojemu je osnovni zadatak provođenje postupaka

izvlaštenja i otkup zemljišta i to:

• 1 radnik viši pravni suradnik/ženskog spola/VSS,

• 1 radnik viši pravni suradnik/muškog spola/VSS,

• 1 radnik voditelj izvlaštenja za imovinsko pravne poslove/ženskog spola/VSS,


11



• 1 radnik voditelj izvlaštenja za imovinsko pravne poslove/muškog spola/VSS.

Razlikuje okolišnu problematiku i komponente koje se rješavaju interno ili ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača (npr. ugovaranjem usluge zaštite okoliša).

Okolišna problematika i komponente koje se rješavaju interno ili ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača:

Temeljem Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Hrvatskih autocesta d.o.o. pri Sektoru za investicije i EU fondove se iz domene zaštite okoliša obavljaju slijedeći poslovi:

• priprema projektnih zadataka za projektnu dokumentaciju svih vrsta, uključivo i

dokumentaciju zaštite okoliša, mjerenja buke cestovnog prometa, strateške karte buke,

akcijskih planova zaštite od buke i monitoringa koji se provodi sukladno zahtjevima kreditora;

• sudjelovanje u pripremi i provedbi postupka nabave i ugovaranja;

• kontrola i praćenje realizacije ugovora;

• pregled projektne dokumentacije sa stručnog aspekta i usklađenosti s propisima, provedba

kontrola projekata ( revizija);

• organizacija, praćenje i sudjelovanje u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o

potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu te

procjeni utjecaja zahvata na vodno tijelo;

• izrada odgovora na upite fizičkih i pravnih osoba na temu zaštite od buke;

• izdavanje mišljenja tijekom postupaka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš,

određivanja

sadržaja studije, te procjene utjecaja na okoliš za sve planove, strategije i programe koje provode

jedinice područne (regionalne) samouprave i lokalne zajednice, a koji se dostavljaju u Hrvatske

autoceste sukladno uputi nadležnog tijela;

• praćenje zakonskih obveza vezanih uz zaštitu okoliša tijekom pripreme zahvata (izrade

projektne

dokumentacije);

• organizacija ishođenja lokacijske i građevinske dozvole;

• suradnja s Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom (HERA) u cilju praćenja primjene

zakona o energiji na elektroenergetiku HACa s Operatorima distribucijskih i prijenosnih sustava

HEPa, te znanstvenim institucijama (fakulteti i instituti) u cilju ispunjenja obveza

elektroenergetske učinkovitosti i primjene nove legislative EU I DR;

• ispunjavanje Izvještaja za banke, te raznih formulara za EU fondove i sl. u dijelu zaštite okoliša.

Ugovaranjem vanjskih usluga pri Sektoru za investicije i EU fondove rješava se slijedeća okolišna problematika i komponente poslovanja za usluge za koje je sukladno zakonskoj regulativi potrebno ovlaštenje nadležnog tijela: Izrada projektne, studijske i ostale dokumentacije iz domene zaštite okoliša (studija o utjecaju na okoliš, elaborata zaštite okoliša, strateške karte buke, akcijskih planova zaštite od buke, mjerenja buke od cestovnog prometa i monitoringa koji se provodi sukladno zahtjevima kreditora...), osigurava se ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača.

Vezano na ugovorene vanjske usluge pri Sektoru za investicije i EU fondove provode se slijedeće aktivnosti:

12


• kroz izradu prijedloga Plana nabave planira se nabava usluga izrade projektne

dokumentacije svih vrsta, uključivo i dokumentaciju zaštite okoliša, mjerenja buke

cestovnog prometa, strateške karte buke, akcijskih planova zaštite od buke i monitoringa koji

se provodi sukladno zahtjevima kreditora i dr.;

• priprema se Projektni zadatak za izradu projektne, studijske i ostale dokumentacije iz domene

zaštite okoliša, zaštite od buke, mjerenja buke cestovnog prometa, strateške karte buke,

akcijskih planova zaštite od buke i monitoringa koji se provodi sukladno zahtjevima kreditora;

• priprema se i pokreće postupak nabave prethodno navedenih usluga;

• sudjeluje se u provedbi postupka nabave i ugovaranja;

• po sklapanju Ugovora kontrolira se i prati realizacija ugovora;

• vrši se pregled svih razina projektne dokumentacije, izvješća o mjerenjima buke cestovnog

prometa, strateške karte buke, akcijskih planova zaštite od buke i monitoringa koji se provodi

sukladno zahtjevima kreditora sa stručnog aspekta, aspekta usklađenosti s projektnim

zadatkom te usklađenosti s propisima;

• provode se aktivnosti izvršenja kontrola projekata (revizija);

• kontrolira se i prati realizacija ugovora / izvršenje usluga;

• sudjeluje u svojstvu investitora na sjednicama stalnog savjetodavnog stručnog povjerenstva i

na Javnim raspravama u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, te se po potrebi vrše

konzultacije s nadležnim tijelima tijekom navedenog postupka i upravnog postupka;

• organizacija javnih uvida i sudjelovanje u na javnim raspravama u postupku izrade strateške

karte buke i akcijskog plana zaštite od buke;

• razvoj, unapređenje i optimizacija pogona elektroenergetskih postrojenja HACa;

• razrade mogućih primjena alternativnih i aditivnih izvora električne energije u cilju

racionalizacije potrošnje.

Pravila, načini, odgovornosti i ovlaštenja za upravljanje komentarima / zahtjevima / upitima korisnika utvrđeni su Procedurom komunikacije s korisnicima Hrvatskih autocesta. Svrha i obveza procedure proizlazi iz načela izraženog u Politici kvalitete, upravljanja okolišem, te zdravljem i sigurnošću.

U Projektnom zadatku investitor detaljno navodi obveze projektanta tijekom javnih izlaganja, rasprava i dr. komunikacije s javnošću, te prati i potiče njihovo pravovremeno izvršenje. Predstavnici investitora aktivno sudjeluju na svim sjednicama Povjerenstva, te koordiniraju rad projektanta sa zahtjevima nadležnih tijela. Komunikacijom sa svim nadležnim tijelima i projektantom doprinose ubrzanju postupka.

Obveza informiranja i osiguranja sudjelovanja javnosti i zainteresirane javnosti u postupcima procjene utjecaja zahvata na okoliš uređena je odredbama članka 137. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša. Odredbama članka 138. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša, između ostaloga, propisana je obveza da se u postupcima uređenim tim Zakonom koji se odnose na procjenu utjecaja zahvata na okoliš, ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i utvrđivanje sadržaja studije o utjecaju zahvata na okoliš prije njezine izrade, mora osigurati informiranje javnosti o podnesenom zahtjevu i izdanom aktu kojim je riješeno o zahtjevu odnosno dano mišljenje ili suglasnost povodom zahtjeva, u skladu s uredbom iz članka 137. stavka 2. Zakona. Odredbom, pak, stavka 2. istoga članka Zakona određeno je da rok koji se određuje za informiranje javnosti u tim slučajevima ne može biti kraći od 30 dana.

Pobliže način informiranja javnosti i zainteresirane javnosti u naprijed spomenutim postupcima uređen je Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša ('Narodne novine', br. 64/08) . Prema odredbama ove Uredbe javnost se u naprijed spomenutim postupcima informira na sljedeći način:

13


Nadležno tijelo informacije, u pravilu, daje i objavljuje na internetskim stranicama. S obzirom na složenost i prirodu materije o kojoj je dužno dati informacije sukladno zakonu, osim putem internetske stranice, nadležno tijelo informacije može dati i drugim načinima informiranja koji su primjereniji u konkretnom slučaju s obzirom na lokalnu zajednicu ili građanina pojedinca.

Kada se u postupcima informiranja uređenim Zakonom i Uredbom mora informirati zainteresirana javnost, nadležno tijelo je dužno informaciju objaviti i oglašavanjem na panou za oglašavanje u pojedinom mjestu te u lokalnom, odnosno područnom tisku. Informacije koje se daju prema odredbama Uredbe objavljuju se u trajanju od 30 dana. Na naslovnici internetske stranice objava informacije se najavljuje preslikavanjem uvodnog dijela (bez zaglavlja) i naslova akta kojim se informacija daje.

U postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš javnost i zainteresirana javnost informira se o:

1. zahtjevu nositelja zahvata,

2. odluci da se studija o utjecaju zahvata na okoliš upućuje na javnu raspravu,

3. rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš,

4. svakom drugom rješenju u tom postupku donesenom u skladu sa zakonom.

U postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš javnost i zainteresirana javnost informira se o:


2. rješenju donesenom povodom zahtjeva nositelja zahvata.

U postupku izdavanja upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš javnost i zainteresirana javnost informira se o:


2. uputi donesenoj povodom zahtjeva nositelja zahvata

U javnoj raspravi javnost, zainteresirana javnost, te drugi sudionici u javnoj raspravi kao što su tijela i/ili osobe određene posebnim propisima, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga tijela (u daljnjem tekstu: sudionici u javnoj raspravi), u roku i na način propisan Uredbom, daju mišljenja, prijedloge i primjedbe u vezi s predmetom javne rasprave. Predmetom javne rasprave može biti studija o utjecaju zahvata na okoliš te studija o utjecaju zahvata na okoliš u postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Nadležno tijelo daje obavijest o provođenju javne rasprave u svezi predmeta javne rasprave na internetskoj stranici i u dnevnom tisku. Ova obavijest se može dati i u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te na lokalno uobičajen način javnog priopćavanja, ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno, najmanje osam dana prije početka javne rasprave. Obavijest sadrži naznaku predmeta javne rasprave mjesto, datum početka i trajanje javnog uvida, mjesto i datum javnog izlaganja te rok u kojem se nadležnom tijelu dostavljaju pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe u svezi predmeta javne rasprave. Nadležno tijelo osim ove obavijesti, ukoliko je to obvezno prema posebnom propisu, pisanu obavijest o javnoj raspravi dostavlja i:

• tijelima i osobama određenim posebnim propisima

• tijelima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

• drugim tijelima, prema potrebi.

14


Javnu raspravu uključujući javni uvid i javno izlaganje koordinira i provodi ministarstvo nadležno za poslove zaštite okoliša, odnosno nadležno upravno tijelo županije te Grada Zagreba, ovisno o propisanoj nadležnosti vezano za popis zahvata prema uredbi kojom se uređuje procjena utjecaja zahvata na okoliš. Nakon objave obavijesti o provođenju javne rasprave, predmet javne rasprave stavlja se na javni uvid koji traje najmanje 30 dana.

Javnost i zainteresirana javnost sudjeluju u javnoj raspravi na način da:

• imaju pravo pristupa na javni uvid predmeta javne rasprave,

• postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima, na koja odgovaraju osobe iz članka 19. ove Uredbe, usmeno ili u pisanom obliku prema zahtjevu sudionika javne rasprave,

• mogu upisati prijedloge i primjedbe u knjigu primjedbi koja se obvezno nalazi uz predmet o kojem se provodi javna rasprava,

• daju prijedloge i primjedbe u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja,

• upućuju nadležnom tijelu pisane prijedloge i primjedbe u roku određenom u obavijesti o javnoj raspravi.

Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku i nisu čitko napisani, neće se uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj raspravi. Za vrijeme javnog uvida nadležno tijelo organizira javno izlaganje. U javnom izlaganju obvezno se osigurava nazočnost i sudjelovanje predstavnika nositelja zahvata, voditelja izrade studije, projektanta i predstavnika jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave na čijem području se provodi javna rasprava i javno izlaganje. O javnom izlaganju vodi se zapisnik. Zapisnik vodi službena osoba tijela koje koordinira i provodi javnu raspravu, odnosno koje provodi javno izlaganje po zamolbi nadležnog tijela. Zapisnik potpisuje službena osoba koja ga je vodila i odgovorna osoba tijela. Osim zapisnika, o javnom izlaganju može se osigurati i tonski zapis. Zapisnik o javnom izlaganju sadrži pitanja, prijedloge i mišljenja sudionika javne rasprave danih za vrijeme javnog izlaganja te odgovore na pitanja koje su dale osobe čija je nazočnost osigurana na javnom uvidu. Ako u roku određenom u odluci o objavi javne rasprave javnost, zainteresirana javnost, nadležna tijela i tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno tijela jedinice područne (regionalne) samouprave ne dostave svoje mišljenje, primjedbe i prijedloge u svezi s predmetom javne rasprave smatra se da nisu imali primjedbi.

O provedenoj javnoj raspravi nadležno tijelo priprema izvješće. Izvješće o javnoj raspravi sadrži osobito:

• podatke o predmetu javne rasprave, odnosno naznaku da je taj predmet sastavni dio toga izvješća,

• popis pozvanih sudionika u javnoj raspravi prema posebnoj obavijesti,

• popis sudionika u javnoj raspravi čiji su prijedlozi i primjedbe vezano za predmet javne rasprave prihvaćeni,

• naznaku primjedbi i prijedloga sudionika, koji nisu prihvaćeni ili su djelomično prihvaćeni te obrazloženja razloga njihova neprihvaćanja, odnosno djelomičnog prihvaćanja,

15


• popis sudionika u javnoj raspravi čija su mišljenja, prijedlozi i primjedbe dani izvan određenog roka.

Akti, preslike i drugi dokazi objave javne rasprave, pozivi i posebne obavijesti o javnoj raspravi, zapisnici o javnim izlaganjima, dokazi sudjelovanja u javnom izlaganju pozvanih sudionika u javnoj raspravi i knjiga primjedbi sastavni su dio izvješća o javnoj raspravi. Ako se predmet javne rasprave na temelju prihvaćenih mišljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi tako promijeni, da nova rješenja nisu u skladu s bitnim odrednicama predmeta javne rasprave na temelju kojih je nastao, provodi se ponovna javna rasprava.

Ako se ponovna javna rasprava odnosi na promjene predložene u prvoj javnoj raspravi, trajanje javnog uvida može biti kraće od propisanog roka iz Uredbe, ali ne manje od osam dana. Obavijest o ponovnoj javnoj raspravi objavljuje se na način određen odredbom članka 16. Uredbe. Novi prijedlozi i primjedbe na izmijenjeni dio predmeta javne rasprave mogu se podnositi samo u svezi s izmjenama povodom prihvaćenih primjedbi iznesenih u prvoj javnoj raspravi. Ponovna javna rasprava može se provoditi najviše dva puta, nakon čega se donosi odluka o novoj izradi predmeta javne rasprave.

2.2 MEĐUORGANIZACIJSKI ODNOSI

Organizacijska struktura je uređena Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu kojim su predviđene slijedeće

ustrojstvene jedinice:

• Uprava društva,

• Ured uprave,

• Samostalni odjel za unutarnju reviziju,

• Samostalni odjel za unutarnju kontrolu,

• Samostalni odjel za informatiku,

• Samostalni odjel za promet,

• Samostalni odjel za nabavu,

• Samostalni odjel za razvoj i kvalitetu,

• Odjel za sigurnost,

• Sektor za naplatu,

• Sektor za održavanje,

• Sektor za investicije i EU fondove,

• Sektor za ekonomske i financijske poslove,

• Sektor za pravne i zajedničke poslove.

16


b) Komunikacija i koordinacija

Sukladno proceduri za upravljanje dokumentiranim informacijama – zapisima zaprimljene Eksterne

dokumente (osim Ustava, međunarodnih ugovora, propisa EU, propisa Republike Hrvatske, uredbi i

odluka Vlade Republike Hrvatske, drugih pod zakonskih akata i odluka jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave koji se javno objavljuju) potrebno je urudžbirati, a nakon urudžbiranja

pregledati i uputiti na postupanje nadležnoj ustrojstvenoj jedinici. Pregled Eksternog dokumenta

provodi Uprava Društva i isti upućuje nadležnoj ustrojstvenoj jedinici.

Sva ulazna posta zaprima se u Grupi za pisarnicu i zajedničke poslove, u kojoj se otvara omotnica

pošiljke, osim procedurom posebno navedenih omotnica.

U Grupi za pisarnicu i zajedničke poslove na ulazni zapis stavlja se otisak prijamnog štambilja, te se

zapis raspoređuje.

Nakon otvaranja omotnice i urudžbiranja ulaznog zapisa isti se dostavlja unutarnjoj ustrojstvenoj

jedinici Društva u koju je raspoređen. Ustrojstvena jedinica je dužna organizirati evidenciju

zaprimljenih ulaznih zapisa u formi tablice s podacima o urudžbenom broju, nadnevku, predmetu

zapisa i nazivu primatelja, te pohranu kopije/scana zapisa. Čelnik ustrojstvene jedinice pregledava

ulazne zapise i određuje u kojoj će se ustrojstvenoj jedinici u sastavu ustrojstvene jedinice u koju je

zapis raspoređen provoditi daljnja obrada odnosno postupanje.

Interne zapise izrađuju sve ustrojstvene jedinice u Društvu. U ustrojstvenoj jedinici u kojoj je interni

zapis nastao vodi se evidencija u obliku tablice u koju se unose sljedeći podaci: interni urudžbeni broj,

datum nastanka, predmet zapisa i naslov kojem se zapis upućuje. Interne zapise izrađuju sve

ustrojstvene jedinice u Društvu.

c) Međuovisnosti

Tijekom izvršavanja gotovo svih radnih aktivnosti postoji međuovisnost između Sektora koje su

definirane procedurama, te navodimo primjer:

17


Pri Sektoru za investicije i EU fondove se u Investicijskoj jedinici za projektiranje, BCP - BAZA

CESTOVNIH PODATAKA i SGG - SUSTAV GOSPODARENJA GRAĐEVINAMA, te Odjelu za odmorišta i

prateće uslužne objekte, vrši izrada projektne dokumentacije, te sve radnje vezano za utjecaj

planiranog zahvata na okoliš, kao i izrada parcelacijskih elaborata. Parcelacijski elaborati se predaju na

nadležno postupanje Sektoru za pravne i zajedničke poslove koji obavlja sve potrebne radnje vezano

za otkup zemljišta. Investicijska jedinica za građenje kao sastavni dio Sektora za investicije i EU fondove

preuzima projektnu dokumentaciju, te vrši sve radnje na izgradnji zahvata, te po ishođenju Uporabne

dozvole predaje zahvat Sektoru za održavanje i Sektoru za naplatu.

Gore navedena međuovisnost definirana je Procedurom o upravljanju projektima.

d) Zajednička tijela i poslovi / zadaci

U slučaju zajedničkih poslova Uprava društva imenuje povjerenstva u koja se imenuje predstavnik

pojedinog sektora, ovisno o potrebnim radnjama koje se trebaju izvršiti.

Navodimo primjer povjerenstva:

Sukladno prijedlogu Sektora za investicije i EU fondove broj: 4211-400-100-161/18 od 11.06.2016.

godine, u cilju primopredaje čvora Lipovljani, Uprava imenuje Povjerenstvo Predavatelja i

Povjerenstvo Primatelja, kako slijedi:

Povjerenstvo Predavatelja:

1. ZM, glavni inženjer I (Investicijska jedinica za građenje)

2. ZF, glavni inženjer I (Investicijska jedinica za građenje)

3. DŠ, voditelj projektiranja (Investicijska jedinica za projektiranje BCP - Baza cestovnih

podataka i SGG - Sustav gospodarenja građevinama)

4. MB, glavni inženjer II (Samostalni odjel za promet)

Povjerenstvo Primatelja sukladno očitovanju direktora Sektora za održavanje i direktora Sektora za

naplatu cestarine:

1. HH, voditelj TJO Kutina

2. ZP, viši suradnik I (Odjel za podršku operativi redovnog održvanja)

3. IČ, glavni inženjer I (Odjel za elektroodržavanje)

4. PC, glavni inženjer I (Odjel za građevinske poslove)

5. KŠ, glavni inzenjer II (Odjel za strojarska postrojenja)

6. MB, voditelj TJNC Lipovljani - Slavonski Brod istok

7. ZŽ, pomoćnik voditelja TJNC

8. IB, voditelj grupe I u Grupi za upravljanje i nadzor sustava naplate cestarine u Odjelu za

održavanje i upravljanje sustavima.

2.2.1 POSTUPCI DONOŠENJA ODLUKA I PROCEDURE U ZAJEDNIČKIM POSLOVIMA / RADU KOJI SE

ODNOSE NA PITANJA ZAŠTITE OKOLIŠA izMEĐU HAC, HC i ARZ-a

Postoji suradnja između triju društava, no ona nije definirana procedurom, već se definira za svaki

pojedinačni slučaj. Navodimo dva primjera:

18


• Temeljem odluke Vlade RH o kategorizaciji cesta, postoje slučajevi da se autocesta

prekategorizira iz autoceste u brzu cestu i obrnuto, te se u tom slučaju nadležnost prebacuje

s Hrvatskih autocesta na Hrvatske ceste i obrnuto. U tom slučaju već izrađena projektna

dokumentacija se predaje društvu Hrvatske ceste ili se od njih preuzima.

Kao primjer se navodi slijedeći slučaj: temeljem Sporazuma HAC - HC broj: 4211-400-1505/18 od 04.05.2018.g. spojna cesta Nikolac - D8 i spojna cesta Ravča (A1) - Drvenik (D8) zahvat se vraća u nadležnost Hrvatskih cesta. Slijedom navedenog, Hrvatskim cestama se trajno predaju Idejni projekti sukladno Lokacijskoj dozvoli.

• Hrvatske autoceste su 4.9.2018. sklopile s tvrtkom ARZ Ugovor o pružanju usluge radi

održavanja i naplate cestarine, te njime regulirale međusobne odnose.

2.2.2 Pregled povezanih organizacija i korisnika cestovnog zemljišta koji su organizirani prema

vrsti usluge

(popis zemljopisno organiziranih koncesionara može se osigurati u ESCR aneksu).

Na autocestama čije je upravljanje u nadležnosti Hrvatskih autocesta izgrađeno je ukupno 85 lokacija odmorišta od čega na pojedinim autocestama:

AUTOCESTA BROJ LOKACIJA ODMORIŠTA

A1 Zagreb – Split – Dubrovnik 41

A3 Bregana – Zagreb – Lipovac 27

A4 Goričan – Zagreb 6

A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj 8

A10 Čvor Ploče - Granica BiH 1

A11 Zagreb - Sisak 2

UKUPNO 85

Na predmetnim lokacijama odmorišta je izgrađeno ukupno 78 pratećih uslužnih objekata (benzinske postaje, restorani, moteli i dr.) u kojima se pružaju usluge vozačima i putnicima i to na slijedećim autocestama:

AUTOCESTA

PRATEĆI USLUŽNI OBJEKTI

BENZINSKE

POSTAJE

RESTORANI I

CAFFEI

MOTELI S

RESTORANOM

VIŠENAMJENSKI

OBJEKTI I CAFFEI

UKUPNO NA

AUTOCESTI

A1 23 10 3 4 40

A3 18 6 4 2 30

A4 4 2 0 0 6

A5 2 0 0 0 2

A10 0 0 0 0 0

19


A11 0 0 0 0 0

UKUPNO 47 18 7 6 78

* - trenutno 5 višenamjenskih trgovačko – ugostiteljskih objekata nije u funkciji, 4 na autocesti A5 i 1 na autocesti A1 Popis korisnika pratećih uslužnih objekata s kojima su sklopljeni ugovori o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti ili Ugovori o korištenju višenamjenskih objekata na cestovnom zemljištu i obavljanju pratećih djelatnosti: 1. lna industrija nafte d.d.;

2. Crodux derivati dva d.o.o.;

3. Lukoil d.o.o.;

4. Petrol d.o.o.;

5. U.O. Macola;

6. B.I.G. d.o.o.;

7. HB d.o.o.;

8. Bioenergo d.o.o.;

9. Tifon d.o.o.;

10. Hotel Josipdol d.o.o.;

11. Krka Belvedere d.o.o.;

12. Millem inženjering d.o.o.;

13. Authentic j.d.o.o..

e) Vrsta ugovora / ugovora za određene vrste usluga i ekološki zahtjevi / klauzule / obveze sadržane

u tim ugovorima

S Korisnicima su sklapani Ugovori o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih

djelatnosti, Ugovori o korištenju višenamjenskih objekata na cestovnom zemljištu i obavljanju

pratećih djelatnosti. Korisnici se ugovornim odredbama obvezuju o svom trošku redovno i

investicijski održavati objekte i sve prostorije u objektima, opremu, instalacije te pripadajuće

površine koje su u funkciji objekata. Pod površinama i prostorijama podrazumijevaju se sve

prostorije u objektima, pripadajuće pješačke površine i terase, zelene površine oko objekta,

ograde, pomoćne površine, dječje igralište, pristupne pješačke površine i opskrbne ceste te sve

ostale površine na povjerenom cestovnom zemljištu.

Korisnici se obvezuju sukladno posebnim propisima provoditi periodična ispitivanja na svim izvedenim instalacijama i uređajima za potrebe PUO-a koja su obuhvaćena projektnom dokumentacijom po kojoj su se izvodili radovi te o izvršenom izvijestiti Hrvatske autoceste te im dostaviti odgovarajuće isprave. U slučaju nužnosti provođenja periodičnih ispitivanja odnosno atestiranja pojedine opreme i/ili instalacija, Korisnici se obvezuju iste provoditi te potvrde redovito dostavljati Hrvatskim autocestama.

20


Također, korisnici su dužani postupati s potrebnom pažnjom i poduzimati potrebne radnje u svrhu zaštite okoliša i sprečavanja njegovog zagađenja sukladno zahtjevima važećih propisa o zaštiti i unaprjeđenju zaštite svih sastavnica okoliša i gospodarenju otpadom. Korisnici su obvezni o svom trošku voditi brigu o odlaganju i zbrinjavanju svih vrsta otpada sukladno važećim propisima i zahtjevima istih o upravljanju otpadom i zaštiti okoliša te održavati sustav za pročišćavanje otpadnih, zauljenih, fekalnih voda i taložnicu.

Nadalje, korisnici se obvezuju u skladu s propisima ishoditi vodopravnu dozvolu te istu, zajedno s dokumentacijom za ispitivanje kakvoće vode na izlazu iz uređaja za pročišćavanje sanitarno - otpadnih voda i listovima o zbrinjavanju otpada nastalog čišćenjem uređaja iz prethodnog stavka redovito dostavljati Hrvatskim autocestama.

f) Vrsta izvještavanja o okolišu (ako postoje) korisnika cestovnog zemljišta cestovnom društvu za

upravljanje (Provedbena agencija

Korisnici cestovnog zemljišta nemaju obvezu Hrvatske autoceste d.o.o. izvještavati o okolišu.

2.3 STRATEŠKI DOKUMENTI U PODRUČJU SUSTAVA UPRAVLJANJA OKOLIŠNIM I SOCIJALNIM PITANJIMA

2.3.1 POPIS I KRATKI SADRŽAJ STRATEŠKIH DOKUMENATA DRUŠTVA U PODRUČJU OKOLIŠA

Na mrežnom odjeljku za raspodjelu svi radnici su u mogućnosti pročitati slijedeće dokumente:

Politika kvalitete, upravljanja okolišem te zdravljem i sigurnošću

Naše djelovanje temelji se na načelima društvene odgovornosti usmjeravajući naš razvoj sukladno interesima društvene zajednice, potrebama korisnika i zainteresiranih, a shodno pozitivnim zakonima Republike Hrvatske, te u skladu s normama ISO 9001, ISO 14001 i OHSAS 18001.

Kontinuirano poboljšanje poslovnih procesa, održivi razvoj, zaštita okoliša i neprestana briga o zaštiti zdravlja zaposlenika su stalna poslovna orijentacija Društva. U vođenju poslova Društva kontinuirano se potiče unapređenje zaštite okoliša, između ostalog i racionalnim gospodarenjem imovinom i otpadom te energetska učinkovitost. Kontinuirano se provodi informiranje i edukacija zaposlenika s ciljem unapređenja njihovog znanja o okolišu i poticanja veće odgovornosti u zaštiti okoliša. Svi zaposleni odgovorni su učiniti sve kako bi zaštitili sebe, ostale radnike, korisnike autocesta, imovinu Društva i autocestu kao javno dobro.

Poslovne aktivnosti Društva u okviru osnovnih poslovnih procesa, koji prema Zakonu o cestama uključuju građenje i održavanje autocesta, upravljanje prometom, naplatu cestarine i ostale poslove upravljanja autocestama, usmjerene su ispunjavanju svih zahtjeva, osobito zahtjeva sigurnosti, te osiguranju zadovoljstva naših korisnika i ostalih zainteresiranih strana.

Priručnik sustava upravljanja

Priručnikom je definiran sustav upravljanja u HAC d.o.o. prema zahtjevima i elementima normi (ISO 9001, ISO 14001, OHSAS 18001). Priručnik naglašava procesni pristup koji se koristio prilikom razvijanja i implementiranja sustava te je time temelj za daljnja poboljšanja sustava upravljanja, kako bi se povećalo zadovoljstvo korisnika i zainteresiranih strana kroz zadovoljenje zahtjeva navedenih normi. Prednost takvog pristupa je tekuća kontrola koju on omogućava putem definiranih procesa i njihovog međudjelovanja.

Pravilnik o postupanju s otpadom

Pravilnikom o postupanju s otpadom utvrđuje se ustroj i način postupanja sa svim vrstama otpada sukladno djelatnosti, procesu rada, uređajima i opremi, te sirovinama koje Društvo koristi. Osnovni ciljevi Društva u postupanju s otpadom su izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada, sprječavanje

21


nenadziranog postupanja s otpadom, iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe i njihovo obrađivanje prije odlaganja, te kontrolirano odlaganje otpada.

Strategija korporativnog upravljanja

Strategijom korporativnog upravljanja definiraju se odrednice poslovnih aktivnosti Hrvatskih autocesta d.o.o. prema kojima se utvrđuju ciljevi razdoblja u svrhu ispunjenja vizije poslovanja.

Strategijom se utvrđuju planovi za ispunjenje ciljeva određenog strateškog razdoblja, utvrđuju se potrebni resursi, definiraju nadzorni mehanizmi provedbe, utvrđuju metode analiziranja sa svrhom stalnog poboljšanja poslovnih procesa i interpretiranja zahtjeva korisnika usluge, dobavljača, vlasnika i društvene zajednice.

Strategija se temelji na uključivanju zaposlenika u poboljšanje procesnih koraka i potrebi zaposlenika za stalnim usavršavanjem sa svrhom stvaranja dodatne vrijednosti i transformacije zaposlenika u intelektualni kapital tvrtke. Strategija korporativnog upravljanja je zasebni dokument, dostupna je na web stranici HAC-a, a revidira ju SO za unutarnju reviziju.

Procedura utvrđivanje aspekata okoliša i određivanje značajnih utjecaja na okoliš

Procedura propisuje postupak utvrđivanja aspekata okoliša djelatnosti HAC d.o.o. kako bi se odredili oni aspekti koji imaju ili mogu imati značajne utjecaje na okoliš, te određuju odgovornosti za utvrđivanje, određivanje značajnosti i dokumentiranje aspekata okoliša. Procedura je aktivna od kad je uveden sustav upravljanja okolišem, prilikom čega su određeni aspekti okoliša koji se od tada prate i po potrebi revidiraju.

Lista aspekata okoliša

Na osnovi svih procesa/djelatnosti/usluga koje se provode u Hrvatskim autocestama d.o.o., a temeljem Procedure utvrđivanje aspekata okoliša i određivanje značajnih utjecaja na okoliš, sastavljaju se pojedinačne liste aspekata/značajnih aspekata okoliša za Sektore/Samostalne odjele/Investicijske jedinice/Tehničke jedinice održavanja/Tehničke jedinice naplate cestarine .

Procedura Nadzor upravljanja okolišem

Procedurom se određuju postupci za redovan nadzor upravljanja okolišem i mjerenje ključnih karakteristika vlastitih postupaka i radnji koji mogu imati značajan utjecaj na okoliš u skladu sa zahtjevima norme ISO 14001. Sukladno zahtjevima stranih kreditora, Rješenjima nadležnih ministarstava i različitim studijama propisan je period provođenja programa praćenja stanja okoliša općenito i u ovisnosti o pojedinačnim ugovorima.

Procedura Praćenje propisa i ostalih zahtjeva

Procedurom se utvrđuju postupci identificiranja, upoznavanja i praćenja propisa i ostalih zahtjeva iz područja poslovanja Društva, zaštite okoliša, zaštite zdravlja i sigurnosti, te utvrđuje postupak za usklađivanje planova, programa i aktivnosti Društva s izmjenama propisa i ostalih zahtjeva.

Lista važećih propisa i ostalih zahtjeva usklađenosti - Okoliš

Sukladno poslovnim aktivnostima Hrvatskih autocesta d.o.o., a na temelju Procedure praćenja propisa i ostalih zahtjeva izrađena je Lista važećih propisa i ostalih zahtjeva usklađenosti - Okoliš . Lista se ažurira po svakoj promjeni , a najmanje jednom mjesečno. Izrađuje ju, prati i revidira radnik Samostalnog odjela za razvoj i kvalitetu.

Evaluacija sa zakonskim zahtjevima

Promjene postojećih i razvoj novih aktivnosti ili usluga mogu uzrokovati promjene zahtjeva koje Hrvatske autoceste d.o.o. moraju ispuniti. Radnik zadužen za vođenje interne liste propisa i ostalih zahtjeva u određenoj ustrojstvenoj jedinici pregledava dostavljene podatke i utvrđuje njihove utjecaje na propise i ostale zahtjeve. Kada promjena u aktivnosti zahtjeva promjenu novih propisa ili zahtjeva modifikacije tekućih usklađenih programa, postupaka ili uputa, radnik revidira internu listu važećih propisa i ostalih zahtjeva te o tome informira nositelje poslovnih procesa i sve zainteresirane strane na

22


koje se promjene odnose, uključujući Samostalni odjel za razvoj i kvalitetu koji izrađuje, prati i revidira zbirnu Listu važećih propisa i ostalih zahtjeva koja se odnosi na poslovanje svih ustrojstvenih jedinica Hrvatskih autocesta d.o.o.

Procedura provođenja internih audita

Procedura određuje način planiranja, provedbe i dokumentiranja internih neovisnih audita. Interni auditi se provode s ciljem utvrđivanja ispunjavaju li se zahtjevi međunarodnih normi (ISO 9001, ISO 14001, OHSAS 18001) i zahtjevi vlastitog dokumentiranog sustava upravljanja

Procedura Nesukladan proizvod / usluga, nesukladnost

Svrha ove procedure je utvrđivanje pravila, načina, odgovornosti i ovlaštenja za upravljanje i rješavanje nesukladnih proizvoda / usluga, te nesukladnosti. HAC d.o.o. želi povećati zadovoljstvo korisnika i podići razinu kvalitete svojih usluga temeljem prepoznavanja nesukladnosti, utvrđivanja uzroka i poduzimanja radnji na otklanjanju nesukladnosti uzroka sa svrhom podizanja kvalitete proizvoda i usluga, te smanjenju vjerojatnosti ponovne pojave iste ili

slične.nesukladnosti .

Procedura Popravne / zaštitne radnje

Važno je uspostaviti, primijeniti i održavati postupak za uklanjanje uzroka ili mogućih uzroka nesukladnosti, određivanje odgovornih i ovlaštenih osoba za pokretanje, zahtijevanje i provođenje popravnih / zaštitnih radnji, te provjeru njihove djelotvornosti vezano za otklanjanje nesukladnog proizvoda / usluge i nesukladnosti sustava upravljanja sukladno zahtjevima međunarodnih normi ISO 9001, ISO 14001 i OHSAS 18001.

Procedura upravljanja dokumentiranim informacijama- dokumentima -aktima

Svrha ove Procedure je određivanje načina izrade, postupka donošenja, primjenu dokumenata (akata) u skladu sa zahtjevima normi ISO 9001, ISO 14001 i OHSAS 18001.

Procedura upravljanja dokumentiranim informacijama- zapisima

Procedurom se jednoznačno određuje postupak izrade, provjere, odobravanja, izdavanja, primjene i održavanja svih kontroliranih zapisa sustava upravljanja kvalitetom, okolišem te zdravljem i sigurnošću radnika u skladu sa zahtjevima normi ISO 9001, ISO 14001 i OHSAS 18001.

Preispitivanje sustava upravljanja

Uprava organizacije ispituje sustav upravljanja okolišem u planiranim vremenskim razmacima radi njegove trajne prikladnosti, primjerenosti i djelotvornosti, a sve kako bi se povećalo zadovoljstvo korisnika i zainteresiranih strana kroz zadovoljenje zahtjeva norme ISO 14001; Sustav upravljanja okolišem. Sustav upravljanja okolišem ispituje se internim auditima, a plan internih audita odobren je od Uprave Društva početkom godine. Tekuća kontrola vrši se putem definiranih procesa i njihovog međudjelovanja. Takav pristup naglašava: - razumijevanje i zadovoljavanje zahtjeva, - dobivanje rezultata uspješnosti i djelotvornosti sustava i - stalno poboljšanje procesa temeljeno na stalnom praćenju i analizi dobivenih rezulata Kroz integraciju zahtjeva normi Uprava Hrvatskih autocesta d.o.o. postavila je Politiku kvalitete, upravljanja okolišem te zdravljem i sigurnošću. Politika uključuje sve aktivnosti i obveze Hrvatskih autocesta d.o.o. prema stalnom poboljšanju učinkovitosti sustava upravljanja i sprečavanju onečišćenja, kao i obvezu kontinuiranog usklađivanja s propisima i drugim zahtjevima. Upoznavanje radnika s Politikom osigurano je kroz javnu objavu Politike na oglasnim pločama i mrežnom odjeljku za raspodjelu, te edukaciju radnika u ustrojstvenim jedinicama.

Izvješća o zaštiti okoliša i/ili održivosti (pregled sadržaja, glavni ciljevi i postignuća)

Sukladno obvezama prema stranim kreditorima HAC je provodio praćenje stanja okoliša te smo temeljem istog izrađivali Godišnja izvješća za dionice kako slijedi:

23


Sukladno ishođenim rješenjima o prihvatljivosti zahvata na okoliš i ekološku mrežu, također se provode monitorinzi. Provođenje monitoringa se Rješenjem najčešće propisuje za vrijeme nakon izgradnje zahvata, te ih u tom slučaju ugovaraju, prate provođenje predstavnici Sektora za održavanje. Kada su Rješenjem propisani monitornzi prije i tijekom izgradnje tada se ugovaraju i prate u Sektoru za investicije i EU fondove. Takova vrsta monitoringa se najčešće odnosi na praćenje stanja voda. Rrezultati monitoringa se dostavljaju Hrvatskim vodama, odnosno tijelu definiranom posebnim uvjetima ili Rješenjem, te je dostava istih uvjet za ishođenje Uporabne dozvole zahvata. Ima slučajeva da se ugovor o monitoringu sklapa s upraviteljem vodocrpilišta, te tada nema potrebe za dostavom rezultata. Npr. Ugovorom o građenju 45212-400-1572/07, sklopljenom s Vodovodom Osijek, izvršena je ugradnja piezometara uz autocestu u zoni vodocrpilišta Vinogradi (čvor Osijek), te se istim ugovorom provodi monitoring utjecaja koridora Vc na podzemne i površinske vode vodocrpilišta Vinogradi. Rok monitoringa je 20 godina. Temeljem provedenih mjesečnih odnosno kvartalnih mjerenja i uzorkovanja vode Vodovod d.o.o. dostavlja Investitoru polugodišnja tehnička izvješća o izvršenim radovima, opažanjima i analizama. Osim polugodišnjih izvješća, u svibnju 2017.god. je dostavljeno Izvješće za prvo desetgodišnje razdoblje.

Izvještajima su obuhvaćene slijedeće tematske skupine:

- Monitoring voda; uzimanje i analiza otpadnih voda iz separatora na dionicama autocesta te uzimanje i analiza uzoraka sanitarnih otpadnih voda iz biodiskova i otpadnih voda iz separatora u COKP;

- Monitoring buke; - Monitoring propusnosti autoceste za životinje; - Postupanje s otpadom nastalim u procesu rada; - Ekološki nedostaci utvrđeni od strane tijela nadležnih za zaštitu okoliša.

Planovi razvoja i drugi planovi u dijelu koji se odnosi na zaštitu okoliša i zaštitu prirode i / ili

poboljšanje okoliša i prirode

Strateška karta buke, Konfliktna karta buke i Akcijski plan upravljanja bukom

24


Sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (Narodne novine 30/09, 55/13, 153/13, 41/16), i

Smjernicama 2002/49/EZ o ocjenjivanju i upravljanju buke okoliša, vlasnici, upravitelji i/ili koncesionari

glavnih cesta dužni su izraditi strateške karte buke, konfliktne karte buke i akcijske planove u rokovima

propisanim navedenim Zakonom u pravilnim petogodišnjim ciklusima.

Strateška karta buke je temeljna karta buke namijenjena cjelovitom ocjenjivanju izloženosti

stanovništva buci od različitih izvora buke. Cilj je postaviti sustav upravljanja bukom okoliša radi

smanjivanja štetnog utjecaja previsokih razina buke okoliša na ljude.

Akcijski planovi kao instrument sustava upravljanja bukom okoliša osiguravaju vjerodostojnu stručnu

podlogu za smanjivanje štetnih učinaka buke na ljude u područjima koja su pri izradi strateških karata

buke predstavljena kao problematična. Cilj Akcijskog plana zaštite od buke je, temeljem strateške karte

buke, planirati načine kojima će se smanjiti izloženost stanovništva uz autocestu prekomjernoj buci,

definirati dinamiku provođenja mjera zaštite od buke, te procjenu učinka planiranih mjera.

Pri Hrvatskim autocestama je u travnju 2014. godine izrađena Strateška karta buke za ocjensku 2011.

godinu za sve dionice autocesta pod svojom nadležnošću za koje postoji propisana obaveza izrade

strateških karata buke i akcijskih planova upravljanja bukom u sklopu koje je izrađena i konfliktna karta

buke, te je na temelju iste, tijekom 2015/2016.g, izrađen Akcijski plan upravljanja bukom. Navedena

dokumentacija za drugi krug izvještavanja je dostavljena nadležnim institucijama, te proslijeđena

Europskoj komisiji.

Također je izrađena Strateške karte buke za treći krug izvještavanja za ocjensku 2016. godinu za sve

dionice autocesta pod svojom nadležnošću za koje postoji propisana obaveza izrade strateških karata,

te proslijeđena nadležnim institucijama / Europskoj komisiji.

U tijeku je izrada Akcijskog plana upravljanja bukom za autoceste u nadležnosti Hrvatskih autocesta za

treći krug izvještavanja za ocjensku godinu 2016 s rokom dovršetka krajem prosinca 2018. godine.

Plan gospodarenja otpadom


Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17 čl. 48) proizvođač otpada koji stvara 500 ili više kilograma opasnog otpada godišnje na određenoj lokaciji dužan je izraditi plan gospodarenja otpadom za određenu lokaciju, osim kada je certificiran po ISO 14001 ili EMAS ili ukoliko posjeduje važeću dozvolu za gospodarenje otpadom iz čl. 86 Zakona.

Slijedom navedenog, Hrvatske autoceste nemaju izrađen Plan gospodarenje otpadom nego su uvele sustav upravljanja okolišem prema ISO 14001 i time se obvezale primjenjivati i neprekidno poboljšavati sustav upravljanja okolišem sukladno zahtjevima navedene norme.

Strategije i planovi energetske učinkovitosti

Projekt za realizaciju energetske učinkovitosti i racionalizacije rasvjete te zamjenu zaštitne ograde

za autocestama pod upravljanjem HAC d.d.o.

U tijeku je realizacija projekta za realizaciju energetske učinkovitosti i racionalizacije rasvjete te

zamjenu zaštitne ograde za autocestama pod upravljanjem HAC d.d.o.

Ovaj projekt uklapa se u strategiju RH glede energetske učinkovitosti definirane Zakonom o

energetskoj učinkovitosti s povezanim Zakonima i Pravilnicima, koji imaju direktnu poveznicu na

direktive Europske unije definirane u kriterijima Zelene javne nabave u segmentu javna rasvjeta za

primjenu u zemljama članicama EU.

25


Ovaj razvojni projekt provodi se sukladno direktivama, uredbama i smjernicama Europske unije za

Zelenu javnu nabavu za niskougljično gospodarstvo Europske unije. Javna nabava energetski učinkovite

javne i cestovne rasvjeta propisuje primjenu EU GPP kriterija za projektiranje koji pretpostavljaju

primjenu kvantificiranih kriterija za ocjenu kvalitete projekta i ulaganja. Pri tome je naglasak na

energetsku učinkovitost sustava cestovne rasvjete primjenom efikasnih izvora svjetlosti čime se

značajno reducira potrošnja energije za napajanje cestovne rasvjete i indirektno značajno smanjuje

emisija ekvivalentnog CO2, na ograničenje ekološkog onečišćenja okoliša emisijom svjetlosti u okolinu

i fotobiološkog rizika, utjecaja plavog i ultraljubičastog svjetla na zdravlje, na zaštitu okoliša od štetnih

radnih tvari izvora svjetlosti primjenom RoHS 2 Directive 2015/863/EU, kao i na za zbrinjavanje

otpadnog materijala sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom

opremom u RH, NN 42/2014, temeljen na WEEE EU Direktivi.

Time su najnovije aktualne revizije kriterija projektiranja cestovne rasvjete EU GPP za 2018-2019, s

tendencijom skore primjene proširenih kriterija EU GPP 2020 već zahtijevani od projektanata i

implementirani kod izrade pripadne projektne dokumentacije.

Implementacija infrastrukture za alternativna goriva na odmorištima autocesta pod upravom

Hrvatskih autocesta d.o.o.

Hrvatske autoceste su kao upravitelj javne ceste obvezne provesti implementaciju infrastrukture za

alternativna goriva na odmorištima, sukladno Zakonu o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva

(NN br. 120/16) i Nacionalnom okviru politike za uspostavu infrastrukture i razvoja tržišta alternativnih

goriva u prometu (NN br. 34/2017); nadalje u tekstu NOP.

Ova obveza proizlazi i iz Zakonom o cestama (NN br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), utvrđene

nadležnosti Hrvatskih autocesta da u sklopu poslova upravljanja javnim cestama odlučuju o korištenju

cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti u svrhu pružanja usluga (opskrba gorivom,

ugostiteljske, trgovačke i druge usluge) korisnicima autoceste - vozačima i putnicima.

U tijeku je usuglašavanje otvorene problematike i prijedloga sa Ministarstvom mora, prometa i

infrastrukture, a pokrenute su i aktivnosti na uvođenju sadržaja elektropunionica na odmorištu u

sklopu mreže autocesta u nadležnosti Hrvatskih autocesta.

Popis i kratki sažetak socijalnih politika

Procedura komunikacije s korisnicima

Procedurom se utvrđuju pravila , način, odgovornosti i ovlaštenja za upravljanje prigovorima

kupaca, korisnika odnosno zainteresiranih strana. Procedura proizlazi iz načela izraženog u Politici

kvalitete, upravljanja okolišem, te zdravljem i sigurnošću čime HAC d.o.o želi povećati

zadovoljstvo korisnika i podići razinu kvalitete svojih usluga

Procedura rješavanja imovinsko-pravnih odnosa

Ova procedura određuje način rada i postupanja Odjela za imovinsko-pravne poslove u postupku

izvlaštenja zemljišta. Procedura je nastala kao rezultat višegodišnjeg iskustva radnika i nastojanja

da se otklone zastoji i nedostaci u procesu izgradnje prometne infrastrukture.

26


2.4 SUSTAVI UPRAVLJANJA OKOLIŠEM (EMS) I KORPORATIVNE POLITIKE DRUŠTAVA (ISO ILI DRUGI EMS-OVI, NORME, STANDARDI VOLONTERA ITD.)

2.4.1 PREGLED POSTOJEĆIH (CERTIFICIRANIH I NECERTIFICIRANIH PRIMIJENJENIH EMS-OVA) I

PROCJENA NJIHOVE FUNKCIONALNOSTI.

Tvrtka HAC d.o.o je prvi puta certificirana 2007. godine i to prema normi ISO 9001 (Sustav upravljanja kvalitetom), ISO 14001 (Sustav upravljanja okolišem), te OHSAS 18001 (Sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnošću). Tvrtka od 2007. godine do danas zadržava kontinuitet certifikata po sve tri norme sustav upravljanja i svake godine u tvrtki se provodi vanjski audit koji provodi vanjska certifikacijska kuća. U periodu od 2006 g. do danas sukcesivno se provodila edukacija radnika višeg, srednjeg i operativnog rukovodstva kao i edukacija Uprave i šefova ustrojstvenih jedinica prema međunarodnim normama ISO 9001, ISO 14001, ISO 27001 i OHSAS 18001. Trenutno Hrvatske autoceste d.o.o. imaju 84 radnika koji su educirani prema gore navedenim normama. Dana 25. svibnja 2018. godine održana je jednodnevna in-house edukacija "Tranzicija prema ISO 45001". Trening je provela certifikacijska kuća Det Norske Veritas d.o.o., a na edukaciji je sudjelovalo 14 radnika. Dana 29. kolovoza 2018. godine održana je in-house edukacija upoznavanje sa normom ISO 39001:2012 (Sustav upravljanja sigurnosti cestovnog prometa). Trening je provela certifikacijska kuća Det Norske Veritas d.o.o., a na edukaciji je sudjelovalo 16 radnika.

2.4.2 EKOLOŠKE SMJERNICE I DODIJELJENI CERTIFIKATI OPERATERA

Certifikat za ISO 14001 prvi put je dodijeljen 2007. godine, a dodijelila ga je certifikacijska kuća Det Norske Veritas d.o.o.

Geografska pokrivenost

Sukladno godišnjem planu Društvo HAC provodi interne audite u svim organizacijskim jedinicama u planiranim vremenskim razdobljima kako bi se osigurala informacije da li je sustav upravljanja okolišem sukladan s vlastitim zahtjevima Društva i zahtjevima norme, te da li se djelotvorno provodi i održava.

Datumi valjanosti

Datum valjanosti certifikata ISO 14001 je od 13.07.2018.g. do 26.08.2019.g., ISO 9001 od 11.07.2018.g. do 25.08.2019.g. i OHSAS 18001 je od 11.07.2018.g. do 11.03.2019.g.

Broj uključenih djelatnika

Prema normi ISO 14001 kroz povijest educirano je ukupno 22 radnika, a postoji tim od 5 radnika unutar SO za razvoj i kvalitetu koji se aktivno bavi sustavima upravljanja.

Dugoročni i kratkoročni ciljevi sukladno politici kvalitete, upravljanja okolišem, te zdravljem i sigurnošću

Zaštita voda Zaštita zraka Zaštita tla Zaštita od buke Zaštita ozonskog omotača Zaštita i očuvanje biljnih i životinjskih vrsta te njihovog staništa Gospodarenje otpadom Praćenje, primjena i usklađenost s primjenjivim zahtjevima nacionalnih i EU propisa Razvoj, praćenje te primjeni internih akata Društva čime se osigurava pravilno upravljanje okolišem Uvažavanju društvenih zahtjeva i zahtjeva zaštite okoliša Pritužbe zainteresiranih strana u svezi okoliša sustavno zapisivati

27


Nastaviti i implementirati projekt za zamjenu postojećeg osvjetljenja na autocestama LED rasvjetom Mogućnost za poboljšanje postavljanja indikatora učinkovitosti (KPI) u odjelima i sektorima organizacije Implementacija infrastrukture za alternativna goriva na odmorištima autocesta pod Upravom HAC-a

Kratki opis revizijskih shema (učestalost itd.)

Interni auditi provode se sukladno godišnjem planu internih audita, a presjek svih zapažanja, nesukladnosti kao i preporuka od 2007 do 2018 g. nalaze se u tablicama u prilogu.

Datumi posljednjih vanjskih revizija s identificiranim područjima za poboljšanje U periodu od 23.04.2018. do 04.05.2018. godine proveden je II. Nadzorni audit na lokacijama glavnih procesa podrške u Hrvatskim autocestama d.o.o., a koji je provela certifikacijska kuća Det Norske Veritas d.o.o. Tijekom II. Nadzornog audita potvrđeno je usklađenje poslovanja Hrvatskih autocesta d.o.o. s novim revizijama normi ISO 9001:2015 i ISO 14001:2015. OHSAS 18001 nije ISO standard i u 2019 g.će se uskladiti sa ISO 45001.

Postignuti ciljevi / poboljšanja

Upravljanje okolišem je osiguralo: smanjenje nepovoljnih utjecaja na okoliš, brzi odaziv u slučaju nezgoda ili izvanrednih situacija, smanjenje troškova (energije, materijala...), lakši pristup financijskim bespovratnim i kreditnim sredstvima (EU fondovi, Svjetska banka, EBRD, HBOR...),Usklađivanje poslovanja sa zakonskim zahtjevima, pozitivnu predodžbu tvrtke u javnosti i dr.

a) Opis stručnih usavršavanja iz zaštite okoliša i utrošenih sredstava za redovite i pojedinačne

aktivnosti u definiranom proteklom vremenskom razdoblju (2000-2017).

Trenutno Hrvatske autoceste d.o.o. imaju 84 radnika koji su educirani prema međunarodnim

normama ISO 9001, ISO 14001, ISO 27001 i OHSAS 18001.

Stručnih usavršavanja iz područja zaštite okoliša u razdoblju od 2001. do 2018. g prošlo je ukupno

cca 85 radnika.

2.5 LJUDSKI RESURSI/DJELATNICI ZADUŽENI ZA PITANJA ZAŠTITE OKOLIŠA

2.5.1 POZICIJE I OPIS RADNIH POZICIJA VEZANIH UZ ZAŠTITU OKOLIŠA / PRIRODE UNUTAR

ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

U Hrvatskim autocestama d.o.o. broj radnika koji su direktno zaposleni na poslovima zaštite

okoliša jest 11, to su radnici iz:

1. Odjela za građevinske projekte, visokogradnju, zaštitu okoliša i SGG - SUSTAV GOSPODARENJA

GRAĐEVINAMA (koji ima ukupno 10 radnika), Inesticijska jedinica za građevinske projekte,

visokogradnju , zaštitu okoliša i SGG - SUSTAV GOSPODARENJA GRAĐEVINAMA (ukupno 25

radnika), Sektor za investicije i EU fondove (ukupno 75 radnika) – 1 radnik/žena/Viši suradnik I /

VSS, te obavlja i druge poslove osim poslova koji se odnose na zaštitu okoliša. Ovo je stanje na

dan 01.09.2018., i tako je od 1.12.2017. otkad se HAC spojio s HAC-ONC-om.

Opis iz povijesti: Sukladno unutarnjem ustrojstvu Hrvatskih autocesta iz ožujka 2013. godine, u

Odjelu za visokogradnju, zaštitu okoliša i upravni postupak na poslovima zaštite okoliša uz druge

poslove radila su 2 radnika: žena/šef Odjela/VSS i žena/viši suradnik I/VSS.

2. Grupa za praćenje radova redovnog održavanja, Grupa za poslovanje i administrativne

poslove, Grupa za izradu tehničke dokumentacije, Odjel za podršku operativi redovnog održavanja

- Sektor za održavanje – 10 radnika, od toga 3 muško/ viši suradnik I /VII-2/VSS, 1 Žensko/ viši

28


suradnik I/ VII-1/VSS, 1 Žensko/ viši suradnik II/ VII-1/VSS 1 Muško/ viši samostalni

referent/V/VKV, 1 Žensko/ suradnik/ VI/VŠS, 1 Žensko/ suradnik/ VII-1/VSS, 1 Muško/ voditelj

grupe I /VI-1/VŠS, 1 Muško/ viši suradnik I/ VI /VŠS.

Opis iz povijesti: U Sektoru za održavanje bila je Grupa za krajobraz i zaštitu okoliša u kojoj je na

poslovima zaštite okoliša radilo 9 radnika, od toga 1 radnik na radnom mjestu Voditelj grupe koji

ima magisterij, 5 radnika na radnom mjestu Viši suradnik I sa VSS, 1 radnik na radnom mjestu Viši

suradnik II sa VSS, 1 radnik na radnom mjestu Viši suradnik I sa VŠS i 1 radnik na radnom mjestu

Suradnik sa SSS.

• Pod točkom 1 posao obavlja osoba na mjestu viši suradnik I sa slijedećim opisom poslova:

- priprema projektnih zadataka za projektnu dokumentaciju zaštite okoliša i zaštite od buke,

- sudjelovanje u pripremi i provedbi postupka nabave i ugovaranja,

- kontrola i praćenje realizacije ugovora,

- ovjera situacija ugovorenih usluga/radova,

- izrada, praćenje i analiza planova te izrada izvješća o stanju ugovorenih i planiranih usluga i

problematici projektne pripreme,

- pregled projektne dokumentacije sa stručnog aspekta i usklađenost sa propisima, organizacija

izrade stručnih recenzija, provedba kontrola projekata (revizija),

- koordinacija sa drugim ustrojstvenim jedinicama Društva u svim fazama provedbe Projekta,

- pregled te praćenje važeće prostorno - planske dokumentacije te sudjelovanje pri izradi iste,

- organizacija, praćenje i sudjelovanje u postupku procjene utjecaja na okoliš, te u postupku

ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu- praćenje zakonskih obveza vezanih uz zaštitu

okoliša tijekom priprema zahvata (izrada projektne dokumentacije),

- sudjelovanje u pripremi odgovora na upite fizičkih i pravnih osoba,

- ugovaranje studija o zaštiti okoliša i ostale dokumentacije iz područja zaštite okoliša, strateske

karte buke, akcijskih planova zastite od buke i monitoringa koji se provodi sukladno zahtjevima

kreditora,

- detektiranje negativnih utjecaja zakona i propisa na realizaciju projekata u Društvu,

- suradnja sa nadležnim ministarstvima radi usklađivanja sa zahtjevima i propisima EU te

sudjelovanje u pripremi strateških razvojnih dokumenata (sektorskih i nacionalnih).

Kao viši suradnik I, osoba obavlja vrlo složene poslove za čije obavljanje je neophodno korištenje

visoko stručnih znanja i koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost u ostvarivanju radnih zadata i

poslovnih ciljeva; poslovi koji zahtijevaju vođenje određenog radnog zadatka i stručnu kontrolu

izvršenja istog; vođenje radnih zadataka sukladno stručnim i propisanim pravilima rada. Ovisno o

stručnim znanjima može zastupati Društvo u okviru dobivenih punomoći i naloga; davati upute za

rad suradnicima na radnim zadacima koje vodi; predlagati nadređenom radniku mjere za

unapređenje rada radi ostvarivanja boljih rezultata, ako radi na planovima i programima zaštite

može predlagati mjere i postupke za njegovo donošenje i te obavlja stručni nadzor u provođenu

istih. Odgovorna je za stručno i pravovremeno obavljanje poslova, za stručnu kontrolu radnih

zadatka koje obavlja ili kojima rukovodi; za stručno zastupanje Društva, u okviru dobivenih

ovlaštenja, za primjenu svih zakonskih, stručnih i drugih propisa u izvršavanju poslova, za istinito i

29


pravovremeno informiranje nadređenih radnika o izvršenju poslova, za stručno provođenje i

postupanje po operativnim planovima intervencije u zaštiti okoliša ako je zadužen za provođenje i

nadzor istog te poštivanje svih propis iz te oblasti.

• Pod točkom 2 posao obavljaju slijedeće osobe pri Sektoru za održavanje

U povijesti je predmetna pitanja zaštite okoliša pri Sektoru za održavanje obavljao Odjel za krajobraz i ekologiju, a kasnije Grupa za krajobraz i zaštitu okoliša u sličnom obliku.

Trenutno se segmentima područja zaštite okoliša bavi Odjel za podršku operativi redovnog održavanja - Grupa za praćenje radova redovnog održavanja, Grupa za poslovanje i administrativne poslove, Grupa za izradu tehničke dokumentacije i to djelatnici kako slijedi:

1. Muško/ viši suradnik I /VII-2/VSS-šumarski,

- Usluga monitoringa-monitoring propusnosti autoceste za životinje

- Usluga intervencije u slučaju iznenadnih zagađenja

- Praćenje ishođenja vodopravnih dozvola

2. Muško/ viši suradnik I /VII-2/VSS-geologija

- Skupljanje, obrada, oporaba i/ili zbrinjavanje opasnog otpada

- Usluga čišćenja separatora na dionicama autoceste

3. Žensko/ viši suradnik I/ VII-1/VSS-poljoprivredni


- Sudjelovanje u izradi i revidiranju internih akata Društva vezano na zaštitu okoliša,

- Praćenje prema normi 14001 (Sustav upravljanja okolišem)

4. Žensko/ viši suradnik II/ VII-1/VSS-poljoprivredni

- Usluga monitoringa-monitoring voda

- Usluga preuzimanja, prijevoza i toplinske prerade nusproizvoda životinjskog podrijetla

5. Muško/ viši samostalni referent/V/VKV-strojarski, vozač

- Skupljanje, obrada, oporaba i/ili zbrinjavanje neopasnog otpada nastalog u COKP, NP i PUO

- Ispitivanje vodonepropusnosti sabirnih jama

- otkup metalnog otpada

- sakupljanje i odvoz otpadnih guma

- sakupljanje i zbrinjavanje električnog i elektroničkog otpada i otpada koji sadrži živu

- sakupljanje i zbrinjavanje otpadne ldpe, strech folija

6. Žensko/ suradnik/ VI/VŠS-prometni

- Sudjelovanje u izradi i revidiranju internih akata Društva vezano na zaštitu okoliša,


30


7. Žensko/ suradnik/ VII-1/VSS-poljoprivredni

- Nabava materijala za održavanje zelenih površina

8. Muško/ viši suradnik I/ VII-1/VSS-šumarski

- Usluga krčenja cestovnih površina uz zaštitnu žičanu ogradu

- Usluga košnje cestovnog zemljišta autoceste

9. Muško/ voditelj grupe I /VI-1/VŠS-informatički

- Usluga otkupa otpadnih akumulatora i baterija

10. Muško/ viši suradnik I/ VI /VŠS - prometni

- Otkup otpadnog papira i kartona

Napominjemo da se uz navedene administrativne djelatnike iz uprave Sektora za održavanje, područjem zaštite okoliša bave i djelatnici svih Tehničkih jedinica održavanja.

Uz gore navedene poslove i zaduženja također se obavljaju i zajednički administrativni poslovi, a to su:

- provedba plana i programa redovnog održavanja i zaštite autoceste,

- praćenje i primjenjivanje odgovarajućih hrvatskih propisa i regulativa, propisa Europske zajednice vezano za redovno održavanje, te priprema njihove primjene u radu Društva,

- vođenje Registra onečišćavanja okoliša (R.O.O.), te kontrola i koordinacija s TJO u cilju dostave podataka o ispuštanju, prijenosu i odlaganju onečišćujućih tvari u okoliš nadležnim državnim tijelima,

- sudjelovanje u pripremama i tijekom samih inspekcijskih nadzora iz domene zaštite okoliša, zaštite voda i zaštite prirode,

- planiranje, održavanje i kontrola radova krajobraznog uređenja (izrada operativnog plana krajobraznog uređenja, održavanje biljnog materijala i zelenih površina na dionicama AC, održavanje urbane opreme i dječjih igrališta na PUO-a, kontrola obavljenih radova), s time da je dio koji se odnosi na "održavanje urbane opreme i dječjih igrališta na PUO-a, kontrola obavljenih radova" - prebačen u Sektor za investicije i EU fondove dopisom o prijenosu ugovora: 4211-501-(400)-interno-ORO-773/18/ŽP te je potrebno predložiti izmjenu Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu.

- provođenje koordinacije s TJO prema normi 14001 (Sustav upravljanja okolišem).

2.5.2 PREGLED LJUDSKIH RESURSA ZAPOSLENIKA I NJIHOVIH GLAVNIH KARAKTERISTIKA (BROJ

ZAPOSLENIH U ZAŠTITI OKOLIŠA, DISTRIBUCIJA KROZ ODJELE, RAZINA OBRAZOVANJA I

POZADINE, RODNA RASPODJELA ITD.)

Radna mjesta koja uz primarne odgovornosti imaju i posebne odgovornosti vezane za utjecaj na

okoliš, zdravlje su, prema trenutno važećem Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu HAC -a, su

direktor sektora - 5 radnika, šef samostalnog odjela – 6 radnika, voditelj TJ - 26 radnika, svi

radnici zaposleni na radnim mjestima u Vatrogasnoj postrojbi HAC – 199 radnika te ostali radnici

na radnim mjestima koja imaju posebne odgovornosti vezane za okoliš ako su utvrđene

operativnim planom intervencija u zaštiti okoliša kao što su voditelj elektroodržavanja, voditelj

pravca, glavni inženjer I i II, etc.

31


2.6 LJUDSKI RESURSI/DJELATNICI ZADUŽENI ZA SOCIJALNA PITANJA (STJECANJE ZEMLJIŠTA I NEDOBROVOLJNO PRESELJENJE)

2.6.1 POZICIJE I OPIS RADNIH POZICIJA VEZANIH UZ SOCIJALNA PITANJA (STJECANJE ZEMLJIŠTA I

NEDOBROVOLJNO PRESELJENJE) UNUTAR ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

U Hrvatskim autocestama d.o.o., sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu, u Sektoru za

pravne i zajedničke opće poslove ustrojen je Odjel za imovinsko pravne poslove koji broji 13

radnika koji obavljaju poslove vezane za provođenje postupaka izvlaštenja i otkup zemljišta.

2.6.2 DJELOKRUG RADA I ODGOVORNOSTI ZA IDENTIFICIRANE POLOŽAJE

U Sektoru za pravne i zajedničke poslove ustrojen je Odjel za imovinsko pravne poslove u kojem

je predviđeno 16 radnih mjesta, a popunjeno je 13. Radna mjesta u Odjelu za imovinsko pravne

poslove su:

- šef odjela I, - viši pravni suradnik, - voditelj izvlaštenja za imovinsko pravne poslove, - viši suradnik I za geodetske poslove, - viši suradnik I za geodeziju, - suradnik, - viši samostalni referent za evidenciju i provedbu, - viši samostalni referent. Svim prethodno navedenim radnicima neposredno nadređena osoba je direktor Sektora za pravne i zajedničke poslove. Odjel za imovinsko-pravne poslove obavlja poslove određene Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i drugim aktima Društva prikazane kako slijedi: - pokretanje i provođenje postupaka pripreme građenja u skladu s planovima i programima građenja, pokretanjem i provođenjem postupaka rješavanja imovinskopravnih odnosa, - izrada ugovora, nagodbi i sporazuma radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, - izrada raznih pismena u svrhu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, - izrada naloga za plaćanje po rješenjima i presudama, - podnošenje zahtjeva za rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama u vlasništvu

Republike Hrvatske, a koje su pod upravljanjem Hrvatskih suma, Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta i dr., kao i pod upravljanjem jedinica lokalne samouprave,

- pokretanje i zastupanje Društva u upravnim postupcima potpunog i nepotpunog izvlaštenja, - prikupljanje dokumentacije i podataka važnih za vođenje postupaka potpunog i nepotpunog

izvlaštenja od nadležnih sektora Društva i drugih pravnih osoba, - pripremanje i provođenje ugovorne i druge potrebne dokumentacije za obavljanje

imovinskopravnih poslova,

32


- zastupanje Društva pred tijelima državne uprave u svezi provođenja postupaka rješavanja imovinskopravnih odnosa,

- zastupanje Društva pred drugostupanjskim tijelima uprave i upravnim sudovima u upravnim postupcima i upravnim sporovima proizašlim iz postupaka izvlaštenja, zastupanje u žalbenim postupcima i postupcima po izvanrednim pravnim lijekovima,

- izdavanje uvjerenja o statusu nekretnina, uključujući sve potrebne geodetske radove na identifikaciji istih, koja se izdaju po zahtjevu državnih tijela te fizičkih i pravnih osoba, a za potrebe rješavanja imovinskopravnih poslova,

- sudjelovanje u pripremi i provedbi postupka nabave i ugovaranja uključujući kontrolu i praćenje realizacije ugovora te ovjera situacija ugovorenih usluga (trenutno se ne nabavlja ali ranije je bilo potrebe za nabavkom geodetskih i pravnih usluga),

- pregled i obrada dostavljenih parcelacijskih i geodetskih elaborata od strane Sektora za projektiranje,

- pokretanje postupaka za ispravak dostavljenih parcelacijskih i geodetskih elaborata od strane Sektora za projektiranje,

- unos parcelacijskih i geodetskih elaborata te sklopljenih nagodbi i ishođenih rješenja o izvlaštenju u bazu cestovnih podataka,

- evidencija o otkupu i troškovima otkupa nekretnina kao i davanje raznovrsnih izvještaja o stanju otkupa po pojedinim dionicama,

- provedba parcelacijskih elaborata u zemljišnoj knjizi i katastru nekretnina, - prikupljanje, ovjeravanje, ispravljanje i dostavljanje sve dokumentacije nadležnim Državnim

odvjetništvima za potrebe zemljišnoknjižne i katastarske provedbe potpuno izvlaštenih nekretnina tj. upisa prava vlasništva,

- prikupljanje, ovjeravanje, ispravljanje i dostavljanje sve dokumentacije nadležnim zemljišnoknjižnim odjelima Općinskih sudova, za potrebe zemljišnoknjižne provedbe nepotpuno izvlaštenih nekretnina tj. upisa prava služnosti,

- obilježavanje na terenu granice cestovnog zemljišta na našem upravljanju, - sudjelovanje u postupcima nove izmjere sto uključuje identifikaciju nekretnina, obilježavanje

granica nekretnina na upravljanju Društva kao i nekretnina koje su otkupljene kao preostali dijelovi, podnošenje i rješavanje prigovora te samo izlaganje podataka,

- upisivanje izgrađenih objekata (autoceste) u zemljišnu knjigu i katastar zemljišta po ishođenju pravomoćne uporabne dozvole,

- davanje podataka, geodetskih podloga te druge dokumentacije Odjelu za pravne poslove za potrebe rješavanja sudskih sporova,

- provođenje očevida na licu mjesta za potrebe identifikacije otkupljenih nekretnina u postupku rješavanja prigovora nezadovoljnih stranaka kao i u postupku izmjene parcelacijskih i geodetskih elaborata,

- izrada parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata katastra zemljišta,* - izrada parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata katastra nekretnina,* - izrada parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata za potrebe pojedinačnog prevođenja

katastarskih cestica katastra zemljišta u katastarske cestice katastra nekretnina,* - izrada elaborata katastra vodova i stručne geodetske poslove za potrebe pružanja geodetskih

usluga,* - tehničko vođenje katastra vodova, - izrada posebnih geodetskih podloga za potrebe izrade dokumenata i akata prostornog

uređenja,* - izrada posebnih geodetskih podloga za potrebe projektiranja,* - izrada geodetskih projekata,* - iskolčenje građevina i izradu elaborata iskolčenja građevine,* - izrada geodetskog situacijskog nacrta izgrađene građevine,* - rješavanje po zahtjevima za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti na

upravljanju Hrvatskih autocesta zaključno sa sklapanjem ugovora odnosno ocjenom o nepostojanju osnove za sklapanje ugovora,

- izrada ugovora o osnivanju prava služnosti i prava građenja na cestovnom zemljištu, - praćenje zakonskih i drugih propisa.

33


Napomena: detaljan opis svakog radnog mjesta sastavni je dio gore navedenog Pravilnika.

• - trenutno naručujU putem Sektora za investicije i EU fondove jer elaborati služe i kao podloga

za projektiranje i pribavljanje dozvola

2.6.3 PREGLED LJUDSKOG POTENCIJALA ZAPOSLENIKA I GLAVNIH OBILJEŽJA

Broj zaposlenih u upravljanju kupnjom zemljišta i prisilnog preseljenja: 13

Raspodjela po odjelima: Odjel za imovinsko -pravne poslove je unutar Sektora za pravne i zajedničke

poslove.

Stupanj obrazovanja i pozadina: devet djelatnika ima visoku stručnu spremu, jedan djelatnik ima višu

stručnu spremu, tri djelatnika imaju srednju stručnu spremu.

Statistika po spolu: pet djelatnika su muškarci, a osam žene.

Tablica: Broj i raspored radnika koji se bavi socijalnim pitanjima (stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem) unutar tvrtke Hrvatske autoceste d.o.o.

SEKTOR SPOL STUPANJ OBRAZOVANJA NAPOMENA

SEKTOR ZA PRAVNE I ZAJEDNIČKE POSLOVE – ODJEL ZA IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE

Šef odjela I M VSS rad na terenu

Viši pravni suradnik Ž VSS rad na terenu

Viši pravni suradnik (za poslove izvlaštenja i

zastupanja)

M VSS rad na terenu

Voditelj izvlaštenja za imovinsko pravne poslove u

Zagrebu

M VSS rad na terenu


Zagrebu

Ž VSS rad na terenu


Zagrebu



Splitu


Viši suradnik I za geodetske poslove

(mjesto nije popunjeno)

/ VSS rad na terenu

Viši suradnik I za geodeziju M VŠS/VSS rad na terenu

Suradnik Ž VŠS/SSS

Suradnik Ž VŠS/SSS

Suradnik M VŠS/SSS

Viši samostalni referent za evidenciju i provedbu

(1 mjesto nije popunjeno)

Ž

SSS

Viši samostalni referent

(1 mjesto nije popunjeno)

Ž

SSS

UKUPNO 13

34


2.1 FINANCIJSKI IZVORI NA RASPOLAGANJU ZA UPRAVLJANJE PITANJIMA ZAŠTITE OKOLIŠA

Sukladno Godišnjim izvješćima Uprave o poslovanju Društva HAC d.o.o. osnovni izvori sredstava iz kojih se financira realizacija programa građenja i izvanrednog održavanja, a samim time i upravljanje pitanjima zaštite okoliša su:

• 0,20 kn po litri naplaćene trošarine na energente,

• krediti razvojnih banaka;

• bespovratna sredstva iz fondova Evropske unije;

• vlastita sredstva u manjem dijelu za izvanredno održavanje.

Pojašnjenje: naša vlastita sredstva su prvenstveno sredstva od naplate cestarine jer ona su prihod HAC-a. Također, imamo još neke prihode od npr. PUO-ova, postavljanja signalizacije kod radova na autocesti ...itd. Sredstva od naplate cestarine nakon što se ista naplati na trasi sjedaju na poslovni račun HAC-a.

2.1.1 FINANCIJSKI MEHANIZMI ZA CJELOKUPNO UPRAVLJANJE PITANJIMA ZAŠTITE OKOLIŠA

Financijska sredstva angažirana za upravljanje pitanjima zaštite okoliša osigurana su kroz slijedeće postupke:

(a) ulaganja - za ulaganja u segment zaštite okoliša prilikom građenja dionica autocesta sredstva su osigurana iz trošarine na energente, kredita razvojnih banaka ili bespovratnih sredstava iz fondova Evropske unije te manjim dijelom iz vlastitog poslovanja za izvanredno održavanje. Sukladno zakonskoj regulativi RH, a kako bi se osigurale uporabne dozvole za pojedine dionice, neophodno je bilo osigurati primjerenu zaštitu okoliša te buduće upravljanje zaštitom okoliša koje je pak osigurano projektnom dokumentacijom i implementacijom svih potrebnih sustava za upravljanjem zaštitom okoliša.

(b) održavanje - financijska sredstva koja se angažiraju u održavanju sustava za upravljanje zaštitom okoliša osigurana su iz vlastitih izvora. Sukladno internim procedurama društva, prihvaćenim standardima kroz međunarodne norme i/ili inspekcijskim nadzorima sustavi za upravljanje zaštitom okoliša održavaju se periodički.

2.1.2 FINANCIJSKI MEHANIZMI ZA ULAGANJE, ODRŽAVANJE I UPRAVLJANJE NESRETNIM

SLUČAJEVIMA

Upravljanje nesretnim slučajevima - u sklopu poslovanja HAC-a d.o.o. sklopljeni su ugovori s vanjskim pružateljima usluga kojima se plaća "hladni" pogon, a isti se obvezuju u privremenom roku intervenirati po pozivu. Sredstva za "hladni" pogon osigurana su iz vlastitog poslovanja, dok su sredstva za plaćanje sanacije po pojedinom interventnom slučaju osigurana putem polica osiguranja koje ugovara HAC te također putem polica osiguranja koje ima onečišćivač.

2.1.3 FINANCIJSKI IZVORI NA RASPOLAGANJU ZA STJECANJE ZEMLJIŠTA I NEDOBROVOLJNO

PRESELJENJE

a) Opis financijskih mehanizama za stjecanje zemljišta i preseljenje kod (a) ulaganja; i (b)

održavanja. Utvrđuje izvore i primjerenost sredstava za gore navedeno.

(a) ulaganja - kod ulaganja, odnosno građenja pojedinih dionica autoceste financijska sredstva za

stjecanje zemljišta i nedobrovoljnog preseljenja osigurana su iz vlastitih izvora. Kod

nedobrovoljnog preseljenja odnosno izvlaštenja koristi se pravni okvir Republike Hrvatske.

(b) održavanje - prilikom održavanja sustava za zaštitu okoliša ne postoji potreba za stjecanjem

zemljišta i/ili nedobrovoljnog preseljenja. Ukoliko se pak pojavi potreba za istim radi se o

neznatnim iznosima koji se pak osiguravaju iz vlastitog poslovanja.

b) Usporediti s prosječnim, međunarodno prihvatljivim standardima i / ili najboljim praksama EU-a,

ukoliko su isti dostupni.

35


3 REGULATORNI OKVIR

3.1 PREGLED RELEVANTNOG NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA IZ PODRUČJA ZAŠTITE OKOLIŠA, PRIRODE I PRIPADAJUĆEG SEKTORA

• Propisi nacionalnog zakonodavstva kojima je regulirana zaštita okoliša su:

• Zaštita okoliša

• Deklaracija o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj (NN 34/92)

• Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02)

• Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02)

• Popis pravnih osoba koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (NN

34/07)

• Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15)

• Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050.

godinu (u postupku donošenja)

• Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09)

• Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15)

• Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08)

• Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite

okoliša (NN 64/08)

• Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08)

• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17)

• Uredba o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17)

• Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18)

• Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (Klasa: 350-02/97-01/02, Zagreb;

24.10.1997. god., NN 76/13)

• Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14)

• Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima

Narodne novine 88/14 (NN 07/06, 119/09)

• Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99, 84/13)

• Prostorni planovi županija i gradova /općina za traženo područje

• Pravilnik o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova

zaštite okoliša (NN 57/10)

• Zakon o potvrđivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (NN -

Međunarodni ugovori br.6/96)


okoliša (NN 64/08)

• Zakon o zaštiti svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11)

• Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih gradnica (Espoo 1991)

• Zakon o potvrđivanju Izmjene i dopune Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih

granica i Izmjene i dopune Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (NN

7/073 1/09) i dr. važeća relevantna zakonska regulativa

• Pravilnik o proglašenju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06)

• Pravilnik o uređivanju šuma (NN 79/15)

• Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EC),

• Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14),

• Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14 i 78/15),

36


• Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13)

• Strategija upravljanja vodama (NN 91/08),

• Guidance on integrating climate change and biodiversity into EIA, 2013.

• Okvirna direktivom o vodama (2000/60/EC)

• Uredba o kakvoći voda za kupanje (NN 51/14)

• Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16)


• Plan upravljanja vodnim područjima (NN 82/13)

• Zakon o zastiti i ocuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03,87/09 88/10,61/11,

25/12, 136/12, 157/13, 152/14,98/15,44/17)

• Zakon o odrzivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

• Praviinik o gradevnom otpadu i otpadu koji sadrzi azbest (69/16)

• Praviinik o obradunu i naplati vodnog doprinosa (NN 107/14)

• Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (Klasa: 350-02/97-01/02, Zagreb;

24.10.1997. god., NN 76/13)

• Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14)


Narodne novine 88/14 (NN 07/06, 119/09)

• Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99, 84/13)

• Prostorni planovi županija i gradova /općina za traženo područje

• Pravilnik o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova

zaštite okoliša (NN 57/10)

• Zakon o potvrđivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (NN -

Međunarodni ugovori br.6/96)


okoliša (NN 64/08)

• Zakon o zaštiti svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11)

• Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih gradnica (Espoo 1991)


granica i Izmjene i dopune Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (NN

7/073 1/09) i dr. važeća relevantna zakonska regulativa

• Pravilnik o proglašenju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06)

• Pravilnik o uređivanju šuma (NN 79/15)

• Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EC),

• Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14),

• Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14 i 78/15),

• Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13)


• Guidance on integrating climate change and biodiversity into EIA, 2013.

• Okvirna direktivom o vodama (2000/60/EC)

• Uredba o kakvoći voda za kupanje (NN 51/14)

• Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16)


• Plan upravljanja vodnim područjima (NN 82/13)

• Zakon o zastiti i ocuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03,87/09 88/10,61/11,

25/12, 136/12, 157/13, 152/14,98/15,44/17)

37


• Zakon o odrzivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

• Praviinik o gradevnom otpadu i otpadu koji sadrzi azbest (69/16)

• Praviinik o obradunu i naplati vodnog doprinosa (NN 107/14)

Propisi nacionalnog zakonodavstva kojima je regulirana zaštita prirode su:

Zaštita prirode

• Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke

mreže (NN 15/14)

• Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14)


(NN 88/14)

• Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13 i 73/16)

• Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te

o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06 i 119/09)

• Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025.

godine (72/17)


• Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18)

Propisi nacionalnog zakonodavstva kojima je reguliran sektor cestovnog prijevoza su:

• Nacionalni program za razvoj i uvođenje inteligentnih transportnih sustava u cestovnom

prometu za razdoblje od 2014. do 2018. godine (NN 82/14)

• Odluka o donošenju Programa građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2017. do

2020. godine (NN 47/17)


2020. godine (NN 47/17)

• Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 96/16)

• Pravilnik o autobusnim stajalištima (NN 119/07)

• Pravilnik o cestarini (NN 130/13, 122/14, 96/17)

• Pravilnik o izvanrednom prijevozu (NN 119/07, 52/08)

• Pravilnik o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na javnoj cesti

(78/14)

• Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele (NN 96/13)

• Pravilnik o naplati godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji

motornih priključnih vozila (NN 130/12)

• Pravilnik o održavanju cesta (90/14)

• Pravilnik o ophodnji javnih cesta (NN 75/14)

• Pravilnik o opravdanim slučajevima i postupku zatvaranja javne ceste (NN 119/07)

• Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju

zadovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01)

• Pravilnik o prekomjernoj uporabi javnih cesta (NN 40/00)

• Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05,

14/11 i 25/15)

• Pravilnik o sadržaju, namjeni i razini razrade prometnog elaborata za ceste (NN 140/13)

38


• Pravilnik o sadržaju, ustroju i načinu vođenja baze podataka o javnim cestama i objektima na

njima (NN 56/15)

• Pravilnik o tehničkim pregledima vozila (NN 16/18)

• Pravilnik o tehničkim pregledima vozila na cesti (NN 132/17)

• Pravilnik o tehničkim uvjetima za vozila u prometu na cestama (NN 85/16 i 24/17)

• Pravilnik o turističkoj i ostaloj signalizaciji na cestama (NN 64/16)

• Pravilnik o uvjetima za određivanje križanja željezničke pruge i drugih prometnica i za svođenje

i određivanje zajedničkoga mjesta i načina križanja željezničke pruge i ceste (NN 121/09,

123/12)

• Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 95/14)

• Pravilnik o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih

i priključnih vozila (NN 96/15 i 98/15)

• Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017.–2030. (NN 84/17)

• Uredba o graničnim prijelazima Republike Hrvatske (NN 79/13)

• Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima

za utvrđivanje posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon (NN 114/14 i 147/14)

• Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 34/12)

• Zakon o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14)

• Zakon o inspekciji cestovnog prometa i cesta (NN 22/14)

• Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07)

• Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 41/18)

• Zakon o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prometu (NN 127/13)

• Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15,

89/15 i 108/17)

• Zakon o zastiti od pozara (NN 92/10)

3.2 PREGLED RELEVANTNOG NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA KOJI SE ODNOSI NA STJECANJE ZEMLJIŠTA I NEDOBROVOLJNO PRESELJENJE

Propisi nacionalnog zakonodavstva kojima je reguliran postupka izvlaštenja tj. rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u RH su:

NACIONALNI REGULATORNI OKVIR ZA NABAVU ZEMLJIŠTA

• Zakon o izvlaštenju ( NN 9/94, 35/94, 112/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske,

114/01, 79/06, 45/11, 34/12) stari zakoni ali postupci koji su bili pokrenuti dovršavaju se po

njima pa se stoga i dalje primjenjuju u tim postupcima

• Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14, 69/17)

• Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/15)

• Zakon o javnim cestama (NN 180/04, 82/06-u Zakonu o šumama čl.15. odnosi se na ovaj Zakon,

138/06, 146/08, 152/08- u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu čl.108. odnosi se na ovaj

Zakon, 38/09, 124/09, 153/09, 73/10) stari zakoni ali postupci koji su bili pokrenuti dovršavaju

se po njima pa se stoga i dalje primjenjuju u tim postupcima

• Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)

• Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09)

• Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13, 48/15) stari zakoni ali postupci koji su bili

pokrenuti dovršavaju se po njima pa se stoga i dalje primjenjuju u tim postupcima

• Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18)

39


• Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98-u Zakonu o prodaji stanova na

kojima postoji stanarsko pravo čl.12. odnosi se na ovaj Zakon, 137/99-Odluka Ustavnog suda,

22/00-Odluka Ustavnog suda, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12,

152/14, 81/15-pročišćeni tekst, 94/17-ispravak pročišćenog tekst

• Zakon o zemljišnim knjigama (NN 91/96, 68/98-u Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji

stanarsko pravo čl.12. odnosi se na ovaj Zakon, 137/99-Odluka Ustavnog suda, 114/01,

100/04, 107/07, 152/08, 126/10-Odluka Ustavnog suda, 55/13, 60/13, 108/2017)

• Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (NN

80/11)

• Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12-Odluka Ustavnog

suda, 148/13-u Zakonu o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi čl. 11. odnosi se na ovaj Zakon,

94/14)

• Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11-u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu čl.57. odnosi se na

Zakon o vodama, 130/11, 56/13, 14/14, 46/18)

• Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu republike hrvatske (NN 94/13,

18/16)

• Zakon o upravnim sporovima ( NN 20/10, 143/12, 152/14, 94/16-Odluka Ustavnog suda,

29/2017)

• Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17)7

• Ustav Republike Hrvatske ( NN 56/90, 135/97, 8/98-pročišćeni tekst, 113/00, 124/00-

pročišćeni tekst, 28/01, 41/01-pročišćeni tekst, 55/01ispravak, 76/10, 85/10-pročišćeni tekst,

05/14-Odluka u povodu okončanja postupka nadzora nad ustavnošću i zakonitošću provođenja

državnog referenduma održanog 1. prosinca 2013., na kojem je članak 62. Ustava Republike

Hrvatske dopunjen novim stavkom 2.), čl.50.

• Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/15)6

• Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra izvlaštenih nekretnina (NN 17/2016)

• Pravilnik o sufinanciranju sredstava za rad tijela nadležnih za provedbu postupka izvlaštenja

(NN 17/2016)

• Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15)

3.3 KRATAK OPIS ULOGA I ODGOVORNOSTI KLJUČNIH TIJELA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I PARTNERA U ZAŠTITI OKOLIŠA

Učestalost izvještavanja

Sudionici koji se pojavljuju u zaštiti okoliša mogu se svrstati u jednu od tri osnovne kategorije:

• upravna tijela na različitim razinama (državna, regionalna, lokalna), u različitim sektorima

(zaštita okoliša, gospodarstvo, infrastruktura), s različitim funkcijama (planiranje, provedba,

nadzor)

• gospodarski subjekti (različita javna i privatna poduzeća), u ovom slučaju je to poduzeće

HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

• javnost (udruge, skupine, pojedinci)

• ovlaštenici iz područja zaštite okoliša koji izrađuju dokumentaciju, te sudjeluju u postupcima

zaštite okoliša.

40


3.3.1 Upravna tijela


Središnja tijela državne uprave i javne institucije osnovane odlukom Vlade su prikazane u sljedećoj tablici. Ova tablica nije sveobuhvatna, već u prvom redu ističe i ukratko opisuje osnovne sudionike u zaštiti okoliša ali postoje i razni drugi dionici koji su uključeni u različitim temama vezanim za zaštitu okoliša.

41


Tablica 3-1: Osnovni sudionici zaštite okoliša državne razine1

NAZIV SREDIŠNJEG TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I JAVNE INSTITUCIJE

OPIS DJELATNOSTI

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na opću politiku zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak; zaštitu zraka, tla, voda, mora, biljnog i životinjskog svijeta u ukupnosti uzajamnog djelovanja, osiguravanje praćenja stanja onečišćenja zraka, tla, voda i morskog okoliša te osiguravanje provedbe mjera radi sprječavanja onečišćavanja zraka, tla, voda i morskog okoliša, osiguravanje praćenja stanja te osiguravanje provedbe mjera radi sprječavanja svjetlosnog onečišćenja okoliša; prati stanje u vezi s uzrocima promjene klime i oštećenja ozonskog sloja, skrbi o provedbi mjera ublaženja i prilagodbe klimatskim promjenama te provodi mjere za smanjivanje tvari koje oštećuju ozonski sloj; te provedbu mjera zaštite; izradu prijedloga mjera za unapređenje stanja u području zaštite okoliša, provedbu ciljeva zaštite okoliša utvrđenih strategijom zaštite okoliša i izradu izvješća o stanju okoliša u državi, predlaganje, promicanje i praćenje mjera za unapređivanje zaštite okoliša; provedbu procjene utjecaja na okoliš; osiguravanje provedbe katastra onečišćavanja; sustavno praćenje stanja okoliša (monitoring); vođenje informacijskog sustava zaštite okoliša, utvrđivanje mjera, uvjeta i suglasnosti zaštite okoliša; skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financiranjem programa zaštite okoliša; postupanje s otpadom; pripremu prijedloga standarda zaštite okoliša; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba iz područja zaštite okoliša; ostvarivanje međunarodne suradnje u zaštiti okoliša; određuje strateške odrednice održivog razvitka po konceptu zelenog gospodarstva s ciljem poticanja stvaranja dodane vrijednosti u sektoru energetike, transporta i turizma; utvrđivanje politike djelovanja i obavljanje upravnoga nadzora i nadzora nad stručnim radom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost; inspekcijske poslove zaštite okoliša; poticanje odgoja i obrazovanja te istraživanja u svezi sa zaštitom okoliša.


• Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)

• Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP)

• Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ)

• Hrvatskih voda

• Nacionalnih parkova i parkova prirode

Uprava za zaštitu prirode obavlja upravne i stručne poslove vezane uz očuvanje divljih vrsta i prirodnih staništa, održivo korištenje prirodnih dobara, zaštitu dijelova prirode, krajobraznu raznolikosti i georaznolikosti.

Uprava za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i mora obavlja upravne i stručne poslove u vezi s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom klimatskim promjenama, zaštitom ozonskog sloja, očuvanjem

1 Izvor: Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 93/16).

42



OPIS DJELATNOSTI

kvalitete zraka, očuvanjem kakvoće mora i zaštitom tla te obavlja i druge poslove u vezi s poduzimanjem mjera radi smanjivanja i sprječavanja onečišćavanja okoliša.

Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom obavlja upravne i stručne poslove vezane za procjenu utjecaja zahvata na okoliš, stratešku procjenu utjecaja strategija, planova i programa na okoliš, prevenciju i odgovornost za štetu u okolišu, integralno sprječavanje onečišćenja, te izdaje okolišnu dozvolu, odnosno odobrava postrojenjima rad ispod kapaciteta.

Sektor za održivo gospodarenje otpadom, planove, programe i informacijski sustav obavlja poslove u vezi s izradom i provedbom planskih dokumenata u gospodarenju otpadom, izradom propisa iz područja gospodarenja otpadom, poslove vezane uz uspostavu sustava gospodarenja otpadom, izdavanje dozvola, rješenja i potvrda za gospodarenje otpadom iz nadležnosti Ministarstva te poslove prekograničnog prometa otpadom.

Uprava vodnoga gospodarstva obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: upravljanje vodama; praćenje i prilagođavanje vodnogospodarskog razvitka s potrebama ukupnog gospodarskog razvitka Republike Hrvatske; zaštitu od štetnog djelovanja voda i leda; zaštitu od erozije i bujica; upravljanje vodnim dobrom i njegovo korištenje; navodnjavanje i melioracijsku odvodnju; provedbu zaštite voda i vodnog okoliša od onečišćenja; provedbu zaštite mora od onečišćenja s kopna; korištenje voda za različite namjene; djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda; planiranje i usklađivanje razvoja vodnih građevina; provođenje upravnog nadzora iz područja upravljanja vodama; međunarodnu suradnju; poslove Posredničkog tijela razine 1 za korištenje strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj, kao i drugih međunarodnih izvora financiranja u dijelu koji se odnosi na projekte vodnoga gospodarstva te obavlja i druge poslove iz svoga djelokruga.

Uprava za inspekcijske poslove obavlja poslove inspekcijskog nadzora u području zaštite okoliša, zaštite zraka, održivog gospodarenja otpadom, zaštite od svjetlosnog onečišćenja, upravljanja vodama, zaštite prirode, prekograničnog prometa i trgovine divljim vrstama, elektroenergetike, toplinarstva te istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda za energetske svrhe, plinskog i naftnog sektora, u skladu s propisima kojima se uređuje pojedino područje.

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na graditeljstvo, prostorno uređenje i stanovanje te sudjeluje u pripremi i provođenju programa iz fondova Europske unije i drugih oblika međunarodne pomoći iz ovih područja.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: prostorno uređenje Republike Hrvatske i usklađivanje prostornoga razvitka, planiranje, korištenje i zaštitu prostora, ostvarivanje međunarodne suradnje u prostornom uređenju, inspekcijske poslove prostornoga uređenja; informacijski sustav o prostoru, praćenje stanja u prostoru i provedbu dokumenata prostornoga uređenja Republike Hrvatske, lokacijske dozvole, surađuje u izradi dokumenata

43



OPIS DJELATNOSTI

prostornoga uređenja županija, gradova i općina radi osiguravanja uvjeta za gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom i usklađivanja djelovanja tijela državne uprave koja sudjeluju u izradi, donošenju i provedbi dokumenata prostornoga uređenja, osiguravanje uvjeta za razvitak i unapređenje poslovanja pravnih i fizičkih osoba iz područja prostornoga uređenja, uređenje naselja te uređenje i korištenje građevinskoga zemljišta.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na utvrđivanje uvjeta za projektiranje i gradnju građevina; građevne i uporabne dozvole, korištenje, održavanje i uklanjanje građevine, inspekcijske poslove gradnje.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na djelovanje instrumenata i mjera gospodarske politike na razvitak projektantskih usluga u graditeljstvu i graditeljskih usluga; poslovanje pravnih i fizičkih osoba iz područja graditeljstva, Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu te drugih inženjera koji sudjeluju u gradnji; praćenje i analiziranje kvalitete građevinskih i projektantskih usluga u graditeljstvu; stanovanje, politiku stanovanja, gradnju stanova i naselja; realizaciju posebnih programa Vlade Republike Hrvatske u stanogradnji; politiku, praćenje i unapređivanje stanja u komunalnom gospodarstvu, ostvarivanje međunarodne suradnje u graditeljstvu i stanovanju.

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: unutarnji međunarodni pomorski, nautički, cestovni, željeznički i zračni promet; sustav prometa žičarama, uspinjačama i vučnicama te promet na unutarnjim vodama s infrastrukturom tih vidova prometa; planiranje, izradu i provedbu strateških dokumenata i projekata prometne infrastrukture, predlaže strategiju razvoja svih vidova prometa; zaštitu mora od onečišćenja s brodova; morske luke, pomorsko dobro i utvrđivanje granica pomorskog dobra, pomorsko osiguranje i pomorske agencije; luke na unutarnjim plovnim putovima; kopnene robno-transportne centre; zračne luke; prijevozna sredstva osim onih poslova koji ulaze u djelokrug rada drugih ministarstava i pravnih osoba s javnim ovlastima, elektroničke komunikacije (telekomunikacije i radijske komunikacije) i poštanske usluge; inspekcijske poslove: sigurnosti plovidbe na moru, unutarnjeg i međunarodnog cestovnog prometa i cesta, osim poslova iz djelokruga Ministarstva unutarnjih poslova, sigurnosti željezničkog prometa, sigurnosti prometa žičarama, uspinjačama i vučnicama, sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama, te poštanskih usluga, unutarnjeg i međunarodnoga poštanskog prometa.

Ministarstvo obavlja upravne, stručne i druge poslove koji se odnose na organiziranje izrade strateških infrastrukturnih projekata i investicijskih programa za sve vidove prometa, od posebnog značenja za Republiku Hrvatsku i pripremanje prijedloga Vladi Republike Hrvatske za njihovo odobravanje i provedbu; organiziranje odgovarajućih velikih infrastrukturnih investicijskih radova u izgradnji objekata i uređaja prometne infrastrukture, osim njihove rekonstrukcije i održavanja, i drugih odgovarajućih krupnih infrastrukturnih radova od značaja za održivi razvitak Republike Hrvatske koji se u cijelosti ili u većoj mjeri financiraju sredstvima državnog proračuna i/ili uz mješovito financiranje (sredstva Europske unije, koncesije); usklađuje aktivnosti drugih subjekata u izgradnji takvih objekata, prati i kontrolira te investicije, te obavlja stručne poslove koji se odnose na pokretanje, usklađivanje i nadzor poslova određenih aktima i propisima kojima se uređuje ukupni razvitak prometa

44



OPIS DJELATNOSTI

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Ministarstvo poljoprivrede obavlja upravne i druge poslove u području poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, ruralnog razvoja, gospodarenja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, poljoprivredne politike, tržišnih i strukturnih potpora u poljoprivredi, prehrambene i duhanske industrije i veterinarstva, i to: biljne proizvodnje i agroekologije, zaštitu biljnih sorti i priznavanje sorti poljoprivrednog bilja, promet i primjenu gnojiva i poboljšivača tla, biljnog zdravstva, prometa i primjene sredstava za zaštitu bilja, uzgoj uzgojno valjanih životinja, propisuje uvjete za proizvodnju i promet grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na šumarstvo, zaštitu šuma, uređivanje pravnih odnosa na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu države, osim imovinskopravnih poslova; drvnu industriju i lovstvo; inspekcijske poslove koji se odnose na šumarstvo i lovstvo; provodi međunarodne sporazume u dijelu koji se odnose na šumarstvo; uređenje odnosa i uvjeta proizvodnje, prometa i uporabe šumskog sjemena i šumskih sadnica, šumarske ekologije, zaštite šuma od elementarnih nepogoda i antropogenih utjecaja, požara, očuvanje šumskih genetskih izvora i šumskog reprodukcijskog materijala.

Ministarstvo uređuje pravne odnose na poljoprivrednom zemljištu, osim imovinskopravnih poslova, pokreće i vodi postupak komasacije, osim imovinskopravnih poslova, prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, zaštitu poljoprivrednog zemljišta, vođenje evidencije o poljoprivrednom zemljištu.

MINISTARSTVO KULTURE

Ministarstvo kulture obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi; promicanje kulturnih veza s drugim zemljama i međunarodnim institucijama; stručne i upravne poslove za Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO; upravne poslove u području javnog informiranja; poticanje programa kulturnih potreba pripadnika hrvatskoga naroda u drugim zemljama; osiguravanje financijskih, materijalnih i drugih uvjeta za obavljanje i razvitak djelatnosti kulture, a osobito muzejske, galerijske, knjižničarske, arhivske, kazališne, glazbene i glazbeno-scenske, nakladničke, likovne i filmske.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturne baštine; središnju informacijsko-dokumentacijsku službu; utvrđivanje svojstva zaštićenih kulturnih dobara; propisivanje mjerila za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske; skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financiranjem programa zaštite kulturne baštine; osnivanje i nadzor nad ustanovama za obavljanje poslova djelatnosti zaštite kulturne baštine; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba na restauratorskim, konzervatorskim i drugim poslovima zaštite kulturne baštine; osiguranje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje stručnih radnika u poslovima zaštite kulturne baštine; provedbu nadzora prometa, uvoza i izvoza zaštićenih kulturnih dobara; utvrđivanje uvjeta za korištenje i namjenu kulturnih dobara te upravljanje kulturnim dobrima sukladno propisima; utvrđivanje posebnih uvjeta građenja za zaštitu dijelova kulturne baštine; obavljanje inspekcijskih poslova zaštite kulturne baštine.

45



OPIS DJELATNOSTI

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Ministarstvo zdravstva obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja; praćenje i unapređivanje zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba stanovništva, zaštitu stanovništva od zaraznih i nezaraznih bolesti, neionizirajućih zračenja; zaštitu od buke; zdravstvenu ispravnost i higijenu hrane u skladu s posebnim propisom o hrani i predmeta opće uporabe; proizvodnju, promet i potrošnju droga, psihotropnih tvari i prekursora; odobrava provođenje kliničkih ispitivanja lijekova i medicinskih proizvoda, donacije lijekova i medicinskih proizvoda zdravstvenim ustanovama; korištenje zdravstvenih potencijala; izgradnju i investiranje u zdravstvu; osnivanje zdravstvenih ustanova i privatne prakse; organiziranje stručnih ispita zdravstvenih djelatnika te njihovo specijalističko usavršavanje; priznavanje naziva primarijusa; dodjelu naziva zdravstvenim ustanovama; referentni centar, klinika, klinička bolnica i klinički bolnički centar; upravni nadzor nad radom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskoga Crvenog križa i komora; zdravstveno-inspekcijski nadzor nad radom zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika te privatnom praksom: farmaceutsko-inspekcijski nadzor nad proizvodnjom i prometom lijekova i medicinskih proizvoda; nadzor nad provođenjem odobrenih kliničkih ispitivanja lijekova i medicinskih proizvoda; službene kontrole zdravstvene ispravnosti, higijene i kakvoće hrane u skladu s posebnim propisom o hrani; sanitarni nadzor nad proizvodnjom, prometom, uporabom i zbrinjavanjem opasnih kemikalija, i drugih tvari štetnih po zdravlje ljudi; sanitarni nadzor nad izvorima neionizirajućih zračenja; sanitarni nadzor nad osobama i djelatnostima, građevinama, prostorijama, postrojenjima i uređajima koji mogu na bilo koji način štetno utjecati na zdravlje ljudi te sanitarni nadzor u međunarodnom prometu na državnoj granici.

MINISTARSTVO TURIZMA

Ministarstvo turizma obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: turističku politiku Republike Hrvatske, strategiju razvitka hrvatskog turizma; razvoj i investicije u turizmu; razvitak kongresnoga, seoskoga, lovnoga, zdravstvenoga, omladinskoga i drugih selektivnih oblika turizma; unapređivanje i razvoj malog poduzetništva u turizmu i ugostiteljstvu; sanacijske programe u svezi s restrukturiranjem hotelsko-ugostiteljskih tvrtki, praćenje i sudjelovanje u procesu privatizacije; turističku informatiku, promicanje hrvatskog turizma u inozemstvu; sustav turističkih zajednica; turističku i ugostiteljsku statistiku; stanje i pojave na području turističkih i ugostiteljskih usluga; međunarodnu suradnju u svezi s turizmom; djelovanje instrumenata gospodarskog sustava i mjera gospodarske politike na razvoj ponude i pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga i poslovanje turističkih i ugostiteljskih gospodarskih subjekata; uvjete obavljanja turističke i ugostiteljske djelatnosti, praćenje i analiziranje kvalitete turističke ponude, turističkih i ugostiteljskih usluga, uvođenje međunarodnih standarda kvalitete ponude smještaja i usluga; kategorizaciju turističkih i ugostiteljskih objekata; unapređivanje turističke i ugostiteljske djelatnosti.

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO REPUBLIKE HRVATSKE

Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavlja djelatnosti epidemiologije zaraznih bolesti i kroničnih masovnih nezaraznih bolesti, javnog zdravstva, zdravstvenog prosvjećivanja s promicanjem zdravlja i prevencije bolesti, zdravstvene ekologije, mikrobiologije, školske medicine, mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti. Da bi se postigla temeljna svrha javnog zdravstva, očuvanje i unapređenje zdravlja populacije, prijeko je potrebna dobra suradnja, koordinacija i partnerstvo

46



OPIS DJELATNOSTI

među dionicima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, u čemu mreža zavoda za javno zdravstvo na čelu sa zavodom za javno zdravstvo Republike Hrvatske ima središnje mjesto.

HRVATSKA AGENCIJA ZA OKOLIŠ I PRIRODU2

Djelatnost Agencije je prikupljanje i objedinjavanje podataka i informacija o okolišu i prirodi, radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i prirode, održivog razvitka te obavljanje stručnih poslova u vezi sa zaštitom okoliša i prirode.

U obavljanju djelatnosti Agencija:

• uspostavlja, razvija, vodi i koordinira informacijske sustave okoliša i prirode u Republici Hrvatskoj

• izrađuje i održava odgovarajuće baze podataka o okolišu i prirodi te osigurava uvjete za pristup informacijama

o okolišu i prirodi, kojima raspolaže i koje nadzire

• izrađuje izvješća o stanju okoliša i izvješća o stanju prirode

• priprema podatke za izradu dokumenata i izvješća u vezi sa zaštitom okoliša i održivim razvitkom

• izrađuje nacionalnu listu pokazatelja

• izrađuje stručne podloge za izradu, odnosno surađuje na izradi, dokumenata zaštite okoliša i održivog razvitka

te izvješća koja se daju u vezi s provedbom tih dokumenata

• obavlja poslove praćenja i izvješćivanja o stanju okoliša te praćenja i izvješćivanja o utjecaju okoliša na zdravlje

u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo

• obavlja poslove procjenjivanja ugroženosti sastavnica bioraznolikosti, uključujući izradu crvenog popisa

ugroženih divljih vrsta

• obavlja poslove standardizacije metodologije i protokola, praćenja stanja očuvanosti bioraznolikosti i

georaznolikosti i predlaganje mjera za njihovu zaštitu

• priprema stručne podloge za zaštitu i očuvanje zaštićenih dijelova prirode i područja ekološke mreže

• izrađuje stručne podloge za planiranje upravljanja divljim vrstama, osim ako posebnim propisom nije drugačije

propisano

• izrađuje informacije za potrebe utvrđivanja uvjeta zaštite prirode za planove gospodarenja prirodnim dobrima

i zahtjeve zaštite prirode za izradu prostornih planova

2 Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) neovisna je javna ustanova osnovana uredbom Vlade Republike Hrvatske u lipnju 2015., a s djelovanjem je započela 17. rujna 2015. HAOP je nastao spajanjem Agencije za zaštitu okoliša (AZO) i Državnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP) te je preuzeo njihove poslove prikupljanja i objedinjavanja podataka i informacija o okolišu i prirodi radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i prirode, održivog razvitka te ostale stručne poslove u vezi sa zaštitom okoliša i prirode.

47



OPIS DJELATNOSTI

• izrađuje stručne podloge za potrebe izrade prostornih planova posebnih obilježja nacionalnih parkova i parkova

prirode

• obavlja stručne poslove u vezi s procjenom utjecaja, kontrole širenja i uklanjanja stranih vrsta, ponovnog

uvođenja i repopulacije divljih vrsta u prirodu, postupkom ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu i u vezi s

prekograničnim prometom i trgovinom divljim vrstama

• organizira i provodi edukacije dionika u okolišu i prirodi, te odgojno-obrazovnih i promidžbenih aktivnosti u

okolišu i prirodi

• provodi, odnosno sudjeluje u provedbi međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja zaštite okoliša i zaštite

prirode kojih je Republika Hrvatska stranka, u dijelu koji se odnosi na izvješćivanje prema preuzetima obvezama

• sudjeluje u projektima i programima iz područja zaštite okoliša i prirode

• obavlja i druge poslove u skladu s ovom Uredbom, Statutom Agencije i drugim posebnim propisima iz područja

djelatnosti Agencije.

Agencija je središnje informacijsko tijelo Republike Hrvatske za koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje Europske komisije o provedbi propisa zaštite okoliša i zaštite prirode te provodi koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje.

HRVATSKE VODE


Djelatnost Hrvatskih voda je upravljanje vodama u granicama sljedećih poslova:

• Izrada planskih dokumenata za upravljanje vodama

• Uređenje voda i zaštita od štetnog djelovanja voda

• Melioracijska odvodnja

• Korištenje voda

• Zaštita voda

• Navodnjavanje

• Upravljanje javnim vodnim dobrom

• Vođenje vodne dokumentacije

• Stručni poslovi

• Stručni nadzor

• Obračun naknada

48



OPIS DJELATNOSTI

• Obračun i naplata vodnih naknada

• Upravljanje posebnim projektima

HRVATSKE ŠUME

Hrvatske šume, društvo s ograničenom odgovornošću je pravni slijednik "Hrvatskih šuma", javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p. o., Zagreb, osnovanog na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (NN 41/90), s početkom rada 1. siječnja 1991.godine.

Hrvatske šume, javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p. o., Zagreb, bilo je pravni slijednik više gospodarskih subjekata.

Hrvatske šume d.o.o. danas su troslojno organizirano trgovačko društvo u vlasništvu države s Direkcijom u Zagrebu, 16 uprava šuma-podružnica i 169 šumarija.

FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST


U sustavu upravljanja i kontrole korištenja strukturnih instrumenata EU u RH, Fond ima ulogu Posredničkog tijela 2 za pojedine specifične ciljeve iz područja zaštite okoliša i održivosti resursa, klimatskih promjena, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Djelatnost Fonda obuhvaća poslove u svezi s financiranjem pripreme, provedbe i razvoja programa i projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja okoliša i u području energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije, a osobito:

• stručne i druge poslove u svezi s pribavljanjem, upravljanjem i korištenjem sredstava Fonda

• posredovanje u svezi s financiranjem zaštite okoliša i energetske učinkovitosti iz sredstava stranih država,

međunarodnih organizacija, financijskih institucija i tijela, te domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba

• vođenje baze podataka o programima, projektima i sličnim aktivnostima u području zaštite okoliša i energetske

učinkovitosti, te potrebnim i raspoloživim financijskim sredstvima za njihovo ostvarivanje

• poticanje, uspostavljanje i ostvarivanje suradnje s međunarodnim i domaćim financijskim institucijama i drugim

pravnim i fizičkim osobama radi financiranja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti u skladu s Nacionalnom

strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš, Strategijom energetskog razvitka i

Programom provedbe Strategije energetskog razvitka, nacionalnim energetskim programima, drugim

programima i aktima u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, te međunarodnim ugovorima čija je

49



OPIS DJELATNOSTI

stranka Republika Hrvatska za namjene utvrđene odredbama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost

• obavljanje i drugih poslova u svezi s poticanjem i financiranjem zaštite okoliša i energetske učinkovitosti

utvrđenih Statutom Fonda.

DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD

Državni hidrometeorološki zavod obavlja stručne poslove koji se odnose na: praćenje hidroloških i meteoroloških procesa, prikupljanje, obrađivanje i objavljivanje hidrometeoroloških podataka; istraživanje atmosfere i vodnih resursa; primjenu meteorologije i hidrologije u područjima klimatologije, pomorske meteorologije, agrometeorologije, umjetnog djelovanja na vrijeme, zrakoplovne meteorologije, prostornog planiranja i projektiranja i ostalih primjena; obavljanje međunarodnih poslova iz područja hidrologije i meteorologije od interesa za Republiku Hrvatsku.

Državni zavod osigurava i stručno, tehničko i tehnološko jedinstvo obavljanja hidroloških i meteoroloških poslova.

DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Državna uprava za zaštitu i spašavanje obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: uspostavu sustava zaštite i spašavanja građana, materijalnih dobara i drugih dobara u katastrofama; osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja, pružanje nužne pomoći radi otklanjanja posljedica u slučaju opće opasnosti prouzročene elementarnim nepogodama, epidemijama i drugim katastrofama; poslove civilne zaštite; poslove vatrogastva; sustav uzbunjivanja i obavješćivanja te međunarodnu suradnju u području zaštite i spašavanja.

50


Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije 3 . Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi4. Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela).

Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a za područje zaštite okoliša najznačajniji su poslovi koji se odnose na prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu. Najčešće se posebno ustrojava odjel koji je zadužen za zaštitu okolišu, samostalno ili najčešće u kombinaciji s prostornim planiranjem i graditeljstvom.

Jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima. Od poslova određenih zakonom, za područje zaštite okoliša najznačajniji su: poslovi prostornog i urbanističkog planiranja, komunalne djelatnosti, zaštita i unapređenje prirodnog okoliša te protupožarna i civilna zaštita. U općinama i gradovima koji nemaju poglavarstvo ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga. Jedinstveni upravni odjel može se ustrojiti i u općinama i gradovima koji imaju poglavarstvo

3.3.2 Hrvatske autoceste d.o.o.

Sve gospodarske djelatnosti imaju određeni utjecaj na okoliš. Stoga je kvalitetno uključivanje ove kategorije sudionika neophodan preduvjet za učinkovitu zaštitu okoliša. Osnovni cilj je stvaranje poslovnog i okruženja koje potiče brigu o okolišu kako u poslovne planove i strategije, tako i u svakodnevno djelovanje.

Hrvatske autoceste d.o.o. kao javno poduzeće imaju različite obveze u zaštiti okoliša određene zakonskim propisima i podzakonskim aktima, između ostaloga vezano za:

1. Emisije u zrak

2. Tvari koje oštećuju ozonski sloj


4. Registar onečišćavanja okoliša

5. Ispuštanje otpadnih voda

3.3.2.1 Registar onečišćavanja okoliša i gospodarenje otpadom

Prijava u registar onečišćivača okoliša (ROO) i gospodarenje otpadom na razini društva Hrvatske autoceste d.o.o. obuhvaća:

3 Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa (izvor: Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ( NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 157/15 i 123/17)). 4 Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja (izvor: Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 157/15 i 123/17)).

51


• Godišnje prijave u Registar onečišćivača okoliša (ROO) zbog nastalog onečišćenja u zrak, vodu i

tlo

• Očevidnika o nastanku i tijeku otpada za svaku vrstu otpada

3.3.2.2 Emisije u zrak

Hrvatske autoceste d.o.o. vrše prijave i poslove održavanja i mjerenja emisija.

Za društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. poslove održavanja i mjerenja emisija obavlja HAC temeljem Ugovora o održavanju i naplati cestarine.

3.3.2.3 Tvari koje oštećuju ozonski sloj

Za klima uređaje koji sadrže ˃3 kg < 30 kg radne tvari osiguran je redoviti servis od strane ovlaštene tvrtke, najmanje jednom svakih 12 mjeseci o čemu postoje servisne kartice (SK1).

3.3.3 Okolišni ovlaštenici


Ovlaštenik pod uvjetima određenim Zakonom o zaštiti okoliša i podzakonskim aktima može obavljati poslove koji se odnose na sljedeće grupe poslova:

1. izradu studija o značajnom utjecaju strategije, plana ili programa na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška studija) uključujući i dokumentaciju potrebnu za ocjenu o potrebi strateške procjene te dokumentaciju za određivanje sadržaja strateške studije,

2. izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš,

3. izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija, plana, programa ili zahvata za ekološku mrežu,

4. pripremu i izradu dokumentacije za postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa s prijedlogom kompenzacijskih uvjeta,

5. izradu studija procjene rizika uvođenja i ponovnog uvođenja i uzgoja divljih vrsta,

6. izradu procjene rizika i osjetljivosti za sastavnice okoliša,

7. izradu operativnog programa praćenja stanja okoliša,

8. izradu dokumentacije vezano za postupak izdavanja okolišne dozvole uključujući izradu Temeljnog izvješća,

9. izradu programa zaštite okoliša,

10. izradu izviješća o stanju okoliša,

11. izradu izvješća o sigurnosti,

12. izradu elaborata o zaštiti okoliša koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš,

13. izradu posebnih elaborata i izvješća za potrebe ocjene stanja sastavnica okoliša,

14. izradu sanacijskih elaborata, programa i sanacijskih izvješća,

52


15. izradu projekcija emisija, izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime,

16. izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš,

17. izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova,

18. izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova,

19. izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva,

20. izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborata, proračuna, i projekcija za potrebe sastavnica okoliša;

21. procjenu šteta nastalih u okolišu uključujući i prijeteće opasnosti,

22. praćenje stanja okoliša,

23. obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša,

24. izradu elaborata o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša »Prijatelj okoliša« i znaka EU Ecolabel,

25. izradu elaborata o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša “Prijatelj okoliša„ i znaka EU Ecolabel,

26. izradu elaborata o utvrđivanju mjerila za određenu skupinu proizvoda za dodjelu znaka zaštite okoliša „Prijatelj okoliša“.

O izdanim suglasnostima za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša Ministarstvo zaštite okoliša i energetike vodi očevidnik.


3.3.4 Javnost


3.4 NADNACIONALNI PROPISI O ZAŠTITI OKOLIŠA I MEĐUNARODNI SPORAZUMI

Nadnacionalni propisi i međunarodni sporazumi, koji reguliraju područje zaštite okoliša u sektoru cestovnog prijevoza, su:

• Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača (Beč, 1985.) (NN-MU, 12/93)

• Direktiva 2009/33/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih i

energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu (SL L 120, 15. 5. 2009.)

• Direktiva 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o okviru za uvođenje

inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza (SL

L 207, 6.8.2010.)

• Europski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari (ADR - Prilozi A i B)

(NN-MU 11/08, 6/09, 2/11, 3/13, 3/15, 6/17)

• Europski sporazum o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari (ADR) (NN-MU 5/08)

53


• Konvencija o močvarama koje su od međunarodnog značaja naročito kao staništa ptica

močvarica (NN-MU 12/93)

• Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro, 1992. godine)i (NN-MU 6/96)

• Konvencija o europskim krajobrazima (Firenze, 2000.) (NN-MU 12/02)

• Konvencija o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima (Geneva, 1979.)(NN-

MU 12/93)

• Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu

u pitanjima okoliša (Aarhus, 1998.) (NN-MU 1/07)

• Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo, 1991.) (NN-MU 6/96)

• Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 1979. godine) (NN-MU

6/00)

• Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (NN-MU 12/93)

• Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (Montreal, 1987.) (NN-MU 12/93,

8/96, 10/00, 12/01)

• Protokol o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćavanja (Kijev, 2003.) (NN-MU 4/08)

• Protokol o strateškoj procjeni okoliša (Kijev, 2003.) (NN-MU 7/09)

• Strategija Europske unije o bioraznolikosti do 2020. (COM (2011)244)

• Strateški plan Konvencije o biološkoj raznolikosti za razdoblje 2011. – 2020. (Nagoya, 2010.

godine)


granica, Sofija 27. veljače 2001. i Izmjene i dopune Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko

državnih granica (Cavtat, 2004.) (NN-MU 7/08, 1/09)

• EU Directive 2011/92/EU of 13/12/2011 i 2014/52/EU

• Direktiva 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (SL L 206,

22.07.1992.)

• Uredba Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem

trgovine njima (konsolidirana verzija)

• Direktiva 2009/147/EZ o zaštiti divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010.)

Zahtjevi nadnacionalnih propisa i međunarodnih sporazuma prema sektoru cestovnog prijevoza, koji izravno utječu na aktivnosti i odluke u području zaštite okoliša i prirode, su sljedeći:

• Smanjiti cestovni promet u gradovima poticanjem razvoja javnog gradskog prijevoza i

biciklističkog prometa,

• Smanjiti korištenje benzinskih i dizelskih goriva i poticati korištenje alternativnih goriva,

• Smanjiti emisije svih onečišćujućih tvari u zrak (CO2, CO, NOX, NMHOS, SOX i lebdeće čestice),

• Smanjiti potrošnju energije,

• Uvesti inteligentne prometne sustave u cestovni promet,

• Gradnju cesta organizirati izvan velikih šumskih kompleksa, močvarnih i vodenih staništa, ostalih

posebno ugroženih i značajnih staništa te zaštićenih područja,

• Uvesti intermodalnu promjena teretnog i putničkog prometa.

54


4 PROVEDBA

4.1 PLANIRANJE I IZGRADNJA INFRASTRUKTURE

4.1.1 Unutarnja organizacija za planiranje i izgradnju

Pregled standardnih politika i procedura, unutarnja organizacija i raspodjela odgovornosti za planiranje i izgradnju velikih i malih investicija

Procedura o upravljanju projektima određuje način iniciranja, planiranja, upravljanja, kontrole i

zatvaranja projekta izgradnje autocesta, te utvrđivanja odgovornosti. Procedura se primjenjuje u

svim procesima i ustrojstvenim jedinicama koji su obuhvaćeni izgradnjom autocesta, odnosno imaju

utjecaj na upravljanje izgradnje, te na koje se odnosi zakon o kod izgradnje autocesta.

Planiranje i izgradnja velikih i malih investicija odvija se u Sektoru za investicije i EU fondove u kojem

se obavljaju slijedeći poslovi i realizacije investicija iz djelatnosti Društva:

- upravljanje prijavom i realizacijom projekata koji se financiraju iz EU fondova,

- upravljanje procesom izrade studijske i projektne dokumentacije, te geodetskih radova i

geotehničkih istražnih radova,

- izdavanje uvjeta građenja, suglasnosti, mišljenja i potvrda temeljem upita stranaka,

- upravljanje procesom građenja,

- upravljanje procesom izvanrednog održavanja,

- praćenje kapitalne izgradnje,

- upravljanje s BCP - Baza cestovnih podataka i SGG - Sustav gospodarenja građevinama.

U Sektoru za investicije i EU fondove se ustrojavaju sljedeće ustrojstvene jedinice koje su sve

zadužene za planiranje i izgradnju:

- INVESTICIJSKA JEDINIICA ZA EU FONDOVE

6 radnika (1 koordinator, 5 glavnih inženjera za EU fondove)

- INVESTICIJSKA JEDINICA ZA PROJEKTIRANJE, BCP - BAZA CESTOVNIH PODATAKA I SGG -

SUSTAV GOSPODARENJA GRAĐEVINAMA

24 radnika (1 koordinator, 2 voditelja projekta, 1 viši samostalni referent)

Unutar jedinice ustrojen je:

o Odjel za građevinske projekte, visokogradnju, zaštitu okoliša i SGG - SUSTAV

GOSPODARENJA GRAĐEVINAMA s 8 radnika (1 šef odjela, 1 voditelj SGG - SUSTAV

GOSPODARENJA GRAĐEVINAMA i 7 viših suradnika od kojih 1 radi na poslovima

zaštite na radu);

o Odjel za geodeziju i bazu cestovnih podataka s 6 radnika (1 šef odjela, 1 voditelj

BCP - BAZA CESTOVNIH PODATAKA i 4 viša suradnika);

o Odjel za instalacije i opremu s 5 radnika (1 šef odjela, 4 viša suradnika).

- INVESTICIJSKA JEDINICA ZA GRAĐENJE

55


9 radnika (1 koordinator, 1 viši samostalni referent, 7 glavnih inženjera)

- INVESTICIJSKA JEDINICA ZA IZVANREDNO ODRŽAVANJE

15 radnika (2 koordinatora, 12 glavnih inženjera, 1 viši samostalni referent)

- ODJEL ZA PRATEĆE POSLOVE SEKTORA

7 radnika (1 šef odjela, 1 glavni inženjer, 4 viša suradnika, 1 viši samostalni referent)

- ODJEL ZA ODMORIŠTA I PRATEĆE USLUŽNE OBJEKTE

7 radnika (1 šef odjela, 1 glavni inženjer, 3 voditelja ugovora za korištenje cestovnog

zemljišta, 1 viši pravni suradnik, 1 viši suradnik)

1. Velike investicije

• Prva faza obuhvaća izradu programsko - planske dokumentacije, program građenja i

održavanja javnih cesta.

Osnovni planski dokumenti kojima započinje konceptualna faza su Strategija i Program

prostornog uređenja RH, Strategija prometnog razvitka RH. U skladu sa navedenim planskim

dokumentima Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva

pomorstva, prometa i infrastrukture donosi program građenja i održavanja javnih cesta za

razdoblje od četiri godine. Program građenja i održavanja javnih cesta ostvaruje se godišnjim

planovima građenja i održavanja autocesta. Godišnji planovi donose se uz suglasnost Vlade

Republike Hrvatske.

Nakon usvajanja Programa građenja i održavanja javnih cesta započinje realizacija projekta -

izgradnja autocestovnih pravaca i dionica autocesta.

Sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu svaki pravac dodjeljuje se u nadležnost pojedinom

voditelju projekta, koji koordinira izradu projektne dokumentacije.

Temeljem državnih strateških dokumenata: Strategije i Programa prostornog uređenja RH,

Strategije prometnog razvitka RH, te planova i programa građenja vrši se izrada projektne

dokumentacije, te se idejno rješenje ugrađuje u prostorno plansku dokumentaciju nižeg reda.

• Druga faza definiranja projekta nastupa po usvajanju programsko - planske dokumentacije

sastoji se od slijedećeg:

o izrade kompletne projektne dokumentacije potrebne za ishođenje lokacijske i

građevinske dozvole, te ishođenje lokacijske i građevinske dozvole. Rokovi ove podfaze

definirani su godišnjim planovima i ona završava ishođenjem građevinske dozvole i isporukom

projektne dokumentacije i ovjerenih parcelacijskih elaborata Sektoru za pravne i opće poslove,

a njezin dio se odvija i za vrijeme treće - izvršne faze - izrada i isporuka izvedbene projektne

dokumentacije te eventualnih izmjena i dopuna projektne dokumentacije.

o rješavanje imovinsko - pravnih odnosa započinje dostavom parcelacijskih elaborata

Sektoru za pravne i opće poslove

o provedba procesa javne nabave za radove građenja i opremanja i usluge nadzora. Rokovi

provedbe ove podfaze usklađeni su sa konačnim ciljevima projekta, tj. krajnjim rokovima

završetka dionica. Predmet isporuke ove podfaze su potpisani ugovori o građenju i opremanju

kao i ugovori o obavljanju usluga stručnog nadzora. Sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu

56


za svaki pravac se imenuje odgovorni glavni inženjer, koji je zadužen od strane investitora za

udovoljavanje svim zahtjevima i rješavanju problematike zaštite okoliša pri izvođenju.

• Treća faza projekta sastoji se od organizacije građenja i nadzora, provedbe tehničkog

pregleda i ishođenja uporabne dozvole. Glavni predmet isporuke ove faze su kompletno završeni

radovi, uspješno proveden tehnički pregled, te ishođena uporabna dozvola. Završetak ove faze

je puštanje dionice autoceste u promet.

• Četvrta faza projekta je primopredaja korisniku - Sektoru za održavanje i Sektoru za

naplatu Hrvatskih autocesta.

2. Male investicije

• Prva faza obuhvaća izradu programsko - planske dokumentacije, program građenja i

održavanja javnih cesta.

Osnovni planski dokumenti kojima započinje konceptualna faza su Strategija i Program prostornog

uređenja RH, Strategija prometnog razvitka RH. U skladu sa navedenim planskim dokumentima

Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva pomorstva, prometa i

infrastrukture donosi program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od četiri godine.

Program građenja i održavanja javnih cesta ostvaruje se godišnjim planovima građenja i održavanja

autocesta. Godišnji planovi donose se uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Nakon usvajanja Programa građenja i održavanja javnih cesta započinje realizacija projekta -

izgradnja autocestovnih pravaca i dionica autocesta.

Sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu svaki pravac dodjeljuje se u nadležnost pojedinom

voditelju projekta, koji koordinira izradu projektne dokumentacije.

Temeljem državnih strateških dokumenata: Strategije i Programa prostornog uređenja RH, Strategije

prometnog razvitka RH, te planova i programa građenja vrši se izrada projektne dokumentacije, te

se idejno rješenje ugrađuje u prostorno plansku dokumentaciju nižeg reda.

• Druga faza definiranja projekta nastupa po usvajanju programsko - planske dokumentacije

sastoji se od slijedećeg:

o izrade kompletne projektne dokumentacije potrebne za ishođenje građevinske dozvole i

ishođenje građevinske dozvole. Rokovi ove podfaze definirani su godišnjim planovima i ona završava

ishođenjem građevinske dozvole i isporukom projektne dokumentacije i ovjerenih parcelacijskih

elaborata za Sektor za pravne i opće poslove, a njezin dio se odvija i za vrijeme treće - izvršne faze -

izrada i isporuka izvedbene projektne dokumentacije te eventualnih izmjena i dopuna projektne

dokumentacije.

o rješavanje imovinsko - pravnih odnosa započinje dostavom parcelacijskih elaborata

Sektoru za pravne i opće poslove

o provedba procesa javne nabave za radove građenja i opremanja i usluge nadzora. Rokovi

provedbe ove podfaze usklađeni su sa konačnim ciljevima projekta, tj. krajnjim rokovima završetka

dionica. Predmet isporuke ove podfaze su potpisani ugovori o građenju i opremanju kao i ugovori o

obavljanju usluga stručnog nadzora. Sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu za svaki pravac

imenuje odgovorni glavni inženjer, koji je zadužen od strane investitora za udovoljavanje svim

zahtjevima i rješavanju problematike zaštite okoliša pri izvođenju.

57


• Treća faza projekta sastoji se od organizacije građenja i nadzora, provedbe tehničkog

pregleda i ishođenja uporabne dozvole. Glavni predmet isporuke ove faze su kompletno završeni

radovi, uspješno proveden tehnički pregled, te ishođena uporabna dozvola. Završetak ove faze je

puštanje dionice autoceste u promet.

• Četvrta faza projekta je primopredaja korisniku - Sektoru za održavanje i Sektoru za

naplatu Hrvatskih autocesta.

a) Opis načina na koji je odgovoreno na zahtjeve i problematiku zaštite okoliša te način na koji je ista

uključena u projektiranje, izgradnju i nadzor provedbe projekta.


• Sukladno zakonskoj regulativi i za prostorno plansku dokumentaciju se provode postupci

procjene utjecaja na okoliš, te propisuju odgovarajuće mjere zaštite, koje se ugrađuju u

projektnu dokumentaciju.

• Ovlašteni projektant s kojim je ugovorena izrada projektne dokumentacije odgovoran je za

izradu projektne dokumentacije sukladno važećoj zakonskoj regulativi, svim uredbama i

pravilnicima, te sukladno Lokacijskoj dozvoli, kojom je obuhvaćeno Rješenje o utjecaju na okoliš,

te posebni uvjeti javno-pravnih tijela.

• Voditelj projekta, koji koordinira izradu projektne je odgovoran za praćenje problematike

zaštite okoliša pri projektiranju, te prati da li je udovoljeno svim zahtjevima i koordiniranja

njihovo rješavanje.

• Temeljem zakonske regulative za sve zahvate na izgradnji autoceste postoji obveza provedbe

postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš u sklopu kojeg se provodi glavna ocjena

prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu.

• Rješenjem nadležnog tijela propisuju se mjere zaštite okoliša i prirode, te program praćenja

stanja okoliša i prirode. Propisane mjere se propisuju za fazu pripreme zahvata, izgradnje

zahvata i korištenja zahvata. Mjere propisane za fazu pripreme zahvata, te posebni uvjeti

ishođeni u fazi Lokacijske dozvole se ugrađuju u projektnu dokumentaciju. U kasnijoj fazi izrade

glavnog projekta, javno pravna tijela izdaju potvrdu glavnog projekta kojom se potvrđuje

implementacija istih u projektnu dokumentaciju te se provedbom upravnog postupka vrši

provjera uvrštenih mjera, a ishođenjem Lokacijske i Građevinske dozvole, potvrđuje ispravna

implementacija mjera u projektnu dokumentaciju. Navedeno se konačno potvrđuje izdavanjem

građevinske dozvole.

• Nadzorni inženjer kao neovisna osoba odgovoran je za problematiku zaštite okoliša pri

izvođenju.

• Tijekom izgradnje zahvata Rješenjem nadležnog tijela propisane mjere zaštite okoliša i ekološke

mreže provodi izvođač uz kontrolu nadzornog inženjera i glavnog inženjera investitora na

gradilištu, a poštivanje mjera kontroliraju inspekcijske službe zaštite okoliša i prirode. Ispravno

izvedeni radovi sukladno projektnoj dokumentaciji potvrđuju se ishođenjem uporabne dozvole.

• Tijekom korištenja autoceste Rješenjem nadležnog tijela propisane mjere zaštite okoliša i

ekološke mreže, te programe praćenja okoliša i prirode provode predstavnici Sektora za

održavanje, a poštivanje mjera kontroliraju inspekcijske službe zaštite okoliša i prirode.

58


2. Male investicije

• Sukladno zakonskoj regulativi i za prostorno plansku dokumentaciju se provode postupci

utjecaja na okoliš, te propisuju odgovarajuće mjere zaštite, koje se ugrađuju u projektnu

dokumentaciju.

• Ovlašteni projektant s kojim je ugovorena izrada projektne dokumentacije odgovoran je za

izradu projektne dokumentacije sukladno važećoj zakonskoj regulativi, svim uredbama i

pravilnicima, te sukladno Lokacijskoj dozvola, kojom je obuhvaćeno Rješenje o utjecaju na

okoliš, te posebni uvjeti javno-pravnih tijela.

• Voditelj projekta, koji koordinira izradu projektne je odgovoran za praćenje problematike zaštite

okoliša pri projektiranju, te prati da li je udovoljeno svim zahtjevima i koordiniranja njihovo

rješavanje.

• Temeljem zakonske regulative u slučaju rekonstrukcije autocesta provodi se postupak ocjene o

potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, ili u slučaju manjih zahvata koji nemaju utjecaj na

okoliš, se traži mišljenje nadležnog tijela o potrebi provedbe postupka ocjene o potrebi procjene

utjecaja zahvata na okoliš. Ukoliko je za zahvat na kojem se provodi rekonstrukcija već

prethodnim postupcima provedena procjena utjecaja zahvata na okoliš, rješenjem nadležnog

tijela najčešće se potvrđuju već propisane mjere zaštite okoliša i prirode, te program praćenja

stanja okoliša i prirode za fazu pripreme zahvata, izgradnje zahvata i korištenja zahvata.

• Mjere propisane za fazu pripreme zahvata, te posebni uvjeti ishođeni u fazi Lokacijske dozvole se

ugrađuju u projektnu dokumentaciju. U kasnijoj fazi izrade glavnog projekta, javno pravna tijela

izdaju potvrdu glavnog projekta kojom se potvrđuje implementacija istih u projektnu

dokumentaciju, te se provedbom upravnog postupka vrši provjera uvrštenih mjera, a ishođenjem

Lokacijske i Građevinske dozvole, potvrđuje ispravna implementacija mjera u projektnu

dokumentaciju. Navedeno se konačno potvrđuje izdavanjem građevinske dozvole.

• Nadzorni inženjer kao neovisna osoba odgovoran je za problematiku zaštite okoliša pri

izvođenju.

• Tijekom izgradnje zahvata Rješenjem nadležnog tijela propisane mjere zaštite okoliša i ekološke

mreže provodi izvođač uz kontrolu nadzornog inženjera i glavnog inženjera investitora na

gradilištu, a poštivanje mjera kontroliraju inspekcijske službe zaštite okoliša i prirode. Ispravno

izvedeni radovi sukladno projektnoj dokumentaciji potvrđuju se ishođenjem uporabne dozvole.

• Tijekom korištenja autoceste Rješenjem nadležnog tijela propisane mjere zaštite okoliša i

ekološke mreže, te programe praćenja okoliša i prirode provode predstavnici Sektora za

održavanje, a poštivanje mjera kontroliraju inspekcijske službe zaštite okoliša i prirode.

Opis korektivnih mehanizama u slučaju neusklađenosti kod obaju vrsta investicija

Korektivni mehanizmi su isti za velike i male investicije:

Korektivni mehanizam u slučaju neusklađenosti je kontrola projektne dokumentacije u svakoj

fazi izrade od strane osobe odgovorne za pojedinu uslugu, od strane voditelja projekta, od strane

projektanta i glavnog projektanta. U svakoj pojedinoj fazi se na obrascima za pregled projektne

dokumentacije definiraju zahtjevi za korekcijom projektne dokumentacije u fazi izrade.

59


U slučaju postojanja nesukladnosti formira se Lista nesukladnosti, a u koju se upisuje

ustrojstvena jedinica koja je nesukladnost utvrdila, čelnik, zaposlenik, radno mjesto zaposlenika,

redni broj nesukladnosti, ustrojstvena jedinica u kojoj je nesukladnost utvrđena, datum

pokretanja nesukladnosti, datum zaprimanja nesukladnosti iz neke druge ustrojstvene jedinice,

sustav upravljanja (ISO 9001, ISO 14001, OHSAS 18001, ISO 27001, HACCP), opis nesukladnosti,

termin izvršenja, odgovorna osoba za izvršenje, izvršenje zadovoljava da/ne, datum zaključenja

nesukladnosti.

Čelnik ustrojstvene jedinice koja treba riješiti utvrđenu nesukladnost, pokreće odgovarajuće

radnje za rješavanje utvrđenih nesukladnosti. Popravna radnja se određuje na način da se utvrdi

što i tko sve treba poduzeti određene aktivnosti, te rok provedbe popravne radnje. Također se

određuju zaštitne radnje na način da se utvrdi što i tko treba poduzeti da do nesukladnosti ne

dođe, te rok provedbe iste.

Predstavnik Uprave za sustave upravljanja putem audita ima ovlasti pregledavati Liste

nesukladnosti, Dopise / Izvještaje o nesukladnosti / popravnoj / zaštitnoj radnji i ostalu potrebnu

dokumentaciju vezanu za rješavanje nesukladnosti, te pregledavati uzorke.

U fazi kad je projektna dokumentacija već izrađena i proveden djelomično ili u potpunosti

upravni postupak, korektivni mehanizam je izmjena projektne dokumentacije, ishođenje

izmjene lokacijske ili građevinske dozvole. Ispravnosti pri izvođenju radova kontrolira nadležna

inspekcija.

Opis načina na koji je odgovoreno na zahtjeve i problematiku stjecanja zemljišta Inedobrovoljnog preseljenja, te način na koji je ista uključena u projektiranje, izgradnju i nadzor provedbe projekta


• Po izradi kompletne projektne dokumentacije i ishođenju LOKACIJSKE dozvole

isporučuju se ovjereni parcelacijski elaborati Sektoru za pravne i opće poslove.

2. Male investicije

• Po izradi kompletne projektne dokumentacije i ishođenju građevinske dozvole isporučuju

se ovjereni parcelacijski elaborati Sektoru za pravne i opće poslove.

Rješavanje imovinsko - pravnih odnosa provodi se sukladno Zakonu i određivanju naknade (NN 74/14,

69/17) jednako za velike ili male investicije, a započinje dostavom parcelacijskih elaborata/geodetskih

elaborata nepotpunog izvlaštenja s rokom završetka, u idealnim uvjetima, prije datuma početka

izvođenja radova.

4.1.2 Upravljanje zaštitom okoliša kod velikih projekata (koji zahtijevaju Procjenu utjecaja na

okoliš)

Detaljan opis procedure Procjene utjecaja na okoliš

Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine, broj 80/13, 78/15 i 12/18) i Uredbom o procjeni

utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine, broj 64/08, 67/09, 3/17), Zakonu o zaštiti prirode

(NN 80/13 i 15/18) i Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15) propisana je provedba

postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš.

60


Za gradnju autoceste se provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, sukladno popisu

zahvata u Prilogu I. Uredbe., te su takovi zahvati u nadležnosti Ministarstva.

Postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš počinje Zahtjevom za davanje upute o sadržaju

studije o utjecaju zahvata na okoliš ili Zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš

Ministarstvu.

Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju studije nije obavezan a sadrži podatke o nositelju zahvata,

lokaciji i zahvatu te opis mogućih značajnih utjecaja na okoliš. Zahtjev se, nakon utvrđivanja o

njegovoj potpunosti, dostavlja na mišljenje tijelima i/ili osobama određenim posebnim

propisima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ovisno o lokaciji i obilježjima

zahvata. Uputom se nositelj zahvata upućuje i na obvezni sadržaj studije propisan Uredbom.

Nadležno tijelo može zatražiti i dopunu sadržaja studije. O uputi nadležno tijelo informira javnost

sukladno Zakonu i uredbi kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane

javnosti u pitanjima zaštite okoliša.

Uputa o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš mora se izdati u roku od tri mjeseca od

dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje upute. Nakon izdavanja upute kreće se u izradu

studije o utjecaju na okoliš te nakon toga u postupak procjene utjecaja na okoliš.

Zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoliš obvezno sadrži podatke o nositelju zahvata, o

zahvatu i lokaciji, potvrdu o usklađenosti zahvata s važećom prostorno planskom

dokumentacijom, odgovarajući akt nadležnog tijela o potrebi provedbe ocjene o prihvatljivosti

zahvata za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu i studiju o utjecaju zahvata na okoliš.

Studija o utjecaju na okoliš sadrži i poglavlje koje obrađuje utjecaje zahvata na ekološku mrežu

sukladno posebnim propisima kojima se uređuje zaštita prirode. Studija o utjecaju zahvata na

okoliš je stručna podloga koja obuhvaća sve potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloženja i

opise u tekstualnom i grafičkom obliku, prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite

okoliša u odnosu na zahvat te po potrebi, program praćenja stanja okoliša. Studiju o utjecaju na

okoliš izrađuje ovlaštenik koji posjeduje odgovarajuću suglasnost za obavljanje stručnih poslova

iz područja zaštite okoliša.

Po utvrđivanju potpunosti zahtjeva za procjenu utjecaja na okoliš, imenuje se savjetodavno

stručno povjerenstvo koje može imati najmanje 5 članova. Svaki član povjerenstva obvezan je

pismeno se očitovati o prihvatljivosti zahvata i kvaliteti studije. Povjerenstvo radi na sjednicama

koje saziva i kojima rukovodi predsjednik povjerenstva. Sjednice povjerenstva su javne, te se

održavaju dvije do tri sjednice o kojima se vodi zapisnik, te se vrši obilazak lokacije budućeg

zahvata.

Na prvoj sjednici povjerenstvo ocjenjuje cjelovitost studije sukladno propisanim obveznim

sadržajem, odnosno sadržajem utvrđenim uputom u posebnom postupku. Ocjena stručne

utemeljenosti studije može se dati nakon što se utvrdi da je studija cjelovita. Ako povjerenstvo

na prvoj sjednici utvrdi da studija ima nedostatke, koji u bitnom, nisu odlučujući za utvrđivanje

cjelovitosti i/ili stručne utemeljenosti studije, predložit će nadležnom tijelu da od nositelja

zahvata zaključkom zatraži dopunu studije u određenom roku, te će dati uputu o navedenom.

Kada nadležno tijelo utvrdi da zahtjev nositelja zahvata za procjenu utjecaja zahvata na okoliš

sadrži sve propisane podatke i dokaze sukladno Zakonu, donosi odluku o upućivanju studije na

javnu raspravu.

61


Nakon provedene javne rasprave, nadležno tijelo mišljenja, primjedbe i prijedloge iz javne

rasprave, predaje na očitovanje nositelju zahvata putem ovlaštenika koji razmatra mišljenja,

primjedbe i prijedloge, kojim daje obrazloženje prihvaćanja ili neprihvaćanja primjedbi.

Ovlaštenik nositelja zahvata predlaže konačne mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja

okoliša, te prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ekološku mrežu i program

praćenja i izvješćivanja o stanju ekološke mreže. Povjerenstvo će razmotriti mišljenja, primjedbe

i prijedloge s javne rasprave te utvrditi da li je studiju potrebno doraditi. Ako je utvrđena

potreba, nadležno tijelo provodi daljnji postupak (traži mišljenje tijela i/ili osobe određene

posebnim propisima i/ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno

zahtijeva dopunu ili doradu studije od nositelja zahvata i slično). U ovom postupku nadležno

tijelo određuje i primjereni rok za izvršenje traženog, ali ne duže od 30 dana. Ako nadležno tijelo

provodi navedeni daljnji postupak, nakon toga postupka obvezno se saziva sjednica

povjerenstva radi donošenja mišljenja o prihvatljivosti zahvata.

O zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš odlučuje se Rješenjem o prihvatljivosti zahvata

za okoliš kojim se utvrđuje da li je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš i ekološku mrežu uz

primjenu mjera zaštite okoliša, te program praćenja stanja okoliša i ekološke mreže.

Postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku od četiri mjeseca od dana

primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata. Iznimno, rok za provedbu postupka procjene

utjecaja zahvata na okoliš može se produžiti najviše za dva mjeseca ako je u postupku ocijenjeno

nužnim obavljanje dopunskih radnji.

Postupak produljenja Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš provodi se u nadležnom

tijelu/Ministarstvu na način da se preda zahtjev, te dostavi potvrda tijela nadležnog prema

zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje da se nisu promijenili uvjeti u skladu s kojima je

izdano rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš.

Studija slučaja: veliki zahvat

Procjena na temelju sadašnjih ili prošlih praksi, s uključivanjem velike investicije koja je bila provedena

u prošlosti

Odabran je veliki projekt koji je zahtijevao procjenu utjecaja na okoliš - zahvat "most Sava" na

autocesti A5 granica Republike Mađarske - Beli Manastir - Osijek - granica Republike BiH (Koridor Vc),

dionica: Sredanci - granica s Republikom BiH, kao dio međunarodnog Paneuropskog cestovnog

koridora Vc koji se pruža od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča.

Temeljem prostorno planske dokumentacije definirana je trasa autoceste kao građevina od državnog i

međunarodnog značaja koja omogućuje povezivanje cestovnog sustava Republike Hrvatske u sustav

europske cestovne mreže (sustav E-cesta). U sklopu trase dionice Sredanci - granica BiH se nalazi most

preko rijeke Save kao objekt koji prelazi široku inundaciju rijeke Save u km 88+530,75 autoceste,

premoštenu jedinstvenom konstrukcijom ukupne duljine L=660,0 m koja se nalazi na samoj granici

između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Za predmetni zahvat u prostoru provedene su procjene utjecaja zahvata na okoliš i upravni postupci,

pri nadležnim ministarstvima, te su izdana slijedeća pripadajuća Rješenja i dozvole:

• Hrvatske ceste su 10. srpnja 2003. godine podnijele zahtjev za provedbu postupka procjene

utjecaja na okoliš zahvata autocesta granica R.Mađarske – Beli Manastir – Osijek – granica BiH

(Koridor Vc) u sklopu koje se nalazi most preko rijeke Save na dionici Sredanci – granica s

62


Bosnom i Hercegovinom. Uz zahtjev je priložena Studija o utjecaju na okoliš izrađena od IGH

d.d. – poslovni centar Osijek u srpnju 2003. godine za navedenu autocestu.

• Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je 05. veljače 2004. godine

izdalo Rješenje o prihvatljivosti za okoliš zahvata - autoceste granica R. Mađarske – Beli

Manastir – Osijek – granica BiH (Koridor Vc) u sklopu koje se nalazi most preko rijeke Save na

dionici Sredanci – granica s Bosnom i Hercegovinom, Klasa: UP/I 351-02/03-06/0102, Urbroj:

531-05/4-AM-04-6.

• Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je 27. srpnja 2007. godine izdalo

Lokacijsku dozvolu Klasa: UP/I-350-05/06-01/260 Ur.broj: 531-06-2-1-07-32 KM za dionicu

Sredanci – granica s Bosnom i Hercegovinom, u sklopu koje se nalazi most preko rijeke Save.

Sastavni dio navedene lokacijske dozvole je Rješenje o prihvatljivosti predmetnog zahvata za

okoliš, kao jedan od posebnih uvjeta, čime su potvrđene propisane mjere zaštite.

• Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je 07. svibnja 2010. godine izdalo

Izmjenu i dopunu Lokacijske dozvole Klasa: UP/I-350-05/10-01/49 Ur.broj: 531-06-10-2 KM za

dionicu Sredanci – granica s Bosnom i Hercegovinom, u sklopu koje se nalazi most preko rijeke

Save (u privitku), a kojom je izmijenjena faznost gradnje.

• 2. Izmjena i dopuna Lokacijske dozvole (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Klasa:

UP/I-350-05/13-01/301, Urbroj: 531-06-1-14-10, Zagreb, 24.04.2014.);

• Građevinska dozvola (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Klasa: UP/I-361-03/12-

01/81, Ur. broj: 531-04-1-066-12-3, Zagreb 20. lipnja 2012.) za most preko rijeke Save;

• Rješenje za izgradnju mosta preko rijeke Save (Federalno ministarstvo prostornog uređenja

Bosne i Hercegovine, Rješenje Broj: UPI/03-23-2-420/10, 07. srpanj 2011.);

• Saglasnost Broj: 03-23-2-780/12 za izgradnju međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja

i priključnih graničnih dionica na koridoru Vc (Federalno ministarstvo prostornog uređenja

Bosne i Hercegovine, 13. lipanj 2012.);

• Hrvatske autoceste d.o.o. su 30. listopada 2014. podnijele zahtjev za provedbu postupka

Prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, budući da je ekološka mreža

proglašena 2009. godine, te time nije bila obrađena Rješenjem iz 2003. godine. Ministarstvo

zaštite okoliša i prirode je 05. prosinca 2014. izdalo Rješenje (Klasa: UP/I 612-07/14-60/113,

Ur.broj: 517-07-1-1-2-14-5) kojim se propisuje obaveza provedbe Glavne ocjene prihvatljivosti

zahvata za ekološku mrežu;

• Obzirom da je procedura procjene utjecaja zahvata na okoliš za dionicu granica Republike

Mađarske - most Drava na autocesti A5, granica Republike Mađarske - Beli Manastir – Osijek –

Svilaj (Koridor Vc) provedena 2003. i 2004. godine u sklopu procjene utjecaja zahvata na okoliš

za cijelu autocestu A5, a kada zakonska regulativa RH nije bila u potpunosti usklađena sa

zakonskom regulativom EU, istu je bilo potrebno ponoviti sukladno zakonskoj važećoj regulativi

RH i EU, te je opisan slijed postupka:

o Hrvatske autoceste d.o.o. iz Zagreba, Širolina 4 su 12.ožujka 2015.godine podnijele

zahtjev za procjenom utjecaja zahvata na okoliš i ekološku mrežu.

o Izrađena je Studija o utjecaju na okoliš koju je izradio IPZ d.d. Zagreb, Prilaz baruna

Filipovića 21, kojem je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, u daljnjem tekstu:

63


Ministarstvo, 11.rujna 2013. izdalo Rješenje za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliš.

Studija je izrađena u ožujku 2015.

o O zahtjevu nositelja zahvata za pokretanjem postupka procjene utjecaja na okoliš, na

internetskim stranicama Ministarstva objavljena je 9. travnja 2015. informacija o

zahtjevu za provedbu

o Stalno Savjetodavno stručno povjerenstvo za ocjenu utjecaja na okoliš za zahvate

autoceste i državne ceste (u daljnjem tekstu: Stalno povjerenstvo) imenovano je

Odlukom, te je održalo dvije sjednice. Na prvoj sjednici održanoj 28. travnja 2015. u

Oprisavcima, Stalno povjerenstvo je izvršilo uvid u Studiju i nakon rasprave procijenilo

da Studija, u bitnom, sadrži elemente za donošenje ocjene o prihvatljivosti zahvata, ali

da ju u nekim dijelovima treba ispraviti i dopuniti prema primjedbama Stalnog

povjerenstva. Na istoj sjednici Stalno povjerenstvo je predložilo da se Studija uputi na

javnu raspravu.

o Ministarstvo je 5. svibnja 2015. donijelo Odluku o upućivanju Studije na javnu raspravu.

Zamolbom za pravnu pomoć koordinacija javne rasprave povjerena je Brodsko-

posavskoj županiji, Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša. Javna

rasprava održana je u razdoblju od 3. lipnja do 3. srpnja 2015. u prostorijama Općine

Oprisavci. Javno izlaganje održano je 17. lipnja 2015. u prostorijama Općine Oprisavci.

O navedenom više informacija u poglavlju 4.1.6. „Javne konzultacije i mehanizmi za

rješavanje pritužbi“.

o Sukladno Zakonu o potvrđivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih

granica - Espoo konvencija („Narodne novine“ - MU, broj 6/96) u okviru postupka

procjene proveden je prekogranični postupak predmetnog zahvata na okoliš Bosne 1

Hercegovine. O navedenom više informacija u poglavlju 4.1.6. „Javne konzultacije i

mehanizmi za rjejšavanje pritužbi“.

o Na drugoj sjednici održanoj 15. rujna 2015. u Zagrebu Stalno povjerenstvo je razmotrilo

mišljenja nadležnih tijela prema posebnim propisima izložena putem predstavnika u

Stalnom povjerenstvu, dorađenu Studiju i izvješće o provedenoj javnoj raspravi.

Slijedom svega razmotrenog natpolovična većina članova Stalnog povjerenstva je

glasovanjem, u skladu sa člankom 16. Uredbe o PUO, donijela mišljenje o prihvatljivosti

zahvata kojim je ocijenilo predmetni zahvat prihvatljivim za okoliš i ekološku mrežu te

predložila mjere zaštite okoliša i mjere ublažavanja utjecaja na ciljeve očuvanja i

cjelovitost područja ekološke mreže te program praćenja stanja okoliša.

o Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je za zahvat autoceste A5 granica Republike

Mađarske – Beli Manastir – Osijek – granica Bosne i Hercegovine, dionica Sredanci –

granica Bosne i Hercegovine, most Sava donijelo Rješenje o prihvatljivosti zahvata za

okoliš i ekološku mrežu uz primjenu zakonom propisanih i rješenjem utvrđenih mjera

zaštite okoliša i mjera ublažavanja utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja

ekološke mreže (A) te provedbe programa praćenja stanja okoliša Klasa: UP/I 351-

03/15-02/16, Ur.broj: 517-06-2-1-2-15-16, 02. studeni 2015. Propisane mjere i

monitoring ugrađene su u glavni projekt kao što je navedeno u dokumentima: "Analiza

provedbe mjera zaštite okoliša i monitoringa", "Tehnički opis iz glavnog projekta" i

"Posebni tehnički uvjeti građenja i zbrinjavanja građevinskog otpada" sve za projekt

mosta Svilaj. Tijekom procjene utjecaja zahvata na okoliš posebna pažnja posvećena je

vodnom tijeku, budući da je zahvat planiran na mjestu rijeke Save. Zahvat most Sava na

64


autocesti A5 granica Republike Mađarske - Beli Manastir - Osijek - granica Republike BiH

(Koridor Vc), dionica: Sredanci - granica s Republikom BiH pripada vodnom tijelu

podzemne vode DSGIKCPV _29-istočna Slavonija-sliv Save i površinskom vodnom tijelu

rijeke Save DSRI010002. Uzimajući u obzir udaljenost predmetnog zahvata od najbližih

zaštićenih područja prirode (značajni krajobraz Gajna je udaljen 8.850 m zračne

udaljenosti i 11.400 m uzvodno tokom rijeke Save, posebni ornitološki rezervat Bara

Dvorina je udaljen 10.000 m zračne udaljenosti i 18.160 m uzvodno tokom rijeke Save),

s obzirom na smještaj i vrste utjecaja koji proizlaze iz zahvata tijekom gradnje i korištenja

mosta, ne očekuje se utjecaj na zaštićena područja prirode. Zahvat se jednim dijelom

nalazi unutar područja značajnog za očuvanje vrsta i stanišnih tipova HR2001311 Sava

nizvodno od Hruščice. Zahvat neće značajno utjecati na ciljeve očuvanja i cjelovitost

područja ekološke mreže.

• 3. Izmjena i dopuna Lokacijske dozvole (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenj,a Klasa:

UP/I-350-05/15-01/000162, Urbroj: 531-06-1-15-0002, Zagreb, 10.12.2015.);

• Izmjena i dopuna Građevinske dozvole (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Klasa:

UP/I-361-05/16-01/000010, Urbroj: 531-06-2-1467-16-0011, Zagreb, 21.07.2016.).

Popis zahtjeva iz propisa koji se tiču Procjene utjecaja na okoliš i načine na koje im je udovoljeno

Iz gore opisane studije slučaja za veliku investiciju je vidljivo da je tijekom postupka udovoljeno svim

propisanim zahtjevima:

• Sukladno tada važećoj zakonskoj regulativi (Zakon o zaštiti okoliša 82/94 i 128/99), Procjena

utjecaja na okoliš provela se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, odnosno prije izdavanja

lokacijske dozvole;

• Utjecaj zahvata na okoliš, njegovo vrednovanje i prihvatljivost ocijenila je komisija na temelju

studije utjecaja na okoliš sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (Narodne novine, broj 80/13) i

Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine, broj 64/08, 67/09);

• Studiju utjecaja na okoliš izradila je pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova

zaštite okoliša, odnosno izrade studije utjecaja na okoliš koja je i odgovorna za njenu stručnu

utemeljenost i udovoljavanja propisanim zahtjevima u vezi s izradom studije, te obuhvaća sve

potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku te

prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša sukladno Zakonu o zaštiti okoliša

(Narodne novine, broj 80/13) i Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine,

broj 64/08, 67/09);

• Javnost je obavještena sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (Narodne novine, broj 80/13) i Uredbi

o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša

('Narodne novine', br. 64/08);

• Procjenom utjecaja na okoliš sagledao se mogući nepovoljni utjecaj namjeravanog zahvata na

tlo, vodu, more, zrak, šume, klimu, zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, krajolik, prostorne i

kulturne vrijednosti, njihove međuodnose sukladno Zakonu i Uredbi;

• Rješenjem je utvrđeno da je namjeravani zahvat prihvatljiv uz primjenu mjera zaštite okoliša te

da sadrži potrebne mjere zaštite okoliša koje proizlaze iz zakona, drugih propisa, standarda i

mjera koje doprinose smanjivanju onečišćavanja okoliša sukladno Zakonu i Uredbi.

65


• Ekološka mreža Natura 2000 službeno je proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13),

te je tada provedena Prethodna ocjena utjecaja zahvata na ekološku mrežu;

• Uz postupak Glavne ocjene zahvata na ekološku mrežu provedena je i ponovna procjena

utjecaja zahvata na okoliš kojom je također izrađena Studija, imenovano stručno povjerenstvo,

proveden javni uvid, te izdano rješenje o utjecaju zahvata na okoliš i ekološku mrežu s

propisanim mjerama zaštite okoliša i mjerama ublažavanja utjecaja na ciljeve očuvanja i

cjelovitost područja ekološke mreže sukladno Zakonu i Uredbi;

• Kod utvrđivanja mjera propisanih rješenjem pridržavalo se i načela predostrožnosti navedenih

u članku 10. Zakona koji nalaže da se razmotre i primjene načela koje doprinose smanjivanju

onečišćenja okoliša

• U sklopu postupka je sukladno Konvenciji o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica –

Esoo konvenciji, proveden je prekogranični postupak na okoliš Bosne i Hercegovine.

• Izvođač i Nadzorni inženjer su proveli terensko istraživanje na početku radova kako bi se odredile

osobine od ekološkog značaja i trenutnu prisutnost životinja na području radova.

Proceduralne i institucionalne prepreke i ograničenja u kojima su se društva susrela (npr.

dugotrajna razdoblja revizije

Prilikom provedbe postupka za gore navedenu studiju slučaja uočene su slijedeće prepreke:

• Postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš proveden je 2003. godine za cijelu autocestu A5,

što je i preporučljivo kako bi se procijenio kumulativni utjecaj cijelog zahvata, no obzirom da je

vrijeme gradnje zbog nedostatka financijskih sredstava produženo do danas, a obzirom na

brojne izmjene zakonske regulative ulaskom R. Hrvatske u Europsku Uniju, bilo je potrebno

ponoviti cijeli postupak, što je izazvalo dodatne troškove;

• Ponovljeni postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i ekološku mrežu trajao je 8 mjeseci,

što je duže od zakonom propisanog trajanja. Vidljivo je da bi postupak trajao znatno duže da

nisu postojali svi preduvjeti potrebni za provedbu postupka koji su bili osigurani već prethodno

provedenim postupcima (prostorno planska dokumentacija, projektna dokumentacija, Studija

o utjecaju na okoliš…), a da je 2003. godine postupak trajao 7 mjeseci.

• Postoji problematika kratkog važenja Rješenja, budući da pripreme za projekte uključujući

osiguravanje potrebnih financijskih sredstava traju vrlo dugo, te često kad se ostvare financijski

uvjeti, važenje rješenja istekne.

Identifikacija nadležnih tijela, značajne i najčešće vrste projekata koji zahtijevaju Procjenu utjecaja na

okoliš, značajne i tipične aspekte i referentne potencijalne utjecaje na okoliš.

Kako je već opisano u točki 4.1.2.a) sukladno zakonskoj regulativi za svaki zahvat na izgradnji autoceste

provodi se postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Značajni i tipični aspekti i referentni potencijalni utjecaji na okoliš koji se najčešće ponavljaju su tijekom

pripreme i gađenja:

• Uništenje staništa tijekom rada s mehanizacijom;

• Uništenje staništa tijekom skladištenja građevinskog i otpadnog materijala;

66


• Uništenje staništa tijekom neadekvatnim korištenjem pomoćnih puteva;

• Uništenje staništa tijekom izrade pokosa nasipa;

• Iskopima moguće uništenje arheoloških nalazišta;

• Projektom unijeti autohtone vrste;

• Prijenos biljnih vrsta mehanizacijom spriječiti pranjem vozila;

• Potrebno osigurati dovoljan broj adekvatnih prolaza i prijelaza za životinje;

• Zagađenje voda potrebno spriječiti kontroliranim sustavom odvodnje, oborinske vode

pročistiti na separatoru ulja i masti;

• Minimalizirati buku tijekom izgradnje, te tijekom korištenja autoceste uz stambene objekte

predvidjeti barijere za zaštitu od buke;

• Minimalizirati uništavanje vegetacije tijekom gradnje;

• Sprječavati uklanjanje invazivnih vrsta.

Tijekom postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš i ekološku mrežu, vrši se suradnja sa slijedećim

nadležnim tijelima:

• Ministarstvo zaštite okoliša i prirode;

• Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja;

• Lokalni upravni odjel za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša;

• Tijela državne uprave kojima se uređuje prostorno uređenje;

• Javnopravna tijela koja sudjeluju u upravnom postupku izdavanja lokacijske, građevinske i

uporabne dozvole, nadležna za područje zaštite okoliša su Ministarstvo zdravlja i Hrvatske

vode.

Zaštićena područja u kojima su provedene investicije identificirana su i ocijenjena (prema razini

zaštite).

Na gore navedenom primjeru studije slučaja velike investicije autoceste A5 tijekom postupka

provedenog 2003. godine identificirana su slijedeća područja, ali nisu ocijenjena prema razini

zaštite:

• Šuma Haljevo;

• Poplavna dolina rijeke Drave;

• Šuma sjeverozapadno od Beketinaca;

• Šuma Mačkovec.

Na gore navedenom primjeru studije slučaja velike investicije autoceste A5 tijekom postupka

provedenog 2005. godine identificirana su slijedeća područja, ali nisu ocijenjena prema razini zaštite:

67


• vodno tijelo podzemne vode DSGIKCPV _29-istočna Slavonija-sliv Save i površinskom vodnom

tijelu rijeke Save DSRI010002.

• značajni krajobraz Gajna je udaljen 8.850 m zračne udaljenosti,11.400 m uzvodno tokom rijeke

Save

• posebni ornitološki rezervat Bara Dvorina je udaljen 10.000 m zračne udaljenosti i 18.160 m

uzvodno tokom rijeke Save)

• područje značajno za očuvanje vrsta i stanišnih tipova HR2001311 Sava nizvodno od Hruščice,

na čijem dijelu se nalazi zahvat.

4.1.3 Upravljanje zaštitom okoliša kod projekata koji ne zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš

Opisuje praksu i postupke vezane uz investicije za koje nije potrebna Procjena utjecaja na okoliš, no koje ipak mogu proizvesti značajne utjecaje na okoliš i stoga uvjeti zaštite okoliša ili prirode moraju biti ispunjeni.

U poglavlju se raspravlja postupak izdavanja dozvola s naglaskom na uvjetima zaštite okoliša za vrste projekata koji ne zahtijevaju Procjenu utjecaja na okoliš (npr. uvjeti nadležnih tijela, kao što su Hrvatske vode Odjeli za zaštitu prirode pri Županijama).

a) Opis prakse zaštite okoliša i postupaka vezanih uz ulaganja u kojima nije potrebna procjena

utjecaja na okoliš, ali su potencijalno imali značajne utjecaje.

Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš se provodi za manje projekte sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18), Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) – u daljnjem tekstu „Uredba“, Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18) i Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15).

Zahvati u domeni cestarskog sektora za koje je obavezna ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš određeni su u popisu zahvata u Prilogu II. Uredbe:

• 13. Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš počinje predajom Zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš uključuje i prethodnu ocjenu za ekološku mrežu Ministarstvu.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obvezno sadrži podatke o nositelju zahvata, podatke o lokaciji i zahvatu i elaborat zaštite okoliša čiji je sastavni dio prethodna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Ovlaštena osoba za izradu Elaborata o zaštiti okoliša izrađuje Elaborat. Na temelju elaborata zaštite okoliša provodi se ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Kada Ministarstvo utvrdi da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, u istom postupku može uputiti nositelja zahvata o obveznom sadržaju studije.

Po zaprimanju zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene Ministarstvo pribavlja mišljenja od drugih tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te informira javnost o zahtjevu. Ministarstvo je obvezno pribaviti mišljenje tijela nadležnog za zaštitu

68


prirode. Javnost i zainteresirana javnost može dostaviti mišljenje o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš u pisanom obliku i to u roku od 30 dana od dana objave informacije o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš na internetskim stranicama Ministarstva.

Nakon što Ministarstvo razmotri mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i mišljenja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi se Rješenje kojim se utvrđuje da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, odnosno rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš. Rješenje kojim se utvrđuje da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži podatke o nositelju zahvata, podatke o lokaciji i sažeti opis lokacije zahvata, podatke o zahvatu i sažeti opis zahvata, rezultate prethodne ocjene zahvata za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu s obrazloženjem razloga na temelju kojih je isključena ili utvrđena obveza provedbe glavne ocjene zahvata za ekološku mrežu, obrazloženje razloga zbog kojih je utvrđena potreba procjene utjecaja zahvata na okoliš, te pobliže podatke o obveznom sadržaju studije za predmetni zahvat, odnosno uputu da se studija izradi prema obveznom sadržaju propisanom ovom Uredbom, ako se daje uputa o sadržaju studije. Rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži i obrazloženje razloga zbog kojih se utvrđuje da nije potrebno provesti procjenu. Temeljem provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš rješenje može sadržavati i mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. O izdanom rješenju se informira javnost.

Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku od dva mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata.

Studija slučaja: mali zahvat

b) Uobičajena praksa trgovačkih društava (postupci, utvrđivanje očekivanih utjecaja, dopuštajući

ispunjavanje uvjeta i uvjeta, opis kako su zahtjevi zaštite okoliša bili uključeni u ugovaranje radova i

usluga i nadzirani, korektivni mehanizmi itd.) Potvrdit će se primjerom slučaja studija relativno

visoke složenosti (opet studija slučaja po svakoj tvrtki s relevantnim investicijama koje se ne

uključuju u procjenu utjecaja na okoliš).

Standardna praksa (procedure, identifikacija očekivanih učinaka, uvjeti izdavanja dozvola,

ispunjavanje zahtjeva, način na koji su okolišni uvjeti i praćenje sastavnica okoliša uključeni u

ugovaranje radova i usluga, korektivni mehanizmi, itd.) bit će potvrđena kroz primjer studije slučaja

relativno visoke složenosti (opet za svako društvo s relevantnim investicijama koje ne zahtijevaju

Procjenu utjecaja na okoliš).

Procjena na temelju sadašnjih ili prošlih praksi, s uključivanjem velike investicije koja je bila

provedena u prošlosti

Odabran je zahvat "Ulaz u Ploče" - Rekonstrukcija brze ceste i izgradnja spojne ceste za luku i grad Ploče. Projekt ulaza u Ploče predstavlja dovršetak izgradnje Spojne ceste: Čvor Ploče (A1) - Luka Ploče, koja je izgrađena do čvora Čeveljuša, cca 350 m od ulaza u lučki kompleks. Svrha spojne ceste je povezivanje grada i luke Ploče s autocestom A1 Zagreb – Split – Dubrovnik, odnosno Jadransko–jonskim koridorom, dijelom TEN-T osnovne mreže, te autocestom A10 Granica BiH – Metković (A1), koja zajedno s dionicom A1 čvor Metković - čvor ploče te spojnom cestom Čvor Ploče (A1) – Luka Ploče predstavlja završni dio koridora Vc: Budimpešta – Osijek – Sarajevo – Ploče, uvrštenog u TEN-T sveobuhvatnu mrežu. Za predmetni zahvat u prostoru provedena je ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i upravni postupci, te su izdana slijedeća pripadajuća Rješenja i dozvole:

69


• Projekt Ulaz u Ploče je produžetak / nastavak postojećeg projekta Izgradnja brze ceste Čvor Ploče 2 - Ploče za koju je provedena procjena utjecaja na okoliš od lipnja 2006. do siječnja 2007.godine, te je ishođeno Rješenje o prihvatljivosti za okoliš Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Klasa UP/I 351-03/06-02/122, Ur.br. 531-08-3-1-AG-07-6 za projekt Izgradnja brze ceste Čvor Ploče 2 - Ploče od 10. siječnja 2007.;

• Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donijelo 19. svibnja 2009. godine Mišljenje klasa 351-01/09- 02/94, Ur. broj 531-08-1-1-2-10-09-2 u kojem navodi da su mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša propisani Rješenjima Ministarstva (Klasa UP/I 351-03/06-02/122, Ur.broj 531-08-3-1-AG-07-6 za zahvat Izgradnja brze ceste čvor Ploče 2 – Ploče i Klasa UP/I 351-03/04-02/0070, Ur.broj 531-05/4-NM/AK-05-1 za zahvat Izgradnja kontejnerskog terminala Ploče u luci Ploče) dostatni i nije potrebno provoditi postupak procjene utjecaja na okoliš niti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš;

• Državni zavod za zaštitu prirode, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Dubrovačko – neretvanske županije izdao je Potvrdu (Klasa 351-01/10-01/31, Ur.broj 2117/1-23/1-10-10-8 od 1. srpnja 2010. privitak V) u kojoj navodi da za zahvat izgradnje spojne ceste od brze cesta „Luka Ploče - čvor Ploče (A1)“ do grada Ploče i nadvožnjaka Vranjak preko željezničkog kolosijeka te izgradnje ulaznog terminala Luke Ploče nije potrebno provesti Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu;

• Obzirom da tada zakonska regulativa RH nije bila u potpunosti usklađena sa zakonskom regulativom EU, Hrvatske autoceste su 13.02.2015. pokrenule postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za navedeni zahvat, temeljem Elaborata o zaštiti okoliša izrađenog od ovlaštenika Institut IGH, a sukladno zakonskoj regulativi RH i EU, te je 29. travnja 2015. dobiveno Rješenje Ministarstva okoliša i prirode, Klasa: UP/I 351-03/15-08/43, Urbroj: 517-06-2-1-2-15-10 (prilog 10, privitak VI) da postupak procjene utjecaja na okoliš nije potrebno provoditi..

• Lokacijska dozvola (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Klasa: UP/I-350-05/10-01/23, Ur.broj. 531-06-11-21, Zagreb, 16. veljače 2011. godine);

• Izmjena lokacijske dozvole (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Klasa: UP/I-350-05/12-01/111, Ur.broj: 531-05-12-8, Zagreb, 26.studenog 2012. godine);

• Građevinska dozvola (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Klasa: UP/I-361-03/12-01/188, Ur.br. 531-04-1-066-13-19, Zagreb, 29. svibnja 2013. Godine, za I. fazu zahvata - Brza cesta s odvojkom do grada Ploče s nadvožnjakom Vranjak 1 preko željezničke pruge, trokrakim sjevernim križanjem, instalacijama i opremom);

• 2. Izmjena i dopuna lokacijske dozvole (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Klasa: UP/I-350-05/13-01/256, Ur.broj: 531-05-14-8 od 10. ožujka 2014.);

• Izmjena i dopuna građevinske dozvole (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Klasa: UP/I-361-03/14-01/000044, Ur.br. 531-06-2-1-066-14-0006, Zagreb, 7. Kolovoza 2014. godine);

• 3. Izmjena i dopuna lokacijske dozvole (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Klasa: UP/I-350-05/15-01/107, Ur.broj: 531-06-1-2-16-10 od 05. 02. 2016.);

• 4. Izmjena i dopuna lokacijske dozvole (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Klasa: UP/I-350-05/16-01/106, Ur.broj: 531-06-1-2-16-05 od 13. 09. 2016.);

• 2. Izmjena i dopuna građevinske dozvole (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Klasa: UP/I-361-03/16-01/000211, Ur.br. 531-06-2-1-1-16-0011, Zagreb, 24. 11. 2016. godine).

Prilikom provedbe postupka za gore navedenu studiju slučaja uočene su slijedeće prepreke:

• Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš proveden je 2006-2007. godine, no

obzirom da je vrijeme gradnje zbog nedostatka financijskih sredstava odgođeno, te da su

ulaskom R. Hrvatske u Europsku Uniju izvršene brojne izmjene zakonske regulative, bilo je

potrebno ponoviti cijeli postupak, što je izazvalo dodatne troškove;

70


• Postoji problematika kratkog važenja Rješenja, budući da pripreme za projekte uključujući

osiguravanje potrebnih financijskih sredstava traje vrlo dugo, te često kad budu ostvareni

financijski uvjeti, važenje rješenja istekne.

Tijekom postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš i ekološku mrežu, vrši se suradnja sa slijedećim

nadležnim tijelima:

• Ministarstvo zaštite okoliša i prirode;

• Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja;

• Tijela državne uprave kojima se uređuje prostorno uređenje;

• Državni zavod za zaštitu prirode, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša

Dubrovačko – neretvanske županije;

• Javnopravna tijela koja sudjeluju u upravnom postupku izdavanja lokacijske, građevinske i

uporabne dozvole, nadležna za područje zaštite okoliša:

o Ministarstvo zdravlja,

o Hrvatske vode.

Radovi su izvedeni u skladu sa Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama. Izvođač je poduzeo sve potrebne mjere za zaštitu okoliša na način da spriječi štetu i ometanje osoba i imovine tijekom izvođenja radova, te izveo tehničku sanaciju deponija viška iskopanog materijala. Kontrola invazivnih biljnih vrsta će se vršiti kroz program redovnog održavanja. Mjere za pročišćavanje i/ili zadržavanje otjecanja su planirane i provedene u sklopu Plana izvođenja radova. Radnici su bili obučeni u sklopu aktivnosti koordinatora zaštite na radu na gradilištu.

4.1.4 Upravljanje stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem

Opis zahtjeva za stjecanje zemljišta, izvlaštenje i nedobrovoljno preseljenje okoliš i načine na koje im je

udovoljeno,

Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14, 69/17) uređen je sustav izvlaštenja, način

utvrđivanja interesa za Republiku Hrvatsku u tom sustavu, tijela nadležna za provedbu postupka

izvlaštenja, pripremne radnje i postupak izvlaštenja, način određivanja naknade za izvlaštene

nekretnine, način određivanja naknade za nekretnine koje se po posebnom propisu smatraju

izvlaštenima te druga pitanja.

Prije pokretanja postupka izvlaštenja, korisnik izvlaštenja (HAC) podnosi prijedlog za osiguranje dokaza

o stanju i vrijednosti nekretnine putem Ureda državne uprave te se provodi očevid gdje se procjenjuje

nekretnina, a na kojem su prisutni, korisnik izvlaštenja, vlasnici nekretnine i sudski vještaci za procjenu

nekretnina, odnosno sudski procjenitelji odgovarajuće struke. Sudski vještaci u određenom roku

dostavljaju Uredu državne uprave, korisniku izvlaštenja i vlasnicima procjembeni elaborat na temelju

kojeg korisnik izvlaštenja prethodno s vlasnikom nekretnine pokušava sporazumno riješiti pitanje

stjecanja prava vlasništva/služnosti određene nekretnine.

Postupci sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama u privatnom vlasništvu,

provode se na način da je HAC svim vlasnicima i posjednicima nekretnina obuhvaćenih parcelacijskim

elaboratima za izgradnju objekata/elaborata nepotpunog izvlaštenja upućivao pisane pozive s

ponudom (prema adresama upisanim u katastru i zemljišnim knjigama), da pristupe u prostorije koje je

HAC osigurao na područjima katastarskih općina u kojima su se nalazile nekretnine odnosno gdje su

vlasnici/posjednici živjeli (prostorije jedinica lokalne samouprave-općina/gradova i dr.), a u kojima bi se

71


sklapali ugovori o kupoprodaji nekretnine s istima sukladno naknadama (za otkup zemljišta/za

osnivanje prava služnosti) utvrđenim u procjembenim elaboratima vještaka imenovanih u postupku

osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti zemljišta.

U slučaju izvlaštenja većeg broja nekretnina (više od deset) i više vlasnika nekretnina (više od deset)

korisnik izvlaštenja je objavljivao ponudu u dnevnom tisku ili na uobičajen način javnog priopćavanja

(radio, web stranica HAC-a).

Za sve nekretnine za koje nisu bili sklopljeni ugovori o kupoprodaji nekretnine, jer se vlasnici/posjednici

nisu odazvali pozivima ili su osobe nepoznata boravišta/prebivališta ili umrle osobe, HAC je pokretao

upravne postupke potpunog/nepotpunog izvlaštenja pred nadležnim uredima državne uprave

sukladno odredbama gore navedenog Zakona. Po pokretanju postupka, nadležni ured državne uprave

zakazuje raspravu između korisnika izvlaštenja i stranaka (vlasnika) - osobe nepoznata

boravišta/prebivališta ili umrle osobe kojima je imenovan privremeni zastupnik u osobi odvjetnika, a

koji se temeljem procjembenog elaborata očituje o naknadi te u slučaju da je suglasan, nadležni ured

državne uprave donosi rješenje o izvlaštenju. Ukoliko bi odvjetnik imao primjedbi ili ne bi bio suglasan

sa naknadom, postupak bi se nastavio sukladno navedenom Zakonu (određivanjem novog vještačenja i

dr.). Po navedenom Zakonu HAC takvih slučajeva nije imao. Korisnik izvlaštenja snosi sve troškove

postupka izvlaštenja (vještačenja, pravnog zastupanja vlasnika putem odvjetnika).

Hrvatske autoceste d.o.o. do sada nisu imale slučaj da se osobu/osobe primjenom sile, ovrhom,

odnosno „deložiranjem“ iseljavalo iz njima nastanjenog objekta.

a) Studije slučaja pomoću odabranih reprezentativnih investicija u kojima će se razraditi postupak

postizanja socijalne usklađenosti projekata:

Vezano za izvlaštenje u Odjelu za pravne poslove vodi se 207 parničnih postupaka (od navedenog broja 3 postupka su "naslijeđena" od HUC-a. Parnični postupci proizašli nakon postupaka izvlaštenja koji su se vodili po odredbama "starog zakona", u kojima je HAC stranka u postupku, najčešće se vode u sljedećim slučajevima:

− Osobe koje u postupku izvlaštenja nisu uspjele dokazati svoje vlasništvo (zbog nesređenog

stanja u zemljišnim knjigama ili nepostojanja zemljišnih knjiga) upućuju se da u parnici utvrde

svoje vlasništvo. Nakon što u parnicama, koje se u najvećem broju slučajeva vode protiv RH,

bude utvrđeno njihovo vlasništvo, iste osobe pokreću parnične postupke protiv HAC-a radi

isplate naknade za izvlaštenje/radi naknade štete/stjecanja bez osnove, zbog izgradnje

autoceste na njihovim nekretninama bez prethodne isplate naknade za izvlaštenje.

Stjecanja bez osnove je jedan od temelja (načina) za povrat plaćenih sredstava u parničnom postupku, pod čime se smatra prelazak nečije imovine u imovinu druge osobe i stjecanje koristi izvršenom radnjom, u imovinu druge osobe bez osnove u pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu. Zakon o obveznim odnosima u člancima 1111.-1120. propisuje pravila i opseg vraćanja stečenog bez osnove.

Primjer: Tužba protiv HAC-a zbog izgradnje autoceste na nekretninama tuženika bez prethodne isplate naknade za izvlaštenje

Objašnjenje: Tužitelj XX tužbom podnesenom dana 21.09.2009. godine zahtijeva da mu HAC - tuženik isplati naknadu "na ime cijene oduzetih i uništenih nekretnina" te "na ime porušenih suhozidova i posječene šume", a na kojim je nekretninama utvrdio vlasništvo pravomoćnom presudom od 04.07.2007. godine. Tužitelj tvrdi da su mu nekretnine oduzete za potrebe gradnje autoceste bez postupka izvlaštenja. Međutim, za dio predmetnih nekretnina koje su bile dio k.č.br. 2749/47 i 5599/124, k.o. Zagvozd vodio se postupak izvlaštenja pred Uredom državne uprave u Splitsko-dalmatinsko županiji, a dio predmetnih nekretnina, u vezi kojih je tužitelj tek naknadno ishodio presude kojima se utvrđuje njegovo vlasništvo,

72


bio je izdvojen iz šumskogospodarskog područja temeljem rješenja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva od 06. listopada 2006. godine i to kao dio k.č.br. 2749/47, 5599/124 i 472/8, sve k.o. Zagvozd. Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Imotskom (koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu od 14.12.2017. godine) tužitelju je dosuđena naknada štete za oduzete i uništene nekretnine, uništene suhozide i posječenu šumu, koju je tuženik platio. Međutim, tuženik je izjavio izvanrednu reviziju iz razloga što nadležni sud nije prihvatio njegov prigovor apsolutne sudske nenadležnosti u ovom postupku, a koji je izjavljen iz razloga što je tužbeni zahtjev u ovom postupku u svojoj biti tužbeni zahtjev radi isplate naknade za izvlaštenje, a to se prvenstveno vidi po tome što tuženik u ovom postupku zahtijeva i isplatu naknade za tzv. preostali dio nekretnina na kojima je naknadno utvrdio vlasništvo, a na kojem nije izgrađena autocesta. Tuženik je revizijom upozorio da u pogledu predmetnog pitanja sudske nadležnosti postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, jer su Županijski sudovi u Zagrebu, Osijeku i Dubrovniku prihvatili prigovor apsolutne sudske nenadležnosti te su utvrdili da sud nije nadležan za postupanje u ovakvim predmetima, dok pobijanom presudom Županijski sud u Splitu nije prihvatio isti prigovor tuženika. Također, tuženik je u reviziji istaknuo da tijekom postupka nisu dokazane pretpostavke za osnovanost zahtjeva za naknadu štete, jer nema protupravnosti u postupanju tuženika, budući da je tuženik za predmetne nekretnine pokrenuo postupak izvlaštenja, odnosno postupak izdvajanja iz šumskogospodarskog područja te je i u pogledu ovog pitanja tuženik upozorio na neujednačenost sudske prakse drugostupanjskih sudova, jer Županijski sud u Splitu nije prihvatio prigovor tuženika da nema njegove odgovornosti za naknadu štete, dok je Županijski sud u Velikoj Gorici, presudom posl.br. Gž-394/03 od 01.03.2006. godine isti prigovor uvažio. Predmet je još uvijek na odlučivanju pred Vrhovnim sudom RH.

− Nakon provedenog postupka izvlaštenja u kojem je doneseno rješenje o izvlaštenju dijela

nekretnina nekog vlasnika zbog izgradnje autoceste, isti vlasnik u parničnom postupku

zahtijeva da mu HAC plati naknadu štete/ naknadu za izvlaštenje/stjecanje bez osnove, zbog

toga što je autocesta izgrađena i na dijelu nekretnina koji nije izvlašten u postupku izvlaštenja.

U prvom slučaju se radi o nekretnini koja je predmet izvlaštenja ali izvlaštenici nisu zbog navedenih razloga uspjeli dokazati svoje vlasništvo na nekretnini pa su upućeni da to dokažu u parničnom postupku.

− U drugom slučaju izvlaštenik-vlasnik je poznat i isplaćena mu je naknada ali se kasnije prilikom

izgradnje autoceste ustanovilo da je autocesta izgrađena i na dijelu nekretnine koja nije

izvlaštena.

− Primjer: Tužba jer je prilikom gradnje autoceste zauzeta veća površina zemljišta od površine

navedene u rješenju o izvlaštenju

− Objašnjenje: Tužitelj YY podnio je tužbu dana 04.09.2009. godine protiv HAC-a - tuženika pred

Općinskim sudom u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu radi predaje u posjed dijelova nekretnina

označenih kao kč.br. 3564/1, 3564/3, 3564/2, 3566 i 3567 k.o. Modruš te izgradnje pristupnog

puta na predmetne nekretnine. Tuženik je istaknuo prigovor da je tužbeni zahtjev tužitelja radi

predaje u posjed protivan pozitivnim prisilnim propisima budući da sukladno Zakonu o cestama

i Ovršnom zakonu nije moguće vraćanje u posjed onih dijelova nekretnina koji se nalaze unutar

ograđenog prostora autoceste, odnosno koji sukladno Zakonu o cestama u naravi predstavljaju

cestovno zemljište koje je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske te da se

javne ceste ne mogu otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske niti se na njima mogu stjecati

stvarna prava.

− Međutim, provedenim mjerničkim vještačenjem utvrđeno je da se ograda autoceste i granica

uživanja nalazi izvan linije izvlaštenja prema parcelacijskom elaboratu za izgradnju autoceste

Bregana - Zagreb -Dubrovnik, Paralelni putovi, dionica III A-2: Josipdol - tunel Mala Kapela. U

odnosu na tužbeni zahtjev za izgradnju pristupnog puta, mjerničkim vještačenjem utvrđeno je

da pristupni put postoji međutim da je isti potrebno sanirati. U odnosu na obvezu sanacije

73


pristupnog puta, tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije budući da je

pristupni put sukladno odredbi čl. 2 st. 1. toč. 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

nerazvrstana cesta čije održavanje je u nadležnosti jedinice lokalne samouprave temeljem

Zakona o komunalnom gospodarstvu.

− Sukladno prijedlogu tužitelja sud je naložio tuženiku dostavu građevinske dozvole za predmetnu

dionicu autoceste kao i relevantnu projektnu dokumentacije radi dopune nalaza mjerničkog

zadataka u smislu utvrđivanja je li zaštitna žičana ograda postavljena sukladno projektu za koji

je izdana građevinska dozvola. Usporedbom nalaza mjerničkog vještaka i projekta prometne

signalizacije i opreme, knjiga E-0010 od ZG-projekta (IGH- II A2-E-Y-0010-0) utvrđeno je da

zaštitna žičana ograda nije postavljena u skladu s naznačenim projektom te da bi dostava

predmetnog projekta potvrdila tvrdnje tužitelja da dijelovi naznačenih nekretnina ne čine javnu

cestu odnosno cestovno zemljište prema čl. 4. Zakona o cestama.

− S obzirom da je tijekom parničnog postupka nesporno utvrđeno da zaštitna žičana ograda nije

postavljena sukladno naznačenom projektu prometne signalizacije i opreme kao i da sporni

dijelovi predmetnih nekretnina nisu bili predmetom postupka izvlaštenja, sklopljena je tijekom

2016. godine sudska nagodba između tužitelja i tuženika na način da se umjesto predaje u posjed

bespravno oduzetih dijelova naznačenih nekretnina istima isplati naknada u iznosu koji

odgovara cijeni prema kojoj se utvrđivala naknada u postupku izvlaštenja u katastarskoj općini

Modruš.

− Po važećem zakonu nemamo parničnih postupaka.

Proceduralne i institucionalne prepreke i ograničenja s kojima su se društva susrela

Opisano u točki 4.1.7. b)

Identifikaciju nadležnih tijela, značajne i najčešće vrste projekata koji zahtijevaju oduzimanje zemlje i/ili

fizičku relokaciju

Opisano u točkama 4.1.4. a) i b) te 4.1.6. c)

Značajne i tipične aspekte i referentne potencijalne socijalne utjecaje

Opisano u ostalim točkama.

Procjenu treba učiniti na temelju sadašnjih ili prošlih praksi.

4.1.5 Kontrola procesa

a) Pozicionira i ispituje unutarnje mehanizme usklađivanja praćenja okoliša i prakse, uključujući:

Nadzorne odjele i radna mjesta zadužena za nadzor, operacije i aktivnosti koje se prate, procedure,

učestalost, opseg te mehanizme izvještavanja, kao i vanjske mehanizme (inspekcije, izvještavanje – npr.

kao dio uvjeta za izdavanje dozvola ili mjera za praćenje Procjene utjecaja na okoliš, revizije ISO-a, itd.)

Gore spomenuto treba provesti za obje vrste investicija. Rezultati praćenja populacije ugroženih vrsta

prikazani su i interpretirani. Navedeni se treba obaviti za obje vrste investicija. Prikazani su i tumačeni

rezultati praćenja ugroženih vrsta.

Rješavanje problematike zaštite okoliša identično je kod velikih i malih projekata. U fazi izrade projektne dokumentacije navedeno obavlja jedan djelatnik (viši suradnik I/ žena/ VSS) iz Sektora za investicije i EU fondove, iz Odjela za građevinske projekte, visokogradnju, zaštitu okoliša i SGG - SUSTAV

74


GOSPODARENJA GRAĐEVINAMA. No sukladno već navedenoj proceduri projektnu dokumentaciju tijekom njezine izrade pregledava osoba zaduženja za praćenje ugovora pri Sektoru za investicije i EU fondove, ovlašteni projektant, glavni projektant, ovlašteni revidenti, voditelj projekta pri Hrvatskim autocestama. Tijekom izgradnje primjenu propisanih mjera zaštite okoliša i ostalih odredbi zaštita okoliša definiranih zakonskom regulativom nadgleda šef gradilišta izvođača, nadzorni inženjer, glavni inženjer Hrvatskih autocesta, te nadležna inspekcija. Tijekom korištenja zahvata primjenu propisanih mjera zaštite okoliša i ostalih odredbi zaštita okoliša definiranih zakonskom regulativom nadgledaju djelatnici Sektora za održavanje i nadležna inspekcija. Rješavanje problematike upravljanja stjecanja zemljišta i nedobrovoljnog preseljenja kod planiranja i izgradnje infrastrukture obavljaju djelatnici zaduženi za socijalna pitanja (stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje) raspoređeni unutar Sektora za pravne i zajedničke opće poslove, Odjel za imovinsko pravne poslove s ukupno 13 djelatnika. Rješavanje problematike upravljanja stjecanja zemljišta i nedobrovoljnog preseljenja kod planiranja i izgradnje infrastrukture identično je kod velikih i malih projekata.

a) Velike investicije

Projektant odnosno glavni projektant odgovoran je za primjenu propisa, cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata, usklađenost svih dijelova projektne dokumentacije, a obveze su utvrđene ugovorom o izradi projektne dokumentacije.

Projektant u skladu sa dinamičkim planom dostavlja projektnu dokumentaciju te se obavlja pregled iste. Primjedbe se evidentiraju na obrascu i dostavljaju Projektantu. Projekt se prihvaća ukoliko su otklonjene sve primjedbe.

Osoba zaduženja za praćenje ugovora pri Sektoru za investicije i EU fondove zajedno sa suradnicima iz Sektora, svaka za svoje područje:

• prati implementaciju mjera zaštite okoliša i ekološke mreže u projektnu dokumentaciju kao i pri izvođenju radova, te provodi ugovorenu dinamiku, koja je usklađena s Planom građenja.

• kontrolira usklađenost projektne dokumentacije sa zakonskim i drugim propisima,

• kontrolira usklađenost projektne dokumentacije sa propisima iz područja zaštite i utjecaja na okoliš, zdravlje i sigurnost,

• kontrolira usklađenost projektne dokumentacije svih nivoa sa izrađenim projektnim zadacima i smjernicama,

• kontrolira usklađenost projektne dokumentacije sa troškovnikom koji je sastavni dio dokumentacije za nabavu radova,

• dostavlja dokumentaciju (glavni projekti, izvedbeni projekti, elaborati iskolčenja, dokumentacija za nadmetanje, troškovnici, parcelacijski elaborati) ostalim ustrojstvenim jedinicama.

Voditelji projekata zaduženi su za kontrolu cjelokupne projektne dokumentacije.

Za ugovaranje i praćenje izrade projektne dokumentacije zadužene su osobe na radnim mjestima višeg suradnika I (18 radnika), voditelji projekata (2 radnika), koordinatori (1 radnik), te šefovi odjela (4 radnika) raspoređeni u Investicijskoj jedinici za projektiranje, BCP - BAZA CESTOVNIH PODATAKA i SGG - SUSTAV GOSPODARENJA GRAĐEVINAMA, te Odjelu za odmorišta i prateće uslužne objekte

Za ugovaranje i praćenje izvođenja radova zadužene su osobe na radnim mjestima glavni inženjer I (6 radnika) glavni inženjeri II (2 radnika), te koordinator (1 radnik) raspoređeni u Investicijskoj jedinici za građenje i Odjelu za odmorišta i prateće uslužne objekte.

Aktivnosti koje se prate pri izradi projektne dokumentacije i izvođenju radova definirane su troškovničkim stavkama ugovora. Pri izradi projektne dokumentacije kontroliraju se pojedine faze

75


projektne dokumentacije (idejno rješenje, studija utjecaja na okoliš, idejni projekt, glavni projekt, propisani elaborati, izvedbeni projekt), te provođenje propisanih postupaka (postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, ishođenje lokacijske i građevinske dozvole).

Pri izvođenju radova kontrolira se izrada pojedinih radova definiranih troškovnikom, te koordinira ishođenje uporabne dozvole.

Izvođač radova je dužan graditi u skladu s Lokacijskom dozvolom, Rješenjem o prihvatljivosti zahvata na okoliš i ekološku mrežu, te Građevinskom dozvolom, radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu, osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i dokaze kvalitete izdane od za to ovlaštenih tijela, voditi svu potrebnu tehničku dokumentaciju, imenovati inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje ili izvodi pojedine radove i dr.

Nadzorni inženjer je fizička osoba ovlaštena za provedbu stručnog nadzora građenja i drugih ovlaštenja definiranih u ugovoru o nadzoru. U ime investitora nadzire građenje tako da bude u skladu s Lokacijskom dozvolom, Rješenjem o prihvatljivosti zahvata na okoliš i ekološku mrežu i Građevinskom dozvolom. Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.


Za odabranu veliku investiciju kao kontrola procesa Rješenjem je propisan program praćenja stanja okoliša u sklopu redovnog održavanja - obavljanje kontinuirane povremene provjere korita rijeke Save kako bi se ustanovilo jesu li zadovoljeni svi elementi kontinuiteta toka. O rezultatima praćenja stanja okoliša nositelj zahvata, Hrvatske autoceste d.o.o., je obvezan podatke dostavljati Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu na propisani način i u propisanim rokovima sukladno posebnom propisu kojim je uređena dostava podataka u informacijski sustav.

b) Male investicije

Kontrola procesa identična je za male i velike investicije, te se stoga neće ponavljati, osim u konkretnom slučaju odabrane velike i male investicije.

Za odabranu malu investiciju kao kontrola procesa Vodopravnim uvjetima Klasa: UP/I-325-06/10-01/0006106, Urbroj: 374-24-2-10-2/IB od 29.11.2010.godine, koji su sastavni dio Lokacijske dozvole propisano je redovito praćenje kvalitete površinskih podzemnih voda (monitoring) sukladno Studiji utjecaja na okoliš za trasu ceste Brza cesta čvor Ploče 2 – Ploče. Prije početka radova propisano je provesti ocjenu «nultog» stanja kakvoće podzemnih voda u sklopu cjelovitog programa monitoringa voda za autocestu od čvora Ravča do čvora Ploče 2 te brzu cestu do luke Ploče 1 to dijelom na temelju rezultata dosadašnjeg praćenja kakvoće vode (koja se sustavno provode na aktivnim vodocrpilištima), a dijelom provedbom novih mjerenja parametara kakvoće podzemnih voda na izvorima koji nisu u postojećem sustavu opažanja. Uzorke uzimati četiri puta godišnje tijekom dva hidrološka minimuma i dva maksimuma.

76


4.1.6 Javne konzultacije i mehanizmi za rješavanje pritužbi

a) Pregled zahtjeva koji se odnose na proces javnih konzultacija u skladu s nacionalnim i

nadnacionalnim propisima, kao i međunarodnim sporazumima (npr. Arhuškom konvencijom) i

proučavanje praksi društava putem opisa uspostavljene prakse procesa konzultacija i primjera (za

velike investicije, za investicije koje ne zahtijevaju Procjenu utjecaja na okoliš, uključujući obrasce za

izvještavanje o pitanjima zaštite okoliša i održivosti, druge proaktivne informacijske i konzultativne

aktivnosti).

a) Velik zahvat „most Sava“

O zahtjevu nositelja zahvata za pokretanjem postupka procjene utjecaja na okoliš, sukladno članku 80. stavku 3. Zakona i članku 8. Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša („Narodne novine“, broj 64/08), na intenetskim stranicama Ministarstva objavljena je 9. travnja 2015. informacija o zahtjevu za provedbu postupka (KLASA: UP/I 351-03/15-02/16, URBROJ: 517-06-2-1-2-15-4 od 8. travnja 2015.).

Za predmetni zahvat, u skladu sa Zakonom i Uredbom o PUO, Ministarstvo je 5. svibnja 2015. god. donijelo Odluku o upućivanju Studije na javnu raspravu (KLASA: UP/I 351-03/1502/16, URBROJ: 517-06-2-1-2-15-6). Zamolbom za pravnu pomoć (KLASA: UP/I 35103/15-02/16, URBROJ: 517-06-2-1-2-15-7 od 5. svibnja 2015.) koordinacija (osiguranje i provedba) javne rasprave povjerena je Brodsko-posavskoj županiji, Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša. Javna rasprava održana je u razdoblju od 3. lipnja do 3. srpnja 2015. u prostorijama Općine Oprisavci. Javno izlaganje održano je 17. lipnja 2015. u prostorijama Općine Oprisavci s početkom u 11,00 sati. Prema Izvješću o održanoj javnoj raspravi (KLASA: 351-03/15-01/04, URBROJ: 2178/1-03-15-10 od 13. srpnja 2015.) tijekom javne rasprave zaprimljeno je pisano očitovanje Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu s uputom nositelju zahvata za obvezom ishođenja posebnih uvjeta zaštite kulturnih dobara, potvrdom Glavnog projekta i prethodnog odobrenja za predmetni zahvat u prostoru. U knjigu primjedbi izloženu u prostorijama Općine Oprisavci primjedbu je upisao Đuro Štefančić iz Hrvatskih voda, a odnosi se na zahtjev za prikazom stanja zaštite obale i stupova mosta na utjecaj malih i velikih voda te pri pojavi leda.

Odgovori na primjedbe, prijedloge i mišljenja javnosti koje nije moguće prihvatiti su sljedeći:

- Zahtjev za prikazom stanja zaštite obale l stupova mosta na utjecaj malih i velikih voda te pri pojavi leda nije prihvaćen. Na lokaciji mosta, korito rijeke Save nije regulirano. Temeljenje svih oslonaca mosta predviđa se na bušenim pilotima čime se postojeće stanje obala ne mijenja nakon izgradnje mosta te nisu predviđene dodatne mjere osiguranja obala. Predviđeni način temeljenja omogućava nesmetanu eventualnu regulaciju konta u budućnosti. Plovni koridor rijeke Save prolazi ispod glavnog raspona koji svojom veličinom osigurava plovidbu dovoljno daleko, ne samo od stupova mosta, nego i od naglavne ploče pilota. Time je osigurano da plovila ne prelaze iznad naglavne ploče pilota, sto bi u slučaju eventualne erozije dna, oko temelja središnjih stupova, u periodu malih voda, moglo utjecati na sigurnost plovidbe. Sigurna plovidba plovnim koridorom zajamčena je u skladu sa svim posebnim uvjetima koji definiraju režim plovidbe. Za sprečavanje eventualne erozija korita, uz naglavne ploče pilota, predviđeno je nasipavanje krupnim probranim kamenim materijalom uz sve oslonce u koritu. Pri pojavi leda provodit će se sve propisane mjere zaštite (kao za postojeće stanje), jer se izgradnjom mosta ne mijenja postojeće stanje obala. Dodatna otpornost protiv oštećenja stupova mosta izazvanih utjecajem vode, plutajućih predmeta i leda osigurana je kamenom oblogom stupova.

Sukladno Zakonu o potvrđivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica - Espoo konvencija („Narodne novine“ - MU, broj 6/96) u okviru postupka procjene 5od 11 proveden je prekogranični postupak predmetnog zahvata na okoliš Bosne 1 Hercegovine. Na temelju obavijesti Ministarstva o planiranoj aktivnosti (KLASA: UP/I 351-03/15-02/16, URBROJ: 517-06-2-1-2-15-9 od 26. svibnja 2015.), a koji je sadržavao formular notifikacije, Studiju u tiskanom i elektronskom obliku te ne-tehnički sažetak studije u elektronskom obliku, Bosna i Hercegovina obavijestila je 13. kolovoza 2015.

77


(07/5-22-04-08-18548-1/15 od 4. kolovoza 2015.) Ministarstvo o interesu za uključivanje u postupak prekogranične procjene te dostavila informaciju o ministarstvima koja će biti uključena u postupak. Ministarstvo je 27. kolovoza 2015., KLASA: UP/I 351-03/15-02/16, URBROJ: 517-06-2-1-2-15-14, uputilo zahtjev prethodno određenim ministarstvima Bosne i Hercegovine za dostavom mišljenja o dostavljenoj dokumentaciji sukladno članku 6. Espoo Konvencije s rokom od 30 dana. Ujedno je obavijestilo ministarstva Bosne i Hercegovine o mogućnosti preuzimanje Studije i ne-tehničkog sažetka studije na internetskim stranicama Ministarstva. Bosna i Hercegovina nije dostavila mišljenje na dostavljenu dokumentaciju niti je zatražila produljenje roka za konzultacije.

b) Mali zahvat "Ulaz u Ploče"

Pri izradi prostorno planske dokumentacije i tijekom upravnog postupka (prostorni planovi, SUO, lokacijska, građevinska dozvola) održavani su sastanci s lokalnom upravom, javnost i lokalna zajednica je bila upoznata i uključena u provedene postupke putem javnih uvida.

Provedeno je savjetovanje s nadležnim tijelima zaštite okoliša:

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, 10000 Zagreb, Republike Austrije 20 izdalo je slijedeće dokumente:

• Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš za projekt Izgradnja brze ceste Čvor Ploče 2 – Ploče,

10. siječnja 2007.

• Mišljenje da nije potrebno provoditi dodatni postupak procjene utjecaja na okoliš 19. svibnja

2009. godine

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izdalo je Rješenje da nije potrebno provoditi postupak procjene utjecaja na okoliš 29. travnja 2015.

Državni zavod za zaštitu prirode, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Dubrovačko –neretvanske županije izdalo je Potvrdu da nije potrebno provesti Glavnu ocjenu zahvata s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti 1. srpnja 2010.

Javnopravna tijela koja su također sudjelovala u upravnom postupku izdavanja lokacijske, građevinske i uporabne dozvole, nadležna za područje zaštite okoliša:

• Ministarstvo zdravlja, 10000 Zagreb, Ksaver 200a,

• Hrvatske vode, 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 220.

O zahtjevu nositelja zahvata za pokretanjem postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš sukladno članku 7. stavku 2. točki 1 te članku 8. Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša („Narodne novine“, broj 64/08) na internetskoj stranici Ministarstva objavljena je Informacija o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš rekonstrukcije brze ceste i izgradnje spojne ceste za luku Ploče i grad Ploče, Dubrovačko-neretvanska županija (KLASA- UP/I-351-03/15-08/43, URBROJ: 517-06-2-1-2-15-2 od 3. ožujka 2015.).

b) Prikazuje žalbene mehanizme i postupke te sažima i raspravlja o najčešćim/ponavljajućim

razlozima pokretanja postupaka

Rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš i ekološku mrežu, te Rješenje da za namjeravani zahvat

nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš su izvršni u upravnom postupku, te se

protiv njega ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred upravnim sudom na

području kojeg tužitelj ima prebivalište, odnosno sjedište. Upravni spor pokreće se tužbom koja se

podnosi u roku od 30 dana od dana dostave Rješenja. Vrlo su rijetki slučajevi upravnog spora za

navedena Rješenja. Protiv Rješenja iz Studije slučaja za veliki i mali zahvat nije pokrenuta tužba.

78


• Velik zahvat „most Sava“

Za ovaj zahvat bilo je potrebno ponoviti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš 2015.

godine, sukladno zakonskoj važećoj regulativi RH i EU jer u vrijeme provođenja prvog

postupka (2003-2004.godina) zakonska regulativa RH nije bila u potpunosti usklađena sa

zakonskom regulativom EU.

• Mali zahvat "Ulaz u Ploče"

Za ovaj zahvat bilo je potrebno ponoviti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata

na okoliš 2015. godine, sukladno zakonskoj važećoj regulativi RH i EU jer u vrijeme provođenja

prvog postupka (2006-2009.godina) zakonska regulativa RH nije bila u potpunosti usklađena sa

zakonskom regulativom EU.

c) Pogled na zahtjeve koji se odnose na proces javnih konzultacija i žalbene mehanizme vezane uz

izvlaštenje, stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje.

• Velik zahvat „most Sava“

Za potrebe izgradnje zahvata „most Sava“ na autocesti A5 granica Republike Mađarske - Beli

Manastir - Osijek - granica Republike BiH (Koridor Vc) nije bilo izjavljenih žalbi vezano za

izvlaštenje, stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje za zahvat „most Sava“.

• Mali zahvat "Ulaz u Ploče"

Za potrebe izgradnje zahvata "Ulaz u Ploče" - Rekonstrukcija brze ceste i izgradnja spojne ceste za

luku i grad Ploče nije bilo izjavljenih žalbi vezano za izvlaštenje, stjecanje zemljišta i nedobrovoljno

preseljenje.

• Veliki zahvat "Autocesta A12, Čvoriste Sv.Helena (A4)-Vrbovec-Križevci-Koprivnica-GP

Gola (granica Republike Hrvatske), dionica: Gradec - Sokolovac, poddionica: Gradec -

Kloštar Vojakovački, od km 2+400.00 do km 6+050.00 k.o. Tučenik"

Postupak otkupa i izvlaštenja započeo je i provodi se sukladno Zakonu o izvlaštenju (NN 9/94,

35/94,112/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 114/01, 79/06, 45/11,34/12)

Ukupan broj čestica 940, od toga:

- 485 sklopljenih nagodbi izvan Ureda državne uprave, ali su nakon toga podneseni prijedlozi Uredu državne uprave da isti donese rješenja o izvlaštenju jer sklopljene nagodbe nisu bile ovjerene kod javnog bilježnika te samim time se nisu bez rješenja mogle uknjižiti u zemljišnoj knjizi (na ovaj način HAC je uštedio i iznos koji bi morao izdvojiti za ovjeru nagodbi kod javnog bilježnika) To je bilo uobičajena praksa po "starom zakonu" po kojem se provelo izvlaštenje u ovom slučaju. Pri UDU priča je u ovom slučaju trajala cca do 60 dana, dok inače ovisi o dinamici rješavanja svakog UDU-a.

- 335 sklopljene nagodbe ispred Ureda državne uprave (UDU) iz razloga sto su vlasnici/posjednici bili nepoznati, pokojni ili su upisani tereti),

- 6 k.č. - RH - upravitelj Hrvatske vode d.o.o. - (donesena su Rješenja o osnivanju pr. građenja i Rješenja o ukidanju statusa javnog vodnog dobra) - riješeno bez naknade

- 97 k.č. državne (putevi, općenarodna imovina) - riješeno bez naknade

79


- za 17 k.č. je u tijeku postupak izvlaštenja ispred Ureda državne uprave iz razloga što su vlasnici/posjednici bili nepoznati, pokojni ili su upisani tereti). DA, svi ostali su bili zadovoljni ponuđenom naknadom i na istu su pristali potpisivanjem nagodbe.

Od navedenih 940 k.č., 900 k.č. je uknjiženo za korist RH. • Mali zahvat " Autocesta A12, Poddionica: Gradec - Klostar Vojakovacki od km 0+000,00 do

km 12+475,000, PARALELNI PUTEVI 12-D i 12-E

Postupak otkupa i izvlaštenja započeo je i provodi se sukladno Zakonu o izvlaštenju (NN 9/94,

35/94,112/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 114/01, 79/06, 45/11,34/12)

Ukupan broj cestica 54, od toga:

- 22 sklopljene nagodbe većinom izvan Ureda državne uprave (UDU), ali su nakon toga podneseni prijedlozi Uredu državne uprave da isti donese rješenja o izvlaštenju jer sklopljene nagodbe nisu bile ovjerene kod javnog bilježnika te samim time se nisu bez rješenja mogle uknjižiti u zemljišnoj knjizi (na ovaj način HAC je uštedio i iznos koji bi morao izdvojiti za ovjeru nagodbi kod javnog bilježnika) dok je samo manji dio (nekoliko) nagodbi sklopljeno ispred UDU iz razloga sto su vlasnici/posjednici bili nepoznati, pokojni ili su upisani tereti),

- 13 pravomoćnih rješenja u ponovnom postupku (vlasnici su uložili žalbe) U prvom stupnju su donesena rješenja na koje su vlasnici uložili žalbe (kao što je naznačeno) te je proveden ponovni postupak koji je završio donošenjem rješenja koje je postalo pravomoćno jer se nitko od stranaka više nije žalio. - za 17 k.č. je u tijeku postupak izvlaštenja - 1 k.č. nije riješena (Hrvatske vode d.o.o.) iz razloga što k.č. ne postoji u zemljišnoj knjizi, ali postoji

u posjedovnom listu u katastru, također k.č. se preklapa u dvije različite katastarske općine te isto

nije moguće riješiti dok se prethodno ne riješe neriješeni imovinsko pravni odnosi

- 1 k.č. - grad Križevci - riješeno bez naknade. • Mali zahvat " Autocesta Zagreb - Sisak, dionica: Velika Gorica (jug) - Lekenik, Parelelni putevi

19 i 24 u k.o. Poljana Lekenička

Postupak otkupa i izvlaštenja započeo je i provodi se sukladno Zakonu o izvlaštenju i određivanju

naknade (NN 74/14, 69/17).

U svrhu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama obuhvaćenim predmetnim

parcelacijskim elaboratom, Hrvatske autoceste d.o.o. pokrenule su postupak osiguranja dokaza o

stanju i vrijednosti istih nekretnina pred nadležnim uredom državne uprave, a po dostavljenim

nalazima i mišljenjima imenovanog stalnog sudskog vještaka, pristupile su sporazumnom rješavanju

pitanja stjecanja prava vlasništva i posjeda na istim nekretninama.

Od ukupno 11 nekretnina (8 u privatnom vlasništvu, 3 u državnom vlasništvu) obuhvaćenih planom

izgradnje predmetnog objekta, za 7 nekretnina su sklopljeni kupoprodajni ugovori s vlasnicima istih

te je na temelju sklopljenih ugovora uknjiženo pravo vlasništva za korist Republike Hrvatske u

zemljišnim knjigama.

- 1 nekretnina je otkupljena kao preostali dio po zahtjevu vlasnika u postupku rješavanja

imovinskopravnih odnosa radi izgradnje glavne trase naprijed navedene dionice, te je na istoj

uknjiženo pravo vlasništva za korist Republike Hrvatske u zemljišnim knjigama.

- za 1 nekretninu pokrenut je postupak potpunog izvlaštenja pred nadležnim uredom (obzirom da se

vlasnici nisu odazvali pozivima HAC-a u svrhu sklapanja kupoprodajnih ugovora odnosno radilo se o

umrlim osobama /o osobama nepoznata boravišta/prebivališta) koji je donio rješenje o potpunom

80


izvlaštenju (dijelu vlasnika je isplaćena naknada, a za dio vlasnika (nepoznati/umrli) deponirana je

naknada na poseban račun), a isto je rješenje po pravomoćnosti provedeno u zemljišnim knjigama

odnosno uknjiženo je pravo vlasništva za korist Republike Hrvatske u zemljišnim knjigama.

- za 2 nekretnine -šume/šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske pokrenut je postupak

temeljem odredbi Zakona o sumama pred nadležnim uredom koji je donio rješenje o krčenju-čistoj

sjeći šuma u vlasništvu RH.

4.1.7 Sažetak nalaza/usklađenosti - usporedba nacionalnih zakonskih uvjeta o okolišu za puo i ne-

puo projekte i gore prikazane prakse

a) Usporedba nacionalnih zakonskih uvjeta o okolišu za PUO i ne-PUO projekte i gore prikazane

prakse.

Prije ulaska R. Hrvatske u Europsku Uniju, te prije usklađenja zakonske regulative s istom iz EU, bilo

je razlike u zakonskoj regulativi (nije bila proglašena ekološka mreža, nije se sagledavao utjecaj

vodnog tijela na isti način, mehanizmi konzultiranja s javnošću su se razlikovali, zakon o zaštiti od

buke nije na ispravan način definirao izradu Strateške karte buke i Akcijski plan upravljanja

bukom…). Sve je to uzrokovalo dodatno vrijeme za rješavanje navedene problematike, te dodatne

financijske troškove u prijelaznom razdoblju, jer je bilo potrebno ponoviti postupke i ponovno

izraditi pripadajuću dokumentaciju.

Donošenjem sada važećih propisa postupak je sustavno uređen i usklađen s odgovarajućim

direktivama EU: Direktivom Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih

javnih i privatnih projekata na okoliš, izmijenjena Direktivom Vijeća 97/11/EZ od 3. ožujka 1997., i

Direktivom 2003/35/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. Pored toga, usvojeni

propisi temelje se i na odredbama međunarodnog ugovora, kojeg je Republika Hrvatska potvrdila

donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica

(Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 6/96).Problemi se javljaju s tromošću sustava čime

se produžava postupak i za male i velike investicije u odnosu na zakonski propisan period.

Očitovanja svih državnih tijela se vrlo često dobivaju s kašnjenjem, koje uzrokuje kašnjenje cijelog

postupka. Unatoč zakonskim odredbama da ukoliko se javnopravno tijelo ne očituje u zakonskom

roku da se nema obvezu uvažiti, praksa nalaže da se očitovanja čekaju koliko god je to potrebno.

Tada se investitor ili ovlaštenik uključuju kako bi kontaktiranjem javnopravnih tijela ubrzao

postupak. Pri tomu je posebno bitna angažiranost predstavnika investitora, kao osobe koja zastupa

interes operatera javne infrastrukture

b) Usporedba nacionalnog zakonodavstva o stjecanju zemljišta i gore prikazanih praksi

U postupcima izvlaštenja koji su se provodili prije stupanja na snagu Zakona o izvlaštenju i

određivanju naknade (NN 74/14, 69/17), odnosno koji su se provodili sukladno odredbama Zakona

o izvlaštenju (NN 9/94., 35/94., 112/00., 114/01., 79/06., 45/11. i 34/12) dolazilo je do određenih

sporova vezanih za utvrđivanje visine naknade jer isto pitanje nije bilo detaljno uređeno odredbama

Zakona o izvlaštenju (NN 9/94., 35/94., 112/00., 114/01., 79/06., 45/11. i 34/12), a nije postojao ni

neki drugi propis kojim bi se navedeno pitanje detaljno uredilo, za razliku od načina kako je to pitanje

sada uređeno odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14, 69/17) koji

propisuje da se naknada za izvlaštenu nekretninu određuje u visini tržišne vrijednosti, uzimanjem u

obzir uporabnog svojstva nekretnine koju je imala prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja

81


i Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnika o metodama procjene (načelo prethodnog

učinka).

Rješavanje postupaka izvlaštenja pred Uredima državne uprave ovisilo je o dinamici njihovog

postupanja, a pored naprijed navedene problematike, velik problem u postupcima izvlaštenja je

predstavljala sporost u rješavanju predmeta po izjavljenim žalbama od strane Ministarstva

pravosuđa (od 3 do 5 god.) unatoč tome što je zakonom propisano da su postupci izvlaštenja hitni

te je određeni broj postupaka još uvijek u tijeku.

Drugi problem je vezan za uknjižbu otkupljenih/izvlaštenih nekretnina pri čemu je bitno navesti da je prilikom osnivanja društva HAC d.o.o., naslijeđen velik broj dionica ranije izgrađenih autocesta sa do kraja neriješenim imovinskopravnim poslovima tj. neprovedenim i neupisanim stvarnim stanjem u katastru i zemljišnoj knjizi, bez odgovarajuće pravovaljane dokumentacije i dokaza o izvršenim plaćanjima, od strane prednika društva tj. Hrvatske uprave za ceste.

Osim navedenog u praksi su se pojavljivali različiti problemi koji su onemogućavale zemljišnoknjižnu i katastarsku provedbu. Npr. većina parcelacijskih elaborata bili su izrađivani na način da nije moguće provesti prethodnu parcelaciju, a time niti uknjižiti pojedinu nagodbu/pravomoćno rješenje o izvlaštenju prije ishođenja kompletne pravomoćne dokumentacije podobne za upis u zemljišnu knjigu što znači da sve dok nije ishođena sva pravomoćna dokumentacija u odnosu na sve katastarske čestice za pojedini parcelacijski elaborat, nije moguće podnijeti bilo kakav prijedlog za uknjižbu. S obzirom na dugotrajnost postupka u pribavljanju kompletne pravomoćne dokumentacije podobne za upis u zemljišnu knjigu, kao i s obzirom da pojedini Uredi državne uprave nisu uopće pokretali postupke upisa zabilježbe u zemljišnoj knjizi, protekom vremena se događaju promjene u odnosu na postojeće upise osnovom koje su ishođene nagodbe/pravomoćna rješenja te time ranije ishođena dokumentacija u međuvremenu postaje neprovediva u zemljišnoj knjizi kroz redovan postupak.

Nadalje, HAC d.o.o. tijekom 2013. godine za potrebe planirane koncesije (monetizacije) autocesta, naručuje na pravcima A1, A2, A3, A4, A5 i A11, izradu Geodetskih elaborata izvedenog stanja Javne ceste – autoceste za otprilike cca 400 kilometara autocesta, a sve osnovom Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), gdje je postupak evidentiranja javnih cesta u katastru i zemljišnoj knjizi propisan člancima od 123. do 130, a sve u odnosu na autoceste izgrađene i puštene u promet do mjeseca srpnja 2011. godine. Predmetni Geodetski elaborati iz određenih razloga do danas još uvijek nisu svi provedeni u službenoj evidenciji (uloženi prigovori i žalbe na rješenja o uknjižbi, katastar nije dostavio elaborat na provedbu u z.k., određeni broj elaborata još uvijek je u radu u z.k. i dr.), a u odnosu na velik broj provedenih elaborata postoje pogreške za koje je potrebno pokrenuti odgovarajuće postupke za njihov ispravak po službenoj dužnosti pri područnim uredima za katastar te zemljišnoj knjizi.

Provedbom navedenih elaborata pojavio se velik problem sa otkupljenim nekretninama izvan granica autoceste koje još uvijek nisu uknjižene, a u naravi predstavljaju kanale, paralelne i poljske puteve, putne prijelaze, putne prolaze, lagune i sl. Problem nastaje iz razloga što određene otkupljene nekretnine uslijed ranije neprovedene parcelacije i neformiranja novih čestica, provedbom Geodetskih elaborata izvedenog stanja, nije moguće uknjižiti u zemljišnoj knjizi kroz redovan postupak. Navedeni problem je moguće riješiti pokretanjem odgovarajućeg postupka (pojedinačni ispravni postupak) što u praksi ima za posljedicu dugotrajnost postupka uz odgovarajuće materijalne troškove.

Kako je ranije navedeno Geodetski elaborati izvedenog stanja Javne ceste – autoceste izrađeni su samo za određene pravce koji su trebali biti predmet planirane koncesije (monetizacije) autocesta, što ne uključuje pravce A2, A8 i A9. Na navedenim pravcima, a koji neriješeni imovinskopravni odnosi su djelomično naslijeđeni od prednika društva tj. Hrvatske uprave za ceste, također postoji problematika sa provedbom prethodne parcelacije, a time i konačne uknjižbe, sve do kompletiranja

82


pravomoćne dokumentacije podobne za upis u zemljišnu knjigu za svaki pojedini parcelacijski elaborat.

4.2 ODRŽAVANJE INFRASTRUKTURE

4.2.1 Unutarnja organizacija održavanja

a) Redovito održavanje autocesta čini skup poslova odnosno radova i radnji, te mjera koje se provode tijekom cijele godine sukladno mjesečnom odnosno višemjesečnom operativnom programu.

Upravitelj autoceste, u svrhu redovitog održavanja autocesta dužan je po potrebi provoditi ispitivanje određenih dijelova autocesta u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva ili trajnosti te autoceste.

U pravilu, redovito održavanje autocesta izvođač radova održavanja istih je u obvezi obavljati u vrijeme kada je intenzitet prometa na cestama manji i po mogućnosti bez ometanja prometa na javnoj cesti (Pravilnik o održavanju cesta, NN 90/2014).

Glavni procesi redovitog održavanja (RO), prema Pravilniku o održavanju cesta, su:

– nadzor i pregled cesta i objekata,

– redovito održavanje prometnih površina,

– redovito održavanje bankina,

– redovito održavanje pokosa,

– redovito održavanje sustava odvodnje,

– redovito održavanje prometne signalizacije i opreme,

– redovito održavanje cestovnih naprava i uređaja,

– redovito održavanje cestovnih objekata,

– redovito održavanje vegetacije,

– osiguranje preglednosti,

– čišćenje ceste,

– interventni radovi,

– zimska služba.

Izvanredno održavanje autocesta spada u grupu zahtjevnijih i opsežnijih radova održavanja autocesta, a temeljni im je cilj dugotrajno uređenje i poboljšanje pojedinih dijelova autoceste bez izmjene njenih tehničkih elemenata, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti autoceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa.

Radovi izvanrednog održavanja izvode se povremeno, a njihov opseg vezan je za stupanj dotrajalosti ili oštećenja autoceste (Pravilnik o održavanju cesta, NN 90/2014).

Glavni procesi izvanrednog održavanja (IO), prema Pravilniku o održavanju cesta, su:

– obnavljanje i zamjena kolničkog zastora

– ojačanje kolnika u svrhu obnove i povećanja nosivosti i kvalitete vožnje

– mjestimične popravke kolničke konstrukcije ceste u svrhu zaštite i povećanja nosivosti ceste

– poboljšanje sustava odvodnje cesta

83


– zamjenu, ugrađivanje nove i poboljšanje vertikalne prometne signalizacije i opreme ceste

(kilometarski i smjerokazni stupići, zaštitne ograde i slično) na većim dijelovima ceste

– saniranje odrona, popuzina,

– radovi na zaštiti kosina od erozije,

– sanaciju obložnih zidova,

– zaštitu ceste od podlokavanja,

– radove na uređenju zelenila u svrhu biološke zaštite ceste, ukrašavanja okoliša i zaštite od snježnih

zapuha,

– pojedinačne korekcije geometrijskih elemenata ceste (ublažavanje oštrih krivina, uređenje

poprečnih nagiba, stajališta uz cestu i drugo) sa svrhom poboljšanja sigurnosti prometa, kojima se

ne mijenja usklađenost s lokacijskim uvjetima u skladu s kojim je cesta izgrađena,

– uređenje raskrižja u istoj razini (oblikovanje, preglednost, ugradnja nove signalizacije i opreme)

kojima se ne mijenja usklađenost s lokacijskim uvjetima u skladu s kojim je cesta izgrađena,

– poboljšanje uvjeta prometa uređenjem stajališta, odmorišta, pješačkih staza

– obnovu i postavu instalacija, opreme i uređaja ceste.

Izvanredno održavanje cestovnih objekata posebno obuhvaća:

– zamjenu kolnika,

– zamjenu hidroizolacije,

– popravak ili zamjenu rasponske konstrukcije, stupova i upornjaka,

– popravak ili zamjenu sustava za odvodnju,

– popravak ili zamjenu ležajeva,

– popravak ili zamjenu prijelaznih naprava,

– uređenje prijelaza na nasip,

– zaštitu stupova i upornjaka od podlokavanja,

– cjelovitu antikorozivnu zaštitu,

– sanaciju i zaštitu betonskih površina,

– zamjenu i obnovu propusta i mostova do 10 m raspona,

– sanaciju tunelske obloge,

– sanaciju i obnovu zidova.

Sve aktivnosti redovitog održavanja autocesta izvode se temeljem Standarda radova redovnog održavanja autocesta kojim su propisani minimalni uvjeti svih segmenata održavanja, odnosno stanje svih elemenata autoceste te popis radova redovitog održavanja koji se mogu obavljati s ciljem postizanja navedenog (Popis radova redovnog održavanja nalazi se u prilogu). Standard radova redovitog održavanja donosi HAC d.o.o. temeljem Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) i Pravilnika o održavanju cesta (NN 90/2014).

84


U Standardu radova redovnog održavanja autocesta navedene su stavke (aktivnosti) radova RO gdje je za svaku stavku opisana svrha, dinamika, način izvođenja, potrebni kapaciteti (ljudski, tehnički i materijalni), jedinica mjere, norma i normativ. Stavke koje se odnose na okoliš opisane su pod šifrom 5 Održavanje zemljišnog pojasa, 5.2. Održavanje hortikulture.

Radovi izvanrednog održavanja su radovi koji se mogu izvoditi samo temeljem projekata za provedbu takvog održavanja, a u skladu s Pravilnikom o održavanju cesta, NN 90/2014.

Projekt treba izrađivati u skladu s odredbama posebnih zakona koji uređuju gradnju i propisa donesenim na temelju tih zakona, zakonskih propisa koji uređuju zaštitu okoliša, zakonskih propisa o cestama i sigurnosti prometa na cestama i propisa donesenim na temelju tih zakona.

Projekt za upravitelja ceste, izrađuje ovlašteni inženjer koji je ovlaštenje stekao po posebnom zakonu na temelju projektnog zadatka, a na podlozi evidentiranih podataka o stanju ceste ili na temelju obavljenog prethodnog detaljnog pregleda.

U projektnom zadatku trebaju se utvrditi svi tehnički i tehnološki uvjeti kao i svi ostali uvjeti za izvođenje radova (Pravilnik o održavanju cesta NN 90/2014).

b) Unutarnjim ustrojstvom HAC-a, Standardom radova redovnog održavanja autocesta, te drugim internim aktima HAC-a (kao što su pravilnici, procedure, radne upute i sl.) definirana je organizacija i provedba radova RO. Temeljem navedenog krajem svake godine izrađuju se financijski i operativni plan radova RO, te plan nabave za slijedeću godinu. Financijski plan i Plan nabave izrađuju stručni odjeli Sektora za održavanje HAC-a, te se njime osiguravaju sredstava za robe i usluge potrebne za izvođenje radova RO, odnosno za provedbu Operativnog plana RO.

Osnovni dokument za organizaciju i provedbu svih aktivnosti radova RO je godišnji operativni plan radova RO te mjesečni operativni planovi radova RO. Godišnje operativne planove radova RO izrađuju Tehničke jedinice održavanja (TJO) za dionicu u svojoj nadležnosti, te se isti nakon kontrole unutar Sektora za održavanje objedinjuju u Operativni plan radova RO (Plan radova RO). Godišnji plan se izrađuje u listopadu tekuće godine za iduću godinu.

Prilikom izrade godišnjeg plana nužno je uzeti u obzir nekoliko parametara, a to su:

• Standard radova RO u kojem je definirano ispravno stanje autoceste i svih njenih elemenata, dinamika izvođenja radova, prioriteti, te popis radova RO. Pri izradi planova obvezno je pridržavati se kriterija propisanih standardom, jednako kao i svih važećih zakonskih propisa RH. Prilikom planiranja vrste i količine radova nužno je obratiti pažnju na specifičnosti dionice koja se održava (tuneli, usjeci, kanali i sl.).

• Stanje dionice u nadležnosti TJO koje uvjetuje dinamiku i vrstu radova koji se planiraju i o čijem stanju ovisi količina radova potrebnih kako bi se dionica autoceste održavala u stanju propisanom Standardom radova RO. Stoga je prije i tijekom izrade plana nužno detaljno pregledati dionicu u nadležnosti TJO kako bi se uočili eventualni nedostaci koje je potrebno otkloniti. Jednako kao što stanje dionice utječe na planiranje i sama dionica svojim karakteristikama (npr. širina zemljanih dijelova ceste, tuneli, prometna oprema, broj i veličina čvorova i PUO, kanali unutar ZŽO, broj naplatnih postaja i sl.) utječe na izbor i količine stavki plana.

• Meteorološki uvjeti koji vladaju na području dionice u nadležnosti TJO i koji bitno utječu na vrstu, dinamiku i količinu radova RO. Pri izradi godišnjeg plana kod svih parametara se misli na prosječnu godinu, a to se pogotovo odnosi na meteorološke uvjete budući da ne postoji način da se unaprijed točno predvide meteorološki uvjeti koji će doista vladati u pojedinom dijelu godine. Tako npr. TJO na području Like moraju predvidjeti raniji početak zime i njeno dulje trajanje u odnosu na slavonski ili primorski dio, jednako kao i na kasniji početak vegetacije i sl. Naravno, sve TJO koje imaju karakteristične

85


mikroklimatske uvjete (npr. bura na području TJO Maslenica) moraju ih imati na umu prilikom izrade godišnjeg plana.

• Prometni uvjeti na dionici u nadležnosti TJO koji direktno utječu na plan, kako svojom dinamikom (npr. turistička sezona, državni blagdani i sl.), tako i svojim intenzitetom i vrstom (npr. veći udio teretnih vozila na pojedinim dionicama, veliki PGDP na području oko Zagreba itd).

• Raspoloživi ljudski i materijalni resursi u TJO koji bitno utječu na planiranje, tj. prilikom planiranja treba voditi računa o raspoloživom broju i strukturi zaposlenika u TJO (npr. broj i odnos broja vozača i cestara), kao i o njihovoj raspoloživosti u pojedinim godišnjim razdobljima (plan GO). Jednako tako, pri izradi plana mora se voditi računa o količinama i stanju tehničkih sredstava (vozila, strojevi, priključci, sitna mehanizacija, alat i sl.) u vlasništvu TJO, ali se može i mora računati i na tehnička sredstva cijelog Sektora za održavanje koja su bez obzira na trenutno vlasništvo TJO na raspolaganju svima kojima su potrebna. Jednako tako prilikom izrade plana mora se uzeti u obzir i stanje robe i materijala na skladištima i na uporabi, te dinamika isporuke roba i materijala potrebnih za RO.

• Plan radova redovnog i izvanrednog održavanja koji će se izvoditi na području nadležnosti TJO, a koje izvode vanjski izvođači ili druge ustrojstvene jedinice Sektora za održavanje (npr. sanacije objekata, kolnika, opreme, obnova HPS i dr.), a za čije izvođenje TJO mora pružiti podršku (postavljanje, održavanje i uklanjanje PRP, nadzor radova i sl.).

• Realizacija prijašnjih godišnjih planova kao dobra podloga za izradu novih budući da se iz tih podataka mogu lako uočiti nedostaci koji su napravljeni prethodnih godina.

Pri izradi godišnjeg plana radova RO analiziraju se svi navedeni parametri budući da je bez toga doista nemoguće izraditi kvalitetan i realan plan. Pri izradi godišnjeg plana radova RO planira se i dinamika radova, odnosno distribucija količina po mjesecima, a što je podloga za izradu mjesečnih operativnih planova.

Nakon što struče osobe Sektora za održavanje pregledaju godišnji plan radova RO (svatko iz svoje domene rada) TJO-a dostavljaju se eventualne izmjene i primjedbe te se planovi dorađuje u skladu s tim. Tek nakon verifikacije plana od strane stručnih osoba Sektora za održavanje plan se zaključuje i postaje aktivan. Godišnjim Operativnim planom planiraju se između ostalog i količine radova za stavke nomenklature 5. Održavanje zemljišnog pojasa, 5.2. Održavanje hortikulture

Mjesečni operativni planovi izrađuju se u TJO-a do 25. tekućeg mjeseca za idući mjesec temeljem planiranih količina za taj mjesec u godišnjem planu radova RO. Iz godišnjeg plana prenesu se stavke i količine u mjesečni operativni plan te se isti korigira u skladu sa stanjem svih parametara koji su gore navedeni. Korekcija se odnosi na eventualnu izmjenu količina predviđenih za taj mjesec godišnjim planom, dodavanjem stavaka koje godišnjim planom nisu bile planirane za taj mjesec, a potrebno ih je izvršiti ili se izbacuju stavke koje su godišnjim planom predviđene ali ih ne treba ili ih je nemoguće izvršiti.

Za razliku od izrade godišnjeg plana pri kojem se, zbog nemogućnosti točnog predviđanja okolnosti i uvjeta koji će vladati u nekom razdoblju, sve radi na osnovi prosjeka, odnosno uobičajenih uvjeta, kod izrade mjesečnih operativnih planova parametri koji utječu na planiranje su u velikoj mjeri poznati i precizni. Naime, 25. u mjesecu se temeljem mjesečne prognoze s priličnom točnošću zna kakvi će meteorološki uvjeti vladati na području, poznati su podaci o prometu, o trenutnom stanju dionice. Nadalje, tada se već točno zna da li će se i kada te u kojem opsegu raditi radovi izvanrednog održavanja kao i radovi drugih organizacijskih jedinica Sektora za održavanje koji utječu na rad TJO. Zatim, pri kraju tekućeg mjeseca poznato je kojim resursima TJO raspolaže, koliko će ljudi biti na GO ili slobodnim danima, koliko ih je na duljim bolovanjima i sl, a jednako tako i u kakvom su stanju tehnička sredstva, odnosno koji je materijal na raspolaganju ili će biti u tijeku mjeseca za koji se plan izrađuje. Konačno, u trenutku izrade mjesečnog operativnog plana poznato je i koji su radovi u prethodnom razdoblju izvršeni ili nisu a trebali su, pa se plan usklađuje i sa tim podacima.

86


Imajući u vidu sve gore navedeno razumno je i realno očekivati da se mjesečni operativni planovi izrađuju vrlo precizno te je njihova realizacija u najvećem dijelu maksimalno 10 % veća ili manja od plana. Kao i za godišnji plan radova RO, tako i za mjesečne operativne planove vrijedi pravilo da su otvoreni do verifikacije stručnih osoba Sektora za održavanje i postaju aktivni tek po dobivanju suglasnosti za to.

Nekoliko je uvjeta temelj za kvalitetnu izradu i realizaciju godišnjih, a posebice mjesečnih operativnih planova radova RO:

•potpuno i detaljno poznavanje stanja dionice u nadležnosti TJO,

•kvalitetna analiza postojećeg stanja i resursa kojima se gospodari,

•poznavanje tehničke i zakonske regulative koja definira djelatnost redovnog održavanja,

•kontinuirano i svakodnevno praćenje izvršenja planova te organiziranje i pokretanje radova RO u skladu s njima,

•točno i precizno evidentiranje izvršenih radova.

TJO temeljem usvojenih godišnjih i mjesečnih operativnih planova kao i temeljem saznanja dobivenih pregledom dionica od strane ophodarske službe i odgovornih osoba, putem radnih naloga (RN) provode radove RO na temelju kojih se pokreću, evidentiraju i obračunavaju radovi RO, te prati realizacija godišnjeg i mjesečnog plana. Radni nalozi se izrađuju svakodnevno i sadrže podatke o izvoditelju radova (TJO koja ih izvodi), stavkama koje se izvode, radnicima (po imenu i prezimenu) koji su angažirani na izvođenju svake pojedine stavke RN, tehničkim sredstvima (mehanizacija) koja se koriste, materijalu i poziciji (stacionaži) na kojoj se radovi izvode. U radni nalog se unose i podaci o izvršenju, odnosno o utrošku svih korištenih ljudskih i materijalnih kapaciteta, te o ostvarenim količinama radova za svaku pojedinu stavku.

Popis osposobljenih radnika Sektora za održavanje koji obavljaju poslove radova RO:

Osposobljavanje za utvrđivanje alkoholiziranosti radnika – 66 radnika

Osposobljavanje za rad s opasnim kemikalijama – 5 radnika

Osposobljavanje - tečaj higijenskog minimuma – 18 radnika

Osposobljavanje za ophodara – 260 radnika

Rukovatelj bagerom – 16 radnika

Rukovatelj rovokopačem – utovarivačem – 491 radnik

Rukovatelj vibracionog valjka – 6 radnika

Rukovatelj snježnog pluga s ralicom – 124 radnika

Rukovatelj samohodnog odbacivača snijega – 78 radnika

Rukovatelj unimoga s priključcima – 518 radnika

Rukovatelj motornom kosilicom – 356 radnika

Rukovatelj leđnom motornom kosilicom – 465 radnika

Rukovatelj kosilice za košnju visokih nasipa – 274 radnika

Rukovatelj strižne motorne kosilice – 229 radnika

Rukovatelj motornim škarama – 260 radnika

Rukovatelj motornom pilom – 539 radnika

Rukovatelj brusilicom – 3 radnika

87


Rukovatelj za plinsko rezanje i zavarivanje – 139 radnika

Rukovatelj za električno rezanje i zavarivanje – 100 radnika

Rukovatelj rezalice za metal – 3 radnika

Rukovatelj motornom bušilicom – 244 radnika

Rukovatelj traktora s radnim priključcima – 437 radnika

Rukovatelj viličarom – 12 radnika

Rukovatelj vozila za prijevoz smeća – 386 radnika

Rukovatelj vozila za prijevoz neispravnih vozila – 386 radnika

Rukovatelj portalne dizalice – 10 radnika

Rukovatelj hidraulične dizalice – 7 radnika

Rukovatelj hidraulične platforme – 221 radnik

Rukovatelj auto dizalice – 5 radnika

Rukovatelj – buldožer – 3 radnika

Rukovatelj – univerzalni hidraulični stroj – 42 radnika

Rukovatelj strojem za povlačenje crta – 7 radnika

Rukovatelj mehanizirani trakasti transporter – 7 radnika

Rukovatelj – samohodni portalni kran – 4 radnika

Strojevi i opreme koja se koristi za izvođenje radova RO:

1.Osobno vozilo - 150 kom

2.Dostavno vozilo - 65 kom

3.Lako teretno vozilo - 133 kom

4.Kamion kiper - 87 kom

5.Višenamjensko vozilo - 53 kom

6.Utovarivač-rovokopač - 24 kom

7.Autoplatforma - 17 kom

8.Autocisterna - 20 kom

9.Vozilo za kontejnerski odvoz smeća - 18 kom

10.Vozilo za prijevoz neispravnih vozila - 20 kom

11.Traktor - 50 kom

12.Kosilica za košnju visokih nasipa - 22 kom

13.Samohodna freza za snijeg - 3 kom

14.Signalna prikolica - 58 kom

15.Signalna prikolica LED - 16 kom

16.Transportna prikolica 3T - 24 kom

88


17.Vatrogasno vozilo - 25 kom

18.Čistilica - 5 kom

19.Freza za bankine - 1 kom

20.Čamac sa kabinom - 1 kom

21.Labudica -10 kom

22.Motocikl - 2 kom

23.Stroj za obilježavanje ceste bojom - 6 kom

24.Kosilica ručna - 7 kom

25.Kamion sandučar - 8 kom

26.Rovokopač - 1 kom

27.Viličar - 1 kom

28.Ublaživač udara - 3 kom

29.Vozilo za servis ventilatora - 1 kom

30.Utovarivač - 1 kom

31.Strojni posipač za traktor - 16 kom

32.Snježni plug za traktor - 14 kom

33.Silosni posipač za kamion - 109 kom

34.Snježni plug za kamion - 170 kom

35.Snježni plug za kamion - bočni - 32 kom

36.Čekić hidraulični - 65 kom

37.Svrdlo hidraulično - 13 kom

38.Snježni plug za Unimog - 0 kom

39.Snježna freza za Unimog - 0 kom

40.Čistilica za Unimog - 13 kom

41.Četkica rotaciona za Unimog - 31 kom

42.Kosilica za cestovne rubove Unimog - 57 kom

43.Kranska kosilica za Unimog - 29 kom

44.Kombinacija za košnju za Unimog - 8 kom

45.Makara za EOO za Unimog - 15 kom

46.Drobilica granja za Unimog - 5 kom

47.Signalna prikolica za Unimog - 2 kom

48.Pumpa centrifugalna za Unimog - 1 kom

49.Škare za granje za Unimog - 7 kom

50.Priključak za pranje tunela - 6 kom

51.Četka za pranje prometnih znakova - 1 kom

52.Kosilica prednja roto za traktor - 14 kom

89


53.Kosilica stražnja roto za traktor - 29 kom

54.Kosilica prednja mulčer za traktor - 39 kom

55.Kosilica stražnja mulčer za traktor - 18 kom

56.Kosilica kranska za traktor - 28 kom

57.Kosilica mulčer za AEBI - 14 kom

58.Samohodna freza za snijeg ručna - 4 kom

59.Ostali priključci za traktor - bušilica - 1 kom

60.Ostali priključci za traktor - prskalica - 1 kom

61.Vibro ploča motorna - 2 kom

62.Stroj za nanošenje boje zrakom - 1 kom

63.Bočna kosilica - 415 kom

64.Strižna kosilica - 52 kom

65.Motorna pila - 54 kom

66.Bušilica motorna za SS - 18 kom

67.Škare za živicu motorne - 30 kom

68.Kosilica vrtlarska - 30 kom

69.Pila motorna za granje - 3 kom

70.Ručni stroj za rezanje - 1 kom

71.Okretna četka s motorom - 6 kom

72.Prskalica motorna - 18 kom

73.Elektro agregat pokretni - 22 kom

74.Kompresor - 5 kom

75.Čekić pneumatski - 3 kom

76.Fuga mala - 5 kom

77.Rezač asfalta - 5 kom

78.Pumpa potopna - 3 kom

79.Valjak vibracioni - 1 kom

80.Motorni puhač - 11 kom

81.Samohodni portalni kran - 1 kom

Kemikalije i tvari koje se koriste te pripadajući postupci:

- Sredstvo za tretiranje korova - Radnom uputom propisana je primjena, rukovanje i uvjeti

skladištenja pesticida i gospodarenje njihovom ambalažom i ostacima pesticida. Sredstvo za

tretiranje koristi se maksimalno 1 put godišnje na istoj površini, tokom vegetacijskog razdoblja.

(Radna uputa poslana 10.09.)

- Mineralna i umjetna gnojiva za prihranu bilja - koriste se minimalno jednom godišnje ili prema

90


potrebi, a sve u ovisnosti o tipu gnojiva i specifikaciji na ambalaži

- Sredstvo za pranje obloge tunela, zidova za zaštitu od buke, naplatnih kućica - pranje tunelskih

obloga provodi se najmanje jednom godišnje što je propisano standardom radova redovnog

održavanja, isto tako može se javiti potreba za dodatnim čišćenjem obloga tunela prije nanošenja

nove boje na obloge. Isto sredstvo se koristi i za pranje zidova za zaštitu od buke i naplatne kućice

koje se provodi jednom godišnje ili prema potrebi.

- Motorna ulja - koriste se na svim vozilima i strojevima te se razlikuju prema specifikacijama koje je

odredio proizvođač vozila. Samo korištenje i rukovanje uljima je opisano na deklaraciji samog

proizvoda.

- Motorni benzini - koriste se za pogon svih vozila, strojeva i opreme koji su pogonjeni benzinskim

odnosno diesel motorima. Kako HAC posjeduje vlastite benzinske postaje korištenje je definirano

radnom uputom.

- Ukapljeni naftni plin - koristi se za grijanje prostorija i sanitarne vode u TJO Brinje, Perušić, Vrgorac i

tunel Sveti Ilija. Koristi se sukladno uputama na spremnicima.

- Boje za bojanje obloge tunela - koristi se prema potrebi i inspekcijskim nalazima. Boje se koriste

sukladno STL i uputi proizvođača koja se nalazi na ambalaži proizvoda.

- Boje za izvlačenje horizontalne prometne signalizacije - Horizontalna prometna signalizacija se

obnavlja sukladno internom planu obnove za tekuću godinu, vodeći računa o zakonskoj regulativi i

stanju iste na svakoj dionici autoceste Boja za izradu i obnovu horizontalne signalizacije nabavlja se

sukladno Tehničkim uvjetima , a sve sukladno europskim Normama i propisima.

- Boje i lakovi za održavanje zgrada, objekata i opreme - Koristi se prema potrebi za održavanje

zgrada, objekata i opreme u TJO i na dionicama autoceste. Boje i lakovi koriste se sukladno STL-

ovima i uputama proizvođača koji se nalazi na ambalaži proizvoda.

- Soli za posipavanje kolnika u zimskim uvjetima (natrij klorid NaCl i kalcij klorid CaCl2) - Koristi se

prema potrebi u vrijeme zimskog održavanja autocesta (siječanj - travanj te listopad - prosinac svake

godine). Korištenje soli za posipavanje kolnika propisano je Radnom uputom za rad ophodara i

Izvedbenim programom zimskog održavanja.

c) Radovi RO planiraju se, izvode i prate temeljem godišnjih i mjesečnih operativnih planova radova RO

i radnih naloga. Izrada i praćenje planova i radnih naloga obavlja se putem Integralnog informacijskog

sustava HAC-a (IIS HAC).

TJO po usvajanju planova svakodnevno kontroliraju njihovu realizaciju, te u skladu s informacijama

prikupljenih ophodnjom autocesta i pregledom dionica odgovornih osoba HAC-a planiraju dnevne

aktivnosti za dionice u svojoj nadležnosti, te pokreću radove izradom radnih naloga u koje se unose sve

aktivnosti, te podatke o pozicijama i kapacitetima koji će se koristiti za izvođenje planiranih radova. Po

završetku radova u sustavu se nalog ispunjava podacima o ostvarenim količinama i utrošenim

kapacitetima.

91


Unosom podataka i zaključenjem radnog naloga stvaraju se uvjeti za praćenje realizacije operativnog

plana te podaci o stvarnim troškovima ostvarenim provedbom radova RO.

Odgovorne osobe Sektora za održavanje (voditelji TJO, šefovi pravaca, stručni odjeli sektora) imaju

ovlasti pregleda realizacije planova kao i pregled radnih naloga (otvorenih i zaključenih) te temeljem

realizacije i pregleda stanja dionica donose odluke o eventualno potrebnim korekcijama trenutnih i

budućih aktivnosti svake pojedine TJO. Temeljem toga izrađuju se i dostavljaju nalozi TJO koje temeljem

toga korigiraju provedbu svojih aktivnosti.

Osim odgovornih osoba Sektora za održavanje, na planiranje i provedbu radova RO utječu i izvješća i

primjedbe drugih ustrojstvenih jedinica HAC-a, te državnih institucija (MUP, MPPI) koje se bave

područjem održavanja cesta i sigurnošću prometa. Temeljem njihovih nalaza poduzimaju se aktivnosti

za uklanjanje uočenih nedostataka.

Sektor za održavanje temeljem izvješća o stanju autocesta te radova potrebnih za ispunjenje zakonskih

i internih propisa o nivou održavanja, sigurnosti prometna i uslužnosti donosi odluke o nabavi potrebnih

vanjskih usluga i roba te ih prosljeđuje ustrojstvenim jedinicama društva nadležnim za provedbu

postupaka nabave. Osim toga, Sektor za održavanje temeljem prikupljenih informacija sastavlja i izvješća

o nedostacima čije uklanjanje opsegom i složenošću nadilazi nadležnost sektora te zahtjeva radove

izvanrednog održavanja te ista ta izvješća dostavlja nadležnim ustrojstvenim jedinicama HAC-a na daljnje

postupanje.

4.2.2 Praćenje provedbe zaštite okoliša

a) Aktivnosti koje se provode pri održavanju a utječu na okoliš:

- korištenje posipala za ceste (natrij klorida NaCl i kalcij klorida CaCl2) za zimsko održavanje što ima

direktni negativan učinak na okoliš autoceste s aspekta onečišćenja tla, voda i biljnog materijala

- prometovanje vozila po autocestama samo po sebi predstavlja rizik po okoliš i to prije svega s

aspekta tla i voda. Kako bi se efekt zagađenja sveo na najmanju moguću mjeru u slučajevima

incidentnih situacija (prometne nesreće, izlijevanja nafte i sl.), na velikom dijelu osjetljivih eko

područja i vodozaštitnih zona izveden je zatvoreni sustav odvodnje. Isto tako, s ovlaštenim tvrtkama

imamo sklopljene Ugovore o intervencijama u slučajevima iznenadnih zagađenja, kontrolira se

sustav odvodnje odnosno uređaji za pročišćavanje otpadnih voda te se sustavno vrši monitoring

voda

- aktivnosti u mehaničkim radionicama u COKP-ama (izmjena ulja, podmazivanje i dr.) predstavljaju

potencijalu opasnost za okoliš i to prije svega s aspekta tla i vode. Iz tog razloga nabavljena je sva

potrebna komunalna oprema kako bi se spriječilo potencijalno zagađenje u bazama

- komunalni otpad na PUO-vima predstavlja potencijalnu opasnost za okoliš i to prije svega s aspekta

tla i vode. Iz tog razloga nabavljena je dostatna količina komunalne opreme, a sam otpad se

razvrstava prema vrsti. Isto tako kontinuirano se komunalni otpad odvozi od strane

koncesionara za određeno područje na za to zakonom predviđene deponije

- zbrinjavanje otpadnog željeza, auto guma, papira i kartona, tonera, elektroničnog i elektronskog

otpada vrši se prema zakonskim odredbama. Za sve vrste posebnih kategorija otpada definirana je

procedura, tko je u kojem segmentu odgovoran te kako se i tko zbrinjavanja predmetni otpad;

92


•Za otpadno željezo, papir i karton raspisuje se javni poziv za iskaz interesa. Na tom pozivu posao

zbrinjavanja dobiva onaj koji je ovlašten za zbrinjavanje istog, a ponudio je najbolju cijenu. Po

potpisivanju ugovora Izvršitelj mora HAC-u uplatiti avans i nakon toga može započeti sa odvozom

ugovorenog. Odgovorna osoba po ugovoru na kraju svakog mjeseca prema Sektoru za financijske i

ekonomske poslove dostavlja dopis u kojem su definirane količine odvezenog otpada sa jediničnim

cijenama te od istih traži da na osnovu toga fakturiraju Izvršitelju izvršene usluge odvoza otpada.

•Otpadne auto gume odvoze se prema propisanoj radnoj uputi prema kojoj svaka TJO sakuplja količinu

auto guma za jedan kombi ili manji kamion i naruči odvoz od jedinog ovlaštenog koncesionara u RH za

prikupljanje istih (Gumiimpex).

•Električni i elektronički otpad (opasni otpad) se sukladno Radnoj uputi iz svih ustrojstvenih jedinica

dovozi u COKP Ivanja Reka gdje se sakuplja i privremeno skladišti u za to predviđenim kontejnerima te

se putem ovlaštenog koncesionara uklanja. Ostala električna i elektronička oprema (neopasni otpad)

sakuplja se i privremeno skladišti po lokacijama TJO tijekom cijele godine te po potrebi uklanja putem

ovlaštenog koncesionara. Sredstva veće vrijednosti; fotokopirni uređaji, monitori, računala, prijenosnici,

mobiteli i drugo rashoduju se po pojedinim TJO te se također dovoze u COKO Ivanja Reka gdje se uz

prisutnost komisije za rashod predaju ovlaštenom koncesionaru. Koncesionaru u RH za prikupljanje istog

je Flora VTC.

•Tonere iz svih TJO , Uprave, naplate prikupljaju se u COKP Ivanja Reka gdje se nakon toga predaju za

0,00 kn tvrtki Senso s kojom trenutno imamo sklopljen ugovor za isporuku tonera.

•Preuzimanje, prijevoz i toplinsku prerada nusproizvoda životinjskog podrijetla obavlja koncesionar na

području RH, tvrtka Agroproteinka. U pojedinim TJO nalaze se rashladne komore u koje se privremeno

prikupljaju nusproizvodi životinjskog podrijetla do dolaska Agroproteinke. TJO naručuje prijevoz preko

obrasca "Narudžba prijevoza" koji šalje na mail [email protected]. Nakon što tvrtka

Agroproteinka sakupi nusproizvode izdaje komercijalni dokument koji potpisuje prijevoznik i osoba iz

TJO koja je predala lešine. Zatim Voditelj TJO popunjava i potpisuje Zapisnik za uslugu preuzimanja,

prijevoza i toplinske prerade nusproizvoda životinjskog podrijetla, te uz isti prilaže komercijalni

dokument i sve šalje odgovornoj osobi u Sektoru za održavanje.

Programi praćenja i izvješćivanja stanja okoliša i stanja ciljeva i očuvanja cjelovitosti ekološke mreže

(monitoring) obavljaju se sukladno zahtjevima stranih kreditora i sukladno Rješenjima nadležnog

Ministarstva temeljem Studije utjecaja na okoliš ili Studije glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za

ekološku mrežu. Navedenim Rješenjima je propisan i period provođenja programa praćenja, tj.

monitoringa. Programe praćenja provode ovlaštene osobe iz područja zaštite okoliša i ekološke mreže

ili se obavljaju sukladno uputama danim u navedenim Rješenjima. Provođenje monitoringa se

Rješenjem najčešće propisuje za vrijeme nakon izgradnje zahvata, te ih u tom slučaju ugovaraju, prate

provođenje, te provode predstavnici Sektora za održavanje. Kada su propisani monitornzi prije i

tijekom izgradnje, tada se ugovaraju u Sektoru za investicije i EU fondove. Takova vrsta monitoringa se

najčešće odnosi na praćenje stanja voda. Rezultati monitoringa voda dostavljaju se Hrvatskim vodama,

odnosno tijelu definiranom posebnim uvjetima, Rješenjem i zahtjevima navedenim u vodopravnim

dozvolama za ispuštanje otpadnih voda u okoliš od strane Sektora koji je monitoring ugovarao.

Sukladno ishođenim Vodopravnim dozvolama za svaku lokaciju COKP-e Hrvatske autoceste postupaju

prema istima na način da kontroliraju propisane parametre i učestalost uzorkovanja.

Prema Zakonu o vodama vlasnici uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (HAC) dužni su voditi brigu o

istima i održavati ih u punoj funkciji (ispituje se kakvoća vode na niz propisanih parametara). Drugi

93


parametar na osnovi kojeg se čiste separatori ulja i masti je visina taloga/mulja. Otpad se zbrinjava

putem Ugovora sa vanjskim Izvođačima.

Duž određenih dijelova autoceste nalaze se i lagune, područja koja je potrebno redoviti pregledavati.

Radnje na održavanju istih mogu klasificirati na slijedeći način; pregledi i kontrole, košnja trave, kruti

otpad i ostaci biljaka, kontrola erozije, popravci konstrukcije, kontrola negativnih utjecaja, uklanjanje

taloga.

c) Za svaki tip usluge koju pruža koncesionar dan je prikaz glavnih aspekata i utjecaja zaštite okoliša. Navodi i opisuje standarde zaštite okoliša i ograničenja koja nameću propisi o zaštiti okoliša.

Kod izvršenja oba tipa usluga korisnici su dužni poduzimati sve potrebne radnje u svrhu zaštite okoliša i sprečavanja njegovog zagađenja sukladno zahtjevima važećih propisa o zaštiti i unaprjeđenju zaštite svih sastavnica okoliša i gospodarenju otpadom, obvezni su voditi brigu o odlaganju i zbrinjavanju svih vrsta otpada sukladno važećim propisima i zahtjevima istih o upravljanju otpadom i zaštiti okoliša, održavati sustav za pročišćavanje otpadnih, zauljenih, fekalnih voda i taložnicu te u skladu s propisima ishoditi vodopravnu dozvolu i istu, zajedno s dokumentacijom za ispitivanje kakvoće vode na izlazu iz uređaja za pročišćavanje sanitarno - otpadnih voda i listovima o zbrinjavanju otpada nastalog čišćenjem uređaja redovito dostavljati Hrvatskim autocestama.

Pri Hrvatskim autocestama razlikujemo slijedeća dva tipa usluge koje pružaju Korisnici cestovnog zemljišta i njihove glavne aspekte zaštite okoliša:

d) Za ekološke aspekte održavanja u Sektoru za održavanje zadužene su osobe po ugovorima koji se

tiču istih. Tako imamo osobe zadužene za monitoring voda, tla, zraka i propusnost AC za životinje,

osobe zadužene za otklanjanje posljedica incidentnih situacija, osobe za praćenje zbrinjavanja

opasnog i neopasnog otpada, praćenje preuzimanja nusproizvoda životinjskog podrijetla, osobu za

praćenje liste zakonskih i ostalih propisa vezanih za zaštitu okoliša. Kontrola se vrši interno putem

Samostalnog odjela za unutarnju kontrolu i nepravilnosti, kao i putem internih i vanjskih audita.

Djelatnost Aktivnost Aspekt okoliša Utjecaj na okoliš Zakonski zahtjev

Pružanje usluga

prodaje ulja i dr.

nastanjanje otpada

(filteri, boje,

zauljena ambalaža) onečišćuje tlo i vode

Pravilnik o ambalaži i otpadnoj

ambalaži (NN 88/15, 78/16,

116/17)

Pretovar goriva iz

autocisterne u

spremnik

Izlijevanje goriva

tijekom pretovara i

punjenja onečišćuje tlo i vode

Državni plan za zaštitu voda

(NN08/99)

Plan intervencija u zaštiti

okoliša (NN 8/99, 86/99,

12/2001)

Skladištenje

zapaljivih plinova i

tekućina

Propuštenje

spremnika,

mogućnost požara i

eksplozije

Onečišćenje zraka,

tla i voda

Zakon o zapaljivim tekućinama i

plinovima (NN 108/95, 56/10)

termička obrada

namirnica u kuhinji

Nastajanje otpadnih

jestivih ulja onečišćuje tlo i vode

Pravilnik o gospodarenju

otpadnim uljima (NN 124/06,

121/08, 31/09, 156/09, 91/11,

45/12, 86/13,95/15)

prodaja pića

nastajanje PET

ambalaže onečišćuje tlo i vode

Pravilnik o ambalaži i otpadnoj

ambalaži (NN 88/15, 78/16,

116/17)

Ugostiteljska

djelatnost

Benzinska

postaja

94


e) Hrvatske autoceste koriste pesticide za tretiranje korova koji raste uz zaštitnu žičanu ogradu i

penje se po njoj. Radnici koji obavljaju te poslove educirani su za sigurno rukovanje i pravilnu

primjenu pesticida te posjeduju identifikacijsku iskaznicu. Tretiranje korova pesticidima vrši se

maksimalno 1 put godišnje na istoj površini tijekom vegetacijskog razdoblja s tim da se jako vodi

briga o zonama sanitarne zaštite izvorišta u koridoru autocesta. S toga se poštuju ograničenja

primjene pesticida radi zaštite voda i vodnog okoliša na određenim tlima i u određenim područjima

u skladu sa Zakonom o vodama, Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite

izvorišta i Odlukama o vodozaštitnim područjima jedinica lokalne samouprave odnosno jedinica

regionalne (područne) samouprave. Isto tako Sektor za održavanje ima Radnu uputu za primjenu,

rukovanje i uvjete skladištenja pesticida i gospodarenje njihovom ambalažom i ostacima pesticida.

f) U slučaju incidentnih odnosno akcidentnih situacija postupa se sukladno Operativnim planovima,

po kojima je propisana procedura postupanja u takvim situacijama. Sve radove na otklanjanju

posljedica akcidentnih situacija odrađuje Ugovorni ovlašteni partner. Manje incidentne situacije

rješavamo samostalno (ukoliko smo u mogućnosti) dok veće situacije rješavaju ugovorni partneri.

U slučaju kada je na autocesti pregažena životinja (uginula) postupa se sukladno proceduri za

uklanjanje lešina životinja sa autoceste. Uklanjanje vrše radnici obučeni za rad sa uginulim

životinjama te odvoze lešine i privremeno ih zbrinjavaju u specijalnim rashladnim uređajima

namijenjenim za tu svrhu. Kad je rashladni uređaj pun poziva se ugovorni partner koji lešine

preuzima, prevozi i toplinski prerađuje.

4.2.3 Socijalni aspekti održavanja -

Propisi i standardi iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu (zaštite na radu) integrirani su u sve interne akte iz ovog područja. Svi planirani postupci i radnje Odjela za sigurnost na radu, uz zakonske odredbe na kojima se svaka aktivnost temelji nalaze se u godišnjem planu rada Odjela za sigurnost na radu.

Svakodnevno upravljanje zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu u postupcima održavanja (obavljanju poslova) implementirani su u Procjeni rizika kojom su identificirane opasnosti i štetnosti za radnike te mjere za njihovo otklanjanje, odnosno smanjivanje i koji se moraju primjenjivati i kod donošenje odluka u svezi s održavanjem.

Podaci o broju i vrsti nesreća te stopi smrtnosti za 2016. i 2017. godinu prikazani su tablicama.

Pripremljenost za hitne slučajeve opisana je za svaki CNUP (Centar za nadzor i upravljanje prometom) u obliku Komunikacijsko operativnih postupaka.

4.2.4 Kontrola procesa

a) U Sektoru za održavanje u Grupi za praćenje radova redovnog održavanja putem ugovornih partnera

provode se aktivnosti održavanja u objektima i na lokacijama duž autoceste koje imaju utjecaj na okoliš.

b) Praćenje tj. postupci koji se povode su: monitoring voda, mjerenje kakvoće zraka iz stacionarnih

izvora, praćenje propusnosti autoceste za životinje, gospodarenje otpadom, zaštita ozonskog omotača,

intervencije u slučaju izvanrednih/incidentnih situacija, postupanje sa pregaženim životinjama na AC,

postupanje sa živim životinjama.

Monitoring voda

95


Uzorkovanje vode u Centrima za nadzor i upravljanje prometom, na Pratećim uslužnim objektima i tunelima

Uzorkovanje vode u Centrima za nadzor i upravljanje prometom (dalje u tekstu: CNUP), na Pratećim uslužnim objektima (dalje u tekstu: PUO) i tunelima provodi se na ulazima i/ili izlazima iz objekata odvodnje (separator, biodisk, laguna), na A1, A3, A4, A5, A6 i A7 učestalošću sukladno ishođenim vodopravnim dozvolama. Analiza uzorkovane vode radi se na parametre definirane vodopravnim dozvolama. Voda uzorkovana na izlazu iz separatora mineralnih ulja analizira se sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda i vodopravnim dozvolama.Uzorkovanje vode na dionicama autocesta

Uzorkovanje i analiza oborinskih voda na izlazu iz objekata odvodnje (separator i laguna) na dionicama autocesta A1, A3, A4, A5, A10 i A11 obavlja se prema zahtjevima: stranih kreditora (sukladno monitoring planu ugovora o kreditu), internih akata Društva, zakonske regulative i preporukama iz Studija utjecaja na okoliš.

Uzimanje i analiza uzoraka vode na dionicama autocesta

-Iz separatora na dionicama autocesta A1, A3, A4 i A5

Uzimanje i analizu uzoraka oborinskih onečišćenih voda iz uređaja za pročišćavanje voda - separatora potrebno je provoditi 4 puta godišnje (kvartalno) na oknu iza separatora (izlaz) a tamo gdje postoji laguna u izljevnom oknu iza lagune. Uzorkovanje vršiti u roku od 48 sati nakon pale oborine.

-Iz separatora za pročišćavanje oborinskih voda na dionicama autoceste A3 i A11

Na temelju "Programa praćenja stanja voda" na dionici autoceste A3 u čvoru Kosnica i na dionici autoceste A 11; Jakuševec - Velika Gorica (Jug) - Lekenik provodi se uzorkovanje i ispitivanje pročišćene otpadne vode na ispustu iz lagune na oteretnom kanalu Sava - Odra i na ispustima iz separatora. Uzimanje i analizu uzoraka oborinskih onečišćenih voda iz uređaja za pročišćavanje voda - separatora potrebno je provoditi 4 puta godišnje (kvartalno) na oknu iza separatora (izlaz) a tamo gdje postoji laguna u izljevnom oknu iza lagune. Uzorkovanje vršiti u roku od 48 sati nakon pale oborine.

Uzimanje i analiza uzoraka vode na pijezometrima

Na temelju "Programa praćenja stanja voda" provodi se mjerenje indikatora zagađenja koje potječe s prometnice u podzemnoj vodi na čvoru Kosnica i na dionici Jakuševec - Velika Gorica (Jug) - Lekenik a uzorkovanje voda obavlja se na pijezometrima tromjesečno ili 4 puta godišnje. Osim na navedenim, uzorkovanje vode iz pijezometara vrši se i na autocesti A5, dionici Osijek – Đakovo, u zoni vodocrpilišta Vinogradi, ali to temeljem sklopljenog ugovora za Društvo vrši Vodovod Osijek i samo dostavlja izvješća s rezultatima.

Mjerenje kakvoće zraka iz stacionarnih izvora

Mjerenje kakvoće zraka i obrađivanje rezultata mjerenja provodi se u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka, Pravilnikom o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora i Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora.

Mjerne podatke o emisijama iz stacionarnih izvora potrebno je svake godine, u skladu s Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša, a najkasnije do 01.03. tekuće godine za prošlu godinu, predavati na pripadajućim obrascima nadležnom tijelu za vođenje Registra onečišćenja okoliša u Županiji odnosno gradu Zagrebu.

Monitoring propusnosti autoceste za životinje

Obavlja se sukladno zahtjevima stranih kreditora i preporukama iz Studija utjecaja na okoliš a provodi se na autocesti A1, dionica Zagreb (Bosiljevo) - Ploče na pet namjenski izgrađenih objekata - zeleni

96


mostovi (Ivačeno brdo, Rasnica, Medina gora, Varošina i Osmakovac). Period provođenja monitoringa propusnosti autoceste na zelenim mostovima određen je Rješenjima nadležnog Ministarstva.

Monitoring se provodi slijedećim metodama:

- metoda foto zamki, - metoda kontrolnih pješčanih traka,

kroz 8 obilazaka.

Nakon obavljenog obilaska, temeljem prikupljenih podataka prema brojnosti i taksonomskoj pripadnosti životinja koje su ostavile trag na snijegu ili pijesku izračunava se postotni udio pojedinih svojti, te sistematiziraju snimljene životinje po datumima (mjeseci i godišnja doba), te dobima dana i noći te naposljetku izvršava procjena apsolutnog broja prolazaka pojedinih vrsta životinja.


Način postupanja s otpadom temelji se na Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, Zakonu o

komunalnom gospodarstvu, Pravilniku o gospodarenju otpadom, Pravilniku o vrstama otpada, Uredbi o

kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, Uredbi o

gospodarenju otpadnom ambalažom, Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu, Odluci o izmjeni

naknade u sustavu gospodarenja otpadnim uljima, Pravilniku o gospodarenju otpadnim uljima,

Pravilniku o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, Uredbi o gospodarenju otpadnim

baterijama i akumulatorima, Pravilniku o gospodarenju otpadnim gumama, Pravilniku o gospodarenju

otpadnim vozilima, Odluci o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i

otpadnim gumama, Pravilniku o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i

opremom, Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017.-2022. godine,

Pravilniku o gospodarenju građevnim otpadom, Pravilniku o načinu i postupcima gospodarenja otpadom

koji sadrži azbest, Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest, Pravilniku o registru

onečišćivanja okoliša te Pravilniku o postupanju s otpadom HAC d.o.o.

Popis svih vrsta otpada u HAC (Upravnoj zgradi, TJO-a,...) prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada

Ključni broj otpada

Vrsta otpada

02 01 08* Otpad od kemikalija u poljodjelstvu

05 01 09* Muljevi od obrade efluenata na mjestu njihova nastanka, koji sadrže opasne tvari

08 03 17* Otpadni tiskarski toneri koji sadrže opasne tvari

13 01 10* Neklorirana hidraulična ulja na bazi minerala

13 02 05* Neklorirana maziva ulja za motore i zupčanike, na bazi mineralnih ulja

13 05 02* Muljevi iz separatora ulje/voda

13 05 07* Zauljena voda iz separatora ulje/voda

97



Vrsta otpada

13 08 99* Otpad koji nije specificiran na drugi način

15 01 01 Ambalaža od papira i kartona

15 01 02 Ambalaža od plastike

15 01 04 Ambalaža od metala

15 01 10* Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

15 01 11* Metalna ambalaža koja sadrži opasne krute porozne materijale (npr. azbest), uključujući prazne spremnike pod tlakom

15 02 02* Apsorbensi, filtarski materijali (uključujući i filtere za ulje koji nisu specificirani na drugi način), tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjeća, onečišćeni opasnim tvarima

16 01 03 Istrošene gume

16 01 04* Istrošena vozila

16 01 07* Filtri za ulje

16 01 14* Antifriz tekućine koje sadrže opasne tvari

16 01 17 Željezne kovine

16 01 18 Obojene kovine

16 01 19 Plastika

16 02 13* Odbačena oprema koja sadrži opasne komponente2, a koja nije navedena pod 16 02 09 do 16 02 12

16 06 01* Olovne baterije

16 06 02* Nikal-kadmij baterije

17 04 02 Aluminij

17 04 05 Željezo i čelik

17 06 05* Građevinski materijali koji sadrže azbest

17 09 04 Miješani građevinski otpad i otpad od rušenja objekata, koji nije naveden pod 17 09 01, 17 09 02 i 17 09 03

19 08 09 Mješavine masti i ulja iz separatora ulje/voda (kuhinjskog mastolova), koje sadrže samo jestivo ulje i masnoće

98



Vrsta otpada

20 01 01 Papir i karton

20 01 13* Otapala

20 01 21* Fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu

20 01 25 Jestiva ulja i masti

20 01 27* Boje, tiskarske boje, ljepila i smole, koje sadrže opasne tvari

20 01 33* Baterije i akumulatori obuhvaćeni pod 16 06 01, 16 06 02 ili 16 06 03 i nesortirane baterije i akumulatori koji sadrže te baterije

20 01 35* Odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23, koja sadrži opasne komponente6

20 01 36 Odbačena električna i elektronička oprema, koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 i 20 01 35

20 01 41 Otpad od čišćenja dimnjaka

20 03 01 Miješani komunalni otpad

20 03 04 Muljevi iz septičkih jama

20 03 99 Komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način

Otpad označen zvjezdicom (*) je opasni otpad po Katalogu otpada, kao sastavnom dijelu Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada.

Sakupljanje i zbrinjavanje opasnih i neopasnih otpada podrazumijeva slijedeće:

- Osiguranje propisanih / odgovarajućih spremnika za odlaganje opasnih otpada,

- Odvoz opasnih otpada i njihovo zbrinjavanje te izrada kemijskih analiza i prateće dokumentacije

sukladno Pravilniku o vrstama otpada i Pravilniku o gospodarenju otpadom.

Kontrola kuhinjskih mastolova podrazumijeva kontrolu visine taloga u kuhinjskom mastolovu četiri puta godišnje i po potrebi pražnjenje i zbrinjavanje taloga na način i po postupku koji je predviđen za zbrinjavanje neopasnog otpada.

Tijekom predaje svih količina opasnog i neopasnog / tehnološkog otpada ovlaštenom sakupljaču potrebno je popuniti Prateće listove te voditi očevidnike o nastanku i tijeku otpada.

Najkasnije do 01.03. tekuće godine treba popuniti pripadajuće obrasce sukladno Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša za prošlu godinu i predati ih nadležnom tijelu za vođenje Registra onečišćenja okoliša u gradu Zagrebu.

Zaštita ozonskog omotača

Održavanje i/ili popravak rashladnih i klimatizacijskih uređaja, smanjivanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj, postupanje s navedenim tvarima nakon prestanka uporabe, način prikupljanja, oporabe ili

99


trajnog zbrinjavanja treba obavljati sukladno Zakonu o zaštiti zraka i Uredbi o tvarima koje oštećuju ozonski sloj.

c) Za provođenje postupaka nadzora upravljanja okolišem i mjerenje ključnih karakteristika vlastitih radnji koje mogu imati značajan utjecaj na okoliš, odgovorne su sve ustrojstvene jedinice Društva posebno Sektor za održavanje, koji provodi postupke za redovan nadzor upravljanja okolišem i mjerenje ključnih karakteristika. Interni auditori za okoliš, putem internih audita, provjeravaju postupke redovnog nadzora upravljanja okolišem.

Praćenje i dostavljanje podataka unutar organizacije, a vezanih za zaštitu okoliša također se prati kroz različite obrasce, sukladno različitim propisima i rokovima dostave (Tablica obveza iz područja zaštite okoliša

poslana 10.09.).

4.2.5 Javne konzultacije i mehanizmi za rješavanje pritužbi

a) Mehanizmi javnog savjetovanja i pritužbe

Proučavanje konzultativnih/komunikacijskih praksi društava putem opisa uspostavljene prakse

aktivnosti održavanja, uključujući tipične primjere ako ih ima.

Komunikacija s građanima i korisnicima usluga Hrvatskih autocesta d.o.o. odvija se putem različitih

kanala: pisanim putem/elektroničkom poštom i telefonski, te su svi navedeni na web stranici Hrvatskih

autocesta pod „Kontakti“:


Širolina 4,

10000 Zagreb, Hrvatska

email:[email protected]

Naplata cestarine, ENC, R1 računi:

email: [email protected]

Besplatni info telefon

tel.: 0800 0422 i 0800 0111

Centrala - informacije

tel.: + 385 1 4694 444

Kontakti za novinare

tel: +385 1 4694 614 i +385 1 4697 352

e-mail: [email protected]

Etička linija

tel.: +385 1 4694 451


Zaštita osobnih podataka

tel.: +385 1 4694 413


mailto:[email protected]





100



tel.: +385 1 4694 614


Izdavanje suglasnosti

broj fax-a: +385 1 2789 292


Oglašavanje na autocestama

tel: +385 1 4694 798


Europski projekti

tel: +385 1 4694 690


Donacije i sponzorstva


Pravo na pristup informacijama koje posjeduju Hrvatske autoceste d.o.o. uređeno je Zakonom o pravu

na pristup informacijama (Narodne novine 25/13). Zakonom se propisuju i načela prava na pristup,

izuzeci od prava na pristup te postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama. Cilj

zakona je omogućiti i osigurati informaciju fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti

djelovanja tijela javne vlasti, sukladno zakonu.

Pravo na informaciju ostvaruje se podnošenjem zahtjeva Hrvatskim autocestama d.o.o.Ukoliko se

zahtjev podnosi pismenim putem potrebno je ispuniti Obrazac zahtjeva za pristup informacijama kojeg

možete poslati:

• putem pošte na adresu: Hrvatske autoceste d.o.o., Širolina 4, Zagreb,

• elektroničkom poštom na: [email protected]

ili donijeti osobno u urudžbeni zapisnik Hrvatskih autocesta d.o.o., Širolina 4, Zagreb radnim danom od

08.00 do 16.00 sati

Zahtjev za pristup informacijama obavezno mora sadržavati:

• naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,

• podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije,

• ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva,

• tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, a u zahtjevu može

predložiti i način na koji će tijelo javne vlasti učiniti informaciju dostupnom. Prilikom podnošenja

zahtjeva nije potrebno platiti dodatnu naknadu uz obrazac.

Službenica za informiranje

Kata Kuprešak

tel.: 01 4694 614







http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_02_25_403.html



101


U periodu od 2001. godine do danas, zaprimljeno je cca 930 priopćenja prema svim medijima i

pojedinačnih novinarskih upita na temu rekonstrukcije autocesta.

Upiti ili prigovori pristigli putem besplatnog info telefona 0800-0422 i 0800 0111 zaprimaju samostalni

referenti u Grupi za informiranje korisnika koji zatim prigovor prosljeđuju voditelju grupe. Voditelj grupe

za informiranje korisnika dostavlja prigovor u onu ustrojstvenu jedinicu na koju se prigovor odnosi.

Odgovorna osoba Sektora/Samostalnog odjela/Odjela za sigurnost na radu odgovara voditelju grupe za

informiranje korisnika na dostavljeni prigovor, koji zatim odgovor prosljeđuje korisniku i/ili

zainteresiranoj strani.

Upiti ili prigovori pristigli putem besplatnog info telefona 0800-0422 i 0800 0111, se snimaju. O svakom

prigovoru se na temelju snimke sačinjava zapisnik koji osim prigovora sadrži i sve podatke o korisniku.

Zapisnik je uređen prema pravilima uredbe o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o

slobodnom kretanju takvih podataka i može se koristiti samo za unutarnju uporabu u svrhu poboljšanja

spoznaje o tržišnom položaju Društva i potrebama korisnika.

Upiti ili prigovori pristigli putem elektroničke pošte na adresu [email protected] i [email protected]

zaprima voditelj grupe za informiranje korisnika i dostavlja u onu ustrojstvenu jedinicu na koju se

prigovor odnosi. Odgovorna osoba Sektora/Samostalnog odjela/Odjela za sigurnost na radu odgovara

voditelju grupe za informiranje korisnika na dostavljeni prigovor, koji zatim odgovor prosljeđuje

korisniku i/ili zainteresiranoj strani.

Upiti se također mogu dostaviti i na ostale adrese; [email protected], [email protected],

[email protected]. Načini zaprimanja upita na navedene adrese propisani su drugim

zakonskim propisima i internim aktima Društva (Zakon o pravu na pristup informacijama, Opća uredba

o zaštiti podataka, Politika obrade i zaštite osobnih podataka Hrvatskih autocesta d.o.o., Procedura

zaprimanja pritužbi putem etičke linije).

Upite i zahtjeve vezane uz prikupljanje i obradu osobnih podataka korisnici mogu dostaviti putem

redovne pošte, elektroničke pošte ([email protected]) ili osobno.

Hrvatske autoceste d.o.o. kao voditelj obrade osobnih podataka jamče povjerljivost osobnih podataka

svih ispitanika te ih prikupljaju u opsegu koji je nužan za ostvarivanje prava i obveza ispitanika, obavljanje

tražene usluge i drugog ugovornog odnosa te podatke na odgovarajući način štite od uništenja, gubitka,

neovlaštenih promjena i pristupa, sve sukladno načelima Opće uredbe o zaštiti podataka (Službeni list

Europske unije L 119/1) i Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/2018).

U godišnjem izvješću o pritužbama za Hrvatske autoceste d.o.o. naveden je broj zaprimljenih pritužbi od

19.818 u 2017. g.

b) Najčešći/ponavljajući razlozi za pokretanje postupaka

U navedenom izvješću o pritužbama 58%, odnosno 11 498 pritužbi odnosi se na tehničke potvrde. Tehničke potvrde stavljene su u izvješće jer je proces rješavanja tehničkih potvrdi isti kao rješavanje pritužbi, odnosno rade ih isti radnici, međutim važno je istaknuti da iste nisu pritužba korisnika te bi se ubuduće iste evidentirale kroz drugo izvješće.

Naime, ENC tehnička potvrda se ispisuje kada korisnik dođe na izlaznu naplatnu postaju bez ulaznog podatka a ima pozitivan saldo na ENC računu, te blagajnik ispisuje tehničku potvrdu sa podacima koje je korisnik naveo i korisniku naplaćuje (umanjuje na ENC pretplatničkom računu, ručnim unosom) iznos dionice koju je korisnik naveo. Naknadnom provjerom utvrđuje se točnost korisnikovih navoda te se, ukoliko je korisnik naveo pogrešnu ulaznu naplatnu postaju, vrši naknadno terećenje. U najvećem broju

102


slučajeva korisnici navedu točne podatke. Znači ovdje se ne radi o korisnikovom upitu ili reklamaciji već o internoj evidenciji.

Slično je i pritužbama koje se vode u koloni „vozilo bez zapisa/vozila bez kartice/izjava“. Naime ovdje se radi o slučajevima kada korisnik nema sredstava za platiti cestarinu te potpisuje izjavu temeljem koje se naknadno izdaje račun i šalje na kućnu adresu. Niti ovo nije pritužba korisnika sukladno Zakonu o zaštiti potrošača, međutim vodi se u evidenciji jer je proces obrade sličan procesu obrade pritužbi te ga rade isti radnici.

Važno je istaknuti da kada se od ukupnog broja pritužbi od 19 818 iskazanog u izvješću oduzmu tehničke potvrde (11 498) te „vozilo bez zapisa/vozila bez kartice/izjava“ (3 646) preostalih 4 674 pritužbi korisnika se rješava dan za danom, odnosno u slučaju potrebe za dodatnim informacijama

4.2.6 Sažetak nalaza/usklađenosti

Društvo je trajno orijentirano na poboljšanje svih svojih procesa, što dokazuje posjedovanjem certifikata za sustav upravljanja kvalitetom, okolišem te zdravljem i sigurnošću.

U vođenju poslova Društva kontinuirano se potiče unaprjeđenje zaštite okoliša, između ostalog i racionalnim gospodarenjem imovinom i otpadom.

Kroz povijest: Prema zahtjevima stranih kreditora kao i realnih potreba, 2005. godine Uprava Društva donijela je odluku da se u procesu reorganizacije HAC-a, oformi u Sektoru za održavanje Odjel za krajobrazno uređenje i ekologiju koji će djelovati kroz dvije grupe - Grupa za hortikulturno uređenje i Grupa za ekologiju. Odjel je brojao između 10 i 12 djelatnika, obzirom da je bila fluktuacija ljudi, a poslovi su bili usmjereni na aktivnosti održavanja hortikulturnih površina, izrada hortikulturnih projektnih rješenja, stvaranje novih vrijednosti krajobraza (novi nasadi, urbana oprema, izrada niza kamenih suhozida vlastitim kapacitetima), radova tretiranja zelenih površina, održavanje dječjih igrališta i urbane opreme, aktivnostima na uklanjanju opasnosti šumskog pojasa uz autocestu i sl. u domeni Grupe za krajobrazno uređenje, dok se Grupa za ekologiju bavila aktivnostima monitoringa (praćenje stanja okoliša- vode, zrak, buka, zeleni mostovi, ihtiofauna, zaštićene ptice i dr.) koji su se odrađivali po svim traženim sastavnicama i obvezama (strani kreditori, Studije utjecaja na okoliš, Rješenja nadležnog Ministarstva, Bernska konvencija, domaća zakonska regulativa (Zakon o vodama, Zakon o otpadu i dr.)), zatim zbrinjavanjem svih vrsta opasnog i neopasnog otpada, ustrojavanjem sustavnog zbrinjavanja pregaženih životinja s autoceste, uprihodovanjem financijskih sredstava za otkup raznih vrsta otpada sukladno zakonskim okvirima, ustrojavanjem sustava selektivnog prikupljanja otpada, ustrojavanjem sustava sprječavanja zagađenja okoliša uslijed velikih nesreća i incidentnih situacija na cesti, ispitivanjem sustava odvodnje, čišćenjem i održavanjem uređaja za biološka pročišćavanja otpadnih voda (separatora), te uvođenje ISO 14001.

Početkom 2013 godine, kada se oformio HAC-ONC, Odjel je ukinut, a poslovi su se nastavili provoditi

kroz jednu grupu – Grupa za krajobraz i zaštitu okoliša unutar Odjela za redovno održavanje, koja je

brojala 8 ljudi. 2014 godine dolazi do spajanja s ARZON-om i Grupa preuzima gotovo u cijelosti njihove

poslove zaštite okoliša te dolaze 3 nova (njihova) radnika. Tako su se poslovi zaštite okoliša obavljali u

puno širem obimu sve do ponovnog spajanja sa HAC-om 01.12.2017. godine kada se gasi Grupa za

krajobraz i zaštitu okoliša, a dio aktivnosti rada grupe sada se odvija kroz Odjel za podršku operativi

redovnog održavanja.

103


5 ZAKLJUČAK

5.1 ADEKVATNOST POSTOJEĆIH OKOLIŠNIH SUSTAVA ZA POSTIZANJE USKLAĐENOSTI S PLANIRANJEM I IZGRADNJOM INFRASTRUKTURE

5.1.1 Adekvatnost postojećih socijalnih sustava za postizanje usklađenosti s planiranjem i izgradnjom infrastrukture

SAŽETAK NALAZA/USKLAĐENOSTI

Identifikacija postojećih okolišnih sustava

Sustav upravljanja okolišem u društvu Hrvatske autoceste uspostavljen je u skladu sa zahtjevima norme ISO 14001:2015 te je integriran u jedinstveni sustav upravljanja Autoceste Rijeka-Zagreb d.d., njime se objedinjuju politike Društva, procjene, planovi i implementacijske akcije koji utječu na cjelokupnu organizaciju te njen odnos s prirodnim okolišem. Temeljem zahtjeva norme ISO 14001:2015 izrađena je dokumentacija sustava koja pomaže u ostvarivanju rezultata upravljanja okolišem kao što je ispunjenje obveza usklađenosti, ostvarenje ciljeva povezanih s okolišem itd. Hrvatske autoceste redovito prati i izvještava o stanju okoliša putem brojnih okolišnih pokazatelja.

Sustav upravljanja okolišem zadan je stalnim ciljevima zaštite okoliša HAC d.o.o., a koji su:

- usklađenost sa svim zakonima, provedbenim propisima i normama, - smanjenje potrošnje resursa na mogući minimum, - smanjenje stvaranja otpada i zagađenja zraka, voda i tla, - osiguranje sigurnog i po okoliš prihvatljivog zbrinjavanja otpada, - razvoj svijesti zaposlenika o potrebi zaštite okoliša, te - usvajanje, kad je moguće, novih tehnologija i materijala koji omogućavaju ostvarenje navedenih ciljeva.

Ocjena adekvatnosti postojećih okolišnih sustava za postizanje usklađenosti s planiranjem i izgradnjom infrastrukture

Plan investicijske aktivnosti Društva obuhvaća ulaganja u investicije koje se odnose na sanacije i održavanje postojećih objekata na autocesti kao i samu autocestu odnosno na radove izvanrednog održavanja.

Izvanredno održavanje cesta povremeni su radovi za koje je potrebna tehnička dokumentacija, a obavljaju se i radi mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa.

104



Identifikacija postojećih socijalnih sustava

Zaštita na radu

Otkup zemljišta


Reklamacije i pritužbe

Ocjena adekvatnosti postojećih socijalnih sustava za postizanje usklađenosti s planiranjem i izgradnjom infrastrukture

Postojeći socijalni sustavi za postizanje usklađenosti s planiranjem i izgradnjom infrastrukture su adekvatni investicijskim planovima i projektima.

5.2 ADEKVATNOST OKOLIŠNE USKLAĐENOSTI S ODRŽAVANJEM


Identifikacija postojećih aktivnosti održavanja

Predviđena su praćenja parametara okoliša:

- praćenje kvalitete zraka i emisija u atmosferu, - praćenje kvalitete vode koja se ispušta u prirodni recipijent na separatorima i taložnicama, - praćenje razina buke na pojedinim lokacijama, - praćenjem nastanka i tijeka otpada, - praćenje potrošnje energije,

Investicijski radovi, koji uključuju izgradnju novih dionica ili objekata provode se u skladu sa važećom zakonskom procedurom.

105


- praćenje potrošnje resursa (materijali – NaCl, CaCl i sl.), - praćenje onečišćenja tla (u slučaju incidenta).

Naročito su važne preventivne mjere kojima se izbjegava, odnosno sprječava negativan utjecaj na okoliš. Stoga se u sklopu preventivnih mjera provode:

- identifikacija i klasifikacija opasnih materijala, - održavanje zatvorenog sustava odvodnje, - osiguranje prijevoza opasnih, zapaljivih tvari i kemikalija u skladu sa propisima i procjenama rizika, - edukacije zaposlenika i informiranje korisnika autoceste.

106


Sektor/faza razvoja projekta

Relevantna legislativa

Usklađenost/ neusklađenost

Preporuke i mjere (potrebne aktivnosti za usklađenje) Rok Procjena troška

Institucionalna odgovornost

•


usklađeno • 753001 Postupak gospodarenja otpadom

• RU 75300101

• Obrazac 75300102

Ugovaranje / nabava

usklađeno • 74000113 Radna uputa o uključivanju zahtjeva zaštite okoliša i

zaštite zdravlja i sigurnosti u postupke nabave

• Uključiti zahtjev za izradom plana zaštite okoliša u natječajnu

dokumentaciju ugovora o građenju

Zakon o zaštiti prirode (07/05) Očuvanje staništa

usklađeno • Žičana ograda duž cijele autoceste

• Interventni tim za slučajeve pojave životinje na području autoceste

Zakon o otpadu

usklađeno • PGO-PO izrađen za razdoblje od 2010-2014 i dostavljen

nadležnom tijelu po županijama/Gradu Zagrebu i u AZO

Pravilnik o gospodarenju otpadom

usklađeno • PGO-PO izrađen za razdoblje od 2010-2014 i dostavljen

nadležnom tijelu po županijama/Gradu Zagrebu i u AZO.

• Očevidnik ONTO kontinuirano se vodi (interno).

• Uz svaku pošiljku otpada predaje se skupljaču/obrađivaču: Obrazac PL-Oo

• Deklaracija DFKSO (po potrebi)

• Obrazac PL-No/lo

• 753001 Postupak gospodarenja otpadom

• RU 75300101

• Obrazac 75300102

107




Usklađenost/ neusklađenost



Zakon o zaštiti okoliša

usklađeno • Podatke na obrascu PI-1 dostavljaju se nadležnom tijelu u

županiji u kojoj je sjedište tvrtke, a podaci na obrascima: PI-2, PL-PPO, PI-Z-3 i PI-V dostavljaju se nadležnom tijelu u županiji u kojoj je sjedište organizacijske jedinice do 01.03. za proteklu kalendarsku godinu.

Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša

usklađeno • Podatke na obrascu PI-1 dostavljaju se nadležnom tijelu u

županiji u kojoj je sjedište tvrtke, a podaci na obrascima: PI-2, PL-PPO, PI-Z-3 i PI-V dostavljaju se nadležnom tijelu u županiji u kojoj je sjedište organizacijske jedinice do 01.03. za proteklu kalendarsku godinu.

108


AKCIJSKI PLAN

MJERA AKTIVNOSTI NADLEŽNOST

IMPLEMENTACIJA AKTIVNOSTI

2018. 2019. 2020. 2021.

1. CILJ: Osigurati kontinuitet uključivanja pitanja zaštite okoliša i prirode tijekom projektnih ciklusa

1.1. Osnovati jedinstvenu organizacijsku jedinicu koja će biti nadležna za pitanja ZO i prirode u cijelom projektnom ciklusu

1.1.1. Osnovati jedinstvenu organizacijsku jedinicu za zaštitu okoliša i prirode

1.1.2. Unutar organizacijske jedinice definirati nadležnost za monitoring prijelaza na autocestama na objektima pogodnim za prijelaz divljih životinja, definirati sadržaj i opseg monitoringa i organizirati njegovo provođenje u propisanim intervalima

1.2. Osigurati kontinuitet rada na poslovima zaštite prirode i okoliša. (Jačanja kvalitete kadra dugogodišnjim radom na istim poslovima)

1.2.1. Osnažiti kvalitetu kadrova u području zaštite okoliša osiguravanjem kontinuiranosti rada na istim poslovima

1.2.2. Organizirati kontinuiranu edukaciju kadrova iz područja zaštite okoliša i prirode

1.3. Osigurati stručnost i kvalitetu provođenja praćenja stanja okoliša i prirode

1.3.1. Služba za zaštitu okoliša treba definirati kvalitativne kriterije za vanjske suradnike i djelatnike autocesta koji provode praćenje stanja okoliša i prirode

1.3.2. U natječaje za nabavu usluga praćenja stanja okoliša i prirode uključiti kvalitativne kriterije za stručnjaka ili pravne osobe kojim će se osigurati kvaliteta

109




2018. 2019. 2020. 2021.

2. CILJ: Osigurati financiranje poboljšanja funkcioniranja zaštite okoliša i prirode

2.1. Osigurati sufinanciranje EU i hrvatskih fondova za poboljšanje funkcioniranja zaštite okoliša i prirode

2.1.1. U suradnji sa stručnjacima napraviti prijedloge projekata koji mogu biti financirani iz EU fondova

2.1.2.U suradnji organizacijske jedinice nadležne za pitanja ZO i prirode i organizacijske jedinice nadležne za financiranja iz EU fondova organizirati projektnu jedinicu koja će upravljati projektima sufinanciranim iz EU fondova koji se tiču zaštite okoliša i prirode

2.1.3. Aktivno surađivati sa potencijalnim dionicima i suradnicima u razvoju projektnih prijedloga.

3. CILJ: U svrhu lakšeg uočavanja slabih točaka i definiranja prijedloga za poboljšanja definirati, pratiti i mjeriti ključne pokazatelje okoliša

3.1. Definirati sve ključne pokazatelje okoliša vezane za održavanje i upravljanje cestama

3.1.1. Pratiti utjecaj na okoliš kroz potrošnju vode, potrošnju električne energije, potrošnju goriva za vozila

3.1.2. Pratiti utjecaj na okoliš kroz vrste i broj prekoračenja dozvoljenih graničnih vrijednosti koncentracija – zrak, vode, tlo, nesukladnosti povezanih sa rukovanjem i skladištenjem opasnih tvari, ispuštanja opasnih tvari, kontrola sustava odvodnje

3.1.3. Pratiti utjecaj na okoliš kroz količine i vrste otpada, nesukladnosti povezanih sa rukovanjem i skladištenjem otpada, ekološke nesreće,

3.1.4. Pratiti utjecaj na okoliš nalazima i rješenjima inspekcije za ZO

4. CILJ: Osiguravanje povoljne propusnosti autoceste za životinje i smanjenje smrtnosti životinja na autocesti

110




2018. 2019. 2020. 2021.

4.1. Poboljšati sustav bilježenja podataka o životinjama stradalim na autocesti (od prometa)

4.1.1. Postojeći sustav evidencije o izvanrednim situacijama unaprijediti.

4.1.2. Periodički educirati djelatnike tehničkih jedinica o raspoznavanju životinja i o strogo zaštićenim vrstama (Izraditi priručnik, novi obrazac i periodički provoditi edukaciju)

4.1.3. Osigurati pomoć stručnjaka za identificiranje vrsta životinja koje je teže razlikovati.

4.2. Poboljšati sustav postupanja u slučaju pojave životinja na cestama

4.2.1. Izraditi Protokol postupanja sa životinjama koje su žive, ozlijeđene ili uginule nađu na autocesti za svaku od sljedećih kategorija: strogo zaštićene vrste (Sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama), lovnu divljač (Sukladno Zakonu o lovstvu) i domaće životinje .

4.2.2. Definirati područja sa većom učestalosti pojavljivanja srednjih i velikih sisavaca unutar ograde

4.2.3. Izraditi Program zaštite divljači izvan lovišta (u skladu sa Zakonom o lovstvu) te definirati protokole postupanja sa divljači koja se živa, ozlijeđena ili uginula nađe na autocesti

4.3. Osigurati prolaznost za životinje na zelenim mostovima

4.3.1. Provoditi kontinuirani monitoring prijelaza divljih životinja preko svih zelenih mostova na autocesti A1

4.3.2. Revidirati definiranje povoljnog stanja na zelenim mostovima

111




2018. 2019. 2020. 2021.

4.3.3. Definirati nadležnu organizacijsku jedinicu za održavanje funkcionalnosti zelenih mostova (Upostaviti nadzor i održavanje povoljnog stanja (uređenje) na zelenim mostovima )

4.4. Uključiti službe HAC-a u izradu lokalnih prostorno-planskih dokumenata i planova upravljanja područjima (Natura 2000 i zaštićenih područja) u svrhu očuvanja funkcionalnosti prijelaza i prolaza za životinje

4.4.1. Uključiti djelatnike službe za zaštitu okoliša HAC-a u izradu prostornih planova širih područja kojima prolaze autoceste.

4.4.2. Uključiti djelatnike službe za zaštitu okoliša HAC-a u izradu planova upravljanja područjima Natura 2000 i zaštićenim područjima kojima prolaze autoceste.

4.4.3. Definirati (kartirati) prijelaze (propuste) za životinje te potrebno područje koje je nužno za njihovu dugoročnu funkcionalnost

5. CILJ: Kontrolirati širenje (stranih) invazivnih vrsta autocestom

5.1. Uključiti prepoznavanje i uklanjanje stranih invazivnih vrsta u poslove održavanja autocesta.

5.1.1. Pripremiti Plan upravljanja i uklanjanja stranih invazivnih vrsta

5.1.2. Provesti edukaciju djelatnika (službe za održavanje) o stranim invazivnim vrstama.

5.1.3. Implementirati primjenu Plana upravljanja i uklanjanja invazinih vrsta u susradnji sa službom nadležnom za održavanje

6. CILJ: Osigurati zaštitu voda (vodnih tijela) u području prolaska autoceste

6.1. Uspostaviti sustav praćenja voda 6.1.1. U suradnji sa Hrvatskim vodama organizirati praćenje stanja vodnih tijela na koja autocesta može imati negativan utjecaj ili učinak

112




2018. 2019. 2020. 2021.

6.2. Poboljšati učinkovitost separatora (ustanoviti razloge neispravnosti pojedinih parametara na separatorima za oborinsku otpadnu vodu)

6.2.1. Ustanoviti razloge povremeno povišenih koncentracija onečišćenja na ispustima oborinske vode iz separatora

6.2.2. Optimizirati dinamiku nadzora zapunjenosti separatora (debljina taloga) i prilagoditi dinamiku čišćenja

6.2.3. U godišnja izvješća o zaštiti okoliša osim trenutnog stanja uključiti i analizu i akcijski plan za smanjenje zabilježenih negativnih učinaka u prethodnoj/tekućoj godini

7. CILJ: Podignuti razinu provođenja osnovnih, posebnih i priznatih pravila sigurnosti i zaštite na radu (OHS)

7.1. Održati radionice na temu: Osnovna, posebna i priznata pravila sigurnosti i zaštite na radu

7.1.1. Izraditi Plan održavanja radionica po pojedinim dijelovima (lokacijama) društva

8. CILJ: Podignuti razinu provođenja nadzora kod izvođenja različitih radova a u cilju povećanja sigurnosti i zaštite na radu (OHS)

8.1. Održati radionice na temu: Nadzor u službi sigurnosti i zaštite na radu (OHS)


9. CILJ Učiniti Procjenu rizika manjom, jasnijom i korisnijom za radnike

9.1. Obnoviti Procjenu rizika 9.1.1. Izraditi Plan i Formirati tim za izradu Procjene rizika

10. CILJ: Podignuti razinu upravljanja kvalitetom u društvu s ciljem povećanje odnosno poboljšanje povezanosti sa sigurnošću i zaštitom na radu (OHS)

10.1. Održati radionice na temu: Integrirani sustav upravljanja i sigurnost i zaštita na radu


113




2018. 2019. 2020. 2021.

11. CILJ: Podignuti razinu stručnosti ljudskih resursa za stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje

11.1. Edukacija zaposlenika

11.1.1. Kontinuirano ulagati u interdisciplinarnu edukaciju zaposlenika o dobrim praksama po pitanju stjecanja zemljišta i nedobrovoljnog preseljenja

11.2. Uključivanje sociološke struke

11.2.1. Pri izgradnji novih autocestovnih dionica uključiti sociološku struku (kao vanjske suradnike ili zaposlenike na određeno vrijeme) za izradu temeljite sociodemografske i socioekonomske analize područja na trasi zahvata, te učinkovitu komunikaciju i rad s lokalnim zajednicama (vlasnicima) odmah po donošenju Plana gradnje.

12. CILJ: Podignuti razinu učinkovitosti organizacije za stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje

12.1. Ulaganje u informacijski sustav 12.1.1. Potpuno digitalizirati podatke o statusu nekretnina (kupljenih, izvlaštenih, nerješenih i sl.) s interaktivnim GIS sučeljem.

12.2. Transparentnost ulaganja u nekretnine 12.2.1. Objaviti sva pročišćena godišnja financijska izvješća na web stranicama (po uzoru na ASFINAG).

13. CILJ: Smanjiti izloženost organizacije sudskim postupcima

13.1. Revidirati Pravilnik i Plan gradnje

114




2018. 2019. 2020. 2021.

13.1.1. U Pravilnik unijeti odredbe koje bi dodatno propisale postupanje djelatnika u postupcima stjecanja zemljišta s ciljem proaktivnog djelovanja odmah po donošenju Plana gradnje.

13.2. Legalizacija objekata 13.2.1. Intenzivirati aktivnosti na uknjižbi/legalizaciji izgrađenih objekata i sveukupne cestovne infrastrukture.

14. CILJ: Poboljšati imidž tvrtke u javnosti

14.1. Javno sudjelovanje i informiranje

14.1.1. Proaktivno djelovati po pitanju uključivanja javnosti u fazi lokacijske dozvole za zahvate, kao i izbjegavanje postupaka izvlaštenja zbog negativnog publiciteta

Izvješće o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava upravljanja i poslovanja društva Hrvatske ceste


Listopad, 2018.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Svjetska Banka

Naručitelj: HRVATSKE CESTE d.o.o.

Vončinina 3, 10000 Zagreb

Izrađivač: DVOKUT ECRO d.o.o.

Trnjanska 37, 10000 Zagreb

Naziv dokumenta: IZVJEŠĆE O OKOLIŠNOJ I SOCIJALNOJ USKLAĐENOSTI SUSTAVA UPRAVLJANJA I POSLOVANJA DRUŠTVA HRVATSKIH CESTA u sklopu projekta „Modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora“ (MARS)


Voditelj izrade: Mario Pokrivač, mag. ing. traff., struč. spec. ing. sec.

(uvodni dio - opis projekta, opis društva, međuorganizacijski odnosi, strateški dokumenti u području sustava upravljanja okolišnim i socijalnim pitanjima, ljudski resursi/djelatnici zaduženi za pitanja zaštite okoliša i socijalna pitanja, uloge i odgovornosti ključnih tijela za zaštitu okoliša i partnera u zaštiti okoliša, unutarnja organizacija za planiranje i izgradnju te održavanja, socijalni aspekti održavanja, sažetak nalaza/usklađenosti, zaključak, koordinacija)

Stručni suradnici: mr.sc. Ines Rožanić, MBA

(financijski izvori za upravljanje pitanjima zaštite okoliša, zaključak)

Mirjana Marčenić, mag. ing. prosp. arch.

(nacionalno zakonodavstvo iz područja zaštite okoliša i prirode, nadnacionalni propisi o zaštiti okoliša i međunarodni sporazumi, opis korektivnih mehanizama, upravljanje zaštitom okoliša kod velikih i malih projekata, praćenje provedbe zaštite okoliša, zaključak)

Katarina Bulešić, mag. geogr.

(sustavi upravljanja okolišem i korporativne politike društva, nacionalno zakonodavstvo iz područja stjecanja zemljišta i nedobrovoljnog preseljenja, stjecanje zemljišta I nedobrovoljno preseljenje, kontrola procesa, javne konzultacije i mehanizmi pritužbi i rješavanja pritužbi, zaključak)

Igor Anić, mag. ing. geoing., univ. spec. oecoing.

(zaključak)

Marijana Bakula, mag. ing. cheming.

(zaključak)

Konzultacije i podaci: HRVATSKE CESTE d.o.o.


Direktorica: Marta Brkić, mag. ing. prosp. arch.

2


SADRŽAJ

1 OPIS I OPSEG IZVJEŠĆA ................................................................................................................... 5

1.1 PREGLED PROJEKTA – RJEŠAVA OIKON ................................................................................... 5

2 KLJUČNI SUBJEKTI ........................................................................................................................... 8

2.1 DRUŠTVA KOJA PROVODE PROJEKT ........................................................................................ 8

2.2 MEĐUORGANIZACIJSKI ODNOSI ............................................................................................ 10

2.2.1 MEĐUORGANIZACIJSKI ODNOSI .................................................................................... 10

2.2.2 KOMUNIKACIJA I KOORDINACIJA .................................................................................. 13

2.2.3 MEĐUOVISNOSTI ........................................................................................................... 13

2.2.4 ZAJEDNIČKA TIJELA I POSLOVI / ZADACI ........................................................................ 13

2.2.5 POSTUPCI DONOŠENJA ODLUKA I PROCEDURE U ZAJEDNIČKIM POSLOVIMA / RADU KOJI SE ODNOSE NA PITANJA ZAŠTITE OKOLIŠA izMEĐU HAC, HC i ARZ-a .......................................... 13

2.2.6 PREGLED POVEZANIH ORGANIZACIJA I KONCESIONARA KOJI SU ORGANIZIRANI PREMA VRSTI USLUGE ............................................................................................................................... 13

2.2.7 VRSTA UGOVORA / UGOVORA ZA ODREĐENE VRSTE USLUGA I EKOLOŠKI ZAHTJEVI / KLAUZULE / OBVEZE SADRŽANE U TIM UGOVORIMA .................................................................. 15

2.2.8 VRSTA IZVJEŠTAVANJA O OKOLIŠU (AKO POSTOJE) KONCESIONARA CESTOVNOM DRUŠTVU ZA UPRAVLJANJE (PROVEDBENA AGENCIJA) ............................................................... 15

2.3 STRATEŠKI DOKUMENTI U PODRUČJU SUSTAVA UPRAVLJANJA OKOLIŠNIM I SOCIJALNIM PITANJIMA ......................................................................................................................................... 15

2.3.1 POPIS I KRATKI SADRŽAJ STRATEŠKIH DOKUMENATA DRUŠTVA U PODRUČJU OKOLIŠA 15

2.3.2 POPIS I KRATKI SADRŽAJ SOCIJALNIH POLITIKA ............................................................ 18

2.4 SUSTAVI UPRAVLJANJA OKOLIŠEM (EMS) i korporativne politike društava ......................... 18

2.4.1 PREGLED POSTOJEĆIH (CERTIFICIRANIH I NECERTIFICIRANIH PRIMIJENJENIH EMS-OVA) I PROCJENA NJIHOVE FUNKCIONALNOSTI. ................................................................................... 18

2.4.2 EKOLOŠKE SMJERNICE I DODIJELJENI CERTIFIKATI OPERATERA ................................... 18

2.4.3 OPIS STRUČNIH USAVRŠAVANJA IZ ZAŠTITE OKOLIŠA I UTROŠENIH SREDSTAVA ZA REDOVITE I POJEDINAČNE AKTIVNOSTI U DEFINIRANOM PROTEKLOM VREMENSKOM RAZDOBLJU (2000-2017). ................................................................................................................................. 18

2.5 LJUDSKI RESURSI/DJELATNICI ZADUŽENI ZA PITANJA ZAŠTITE OKOLIŠA .............................. 19

2.5.1 POZICIJE I OPIS RADNIH POZICIJA VEZANIH UZ ZAŠTITU OKOLIŠA / PRIRODE UNUTAR ORGANIZACIJSKE STRUKTURE ...................................................................................................... 19

2.5.2 PREGLED LJUDSKIH RESURSA ZAPOSLENIKA I NJIHOVIH GLAVNIH KARAKTERISTIKA (BROJ ZAPOSLENIH U ZAŠTITI OKOLIŠA, DISTRIBUCIJA KROZ ODJELE, RAZINA OBRAZOVANJA I POZADINE, RODNA RASPODJELA ITD.) ......................................................................................... 23

2.6 LJUDSKI RESURSI/DJELATNICI ZADUŽENI ZA SOCIJALNA PITANJA (STJECANJE ZEMLJIŠTA I NEDOBROVOLJNO PRESELJENJE) ...................................................................................................... 24

2.6.1 POZICIJE I OPIS RADNIH POZICIJA VEZANIH UZ SOCIJALNA PITANJA (STJECANJE ZEMLJIŠTA I NEDOBROVOLJNO PRESELJENJE) UNUTAR ORGANIZACIJSKE STRUKTURE .............. 24

2.6.2 DJELOKRUG RADA I ODGOVORNOSTI ZA IDENTIFICIRANE POLOŽAJE .......................... 24

2.6.3 PREGLED LJUDSKOG POTENCIJALA ZAPOSLENIKA I GLAVNIH OBILJEŽJA ...................... 27

3


2.7 FINANCIJSKI IZVORI NA RASPOLAGANJU ZA UPRAVLJANJE PITANJIMA ZAŠTITE OKOLIŠA ... 28

2.7.1 FINANCIJSKI MEHANIZMI ZA CJELOKUPNO UPRAVLJANJE PITANJIMA ZAŠTITE OKOLIŠA 29

2.7.2 FINANCIJSKI MEHANIZMI ZA ULAGANJE, ODRŽAVANJE I UPRAVLJANJE NESRETNIM SLUČAJEVIMA ............................................................................................................................... 29

2.7.3 FINANCIJSKI IZVORI NA RASPOLAGANJU ZA STJECANJE ZEMLJIŠTA I NEDOBROVOLJNO PRESELJENJE ................................................................................................... 29

3 REGULATORNI OKVIR .................................................................................................................... 31

3.1 PREGLED RELEVANTNOG NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA IZ PODRUČJA ZAŠTITE OKOLIŠA, PRIRODE I PRIPADAJUĆEG SEKTORA ................................................................................. 31

3.2 PREGLED RELEVANTNOG NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA KOJI SE ODNOSI NA STJECANJE ZEMLJIŠTA I NEDOBROVOLJNO PRESELJENJE ................................................................................... 33

3.3 KRATAK OPIS ULOGA I ODGOVORNOSTI KLJUČNIH TIJELA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I PARTNERA U ZAŠTITI OKOLIŠA ............................................................................................................................ 35

3.3.1 UPRAVNA TIJELA ............................................................................................................ 35

3.3.2 HRVATSKE CESTE D.O.O. ................................................................................................ 44

3.3.3 OKOLIŠNI OVLAŠTENICI ................................................................................................. 44

3.3.4 JAVNOST ........................................................................................................................ 46

3.4 NADNACIONALNI PROPISI O ZAŠTITI OKOLIŠA I MEĐUNARODNI SPORAZUMI .................... 46

4 PROVEDBA .................................................................................................................................... 48

4.1 PLANIRANJE I IZGRADNJA INFRASTRUKTURE ........................................................................ 48

4.1.1 UNUTARNJA ORGANIZACIJA ZA PLANIRANJE I IZGRADNJU .......................................... 48

4.1.2 UPRAVLJANJE ZAŠTITOM OKOLIŠA KOD VELIKIH PROJEKATA (KOJI ZAHTIJEVAJU PROCJENU UTJECAJA NA OKOLIŠ .................................................................................................. 53

4.1.3 UPRAVLJANJE ZAŠTITOM OKOLIŠA KOD PROJEKATA KOJI NE ZAHTIJEVAJU PROCJENU UTJECAJA NA OKOLIŠ .................................................................................................................... 59

4.1.4 UPRAVLJANJE STJECANJEM ZEMLJIŠTA I NEDOBROVOLJNIM PRESELJENJEM .............. 63

4.1.5 KONTROLA PROCESA ..................................................................................................... 65

4.1.6 JAVNE KONZULTACIJE I MEHANIZMI PRITUŽBI ............................................................. 66

4.1.7 SAŽETAK NALAZA/USKLAĐENOSTI - USPOREDBA NACIONALNIH ZAKONSKIH UVJETA O OKOLIŠU ZA PUO I NE-PUO PROJEKTE I GORE PRIKAZANE PRAKSE ............................................. 67

4.2 ODRŽAVANJE INFRASTRUKTURE ........................................................................................... 68

4.2.1 UNUTARNJA ORGANIZACIJA ODRŽAVANJA ................................................................... 68

4.2.2 PRAĆENJE PROVEDBE ZAŠTITE OKOLIŠA ....................................................................... 73

4.2.3 SOCIJALNI ASPEKTI ODRŽAVANJA ................................................................................. 75

4.2.4 KONTROLA PROCESA ..................................................................................................... 79

4.2.5 JAVNE KONZULTACIJE I MEHANIZMI ZA RJEŠAVANJE PRITUŽBI ................................... 85

4.2.6 SAŽETAK NALAZA/USKLAĐENOSTI ................................................................................ 88

5 ZAKLJUČAK .................................................................................................................................... 90

5.1 ADEKVATNOST POSTOJEĆIH OKOLIŠNIH SUSTAVA ZA POSTIZANJE USKLAĐENOSTI S PLANIRANJEM I IZGRADNJOM INFRASTRUKTURE ........................................................................... 90

4


5.1.1 ADEKVATNOST POSTOJEĆIH SOCIJALNIH SUSTAVA ZA POSTIZANJE USKLAĐENOSTI S PLANIRANJEM I IZGRADNJOM INFRASTRUKTURE ........................................................................ 90

5.2 ADEKVATNOST OKOLIŠNE USKLAĐENOSTI S ODRŽAVANJEM ............................................... 91

5.3 ADEKVATNOST INSTITUCIONALNE ORGANIZACIJE I KAPACITETA, PODJELA RADA, SREDSTVA I PREPORUKE ..................................................................................................................................... 92

5.4 PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE IZVEDBE POSTOJEĆIH SUSTAVA UPRAVLJANJA I OKOLIŠNIH PROCEDURA/OPERACIJA ................................................................................................................... 92

5





Projekt daje sveobuhvatno rješenje koje uključuje cjelokupnu Vladinu investicijsku politiku i nadzornu ulogu u poduzećima u državnom vlasništvu. Namjera je usvojiti komplementarne reforme koje će omogućiti komercijalizaciju društava u cestovnom sektoru. Projekt će iskoristiti značajan prethodni angažman IBRD-a i EBRD-a u kreiranju reformi.



− Institucionalno jačanje i reforme u cestovnom sektoru sa ciljem uspostave institucionalnog

okvira za cestovni sektor koji će se temeljiti na dobrom planiranju i nadzoru, transparentnoj

organizaciji upravljanja na temelju ključnih pokazatelja uspješnosti, te koordiniranom

financijskom planu za sve subjekte u cestovnom sektoru.

− Operativno restrukturiranje društava u cestovnom sektoru sa ciljem uvođenja instrumenata za

upravljanje i poboljšanje prihoda i racionalizaciju troškova potrebnih za poboljšanje operativne

i financijske održivosti društava u cestovnom sektoru.






(b) Planiranje sektora prometa i upravljanje i praćenje društava u cestovnom sektoru








Podrška MMPI-u u upravljanju i koordinaciji Projekta te izgradnja sustava nabave, financijskog upravljanja, upravljanja zaštitnim mjerama, kapaciteta za praćenje i evaluaciju, izvršavanje pravnih

6


poslova i odnosa s javnošću, poslova komunikacije i upravljanja ljudskim resursima putem tehničkih savjetodavnih usluga, provedba obuka, te projektne i tehničke revizije.


Cilj ove komponente je provedba alata upravljanja i povećanje prihoda te racionalizacija troškova potrebnih za poboljšanje operativne i financijske održivosti društava iz cestovnog sektora, uključujući slijedeće stavke:


Podrška MMPI-u i društvima iz cestovnog sektora pri provedbi tehničke klasifikacije mreže javnih cesta; i razvoju dosljednih skupova propisa i specifikacija vezanih za održavanje svih vrsta cesta.


- Projektiranje i provedba sustava gospodarenja cestovnom imovinom (RAMS) za sva društva iz cestovnog sektora koji obuhvaća računalnu bazu podataka s inventarom, podacima o stanju i prometu.







(e) Operativna i poslovna racionalizacija Hrvatskih cesta (u daljnjem tekstu: HC)

Razvoj akcijskog plana u svrhu podrške: (i) restrukturiranju i tranziciji HC-a na regionalni sustav upravljanja koji se temelji na šest regija; (ii) provođenje zajedničke nabave na regionalnoj razini između HC-a i Županijskih uprava za ceste (u daljnjem tekstu: ŽUC); (iii) razvoj poboljšanih ugovornih praksa za održavanje; i (iv) procjena i programiranje povremenog održavanja na temelju RAMS-a.

(f) Sigurnost na cestama


U sklopu projekta MARS predviđena je izrada Izvješća o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti, koje je rezultat inicijalne okolišne i socijalne analize provedene tijekom pripremne faze projekta MARS kojim se zaključilo da će većina Provedbenih subjekata imati koristi od dodatnih blagih mjera, kao što su (a) izgradnja kapaciteta radi jačanja okolišne i socijalne komponente i njihovog uključivanja u poslovne procese; i (b) izgradnja platforme za sveobuhvatni dobrovoljni sustav upravljanja okolišem, prema potrebi. Tijekom pripreme projekta, u sklopu analize socijalnog sustava, ispitane su prakse restrukturiranja radne snage. Podrobnije istraživanje ovih praksi, njihova provedba i usklađenost s dobrim međunarodnim praksama bit će procijenjeni i raspravljeni s društvima koja provode projekt u zasebnom dokumentu tijekom provedbe projekta.

Izvješće o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti (ESCR), koje zajednički izrađuju tri društva: HC, HAC i ARZ, usredotočit će se na sustave upravljanja okolišnom i socijalnom zaštitom i opću sukladnost s nacionalnim propisima o zaštiti okoliša. Izvješće je strukturirano oko četiri glavne teme: (a) organizaciju i operativnost uspostavljenih sustava za zaštitu okoliša u odnosu na sveobuhvatnu zaštitu okoliša u društvima koja provode projekt; (b) okolišnu izvedbu i sigurnost provedbe propisa o zaštiti okoliša planiranja i izvođenja građevinskih radova; (c) usklađenost propisa o zaštiti okoliša sa standardima

7


održavanja (cestovne) infrastrukture i drugim redovnim operacijama; i (d) prakse stjecanja zemljišta i nedobrovoljnog preseljenja radi aktivnosti društava i njihova usklađenost s nacionalnim i europskim propisima. Izvješće je pripremljeno na hrvatskom i engleskom jeziku. Pregledi, analize, procjene i preporuke prikazani su zasebno za svako društvo u krovnom dokumentu. Na temelju zaključaka izvješća identificirala su se područja za poboljšanje i odgovarajuće preporučene mjere za svako društvo te Akcijski plan za njihovu provedbu u dogovoru s društvima koja provode projekt.

Izvješće o okolišnoj usklađenosti pripremaju i finaliziraju HC i HAC i ARZ , a Svjetska banka će ga odobriti u unutar prve godine provedbe projekta.

8


2 KLJUČNI SUBJEKTI






Osnovni podaci (HRVATSKE CESTE d.o.o.)

Adresa: Vončinina 3, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska.

Tel.: +385 1 4722 555

E-mail: [email protected]

Internetske stranice: www.hrvatske-ceste.hr

OIB: 55545787885

MB: 1554972

IBAN: HR6723400091100231902 kod Privredne banke Zagreb d.d.

Misija

Misija Hrvatskih cesta d.o.o. određena je Zakonom o cestama i Izjavom o osnivanju, a osnovna zadaća je upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta.

Svrha osnivanja

Hrvatske ceste d.o.o. registrirane su za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta. Hrvatske ceste nisu izvođač na gradnji cesta niti posjeduju strojni vozni park vezan uz tu djelatnost, kako na lokaciji sjedišta društva, tako i u ispostavama u Republici Hrvatskoj. Na lokaciji sjedišta postoje jedino kancelarijski prostori, a poslovi koje obavljaju Hrvatske ceste vezani su uz planiranje i nadzor u gradnji državnih cesta.

Društvo je upisano u registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem: 080391653. Temeljni kapital društva iznosi 107.384.800,00 kuna i sastoji se od jednog temeljnog uloga.

Predmet poslovanja Hrvatskih cesta d.o.o. je obavljanje djelatnosti:

• operativnih poslova tehničko - tehnološkog jedinstva sustava javnih cesta prema Strategiji,

kroz temeljna prostorna, prometna, tehnička i ekonomska istraživanja i analize,

• programiranje i planiranje razvitka javnih cesta, ukupno projektiranje za državne ceste,

projektiranje sa istražnim radovima te izrada stručne podloge za lokacijsku dozvolu za

autoceste,

• građenja državnih cesta, osim autocesta,

• održavanja državnih cesta, osim autocesta,

• ostale poslove upravljanja državnim cestama, osim autocesta,

• organiziranja financiranja i financiranje građenja državnih cesta osim autocesta,

9


• zaštite okoliša od utjecaja prometa na državnim cestama,

• praćenja prometnog opterećenja i prometnih tokova na javnim cestama,

• vođenja jedinstvene banke podataka o javnim cestama,

• ostale djelatnosti sadržane u izjavi o osnivanju društva

Vizija

Vizija Hrvatskih cesta d.o.o. je kvalitetno međusobno prometno povezati hrvatske regije, uz povezivanje na europske prometne pravce. Razvojem cestovne infrastrukture pospješiti uključivanje hrvatskog gospodarstva u međunarodno okruženje te osigurati dinamičan gospodarski razvitak.

Ciljevi

Opći ciljevi za četverogodišnje razdoblje poduzeća Hrvatske ceste d.o.o. temelje se na Strategiji prometnog razvitka te Vladinom Programu građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2017. do 2020. godine. U skladu s Programom, Hrvatske ceste nastavit će ulaganja u razvoj cestovne infrastrukture, gradnju i održavanje, uz racionalno korištenje raspoloživih sredstava.

Organizacijske vrijednosti

Osnovne organizacijske vrijednosti su profesionalnost, stručnost, objektivnost, neovisnost i poštenje u radu, uvažavanje ljudskih prava i zaštita okoliša te sukladnost u radu sa svim nadležnim zakonima, pravilima i odredbama.


Hrvatske ceste d.o.o. je 100% državno društvo s ograničenom odgovornošću odgovorno za upravljanje, izgradnju i održavanje državne cestovne mreže. Hrvatske ceste d.o.o. društvo s ograničenom odgovornošću, za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta, registrirano je i s radom je započelo 11.04.2001. kao jedan od dva pravna slijednika Hrvatske uprave za ceste.

Broj zaposlenika



Vlasnik

• Republika Hrvatska 100%

Skupština

• Vlada Republike Hrvatske, zastupana po ministru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture,

Olegu Butkoviću.

Nadzorni odbor

• Bariša Kusić, struč.spec.ing.aedif. - Predsjednik

• Ante Parat, dipl.ing.prom. - zamjenik Predsjednika

• Božo Markić, dipl.ing.prom. ing.građ. - član

10


• Aleksandra Licul Ivančir, dipl.ing.mat. - član

• Nadzorni odbor radi u skladu s Poslovnikom o radu Nadzornog odbora.

Revizorski odbor

• Prof.dr.sc. Boris Tušek - Predsjednik

• Prof. dr. sc. Drago Jakovčević - zamjenik Predsjednika

• Bariša Kusić, struč. spec.ing.aedif. - član

Uprava

• Josip Škorić, dipl.ing.građ. - Predsjednik

• Alen Leverić, dipl.oec. - član Uprave

• Nikša Konjevod, dipl.ing.građ. - član Uprave

• Uprava radi u skladu s Poslovnikom o radu Uprave.

Direktori sektora

• Tomislav Cvetko, dipl.ing.građ. - v.d. direktora Sektora za razvoj i strateško planiranje

• Tomislav Dragovan, dipl.ing.građ. - v.d. direktora Sektora za građenje i rekonstrukciju

• Nenad Čer, dipl.ing.građ. - direktor Sektora za održavanje i promet

• Marijeta Pavlić, dipl.oec. - direktorica Sektora za ekonomske poslove

• Jurica Plazibat, dipl.iur. - direktor Sektora za pravne poslove, poslove ljudskih resursa i opće

poslove

• Zdenka Grgić, dipl.ing.građ. - v.d. direktorice Sektora EU projekata i programa


2.2.1 MEĐUORGANIZACIJSKI ODNOSI


Uprava Društva obavlja poslove i zadatke propisane Zakonom, Izjavom o osnivanju, Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Hrvatskih cesta d.o.o.(u daljnjem tekstu Pravilnik) i drugim općim aktima Društva. Pri Upravi Društva ustrojene su slijedeće ustrojbene jedinice:

• Ured Uprave Društva

• Ured za odnose s javnošću

• Ured za unutarnju reviziju

• Ured za kontrolu i kvalitetu projekata

• Odjel za nabavu

• Odjel za informatiku

• Služba za zaštitu na radu

• Služba interne kontrole

11


• Ured za poslovnu inteligenciju.

Najmanja ustrojbena jedinica Društva je Grupa, te je ista i sastavni dio Odjela. Više Odjela čini najveću tehnološko-ustrojbenu jedinicu Društva - Sektor. Sektor je ustrojbena jedinica Društva koja vodi brigu o planiranju i obavljanju poslova koji temeljem ovog Pravilnika i drugih propisa spadaju u njegovu nadležnost. Sektor je, uz iznimku organizacijskih jedinica osnovanih pri Uredu Uprave, te Uprave društva (odnosno članova Uprave Društva), nadležan za predlaganje odluka Upravi Društva iz područja svoje nadležnosti, te se na najvišem nivou unutar organizacije Društva brine o provođenju istih. Sektor je nadležan za predlaganje financijskog plana te njegovo izvršenje u području svoje nadležnosti. Na razini Hrvatskih cesta d.o.o. ustrojeni su sljedeći sektori:

• Sektor EU projekata i programa

• Sektor za razvoj i strateško planiranje

• Sektor za građenje i rekonstrukciju

• Sektor za održavanje i promet

• Sektor za pravne poslove, poslove ljudskih resursa i opće poslove

• Sektor za ekonomske poslove

U Društvu su organizirane posebne, teritorijalno određene, organizacijske jedinice – Poslovne jedinice te Tehničke ispostave Društva, u skladu sa odredbama Pravilnika, a sve radi obavljanja poslova iz njihove nadležnosti na teritoriju RH. Na razini poslovnih jedinica na razini Hrvatskih cesta d.o.o. ustrojene su sljedeće poslovne jedinice:

• Poslovna jedinica Split

• Poslovna jedinica Zagreb

• Poslovna jedinica Rijeka

• Poslovna jedinica Osijek

• Poslovna jedinica Zadar

• Poslovna jedinica Varaždin

Nadzor i koordinaciju nad radom poslovnih jedinica u administrativnom smislu vrši Sektor za održavanje i promet.

Nadzor rada poslovnih jedinica u stručnom smislu vrši Sektor Društva u čiju nadležnost spadaju konkretni poslovi poslovne jedinice.

12


Grafički prikaz 2-1: Organizacijska shema Hrvatskih cesta d.o.o. Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

13


2.2.2 KOMUNIKACIJA I KOORDINACIJA

Sukladno proceduri za upravljanje dokumentiranim informacijama – zapisima zaprimljeni Eksterni

dokumenti (osim Ustava, međunarodnih ugovora, propisa EU, propisa Republike Hrvatske, uredbi i

odluka Vlade Republike Hrvatske, drugih pod zakonskih akata i odluka jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave koji se javno objavljuju) se urudžbiraju, a nakon urudžbiranja pregledavaju i

upućuju na postupanje nadležnoj ustrojstvenoj jedinici. Pregled Eksternog dokumenta provodi Uprava

Društva i isti upućuje nadležnoj ustrojstvenoj jedinici.

Sva ulazna posta zaprima se u Grupi za upravljanje dokumentacijom i opće poslove (Centralna

pisarnica) pri Odjelu za opće poslove koji je unutar Sektora za pravne poslove, poslove ljudskih resursa

i opće poslove.

U Centralnoj pisarnici otvara se omotnica pošiljke, osim procedurom posebno navedenih omotnica. Na

ulazni zapis stavlja se otisak prijamnog štambilja, zapis se kompjuterski unosi (urudžbira) te mu se

dodjeljuje Klasifikacijska oznaka, Urudžbeni broj i datum. Ovime je zapis raspoređen unutar

ustrojstvene jedinice Društva kojoj je namijenjen.

Nakon otvaranja omotnice i urudžbiranja ulaznog zapisa isti se dostavlja unutarnjoj ustrojstvenoj

jedinici Društva u koju je raspoređen putem dostavljača. Ustrojstvena jedinica je dužna organizirati

evidenciju zaprimljenih ulaznih zapisa u Knjizi „Urudžbeni zapisnik“, te računalno u programskoj bazi

podataka ulaznih dopisa.

Čelnik ustrojstvene jedinice pregledava ulazne zapise i određuje u kojoj će se ustrojstvenoj jedinici u

sastavu ustrojstvene jedinice u koju je zapis raspoređen provoditi daljnja obrada odnosno postupanje.

U knjizi „Urudžbeni zapisnik“, kao i u bazi podataka, upisuje se osoba kojoj je dodijeljen predmetni

zapis.

Interne zapise izrađuju sve ustrojstvene jedinice u Društvu. U ustrojstvenoj jedinici u kojoj je interni

zapis nastao vodi se evidencija u knjizi „Urudžbeni zapisnik“ gdje se upisuje: tko je izradio zapis, interni

urudžbeni broj, datum nastanka, predmet zapisa i naslov kojem se zapis upućuje.

Vrsta zapisa, mjesto pohrane i period čuvanja definirani su prema Pravilniku o arhivskom i

registraturnom gradivu Hrvatskih cesta (svibanj 2014).

2.2.3 MEĐUOVISNOSTI

Tijekom izvršavanja gotovo svih radnih aktivnosti postoji međuovisnost između pojedinih ustrojstvenih jedinica Društva. Međuovisnosti su definirane internim aktima Društva (Odluke Uprave, Naputci s obveznom primjenom, Interni pravilnici…)

2.2.4 ZAJEDNIČKA TIJELA I POSLOVI / ZADACI

U slučaju zajedničkih poslova Uprava društva imenuje povjerenstva u koja se imenuje predstavnik pojedinog sektora, ovisno o potrebnim radnjama koje se trebaju izvršiti.

2.2.5 POSTUPCI DONOŠENJA ODLUKA I PROCEDURE U ZAJEDNIČKIM POSLOVIMA / RADU KOJI SE

ODNOSE NA PITANJA ZAŠTITE OKOLIŠA IZMEĐU HAC, HC I ARZ-A

Postoji suradnja između triju društava, no ona nije definirana procedurom, već se definira za svaki pojedinačni slučaj.

2.2.6 PREGLED POVEZANIH ORGANIZACIJA I KONCESIONARA KOJI SU ORGANIZIRANI PREMA

VRSTI USLUGE

Hrvatske ceste d.o.o. je društvo u 100%-tnom vlasništvu Republike Hrvatske.

14


Odmorišta se komercijaliziraju samo na upit zainteresiranih te nema javne objave za davanje odmorišta u zakup. Zbog loše uređenosti odmorišta, slaba je zainteresiranost za uzimanje istih u zakup. S tog osnova, a u svrhu komercijalizacije, Hrvatske ceste d.o.o. do sada nisu provodile javna nadmetanja za davanje u zakup odmorišta. Odmorišta koja se daju u zakup (uglavnom je to samo dio odmorišta) uglavnom se komercijaliziraju na upit stranaka. Sukladno sklopljenim ugovorima o korištenju cestovnog zemljišta, korisnici, odnosno stranke su u obvezi održavati zakupljene površine.

Odmorišta održavaju ugovorni korisnici cestovnog zemljišta te ugovorni ovlašteni partneri.

Na državnim cestama u nadležnosti Hrvatskih cesta izgrađeno je ukupno 5.112 lokacija odmorišta kako je navedeno u tablici u nastavku.

Tablica 2-1: Specifikacija odmorišta na državnim cestama

Benzinske postaje i moteli nalaze se uz državne ceste, na zemljištu koje nije u vlasništvu HC d.o.o.

Grafički prikaz 2-2: Specifikacija odmorišta na državnim cestama

Kratica PUO-a Naziv PUO-a Broj PUO-a

AS Autobusno stajalište 3.420

BP Benzinska postaja 315

MO Motel 25

OD Odmorište 270

OK Okretište 24

PA Parking 1.048

Nerazvrstano 10

5.112Ukupno

Autobusno stajalište66,90%

Benzinska postaja6,16%

Motel0,49%

Odmorište5,28%

Okretište0,47%

Parking20,50%

Nerazvrstano0,20%

15


Grafički prikaz 2-3: Broj pratećih uslužnih objekata (PUO) po ispostavama

2.2.7 VRSTA UGOVORA / UGOVORA ZA ODREĐENE VRSTE USLUGA I EKOLOŠKI ZAHTJEVI /

KLAUZULE / OBVEZE SADRŽANE U TIM UGOVORIMA

S Korisnicima se sklapaju Ugovori o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti i Ugovori o korištenju višenamjenskih objekata na cestovnom zemljištu i obavljanju pratećih djelatnosti.

Korisnici se ugovornim odredbama obvezuju o svom trošku redovno i investicijski održavati objekte i sve prostorije u objektima, opremu, instalacije te pripadajuće površine koje su u funkciji objekata. Pod površinama i prostorijama podrazumijevaju se sve prostorije u objektima, pripadajuće pješačke površine i terase, zelene površine oko objekta, ograde, pomoćne površine, dječja igrališta, pristupne pješačke površine i opskrbne ceste te sve ostale površine na povjerenom cestovnom zemljištu.

Također, korisnici su dužni postupati s potrebnom pažnjom i poduzimati potrebne radnje u svrhu zaštite okoliša i sprječavanja njegovog onečišćenja sukladno zahtjevima važećih propisa o zaštiti i unaprjeđenju zaštite svih sastavnica okoliša i gospodarenju otpadom. Korisnici su obvezni o svom trošku voditi brigu o odlaganju i zbrinjavanju svih vrsta otpada sukladno važećim propisima i zahtjevima istih o upravljanju otpadom i zaštiti okoliša te održavati sustav za pročišćavanje otpadnih, zauljenih, sanitarnih voda i taložnicu.

Nadalje, korisnici se obvezuju u skladu s propisima ishoditi sve potrebne dozvole uključujući i vodopravnu dozvolu, te istu zajedno s dokumentacijom za ispitivanje kakvoće vode na izlazu iz uređaja za pročišćavanje sanitarno - otpadnih voda i listovima o zbrinjavanju otpada nastalog čišćenjem uređaja iz prethodnog stavka redovito dostavljati Hrvatskim cestama.

2.2.8 VRSTA IZVJEŠTAVANJA O OKOLIŠU (AKO POSTOJE) KONCESIONARA CESTOVNOM DRUŠTVU

ZA UPRAVLJANJE (PROVEDBENA AGENCIJA)

Hrvatske ceste na cestovnoj mreži pod svojom upravom nemaju koncesionara


2.3.1 POPIS I KRATKI SADRŽAJ STRATEŠKIH DOKUMENATA DRUŠTVA U PODRUČJU OKOLIŠA

Hrvatske ceste d.o.o. ne posjeduju posebno dokumente vezane isključivo uz zaštitu okoliša kao što je npr. Politika zaštite okoliša, Strategija energetske učinkovitosti i sl., razvojni planovi koji se odnose na zaštitu ili poboljšanje okoliša i prirode, na razini tvrtke ne izrađuje se također ni Izvješće o okolišu ili održivosti.

Na razini Hrvatskih cesta d.o.o. izrađeni su sljedeći strateški dokumenti:

1.214

504385 357

249159

226292

398

175

351 346456

Broj PUO-a po ispostavama

16


• Strateška i konfliktna karta buke za 2011. i 2016.

• Akcijski plan za 2. krug izvješćivanja prema EK (za 2011.)

• Plan gospodarenja otpadom

• Pravilnik o gospodarenju otpadom

• Plan upravljanja okolišem

Podaci o okolišu također se šalju putem propisanih obrazaca u Državni zavod za statistiku1.

Strateška i konfliktna karta buke

Prema odredbama članka 7. stavka 2. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16) vlasnici, upravitelji i/ili koncesionari glavnih cesta dužni su izraditi strateške karte buke i akcijske planove u rokovima propisanim navedenim Zakonom u pravilnik petogodišnjim ciklusima. U smislu navedenog Zakona definiran je pojam „glavne ceste“ kao javna cesta s više od 3.000.000 prolaza vozila godišnje.

Karte buke i konfliktne karte buke državnih cesta Republike za 3. krug izvještavanja pripadaju u kategoriju „glavne ceste“ za ocjensku godinu 2016. Navedene karte buke izrađene su u skladu s odredbama i metodologijom propisanim sljedećim propisima i normama:

• Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16)

• Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova, te o načinu izračuna

dopuštenih indikatora buke (NN 75/09 i 60/16)

• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

• Smjernice 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25/06/2002 koje se odnose na

utvrđivanje i upravljanje bukom okoliša – izjava Komisije u odboru za mirenje o Direktivi o

procjeni i upravljanju bukom okoliša (SL 189, 18.07.2002.)

• Preporuke Europske komisije 2003/613/EC od 05/08/2003 u vezi smjernica za revidirane

privremene računalne metode za buku industrijskih pogona i postrojenja, zračnog prometa,

cestovnog prometa i pružnog prometa i s njima povezanim podacima o emisiji buke

• Smjernice Europske agencije za okoliš i Radne skupine Opće uprave za okoliš Europske komisije

o ocjeni izloženosti buke „Predstavljanje informacija o kartama buke javnosti“, ožujak 2008.

• Smjernica Europske komisije (EU) 2015/996 od 19/05/2015 o uspostavi zajedničkih metoda

ocjene buke u skladu sa Smjernicom 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

S ciljem ispunjavanja preuzetim zahtjeva Republika Hrvatska prema pravnoj stečevini EZ, posebno Smjernice 2002/49/EZ o ocjenjivanju i upravljanju buke okoliša, pri Hrvatskih cestama je tijekom 2015-2016.g. izrađena strateška karta buke i konfliktna karta buke državnih cesta Republike Hrvatske s više od 3.000.000 prolaza vozila godišnje (Oznaka dokumenta: 2015-SKB-055/2 izrađena od strane ovlaštenika DARH 2. d.o.o. za arhitekturu i akustiku).

Karte buke bilo je potrebno izraditi za dionice državnih cesta koje su navedene u Tablici 1 koje su HC prijavile nadležnom Ministarstvu temeljeno na podacima iz 2014. Ukupna duljina svih dionica iznosi

1 npr. Godišnji izvještaj o proračunskim izdvajanjima za istraživanje i razvoj 2016.-2017. (obrazac PIIR-2).

17


cca. 436 km. Popis navedenih dionica izrađen je temeljem podataka koji su dostavljeni nadležnom Ministarstvu u obliku DF tablice 1_5, temeljem podataka o prometu tijekom 2014. g.

Ukupna širina područja proračuna za koje je potrebno izraditi karte buke mora zadovoljavati minimalne kriterije Lden≥55 dB(A) odnosno Lnight≥50 dB(A).

Svi ulazni podaci korišteni za izradu karte buke temeljeni su na kalendarskoj 2016. godini.

Podaci korišteni za izradu strateške buke s pripadajućim rezultatima dostavljeni su u skladu s „Electronic Noise Data Mechanism“ odnosno Priručnikom za dostavu podataka koji je u skladu sa Smjernicom 2002/49/EZ te odredbama Pravilnika o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova, te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 75/09 i 60/16).

Karta buke za 2016. godinu dostavljena je HC-u u kolovozu 2018.g.

Akcijski plan za 2011.

Akcijski plan upravljanja bukom za državne ceste za 2. krug izvještavanja u Republici Hrvatskoj za ocjensku 2011. godinu je usvojen na 39. sjednici Uprave održane 05.07.2018.g. te je prošao javni uvid koji je bio objavljen ne internetskih stranicama HC-a u terminu od 04.-15.06.

Akcijski plan izrađen je u skladu s odredbama i metodologijom propisanim istim propisima i normama kao i Strateška i konfliktna karta buke.

S ciljem ispunjavanja preuzetih zahtjeva Republike Hrvatske prema pravnoj stečevini EZ, posebno Direktive 2002/49/EZ o ocjenjivanju i upravljanju buke okoliša, tijekom 2016. g. izrađena je strateška i konfliktna karta buke na dionicama državnih cesta s više od 3.000.000 prolaza vozila godišnje u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu. Strateška i konfliktna karta buke predstavljeni su javnosti tijekom javne rasprave i javnog uvida koji je održan u lipnju 2018. god.

Na temelju izrađene strateške i konfliktne karte buke izrađen je Akcijski plan upravljanja bukom na područjima uz državne ceste na kojima su razine buke cestovnog prometa prekomjerne, sukladno zakonskoj regulativni Republike Hrvatske. Akcijski plan upravljanja bukom za 2011.g. obaveza je Hrvatskih cesta d.o.o. za 2. krug izvještavanja.

Cilj akcijskog plana je, temeljem akustičkih modela i rezultata strateške i konfliktne karte buke, predložiti, planirati i ocijeniti aktivnosti kojima će se na adekvatan način u okviru realnih mogućnosti smanjiti izloženost stanovništva uz državne ceste prekomjernoj buci cestovnog prometa s državnih cesta, uz procjenu troškova koji iz tog proizlaze, vremenski period u kojem se planiraju provesti te mjere, procjenu učinka planiranih mjera i sl.

Planira se provesti javno nadmetanje za Akcijski plan tijekom prosinca 2018. g.


U tijeku je izrada Plana gospodarenja otpadom. Izrada Plana gospodarenja otpadom jedna je od komponenti zaštite okoliša koja je riješena ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača, ugovaranjem usluge zaštite okoliša – savjetovanje vezano uz gospodarenje otpadom i okolišne regulative na razini Hrvatskih cesta d.o.o.


U tijeku je novelacija Pravilnika o gospodarenju otpadom. Novelacija Pravilnika o gospodarenju otpadom jedna je od komponenti zaštite okoliša koja je riješena ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača, ugovaranjem usluge zaštite okoliša – savjetovanje vezano uz gospodarenje otpadom i okolišne regulative na razini Hrvatskih cesta d.o.o.

Plan upravljanja okolišem

U tijeku je izrada Plana upravljanja okolišem. Izrada Plana upravljanja okolišem jedna je od komponenti zaštite okoliša koja je riješena ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača, ugovaranjem usluge zaštite

18


okoliša – savjetovanje vezano uz gospodarenje otpadom i okolišne regulative na razini Hrvatskih cesta d.o.o.


Hrvatske ceste d.o.o. uključene su u procedure Strateške procjene utjecaja na okoliš Planova i programa, u procesu donošenja Prostornih planova županija, gradova i općina.

2.3.2 POPIS I KRATKI SADRŽAJ SOCIJALNIH POLITIKA

Procedura komunikacije s korisnicima

Pravo na pristup informacijama kojima raspolažu Hrvatske ceste d.o.o., uređeno je Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15). Sukladno Zakonu, sve informacije koje posjeduju, raspolažu ili nadziru Hrvatske ceste d.o.o. kao tijelo javne vlasti, moraju biti dostupne svim fizičkim i pravnim osobama koje zahtijevaju pristup informacijama. Zakonom su propisana načela prava na pristup, izuzeci od prava na pristup te postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama. Korisnik prava na informaciju ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva.


Službenik za informiranje

[email protected]

01/ 4722 597

Procedura rješavanja imovinsko-pravnih odnosa

Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14, 69/17) uređen je sustav izvlaštenja, način utvrđivanja interesa za Republiku Hrvatsku u tom sustavu, tijela nadležna za provedbu postupka izvlaštenja, pripremne radnje i postupak izvlaštenja, način određivanja naknade za izvlaštene nekretnine, način određivanja naknade za nekretnine koje se po posebnom propisu smatraju izvlaštenima.

2.4 SUSTAVI UPRAVLJANJA OKOLIŠEM (EMS) I KORPORATIVNE POLITIKE DRUŠTAVA

2.4.1 PREGLED POSTOJEĆIH (CERTIFICIRANIH I NECERTIFICIRANIH PRIMIJENJENIH EMS-OVA) I

PROCJENA NJIHOVE FUNKCIONALNOSTI.

Hrvatske ceste d.o.o. ne posjeduju certifikate vezane za uspostavu certificiranih sustava upravljanja okolišem (EMS) (npr. ISO 14001).

Hrvatske ceste d.o.o. ne posjeduju certifikate vezane za uspostavu certificiranih sustava zaštite zdravlja i sigurnosti (npr. OHSAS).

2.4.2 EKOLOŠKE SMJERNICE I DODIJELJENI CERTIFIKATI OPERATERA

Hrvatske ceste d.o.o. nemaju ekoloških smjernica i dodijeljenih certifikata.

2.4.3 OPIS STRUČNIH USAVRŠAVANJA IZ ZAŠTITE OKOLIŠA I UTROŠENIH SREDSTAVA ZA

REDOVITE I POJEDINAČNE AKTIVNOSTI U DEFINIRANOM PROTEKLOM VREMENSKOM

RAZDOBLJU (2000-2017).

Stručnih usavršavanja iz područja zaštite okoliša u razdoblju od 2001. do 2018. g prošlo je ukupno 7

radnika. Na godišnjoj razini po čovjeku je to otprilike 3.000 kn.

19


Usavršavanja su bila vezana uz Seminare o zaštiti okoliša te Seminare o održivom gospodarenju

otpadom.


2.5.1 POZICIJE I OPIS RADNIH POZICIJA VEZANIH UZ ZAŠTITU OKOLIŠA / PRIRODE UNUTAR

ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

Ljudski resursi/djelatnici zaduženi za pitanja zaštite okoliša raspoređeni su unutar sljedećih sektora i službi:


• Sektor EU projekata

• Službe zaštite na radu

Unutar Sektora za razvoj i strateško planiranje poslovi vezani za zaštitu okoliša obavljaju se unutar Odjela za studijsku pripremu i zaštitu okoliša, Grupe za studijsku pripremu i Grupe za zaštitu okoliša s ukupno 4 djelatnika. U Sektoru za razvoj i strateško planiranje osim ugovaranjem i vođenjem studija utjecaja na okoliš (SUO) na razini cijelog HC-a bave se i svim cjelokupnim poslovima zaštite okoliša na razini HC-a (zaštita od buke, gospodarenje otpadom na razini HC, zaštita voda, inspekcije zaštite okoliša na razini HC-a) kao i izradama idejnih rješenja trase i studijama opravdanosti trase.


Odjel za studijsku pripremu i zaštitu okoliša obavlja poslove određene Pravilnikom i drugim aktima Društva prikazane kako slijedi:

• organizacija i vođenje izrade studija (građevinsko tehničke, prometne i dr.), provedbu

potrebnih istraživanja, optimizaciju projekata sa tehničko-ekonomskog i prometnog stajališta

na nivou idejnih rješenja,

• organizacija i vođenje izrade studijske dokumentacije (idejnih rješenja, studija o utjecaju na

okoliš i sl.) i ishođenja osnovnih upravnih dokumenata

• priprema stručnih podloga za izmjene i dopune dokumenata prostornog uređenja (prostornih

planova županija, prostornih planova uređenja gradova /općina, urbanisti(5kih planova

uređenja, detaljnih planova uređenja i dr.)

• organiziranje recenzije studijske dokumentacije i ostalih propisa u svom djelokrugu rada te

davanje konačne ocjene i mišljenje na iste

• sudjelovanje u provođenju istraživanja te izradu analize prostornih, prometnih, tehničkih i

ekonomskih parametara nužnih za utvrđivanje strateških ciljeva održivog razvoja cestovne

infrastrukture

• sudjelovanje u organizaciji i koordinaciji izrade studija tehničke izvedivosti i ekonomske

isplativosti, te davanje prijedloga optimizacije projekata u svom djelokrugu poslovanja u svezi

razvojnih projekata kao podloga za donošenje odluka

• praćenje i kontrola provedbe propisa područja zaštite okoliša

20


• organizacija i koordinacija rada stručnih timova za područje zaštite okoliša u skladu s mjerama

zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša proisteklih iz postupka procjene utjecaja

zahvata na okoliš

• usklađenje rada odjela prema zahtjevima normi NATURA 2000 te kontrola i nadzor provođenja

istih normi u podruju zaštite okoliša

• provođenje izvršenja obveza Društva prema zahtjevima inspekcijskih pregleda

• pokretanje izrade godišnjih izvješća prema nadležnim tijelima uprave, praćenje njihove izrade

i kontrolu rezultata.

Odjel za studijsku pripremu i zaštitu okoliša obavlja u skladu sa odobrenim planom i financijskim sredstvima kao i po nalogu ili uz suglasnost Direktora Sektora.

Grupa za studijsku pripremu obavlja poslove određene Pravilnikom i drugim aktima Društva prikazane kako slijedi:

• izrada projektnih zadataka za izradu studija i idejnih rješenja

• organiziranje i vođenje izrade studija (građevinsko tehničke, prometne i dr.), provedbu

potrebnih istraživanja, optimalizaciju projekata sa tehničko-ekonomskog i prometnog

stajališta na nivou idejnih rješenja

• organizaciju i koordinaciju izrade studijske dokumentacije (idejnih rješenja, studija o utjecaju

na okoliš i sl.) i ishođenja osnovnih upravnih dokumenata,

• sudjelovanje u postupku donošenja dokumenata prostornog uređenja (prostornih planova

županija, prostornih planova uređenja gradova /općina, urbanističkih planova uređenja,

detaljnih planova uređenja i dr.)


davanje konačnih ocjena i mišljenja na iste

• sudjelovanje u provođenje istraživanja te izradu analize prostornih, prometnih, tehničkih i


infrastrukture

• sudjelovanje u organizaciji i koordinaciji izrade studija tehnike izvedivosti i ekonomske

isplativosti, te davanje prijedloga optimizacije projekata u svom djelokrugu poslovanja u svezi

razvojnih projekata kao podloga za donošenje odluka


i kontrolu rezultate u svom djelokrugu rada

• obavljanje i drugih poslova po potrebi.

Grupa za zaštitu okoliša obavlja poslove određene Pravilnikom i drugim aktima Društva prikazane kako slijedi:

• organiziranje i vođenje izrade studija o utjecaju na okoliš i ishođenje upravne dokumentacije

• praćenje provedbe propisa područja zaštite okoliša

21




zahvata na okoliš


istih normi u podruju zaštite okoliša

• provođenje izvršenja obveza Društva prema zahtjevima inspekcijskih pregleda


i kontrolu rezultata u svom djelokrugu rada


davanje konačne ocjene i mišljenja na iste,

• praćenje, nadzor, koordinacija i usklađenje studijske, projektne i druge dokumentacije sa

dokumentima zaštite okoliša


Odjel za zaštitu okoliša i Naturu 2000 obavlja poslove Pravilnikom i drugim aktima Društva prikazane kako slijedi:

• vođenje, sudjelovanje, usklađenje i nadzor primjene propisa iz područja zaštite okoliša pri

izradi studijske I projektne dokumentacije do ishođenja pozitivnih rješenja za SUO za projekte

i programe iz svoje nadležnosti


izradi studijske i projektne dokumentacije do ishođenja mišljenja i zaključaka NATURA 2000 za

projekte i programe iz svoje nadležnosti


izradi studijske i projektne dokumentacije do ispunjavanja Direktiva EK (Ptice i Staništa) za


• predlaganje, organiziranje, usklađenje i koordinaciju izrade dokumenta iz područja zaštite

okoliša za projekte i programe iz svoje nadležnosti

• nadzor nad provedbom i realizacijom te praćenje sklopljenih ugovora i narudžbi za projekte i

programe iz svoje nadležnosti, koordinaciju, nadzor i izvješćivanje

• koordinacija rada te pružanje tehničke i stručne podrške drugim nadležnim tijelima u pripremi

i usklađivanju strateške dokumentacije za projekte i programe iz svoje nadležnosti

• izrada i usklađenost godišnjih izvješća, praćenje njihove izrade i kontrola rezultata u svom

djelokrugu rada

• nadzor nad provedbom i realizacijom te praćenje provedbe radova i izvršenje ugovora za


• suradnja, koordinacija i usklađenje sa državnim tijelima i međunarodnim institucijama radi

realizacije projekata i programa iz svoje nadležnosti

22



Grupa za SUO obavlja poslove određene Pravilnikom i drugim aktima Društva prikazane kako slijedi:

• sudjelovanje u izradi projektnih zadataka za nadmetanje, te procesima vezanim za nabave i

ugovaranja iz nadležnosti grupe


izradi studijske I projektne dokumentacije do ishođenja pozitivnih rješenja za SUO za projekte


• organizacija i koordinacija rada stručnih timova za podruje zaštite okoliša u skladu s mjerama

zaštite oko1ia i programom praćenja stanja okoliša proisteklih iz postupka procjene utjecaja

zahvata na okoliš

• praćenje i kontrola provedbe propisa područja zaštite okoliša u svom djelokrugu rada

• sudjelovanje u praćenju i unosu podataka za bazu podataka unutar Grupe

• provođenje izvršenja obveza Društva prema zahtjevima inspekcijskih pregleda u svom

djelokrugu rada

• izrada i usklađenost godišnjih izvješća, praćenje njihove izrade I kontrola rezultata u svom

djelokrugu rada


davanje konačne ocjene i mišljenja na iste

• praćenje i usklađenje studijske, projektne i druge dokumentacije sa dokumentima zaštite

okoliša

• praćenje realizacije po sklopljenim ugovorima iz nad1enosti Grupe te provjeravanje i ovjera

izvršenih radova i usluga odnosno isporučenih roba


Grupa za Naturu 2000, ptice i staništa obavlja poslove određene Pravilnikom i drugim aktima Društva prikazane kako slijedi:

• sudjelovanje u izradi projektnih zadataka za nadmetanje, te procesima vezanim za nabave i

ugovaranja iz nadležnosti grupe

• vođenje, organizacija, sudjelovanje, usklađenje i nadzor u cjelokupnoj proceduri ishođenja

mišljenja nadležnih tijela za problematiku Natura 2000, Ptice i Staništa pri izradi studijske i

projektne dokumentacije za projekte i programe iz svoje nadležnosti

• sudjelovanje u praćenju i unos podataka za bazu podataka unutar Grupe

• praćenje realizacije po sklopljenim ugovorima iz nadležnosti Odjela te provjeravanje i ovjera


• provođenje izvršenja obveza Društva prema zahtjevima inspekcijskih pregleda u svom

djelokrugu rada

23


• izrada i usklađenosti godišnjih izvješća, praćenje njihove izrade i kontrola rezultata u svom

djelokrugu rada

• organiziranje recenzije studijske dokumentacije I ostalih propisa u svom djelokrugu rada te

davanje konačne ocjene i mišljenje na iste

• praćenje, nadzor, koordinacija i usklađenje studijske, projektne i druge dokumentacije sa

dokumentima zaštite okoliša

• koordinacija rada te pružanje tehnike I stručne podrške drugim nadležnim tijelima u pripremi

i usklađivanju strateške dokumentacije za projekte i programe iz svoje nadležnosti

• sudjelovanje, nadzor i kontrola provedbe radova i izvršenje ugovora za projekte i programe iz

svoje nadležnosti




Posebno, zaštitom zraka (organizacijom i provedbom mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora i kontrolom klimatizacijskih uređaja) bavi se Služba zaštite na radu na razini uprave društva s ukupno 3 djelatnika.

2.5.2 PREGLED LJUDSKIH RESURSA ZAPOSLENIKA I NJIHOVIH GLAVNIH KARAKTERISTIKA (BROJ

ZAPOSLENIH U ZAŠTITI OKOLIŠA, DISTRIBUCIJA KROZ ODJELE, RAZINA OBRAZOVANJA I

POZADINE, RODNA RASPODJELA ITD.)

Sveukupno, zaštitom okoliša se ukupno bavi 9 djelatnika poduzeća Hrvatske ceste od koji je 6 žena i 3 muškarca.

Tablica 2-2: Broj i raspored djelatnika koji se bavi zaštitom okoliša unutar poduzeća HRVATSKE CESTE d.o.o.

SEKTOR/SLUŽBA/STRUČNA SPREMA SPOL NAPOMENA

SEKTOR ZA RAZVOJ I STRATEŠKO PLANIRANJE - ODJEL ZA STUDIJSKU PRIPREMU I ZAŠTITU OKLIŠA

Šef odjela/VSS Ž

Viši suradnik/VSS

M Grupa za studijsku pripremu – odlazi u

mirovinu u 10. mjesecu 2018.

Viši suradnik/SSS

Ž Grupa za studijsku pripremu

Radno mjesto se ne bavi zaštitom okoliša već izradom financijskih

planova i analiza

Viši suradnik/VSS Ž Grupa za zaštitu okoliša

Povjerenica za otpad

SEKTOR EU PROJEKATA I PROGRAMA - ODJEL ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I NATURU 2000

Šef odjela/VSS Ž Grupa za SUO

Viši suradnik/VSS Ž Grupa za Naturu 2000,

ptice i staništa

24


SLUŽBA ZAŠTITE NA RADU

Voditelj službe/VSS

Ž Organizacija i provedba mjerenja emisija

onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora i

kontrola klimatizacijskih uređaja2

Viši suradnik/VSS M

Viši suradnik/VŠS M

UKUPNO 9


2.6.1 POZICIJE I OPIS RADNIH POZICIJA VEZANIH UZ SOCIJALNA PITANJA (STJECANJE ZEMLJIŠTA I

NEDOBROVOLJNO PRESELJENJE) UNUTAR ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

Ljudski resursi/djelatnici zaduženi za socijalna pitanja (stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje) raspoređeni su unutar Sektora za građenje i rekonstrukciju, Odjela za imovinsko pravne poslove, Grupe za izvlaštenja s ukupno 9 djelatnika te sljedećih poslovnih jedinica, sveukupno 22 djelatnika:

• Poslovna jedinica Split, Grupa za izvlaštenja s ukupno 5 djelatnika i Grupa za zemljišnoknjižnu

i katastarsku pripremu i provedbu s ukupno 4 djelatnika

• Poslovna jedinica Rijeka, Grupa za zemljišnoknjižnu i katastarsku pripremu i provedbu s

ukupno 1 djelatnikom

• Poslovna jedinica Osijek, Grupa za zemljišnoknjižnu i katastarsku pripremu i provedbu s

ukupno 2 djelatnika

• Poslovna jedinica Varaždin, Grupa za zemljišnoknjižnu i katastarsku pripremu i provedbu s

ukupno 1 djelatnikom

2.6.2 DJELOKRUG RADA I ODGOVORNOSTI ZA IDENTIFICIRANE POLOŽAJE

Sektor za građenje i rekonstrukciju obavlja poslove određene Pravilnikom i drugim aktima Društva prikazane kako slijedi:

• izrada prijedloga plana i programa građenja državnih cesta

• izrada prijedloga financijskog plana, nadzor, kontrolu i izvješćivanje u svom djelokrugu rada

• sudjelovanje u izradi prijedloga godišnjih i višegodišnjih planova

• organizacija, usklađenost, praćenje i izvješćivanje provođenja odobrenih planova i programa

• izrada prijedloga izmjene planova i programa u svojem djelokrugu rada

• ishođenje potrebnih dozvola i akata građenja te sudjelovanje u provedbi upravnih postupaka

kao preduvjeta za provedbu i realizaciju poslova građenja

2 Rješava se putem ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača (tvrtki koje imaju suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike za obavljanje poslova mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak odnosno za servisiranje klima uređaja).

25


• nadzor i kontrola planiranja, organizacije, koordinacije i provođenja imovinsko-pravnih poslova

otkupa i izvlaštenja nekretnina za potrebe građenja cesta, objekata i pratećih uslužnih objekata

• izrada projektnih zadataka, nadzor i kontrola za projekte građenja iii rekonstrukcije

• sudjelovanje u izradi i provedbi natječajne tehničke dokumentacije, davanje stručnih mišljenja

i tehnička podrška u pripremi I provedbi iste

• dostava projektnih zadataka i natječajne dokumentacije nadležnoj organizacijskoj jedinici na

provedbu

• planiranje i priprema građenja iii rekonstrukcije

• praćenje, nadzor i kontrolu poslova građenja, projektiranja iii rekonstrukcije

• izrada prijedloga optimizacije gradilišnih troškova te projekata građenja ili rekonstrukcije

• izrada i kontrola kalkulacija cijena po izvođačima, gradilištima i projektima potrebnih za daljnje

analize i donošenje odluka

• provođenje izvršenja obveza društva prema zahtjevima inspekcijskih pregleda u svom

djelokrugu rada


djelokrugu rada

• nadzor i praćenje izvedbe radova od trenutka stupanja na snagu ugovora o građenju do

ishođenja uporabne dozvole uključujući i ugovore o projektiranju, te ugovore iz nadležnosti

Odjela za imovinsko- pravne poslove

• organizacija tehničkog pregleda i provedba okončanih obračuna

• organizacija, koordinacija i provedba poslova ishođenja uporabne dozvole

• predaja dionice ceste i objekta na korištenje i održavanje drugoj nadležnoj organizacijskoj

jedinici

• sudjelovanje u izradi prijedloga godišnjih i četverogodišnjih planova društva

• izrada periodičnih izvješća o stanju izvedenih radova, izvođača i projekata

• prikupljanje i obrada podataka te izrada tehničke i stručne podloge neophodne za realizaciju

projekta

• organizacija i unos podataka u bazu podataka te praćenje i nadzor baze podataka u svom

djelokrugu rada

• praćenje realizacije po sklopljenim ugovorima te provjeravanje i ovjera izvršenih radova i

usluga odnosno isporučenih roba


Odjel za imovinsko-pravne poslove obavlja poslove određene Pravilnikom i drugim aktima Društva prikazane kako slijedi:

26


• planiranje, koordinacija i usklađenje poslova otkupa, odnosno izvlaštenja zemljišta u svrhu

izgradnje/rekonstrukcije cesta i objekata sukladno usvojenom planu građenja

• izrada plana i organizacija pravovremenog provođenja poslova vođenja postupaka izvlaštenja

pred uredima državnih uprave

• organizacija i pravovremeno provođenje poslova sklapanja nagodbi u postupcima izvlaštenja i

otkupa zemljišta

• ostale poslove pribavljanja zemljišta za potrebe izgradnje cesta i objekata

• dostava dokumentacije nadležnim organizacijskim jedinicama društva, odnosno drugim

tijelima izvan sustava društva za potrebe provedbe postupaka za upis cesta u katastar

nekretnina, odnosno u zemljišnu knjigu

• suradnja, koordinacija, usklađenje sa uredima državne uprave u poslovima vezanim uz

preuzimanje ovjerenih parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata i rješavanje imovinsko-

pravnih odnosa

• praćenje i primjena zakonske i podzakonske materije iz područja izvlaštenja, odnosno otkupa

nekretnina te izrada prijedloga izmjene propisa koje bi olakšale provedbu istih postupaka,

• izrada internih procedura i akata društva u svom djelokrugu rada te davanje pravnih savjeta u

svrhu provedbe postupaka izvlaštenja odnosno otkupa nekretnina u svrhu poboljšanja


djelokrugu rada


djelokrugu rada


projekta


djelokrugu rada


Grupe za izvlaštenje u pojedinoj poslovnoj jedinici obavljaju poslove određene ovim Pravilnikom i drugim aktima Društva prikazane kako slijedi:

• provođenje poslova otkupa, odnosno izv1atenja zemljišta u svrhu izgradnje/rekonstrukcije

cesta i objekata sukladno usvojenom planu građenja


otkupa zemljišta


• dostavu dokumentacije nadležnim organizacijskim jedinicama Društva, odnosno drugim



27



preuzimanje ovjerenih parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata i rješavanje imovinsko

pravnih odnosa


nekretnina te izrada prijedloga izmjene propisa koje bi o1akaIe provedbu istih postupaka

• izrada internih procedura i akata Društva u svom djelokrugu rada te davanje pravnih savjeta u



djelokrugu rada


projekta


djelokrugu rada

• obavlja pa potrebi druge poslove

Grupa za zemljišnoknjižnu i katastarsku pripremu i poslove određene Pravilnikom i drugim aktima Društva prikazane kako slijedi:

• korespondencija i usklađenje sa tijelima javne vlasti i drugim osobama radi provođenja

obavljanja poslova iz svoje nadležnosti

• izrada plana i programa uknjižbe imovine društva na području Poslovne jedinice prema

prioritetima

• obavljanje poslova zemljišnoknjižne i katastarske pripreme na području Poslovne jedinice

• priprema tehnike i stručne podloge za izradu dokumentacije i provedbu postupaka za upis

javnih cesta u katastar nekretnina i u zemljišne knjige

• provođenje postupka upisa cesta i objekata u javne knjige

• praćenje realizacije po sklopljenim ugovorima iz nadležnosti odjela te provjeravanje i ovjera


• obavlja po potrebi druge poslove.

2.6.3 PREGLED LJUDSKOG POTENCIJALA ZAPOSLENIKA I GLAVNIH OBILJEŽJA

Sveukupno, pitanjem stjecanja zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem se ukupno bavi 22 djelatnika poduzeća Hrvatske ceste od koji je 8 žena i 14 muškarca.

Tablica 2-3: Broj i raspored djelatnika koji se bavi socijalnim pitanjima (stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem) unutar poduzeća HRVATSKE CESTE d.o.o.

SEKTOR/SLUŽBA/STRUČNA SPREMA SPOL NAPOMENA

SEKTOR ZA GRAĐENJE I REKONSTRUKCIJU – ODJEL ZA IMOVINSKO PRAVNE POSLOVE

Šef odjela/VSS M Grupa za izvlaštenja

Viši suradnik/VSS Ž Grupa za izvlaštenja

28


Viši suradnik/VSS M Grupa za izvlaštenja




Viši samostalni referent/SSS Ž Grupa za izvlaštenja



POSLOVNA JEDINICA SPLIT

Voditelj Grupe/VSS M Grupa za izvlaštenja






Grupa za zemljišnoknjižnu i

katastarsku pripremu i provedbu

Viši suradnik/VSS Ž






Viši samostalni referent/SSS Ž



POSLOVNA JEDINICA RIJEKA


POSLOVNA JEDINICA OSIJEK



POSLOVNA JEDINICA VARAŽDIN




UKUPNO 22


Prema Godišnjim izvješćima Uprave o poslovanju Društava, osnovni izvori sredstava iz kojih se financira realizacija programa građenja i održavanja određeni su Zakonom o cestama i to su:

29


• 0,80 kn po litri naplaćene trošarine na energente,

• naknada za izvanredni prijevoz,

• naknada za prekomjernu uporabu javnih cesta,

• naknada za korištenje cestovnog zemljišta i od obavljanja pratećih uslužnih djelatnosti,

• ostali prihodi.

2.7.1 FINANCIJSKI MEHANIZMI ZA CJELOKUPNO UPRAVLJANJE PITANJIMA ZAŠTITE OKOLIŠA

U sklopu Sektora za razvoj i strateško planiranje vrše se proračunska izdvajanja za istraživanje i razvoj. Proračunska izdvajanja se odnose na izradu zakonom propisanih dokumenata u zaštiti okoliša za potrebe izrade idejnog rješenja i SUO te na izradu akcijskog plana radi smanjenja buke te strateške i konfliktne karte buke. Osim proračunskih izdvajanja, trenutno nema drugih financijskih izvora na raspolaganju za upravljanje pitanjima zaštite okoliša. Stoga se upravljanje zaštitom okoliša svodi isključivo na poštivanje zakonskih obaveza, te se ne rade posebna istraživanja niti se razvijaju postupci za sprječavanje negativnih utjecaja cestovnog prijevoza na okoliš.

2.7.2 FINANCIJSKI MEHANIZMI ZA ULAGANJE, ODRŽAVANJE I UPRAVLJANJE NESRETNIM

SLUČAJEVIMA

U sklopu financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. 2017. g. – 2019. g. planirana su, između ostalog, i sredstva za sanaciju klizišta, za izvanredno održavanje te za sanaciju šteta na poplavljenim područjima. Izvor financiranja navedenih područja su proračunska izdvajanja. Izravno financiranje ulaganja, održavanja i upravljanja mogućim nesretnim slučajevima nije predviđeno financijskim planom, kao ni ostalim dokumentima Društva.

2.7.3 FINANCIJSKI IZVORI NA RASPOLAGANJU ZA STJECANJE ZEMLJIŠTA I NEDOBROVOLJNO

PRESELJENJE

Financijski izvori za isplatu naknada za „stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje“ u postupku izvlaštenja navedeni su u cijelosti u Zakonu o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) , čl. 86. Za izvlaštenje zemljišta postoji proračunska stavka u planiranim sredstvima za tekuću godinu po projektima.

Primjer:

Sektor Šifra mjesta troška

Naziv projekta Plan 2018.

Investicije u izgradnju 37.450.000

GRA 490 Obilaznica Zaprešića 1.000.000

Investicijsko održavanje 480.000

ODR 01.001008.0000 Obnova državne ceste DC1, druga faza kroz Lučko (Lučko Kalinovica)

12.000

Dakle pod GRA se podrazumijeva Sektor građenja pod čijom ingerencijom je Odjel za imovinsko pravne poslove.

Pod šifrom mjesta troška unosi se zasebno planirani iznosi za 1. projektiranje, 2. otkup zemljišta, 3. građenje.

U tablici je naveden primjer planiranog iznosa za Zaobilaznicu Vinkovaca-stavak za otkup zemljišta

Isto tako oznaka ODR odnosi se na Sektor za održavanje i promet gdje ako se radi o održavanju prometnice koje zahtjeva i otkup zemljišta (proširenje kružne krivine, dogradnja biciklističkih staza,….) također se planiraju sredstva za izvlaštenje.

U tablici je naveden primjer planiranog iznosa za Obnova državne ceste DC1, druga faza kroz Lučko (Lučko Kalinovica)-stavak za otkup zemljišta.

30


Ako se zemljište kupuje kao rezultat sudske nagodbe također se tereti određena šifra mjesta troška (npr. Obilaznica Zaprešića 490, Obnova državne ceste DC1, druga faza kroz Lučko (Lučko Kalinovica) 01.001008.0000)

Što se tiče proračunskog konta, svo zemljište knjiži se na proračunski konto 4111.

Bez obzira da li se zemljište kupuje redovnim putem ili kao rezultat sudske presude ili nagodbe, sve se knjiži na redovna konta Hrvatskih cesta, te samim time na proračunskom kontu 4111.

31


3 REGULATORNI OKVIR


Propisi nacionalnog zakonodavstva kojima je regulirana zaštita okoliša su:










okoliša (NN 64/08)




• Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08)



34/07)



godine (72/17)




mreže (NN 15/14)

• Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14)




(NN 88/14)







2020. godine (NN 47/17)



89/15 i 108/17)

32








2020. godine (NN 47/17)

• Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 96/16)






(78/14)




njima (NN 56/15)

• Pravilnik o prekomjernoj uporabi javnih cesta (NN 40/00)


• Pravilnik o uvjetima za određivanje križanja željezničke pruge i drugih prometnica i za svođenje

i određivanje zajedničkoga mjesta i načina križanja željezničke pruge i ceste (NN 121/09,

123/12)








14/11 i 25/15)










Osnovni okvir, u sklopu kojeg se upravlja pitanjima zaštite okoliša i prirode, je etički kodeks koji zaštitu okoliša, uz zaštitu ljudskih prava, stavlja na najvišu uvažavajuću razinu, a okoliš definira kao neprocjenjivu vrijednost. Zaštita okoliša mora biti utvrđena u svim aktima i dokumentima Društva. Zaštita okoliša od utjecaja prometa na državnim cestama je ujedno i predmet poslovanja Društva.

U Sektoru za razvoj i strateško planiranje obavljaju se, između ostalog, i poslovi vezani uz temeljna prostorna, prometna i ekonomsko-tehnička istraživanja i analize radi osiguranja politike održivog

33


razvoja i jedinstva cestovnog sustava; sudjelovanje u izradi strateških planskih dokumenata RH te organizaciju i koordinaciju izrade studijske dokumentacije i ishođenja osnovnih upravnih dokumenata. U sklopu Sektora za razvoj i strateško planiranje posluje i Odjel za studijsku pripremu i zaštitu okoliša kojeg čine Grupa za studijsku pripremu i Grupa za zaštitu okoliša. Odjel za studijsku pripremu i zaštitu okoliša obavlja, između ostalog, i poslove:

• organizacija i vođenje izrade studijske dokumentacije (idejnih rješenja, studija o utjecaju na

okoliš i sl.) i ishođenja osnovnih upravnih dokumenata,

• sudjelovanje u provođenju istraživanja te izradu analize prostornih, prometnih, tehničkih i


infrastrukture,

• praćenje i kontrola provedbe propisa područja zaštite okoliša,



zahvata na okoliš,


istih normi u području zaštite okoliša.

U Sektoru za EU projekte i programe obavljaju se, između ostalog, i poslovi vezani uz vođenje, sudjelovanje i nadzor pripreme studijske dokumentacije iz područja zaštite okoliša za projekte i programe iz svoje nadležnosti. U sklopu tog Sektora posluje i Odjel za zaštitu okoliša i Naturu 2000 kojeg čine Grupa za SUO i Grupa za Naturu 2000, ptice i staništa. Odjel za zaštitu okoliša i Naturu 2000 obavlja, između ostalog, i poslove:


izradi studijske i projektne dokumentacije do ishođenja pozitivnih rješenja za SUO za projekte

i programe iz svoje nadležnosti,


izradi studijske i projektne dokumentacije do ishođenja mišljenja i zaključaka NATURA 2000 za

projekte i programe iz svoje nadležnosti,


izradi studijske i projektne dokumentacije do ispunjavanja Direktiva EK (Ptice i Staništa) za

projekte i programe iz svoje nadležnosti,

• predlaganje, organiziranje, usklađenje i koordinaciju izrade dokumenta iz područja zaštite

okoliša za projekte i programe iz svoje nadležnosti.

Zaposlenici u sklopu navedenih Sektora, Odjela i Grupa odgovorni su za komunikaciju i integraciju ažuriranih dijelova u politike i poslovanja, kao i za pravovremeno informiranje.



• Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)3


• Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09)4

3 posebice članci od 37. do 44. (poglavlje Imovinsko-pravni odnosi, posebno je bitan čl. 41. koji regulira ulazak u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju). 4 regulira općenita procesna pitanja upravnog postupka, dakle i postupka izvlaštenja

34


• Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/15)5




80/11)

• Ustav Republike Hrvatske ( NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01,

76/10, 85/10, 05/14), čl.50.

U Sektoru za građenje i rekonstrukcije obavljaju se između ostalog poslovi koji se odnose na stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje. U sklopu tog Sektora posluje Odjel za imovinsko pravne poslove i Grupa za izvlaštenja. Obavlja. Odjel za imovinsko-pravne poslove obavlja, između ostalog, i poslove:

• planiranje, koordinacija i usklađenje poslova otkupa, odnosno izvlaštenja zemljišta u svrhu

izgradnje/rekonstrukcije cesta i objekata sukladno usvojenom planu građenja

• izrada plana i organizacija pravovremenog provođenja poslova vođenja postupaka izvlaštenja

pred uredima državnih uprave


otkupa zemljišta


• dostava dokumentacije nadležnim organizacijskim jedinicama društva, odnosno drugim




preuzimanje ovjerenih parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata i rješavanje imovinsko-

pravnih odnosa


nekretnina te izrada prijedloga izmjene propisa koje bi olakšale provedbu istih postupaka,

• izrada internih procedura i akata društva u svom djelokrugu rada te davanje pravnih savjeta u


Grupe za izvlaštenje obavlja, između ostalog, i poslove:

• provođenje poslova otkupa, odnosno izvlaštenja zemljišta u svrhu izgradnje/rekonstrukcije

cesta i objekata sukladno usvojenom planu građenja


otkupa zemljišta


5 važan zbog izrade procjene vrijednosti nekretnina koje su predmetom izvlaštenja- važan za rad ovlaštenih sudskih vještaka koji izrađuju procjene 6 važan zbog izrade procjene vrijednosti nekretnina koje su predmetom izvlaštenja - detaljizira metode procjene-važan za rad ovlaštenih sudskih vještaka koji izrađuju procjene 7 posebice čl. 109.(dokazivanje pravnog interesa, bitno zbog ishođenja građevinske dozvole)

35


• dostavu dokumentacije nadležnim organizacijskim jedinicama Društva, odnosno drugim




preuzimanje ovjerenih parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata i rješavanje imovinsko

pravnih odnosa


nekretnina te izrada prijedloga izmjene propisa koje bi olakšale provedbu istih postupaka

Grupe za zemljišnoknjižnu i katastarsku pripremu u pojedinoj poslovnoj jedinici obavljaju, između ostalog, i poslove:

• izrada plana i programa uknjižbe imovine društva na području Poslovne jedinice prema

prioritetima

• obavljanje poslova zemljišnoknjižne i katastarske pripreme na području Poslovne jedinice

• priprema tehnike i stručne podloge za izradu dokumentacije i provedbu postupaka za upis

javnih cesta u katastar nekretnina i u zemljišne knjige

• provođenje postupka upisa cesta i objekata u javne knjige





nadzor)


HRVATSKE CESTE d.o.o.

• okolišni ovlaštenici


3.3.1 UPRAVNA TIJELA



36




OPIS DJELATNOSTI







• Hrvatskih voda



Uprava za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i mora obavlja upravne i stručne poslove u vezi s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom klimatskim promjenama, zaštitom ozonskog sloja, očuvanjem


37


kvalitete zraka, očuvanjem kakvoće mora i zaštitom tla te obavlja i druge poslove u vezi s poduzimanjem mjera radi smanjivanja i sprječavanja onečišćavanja okoliša.




Uprava za inspekcijske poslove obavlja poslove inspekcijskog nadzora u području zaštite okoliša, zaštite zraka, održivog gospodarenja otpadom, zaštite od svjetlosnog onečišćenja, upravljanja vodama, zaštite prirode, prekograničnog prometa i trgovine divljim vrstama, elektroenergetike, toplinarstva te istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda za energetske svrhe, plinskog i naftnog sektora, u skladu s propisima kojima se uređuje pojedino područje.



Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: prostorno uređenje Republike Hrvatske i usklađivanje prostornoga razvitka, planiranje, korištenje i zaštitu prostora, ostvarivanje međunarodne suradnje u prostornom uređenju, inspekcijske poslove prostornoga uređenja; informacijski sustav o prostoru, praćenje stanja u prostoru i provedbu dokumenata prostornoga uređenja Republike Hrvatske, lokacijske dozvole, surađuje u izradi dokumenata prostornoga uređenja županija, gradova i općina radi osiguravanja uvjeta za gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom i usklađivanja djelovanja tijela državne uprave koja sudjeluju u izradi, donošenju i provedbi dokumenata

38


prostornoga uređenja, osiguravanje uvjeta za razvitak i unapređenje poslovanja pravnih i fizičkih osoba iz područja prostornoga uređenja, uređenje naselja te uređenje i korištenje građevinskoga zemljišta.



MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: unutarnji međunarodni pomorski, nautički, cestovni, željeznički i zračni promet; sustav prometa žičarama, uspinjačama i vučnicama te promet na unutarnjim vodama s infrastrukturom tih vidova prometa; planiranje, izradu i provedbu strateških dokumenata i projekata prometne infrastrukture, predlaže strategiju razvoja svih vidova prometa; zaštitu mora od onečišćenja s brodova; morske luke, pomorsko dobro i utvrđivanje granica pomorskog dobra, pomorsko osiguranje i pomorske agencije; luke na unutarnjim plovnim putovima; kopnene robno-transportne centre; zračne luke; prijevozna sredstva osim onih poslova koji ulaze u djelokrug rada drugih ministarstava i pravnih osoba s javnim ovlastima, elektroničke komunikacije (telekomunikacije i radijske komunikacije) i poštanske usluge; inspekcijske poslove: sigurnosti plovidbe na moru, unutarnjeg i međunarodnog cestovnog prometa i cesta, osim poslova iz djelokruga Ministarstva unutarnjih poslova, sigurnosti željezničkog prometa, sigurnosti prometa žičarama, uspinjačama i vučnicama, sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama, te poštanskih usluga, unutarnjeg i međunarodnoga poštanskog prometa.



Ministarstvo poljoprivrede obavlja upravne i druge poslove u području poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, ruralnog razvoja, gospodarenja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, poljoprivredne politike, tržišnih i strukturnih potpora u poljoprivredi, prehrambene i duhanske industrije i veterinarstva, i to: biljne proizvodnje i agroekologije, zaštitu biljnih sorti i priznavanje sorti poljoprivrednog bilja, promet i primjenu gnojiva i poboljšivača tla,

39


biljnog zdravstva, prometa i primjene sredstava za zaštitu bilja, uzgoj uzgojno valjanih životinja, propisuje uvjete za proizvodnju i promet grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na šumarstvo, zaštitu šuma, uređivanje pravnih odnosa na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu države, osim imovinskopravnih poslova; drvnu industriju i lovstvo; inspekcijske poslove koji se odnose na šumarstvo i lovstvo; provodi međunarodne sporazume u dijelu koji se odnose na šumarstvo; uređenje odnosa i uvjeta proizvodnje, prometa i uporabe šumskog sjemena i šumskih sadnica, šumarske ekologije, zaštite šuma od elementarnih nepogoda i antropogenih utjecaja, požara, očuvanje šumskih genetskih izvora i šumskog reprodukcijskog materijala.






Ministarstvo zdravstva obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja; praćenje i unapređivanje zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba stanovništva, zaštitu stanovništva od zaraznih i nezaraznih bolesti, neionizirajućih zračenja; zaštitu od buke; zdravstvenu ispravnost i higijenu hrane u skladu s posebnim propisom o hrani i predmeta opće uporabe; proizvodnju, promet i potrošnju droga, psihotropnih tvari i prekursora; odobrava provođenje kliničkih ispitivanja lijekova i medicinskih proizvoda, donacije lijekova i medicinskih proizvoda zdravstvenim ustanovama; korištenje zdravstvenih potencijala; izgradnju i investiranje u zdravstvu; osnivanje

40


zdravstvenih ustanova i privatne prakse; organiziranje stručnih ispita zdravstvenih djelatnika te njihovo specijalističko usavršavanje; priznavanje naziva primarijusa; dodjelu naziva zdravstvenim ustanovama; referentni centar, klinika, klinička bolnica i klinički bolnički centar; upravni nadzor nad radom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskoga Crvenog križa i komora; zdravstveno-inspekcijski nadzor nad radom zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika te privatnom praksom: farmaceutsko-inspekcijski nadzor nad proizvodnjom i prometom lijekova i medicinskih proizvoda; nadzor nad provođenjem odobrenih kliničkih ispitivanja lijekova i medicinskih proizvoda; službene kontrole zdravstvene ispravnosti, higijene i kakvoće hrane u skladu s posebnim propisom o hrani; sanitarni nadzor nad proizvodnjom, prometom, uporabom i zbrinjavanjem opasnih kemikalija, i drugih tvari štetnih po zdravlje ljudi; sanitarni nadzor nad izvorima neionizirajućih zračenja; sanitarni nadzor nad osobama i djelatnostima, građevinama, prostorijama, postrojenjima i uređajima koji mogu na bilo koji način štetno utjecati na zdravlje ljudi te sanitarni nadzor u međunarodnom prometu na državnoj granici.



ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO REPUBLIKE HRVATSKE

Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavlja djelatnosti epidemiologije zaraznih bolesti i kroničnih masovnih nezaraznih bolesti, javnog zdravstva, zdravstvenog prosvjećivanja s promicanjem zdravlja i prevencije bolesti, zdravstvene ekologije, mikrobiologije, školske medicine, mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti. Da bi se postigla temeljna svrha javnog zdravstva, očuvanje i unapređenje zdravlja populacije, prijeko je potrebna dobra suradnja, koordinacija i partnerstvo među dionicima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, u čemu mreža zavoda za javno zdravstvo na čelu sa zavodom za javno zdravstvo Republike Hrvatske ima središnje mjesto.

HRVATSKA AGENCIJA ZA OKOLIŠ I PRIRODU9 Djelatnost Agencije je prikupljanje i objedinjavanje podataka i informacija o okolišu i prirodi, radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i prirode, održivog razvitka te obavljanje stručnih poslova u vezi sa zaštitom okoliša i prirode.


41




• izrađuje i održava odgovarajuće baze podataka o okolišu i prirodi te osigurava uvjete za pristup informacijama

o okolišu i prirodi, kojima raspolaže i koje nadzire




• izrađuje stručne podloge za izradu, odnosno surađuje na izradi, dokumenata zaštite okoliša i održivog razvitka

te izvješća koja se daju u vezi s provedbom tih dokumenata

• obavlja poslove praćenja i izvješćivanja o stanju okoliša te praćenja i izvješćivanja o utjecaju okoliša na zdravlje

u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo

• obavlja poslove procjenjivanja ugroženosti sastavnica bioraznolikosti, uključujući izradu crvenog popisa

ugroženih divljih vrsta

• obavlja poslove standardizacije metodologije i protokola, praćenja stanja očuvanosti bioraznolikosti i

georaznolikosti i predlaganje mjera za njihovu zaštitu


• izrađuje stručne podloge za planiranje upravljanja divljim vrstama, osim ako posebnim propisom nije drugačije

propisano

• izrađuje informacije za potrebe utvrđivanja uvjeta zaštite prirode za planove gospodarenja prirodnim dobrima

i zahtjeve zaštite prirode za izradu prostornih planova

• izrađuje stručne podloge za potrebe izrade prostornih planova posebnih obilježja nacionalnih parkova i parkova

prirode

• obavlja stručne poslove u vezi s procjenom utjecaja, kontrole širenja i uklanjanja stranih vrsta, ponovnog

uvođenja i repopulacije divljih vrsta u prirodu, postupkom ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu i u vezi s

prekograničnim prometom i trgovinom divljim vrstama

• organizira i provodi edukacije dionika u okolišu i prirodi, te odgojno-obrazovnih i promidžbenih aktivnosti u

okolišu i prirodi

• provodi, odnosno sudjeluje u provedbi međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja zaštite okoliša i zaštite

prirode kojih je Republika Hrvatska stranka, u dijelu koji se odnosi na izvješćivanje prema preuzetima obvezama


42


• obavlja i druge poslove u skladu s ovom Uredbom, Statutom Agencije i drugim posebnim propisima iz područja

djelatnosti Agencije.


HRVATSKE VODE







• Zaštita voda

• Navodnjavanje




• Stručni nadzor




HRVATSKE ŠUME




FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) središnje je mjesto prikupljanja i ulaganja izvanproračunskih sredstava u programe i projekte zaštite okoliša i prirode, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

43





• posredovanje u svezi s financiranjem zaštite okoliša i energetske učinkovitosti iz sredstava stranih država,

međunarodnih organizacija, financijskih institucija i tijela, te domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba

• vođenje baze podataka o programima, projektima i sličnim aktivnostima u području zaštite okoliša i energetske

učinkovitosti, te potrebnim i raspoloživim financijskim sredstvima za njihovo ostvarivanje

• poticanje, uspostavljanje i ostvarivanje suradnje s međunarodnim i domaćim financijskim institucijama i drugim

pravnim i fizičkim osobama radi financiranja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti u skladu s Nacionalnom

strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš, Strategijom energetskog razvitka i

Programom provedbe Strategije energetskog razvitka, nacionalnim energetskim programima, drugim

programima i aktima u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, te međunarodnim ugovorima čija je

stranka Republika Hrvatska za namjene utvrđene odredbama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost

• obavljanje i drugih poslova u svezi s poticanjem i financiranjem zaštite okoliša i energetske učinkovitosti

utvrđenih Statutom Fonda.






44


Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije10. Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi11. Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela).



3.3.2 HRVATSKE CESTE D.O.O.

Sve gospodarske djelatnosti imaju određeni utjecaj na okoliš. Stoga je kvalitetno uključivanje operatera cestovne infrastrukture neophodan preduvjet za učinkovitu zaštitu okoliša. Osnovni cilj je stvaranje poslovnog i okruženja koje potiče brigu o okolišu kako u poslovne planove i strategije, tako i u svakodnevno djelovanje.

HRVATSKE CESTE d.o.o. kao javno poduzeće imaju različite obveze u zaštiti okoliša određene zakonskim propisima i podzakonskim aktima, između ostaloga vezano za:

1. Emisije u zrak

2. Tvari koje oštećuju ozonski sloj


4. Registar onečišćavanja okoliš *U slučaju da su količine ispuštanja onečišćujućih tvari i otpada veće ili jednake Pravilnikom12. propisanim pragom

. Hrvatske Ceste d.o.o. do sada nisu bili prijavljene u sustav ROO.

3.3.3 OKOLIŠNI OVLAŠTENICI


Ovlaštenik pod uvjetima određenim Zakonom o zaštiti okoliša i podzakonskim aktima može obavljati poslove koji se odnose na sljedeće grupe poslova:


45


1. izradu studija o značajnom utjecaju strategije, plana ili programa na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška studija) uključujući i dokumentaciju potrebnu za ocjenu o potrebi strateške procjene te dokumentaciju za određivanje sadržaja strateške studije,

2. izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš,

3. izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija, plana, programa ili zahvata za ekološku mrežu,

4. pripremu i izradu dokumentacije za postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa s prijedlogom kompenzacijskih uvjeta,

5. izradu studija procjene rizika uvođenja i ponovnog uvođenja i uzgoja divljih vrsta,

6. izradu procjene rizika i osjetljivosti za sastavnice okoliša,

7. izradu operativnog programa praćenja stanja okoliša,

8. izradu dokumentacije vezano za postupak izdavanja okolišne dozvole uključujući izradu Temeljnog izvješća,

9. izradu programa zaštite okoliša,

10. izradu izviješća o stanju okoliša,

11. izradu izvješća o sigurnosti,

12. izradu elaborata o zaštiti okoliša koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš,

13. izradu posebnih elaborata i izvješća za potrebe ocjene stanja sastavnica okoliša,

14. izradu sanacijskih elaborata, programa i sanacijskih izvješća,

15. izradu projekcija emisija, izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime,

16. izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš,

17. izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova,

18. izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova,

19. izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva,

20. izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborata, proračuna, i projekcija za potrebe sastavnica okoliša;

21. procjenu šteta nastalih u okolišu uključujući i prijeteće opasnosti,

22. praćenje stanja okoliša,

23. obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša,

24. izradu elaborata o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša »Prijatelj okoliša« i znaka EU Ecolabel,

25. izradu elaborata o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša “Prijatelj okoliša„ i znaka EU Ecolabel,

26. izradu elaborata o utvrđivanju mjerila za određenu skupinu proizvoda za dodjelu znaka zaštite okoliša „Prijatelj okoliša“.

O izdanim suglasnostima za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša Ministarstvo zaštite okoliša i energetike vodi očevidnik.

46



3.3.4 JAVNOST





inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza

(SL L 207, 6.8.2010.)

• Direktiva 2009/33/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih

i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu (SL L 120, 15. 5. 2009.)



(NN-MU 11/08, 6/09, 2/11, 3/13, 3/15, 6/17)








granica, Sofija 27. veljače 2001. i Izmjene i dopune Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš

preko državnih granica (Cavtat, 2004.) (NN-MU 7/08, 1/09)



godine)



6/00)




• Konvencija o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima (Geneva, 1979.)

(NN-MU 12/93)


• Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (Montreal, 1987.) (NN-MU

12/93, 8/96, 10/00, 12/01)





47





• Gradnju cesta organizirati izvan velikih šumskih kompleksa, močvarnih i vodenih staništa,

ostalih posebno ugroženih i značajnih staništa te zaštićenih područja,

• Uvesti intermodalnost teretnog i putničkog prometa.

48


4 PROVEDBA


4.1.1 UNUTARNJA ORGANIZACIJA ZA PLANIRANJE I IZGRADNJU


Ljudski resursi/djelatnici zaduženi za planiranje i izgradnju raspoređeni su unutar sljedećih sektora i službi:


• Sektor EU projekata


U Sektoru za razvoj i strateško planiranje obavljaju se poslovi i zadaci iz djelatnosti Društva utvrđeni Zakonom i Izjavom o osnivanju prikazani kako slijedi:

• temeljna prostorna, prometna i ekonomsko-tehnička istraživanja i analize radi osiguranja

politike održivog razvoja i jedinstva cestovnog sustava

• sudjelovanje u izradi strateških planskih dokumenata RH

• izrada plana razvitka javne cestovne mreže RH

• planiranje, dimenzioniranje i organiziranje baze cestovnih podataka te izrada propisa i

tehničkih uvjeta o načinu njezina vođenje, zaštite, dostave podataka i distribucije podataka

• sudjelovanje u pripremi i donošenju prostornih planova

• organizacija i koordinacija izrade studijske dokumentacije i ishođenja osnovnih upravnih

dokumenata

• organizacija i nadzor izrade analiza i planskih temelja potrebnih za donošenje strategije

razvitka javnih cesta za gradnju i održavanje javnih cesta

• izrada prijedloga za donošenje četverogodišnjeg i godišnjeg plana građenja i održavanja javnih

cesta te analiza njihovih izvršenja sa prostornog, građevinsko-tehničkog i prometno-

ekonomskog aspekta

• kontrola i nadzor provedbe kratkoročnih i dugoročnih planova na prostornom, građevinsko-

tehnikom i prometno-ekonomskom području

• planiranje na razini sedmogodišnjeg razdoblja

• praćenje i analizu tehničke regulative, izradu Prijedloga normativnih akata, izradu prijedloga

zakonske i podzakonske regulative u svojem djelokrugu rada

• kontrola i usklađenje rada poslovnih jedinica Društva u izvršavanju javnopravnih ovlasti u

skladu sa odredbama Zakona te sudjelovanje u izvršavanju navedenih poslova u svom

djelokrugu rada

49


• analiza i davanja pisanog mišljenja i preporuka radi poboljšanja i unapređenja poslovnih

procesa u svom djelokrugu rada, te definiranje knjige standarda i općih tehničkih uvjeta

• dostavljanje drugim tijelima Društva podataka, analiza i studija, a koji su od značaja za

poboljšanje poslovnih procesa i rezultata Društva

• upravljanje i reguliranje odnosa s jedinicama lokalne i područne uprave i samouprave.


Unutar Sektora EU projekata poslovi vezani za zaštitu okoliša obavljaju se unutar Odjela za zaštitu okoliša i Naturu 2000, Grupe za SUO i Grupe za Naturu 2000, ptice i staništa s ukupno 2 djelatnika. U sektoru za EU projekte se ugovaraju i vode samo studije o utjecaju na okoliš (SUO) za projekte državnih cesta financiranih isključivo od strane EU.

U Sektoru za EU projekte i programe obavljaju se poslovi i zadaci iz djelatnosti Društva utvrđeni Zakonom i Izjavom o osnivanju prikazani kako slijedi:

• vođenje i praćenje pripreme i provedbe programa odnosno projekata za financiranje od strane

pristupnih i kohezijskih fondova EU te inozemnih razvojnih banaka

• planiranje i pripremanje programa i projekata koji su predviđeni za financiranje iz EU fondova

te inozemnih razvojnih banaka na razini sedmogodišnjeg perioda EU

• sudjelovanje u izradi prijedloga godišnjih četverogodišnjih planova Društva

• nadzor, koordinacija provođenje i izvršenje usvojenih planova

• sudjelovanje i tehnička i stručna podrška u izradi Operativnog programa za područje transporta

• izrada i predlaganje stručne i tehnike podloge za povećanje apsorpcijskih kapaciteta RH iz EU

fondova

• vođenje, organizacija i koordinacija rada u procesu pripreme povlačenja sredstava od strane

pristupnih i kohezijskih fondova EU te europskih razvojnih banaka

• vođenje, sudjelovanje i nadzor pripreme studijske dokumentacije iz područja zaštite okoliša za


• vođenje, sudjelovanje, usklađenje i nadzor projektne dokumentacije za projekte i programe iz

svoje nadležnosti

• vođenje, sudjelovanje, usklađenje I nadzor provedbe radova i izvršenje ugovora, za projekte i

programe iz svoje nadležnosti

• vođenje, sudjelovanje, usklađenje i nadzor pripreme ekonomskih analiza za projekte i

programe iz svoje nadležnosti

• usklađenje , nadzor i sudjelovanje u pripremi dokumentacije za javna nadmetanja za projekte


• kontrola i nadzor provedbe postupaka javne nabave (roba, radova i usluga) sukladno

mjerodavnim nacionalnim propisima, EU propisima i Direktivama EK za projekte i programe iz

svoje nadležnosti

50


• nadzor nad provedbom i realizacijom te praćenje ugovora i narudžbi, za projekte i programe iz

svoje nadležnosti

• nadzor nad provedbom i realizacijom te praćenje sklopljenih ugovora i narudžbi za projekte i

programe iz svoje nadležnosti, koordinaciju, nadzor i izvješćivanje

• koordinaciju rada te pružanje tehničke i stručne podrške drugim nadležnim tijelima u pripremi

i usklađivanju strateške dokumentacije za projekte I programe iz svoje nadležnosti

• nadzor nad provedbom I realizacijom te praćenje provedbe radova i izvršenje ugovora za

projekte i programe



• planiranje, organizacija, praćenje, nadzor, analiza i kontrola poslova iz nadležnosti Sektora na

razini Društva

• praćenje realizacije po sklopljenim ugovorima iz nadležnosti Sektora i izvršenih radova i usluga

odnosno isporučenih roba


Sektor EU projekata i programa poslove obavlja u skladu sa donesenim planom te po nalogu ili uz suglasnost Predsjednika Uprave iii Uprave Društva.

U Sektoru za građenje i rekonstrukciju obavljaju se poslovi i zadaci iz djelatnosti Društva utvrđeni Zakonom i Izjavom o osnivanju prikazani kako slijedi:

• izrada prijedloga plana i programa građenja državnih cesta

• izrada prijedloga financijskog plana, nadzor, kontrolu i izvješćivanje u svom djelokrugu rada,

• sudjelovanje u izradi prijedloga godišnjih i višegodišnjih planova

• organizacija, usklađenost, praćenje i izvješćivanje provođenja odobrenih planova i programa

• izrada prijedloga izmjene planova i programa u svojem djelokrugu rada

• ishođenje potrebnih dozvola i akata građenja te sudjelovanje u provedbi upravnih postupaka

kao preduvjeta za provedbu i realizaciju poslova građenja

• nadzor I kontrola planiranja, organizacije, koordinacije i provođenja imovinskopravnih poslova

otkupa i izvlaštenja nekretnina za potrebe građenja cesta, objekata i pratećih uslužnih objekata

• izrada projektnih zadataka, nadzor i kontrola za projekte građenja iii rekonstrukcije

• sudjelovanje u izradi i provedbi natječaja tehničke dokumentacije, davanje stručnih mišljenja i

tehnička podrška u pripremi I provedbi iste

• dostava projektnih zadataka i natječajne dokumentacije nadležnoj organizacijskoj jedinici na

provedbu

• planiranje i priprema građenja iii rekonstrukcije

51


• praćenje, nadzor i kontrolu poslova građenja, projektiranja iii rekonstrukcije

• izrada prijedloga optimizacije građevnih troškova te projekata građenja ili rekonstrukcije




djelokrugu rada


djelokrugu rada

• nadzor i praćenje izvedbe radova od trenutka stupanja na snagu ugovora o građenju do

ishođenja uporabne dozvole uključujući i ugovore o projektiranju, te ugovore iz nadležnosti

Odjela za imovinsko- pravne poslove

• organizacija tehničkog pregleda i provedba okončanih obračuna

• organizacija, koordinacija i provedba poslova ishođenja uporabne dozvole

• predaja dionice ceste i objekta na korištenje i održavanje drugoj nadležnoj organizacijskoj

jedinici

• sudjelovanje u izradi prijedloga godišnjih i četverogodišnjih planova društva

• izrada periodičnih izvješća o stanju izvedenih radova, izvođača i projekata


projekta


djelokrugu rada

• praćenje realizacije po sklopljenim ugovorima te provjeravanje i ovjera izvršenih radova i

usluga odnosno isporučenih roba


Broj i raspored djelatnika po sektorima koji se bavi planiranjem i izgradnjom unutar poduzeća HRVATSKE CESTE d.o.o. dan je u tablici ispod.

Tablica 4-1: Broj i raspored djelatnika koji se bavi planiranjem i izgradnjom unutar poduzeća HRVATSKE CESTE d.o.o.

SEKTOR/SLUŽBA BROJ DJELATNIKA

SEKTOR ZA RAZVOJ I STRATEŠKO PLANIRANJE 18

SEKTOR EU PROJEKATA I PROGRAMA 15

SEKTOR ZA GRAĐENJE I REKONSTRUKCIJU 36

UKUPNO 69

Broj i raspored djelatnika u Sektoru za razvoj i strateško planiranje unutar poduzeća HRVATSKE CESTE d.o.o. iznosi 18 raspoređenih u sljedeće odjele (ne računajući direktora i tajnicu):

• Odjel za razvoj i planiranje 7 djelatnika

52


• Odjel za studijsku pripremu i zaštitu okoliša 4 djelatnika

• Odjel za tehničku regulativu 5 djelatnika

Broj i raspored djelatnika u Sektoru EU projekata i programa unutar poduzeća HRVATSKE CESTE d.o.o. iznosi 15 raspoređenih u sljedeće odjele (ne računajući direktora i tajnicu):

• Odjel za zaštitu okoliša i naturu 2000 2 djelatnika

• Odjel za ekonomske analize i analize rizika 4 djelatnika

• Odjel za pripremu nabave, ugovaranje i vođenje po EU pravilima 7 djelatnika

Broj i raspored djelatnika u Sektoru za građenje i rekonstrukciju unutar poduzeća HRVATSKE CESTE d.o.o. iznosi 35 raspoređenih u sljedeće odjele (ne računajući direktora i tajnicu):

• Odjel za projektiranje i upravni postupak 13 djelatnika

• Odjel za imovinsko-pravne odnose 9 djelatnika

• Odjel za vođenje građenja 11 djelatnika

OPIS KOREKTIVNIH MEHANIZAMA U SLUČAJU NEUSKLAĐENOSTI KOD OBAJU VRSTA INVESTICIJA

Korektivni mehanizmi su isti za velike i male investicije.

Korektivni mehanizam u slučaju neusklađenosti je kontrola projektne dokumentacije u svakoj fazi izrade od strane osobe odgovorne za pojedinu uslugu, od strane voditelja projekta, od strane projektanta i glavnog projektanta. U svakoj pojedinoj fazi se definiraju zahtjevi za korekcijom projektne dokumentacije u fazi izrade.

Čelnik ustrojstvene jedinice koja treba riješiti utvrđenu nesukladnost, pokreće odgovarajuće radnje za rješavanje utvrđenih nesukladnosti. Popravna radnja se određuje na način da se utvrdi što i tko sve treba poduzeti određene aktivnosti, te rok provedbe popravne radnje. Također se određuju zaštitne radnje na način da se utvrdi što i tko treba poduzeti da do nesukladnosti ne dođe te rok provedbe iste.

Predstavnik Ureda za kontrolu i kvalitetu projekata ima ovlasti pregledavati projektnu dokumentaciju te popratne Dopise/Izvještaje o nesukladnosti/popravnoj/zaštitnoj radnji i ostalu potrebnu dokumentaciju vezanu za rješavanje nesukladnosti.

U fazi kad je projektna dokumentacija već izrađena i proveden upravni postupak (djelomično ili u potpunosti) korektivni mehanizam je izmjena projektne dokumentacije, ishođenje izmjene lokacijske ili građevinske dozvole. Ispravnosti pri izvođenju radova kontrolira nadležna inspekcija.

OPIS NAČINA NA KOJI JE ODGOVORENO NA ZAHTJEVE I PROBLEMATIKU STJECANJA ZEMLJIŠTA I NEDOBROVOLJNOG PRESELJENJA, TE NAČIN NA KOJI JE ISTA UKLJUČENA U PROJEKTIRANJE, IZGRADNJU I NADZOR PROVEDBE PROJEKTA

Velike i male investicije

• Po izradi glavnog projekta i ishođenju pravomoćne lokacijske dozvole isporučuju se ovjereni

parcelacijski elaborati Sektoru za pravne i opće poslove.

Rješavanje imovinsko - pravnih odnosa provodi se sukladno Zakonu o izvlaštenju i određivanju naknade

(NN 74/14, 69/17) jednako za velike ili male investicije, a započinje dostavom parcelacijskih

elaborata/geodetskih elaborata nepotpunog izvlaštenja s rokom završetka, u idealnim uvjetima, prije

datuma početka izvođenja radova.

53


4.1.2 UPRAVLJANJE ZAŠTITOM OKOLIŠA KOD VELIKIH PROJEKATA (KOJI ZAHTIJEVAJU PROCJENU

UTJECAJA NA OKOLIŠ

Proces postizanja usklađenosti velike infrastrukturne intervencije s okolišnim zahtjevima

Zakonska osnova

Provođenje procjene utjecaja na okoliš kod velikih projekata određeno je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18), Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) – u daljnjem tekstu „Uredba“, Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18) i Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15).

Sukladno Uredbi se provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš. Zahvati za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš određeni su u popisu zahvata u Prilogu I. Uredbe. Na tom popisu nalaze se sljedeći veliki objekti, vezani uz pripadajući sektor:

• 15. Državne ceste,

• 16. Ceste s četiri ili više prometnih traka ili proširivanje postojeće ceste s dvije ili manje prometnih traka u cestu s četiri ili više prometnih traka ako duljina ceste ili proširene dionice ceste iznosi 10 km ili više.

Zahvati koji su određeni u popisu zahvata u Prilogu I. Uredbe u nadležnosti su Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Postupak procjene počinje predajom Zahtjeva za davanje upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš, prije njezine izrade ili predajom Zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš na Ministarstvo.

Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju studije

Nositelj zahvata može, prije izrade studije o utjecaju zahvata na okoliš, pisanim zahtjevom zatražiti da mu se, s obzirom na namjeravani zahvat, izda uputa o sadržaju studije.

Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju studije obvezno sadrži podatke o nositelju zahvata, lokaciji i zahvatu te opis mogućih značajnih utjecaja na okoliš. Zahtjev se, nakon utvrđivanja o njegovoj potpunosti, dostavlja na mišljenje tijelima i/ili osobama određenim posebnim propisima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ovisno o lokaciji i obilježjima zahvata. Zahtjev se obvezno dostavlja na mišljenje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem području se nalazi zahvat. Tijela i/ili osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su nadležnom tijelu dostaviti mišljenja u roku od 30 dana od dostave zahtjeva. Ako mišljenje ne bude dostavljeno u propisanom roku, smatra se da prema posebnim propisima nema dodatnih zahtjeva u pogledu sadržaja studije, u odnosu na minimalni sadržaj propisan ovom Uredbom.

Nakon što razmotri mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i mišljenja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti i zainteresirane javnosti dostavljene tijekom informiranja nadležno tijelo donosi uputu kojom određuje sadržaj studije.

Uputom se nositelj zahvata upućuje i na obvezni sadržaj studije propisan Uredbom. Izdavanje upute ne utječe na pravo nadležnog tijela da u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš zatraži dopunu sadržaja studije. O uputi nadležno tijelo informira javnost sukladno Zakonu i uredbi kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.

Uputa o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš mora se izdati u roku od tri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje upute. Nakon izdavanja upute kreće se u izradu studije o utjecaju na okoliš te nakon toga u postupak procjene utjecaja na okoliš.

54


Zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoliš

Zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoliš obvezno sadrži, osim osnovnih podataka o nositelju zahvata, zahvatu i lokaciji, podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno planskom dokumentacijom (potvrda), odgovarajući akt nadležnog tijela o potrebi provedbe glavne ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu i studiju o utjecaju zahvata na okoliš (u daljnjem tekstu „studija“). Ukoliko je za planirani zahvat potrebno provesti glavnu ocjenu o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sastavni dio studije o utjecaju na okoliš je poglavlje koje obrađuje utjecaje zahvata na ekološku mrežu sukladno posebnim propisima kojima se uređuje zaštita prirode (Glavna ocjena). Studija o utjecaju zahvata na okoliš je stručna podloga koja obuhvaća sve potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku, prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša u odnosu na zahvat te po potrebi, program praćenja stanja okoliša. Na temelju studije o utjecaju zahvata na okoliš provodi se procjena utjecaja zahvata na okoliš. Studiju o utjecaju na okoliš izrađuje ovlaštenik koji je odgovoran za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadržajem studije. Ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša.

Povjerenstvo u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš

Nakon utvrđivanja da je zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš potpun, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje može imati najmanje 5 članova, od kojih je jedan predsjednik povjerenstva, a jedan zamjenik predsjednika povjerenstva. U sklopu imenovanja povjerenstva, imenuje se i tajnik povjerenstva. Svaki član povjerenstva obvezan je mišljenje o prihvatljivosti zahvata i kvaliteti studije dati u pisanom obliku. Povjerenstvo radi na sjednicama koje saziva i kojima rukovodi predsjednik povjerenstva. Sjednice povjerenstva su javne. Sukladno Uredbi rad povjerenstva odvija se kroz sjednice a uobičajeni rad povjerenstva odvija se kroz dvije do tri sjednice. O radu povjerenstva na sjednici vodi se zapisnik. Povjerenstvo ima pravo na naknadu za svoj rad. Naknadu za rad povjerenstva sukladno odluci ministra osigurava nositelj zahvata.

Postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš

• Prva sjednica

Na prvoj sjednici povjerenstvo ocjenjuje cjelovitost studije u vezi s propisanim obveznim sadržajem, odnosno sadržajem utvrđenim uputom u posebnom postupku. Ocjena stručne utemeljenosti studije može se dati nakon što se utvrdi da je studija cjelovita. Kada povjerenstvo na prvoj sjednici utvrdi da studija ima nedostatke, koji u bitnom, nisu odlučujući za utvrđivanje cjelovitosti i/ili stručne utemeljenosti studije, predložit će nadležnom tijelu da od nositelja zahvata zaključkom zatraži dopunu studije u primjerenom roku, kojom prilikom će obrazložiti i u kojem dijelu studiju treba dopuniti.

• Javna rasprava

Kada nadležno tijelo utvrdi da zahtjev nositelja zahvata za procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži sve propisane podatke i dokaze sukladno Zakonu, donosi odluku o upućivanju studije na javnu raspravu. Ovisno o složenosti zahvata, nadležno tijelo može odluku o upućivanju studije na javnu raspravu donijeti i nakon što povjerenstvo ocijeni da je studija cjelovita i stručno utemeljena te predloži da se studija uputi na javnu raspravu.

• Mišljenje povjerenstva o prihvatljivosti zahvata

Nakon provedene javne rasprave, nadležno tijelo sva mišljenja, primjedbe i prijedloge iz javne rasprave, dostavlja na očitovanje nositelju zahvata putem ovlaštenika. Svojim očitovanjem nositelj zahvata i ovlaštenik obvezni su predložiti i konačne mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša vezano uz zahvat. Ako se u okviru postupka procjene utjecaja na okoliš provodi i glavna ocjena, očitovanje treba sadržavati i prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ekološku mrežu te program praćenja i izvješćivanja o stanju ekološke mreže. Očitovanje nositelja zahvata sa svim

55


mišljenjima, primjedbama i prijedlozima iz javne rasprave nadležno tijelo dostavlja povjerenstvu na razmatranje i donošenje mišljenja o prihvatljivosti zahvata. Povjerenstvo će razmotriti mišljenja, primjedbe i prijedloge te očitovanje, obrazložiti razloge njihova prihvaćanja, odnosno neprihvaćanja u odnosu na najprihvatljiviju varijantu zahvata, te će donijeti mišljenje o prihvatljivosti zahvata.

Kada nakon razmotrenih mišljenja, primjedbi i prijedloga s javne rasprave povjerenstvo utvrdi da je studiju potrebno doraditi i/ili pribaviti mišljenja tijela i/ili osobe određene posebnim propisima i/ili pribaviti mišljenje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, o tome će se očitovati nadležnom tijelu. Ako je utvrđena potreba, nadležno tijelo provodi daljnji postupak (traži mišljenje tijela i/ili osobe određene posebnim propisima i/ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno zahtijeva dopunu ili doradu studije od nositelja zahvata i slično). U ovom postupku nadležno tijelo određuje i primjereni rok za izvršenje traženog, ali ne duže od 30 dana. Ako nadležno tijelo provodi navedeni daljnji postupak, nakon toga postupka obvezno se saziva sjednica povjerenstva radi donošenja mišljenja o prihvatljivosti zahvata.

Mišljenje povjerenstvo daje glasovanjem o utvrđenom prijedlogu mišljenja. Članovi povjerenstva ne mogu se suzdržati od glasovanja o utvrđenom prijedlogu mišljenja.

Rješenje

O zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš odlučuje se Rješenjem. Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš utvrđuje se da je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša te može sadržavati i program praćenja stanja okoliša. Ukoliko se rješenjem odlučuje o prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu, rješenje sadrži i mjere ublažavanja i sprječavanja utjecaja na ekološku mrežu, način praćenja provedbe mjera ublažavanja i sprječavanja značajnog utjecaja na ekološku mrežu. Prije donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš obvezno se uzimaju u obzir rezultati studije utjecaja zahvata na okoliš, mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom, te se razmatraju primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti i zainteresirane javnosti i rezultati bilo kojih prekograničnih konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu.

Rokovi za provedbu postupka

Sukladno Uredbi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku od četiri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata a sukladno praksi prosječno trajanje iznosi dvanaest mjeseci. Iznimno, rok za provedbu postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš može se produžiti najviše za dva mjeseca ako je u postupku ocijenjeno nužnim obavljanje dopunskih radnji.

Rješenje o prihvatljivosti zahvata traje 2 godine s mogućnošću produljenja za još 2 godine ako se nisu promijenili uvjeti u prostoru13.

Primjer postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš na temelju sadašnjih ili prošlih praksi, s uključivanjem velike investicije koja je bila provedena u prošlosti

Studija slučaja: izgradnja sjeverne obilaznice Preloga, nositelja zahvata Hrvatske ceste d.o.o.

Ovom studijom slučaja će se razraditi postupak postizanja usklađenosti velike infrastrukturne intervencije s okolišnim zahtjevima.

Studiju o utjecaju na okoliš sjeverne obilaznice Preloga izradio je ovlaštenik Dvokut Ecro d.o.o. za nositelja zahvata Hrvatske ceste d.o.o. Radna verzija studije izrađena je 23.12.2011. g., dok je Zahtjev

13 Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18) članak 92: (1) Rješenje iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona prestaje važiti ako se u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno drugog akta sukladno posebnom zakonu. … (4) Važenje rješenja iz članka 89. stavka 1. i članka 90. ovoga Zakona može se, na zahtjev nositelja zahvata, jednom produžiti na još dvije godine uz uvjet da se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s ovim Zakonom i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdano to rješenje.

56


za pokretanje postupka procjene utjecaja na okoliš predan na tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 11.5.2012.

U tom razdoblju između završetka radne verzije i predaje Zahtjeva, čekalo se donošenje Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Preloga te su obavljena dva postupka koja prethode predaji Zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš. Mjesni odbor Cirkovljan izrazio je nezadovoljstvo s predloženom trasom ceste i predložio izmjenu trase. Predložena izmjena trase nije bila u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Preloga te je bilo potrebno provesti postupak Izmjena i dopuna PPUG Preloga. U međuvremenu je izrađen Elaborat usklađenosti s prostorno-planskom dokumentacijom od strane istog ovlaštenika te je predan na Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Na temelju tog Elaborata je, 10.2.2012. g., ishođeno Mišljenje o usklađenosti planiranog zahvata s navedenim prostornim planom.

Također je u tom razdoblju izrađen Elaborat prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu od strane istog ovlaštenika, a Zahtjev za prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu predan je 24.2.2012. g. Potvrda da planirani zahvat neće imati utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ishođena je 8.3.2012. g.

Nakon potvrđenih Izmjena i dopuna PPUG Preloga, pristupilo se izmjeni i usklađivanju Idejnog rješenja, a nakon toga izmjeni i usklađivanju studije prema izmijenjenom idejnom rješenju. Sve ove izrade i postupci prethodili su pokretanju postupka procjene utjecaja na okoliš. Ukupno trajanje izrade studije od zaprimanja završenog Idejnog projekta bilo je 3 tjedna. Ukupno trajanje izrade i provođenja prethodnih postupaka (izmjene i dopune PPUG Preloga, Mišljenje o usklađenosti planiranog zahvata s navedenim prostornim planom, Potvrda da planirani zahvat neće imati utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže) bilo je 4 i pol mjeseci.

Postupak je započeo predajom Zahtjeva za pokretanje postupka procjene utjecaja na okoliš 11.5.2012. g. O zahtjevu nositelja zahvata za pokretanjem postupka procjene utjecaja na okoliš objavljena je 13. lipnja 2012. informacija o zahtjevu za provedbu postupka na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Odluka o imenovanju Stalnog Savjetodavnog stručnog povjerenstva za ocjenu utjecaja na okoliš za zahvate autoceste i državne ceste (u daljnjem tekstu: Stalno povjerenstvo) donesena je 19. travnja 2012. g. od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Prva sjednica savjetodavnog stručnog povjerenstva održala 4.7.2012. g. Na prvoj sjednici Povjerenstvo je utvrdilo da je Studija, u bitnom, stručno utemeljena i izrađena u skladu s propisima, no istodobno je ocijenilo da ista sadrži nedostatke koje je moguće otkloniti u zakonom propisanom roku te da se nakon toga ista uputi na javnu raspravu. Zapisnik sa 1. sjednice stigao je 1.8.2012. g. Rok za ispravljanje studije je bio 30 dana nakon zaprimanja zapisnika. Dana 30.8.2012. g. Ministarstvu je poslan elaborat s odgovorima na primjedbe i ispravljena studija.

Za predmetni zahvat Ministarstvo je 20. rujna 2012. g. donijelo Odluku o upućivanju Studije na javnu raspravu. Informacija o odluci da se Studija o utjecaju na okoliš upućuje na javnu raspravu objavljena je na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode 20.10.2012. Zamolbom za pravnu pomoć, koordinacija (osiguranje i provedba) javne rasprave povjerena je Upravnom odjelu za zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo Međimurske županije. Javna rasprava o predmetnoj Studiji održana je u razdoblju od 23.10.-21.11.2012. g. u gradu Prelogu. Tijekom tog razdoblja zaprimljene su primjedbe javnosti i zainteresirane javnosti. U sklopu javne rasprave, 29.10.2012. g. održano je javno izlaganje. Tijekom javne rasprave zaprimljena je pisana primjedba Grada Preloga, Upravnog odjela za gospodarstvo i financije. U knjigu primjedbi, prijedloga i mišljenja izloženu u Gradu Prelogu primjedbe su upisali Dario Repalust i Blažen Sabol. Primjedbe, mišljenja i prijedlozi su se, u bitnom, odnosili na tehničko rješenje trase.

Na drugoj sjednici održanoj 18. prosinca 2012. g. u Zagrebu Stalno povjerenstvo je razmotrilo mišljenja nadležnih tijela prema posebnim propisima izložena putem predstavnika u Stalnom povjerenstvu,

57


dorađenu Studiju i izvješće o provedenoj javnoj raspravi. Stalno povjerenstvo je potom donijelo mišljenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš.

Rješenje o prihvatljivosti namjeravanog zahvata za okoliš izdano je 26.4.2013. g.

Tablica 4-2: Vremenski tijek postupka procjene utjecaja na okoliš

Red.br. Korak Početak Trajanje

(kalendarski dani)

Kraj Napomena

1

izrada radne verzije studije o utjecaju na okoliš (uključujući

obilaske terena, sastanke i prikupljanje dokumentacije)

17.6.2011 189 23.12.2011 u prosincu 2011. g.

izrađeno idejno rješenje

2 izrada Elaborata usklađenosti s

prostorno-planskom dokumentacijom

23.12.2011 49 10.2.2012

ishođeno Mišljenje o usklađenosti

planiranog zahvata s prostornim planom

3 izrada Elaborata prethodne

ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

10.2.2012 14 24.2.2012

4 predan Zahtjev za prethodnu

ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

24.2.2012 13 8.3.2012

ishođena Potvrda da planirani zahvat

neće imati utjecaj na ciljeve očuvanja i

cjelovitost područja ekološke mreže

5 prazan hod 8.3.2012 35 12.4.2012

6 dopuna studije u skladu s

Izmjenama i dopunama PPUG Preloga

12.4.2012 29 11.5.2012

7 predan Zahtjev za pokretanje postupka procjene utjecaja na okoliš 11.5.2012/prazan hod

11.5.2012 33 13.6.2012

8

objavljena informacija o zahtjevu za provedbu

postupka/održana 1. sjednica savjetodavnog stručnog povjerenstva 4.7.2012

13.6.2012 21 4.7.2012

9 prazan hod/zaprimljen Zapisnik

sa 1. sjednice 4.7.2012 28 1.8.2012

10 izrada elaborata s odgovorima

na primjedbe i ispravljanje Studije

1.8.2012 29 30.8.2012

11 poslan elaborat s odgovorima

na primjedbe i ispravljena studija

30.8.2012 21 20.9.2012

12 Odluka o upućivanju Studije na

javnu raspravu 20.9.2012 33 23.10.2012

13 Javna rasprava 23.10.2012 29 21.11.2012 29.10.2012. g.

održano je javno izlaganje

14 prazan hod/održana 2. sjednica

savjetodavnog stručnog povjerenstva 18.12.2012

21.11.2012 27 18.12.2012

15 prazan hod/Rješenje o

prihvatljivosti namjeravanog zahvata za okoliš 26.4.2013

18.12.2012 129 26.4.2013

58


Ukupno trajanje/Kraj postupka

procjene utjecaja na okoliš 679 26.4.2013

Grafički prikaz 4-1: Vremenski tijek postupka procjene utjecaja na okoliš (narančasto: efektivno vrijeme utrošeno na izradu i postupak studije o utjecaju na okoliš, plavo: „prazan hod“)

Iz tijeka ovog postupka procjene utjecaja na okoliš mogu se izdvojiti slijedeći problemi:

• niski stupanj izrade idejnog rješenja na početku izrade studije o utjecaju na okoliš

• vrijeme potrošeno na izradu izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Preloga

• vrijeme potrošeno na usklađivanje idejnog rješenja s izmjenama i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Preloga

• vrijeme potrošeno na usklađivanje studije o utjecaju na okoliš s izmijenjenim idejnim rješenjem i s izmjenama i dopuna PPUG Preloga

• rezultat toga je bila dugotrajna izrada studije od 329 dana (11 mjeseci) zbog niskog stupnja izrade idejnog rješenja i potrebe za Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Preloga te provođenja postupka Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Preloga

• nepoštovanje rokova određenih tada važećim Zakonom o zaštiti okoliša od strane Ministarstva

• tzv. „prazan hod“- vrijeme čekanja da Ministarstvo prijeđe u naredni korak u trajanju od ukupno 252 dana (oko 8 i pol mjeseci)

• dugotrajni postupak procjene utjecaja na okoliš od 350 dana (skoro godinu dana).

17

/6/2

01

1/

29

/7/2

01

1/

9/9

/20

11

/

22

/10

/20

11

/

3/1

2/2

01

1/

15

/1/2

01

2/

26

/2/2

01

2/

9/4

/20

12

/

21

/5/2

01

2/

3/7

/20

12

/

14

/8/2

01

2/

25

/9/2

01

2/

7/1

1/2

01

2/

19

/12

/20

12

/

31

/1/2

01

3/

14

/3/2

01

3/

26

/4/2

01

3/

izrada radne verzije studije o utjecaju na okoliš…

izrada Elaborata usklađenosti s prostorno-…

izrada Elaborata prethodne ocjene prihvatljivosti…

predan Zahtjev za prethodnu ocjenu…

prazan hod

dopuna studije u skladu s Izmjenama i…

predan Zahtjev za pokretanje postupka procjene…

objavljena informacija o zahtjevu za provedbu…

prazan hod/zaprimljen Zapisnik sa 1. sjednice

izrada elaborata s odgovorima na primjedbe i…

poslan elaborat s odgovorima na primjedbe i…

Odluka o upućivanju Studije na javnu raspravu

Javna rasprava

prazan hod/održana 2. sjednica savjetodavnog…

prazan hod/Rješenje o prihvatljivosti…

59


4.1.3 UPRAVLJANJE ZAŠTITOM OKOLIŠA KOD PROJEKATA KOJI NE ZAHTIJEVAJU PROCJENU

UTJECAJA NA OKOLIŠ

Opis prakse zaštite okoliša i postupaka vezanih uz ulaganja u kojima nije potrebna procjena utjecaja na okoliš, ali su potencijalno imali značajne utjecaje

Zakonska osnova

Manji projekti, za koje nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, mogu imati značajne utjecaje na okoliš što znači da uvjeti zaštite okoliša i prirode moraju biti ispunjeni. Za manje projekte se stoga provodi postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a provođenje tog postupka je također određeno Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18), Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) – u daljnjem tekstu „Uredba“, Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18) i Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15).

Za male objekte obavezno se provodi postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Zahvati za koje je obavezna ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš određeni su u popisu zahvata u Prilogu II. Uredbe. Na tom popisu ne nalaze se konkretni zahvati vezani uz pripadajući sektor, ali se manji projekti mogu naći pod sljedećim točkama:

• 9.1. Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste, groblja, krematoriji, nove stambene zone, kompleksi sportske, kulturne, obrazovne namjene i drugo)

• 12. Drugi zahvati za koje nositelj zahvata radi međunarodnog financiranja zatraži ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš,


Zahvati koji su određeni u popisu zahvata u Prilogu II. Uredbe u nadležnosti su Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš počinje predajom Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš na Ministarstvo.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Kada nositelj zahvata utvrdi da se njegov zahvat nalazi na popisu zahvata iz Priloga II. Uredbe može podnijeti nadležnom tijelu zahtjev za ocjenu o potrebi procjene koja uključuje i prethodnu ocjenu za ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18) i Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15) ili može odmah pristupiti izradi studije.


Postupak po zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš


Kada Ministarstvo zaprimi zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, ono pribavlja mišljenja od drugih tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te informira javnost o zahtjevu, ovisno o lokaciji i obilježju zahvata. Tom prilikom Ministarstvo može zatražiti i očitovanje o obveznom sadržaju studije ako se mišljenjem utvrdi

60


obveza procjene utjecaja zahvata na okoliš. Ministarstvo je u obvezi pribaviti mišljenje tijela nadležnog za zaštitu prirode sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita prirode. Javnost i zainteresirana javnost može dostaviti mišljenje o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš u pisanom obliku i to u roku od 30 dana od dana objave informacije o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš na internetskim stranicama Ministarstva. Ocjena o potrebi procjene provodi se na temelju pojedinačnih ispitivanja sukladno kriterijima određenim u Prilogu V. Uredbe i uzimajući u obzir zaprimljena mišljenja.

Rješenje

Rješenje kojim se utvrđuje da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, odnosno rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, donosi se nakon što Ministarstvo razmotri mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i mišljenja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Rješenje kojim se utvrđuje da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži podatke o nositelju zahvata, podatke o lokaciji i sažeti opis lokacije zahvata, podatke o zahvatu i sažeti opis zahvata, rezultate prethodne ocjene zahvata za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu s obrazloženjem razloga na temelju kojih je isključena ili utvrđena obveza provedbe glavne ocjene zahvata za ekološku mrežu, obrazloženje razloga zbog kojih je utvrđena potreba procjene utjecaja zahvata na okoliš, te pobliže podatke o obveznom sadržaju studije za predmetni zahvat, odnosno uputu da se studija izradi prema obveznom sadržaju propisanom ovom Uredbom, ako se daje uputa o sadržaju studije. Rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži i obrazloženje razloga zbog kojih se utvrđuje da nije potrebno provesti procjenu. Temeljem provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš rješenje može sadržavati i mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. O izdanom rješenju se informira javnost.


Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku od dva mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata. Iznimno, rok za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš može se produžiti. U tom slučaju Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo u županiji te u Gradu Zagrebu dužno je pisanim putem obavijestiti nositelja zahvata o razlozima produženja roka i o novom roku za provedbu postupka.

Slučaj studije relativno visoke složenosti s relevantnim investicijama koje se ne uključuje u procjenu utjecaja na okoliš

Studija slučaja: rekonstrukcija i dogradnja državnih cesta na relaciji Veli Vrh – Pula – Zračna luka Pula u Istarskoj županiji

Ovom studijom slučaja će se razraditi postupak postizanja usklađenosti manje infrastrukturne intervencije s okolišnim zahtjevima.

Elaborat zaštite okoliša za zahvat: cesta Veli Vrh-Pula-zračna luka Pula, izradio je ovlaštenik Dvokut-Ecro d.o.o. za nositelja zahvata Hrvatske ceste d.o.o. Datum ugovora za izradu navedenog elaborata bio je 14.10.2015. g., a rok za njegovu izradu bio je 60 dana. U međuvremenu je produljen rok jer su potrebne konzultacije s nositeljem zahvata, kao i prikupljanje podloga bili obavljeni 30.10.2015. g., a rok je obuhvaćao i sam postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Rok za izvršenje cjelokupne usluge do dobivanja rješenja produljen je do 29.2.2016. g. Radna verzija elaborata izrađena je 11.12.2015. g., kada je i elaborat poslan nositelju zahvata na čitanje. Zahtjev za pokretanje postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš predan je na tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 17.12.2015. g.

Nakon što je Ministarstvo pregledalo zahtjev, 7.1.2016. g. stigao je Zaključak o nadopuni elaborata zaštite okoliša jer isti nije sadržavao potpune podatke o zahvatu i obilježjima zahvata tj. nije sadržavao izvode iz idejnog rješenja u grafičkom obliku s prikazom karakterističnih objekata. U dogovoru s

61


nositeljem zahvata, idejno rješenje je dopunjeno, te je na temelju njega dopunjen i elaborat zaštite okoliša. Dopunjeni elaborat predan je 14.1.2016. g. na Ministarstvo. Informacija o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš rekonstrukcije i dogradnje državnih cesta na relaciji Veli Vrh-Pula-Zračna luka Pula u Istarskoj županiji objavljena je 15.1.2016.g. na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Nakon objave elaborata 15.1.2016. g. pa sve do 30.3.2016. g. nije bilo aktivnosti, u trajanju od 2 i pol mjeseca. Taj dan, ovlaštenik je dobio poziv iz Hrvatskih voda u vezi nadopune elaborata sa stvarnim stanjem te je rečeno da će stići i bilješka o tome. Bilješka o usklađenju elaborata sa stvarnim stanjem stigla je 11.7.2016. g., znači nakon više od 3 mjeseca nakon poziva i obavijesti da će biti poslana bilješka. Elaborat je dopunjen u skladu s bilješkom te je 19.7.2016 g. poslan na Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske vode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Hrvatske ceste.

Dana 27.10.2016. g., nakon oko 3 i pol mjeseca, stigla je e-mailom obavijest da je problem što zahvat nije u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom. Ta neusklađenost je ustanovljena nakon skoro 11 mjeseci od predaje zahtjeva na Ministarstvo. Dana 5.12. 2016. g. uspješno su razjašnjeni svi problemi oko prostorno planske dokumentacije te je o tome obaviještena voditeljica postupka. Zbog prekoračenja roka koji bio dogovoren sa nositeljem zahvata, a koji je prekoračilo Ministarstvo, odlučilo se na potpisivanje novog ugovora.

Rješenje kojim se utvrđuje da za navedeni zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš izdano je 15.12.2016. g., godinu dana nakon predaje Zahtjeva na Ministarstvo. U međuvremenu je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode promijenilo ime u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Tablica 4-3: Vremenski tijek postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Red.br. Korak Početak Trajanje

(kalendarski dani)

Kraj Napomena

1 sklopljen ugovor s nositeljem

zahvata 14.10.2015 16 30.10.2015

obavljene konzultacije s nositeljem zahvata i prikupljene podloge

2 izrada Elaborata zaštite

okoliš 30.10.2015 42 11.12.2015

Elaborat poslan nositelju zahvata na

čitanje

3 pregled Elaborata od strane

nositelja zahvata 11.12.2015 6 17.12.2015

Zahtjev za pokretanje postupka ocjene o potrebi procjene

utjecaja zahvata na okoliš

4 predan Zahtjev za

pokretanje postupka na Ministarstvo

17.12.2015 21 7.1.2016

5 stigao je Zaključak o

nadopuni Elaborata/ dopuna Elaborata

7.1.2016 7 14.1.2016

6 predan dopunjeni Elaborat 14.1.2016 1 15.1.2016

Informacija o zahtjevu za provedbu postupka

na stranicama Ministarstva

7 objavljena Informacija o

zahtjevu/prazan hod 15.1.2016 75 30.3.2016

8 telefonski poziv iz Hrvatskih

voda o potrebi nadopune elaborata/prazan hod

30.3.2016 103 11.7.2016

62


9 zaprimljena bilješka o nadopuni elaborata iz

Hrvatskih voda 11.7.2016 8 19.7.2016

Elaborat je dopunjen u skladu s bilješkom te je 19.7.2016. g. poslan na

Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske

vode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

i Hrvatske ceste

10 dopunjeni Elaborat je poslan

/prazan hod 19.7.2016 100 27.10.2016

11 stigao e-mail o

neusklađenosti zahvata s PP dokumentacijom/prazan hod

27.10.2016 39 5.12.2016

12 razjašnjeni svi problemi oko PP dokumentacije/ izdano

Rješenje 5.12.2016 10 15.12.2016

Rješenje kojim se utvrđuje da za

navedeni zahvat nije potrebno provesti

procjenu utjecaja na okoliš izdano je 15.12.2016. g.

Ukupno trajanje/Kraj

postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš

428 15.12.2016

Grafički prikaz 4-2: Vremenski tijek postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (narančasto: efektivno vrijeme utrošeno na izradu i postupak, plavo: „prazan hod“)

Iz tijeka ovog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš mogu se izdvojiti slijedeći problemi:

14

/10

/20

15

/

25

/11

/20

15

/

7/1

/20

16

/

19

/2/2

01

6/

2/4

/20

16

/

15

/5/2

01

6/

26

/6/2

01

6/

8/8

/20

16

/

20

/9/2

01

6/

2/1

1/2

01

6/

15

/12

/20

16

/

sklopljen ugovor s nositeljem zahvata

izrada Elaborata zaštite okoliš

pregled Elaborata od strane nositelja zahvata

predan Zahtjev za pokretanje postupka naMinistarstvo

stigao je Zaključak o nadopuni Elaborata/dopuna Elaborata

predan dopunjeni Elaborat

objavljena Informacija o zahtjevu/prazan hod

telefonski poziv iz Hrvatskih voda o potrebinadopune elaborata/prazan hod

zaprimljena bilješka o nadopuni elaborata izHrvatskih voda

. dopunjeni Elaborat je poslan /prazan hod

stigao e-mail o neusklađenosti zahvata s PPdokumentacijom/prazan hod

razjašnjeni svi problemi oko PP dokumentacije/izdano Rješenje

63


• niski stupanj izrade idejnog rješenja na početku izrade elaborata zaštite okoliša14

• vrijeme potrošeno na dopunu elaborata zbog nepotpunog idejnog rješenja


• predugo čekanje Ministarstva na mišljenja od drugih tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

• uvažavanje mišljenja od strane drugih tijela i/ili osoba iako se čekalo i do 10 mjeseci da se izjasne

• tzv. „prazan hod“- vrijeme čekanja da Ministarstvo prijeđe u naredni korak u trajanju od ukupno 317 dana (oko 10 i pol mjeseci)

• dugotrajni postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš od 364 dana (godina dana), a prema Zakonu o zaštiti okoliša trebao bi trajati ukupno 2 mjeseca.

4.1.4 UPRAVLJANJE STJECANJEM ZEMLJIŠTA I NEDOBROVOLJNIM PRESELJENJEM

Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14, 69/17) uređen je sustav izvlaštenja, način utvrđivanja interesa za Republiku Hrvatsku u tom sustavu, tijela nadležna za provedbu postupka izvlaštenja, pripremne radnje i postupak izvlaštenja, način određivanja naknade za izvlaštene nekretnine, način određivanja naknade za nekretnine koje se po posebnom propisu smatraju izvlaštenima te druga pitanja s tim u vezi.

Postupak izvlaštenja započinje podnošenjem Prijedloga o osiguranju dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina, a taj prijedlog podnose HRVATSKE CESTE d.o.o. uredima državne uprave. Tijela državne uprave su tijela koja vode postupak izvlaštenja. Procjena nekretnine vrši se od strane ovlaštenih stručnih osoba – sudskih vještaka, a koji su ovlašteni od strane Županijskih sudova.

Na očevidu gdje se procjenjuje nekretnina prisutni su, uz sudske vještake, i vlasnici nekretnine i investitor. Sudski vještaci u određenom roku (uglavnom 30 dana) dostavljaju Županijskom sudu mišljenje odnosno procjenu. Sudski vještaci na uvid imaju parcelacijski elaborat (ovjeren od strane tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu te ovjeren po katastru i zemljišnim knjigama) koji je nulti korak za izvlaštenje u sklopu projektne dokumentacije izrade glavnog projekta kako bi se mogla ishoditi građevinska dozvola.

Nakon toga izrađuju se Prijedlozi koji se dostavljaju vlasnicima procijenjenih nekretnina i Investitoru (uglavnom od strane ureda državne uprave). Ukoliko je manje od 10 vlasnika, Prijedlog se dostavlja u tiskanom obliku na kućnu adresu. Ukoliko ima više od 10 vlasnika koje je potrebno izvlastiti, informacija o Prijedlogu objavljuje se u javnom glasilu/lokalnom radiju.

Vlasnici nekretnina očituju se slažu li se s navedenom procjenom odnosno Prijedlogom o osiguranju dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina. U pravilu, vlasnik nekretnine ima pravo na žalbu u roku 15 dana.

S druge strane, Investitor nema pravo na primjedbe na prijedlog o osiguranju dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina, odnosno na procjenu sudskih vještaka o vrijednosti nekretnine. Ukoliko dođe do sporazuma, između vlasnika i investitora o navedenom prijedlogu sklapa se Ugovor. Ukoliko vlasnik nije zadovoljan, radi se Prijedlog za izvlaštenje odnosno nagodba. Nakon dogovora vlasnika i Investitora, ta nagodba postaje pravomoćna nakon što ured državne uprave izda Rješenje o izvlaštenju. Ove dvije opcije su sporazumni načini rješavanja izvlaštenja.

14 Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17), u PRILOGU IV OBVEZNI SADRŽAJ STUDIJE navedeno je

samo idejno rješenje koje sadrži tekstualno obrazloženje i grafički prikaz zahvata, bez ulaženja u detaljne opise.

64


Ukoliko ne postoji sporazum između ove dvije strane, Investitor podnosi Prijedlog za donošenje Rješenja o izvlaštenju. Nakon toga slijedi rasprava između Investitora i stranaka (vlasnika) pred uredom državne uprave, na koju se pozivaju i sudski vještaci koji su primarno napravili procjenu nekretnine (Prijedlog o osiguranju dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina). Nakon toga, ured državne uprave određuje novo vještačenje, odnosno obavlja se nova procjena po drugim vještacima. Ukoliko niti tada ne dođe do dogovora, odnosno niti tada ne uspije nagodba, ured državne uprave donosi Rješenje o izvlaštenju. Investitor snosi sve troškove do kraja postupka izvlaštenja.

Legalnost objekata

Ukoliko postoji sumnja u legalnost objekata, to nije relevantno za slučaj u kojem postoji dogovor između vlasnika nekretnine i Investitora (Ugovor između vlasnika i Investitora gdje se u prvom koraku prihvatio Prijedlog o osiguranju dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine).

Druga je varijanta da u slučaju da vlasnik ne prihvaća prvotni Prijedlog o osiguranju dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine nego se ide na izvlaštenje. Ako postoji sumnja na legalnost objekta, a to su sudski vještaci dužni utvrditi, cjelokupni postupak se prekida dok nadležna inspekcija ne utvrdi legalnost i dok se nelegalni objekt (ili dio objekta) ne ukloni.

HRVATSKE CESTE d.o.o. do sad nisu imale slučaj da se osobu/osobe primjenom sile, ovrhom, odnosno „deložiranjem“ iseljavalo iz njima nastanjenog objekta. Sukladno informacijama dobivenim od Sektora za pravne poslove, poslove ljudskih resursa i opće poslove do danas niti jedan izvlaštenik/bivši vlasnik nije podnio zahtjev ili podigao tužbu za naknadu štete zbog duševnih bolova izazvanih postupkom izvlaštenja.

Studije slučaja pomoću odabranih reprezentativnih investicija u kojima će se razraditi postupak postizanja socijalne usklađenosti projekata

Daju se dva tipična primjera predmeta (studije slučaja):

1. slučaj

1. Tužba da tužitelji izgradnjom ceste trpe znatnu neimovinsku štetu.

Objašnjenje:

U predmetu Bolkovac podnesen je odštetni zahtjev (koji HRVATSKE CESTE d.o.o. nisu prihvatile), pa je podnesena tužba te su HRVATSKE CESTE na kraju dobile taj predmet. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika HRVATSKE CESTE d.o.o. navodeći da krivnjom investitora obilaznice koja spaja Domovinski most s Velikom Goricom u projektiranju obilaznica prolazi 7 metara od rube nekretnine te da tužitelji izgradnjom obilaznice trpe znatnu neimovinsku štetu. Novonastala situacija za tužitelje je tegobna te uvelike narušava način života tužitelja kao i njihovo zdravlje i san, unosi stres i nemir u život tužitelja, otežava i mijenja način korištenja nekretnine, narušava privatnost koju su uživali na predmetnoj nekretnini. Na temelju ovih činjenica drugostupanjski sud utvrđuje kako tužitelji ne mogu zahtijevati naknadu štete koja je postavljena njihovim tužbenim zahtjevom, jer ista u konkretnom slučaju ne prelazi uobičajene granice i ne predstavlja prekomjernu štetu. Sagrađena prometnica nalazi se samo uz jednu stranu nekretnine tužitelja, slijedom čega pogled nije izmijenjen u odnosu na ranije okruženje u cijelosti, pogled na samu prometnicu je zaklonjen bukobranima slijedom čega tužitelji nisu izloženi bilo pogledima sudionika prometa koji prolaze tom prometnicom, bilo samom prometu koji bi njima bio vidljiv. Uzimajući nadalje u obzir utvrđenu udaljenost od objekta tužitelja od 22 metra, te drugostupanjski sud cijeni kako niti ta udaljenost ne predstavlja razlog koji bi sam po sebi predstavljao prekomjernu štetu, dok postojanje bilo kakvih imisija uslijed odvijanja prometa tužitelji nisu dokazali (postojanje prekomjerne buke zbog gustoće prometa). Kada se uz sve navedeno cijeni i omjer umanjenja tržišne vrijednosti koja je utvrđena provedenim građevinskim vještačenjem od 8%, koja se očitije isključivo u gubitku ranijeg pogleda s dijela nekretnine, drugostupanjski sud utvrđuje kako tužitelju u ovom postupku nisu dokazali nastanak prekomjerne štete u smislu odredbe čl. 1047. st. 3. ZOO.

65


2. slučaj

2. Tužba jer je prilikom gradnje ceste zauzeta veća površina zemljišta od površine navedene u rješenju o izvlaštenju.

Objašnjenje:

U predmetu Sabo je podnesena tužba te su se tijekom postupka HRVATSKE CESTE d.o.o. nagodile kad su uvidjele da je stranka u pravu. U postupku izvlaštenja čestice k.č. br. 187/14 po zahtjevu je izvlašteno 477 m2 pa bi proizlazilo da bi Milki Sabo nakon postupka izvlaštenja trebala ostati površina od 1293 m2. Kako je provedenim vještačenjem u gore navedenom postupku utvrđeno da nakon postupka izvlaštenja i gradnje ceste stvarna preostala površina k.č. br. 187/14 iznosi 1095 m2 proizlazi da je prilikom gradnje ceste zauzeta površina zemljišta od 675 m2 odnosno 198 m2 više od površine zemljišta navedene u rješenju o izvlaštenju. Stranke su riješile spor na način da će HRVATSKE CESTE d.o.o. Milki Sabo isplatiti iznos od 40.392,00 kn koji predstavlja naknadu tržišne vrijednosti dijela k.č. br. 187/14 površine 198 m2.

4.1.5 KONTROLA PROCESA

Upravljanje zaštitom okoliša kod velikih projekata (koji zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš) i upravljanje zaštitom okoliša kod projekata koji ne zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš kod planiranja i izgradnje infrastrukture od strane tvrtke HRVATSKE CESTE d.o.o. obavljaju djelatnici zaduženi za pitanja zaštite okoliša raspoređeni su unutar sljedećih sektora15:

• Sektor za razvoj i strateško planiranje - za sve ostale projekte iz domene SUO i cjelokupne zaštite okoliša HC-a

• Sektor EU projekata – samo za projekte financirane putem EU fondova

Upravljanje stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem kod planiranja i izgradnje infrastrukture od strane tvrtke HRVATSKE CESTE d.o.o. obavljaju djelatnici zaduženi za socijalna pitanja (stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje) raspoređeni unutar Sektora za građenje i rekonstrukcije, Odjela za imovinsko pravne poslove, Grupe za izvlaštenja s ukupno 9 djelatnika te sljedećih poslovnih jedinica:

• Poslovna jedinica Split, Grupa za izvlaštenja s ukupno 5 djelatnika i Grupa za zemljišnoknjižnu i katastarsku pripremu i provedbu s ukupno 4 djelatnika

• Poslovna jedinica Rijeka, Grupa za zemljišnoknjižnu i katastarsku pripremu i provedbu s ukupno 1 djelatnikom

• Poslovna jedinica Osijek, Grupa za zemljišnoknjižnu i katastarsku pripremu i provedbu s ukupno 2 djelatnika

• Poslovna jedinica Varaždin, Grupa za zemljišnoknjižnu i katastarsku pripremu i provedbu s ukupno 1 djelatnikom

Poslovna jedinica Split, Grupa za izvlaštenja s ukupno 5 djelatnika, Poslovna jedinica Rijeka, Grupa za zemljišnoknjižnu i katastarsku pripremu i provedbu s ukupno 1 djelatnikom, Poslovna jedinica Osijek, Grupa za zemljišnoknjižnu i katastarsku pripremu i provedbu s ukupno 2 djelatnika i Poslovna jedinica Varaždin, Grupa za zemljišnoknjižnu i katastarsku pripremu i provedbu s ukupno 1 djelatnikom nisu dio Sektora za građenje i rekonstrukcije ,Odjela za imovinsko-pravne poslove, već djeluju unutar Poslovnih jedinica/ispostava.

Poslovna jedinica Split, Grupa za izvlaštenja s ukupno 5 djelatnika pokriva Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju.

15 Za svaki pojedinačni projekt djelatnici sektora imaju odgovornost za širenje informacija, procedure i mehanizme informiranja vezane za zaštitu okoliša u skladu sa zakonskim obvezama i internim aktima društva.

66


U poslovnoj jedinici Rijeka na poslovima izvlaštenja radi 1 djelatnica , Odjel za tehničke poslove, Grupa za izvlaštenja pokriva Istarsku i Primorsko-goransku županiju.

U Poslovnoj jedinica Osijek na poslovima izvlaštenja rade 2 djelatnika, Odjel za tehničke poslove, Grupa za izvlaštenja pokrivaju Osječko-baranjsku i Požeško-Slavonsku i Brodsko posavsku županiju.

Sve ostale županije na području Republike Hrvatske pokrivaju djelatnici iz Zagreba (njih 9 djelatnika uključujući i Šefa Odjela za imovinsko-pravne poslove, raspoređeni unutar Sektora za građenje i rekonstrukcije, Odjela za imovinsko pravne poslove, Grupe za izvlaštenja.

4.1.6 JAVNE KONZULTACIJE I MEHANIZMI PRITUŽBI

Studija slučaja: izgradnja sjeverne obilaznice Preloga, nositelja zahvata Hrvatske ceste d.o.o.

Za predmetni zahvat Ministarstvo je 20. rujna 2012. g. donijelo Odluku o upućivanju Studije na javnu raspravu. Informacija o odluci da se Studija o utjecaju na okoliš upućuje na javnu raspravu objavljena je na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode 20.10.2012. Zamolbom za pravnu pomoć, koordinacija (osiguranje i provedba) javne rasprave povjerena je Upravnom odjelu za zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo Međimurske županije. Javna rasprava o predmetnoj Studiji održana je u razdoblju od 23.10.-21.11.2012. g. u gradu Prelogu. Tijekom tog razdoblja zaprimljene su primjedbe javnosti i zainteresirane javnosti. U sklopu javne rasprave, 29.10.2012. g. održano je javno izlaganje. Tijekom javne rasprave zaprimljena je pisana primjedba Grada Preloga, Upravnog odjela za gospodarstvo i financije. U knjigu primjedbi, prijedloga i mišljenja izloženu u Gradu Prelogu primjedbe su upisali Dario Repalust i Blažen Sabol. Primjedbe, mišljenja i prijedlozi su se, u bitnom, odnosili na tehničko rješenje trase.

Rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš i ekološku mrežu, te Rješenje da za namjeravani zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš su izvršni u upravnom postupku, te se protiv njega ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred upravnim sudom na području kojeg tužitelj ima prebivalište, odnosno sjedište. Upravni spor pokreće se tužbom koja se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave Rješenja. Vrlo su rijetki slučajevi upravnog spora za navedena Rješenja. Protiv Rješenja iz Studije slučaja nije pokrenuta tužba.

Žalbeni mehanizmi i postupci te najčešći/ponavljajući razlozi pokretanja postupaka

Ukoliko u procesu postupka procjene nekretnine ne uspije nagodba s vlasnikom nekretnine, niti u prvoj niti u eventualno drugoj procjeni, ured državne uprave donosi Rješenje o izvlaštenju. Rješenje postaje pravomoćno ukoliko se vlasnik nekretnine složi s istim.

Ukoliko je vlasnik nekretnine nezadovoljan navedenim, može podnijeti tužbu Ministarstvu pravosuđa (ima 15 dana za žalbu). Nakon toga, ukoliko vlasnik nije zadovoljan niti Rješenjem njegove žalbe koju izdaje Ministarstvo pravosuđa, može podnijeti upravnu tužbu od koja se podnosi na Upravni sud.

Investitor također ima mogućnost žalbe. Također, investitor ima pravo podnošenja Prijedloga za ulaska u posjed prije pravomoćnosti Rješenja o izvlaštenju, a ujedno vlasniku isplaćuje naknadu koja je definirana procjenom nekretnine (putem FINA-e). To ujedno ne znači da je vlasnik nekretnine prihvatio tu procjenu, nego vlasnik na tu naknadu svejedno ima pravo. Ukoliko mu je žalba na Rješenje odobrena, Investitor mu je dužan isplatiti razliku.

Povodom Prijedloga za ulazak u posjed, u većini slučajeva ured državne uprave zakazuje raspravu između vlasnika koji se žalio i investitora. Postupak žalbe vlasnika i dalje traje, ali ukoliko ne postoji dogovor oko dobrovoljnog pristanka vlasnika da Investitor može ući u posjed, određuje se datum ulaska u posjed gdje Investitor traži djelatnike nadležne policijske postaje da budu pratnja postupku.

Za vrijeme ili nakon provedenog postupka izvlaštenja izvlašteniku se, sukladno čl. 11. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, isplaćuje novčana naknada u visini tržišne cijene nekretnine ili, u puno rjeđim slučajevima, daje zamjenska odgovarajuća nekretnina, čime je obveza korisnika izvlaštenja prema vlasniku završena.

67



Pogled na zahtjeve koji se odnose na proces javnih konzultacija i žalbene mehanizme vezane uz izvlaštenje, stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje

Već objašnjeno pod točkom 4.1.4.

4.1.7 SAŽETAK NALAZA/USKLAĐENOSTI - USPOREDBA NACIONALNIH ZAKONSKIH UVJETA O

OKOLIŠU ZA PUO I NE-PUO PROJEKTE I GORE PRIKAZANE PRAKSE

SAŽETAK NALAZA/USKLAĐENOSTI - USPOREDBA NACIONALNIH ZAKONSKIH UVJETA O OKOLIŠU ZA PUO I NE-PUO PROJEKTE I GORE PRIKAZANE PRAKSE

Identifikacija aktivnosti

Upravljanje zaštitom okoliša kod velikih projekata (koji zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš) i upravljanje zaštitom okoliša kod projekata koji ne zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš kod planiranja i izgradnje infrastrukture od strane tvrtke HRVATSKE CESTE d.o.o. obavljaju djelatnici zaduženi za pitanja zaštite okoliša raspoređeni su unutar sljedećih sektora :

• Sektor za razvoj i strateško planiranje - za sve ostale projekte iz domene SUO i cjelokupne zaštite okoliša HC-a


Provođenje procjene utjecaja na okoliš kod velikih projekata određeno je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18), Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) – u daljnjem tekstu „Uredba“, Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18) i Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15). Za velike objekte obavezno se provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš. Zahvati za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš određeni su u popisu zahvata u Prilogu I. Uredbe. Na tom popisu nalaze se sljedeći veliki objekti, vezani uz pripadajući sektor:




Ocjena usklađenosti sa zakonskim propisima

Praksa postupaka procjene utjecaja na okoliš provodi se većinom u skladu sa zakonskim uvjetima što se tiče same procedure. Međutim, iz tijeka postupka procjene utjecaja na okoliš mogu se izdvojiti slijedeći problemi vezani za vremensku usklađenost sa zakonskim propisima:


• tzv. „prazan hod“- vrijeme čekanja da Ministarstvo prijeđe u naredni korak

• dugotrajni postupak procjene utjecaja na okoliš, a prema Zakonu o zaštiti okoliša postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš morao bi se provesti u roku od četiri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata.

Praksa postupaka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš provodi se većinom u skladu sa zakonskim uvjetima što se tiče same procedure. Međutim, iz tijeka postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš mogu se izdvojiti slijedeći problemi vezani za vremensku usklađenost sa zakonskim propisima:

68



• predugo čekanje Ministarstva na mišljenja od drugih tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

• uvažavanje mišljenja od strane drugih tijela i/ili osoba

• tzv. „prazan hod“- vrijeme čekanja da Ministarstvo prijeđe u naredni korak

• dugotrajni postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, a prema Zakonu o zaštiti okoliša postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš morao bi se provesti u roku od dva mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata.

SAŽETAK NALAZA/USKLAĐENOSTI - USPOREDBA NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA O STJECANJU ZEMLJIŠTA I GORE PRIKAZANIH PRAKSI








Za vrijeme ili nakon provedenog postupka izvlaštenja izvlašteniku se, sukladno čl. 11. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, isplaćuje novčana naknada u visini tržišne cijene nekretnine ili, u puno rjeđim slučajevima, daje zamjenska odgovarajuća nekretnina, čime je obveza korisnika izvlaštenja prema vlasniku završena. U fazi održavanja zahvata, ukoliko postoje bilo kakvi prigovori vlasnika nekretnine prvo se obavještava nadležna poslovna jedinica na tom području (tzv. ispostave) i od kojih se traži izvještaj o stanju na terenu. U većini slučajeva problem se može riješiti direktno na terenu (primjerice - dodatni kanali zbog skupljanja vode, naknadni projekt zaštite od buke/revizija projekta zaštite od buke i sl.). Također, postupak izvlaštenja ili nagodbe može se obaviti naknadno ukoliko bude potrebe.


4.2.1 UNUTARNJA ORGANIZACIJA ODRŽAVANJA

Identifikacija operacije održavanja, redovna/povremena ili pojedinačna

Poduzeće HRVATSKE CESTE d.o.o. nije izvođač radova na gradnji cesta kao i održavanju državnih cesta niti posjeduje strojni park vezan uz tu djelatnost, kako na lokaciji sjedišta društva, tako i u ispostavama u Republici Hrvatskoj. Poslovi koje obavljaju HRVATSKE CESTE d.o.o. su vezani uz planiranje i nadzor radova u gradnji državnih cesta16.

16 Sve aktivnosti održavanja, redovna/povremena ili pojedinačna (npr. radovi obnavljanja neophodni zbog šteta uzrokovanih nesrećama, sanacije i sl.) riješeni su ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača.

69


Identifikacija organizacije i organizacijske jedinice koje obavljaju poslove održavanja

U Sektoru za održavanje i promet obavljaju se poslovi i zadaci iz djelatnosti Društva utvrđeni Zakonom i Izjavom o osnivanju prikazani kako slijedi:

• planiranje, organiziranje, nadzor i kontrola provedbe sustava održavanja

• gospodarenja, upravljanja i zaštite državnih cesta i prometa

• izrada plana i programa održavanja i zaštite državnih cesta

• izrada prijedloga godišnjih i višegodišnjih financijskih planova i programa te planova nabave

Sektora za održavanje i promet

• praćenje i kontrola provođenja odobrenih financijskih planova i programa i izrada izvješća iz

domene Sektora

• izrada prijedloga izmjene financijskih planova i programa Sektora za održavanje i promet

• sudjelovanje u izradi prijedloga godišnjih i višegodišnjih planova Društva

• organiziranje, usklađivanje, praćenje, kontrola i izvještavanje o provođenju odobrenih planova

i programa iz svog djelokruga rada

• planiranje, organiziranje, koordiniranje izrade i izrada stručnih tehničkih podloga

(dokumentacije) potrebnih za ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja te

rekonstrukcije državnih cesta

• izrada projektnih zadataka te nadzor i kontrola projekata izvanrednog održavanja državnih

cesta

• sudjelovanje u pripremi I izradi natječajne tehničke dokumentacije I davanje stručnih mišljenja

i tehnike podrške u pripremi i provedbi natječaja

• dostava odgovarajuće tehničke dokumentacije nadležnoj organizacijskoj jedinici radi provedbe

natječaja

• priprema tehničke i stručne podloge (dokumentacije) za provedbu postupka ugovaranja

radova redovitog i izvanrednog održavanja i rehabilitiranja državnih cesta

• razrada procedura i tehnoloških postupaka za obavljanje radova redovitog i izvanrednog

održavanja državnih cesta

• nadzor i kontrola izvođenja ugovorenih poslova redovitog i izvanrednog održavanja i zaštite

cesta i objekata te izrada i donošenje rasporeda za redovito i izvanredno održavanje

• uvođenje izvođača u posao u svom djelokrugu rada

• izrada prijedloga optimizacije gradilišnih troškova projekata izvanrednog i redovitog

održavanja i zaštite državnih cesta



• izvršenje obveza Društva prema zahtjevima inspekcijskih službi u svom djelokrugu rada

70


• izrada i usklađivanje godišnjih izvješća u svom djelokrugu rada

• nadzor i praćenje izvođenja radova od trenutka zaključenja ugovora do okončanog obračuna

u svom djelokrugu rada

• organizacija internih tehničkih pregleda i provedba okončanih obračuna

• organizacija i provedba mjera za zaštitu cesta i objekata i sigurnog odvijanja prometa te

obavljanja javnopravnih poslova

• planiranje, organiziranje, nadzor i kontrola centra za operativno praćenje prometa na državnim

cestama

• organiziranje obavješćivanja javnosti o stanju i prohodnosti državnih cesta, izvanrednim

događajima na njima i o meteorološkim uvjetima značajnim za sigurno odvijanje prometa

• organiziranje i praćenje poslova na uklanjanju oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s

državnih cesta

• priprema i izrada te nadzor provedbe strategije održavanja i zaštite državnih cesta i prometa

na njima

• sudjelovanje i koordinacija u organizaciji i provedbi poslova na osiguranju tehničko-

tehnološkog jedinstva javnih cesta

• priprema i organiziranje provedbe mjera za osiguranje sigurnog odvijanja prometa te, po

potrebi, sudjelovanje u provedbi kontrole izvanrednog prijevoza, odnosno osovinskog

opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila u prometu na cestama

• sudjelovanje u izradi stručnih podloga pri primjeni propisa vezanih za zaštitu okoliša u svom

djelokrugu rada

• sudjelovanje u izradi nacionalnog prometnog modela

• sudjelovanje, koordiniranje I tehnička podrška vezana za planiranje, dimenzioniranje i

organiziranje Baze cestovnih podataka (BCP) te izrada propisa i tehničkih uvjeta o načinu

njezina vođenja, zaštite, unosa i distribucije podataka

• sudjelovanje pri izradi analiza i planskih temelja potrebnih za donošenje strategije razvitka

javnih cesta

• kontrola i nadzor provedbe kratkoročnih i dugoročnih planova na prostornom, građevinsko-

tehničkom i prometno-ekonomskom području u svom djelokrugu rada

• organiziranje i koordiniranje poslova iz područja zaštite okoliša u svom djelokrugu rada

• praćenje i analiza tehničke regulative, izrada prijedloga normativnih akata i izrada

• prijedloga zakonske i podzakonske regulative u svojem djelokrugu rada

• analiza i davanje miljenja i preporuka radi poboljšanja i unaprjeđenja poslovnih procesa u svom

djelokrugu rada

71


• donošenje knjige standarda i tehničkih uvjeta

• obavljanje i drugih poslova po nalogu Uprave.

Broj i raspored djelatnika u Sektoru za održavanje i promet unutar poduzeća HRVATSKE CESTE d.o.o. iznosi 30 raspoređenih u sljedeće odjele (ne računajući direktora, pomoćnika direktora i tajnicu):

• Odjel za redovito održavanje i zaštitu cesta i objekata 6 djelatnika

• Odjel za promet 7 djelatnika

• Odjel za izvanredno održavanje i gospodarenje cestama i objektima 10 djelatnika

• Odjel za koordinaciju, plan i analizu 4 djelatnika

U Društvu su organizirane posebne, teritorijalno određene, organizacijske jedinice – Poslovne jedinice te Tehničke ispostave Društva, u skladu sa odredbama Pravilnika, a sve radi obavljanja poslova iz njihove nadležnosti na teritoriju RH. Na razini poslovnih jedinica na razini Hrvatskih cesta d.o.o. ustrojene su sljedeće poslovne jedinice:







U poslovnoj jedinici se obavijaju poslovi određeni Pravilnikom i drugim aktima Društva prikazane kako slijedi:

• sudjelovanje u pripremi i izradi stručnih i tehničkih podloga za izradu planova i programa u

svom djelokrugu rada prema traženju nadležnih sektora

• komunikacija sa lokalnom samoupravom, javnim i komunalnim poduzećima te trećim

osobama

• koordinacija i usklađenje operativnih godišnjih višegodišnjih planova društva s lokalnom

samoupravnim, javnim i komunalnim poduzećima te trećim osobama

• -sklapanje ugovora o korištenju cestovnog zemljišta i osnivanju prava služnosti na području

poslovne jedinice

• sudjelovanje u pripremi idejnih projekta i proces izdavanja upravnih akata potrebnih za

realizaciju projekata (lokacijskih dozvola i dr.)

• sudjelovanje u rješavanju imovinsko pravnih odnosa na području poslovne jedinice prema

traženju nadležnog Sektora

• operativno provođenje programa gospodarenja cestovnom mrežom

• provođenje održavanja i zaštite cesta I prometa državnih cesta na svom području

72


• sudjelovanje u praćenju realizacije radova građenja, izvanrednog i redovnog održavanja te

rehabilitacije državnih cesta

• izdavanje posebnih uvjeta za radove koji se imaju izvršiti na cesti, kao i izdavanje posebnih

uvjeta za izvođenje priključaka i prilaza na javnu cestu

• provedba mjera za zaštitu cesta i sigurnog odvijanja prometa te javnopravnih ovlasti na

podruju Poslovne jedinice, obavijanjem poslova:

o izdavanja dozvola za izvanredni prijevoz

o izdavanja dozvola za prekomjernu uporabu cesta

o izdavanja suglasnosti za izgradnju i rješenja za prilagodbu priključaka te ukidanje

nelegalnih priključaka

o određivanja lokacija i ukidanje lokacija za autobusna stajališta

o izdavanja suglasnosti za radnje i aktivnosti na cesti

o koordinacija, organiziranje i nadzor obavijanja poslova mjerenja osovinskog

opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila u prometu na cestama na području

Poslovne jedinice

• sudjelovanje u provedbi brojenja prometa na javnim cestama

• sudjelovanje u prikupljanju, analizi i obradi podataka o prometnom opterećenju cesta i

prometnim tokovima kroz sustav stalnog i povremenog brojenja prometa

• sudjelovanje u izradi izvješća o izvršenju godišnjih i višegodišnjih planova redovitog i

izvanrednog održavanja državnih cesta i objekata kao i izvješća o realizaciji drugih projekata na

podruju poslovne jedinice

• sudjelovanje u izradi podloga za ustupanje radova I usluga na podruju poslovne jedinice

• kontrola obavijanja ophodnje državnih cesta na podruju poslovne jedinice

• po potrebi fakturiranje izlaznih računa na nivou poslovne jedinice

• provedba poslova nužnih za osiguranje tehničko-tehnološkog jedinstva sustava javnih cesta na

podruju poslovne jedinice

• zaštita interesa društva pred sudskim i upravnim tijelima

• sudjelovanje u postupcima van sudskog rješavanja sporova

• poslove ugovaranja

• zemljišnoknjižne i katastarske poslove

• opće poslove čišćenja prostora, održavanja imovine, arhiviranja te zaprimanja, evidentiranja,

dostave i otpreme pošte u svom djelokrugu rada

• sudjelovanje u upravljanju voznim parkom društva

73


• poslove zaštite na radu

• druge poslove u skladu sa aktima društva

Nadzor i koordinaciju nad radom poslovne jedinice u administrativnom smislu vrši Sektor za održavanje i promet.

Nadzor rada poslovnih jedinica u stručnom smislu vrši Sektor Društva u čiju nadležnost spadaju konkretni poslovi poslovne jedinice.

Komunikacijski putevi, odlučivanje i implementacija unutar organizacije relevantni za redovne aktivnosti i održavanje

Na temelju odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), Hrvatske ceste d.o.o. izravno ne izvode radove redovitog održavanja, već se ti radovi ustupaju pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena te koja raspolaže osposobljenim kadrovima za izvođenje radova održavanja pod prometom. Radovi redovitog održavanja mogu se ustupiti na razdoblje od četiri godine.

4.2.2 PRAĆENJE PROVEDBE ZAŠTITE OKOLIŠA

Važni aspekti i utjecaj na okoliš aktivnosti održavanja (grupirani po vrsti posla)

Hrvatske ceste d.o.o. provode otvoreni postupak javne nabave za nabavu radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta, prema kojem se, s odabranim ponuditeljem, sklapa okvirni sporazum na razdoblje od četiri godine. Na temelju okvirnog sporazuma, sklapaju se pojedinačni ugovori za razdoblje od jedne godine ili manje, ovisno o financijskim planovima Hrvatskih cesta d.o.o.

U ovom je trenutku još na snazi Ugovor o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta na području Republike Hrvatske za razdoblje od 1.1.2018. do 31.12.2018., sklopljen, na temelju okvirnog sporazuma, sa zajednicom ponuditelja koju zastupa Gospodarsko interesno udruženje trgovačkih društava za održavanje cesta Hrvatski cestar iz Zagreba.

Ovih će se dana pokrenuti i postupak javne nabave za nabavu radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta za sljedeće četverogodišnje razdoblje.

Redovito održavanje državnih cesta provodi se na temelju mjesečnih, višemjesečnih i godišnjih planova, a evidentira se i prati kroz Informacijski sustav Hrvatskih cesta – podsustav ROC (Redovito održavanje cesta) i BCP (Bazu cestovnih podataka).

Podsustav je razvijen kako bi se osigurala izrada mjesečnih i višemjesečnih operativnih programa te praćenje realizacije na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj razini. U tom smislu, u podsustavu se generiraju privremeni mjesečni i okončani obračun, standardni izvještaji o radovima redovitog održavanja te složeni korisnički upiti u funkciji analitičkih izvještaja o obavljenim poslovima. Također, ROC omogućuje ažuriranje Baze cestovnih podataka (BCP) za predviđene skupove podataka.

Vezano uz gospodarenje građevnim otpadom, prema važećem Ugovoru o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta, izvoditelj je obvezan prilikom izvođenja radova poduzimati sve mjere za zaštitu okoliša i sprječavanje nastanka štete, poduzimati mjere protiv ometanja osoba i ugrožavanja njihove imovine te sve mjere za sprječavanje prekomjerne buke, prašine ili drugih vrsta zagađenja.

Izvoditelj je obvezan prilikom izvođenja radova osigurati da emisije, površinska otjecanja i druga zagađenja ne prijeđu zakonom propisane vrijednosti.

Uz poduzimanje mjera za zaštitu okoliša, izvoditelj se obvezuje na ime i za račun Hrvatskih cesta d.o.o. gospodariti građevnim otpadom nastalim izvođenjem radova redovitog održavanja cesta.

Pod gospodarenjem građevnim otpadom podrazumijeva se poduzimanje i provedba mjera i aktivnosti kojim se rješava zbrinjavanje građevnog otpada, smanjuje količina građevnog otpada i/ili njegovog štetnog utjecaja na okoliš i to:

74


• selektivnim prikupljanjem i privremenim skladištenjem otpada,

• ponovnom upotrebom otpada u građevne svrhe,

• izdvajanjem otpada koji se prodaje kao sekundarna sirovina,

• zbrinjavanje, odnosno odlaganje otpada kod ovlaštenih osoba koje posjeduju dozvolu za

gospodarenje građevnim otpadom i koje su ovlaštenici koncesije za gospodarenje građevnim

otpadom,

• ustrojavanje i vođenje propisane dokumentacije,

u svemu prema važećim zakonima i propisima.

Kontrolu i nadzor nad provođenjem takvih aktivnosti te dokumentaciju obavljaju nadzorni inženjeri za redovito održavanje.

Utvrđena i ocijenjena područja zaštite prirode na kojima društva posluju (prema razini zaštite) i ograničenja/mjere i standardi koji se odnose na zaštitu okoliša i prirode u zaštićenim područjima (uključujući Naturu 2000)

Programi praćenja i izvješćivanja stanja okoliša i stanja ciljeva i očuvanja cjelovitosti ekološke mreže (monitoring) obavljaju se sukladno Rješenjima nadležnog Ministarstva temeljem Studije utjecaja na okoliš ili Studije glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Navedenim Rješenjima je propisan i period provođenja programa praćenja, tj. monitoringa. Programe praćenja provode ovlaštene osobe iz područja zaštite okoliša i ekološke mreže ili se obavljaju sukladno uputama danim u navedenim Rješenjima, što kontrolira Inspekcija zaštite okoliša

Prikaz glavnih aspekata i utjecaja zaštite okoliša za svaki tip usluge koju pruža Ugovorni ovlašteni partner

Ugovorni ovlašteni partneri su dužni poduzimati sve potrebne radnje u svrhu zaštite okoliša i sprječavanja njegovog onečišćenja sukladno zahtjevima važećih propisa o zaštiti i unaprjeđenju zaštite svih sastavnica okoliša i gospodarenju otpadom, obvezni su voditi brigu o odlaganju i zbrinjavanju svih vrsta otpada sukladno važećim propisima i zahtjevima istih o upravljanju otpadom i zaštiti okoliša, održavati sustav za pročišćavanje otpadnih, zauljenih, sanitarnih voda i taložnicu te u skladu s propisima ishoditi vodopravnu dozvolu i istu, zajedno s dokumentacijom za ispitivanje kakvoće vode na izlazu iz uređaja za pročišćavanje sanitarno - otpadnih voda i listovima o zbrinjavanju otpada nastalog čišćenjem uređaja redovito dostavljati Hrvatskim cestama. Sustave za pročišćavanje otpadnih, zauljenih, sanitarnih voda i taložnica obavljaju specijalizirana društva koje angažira izvoditelj radova redovitog održavanja i zaštite cesta i objekata.

Kontrolu i nadzor nad provođenjem takvih aktivnosti te dokumentaciju obavljaju nadzorni inženjeri za redovito održavanje.

Obvezu gospodarenja otpadom nastalim pri održavanju državnih cesta je ugovorom o izvođenju radova redovitog održavanja prenijeta na izvoditelja, koji takve aktivnosti mora obavljati u skladu s važećim propisima.

Funkcije/osobe zadužene za ekološke aspekata održavanja, kao i za kontrolu usklađenosti i korektivne mehanizme

Praćenje provedbe mjera zaštite okoliša i programa stanja okoliša za pojedine projekte (državne ceste) za koje je ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata obveza je poduzeća HRVATSKE CESTE d.o.o., a obuhvaćaju poslove pripreme, građenja i korištenja pojedine državne ceste te su sukladno tome u svakoj pojedinoj fazi uključeni djelatnici zaduženi za pitanja zaštite okoliša raspoređeni unutar sljedećih sektora:

75



• Sektor za EU projekte


• Sektor za održavanje i promet.

Praćenje provedbe programa praćenja stanja okoliša za pojedine projekte (državne ceste) za koje je ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata obveza je poduzeća HRVATSKE CESTE d.o.o. a riješeno je ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača (npr. praćenje stanja (kakvoće) površinskih i podzemnih voda, buke). Za ekološke aspekte održavanja u Sektoru za održavanje zadužene su osobe po ugovorima koji se tiču istih.

O rezultatima praćenja stanja okoliša HRVATSKE CESTE d.o.o. obavezne su podatke dostavljati Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu na propisani način i u propisanim rokovima sukladno posebnom propisu kojim je uređena dostava podataka u informacijski sustav17.

Aktivnosti, postupci (i srodni dokumenti) i sudionici u slučajevima ekoloških i drugih nesreća (izlijevanje, sudar s velikim životinjama koje lutaju cestama).

U slučaju incidentnih odnosno akcidentnih situacija (iznenadnih događaja) postupa se sukladno Operativnim planovima, po kojima je propisana procedura postupanja u takvim situacijama. Sve radove na otklanjanju posljedica akcidentnih situacija odrađuje Ugovorni ovlašteni partner. U slučaju kada je na državnoj cesti pregažena životinja (uginula) postupa se sukladno proceduri za uklanjanje lešina životinja sa ceste. Uklanjanje obavljaju radnici obučeni za rad sa uginulim životinjama te odvoze lešine i privremeno ih zbrinjavaju u specijalnim rashladnim uređajima namijenjenim za tu svrhu. Kad je rashladni uređaj pun poziva se ugovorni partner koji lešine preuzima, prevozi i toplinski prerađuje.

4.2.3 SOCIJALNI ASPEKTI ODRŽAVANJA

Procjena načina na koji su propisi i standardi zaštite na radu i sigurnosti (OHS) integrirani u planiranje, svakodnevno upravljanje i procese donošenja odluka

Općenito

U provedbi zaštite na radu Predsjedniku Uprave pomažu ovlaštenici za zaštitu na radu, stručna služba za zaštitu na radu18, te liječnik medicine rada. Društvo HRVATSKE CESTE d.o.o. ima izrađenu Procjenu rizika19 kao obvezni i temeljni dokument koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna svim zaposlenicima na mjestu rada. Organizacija provedbe zaštite na radu i sigurnosti te prava, obveze i odgovornosti ovlaštenika i radnika utvrđena je ovim dokumentom i Pravilnikom o zaštiti na radu i Pravilnikom o zaštiti od požara. Društvo HRVATSKE CESTE d.o.o. ima organiziranu Službu zaštite na radu koja u svom sastavu stručnjaka zaštite na radu s položenim stručnim ispitom koji je ujedno i voditelj Službe zaštite na radu te djelatnika zaduženog za obavljanje poslova zaštite od požara i unapređenje stanja zaštite od požara s položenim stručnim ispitom. Voditeljica Službe za zaštitu na radu obavlja sve poslove, vodi evidencije, čuva isprave te daje obavijesti i podatke u skladu

17 Trgovačko društvo Hrvatske ceste nije evidentirano u sustav Registra onečišćavanja okoliša (ROO) budući da količine proizvedenog otpada i emisija u zrak nisu prelazile propisane pragove. Međutim u slučaju prekoračenja praga potrebno je izvršiti prijavu u sustav ROO. Prema članku 9. Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša (NN 087/2015), kada na razini organizacijske jedinice za jednu ili više onečišćujuću tvar prekoračen prag i/ili granične vrijednosti nastanka otpada obveznik (Hrvatske ceste d.o.o.) je dužan dostaviti opće obrasce PI-1 i PI-2, a pojedinačne količine tvari prijaviti po tematskim obrascima PI-Z, PI-V, KI-V, PI-T, NO, SO i OZO. U slučaju kada na razini organizacijske jedinice za jednu ili više onečišćujućih tvari nije prekoračen prag i/ili granična vrijednosti nastanka otpada obveznik nije dužan dostaviti podatke za izvještajnu godinu. 18 Pojedini poslovi zaštite na radu i zaštite od požara riješeni su ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača (npr. ispitivanje radnog okoliša, ispitivanja strojeva i uređaja i sl.). 19 U tijeku je revizija.

76


sa Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14) i drugim propisima o zaštiti na radu te Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10). Uz stručnjaka zaštite na radu, u društvu su osposobljeni ovlaštenici za zaštitu (ovlaštenici I. razine i ovlaštenici II. razine) na radu i povjerenik radnika za zaštitu na radu. U društvu je osnovano radničko vijeće i odbor za zaštitu na radu. Društvo Hrvatske ceste d.o.o. ima za pojedine poslove u zaštiti okoliša ugovorenu povremenu suradnju za obavljanje poslova zaštite na radu i zaštite od požara (usluge ispitivanja, osposobljavanja i izrade akata iz područja zaštite na radu i zaštite od požara) s ovlaštenim pravnim osobama za zaštitu na radu i zaštitu od požara. Radi osiguranja primjene propisa zaštite na radu, u Društvu se organizira stalni unutarnji nadzor i povremeni stručni nadzor. Za provedbu stalnog unutarnjeg nadzora u Društvu odgovorni su svi ovlaštenici poslodavca za zaštitu na radu, svaki u svom djelokrugu rada. Za provedbu povremenog stručnog nadzora na razini Društva ovlašten je Voditelj grupe II za zaštitu na radu i zaštitu od požara kao i ostali stručnjaci Stručne službe za zaštitu na radu prema rasporedu nadzora voditelja Stručne službe za zaštitu na radu. O obavljenom povremenom stručnom nadzoru sastavlja se zapisnik i izdaje naputak o povredi mjera zaštite na radu. Zapažanja tijekom povremenog stručnog nadzora, mogu se upisati i u Knjigu unutarnjeg nadzora ustrojbene jedinice.


Radnici su osposobljeni za rad na siguran način, te za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje početnih požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom o čemu u arhivi društva postoji propisana dokumentacija. Prilikom dolaska novih zaposlenika, ispunjava se Odluka o radu pod nadzorom, do trenutka kada budu osposobljeni. Radnici obavljaju poslove na siguran način.

Svaki zaposlenik društva osposobljen je za rad na siguran način te za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje početnih požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom prema posebnim propisima, o čemu postoje dokumentirane informacije koje se vode kroz tabličnu evidenciju u elektronskom obliku. Društvo HRVATSKE CESTE d.o.o. osigurava da svakom zaposleniku budu dostupni:

1) procjena rizika za mjesto rada i poslove koji se na njemu obavljaju

2) upute za rad na siguran način za mjesto rada i poslove koji se na njemu obavljaju

3) pisani dokaz o osposobljenosti zaposlenika za rad na siguran način

4) pisani dokaz da zaposlenik udovoljava uvjetima za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada

5) zapisnik o ispitivanju radne opreme, instalacija i radnog okoliša.

Zdravstveni pregledi

U društvu postoje radna mjesta na kojima se radi više od 4 sata na računalu. Procjenom rizika utvrđena su radna mjesta/radnici koji na računalu rade dulje od 4 sata dnevno. Radnici koji rade na tim radnim mjestima upućuju se na zdravstvene preglede svake 2 godine. Izvanredno se upućuju na pregled i češće ukoliko to zatraže. U radnom procesu nema opasnih radnih tvari, stoga nema potrebe za propisivanjem posebnih radnih postupaka.

Pojedini zaposlenici prolaze posebne zdravstvene preglede kod specijalista medicine rada sukladno odredbama Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84) jer poslovanje društva uključuje poslove s posebnim uvjetima rada zbog rada na visini i zbog rada sa električnom strujom.

Znakovi sigurnosti i osobna zaštitna sredstva

Na sredstvima rada i u radnim prostorijama postavljeni su svi propisani znakovi sigurnosti (zabrane, obveze, opasnosti i obavijesti), te pisane upute za siguran rad na sredstvima rada, upute o radnim postupcima i načinu obavljanja poslova. U društvu postoje poslovi na kojima se moraju koristiti određena osobna zaštitna sredstva, te da se ta sredstva daju radnicima na korištenje. Poslovi na kojima se primjenom osnovnih pravila zaštite ne mogu ukloniti sve opasnosti, moraju se obavljati uz uporabu odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava. Preporučeno je korištenje osobnih zaštitnih sredstava

77


prilikom ulaska u prostore arhiva. Ispitivanje strojeva i uređaja, sredstava rada i radnog okoliša u utvrđenim rokovima organizira Stručna služba za zaštitu na radu.

Ispitivanje strojeva i uređaja, sredstava rada i radnog okoliša

Ispitivanje strojeva i uređaja, sredstava rada i radnog okoliša obavlja na temelju ugovora stručna organizacija s ovlaštenjima za obavljanje tih poslova. O ispitanim strojevima i uređajima, sredstvima rada i radnom okolišu sastavlja se zapisnik i izdaje svjedodžba koju potpisuje ovlaštena osoba iz stručne organizacije. Prilikom nabave strojeva i uređaja te sredstava rada mora se osigurati da ista budu izrađena u skladu sa pravilima zaštite na radu, opskrbljena uputama o njihovoj namjeni na hrvatskom jeziku, načinu korištenja i održavanja, te da o tome posjeduju odgovarajuću ispravu. Oruđe za rad u radnom prostoru mora se postaviti tako da pokretno oruđe ili njegovi pokretni dijelovi ne stvaraju opasna mjesta sa čvrstim ili pokretnim dijelovima u zgradi, izvan zgrade ili u blizini glavnih i pomoćnih prolaza.

Održavanje postrojenja

Društvo HRVATSKE CESTE d.o.o. sukladno propisima, tehničkim normativima, normama i uputama proizvođača održava u ispravnom stanju postrojenja, uređaje i instalacije električne, plinske, ventilacijske i druge namjene, dimnjake i ložišta, kao i druge uređaje i instalacije, koji mogu prouzročiti nastajanje i širenje požara te o održavanju posjeduje dokumentaciju. Društvo HRVATSKE CESTE d.o.o. provjerava ispravnost i funkcionalnost izvedenih stabilnih sustava (server soba, arhiva), uređaja i instalacija za otkrivanje i dojavu te gašenje požara, sustava, uređaja i instalacija za otkrivanje i dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para, kao i drugih ugrađenih sustava, uređaja i instalacija za sprječavanje širenja požara, sukladno uputi proizvođača, o čemu postoji evidencija, a provjerava se putem pravne osobe ovlaštene od strane ministra, najmanje jednom godišnje, o čemu se izdaje uvjerenje. Društvo HRVATSKE CESTE d.o.o. održava prijenosne aparate za gašenje požara, sukladno uputi proizvođača, o čemu postoji evidencija. Ispravnost i funkcionalnost prijenosnih aparata za gašenje požara ispituje pravna osoba, fizička osoba obrtnik ili stručna služba (serviser) ovlaštena od proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika, najmanje jednom godišnje, o čemu na aparatu postoji vidljiva oznaka. Društvo HRVATSKE CESTE d.o.o. obavlja ispitivanja radnog okoliša na način i u rokovima utvrđenim provedbenim propisima i pravilima zaštite na radu te posebnim propisima.

Zaštita nepušača

Zaštita nepušača je osigurana Zakonom i Kolektivnim ugovorom. Svi ovlaštenici II razine dužni su voditi brigu o provedbi mjera zabrane pušenja u javnim prostorijama Društva kao i svi neposredno nadređeni radnicima. Pušenje je dopušteno u posebno određenim prostorijama, iznimno ukoliko to dopušta Zakon i na način kako je to Zakonom propisano, o čemu odluku donosi Uprava Društva. Radi sprečavanja pušenja na mjestima gdje je obvezatna primjena propisa zaštite od požara, postavljeni su određeni znaci zabrane.

Kontrola alkohola

Povremena nenajavljena kontrola unošenja alkohola i drugih sredstava ovisnosti obavlja se na ulazima u prostore i prostorije Društva i u prostore i prostorije poslovnih jedinica. Kontrolu obavlja radnik na poslovima vratara – portira, odnosno drugi zaduženi radnik. Provjeru alkoholiziranosti i prepoznavanje simptoma drugih sredstava ovisnosti obavlja ovlaštenik za zaštitu na radu II razine. Ukoliko radnik odbi podvrgnuti se alkotestu smatrat će se da je pod utjecajem alkohola. O istome će se sastaviti zapisnik kojeg potpisuju prisutni radnici i nadležni ovlaštenik. Zapisnik se prilaže odluci o privremenom udaljavanju radnika s radnog mjesta, odnosno Društva. Odbijanje radnika da potpiše zapisnik ne utječe na valjanost zapisnika kao dokaznog materijala. U slučaju osnovane sumnje da je radnik pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti odgovorna osoba dužna je zabraniti radniku rad, te ga uputiti nadležnom liječniku radi ocjene radne sposobnosti, te pokrenuti disciplinski postupak protiv radnika. Provjera alkoholiziranosti provjerava se i u sklopu unutarnjeg nadzora na pojedinim lokacijama kada Služba zaštite na radu u skladu s Naputkom o ispitivanju alkoholiziranosti provjerava jesu li radnici pod

78


utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti a koja se obavlja se alkometrom ili drugim prikladnim uređajem, postupkom ili sredstvom.

Pružanje prve pomoći

U društvu HRVATSKE CESTE d.o.o. osposobljen je dovoljan broj radnika za pružanje prve pomoći (za pružanje prve pomoći ozlijeđenom radniku te prema potrebi zvanje hitne pomoći ili prevoženje u najbližu zdravstvenu ustanovu) na većini lokacija na kojima HRVATSKE CESTE d.o.o. obavljaju svoju djelatnost. Na mjestima gdje nisu osposobljeni djelatnici za prvu pomoć, Služba zaštite na radu izdala je uputu o osposobljavanju. Na svim lokacijama postavljeni su ormarići za prvu pomoć koji služe radnicima za korištenje. Nakon što se materijal potroši, redovito se ispunjavaju novim materijalom

Liječnički pregledi

Radnici se redovito upućuju na liječničke preglede, o čemu postoji dokumentacija (uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti u Službi zaštite na radu). Periodične liječničke preglede za zaposlenike na mjestima koji su definirani kao radna mjesta s posebnim uvjetima rada radnika u utvrđenim rokovima organizira Stručna služba za zaštitu na radu. Ovlaštenici za zaštitu na radu dužni su zabraniti daljnji rad radniku koji nije izvršio liječnički pregled na koji je propisno upućen.

Evidencija

U većini objekata postavljene su oznake smjera izlaza i smjera evakuacije. U slučaju iznenadnog događaja koji može ugroziti živote i zdravlje radnika i ostalih prisutnih osoba ako ostanu u prostorijama i prostorima Društva, neposredni voditelj evakuacije i spašavanja dužan je organizirati i osigurati evakuaciju i spašavanje radnika i drugih osoba iz poslovnih prostorija i prostora sukladno Planu evakuacije i spašavanja koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Ozljede na radu

U slučaju bilo kakve ozljede na radu društvo HRVATSKE CESTE d.o.o. ima ugovorenu suradnju s ordinacijom medicine rada na lokaciji pojedine ispostave. U periodu od 2011 – 2015 kod društva bilo je nekoliko slučajeva poremećaja u procesu rada (ozljeda na radu) koji su izazvali štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika a navedeni su u tablici u nastavku.

Tablica 4-4: Broj ozljeda na radu unutar poduzeća HRVATSKE CESTE d.o.o. u periodu 2011. -2015.

Godina Broj ozljeda Uzrok

2011 2 Pokliznuće i pad/prometna

nezgoda

2012 2 Prometna nezgoda

2013 0 -

2014 0 -

2015 2 Pokliznuće i pad

UKUPNO 6

Analiza ozljeda na radu

Analizirajući ozljede na radu u periodu 2011 – 2015. godine može se zaključiti sljedeće:

• ukupno se u 5 promatranih godina dogodilo 6 ozljeda na radu

• 2 ozljede dogodile su se na putu od kuće do posla ili obratno, dakle nisu vezane uz radni proces

• 4 ozljede dogodile su se na mjestu rada, od toga su 2 prometne nesreće, a 2 su pokliznuće I

pad (jedna je na cesti, a druga na stepenicama prema uredu)

79


Iz ovih podataka može se zaključiti da je većina ozljeda nije vezana uz samo izvršenje radnih zadataka. Dvije ozljede na radu koje su se događale na radnom mjestu uglavnom su se dogodile u službenom vozilu, na cesti. Kako se kao uzrok ozljede najčešće pojavljuje “viša sila” neplanirani, neočekivani i iznenadni događaj kao što je sudar automobila, teško je gotovo nemoguće utjecati na poboljšanje stanja. Analizom duljine trajanja bolovanja kao i liječničkih dijagnoza, može se zaključiti da se u većini slučajeva radi o lakšim ozljedama i da su najčešće dijagnoze: uganuće i nategnuće kontuzija i nagnječenje sa duljinom bolovanja oko 10 - 30 dana.

Tablica 4-5: Broj i raspored djelatnika koji se bavi zaštitom na radu i zaštitom od požara unutar poduzeća HRVATSKE CESTE d.o.o.

Ime i prezime SEKTOR/SLUŽBA SPOL NAPOMENA

SLUŽBA ZAŠTITE NA RADU

Voditelj službe Ž Stručnjak zaštite na radu

s položenim stručnim ispitom

Viši suradnik

M Djelatnik zadužen za obavljanje poslova zaštite od požara i

unapređenje stanja zaštite od požara s

položenim stručnim ispitom

Viši suradnik M

UKUPNO 3

Inspekcijski nadzor

2017. obavljen je nadzor inspekcije zaštite na radu za tri nasumce odabrana radnika (MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA, INSPEKTORA RADA, Područni ured Zagreb, Ispostava: Služba za nadzor zaštite na radu, KLASA: 116-01/17-11/156, URBROJ: 524-10-02-0/8-17-2, 25. listopada 2017., Zagreb).

Poslodavac je dostavio inspektoru Procjenu rizika i dokaze da su svi radnici poslodavca osposobljeni za rad na siguran način.

4.2.4 KONTROLA PROCESA

Organizacijska struktura i mehanizmi za nadzor aktivnosti održavanja i okolišne usklađenosti

Redovito održavanje državnih cesta, uključujući sve objekte i instalacije, predstavlja skup mjera i radnji kojima se, kako u ljetnom tako i u zimskom razdoblju, kontinuirano osigurava tehnička ispravnost i prohodnost cesta te sigurno odvijanje prometa, a u konačnici se smanjuju troškovi izvanrednog (pojačanog) održavanja. U tom smislu, osnovne aktivnosti koje se poduzimaju jesu:

• popravci lokalnih oštećenja na kolniku,

• popravci mostova, vijadukata, nadvožnjaka, podvožnjaka, tunela i sl.,

• uređenje objekata za odvodnju,

• održavanje opreme ceste,

• izrada novih i obnavljanje postojećih oznaka na kolniku,

• postavljanje novih, odnosno održavanje i/ili zamjena postojećih prometnih znakova,

80


• košenje trave i uređenje zelenila,

• osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste,

• ophodarska služba,

• zimska služba i dr.

Postojećim pravnim okvirom definiran je popis i opseg radova redovitog održavanja, kvaliteta i rokovi izvođenja te obveza Hrvatskih cesta d.o.o. da osiguraju nadzor i kontrolu nad izvođenjem radova.

Na temelju odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), Hrvatske ceste d.o.o. izravno ne izvode radove redovitog održavanja, već se ti radovi ustupaju pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena te koja raspolaže osposobljenim kadrovima za izvođenje radova održavanja pod prometom. Radovi redovitog održavanja mogu se ustupiti na razdoblje od četiri godine.

Hrvatske ceste d.o.o. provode otvoreni postupak javne nabave za nabavu radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta, prema kojem se, s odabranim ponuditeljem, sklapa okvirni sporazum na razdoblje od četiri godine. Na temelju okvirnog sporazuma, sklapaju se pojedinačni ugovori za razdoblje od jedne godine ili manje, ovisno o financijskim planovima Hrvatskih cesta d.o.o.

U ovom je trenutku još na snazi Ugovor o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta na području Republike Hrvatske za razdoblje od 1.1.2018. do 31.12.2018., sklopljen, na temelju okvirnog sporazuma, sa zajednicom ponuditelja koju zastupa Gospodarsko interesno udruženje trgovačkih društava za održavanje cesta Hrvatski cestar iz Zagreba.

Ovih će se dana pokrenuti i postupak javne nabave za nabavu radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta za sljedeće četverogodišnje razdoblje.

Redovito održavanje državnih cesta provodi se na temelju mjesečnih, višemjesečnih i godišnjih planova, a evidentira se i prati kroz Informacijski sustav Hrvatskih cesta – podsustav ROC (Redovito održavanje cesta) i BCP (Bazu cestovnih podataka).

Podsustav je razvijen kako bi se osigurala izrada mjesečnih i višemjesečnih operativnih programa te praćenje realizacije na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj razini. U tom smislu, u podsustavu se generiraju privremeni mjesečni i okončani obračun, standardni izvještaji o radovima redovitog održavanja te složeni korisnički upiti u funkciji analitičkih izvještaja o obavljenim poslovima. Također, ROC omogućuje ažuriranje Baze cestovnih podataka (BCP) za predviđene skupove podataka.

Vezano uz gospodarenje građevnim otpadom, prema važećem Ugovoru o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta, izvoditelj je obvezan prilikom izvođenja radova poduzimati sve mjere za zaštitu okoliša i sprječavanje nastanka štete, poduzimati mjere protiv ometanja osoba i ugrožavanja njihove imovine te sve mjere za sprječavanje prekomjerne buke, prašine ili drugih vrsta zagađenja.

Izvoditelj je obvezan prilikom izvođenja radova osigurati da emisije, površinska otjecanja i druga zagađenja ne prijeđu zakonom propisane vrijednosti.

Uz poduzimanje mjera za zaštitu okoliša, izvoditelj se obvezuje na ime i za račun Hrvatskih cesta d.o.o. gospodariti građevnim otpadom nastalim izvođenjem radova redovitog održavanja cesta.

Pod gospodarenjem građevnim otpadom podrazumijeva se poduzimanje i provedba mjera i aktivnosti kojim se rješava zbrinjavanje građevnog otpada, smanjuje količina građevnog otpada i/ili njegovog štetnog utjecaja na okoliš i to:

• selektivnim prikupljanjem i privremenim skladištenjem otpada,

• ponovnom upotrebom otpada u građevne svrhe,

• izdvajanjem otpada koji se prodaje kao sekundarna sirovina,

81


• zbrinjavanje, odnosno odlaganje otpada kod ovlaštenih osoba koje posjeduju dozvolu za

gospodarenje građevnim otpadom i koje su ovlaštenici koncesije za gospodarenje građevnim

otpadom,

• ustrojavanje i vođenje propisane dokumentacije,

u svemu prema važećim zakonima i propisima.

Upravljanje zaštitom okoliša kod održavanja od strane tvrtke HRVATSKE CESTE d.o.o. obavljaju djelatnici zaduženi za pitanja zaštite okoliša raspoređeni unutar sljedećih sektora:


• Sektor za EU projekte i programe



Upravljanje socijalnim aspektima održavanja (zaštitom na radu i zaštitom požara) kod održavanja od strane tvrtke HRVATSKE CESTE d.o.o. obavljaju djelatnici zaduženi za pitanja zaštite na radu i zaštitu od požara raspoređeni unutar Službe zaštite na radu.

Utvrđivanje područja praćenja te elemenata za monitoring u području zaštite okoliša i prirode

Emisije u zrak

Trgovačko društvo Hrvatske ceste na lokaciji sjedišta društva u Zgrebu na adresi Vončinina 3, 10 000 Zagreb, posjeduje kotlovsko-energetsko postrojenje čija je osnovna namjena grijanje uredski prostora unutar objekta. Kotlovsko- energetsko postrojenje sastoji se od dva kotla: Kotao br.1 (0,296 - 0,350 MW) i Kotao br.2. (0,351 – 0,400 MW). Oba kotla za gorivo koriste zemni plin.

Prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 87/17 ), članak 74.,oba kotla se grupiraju u kategoriju malih uređaja za loženje (≥0,1 MW do 1 MW).

Kotao pripada pod uređaje za koje je potrebno mjeriti vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u zrak što Društvo redovito obavlja putem ovlaštene pravne osobe, o čemu se vodi zapisnik. Prilikom mjerenja uzorkovanje ispušnih plinova obavlja se na mjernom otvoru, smještenom odmah po izlasku dimnih plinova iz kotla. Dinamika mjerenja određena je sukladno posljednjem mjernom izvještaju. Mjerenja se provode na sljedeće parametre (tvari) i veličine:

1. Onečišćujuće tvari

• ugljikov monoksid

• oksidi dušika izraženi kao NO2

2. Veličine stanja otpadnog plina:

• T, p, Q, ϕ (O2)

3. Referentni standardni uvjeti:

• ϕ (O2)= 10 vol.%; ϕ (H2O)= 0 vol.; T=273 K; p=101,3 kPa

Prema do sada napravljenim mjerenjima, navedene mjerene emisija iz kotlova 1. i 2. ne prelaze propisane granične vrijednosti emisija određene Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 87/17 ).

82


Sukladno članku 113. prethodno spomenute Uredbe, emisija onečišćujućih tvari u otpadnim plinovima iz malih uređaja za loženje se utvrđuje povremenim mjerenjem, najmanje jednom u dvije godine.

Budući da lokacija Uprave (sjedišta) trgovačkog društva Hrvatske ceste na lokaciji u Vončininoj 3, 10 000 Zagreb, u vlasništvu Društva mjerenja emisija u zrak odnosi se za navodnu lokaciju i navedeno kotlovsko-energetsko postrojenje. Za prostore koji nisu u vlasništvu Hrvatskih cesta odgovoran je vlasnik prostora.


Prema Uredbi o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima (NN 090/2014), za uređaje ili opremu koji sadrže 3 kg ili više kontrolirane tvari ili fluoriranih stakleničkih plinova operater uređaja ili opreme dužan je u roku 15 dana od uključivanja uređaja ili opreme u uporabu prijaviti uključivanje Agenciji za zaštitu okoliša te voditi servisnu karticu na obrascima SK 1 i SK 2.

Servisne kartice uključuju podatke o početnoj količini i vrsti kontroliranih tvari ili fluoriranih stakleničkih plinova, naknadno dodanim količinama te količinama koje su prikupljene tijekom servisiranja, održavanja i konačnog zbrinjavanja te o drugim bitnim podacima, uzrocima propuštanja, eventualnim problemima koji se pojavljuju i mjestima gdje se javljaju, uključujući podatke o ovlaštenom serviseru koji je obavio servis ili održavanje te datume i rezultate kontrola.

Trgovačko društvo Hrvatske ceste d.o.o. po lokacijama poslovnih jedinica i sjedišta društva posjeduje sljedeće tipove klima uređaja koji sadrže 3 kg ili više kontrolirane tvari ili fluoriranih stakleničkih plinova:

1. Sjedište društva Zagreb, Vončinina 3:

• CIAT LDH 900V (R410A, 23+23 kg);

• RHOSS TCAE 14T (3,35kg, R407c);

• TOSHIBA RAV-SP1404AT-E1 (3.1Kg, R410A);

• MITSUBISHI ELECTRIC PUHZ-P125YHAR1.UK (4.5kg, R410A)

2. Osijek, Vukovarska 122:

• CARRIER 30 RA 033 Q (hlađenja) 33 kw (R407C, 4,8kg);

3. Ispostava Dubrovnik, V. Nazora 8

• GREE HLR45SNa-M (R410A, 2x7,3kg);

4. Šibenik, V. Škorpika 27

• CIAT ILDH120V (R410A, 5,5kg)


Gospodarenje otpadom u trgovačkom društvu Hrvatske ceste regulirano je internim dokumentima; Pravilnik o gospodarenju otpadom Trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o. i Plan gospodarenja otpadom trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o. Navedenim internim dokumentima navedena su sljedeća osnovna načela gospodarenja i smjernice sa postupanje sa istim:

• izbjegavanje opasnosti za ljudsko zdravlje i okoliš,

• izbjegavanje onečišćenja okoliša,

• izbjegavanje nekontroliranog odlaganja i spaljivanja otpada,

83


• izbjegavanje nastajanja eksplozije ili požara,

• izbjegavanje stvaranje buke i neugodnih mirisa,

• izbjegavanje pojavljivanja i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka te razvoj patogenih mikroorganizama i narušavanje javnog reda i mira.

Prema Pravilniku o Katalogu otpada (NN 90/15) na području Trgovačkog društva Hrvatske ceste njezinim poslovnim jedinicama i tehničkim ispostavama nastaje otpad iz sljedećih grupa i podgrupa:

Broj Grupe i podgrupe

08 OTPAD OD PROIZVODNJE, FORMULACIJE, DOBAVE I UPORABE PREVLAKA (BOJE, LAKOVI I STAKLASTI EMAJLI), LJEPILA, SREDSTAVA ZA BRTVLJENJE I TISKARSKIH TINTA

08 03 otpad od PFDU tiskarskih tinta

13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)

13 05 sadržaj iz separatora ulje/voda

15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE ZA BRISANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

15 01 ambalaža (uključujući odvojeno sakupljenu ambalažu iz komunalnog otpada

20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ USTANOVA I TRGOVINSKIH I PROIZVODNIH DJELATNOSTI) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO SAKUPLJENE SASTOJKE KOMUNALNOG OTPADA

20 01 odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (biorazgradivi otpad, jestiva otpadna ulja, glomazni otpad, fluorescentne cijevi)

*Biorazgradivi otpad i jestiva ulja nastaju samo na lokaciji Sjedišta društva, Zagreb, Vončinina 3.

O nastalim količinama otpada Hrvatske ceste d.o.o. dužne su na razini lokacije sjedišta društva, poslovnih jedinica i tehničkih ispostava voditi očevidnik o nastanku i tijeku otpada.

Način gospodarenja otpadom, uključujući i vođenje očevidnika i pratećih listova navodi se u Pravilniku o gospodarenju otpadom Trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o. i Planu gospodarenja otpadom trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o.

Očevidnik o nastanku i tijeku otpada

Vođenje očevidnika provodi se na razini lokacije od strane Povjerenika za otpad i njegovog zamjenika, na lokaciji sjedišta društva te od strane imenovanih osoba za gospodarenje otpadom (pojedinih poslovnih jedinica i njihovim tehničkim ispostavama. Imenovanje Povjerenika za otpad, njegovog zamjenika kao i osoba za gospodarenje otpadom regulirano je Pravilnikom o gospodarenju otpadom Trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o.

Navedene odgovorne osobe za gospodarenje otpadom dužne su ažurno i potpuno unositi podatke u očevidnik o nastanku i tijeku otpada nakon svake nastale promjene stanja, te podatke iz očevidnika čuvati pet godina.

Očevidnik o nastanku i tijeku otpada se sastoji od ONTO obrasca i od ispunjenih pratećih listova za pojedinu vrstu otpada.

84


ONTO obrazac ispunjava se za svaku kalendarsku godinu, za svaku organizacijsku jedinicu i pojedino za svaku vrstu otpada. Izuzev navedenog je evidencija miješanog komunalnog otpada.

Prateći list je dokument koji prati pošiljku otpada te potvrđuje primopredaju pošiljke otpada između određenih osoba. Ispunjava se za jednu pošiljku otpada koja se prevozi odnosno predaje tvrtki ovlaštenoj za preuzimanje otpada u posjed.

Otpad nastao na lokacijama trgovačkog društva Hrvatske ceste predaje se uz ispunjeni prateći list ovlašteniku na danje zbrinjavanje/oporabu.

Odgovornost za proizvedeni otpad Trgovačkog društva Hrvatske ceste prestaje nakon što pravna osoba kojoj je otpad predan na propisani način preuzme otpad i ovjeri prateći list ili dokument o prometu ako je otpad izvezen.

Skladištenje otpada

Otpad nastao u trgovačkom društvu Hrvatske ceste, njezinim poslovnim jedinicama i tehničkim ispostavama sakuplja se odvojeno po vrsti i na način koji ne dovodi do miješanja otpada i koji omogućuje obradu otpada.

Ukoliko se na području tehničke ispostave skladišti više od 200 kg opasnog otpada ista se treba upisati u Očevidnik određenih osoba koje skladište vlastiti proizvodni otpad, što se navodi i u internim dokumentima; Pravilnik o gospodarenju otpadom Trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o. i Plan gospodarenja otpadom trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o.

Opasni otpad

Prilikom predaje opasnog otpada ovlašteniku Hrvatske ceste d.o.o. u dužne su predati i deklaracija o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada -za pošiljku opasnog otpada, kada je godišnja količina opasnog otpada ≤ 1 t, ide uz Prateći list ili izvješće o ispitivanju svojstava otpada - ako su količine opasnog otpada godišnje ˃ 1 t.

Građevni otpad

Trgovačko društvo Hrvatske ceste nisu izvođač na gradnji cesta niti posjeduje strojni vozni park vezan uz tu djelatnost, kako na lokaciji sjedišta društva, tako ni na ostalim lokacijama poslovnih jedinica i njihovim tehničkim ispostavama. Prema navedenom, za zbrinjavanje otpada nastalog izvođenjem radova odgovoran je izvođač radova što se definira u tehničkoj dokumentaciji i u dokumentaciji za javno nadmetanje.

Na razini Društva gospodarenje građevinskim otpadom objašnjeno je Pravilnikom o gospodarenju otpadom Trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o. i Planom gospodarenja otpadom trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o.

Registar onečišćavanja okoliša

Trgovačko društvo Hrvatske ceste nije evidentirano u sustav Registra onečišćavanja okoliša (ROO) budući da količine proizvedenog otpada i emisija u zrak nisu prelazile propisane pragove. Međutim u slučaju prekoračenja praga potrebno je izvršiti prijavu u sustav ROO.

Prijava u registar onečišćivača okoliša podrazumijeva godišnje prijave u ROO za svaku organizacijsku jedinicu na kojoj nastaje onečišćenje u zrak, vodu i tlo.

Prema članku 9. Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša (NN 087/2015), kada na razini organizacijske jedinice za jednu ili više onečišćujuću tvar prekoračen prag i/ili granične vrijednosti nastanka otpada obveznik (Hrvatske ceste d.o.o. ) je dužan dostaviti opće obrasce PI-1 i PI-2, a pojedinačne količine tvari prijaviti po tematskim obrascima PI-Z, PI-V, KI-V, PI-T, NO, SO i OZO.

85


U slučaju kada na razini organizacijske jedinice za jednu ili više onečišćujućih tvari nije prekoračen prag i/ili granična vrijednosti nastanka otpada obveznik nije dužan dostaviti podatke za izvještajnu godinu.

S obzirom na tip djelatnosti kojima se bave HC i prepoznate aspekte okoliša (emisije u zrak i gospodarenje otpadom), Hrvatske ceste d.o.o. su dužne, u slučaju prekoračenog praga/ili granične vrijednosti, dostaviti podatke o:

• Emisijama u zrak iz kotlovsko-energetskog postrojenja (Uređaji < 1 MW; mali uređaji za loženje) koje se nalazi u sjedištu Društva (Vončinina 3, 10 000 Zagreb) te

• Količine opasnog otpada ukoliko na lokaciji sjedišta društva te poslovnim jedinicama i tehničkim ispostavama, nastane ukupna godišnja količina veća ili jednaka od 0,5 tona i

• Količine neopasnog otpada otpadom na lokaciji sjedišta društva te poslovnim jedinicama i tehničkim ispostavama, ukoliko godišnje nastane 20 ili više tona neopasnog opada.

Inspekcijski nadzor

2017. obavljen je nadzor inspekcije zaštite okoliša (MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE, UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE, Sektor inspekcijskih poslova i unaprjeđenje rada, Služba inspekcijskih poslova u području zaštite zraka, ozonskog sloja i klimatskih aktivnosti, KLASA: 351-02/17-01/1753, URBROJ: 517-08-17-2, Zagreb, 12. srpnja 2017.) pri čemu su nađene nepravilnosti vezane za:

1. edukaciju djelatnika u postupanju s otpadom (nedostatak dokumentacije vezane uz edukaciju

djelatnika u postupanju s otpadom)

2. registar onečišćavanja okoliša (nedostajući ONTO obrasci i prateći listovi i obveza upisa u ROO)

3. postupanje s otpadom (nedostajući Očevidnici o nastanku i tijeku otpada, neoznačeni

spremnici za otpad)

4. tvari koje oštećuju ozonski sloj (kartice SK1 i Zapisnik o obavljenom servisu).

Nakon provedenog nadzora HRVATSKE CESTE d.o.o. su radi uklanjanja gore spomenutih nedostataka sklopile ugovor za usluge zaštite okoliša – savjetovanje vezano uz gospodarenje otpadom i okolišne regulative na razini Hrvatskih cesta d.o.o.

Planom rada inspekcije zaštite okoliša za 2018. godinu predviđen je tematski nadzor provedbe mjera zaštite okoliša iz rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš donesenih temeljem provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš za sve zahvate provedene u razdoblju od 2010. do 2016. godine te je osim gore navedenog inspekcijskog nadzora dosad obavljeno i 10-ak inspekcijskih tematskih nadzora za zahvate (izrađene projekte državnih cesta) provedene u razdoblju od 2010. do 2016. godine. Inspekcijskim nadzorima sa svrhom kontrole provedbe mjera zaštite okoliša iz Rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš nisu utvrđene povrede propisa iz nadležnosti inspekcije zaštite okoliša.

4.2.5 JAVNE KONZULTACIJE I MEHANIZMI ZA RJEŠAVANJE PRITUŽBI

4.2.5.1 Mehanizmi javnog savjetovanja i pritužbe

Javnost ima mogućnost kontaktirati HRVATSKE CESTE d.o.o. pisanim uputom/elektronskom poštom na sljedeću adresu (koja je dostupna na internetskim stranicama Hrvatskih cesta, http://www.hrvatske-ceste.hr/default.aspx?id=64) pod kontakt:


Društvo za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta


Telefon: +385 1 4722 555


http://www.hrvatske-ceste.hr/default.aspx?id=64

http://www.hrvatske-ceste.hr/default.aspx?id=64


86


Posebno su navedeni kontakti po dijelovima društva (korisni kontakti) i kontakti za novinarske upite (press).

Pravo na pristup informacijama kojima raspolažu Hrvatske ceste d.o.o., uređeno je Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15). Sukladno Zakonu, sve informacije koje posjeduju, raspolažu ili nadziru Hrvatske ceste d.o.o. kao tijelo javne vlasti, moraju biti dostupne svim fizičkim i pravnim osobama koje zahtijevaju pristup informacijama. Zakonom su propisana načela prava na pristup, izuzeci od prava na pristup te postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama. Korisnik prava na informaciju ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva.


Službenik za informiranje

[email protected]

01/ 4722 597

Korisnik prava na informaciju ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva.

U periodu od 2014 – 2017 bilo je 122 zahtjeva za informiranje vezanih za gradnju ili rekonstrukciju cesta a navedeni su u tablici u nastavku.

Tablica 4-6: Broj upita vezanih za gradnju ili rekonstrukciju cesta u periodu 2014. -2017.

Godina Broj zahtjeva za informiranje Napomena

2014. 9 Svi zahtjevi su usvojeni.

2015. 29 1 zahtjev djelomično usvojeni, odnosno djelomično odbijen.

2016. 52 3 zahtjeva djelomično usvojena, odnosno djelomično odbijena.

2017. 32 Svi zahtjevi su usvojeni.

UKUPNO 122

NAPOMENA:

U godišnjim izvješćima od 2014. – do 2017. godine navodi se broj zaprimljenih zahtjeva, a onda se detaljno izvještava o ishodu rješavanja zahtjeva. Svako izvješće ima rubriku C. Ishod rješavanja zahtjeva (osim za 2014. kada je propisani obrazac bio drugačiji). Više je mogućih ishoda rješavanja zahtjeva, a usvajanje je samo jedan od njih. Zahtjevi mogu biti usvojeni, djelomično usvojeni, odbačeni, odbijeni, ustupljeni drugom tijelu na nadležno postupanje itd. Ako negdje piše da je 1 zahtjev djelomično usvojen, za ostale zahtjeve se navode druge pravne osnove po kojima su rješavani.

Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) čl. 18. propisuje način na koji korisnici mogu podnijeti zahtjev za pristup informaciji, a to je usmenim i pisanim putem (fax, e-mail, poštanskim putem). Kojim god ih se putem zaprimi, moraju se urudžbirati. Ako dođu usmenim putem, napravi se zabilješka koja se također urudžbira.

Za sva savjetovanja s javnošću postoji koordinator savjetovanja s javnošću koji izrađuje godišnja izvješća o provedenim savjetovanjima koja su javno dostupna na internetskim stranicama Hrvatskih cesta d.o.o. (http://www.hrvatske-ceste.hr/default.aspx?id=1378).

SLUŽBENIK ZA INFORMIRANJE (obavlja poslove koordinatora savjetovanje s javnošću)20

tel. 01 / 4722 - 597

20 Također postoji radno mjesto glasnogovornica sa zaposlene 2 osobe.

87


fax. 01/ 4722 - 583

e - mail: [email protected]

Tijekom zadnje 3 godine (2016., 2017. i 2018.) provedeno je 5 savjetovanja21, po 2 u 2016. i 2017. godini a 1 u 2018. godini22. Tijekom trajanja javnih predstavljanja mišljenja, prijedlozi i primjedbi mogli su se upisati u knjigu primjedbi, izloženu uz predmetnu dokumentaciju. Također mišljenja, prijedlozi i primjedbe mogli su se dostaviti i u pisanom obliku na adresu: Hrvatske ceste d.o.o., Vončinina 3, 10000 Zagreb ili na adresu E-pošte [email protected], s napomenom na predmet primjedbe. Nakon završetka javnog uvida, izrađene su zabilješke o provedenom javnom uvidu i javnom izlaganju s popisom prisutnih.

Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), čl. 12. Uprava Društva održava sjednice na kojima se raspravlja o pitanjima od javnog interesa. Javnost je obaviještena, putem poveznice na internetskim stranicama Hrvatskih cesta d.o.o. (http://www.hrvatske-ceste.hr/default.aspx?id=1413), o mogućnostima neposrednog uvida u rad tijela (prisustvovanja sjednici), broju osoba koje mogu prisustvovati sjednici kao i načinu prijavljivanja.

Službenik za informiranje održao je INHOUSE seminar (5 radionica – Zagreb (2 radionice), Osijek, Rijeka, Split) za rukovodeće osoblje HC-a od strane vanjske tvrtke (DRŽAVNA ŠKOLA ZA JAVNU UPRAVU) a vezano uz pravo javnosti na pristup informacijama HC-a dana tijekom svibnja 2018.

4.2.5.2 Najčešći/ponavljajući razlozi za pokretanje postupaka

Praksa je da stranka najprije dostavi pisani dopis/zahtjev za mirno rješenje problema/spora (nagodba, kompromis) na adresu HRVATSKIH CESTA d.o.o. (u pravilu na poslovne jedinice ali može i na središte), kako bi se spor pokušao riješiti mirnim putem u pravilu tražeći da im se isplati nadoknada štete. Razlozi zahtjeva mogu biti npr.:

• da je tijekom radova zauzeta nečija imovina pa se traži uklanjanje materijala koji je bio nasipan

kako bi se površina vratila u prvobitno stanje

• ako je riječ o prilazu da se napravi prilaz (ako nije napravljen)

• da se npr. ugradi bukobran pa treba napraviti zid (u manjem broju slučajeva, tada u tijeku

sudskog spora ide vještačenje pa treba napraviti mjerenje)

• …

Praksa je da ako HRVATSKE CESTE d.o.o. to ocijene osnovanim u mirnom postupku reagiraju na zahtjev i poduzimaju sve mjere i radnje da udovolje zahtjevu (izađu u susret stranci) i čine sve kako ne bi došlo do sudskih tužbi. U ovakvim slučajevima se sve rješava na terenu, na licu mjesta, u tijeku izgradnje gdje mirno rješavanje pojedinog zahtjeva uglavnom odrade predstavnici HRVATSKIH CESTA d.o.o. na terenu kojima se javljaju nezadovoljne stranke a uključuje izradu ili mjerenje ili uvid ili angažiranje trećih osoba kako bi se nastojao riješiti zahtjev.

Tek ako stranka nije zadovoljna i kad im se učini određeni ustupci i poboljša situacija ili se HRVATSKE CESTE ne slažu sa zahtjevom pa to nije moglo biti riješeno mirnim putem preko predstavnika

21 Savjetovanje za Projektni zadatak za izradu Izvješća o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava upravljanja i poslovanja Provedbenih subjekata (HC, HAC, HAC ONC i ARZ) u sklopu projekta "Modernizacija i restrukturiranje Sektora cestovnog prijevoza (MARS)" provedeno je u razdoblju 13.3.2017.-27.3.2017. Cilj savjetovanja je bio informiranje i aktivno sudjelovanje javnost u postupku donošenja predmetnog dokumenta. Tijekom savjetovanja nije zaprimljeno nijedno mišljenje, prijedlog ili primjedba. 22 Predmeti savjetovanja po godinama: 2016. Nacrt "Pravilnika o postavljanju reklama na cestovnom zemljištu i zaštitnom pojasu državnih cesta" Nacrt "Upute o postupanju pri izdavanju posebnih uvjeta građenja" 2017. Strateška i konfliktna karta buke na dionicama državnih cesta u Republici Hrvatskoj Projektni zadatak za izradu Izvješća o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava upravljanja i poslovanja Provedbenih subjekata (HC, HAC, HAC ONC i ARZ) u sklopu projekta "Modernizacija i restrukturiranje Sektora cestovnog prijevoza (MARS)" 2018. Izrada akcijskog plana radi smanjenja buke za 2011. godinu na dionicama državnih cesta u Republici Hrvatskoj - scenariji upravljanja bukom



88


HRVATSKIH CESTA d.o.o. na terenu, stranci preostaje jedino da pokrene sudski spor23 i to se rješava u parničnom sudskom postupku gdje stranka podnosi tužbu u pravnim okvirima a rješava ga pojedini odjel za pravne poslove HRVATSKIH CESTA d.o.o. ovisno o sudu na kojem je podnesena tužba (na lokaciji ceste i pojedine poslovne jedinice ili u Zagrebu, gdje je sjedište HRVATSKIH CESTA d.o.o.). Tu se u pravilu radi o težim i kompliciranijim slučajevima, ali u manjem broju slučajeva. U slučaju sporova koji se ne odnose na prometne nezgode, uglavnom se radi cestama koje su nedavno napravljene ali kako u Republici Hrvatskoj nije sve zemljišno-knjižno dobro riješeno pojavljuju se i postupci u kojima se javljaju stranke kojoj je prije 20-ak i više godina nešto oduzeto i onda je postupak kompliciraniji jer je teško pronaći dokaze da li je nešto plaćeno ili nije.

U periodu od 2015 – 2017 bilo je 56 sporova vezanih za gradnju ili rekonstrukciju cesta a navedeni su u tablici u nastavku.

Tablica 4-7: Broj sporova vezanih za gradnju ili rekonstrukciju cesta u periodu 2015. -2017.

Godina Broj sporova Napomena

2015 23

2016 22

2017 11

UKUPNO 56

4.2.6 SAŽETAK NALAZA/USKLAĐENOSTI



Praćenje provedbe mjera zaštite okoliša i programa stanja okoliša za pojedine projekte (državne ceste) za koje je ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata obveza je poduzeća HRVATSKE CESTE d.o.o., a obuhvaćaju poslove pripreme, građenja i korištenja pojedine državne ceste te su sukladno tome u svakoj pojedinoj fazi uključeni djelatnici zaduženi za pitanja zaštite okoliša raspoređeni unutar sljedećih sektora:


• Sektor za EU projekte i programe



Praćenje provedbe mjera zaštite okoliš i programa stanja okoliša za pojedine projekte (državne ceste) za koje je ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata obveza je poduzeća HRVATSKE CESTE d.o.o. a riješeno je ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača (npr. praćenje stanja (kakvoće) površinskih i podzemnih voda, buke). Organizacija i provedba mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora i kontrola

klimatizacijskih uređaja rješava se putem ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača (tvrtki koje imaju suglasnost

Ministarstva zaštite okoliša i energetike za obavljanje poslova mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak odnosno za servisiranje klima uređaja). U provedbi zaštite na radu Predsjedniku Uprave pomažu ovlaštenici za zaštitu na radu, stručna služba za zaštitu na radu , te liječnik medicine rada. Društvo HRVATSKE CESTE d.o.o. ima organiziranu Službu zaštite na radu koja u svom sastavu stručnjaka zaštite na radu s položenim stručnim ispitom koji je ujedno i voditelj Službe zaštite na radu te djelatnika zaduženog za obavljanje poslova zaštite od požara i unapređenje stanja zaštite od požara s položenim stručnim ispitom. Voditeljica Službe za zaštitu na radu obavlja sve poslove, vodi evidencije, čuva isprave te daje obavijesti i podatke u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14) i drugim propisima o zaštiti na radu te

23 Potrebno je naglasiti da se većina sudskih postupaka odnosi na prometne nezgode, na cijelom području Republike Hrvatske i ne odnosi se na ovaj tip postupka. Također sve što izvođač napravi krivo i nije u skladu s projektom ili nadzor ima primjedbe se rješava na način da se to popravlja na licu mjesta (postoji garantni period od 2-5 godina) a postoji i financijska garancija za svaki slučaj te ovakvi slučajevi u pravilu ne završavaju na sudu. Ako je riječ o zahtjevima trećih osoba nakon što je garancija istekla onda se to potražuje od izvođača i tek u krajnjem slučaju ako izvođač neće platiti sve završava na sudu.

89


Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10). Uz stručnjaka zaštite na radu, u društvu su osposobljeni ovlaštenici za zaštitu (ovlaštenici I. razine i ovlaštenici II. razine) na radu i povjerenik radnika za zaštitu na radu.


Svi aspekti održavanja obavljaju se u skladu sa zakonskim propisima vezanim uz zaštitu okoliša. 2017. obavljen je nadzor inspekcije zaštite okoliša (MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE, UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE, Sektor inspekcijskih poslova i unaprjeđenje rada, Služba inspekcijskih poslova u području zaštite zraka, ozonskog sloja i klimatskih aktivnosti, KLASA: 351-02/17-01/1753, URBROJ: 517-08-17-2, Zagreb, 12. srpnja 2017.) pri čemu su nađene nepravilnosti vezane za:

• edukaciju djelatnika u postupanju s otpadom (nedostatak dokumentacije vezane uz edukaciju djelatnika u postupanju s otpadom)

• registar onečišćavanja okoliša (nedostajući ONTO obrasci i prateći listovi i obveza upisa u ROO)

• postupanje s otpadom (nedostajući Očevidnici o nastanku i tijeku otpada, neoznačeni spremnici za otpad)

• tvari koje oštećuju ozonski sloj (kartice SK1 i Zapisnik o obavljenom servisu).

Nakon provedenog nadzora HRVATSKE CESTE d.o.o. su radi uklanjanja gore spomenutih nedostataka sklopile ugovor za usluge zaštite okoliša – savjetovanje vezano uz gospodarenje otpadom i okolišne regulative na razini Hrvatskih cesta d.o.o.

Planom rada inspekcije zaštite okoliša za 2018. godinu predviđen je tematski nadzor provedbe mjera zaštite okoliša iz rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš donesenih temeljem provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš za sve zahvate provedene u razdoblju od 2010. do 2016. godine te je osim gore navedenog inspekcijskog nadzora dosad obavljeno i 10-ak inspekcijskih tematskih nadzora za zahvate (izrađene projekte državnih cesta) provedene u razdoblju od 2010. do 2016. godine. Inspekcijskim nadzorima sa svrhom kontrole provedbe mjera zaštite okoliša iz Rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš nisu utvrđene povrede propisa iz nadležnosti inspekcije zaštite okoliša.

Svi socijalni aspekti održavanja obavljaju se u skladu sa zakonskim propisima vezanim uz zaštitu na radu, zaštitu zdravlja i zaštitu od požara. Analizirajući ozljede na radu u periodu 2011 – 2015. godine može se zaključiti sljedeće:

• ukupno se u 5 promatranih godina dogodilo 6 ozljeda na radu

• 2 ozljede dogodile su se na putu od kuće do posla ili obratno, dakle nisu vezane uz radni proces

• 4 ozljede dogodile su se na mjestu rada, od toga su 2 prometne nesreće, a 2 su pokliznuće I pad (jedna

je na cesti, a druga na stepenicama prema uredu)

Iz ovih podataka može se zaključiti da je većina ozljeda nije vezana uz samo izvršenje radnih zadataka. Dvije ozljede na radu koje su se događale na radnom mjestu uglavnom su se dogodile u službenom vozilu, na cesti. Kako se kao uzrok ozljede najčešće pojavljuje “viša sila” neplanirani, neočekivani i iznenadni događaj kao što je sudar automobila, teško je gotovo nemoguće utjecati na poboljšanje stanja. Analizom duljine trajanja bolovanja kao i liječničkih dijagnoza, može se zaključiti da se u većini slučajeva radi o lakšim ozljedama i da su najčešće dijagnoze: uganuće i nategnuće kontuzija i nagnječenje sa duljinom bolovanja oko 10 - 30 dana.

Zbog korištenja unajmljenih prostora u vlasništvu trećih osoba poseban problem je nemogućnost održavanja u ispravnom stanju sukladno propisima, tehničkim normativima, normama i uputama proizvođača postrojenja, uređaje i instalacija električne, plinske, ventilacijske i druge namjene, dimnjake i ložišta, kao i druge uređaje i instalacije, koji mogu prouzročiti nastajanje i širenje požara te o neposjedovanje dokumentacije o održavanju.

90


5 ZAKLJUČAK




Upravljanje zaštitom okoliša kod velikih projekata (koji zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš) i upravljanje zaštitom okoliša kod projekata koji ne zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš kod planiranja i izgradnje infrastrukture od strane tvrtke HRVATSKE CESTE d.o.o. obavljaju djelatnici zaduženi za pitanja zaštite okoliša raspoređeni su unutar sljedećih sektora i službi:




HRVATSKE CESTE usklađene su sa zakonskim propisima vezanim uz okolišne sustave koliko je zakonski neophodno potrebno ali se u svrhu prevencije i poboljšanja upravljanja okolišnih sustava daju mjere i preporuke vezane uz poboljšanje okolišnih sustava a koje su posebno navedene i u poglavlju 5.4. PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE IZVEDBE POSTOJEĆIH SUSTAVA UPRAVLJANJA I OKOLIŠNIH PROCEDURA/OPERACIJA.

5.1.1 ADEKVATNOST POSTOJEĆIH SOCIJALNIH SUSTAVA ZA POSTIZANJE USKLAĐENOSTI S PLANIRANJEM I IZGRADNJOM INFRASTRUKTURE








91



HRVATSKE CESTE usklađene su sa zakonskim propisima vezanim uz socijalne sustave koliko je zakonski neophodno potrebno ali se u svrhu prevencije i poboljšanja upravljanja socijalnih sustava daju mjere i preporuke vezane uz poboljšanje socijalnih sustava a koje su posebno navedene i u poglavlju 5.4. PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE IZVEDBE POSTOJEĆIH SUSTAVA UPRAVLJANJA I OKOLIŠNIH PROCEDURA/OPERACIJA.




Poduzeće HRVATSKE CESTE d.o.o. nije izvođač radova na gradnji cesta niti posjeduje strojni park vezan uz tu djelatnost, kako na lokaciji sjedišta društva, tako i u ispostavama u Republici Hrvatskoj. Poslovi koje obavljaju HRVATSKE CESTE d.o.o. su vezani uz planiranje i nadzor radova u gradnji državnih cesta.

Broj i raspored djelatnika u Sektoru za održavanje i promet unutar poduzeća HRVATSKE CESTE d.o.o. iznosi 30 raspoređenih u sljedeće odjele (ne računajući direktora, pomoćnika direktora i tajnicu):

• Odjel za redovito održavanje i zaštitu cesta i objekata 6 djelatnika

• Odjel za promet 7 djelatnika

• Odjel za izvanredno održavanje i gospodarenje cestama i objektima 10 djelatnika

• Odjel za koordinaciju, plan i analizu 4 djelatnika

U Društvu su organizirane posebne, teritorijalno određene, organizacijske jedinice – Poslovne jedinice te Tehnike ispostave Društva, u skladu sa odredbama Pravilnika, a sve radi obavljanja poslova iz njihove nadležnosti na teritoriju RH. Na razini poslovnih jedinica na razini Hrvatskih cesta d.o.o. ustrojene su sljedeće poslovne jedinice:






92



Upravljanje zaštitom okoliša kod održavanja od strane tvrtke HRVATSKE CESTE d.o.o. obavljaju djelatnici zaduženi za pitanja zaštite okoliša raspoređeni unutar sljedećih sektora:




Upravljanje socijalnim aspektima održavanja (zaštitom na radu i zaštitom požara) kod održavanja od strane tvrtke HRVATSKE CESTE d.o.o. obavljaju djelatnici zaduženi za pitanja zaštite na radu i zaštitu od požara raspoređeni unutar Službe zaštite na radu.

Ocjena adekvatnosti okolišne usklađenosti s održavanjem

HRVATSKE CESTE usklađene su sa zakonskim propisima vezanim uz aktivnosti održavanja ali se u svrhu prevencije i poboljšanja upravljanja aktivnostima održavanja daju mjere i preporuke vezane uz poboljšanje aktivnosti održavanja a koje su posebno navedene i u poglavlju 5.4. PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE IZVEDBE POSTOJEĆIH SUSTAVA UPRAVLJANJA I OKOLIŠNIH PROCEDURA/OPERACIJA.

5.3 ADEKVATNOST INSTITUCIONALNE ORGANIZACIJE I KAPACITETA, PODJELA RADA, SREDSTVA I PREPORUKE


Identifikacija postojeće institucionalne organizacije i kapaciteta, podjela rada, sredstva i preporuke

Postojeća institucionalna organizacija i kapaciteti, podjela rada i sredstva već su opisani u poglavljima 5.1., 5.1.1. i 5.2.

Ocjena adekvatnosti institucionalne organizacije i kapaciteta, podjela rada, sredstva i preporuke

HRVATSKE CESTE usklađene su sa zakonskim propisima vezanim uz organizaciju i kapacitete, podjelu rada, sredstva ali se u svrhu prevencije i poboljšanja upravljanja aktivnostima održavanja daju mjere i preporuke vezane uz poboljšanje organizaciju i kapacitete, podjelu rada, sredstva a koje su posebno navedene i u poglavlju 5.4. PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE IZVEDBE POSTOJEĆIH SUSTAVA UPRAVLJANJA I OKOLIŠNIH PROCEDURA/OPERACIJA.

5.4 PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE IZVEDBE POSTOJEĆIH SUSTAVA UPRAVLJANJA I OKOLIŠNIH PROCEDURA/OPERACIJA



Usklađenost/

neusklađenost

Preporuke i mjere (potrebne aktivnosti za usklađenje) Rok Procjena troška Institucionalna

odgovornost

OKOLIŠNI SUSTAVI

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15)

DA • Dodatno educirati postojeće radnike/zaposliti

radnika koja bi bio zadužen samo za zaštitu okoliša u 2020. 200.000,00 kn

HRVATSKE CESTE d.o.o.

93




Usklađenost/

neusklađenost


odgovornost

Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15)

Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11 i 47/14)

Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12 i 84/17)

Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima (NN 90/14)

Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (NN 13/09 i 75/13)

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17)

Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

svakodnevnom radu društva ili sklopiti Ugovor o obavljanju poslova zaštite okoliša s ovlaštenom osobom (angažirati vanjsku ovlaštenu tvrtku s kojom je potrebno sklopiti Ugovor za savjetničke usluge za potrebe zaštite okoliša).

• Povećati kapacitete nove službe zaštite okoliša odgovorne za uključivanje zaštite okoliša u razvoj i strateško planiranje.

• Osigurati praćenje provedbe mjera zaštite okoliša i programa stanja okoliša za pojedine projekte (državne ceste) za koje je ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata.

• Osigurati praćenje programa stanja okoliša za pojedine projekte (državne ceste) za koje je ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata ugovaranjem usluga vanjskih dobavljača (npr. praćenje stanja (kakvoće) površinskih i podzemnih voda, buke).

• O rezultatima praćenja stanja okoliša HRVATSKE CESTE d.o.o. obavezne su podatke dostavljati Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu na propisani način i u propisanim rokovima sukladno posebnom propisu kojim je uređena dostava podataka u informacijski sustav.

• Obaviti dodatnu edukaciju zaposlenika po pitanju zaštite okoliša, osobito po pitanju gospodarenja otpadom.

• Izraditi Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpadom.24

24 Ugovaranjem usluge zaštite okoliša – savjetovanje vezano uz gospodarenje otpadom i okolišne regulative na razini Hrvatskih cesta d.o.o. s ovlaštenom pravnom osobom obuhvaćeno je sljedeće:

94




Usklađenost/

neusklađenost


odgovornost

• Novelirati Pravilnik o gospodarenju otpadom.

• Pridržavati se obveza i procedura prema Pravilniku o gospodarenju otpadom.

• Izraditi Plan upravljanja okolišem na razini HRVATSKIH CESTA d.o.o.

SOCIJALNI SUSTAVI

Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14 i 154/14)

Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15)

Pravilnik o izradi procjene rizika (NN 112/14)

Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94, 110/05 i 28/10)

Pravilnik o planu zaštite od požara (NN 51/12)

Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)

DA

• Osigurati da svakom radniku budu dostupni:

1) Procjena rizika za mjesto rada i poslove koji se na njemu obavljaju

2) upute za rad na siguran način za mjesto rada i poslove koji se na njemu obavljaju

3) pisani dokaz o osposobljenosti radnika za rad na siguran način

4) pisani dokaz da radnik udovoljava uvjetima za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada

5) zapisnik o ispitivanju radne opreme, instalacija i radnog okoliša.

• Na mjestu rada postaviti na vidljivo mjesto:

1) sigurnosne znakove. Ako sigurnosni znakovi nisu dovoljni za djelotvorno obavješćivanje radnika postaviti pisane obavijesti i upute o uvjetima i načinu korištenja sredstava rada, opasnih kemikalija i drugih štetnosti na radu.

Trajno

100.000,00 kn HRVATSKE CESTE d.o.o.

• Usluge savjetovanja

• Izradu plana gospodarenja otpadom proizvođača otpada

• Novelaciju Pravilnika o gospodarenju otpadom trgovačkog društva HRVATSKE CESTE d.o.o.

• Godišnje prijave u Registar onečišćivača okoliša (ROO) za svaku organizacijsku jedinicu zbog nastalog onečišćenja u zrak, vodu i tlo


• Plana upravljanja okolišem kao dokumenta koji bi sustavno objedinio sve relevantne parametre (usklađenost s preporukama Svjetske banke, uključenost svih cesta sukladno propisima, obaveze prema zakonskoj regulativi,

informaciju o osobama imenovanim za gospodarenje otpadom na razini kuće i sl.)

95




Usklađenost/

neusklađenost


odgovornost

Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)

Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14, 69/17)

Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09)

Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/15)

Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/15)

Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17)

Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (NN 80/11)

Ustav Republike Hrvatske ( NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14), čl.50.

2) znakove za evakuaciju i spašavanje. Povećati broj znakova za izlaz u slučaju opasnosti i staviti ih na vidljive položaje te zamijenite male znakove ili znakove koji pokazuju u pogrešnom smjeru s odgovarajućim znakovima.

3) upute i oznake za rukovanje radnom opremom

4) upute i oznake za rad s opasnim kemikalijama i drugim izvorima opasnosti i štetnosti. Postaviti znakove opasnosti na odgovarajuća mjesta uz uređaje i strojeve s povećanom opasnosti i druga mjesta s potencijalnom opasnosti (npr. znak opasnosti od električne struje uz razvodnu ploču i sl.).

• Izbjegavati držanje teških predmeta na vrhu polica, najteže predmete držati na najdonjoj polici.

• Osigurati da su ormarići prve pomoći dostupni, označeni i zaštićeni od neovlaštenog korištenja. Periodično provjeravati sadržaj ormarića prve pomoći i osigurati da ima propisan sadržaj o čemu se mora voditi evidencija.

• Provoditi unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu te poticanje i savjetovanje poslodavca i njegovih ovlaštenika da otklanjaju nedostatke u zaštiti na radu utvrđene unutarnjim nadzorom putem ovlaštene osobe 2 puta godišnje.

• Provoditi unutarnji nadzor nad primjenom mjera zaštite od požara putem ovlaštene osobe 2 puta godišnje.

• Nastaviti provoditi aktivnosti stjecanja zemljišta i nedobrovoljnog preseljenja u skladu sa zakonskom regulativom.

96




Usklađenost/

neusklađenost


odgovornost

• Obaviti koordinaciju sa svim dionicima (lokalno stanovništvo) oko početka i trajanja radova za svaki pojedinačni projekt gradnje/rekonstrukcije ceste.

• Voditi računa da je lokalna zajednica aktivno uključena u pojedinačni projekt gradnje/rekonstrukcije ceste.

ODRŽAVANJE

Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14 i 154/14)

Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15)

Pravilnik o izradi procjene rizika (NN 112/14)

Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94, 110/05 i 28/10)

Pravilnik o planu zaštite od požara (NN 51/12)

Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)

DA

• Sredstva rada i osobna zaštitna oprema u uporabi moraju biti u svakom trenutku sigurni, održavani, prilagođeni za rad i u ispravnom stanju ih koristiti u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike. Osigurati dovoljan broj osobne zaštitne opreme za sve zaposlenike.

• Održavati u ispravnom stanju sukladno propisima, tehničkim normativima, normama i uputama proizvođača postrojenja, uređaje i instalacije električne, plinske, ventilacijske i druge namjene, dimnjake i ložišta, kao i druge uređaje i instalacije, koji mogu prouzročiti nastajanje i širenje požara te o održavanju moraju posjedovati dokumentaciju.

• Osigurati da površine oko vatrogasnih aparata i hidrantskih tvari budu slobodne od prepreka.

• Vatrogasne aparate postaviti na uočljiva i lako dostupna mjesta, u blizini mogućeg izbijanja požara, a kod prijenosnih aparata ručka za nošenje ne smije biti na visini većoj od 1,5 metara od tla. Mjesto označiti znakom vatrogasnog aparata.

• Kontrolirati da li se provode svi potrebni poslovi zaštite na radu i zaštite od požara u skladu s Ugovorom o poslovno-tehničkoj suradnji na

Trajno

100.000,00 kn HRVATSKE CESTE d.o.o.

97




Usklađenost/

neusklađenost


odgovornost

poslovima zaštite požara i zaštite na radu s ovlaštenom tvrtkom.

INSTITUCIONALNA

ORGANIZACIJA I

KAPACITETI,

PODJELA RADA,

SREDSTVA

- DA • Vidi mjere pod OKOLIŠNI SUSTAV, SOCIJALNI SUSTAV

I ODRŽAVANJE. - - -

98


AKCIJSKI PLAN

MJERA AKTIVNOSTI NADLEŽNOST IMPLEMENTACIJA AKTIVNOSTI

2018. 2019. 2020. 2021.

1. CILJ: Jačanje međusobne povezanosti sektora u pojedinim projektnim ciklusima

1.1. Osnovati jedinstvenu organizacijsku jedinicu koja će biti nadležna za pitanja ZO i prirode u cijelom projektnom ciklusu

1.1.1. Osnovati jedinstvenu organizacijsku jedinicu za zaštitu okoliša i prirode

1.1.2. Unutar organizacijske jedinice definirati nadležnost za monitoring prijelaza na cestama na objektima pogodnim za prijelaz divljih životinja, definirati sadržaj i opseg monitoringa i organizirati njegovo provođenje u propisanim intervalima

1.2. Osigurati kontinuitet rada na poslovima zaštite prirode i okoliša. (Jačanja kvalitete kadra dugogodišnjim radom na istim poslovima)

1.2.1. Osnažiti kvalitetu kadrova u području zaštite okoliša osiguravanjem kontinuiranosti rada na istim poslovima

1.2.2. Organizirati kontinuiranu edukaciju kadrova iz područja zaštite okoliša i prirode


1.3.1. Služba za zaštitu okoliša treba definirati kvalitativne kriterije za vanjske suradnike i djelatnike cesta koji provode praćenje stanja okoliša i prirode

1.3.2. U natječaje za nabavu usluga praćenja stanja okoliša i prirode uključiti kvalitativne kriterije za stručnjaka ili pravne osobe kojim će se osigurati kvaliteta

1.4.Grupa za Naturu2000, ptice i staništa učiniti funkcionalnom

1.4.1. Imenovati odgovornu osobu za obavljanje poslova u dijelu Nature2000, ptica i staništa

2. CILJ: Uvođenje ISO sustava

99



2018. 2019. 2020. 2021.

2.1.Certificirati sustav upravljanja okolišem HC-a prema normi ISO 14001 ili EMS.

2.1.1. Uvesti neke od standarnih sustava zaštite okoliša


3.1. Definirati sve ključne pokazatelje okoliša vezane za održavanje i upravljanje

cestama




3.1.4. Pratiti utjecaj na okoliš nalazima i rješenjima inspekcije za ZO

4. CILJ: Utvrđivanje mjesta/područja učestalih stradavanja životinja od prometa

4.1. Uspostava/poboljšanje sustava bilježenja podataka o životinjama stradalim od prometa

4.1.1. Uspostaviti/poboljšati sustav evidencije o životinjama stradalim od prometa. Sukladno dobivenim rezultatima uspostaviti mjere zaštite/ublažavanja ( npr.unaprijediti/poboljšati vertikalnu signalizaciju znakovima upozorenja)

4.1.2. Periodički educirati djelatnike održavanja/ophodnje o raspoznavanju životinja i o strogo zaštićenim vrstama (Izraditi priručnik i adekvatni obrazac te periodički provoditi edukaciju)

100



2018. 2019. 2020. 2021.



5.1. Uspostaviti sustav praćenja voda 5.1.1. U suradnji sa Hrvatskim vodama organizirati praćenje stanja vodnih tijela na koja autocesta može imati negativan utjecaj ili učinak




7. CILJ: Učiniti Procjenu rizika manjom, jasnijom i korisnijom za radnike


8. CILJ: Udovoljiti zakonskoj obvezi o usklađivanju internih akata iz zaštite na radu i zaštite od požara

8.1. Obnoviti Pravilnik o zaštiti na radu i Pravilnik o zaštiti od požara

8.1.1. Izraditi Plan izrade (obnove) internih akata

9. CILJ: Uvođenje integriranog sustava upravljanja kvalitetom u društvu s ciljem povećanje odnosno poboljšanje povezanosti sa sigurnošću i zaštitom na radu (OHS)




101



2018. 2019. 2020. 2021.

10.1. Povećati udio projekata sa sufinanciranjem iz EU i hrvatskih fondova za poboljšanje funkcioniranja zaštite okoliša i prirode

10.1.1. U suradnji sa stručnjacima napraviti nove prijedloge projekata koji mogu biti financirani iz EU fondova

10.1.2.U suradnji organizacijske jedinice nadležne za pitanja ZO i prirode i organizacijske jedinice nadležne za financiranja iz EU fondova organizirati projektnu jedinicu koja će upravljati projektima sufinanciranim iz EU fondova koji se tiču zaštite okoliša i prirode


11. CILJ: Kontrolirati širenje (stranih) invazivnih vrsta cestom

11.1. Uključiti prepoznavanje i uklanjanje stranih invazivnih vrsta u poslove održavanja cesta.


11.1.2. Implementirati primjenu Plana upravljanja i uklanjanja invazivnih vrsta u suradnji s izvođačima izgradnje i održavanja državnih cesta




12.2. Uključivanje sociološke struke

102



2018. 2019. 2020. 2021.

12.2.1. Pri izgradnji novih cestovnih dionica uključiti sociološku struku (kao vanjske suradnike ili zaposlenike na određeno vrijeme) za izradu temeljite sociodemografske i socioekonomske analize područja na trasi zahvata, te učinkovitu komunikaciju i rad s lokalnim zajednicama (vlasnicima) odmah po donošenju Plana gradnje.



13.2. Transparentnost ulaganja u nekretnine

13.2.1. Objaviti sva pročišćena godišnja financijska izvješća na web stranicama (po uzoru na ASFINAG).






103



2018. 2019. 2020. 2021.



Izvješće o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava upravljanja i poslovanja društva Autoceste Rijeka -

Zagreb


DRAFT

Listopad, 2018.

Svjetska Banka

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Izrađivač: AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB d.d.


Naziv dokumenta: IZVJEŠĆE O OKOLIŠNOJ I SOCIJALNOJ USKLAĐENOSTI SUSTAVA UPRAVLJANJA I POSLOVANJA DRUŠTVA AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB u sklopu projekta „Modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora“ (MARS)


Voditelj izrade: Bojan Vivoda

(2 Ključni subjekti; 3 Regulatorni okvir; 4 Provedba; 5 Zaključak)

(3 Regulatorni okvir; 4.1.4 Upravljanje stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem) Ivana Balunović

(2.7 Financijski izvori na raspolaganju za upravljanje pitanjima zaštite okoliša) Sanjin Velebit Pešut (4.2.2 Identifikacija operacije održavanja, redovna/povremena ili pojedinačna) Berislav Petanović (4.2.3 Usluga redovnog održavanja autoceste) Ana Šlat (4.2.5 Socijalni aspekti održavanja) IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.

Ana-Marija Vrbanek (2 Ključni subjekti; 3 Regulatorni okvir; 4 Provedba; 5 Zaključak) Irina Stipanović (2 Ključni subjekti; 3 Regulatorni okvir; 4 Provedba; 5 Zaključak) Sandra Škarić Palić

(2 Ključni subjekti; 3 Regulatorni okvir; 4 Provedba; 5 Zaključak)

Predsjednik uprave: Miro Škrgatić

2


SADRŽAJ

1 OPIS I OPSEG IZVJEŠĆA .............................................................................................................................. 4

1.1 PREGLED PROJEKTA – RJEŠAVA OIKON ............................................................................................................ 4

2 KLJUČNI SUBJEKTI ...................................................................................................................................... 7

2.1 DRUŠTVA KOJA PROVODE PROJEKT ................................................................................................................. 7 Osnovni podaci ....................................................................................................................................... 7 Organizacijske vrijednosti ....................................................................................................................... 8 Organizacijska struktura ....................................................................................................................... 10

2.2 MEĐUORGANIZACIJSKI ODNOSI .................................................................................................................... 13 Međuorganizacijski odnosi ................................................................................................................... 13 Komunikacija i koordinacija .................................................................................................................. 13 Međuovisnosti ...................................................................................................................................... 13 Zajednička tijela i poslovi / zadaci ......................................................................................................... 14 Postupci donošenja odluka i procedure u zajedničkim poslovima / radu koji se odnose na pitanja

zaštite okoliša među triju društava ....................................................................................................... 14 Pregled povezanih organizacija i koncesionara koji su organizirani prema vrsti usluge ....................... 14 Vrsta ugovora / ugovora za određene vrste usluga i ekološki zahtjevi / klauzule / obveze sadržane u

tim ugovorima ....................................................................................................................................... 14 Vrsta izvještavanja o okolišu (ako postoje) koncesionara cestovnom društvu za upravljanje

(provedbena agencija) .......................................................................................................................... 14

2.3 STRATEŠKI DOKUMENTI U PODRUČJU SUSTAVA UPRAVLJANJA OKOLIŠNIM I SOCIJALNIM PITANJIMA ...... 17 Popis i kratki sadržaj strateških dokumenata društva u području okoliša ............................................ 17 Planovi razvoja i drugi planovi u dijelu koji se odnosi na zaštitu okoliša i zaštitu prirode i / ili

poboljšanje okoliša i prirode ................................................................................................................. 19 Popis i kratki sadržaj socijalnih politika ................................................................................................. 19

2.4 SUSTAVI UPRAVLJANJA OKOLIŠEM (EMS) i korporativne politike društava .................................................. 20 Pregled postojećih (certificiranih i necertificiranih primijenjenih EMS-ova) i procjenjuje njihovu

funkcionalnost. ..................................................................................................................................... 20 Ekološke smjernice i dodijeljene certifikate provedbenih tvrtki ........................................................... 21 Opis stručnih usavršavanja iz zaštite okoliša i utrošenih sredstava za redovite i pojedinačne aktivnosti

u definiranom proteklom vremenskom razdoblju (2000-2017). .......................................................... 21

2.5 LJUDSKI RESURSI/DJELATNICI ZADUŽENI ZA PITANJA ZAŠTITE OKOLIŠA ....................................................... 21 Pozicije i opis radnih pozicija vezanih uz zaštitu okoliša / prirode unutar organizacijske strukture ..... 23 Opseg posla i odgovornosti za utvrđena radna mjesta ......................................................................... 23 Pregled ljudskih resursa zaposlenika i njihovih glavnih karakteristika (broj zaposlenih u zaštiti okoliša,

distribucija kroz odjele, razina obrazovanja i pozadine, rodna raspodjela itd.) .................................... 24

2.6 LJUDSKI RESURSI/DJELATNICI ZADUŽENI ZA SOCIJALNA PITANJA (STJECANJE ZEMLJIŠTA I NEDOBROVOLJNO PRESELJENJE) ................................................................................................................................................. 24

Pozicije i opis radnih pozicija vezanih uz socijalna pitanja (stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje) unutar organizacijske strukture ........................................................................................ 24

Djelokrug rada i odgovornosti za identificirane položaje ..................................................................... 25 Pregled ljudskog potencijala zaposlenika i glavnih obilježja ................................................................. 25

2.7 FINANCIJSKI IZVORI NA RASPOLAGANJU ZA UPRAVLJANJE PITANJIMA ZAŠTITE OKOLIŠA ............................ 25 Financijski mehanizmi za cjelokupno upravljanje pitanjima zaštite okoliša ......................................... 26 Financijski mehanizmi za ulaganje, održavanje i upravljanje nesretnim slučajevima ........................... 28 Financijski izvori na raspolaganju za stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje .................. 28 EU sufinancirani projekti ....................................................................................................................... 29

3 REGULATORNI OKVIR .............................................................................................................................. 33

3.1 PREGLED RELEVANTNOG NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA IZ PODRUČJA ZAŠTITE OKOLIŠA, PRIRODE I PRIPADAJUĆEG SEKTORA ............................................................................................................................... 33

3


3.2 PREGLED RELEVANTNOG NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA KOJI SE ODNOSI NA STJECANJE ZEMLJIŠTA I NEDOBROVOLJNO PRESELJENJE .................................................................................................................... 34

3.3 KRATAK OPIS ULOGA I ODGOVORNOSTI KLJUČNIH TIJELA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I PARTNERA U ZAŠTITI OKOLIŠA ......................................................................................................................................................... 35

Upravna tijela ........................................................................................................................................ 35 Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. ................................................................................................................ 46 Javnost .................................................................................................................................................. 47

3.4 NADNACIONALNI PROPISI O ZAŠTITI OKOLIŠA I MEĐUNARODNI SPORAZUMI ............................................. 47

4 PROVEDBA .............................................................................................................................................. 49

4.1 PLANIRANJE I IZGRADNJA INFRASTRUKTURE ................................................................................................ 49 Unutarnja organizacija za planiranje i izgradnju ................................................................................... 49 Upravljanje zaštitom okoliša kod velikih projekata (koji zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš) ....... 53 Upravljanje zaštitom okoliša kod projekata koji ne zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš ................ 62 Upravljanje stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem ........................................................ 64 Kontrola procesa ................................................................................................................................... 67 Sažetak nalaza/usklađenosti - usporedba nacionalnih zakonskih uvjeta o okolišu za PUO i ne-PUO

projekte i gore prikazane prakse ........................................................................................................... 68

4.2 ODRŽAVANJE INFRASTRUKTURE .................................................................................................................... 70 Unutarnja organizacija održavanja ....................................................................................................... 70 Identifikacija operacije održavanja, redovna/povremena ili pojedinačna ............................................ 70 Usluga redovnog održavanja autoceste ................................................................................................ 71 Praćenje provedbe zaštite okoliša ........................................................................................................ 76 Socijalni aspekti održavanja .................................................................................................................. 81 Kontrola procesa ................................................................................................................................... 84 Javne konzultacije i mehanizmi za rješavanje pritužbi .......................................................................... 90 Sažetak nalaza/usklađenosti ................................................................................................................. 91

5 ZAKLJUČAK .............................................................................................................................................. 92

5.1 ADEKVATNOST POSTOJEĆIH OKOLIŠNIH SUSTAVA ZA POSTIZANJE USKLAĐENOSTI S PLANIRANJEM I IZGRADNJOM INFRASTRUKTURE ................................................................................................................... 92

Adekvatnost postojećih socijalnih sustava za postizanje usklađenosti s planiranjem i izgradnjom infrastrukture ........................................................................................................................................ 92

5.2 ADEKVATNOST OKOLIŠNE USKLAĐENOSTI S ODRŽAVANJEM ....................................................................... 93

5.3 ADEKVATNOST INSTITUCIONALNE ORGANIZACIJE I KAPACITETA, PODJELA RADA, SREDSTVA I PREPORUKE ....................................................................................................................................................................... 96

5.4 PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE IZVEDBE POSTOJEĆIH SUSTAVA UPRAVLJANJA I OKOLIŠNIH PROCEDURA/OPERACIJA ................................................................................................................................ 97

4





Razvojni cilj projekta je ojačati institucionalnu učinkovitost, poboljšati operativnu produktivnost i povećati kapacitet za otplatu duga.

Projekt daje sveobuhvatno rješenje koje uključuje cjelokupnu Vladinu investicijsku politiku i nadzornu ulogu u poduzećima u državnom vlasništvu. Namjera je usvojiti komplementarne reforme koje će omogućiti komercijalizaciju društava u cestovnom sektoru. Projekt će iskoristiti značajan prethodni angažman IBRD-a i Europske banke za obnovu i razvoj (u nastavku: EBRD) u kreiranju reformi.



1. Institucionalno jačanje i reforme u cestovnom sektoru s ciljem uspostave institucionalnog okvira za cestovni sektor koji će se temeljiti na dobrom planiranju i nadzoru, transparentnoj organizaciji upravljanja na temelju ključnih pokazatelja uspješnosti, te koordiniranom financijskom planu za sve subjekte u cestovnom sektoru.

2. Operativno restrukturiranje društava u cestovnom sektoru s ciljem uvođenja instrumenata za upravljanje i poboljšanje prihoda i racionalizaciju troškova potrebnih za poboljšanje operativne i financijske održivosti društava u cestovnom sektoru.






(b) Planiranje sektora prometa te upravljanje i praćenje društava u cestovnom sektoru








5


Podrška MMPI-u u upravljanju i koordinaciji Projekta te izgradnja sustava nabave, financijskog upravljanja, upravljanja zaštitnim mjerama, kapaciteta za praćenje i evaluaciju, izvršavanje pravnih poslova i odnosa s javnošću, poslova komunikacije i upravljanja ljudskim resursima putem tehničkih savjetodavnih usluga, provedba obuka, te projektne i tehničke revizije.


Cilj ove komponente je provedba alata upravljanja i povećanje prihoda te racionalizacija troškova potrebnih za poboljšanje operativne i financijske održivosti društava iz cestovnog sektora, uključujući sljedeće stavke:


Podrška MMPI-u i društvima iz cestovnog sektora pri provedbi tehničke klasifikacije mreže javnih cesta; i (ii) razvoju dosljednih skupova propisa i specifikacija vezanih za održavanje svih vrsta cesta.


- Projektiranje i provedba sustava gospodarenja cestovnom imovinom (RAMS) za sva društva iz cestovnog sektora koje obuhvaća računalnu bazu podataka s inventarom, podacima o stanju i prometu.







(e) Sigurnost na cestama


U sklopu projekta MARS predviđena je izrada Izvješća o okolišnoj usklađenosti, koje je rezultat inicijalne okolišne i socijalne analize provedene tijekom pripremne faze projekta MARS kojim se zaključilo da će većina Provedbenih subjekata imati koristi od dodatnih blagih mjera, kao što su (a) izgradnja kapaciteta radi jačanja okolišne i socijalne komponente i njihovog uključivanja u poslovne procese; i (b) izgradnja platforme za sveobuhvatni dobrovoljni sustav upravljanja okolišem, prema potrebi. Tijekom pripreme projekta, u sklopu analize socijalnog sustava, ispitane su prakse restrukturiranja radne snage. Podrobnije istraživanje ovih praksi, njihova provedba i usklađenost s dobrim međunarodnim praksama bit će procijenjeni i raspravljeni s društvima koja provode projekt u zasebnom dokumentu tijekom provedbe projekta.

Izvješće o okolišnoj usklađenosti (ESCR), koje obično zajednički izrađuju tri društva: HC, HAC i ARZ, usredotočit će se na sustave upravljanja okolišnom i socijalnom zaštitom i opću sukladnost s nacionalnim propisima o zaštiti okoliša. Izvješće će biti strukturirano oko četiri glavne teme: (a) organizaciju i operativnost uspostavljenih sustava za zaštitu okoliša u odnosu na sveobuhvatnu zaštitu okoliša u društvima koja provode projekt; (b) okolišnu izvedbu i sigurnost provedbe propisa o zaštiti okoliša planiranja i izvođenja građevinskih radova; (c) usklađenost propisa o zaštiti okoliša sa standardima održavanja (cestovne) infrastrukture i drugim redovnim operacijama; i (d) prakse stjecanja zemljišta i nedobrovoljnog preseljenja radi aktivnosti društava i njihova usklađenost s

6


nacionalnim i europskim propisima. Izvješće će biti pripremljeno na hrvatskom i engleskom jeziku. Pregledi, analize, procjene i preporuke bit će prikazani zasebno za svako društvo. Na temelju zaključaka izvješća identificirat će se područja za poboljšanje i odgovarajuće preporučene mjere za svako društvo, te Akcijski plan za njihovu provedbu u dogovoru s društvima koja provode projekt.

Izvješće o okolišnoj usklađenosti pripremit će i finalizirati HC i HAC i ARZ, a Svjetska banka će ga odobriti unutar prve godine provedbe projekta.

7


2 KLJUČNI SUBJEKTI






Osnovni podaci


Društvo za građenje i gospodarenje autocestom


Broj telefona: (+385 1) 6515 100

Broj telefaxa: (+385 1) 6515 110

E-mail: [email protected], [email protected]

Web adresa: www.arz.hr

Poslovna banka: Privredna banka Zagreb

IBAN: HR1623400091100148333

OIB: 96330310281

Upisano u registar Trgovačkog suda u Zagrebu

MBS: 080211313

Temeljni kapital: 2.152.000.000 kn, uplaćen u cijelosti

Ukupan broj dionica: 21.520

Redovite dionice nominalne vrijednosti: 100.000 kn

Misija

Izgraditi autocestu i prateće uslužne objekte te gospodariti pažnjom dobrog gospodara osiguravajući sigurnu, dobro održavanu i protočnu autocestu.

Svrha osnivanja

Autocesta Rijeka - Zagreb integrira hrvatski prostor i povezuje ga s europskim prometnim koridorima, što uvelike doprinosi direktnoj koristi i ostvarivanju novih mogućnosti hrvatskog gospodarstva.

Sve veći tranzit preko Gorskog kotara donosi mu veliko značenje jer prometno povezuje primorsku i kontinentalnu Hrvatsku što također utječe i na gospodarski razvoj Gorskog kotara, prvenstveno turizma. Samim time dolazimo do povećanja mogućnosti zapošljavanja lokalnog stanovništva u različitim gospodarskim granama uz autocestu.

Izgradnjom riječke obilaznice rasteretilo se i unaprijedilo funkcioniranje riječke gradske prometne mreže te povećala kvaliteta života u stambenim područjima uz prometnice.

Rijeka je glavna hrvatska luka s gospodarskim značenjem ne samo za Republiku Hrvatsku nego i za susjedne zemlje kao i za regiju u cjelini. Prometna povezanost glavnog grada Hrvatske s najvećom hrvatskom lukom predstavlja ključni čimbenik Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske.

Završetak autoceste od Zagreba do Rijeke u punom profilu te izgradnja obilaznice grada Rijeke u punom profilu igra veliku ulogu u razvoju luke Rijeka, ali i turizma.

http://www.arz.hr/

8


Vizija

Organizacija smo koja uči, organizacija koja se ponaša u skladu s profesionalnim i etičkim vrijednostima, surađuje s drugima i raste u skladu s razvojnim potrebama. Odabiremo put rasta, ali naš rast ne smije ugrožavati ljudske živote, biljni i životinjski svijet, krajolik kroz koji cesta prolazi. O tome vodimo računa u svim aspektima rada. Svoju opredijeljenost za održivi razvoj pokazujemo sustavnim razmatranjem ljudskih i ekoloških aspekata poslovanja.

Kao tvrtka želimo biti sinonim pažljivog i odgovornog odnosa prema korisnicima, društvenoj zajednici, zaposlenicima i okolišu, a isto tako želimo da prometnica kojom gospodarimo bude pojam najsigurnije, najkvalitetnije i najljepše ceste u Hrvatskoj i regiji.

Ciljevi

Gospodarska svrha Društva je zatvaranje financijske konstrukcije, građenje, gospodarenje i održavanje autoceste Rijeka-Zagreb, te njenih cestovnih i pratećih objekata na cestovnom zemljištu u sklopu ostvarivanja prava iz Ugovora o koncesiji.

Osnovne odrednice Društva su sigurnost, ekologija, uslužnost i efikasnost, a prema njima se određuju i mjere sve strategije, planovi i ciljevi. Izgradnja autoceste i gospodarenje izgrađenim dionicama, odvijaju se uz primjenu najviših standarda sigurnosti i zaštite okoliša uz minimalno ometanje odvijanja prometa, te uz maksimalnu sigurnost korisnika u prometu i visoku razinu usluga korištenja autoceste.

Organizacijske vrijednosti

Da bi ostvarilo svoju viziju, Društvo primjenjuje strategije dobrog gospodarstvenika, zadržavajući senzibilitet društveno korisnog subjekta te stječući svoje mjesto u društvu profitabilnih, ne gubi ni mjesto društveno važnog projekta, promotora infrastrukturnog razvoja s velikim značajem za nekoliko regija kroz koje prolazi. Razvijanjem svijesti da gradimo i radimo za opće dobro, osiguravamo stalnu podršku zaposlenika, partnera, dobavljača i vlasnika. Dugoročne i stalne odrednice Društva su sigurnost, uslužnost, zaštita i unaprjeđenje okoliša te uspješno poslovanje.


Vlada Republike Hrvatske je u okviru restrukturiranja cestovne mreže Republike Hrvatske u prosincu 1997. godine donijela Odluku o osnivanju dioničkog društva Autocesta Rijeka-Zagreb, društva za građenje i gospodarenje autocestom. Društvu je dodijeljena koncesija na 28 godina s ciljem zatvaranja financijske konstrukcije, građenja, gospodarenja i održavanja autoceste Rijeka-Zagreb, te njenih cestovnih i pratećih objekata na cestovnom zemljištu.

Ugovor o unosu prava u Društvo sklopljen je u Zagrebu, dana 5. veljače 1998. godine između Republike Hrvatske, koju temeljem ovlaštenja iz Odluke Vlade Republike Hrvatske zastupa Ministar pomorstva, prometa i veza i Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. Navedenim Ugovorom je Republika Hrvatska na ime uplate za dionice prilikom osnivanja, prenijela na Društvo pravo gospodarenja do tada izgrađenom infrastrukturom na odsječcima autoceste Rijeka-Delnice, Delnice-Kupjak te Karlovac-Zagreb. Dana 24. lipnja 1998. godine između Republike Hrvatske i Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. sklopljen je Ugovor o koncesiji za građenje i gospodarenje autocestom Rijeka-Zagreb (Čvorište Orehovica - Čvorište Lučko). Ugovorom o koncesiji je Društvu dodijeljena koncesija na 28 godina.

Temeljni kapital Društva koji predstavlja vrijednost koncesije na izgrađenim dijelovima autoceste Rijeka-Zagreb na dan dodjele koncesije, utvrđen je u iznosu o 2.152.000 tisuće kuna i podijeljen na 21.520 dionica, a nominalna vrijednost jedne dionice iznosi 100 000 kuna.

Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. započela je s radom 15. ožujka 1998. godine, čime je preuzela funkciju projektiranja, pripreme, vođenja građenja i gospodarenja autocestom.

Vlada Republike Hrvatske je u kolovozu 2007. godine donijela Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. i dodijeli koncesije za građenje i gospodarenje autocestom. Navedenom Odlukom se dodijeljena koncesija proširuje na način da autocestu Rijeka-Zagreb predstavlja odsječak od čvora Lučko uključujući pristupne ceste od Lišnice do čvora Novigrad i

9


od Netretića do čvora Novigrad, od čvora Orehovica do graničnog prijelaza Rupa, od čvora Orehovica do čvora Križišće, uključujući pristupnu cestu od čvora Draga do grada Rijeke, te pristupnu cestu od čvora Križišće do mosta Krk. Temeljem navedenog, 23. kolovoza 2007. godine sklopljen je IV Ugovor o izmjenama i dopunama Ugovora o koncesiji za građenje i gospodarenje autocestom Rijeka-Zagreb, kojim je produžen rok trajanja koncesije na 32 godine i 11 mjeseci, počevši od dana utvrđenog ugovorom o koncesiji.

Oznaka Dionice Duljina u km

A1 Zagreb-Bosiljevo2 65,25

D6 Pristupna cesta D6 Netretić-čvor Novigrad

5,34

A6 Bosiljevo2 - Rijeka (Orehovica) 81,25

A7 Ukupno G. P. Rupa - Rijeka (Orehovica)

28

D102 Most Krk s pristupnim cestama 7,19

Ukupno 187,03

Tablica: Dionice koncesijskog područja Autoceste Rijeka-Zagreb d.d.

Broj zaposlenika

Na dan 21.09.2018. godine u društvu Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. bilo je zaposleno 39 djelatnika, dok je na dan 31.12.2016. godine bilo zaposleno 36 djelatnika.

KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA

BROJ ZAPOSLENIH

NA 21.09.2018.

MUŠKI ŽENSKI

mr.sc. 1 0 1

Mag. 3 2 1

VSS 20 11 9

VŠS 7 2 5

SSS 8 2 6

UKUPNO 39 17 22

SPOL / DOB DO 30 GODINA

OD 31 DO 40 GODINA

OD 41 DO 50 GODINA

PREKO 51 GODINE

UKUPNO

Ženski 0 4 10 8 22

Muški 0 3 7 7 17

10



Dioničari

• Republika Hrvatska 100%

Skupština

• Republika Hrvatska djeluje u Glavnoj skupštini Društva putem Vlade Republike Hrvatske, s time

da Vladu Republike Hrvatske glede ostvarivanja dioničarskih i upravljačkih prava predstavlja

ministar nadležnog ministarstva.

• Odlukom Vlade određeno je da osnivačka prava i funkciju predstavnika Republike Hrvatske vrši

ministar pomorstva, prometa i infrastrukture. Prema tome, Skupštinu Društva čini samo jedan

član, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, g. Oleg Butković.

Nadzorni odbor

• Nadzorni odbor Društva od dana 27. travnja 2018. godine djeluje u sastavu:

• Josip Ostrogović, predsjednik

• doc.dr.sc. Marko Šoštarić, zamjenik predsjednika

• Boško Jolić, član - predstavnik radnika

Nadzorni odbor radi u skladu s Poslovnikom o radu Nadzornog odbora.

Revizijski odbor

• Revizijski odbor Društva djeluje u sastavu:

- doc.dr.sc. Marko Šoštarić, predsjednik

- prof.dr.sc. Lajoš Žager, član

- gđa. Vedrana Wagner, član

Uprava

• Uprava društva djeluje u sastavu

• Miro Škrgatić, predsjednik uprave

• Tomislav Tkalčić, član uprave

Uprava radi u skladu s Poslovnikom o radu Uprave.

Direktori sektora

• Darko Šavorić, v. d. direktor Tehničkog sektora i EU projekata

• Ivana Balunović, v. d. direktor Sektora ekonomskih, pravnih i općih poslova i poslova osiguranja

11


Grafički prikaz: Makro shema organizacijskog ustroja

Uprava Društva

Tehnički sektor i EU projekti

Samostalna služba interne revizije

Sektor ekonomskih, pravnih i općih poslova i poslova osiguranja

12


UPRAVA DRUŠTVA (2xm)

Tajnik društva (m)

Tajnica predsjednika Uprave (-)

Viši suradnik za administrativne poslove (ž)

SAMOSTALNA SLUŽBA INTERNE REVIZIJE

Rukovoditelj samostalne službe interne revizije (ž)

Viši suradnik revizije i kontrolinga (ž)

TEHNIČKI SEKTOR I EU PROJEKTI

SEKTOR EKONOMSKIH, PRAVNIH I OPĆIH POSLOVA I POSLOVA OSIGURANJA

Direktor tehničkog sektora i EU projekata (m)

Direktor sektora ekonomskih, pravnih i općih poslova i poslova osiguranja (ž)

Viši stručni suradnik za nabavu (ž) Rukovoditelj službe ekonomskih poslova (ž)

Viši suradnik za nabavu (-)

Voditelj poslova kredita, kontrole financijske dokumentacije i platnog prometa (-)

Viši stručni suradnik za zaštitu na radu (ž) Viši stručni suradnik za poslove pratećih uslužnih objekata (-)

Viši suradnik za ljudske resurse i obračun plaća (ž)

Stručni koordinator (m)

Viši suradnik za likvidaturu i kontrolu financijske dokumentacije (ž)

Voditelj poslova kontrole provedbe ugovora (ž)

Viši suradnik za platni promet, blagajnu i obračun putnih naloga (ž)

Rukovoditelj službe pripreme (ž)

Viši stručni suradnik za poslove PUO (-)

Glavni inženjer za pripremu (ž), (m) Viši suradnik za poslove PUO (m)

Inženjer za pripremu (ž) Voditelj poslova računovodstva (-)

Glavni inženjer za geotehniku i zaštitu okoliša (m) Viši stručni suradnik za računovodstvo (2xž)

Suradnik za računovodstvo (-)

Rukovoditelj službe provedbe (m)

Rukovoditelj stručne službe pravnih i općih poslova i poslova osiguranja (m)

Glavni inženjer za provedbu (m) Voditelj pravnih i administrativnih poslova (ž)

Glavni inženjer za sigurnost prometa i ITS (ž)

Viši suradnik za ovršne postupke i naplatu spornih potraživanja (ž)

Glavni inženjer za kontrolu (-)

Viši stručni suradnik za pravne i opće poslove (m)

Inženjer za provedbu (-) Viši stručni suradnik za osiguranje (ž)

Rukovoditelj službe informacijskih sustava (m)

Samostalni referent za vozni park i opće poslove (m)

Glavni inženjer za koordinaciju IKT (m) Referent za opće poslove (-)

Inženjer sistemske i mrežne podrške (2xm) Operater na centrali, čuvar (-)

Inženjer aplikativne podrške i baze podataka (ž)

Viši suradnik za održavanje inf. sustava (-)

Organizacijska shema Autoceste Rijeka – Zagreb d.d.

13



Međuorganizacijski odnosi

Krajem 2013. godine poslovi redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine društva ARZ d.d. izdvojeni su u tvrtku kćer ARZ-ON d.o.o., koja je dana 31. siječnja 2014. godine pripojena društvu preuzimatelju HAC ONC d.o.o.

Nakon Odluke Skupštine društva ARZ-ON d.o.o. i odobrenja Nadzornog odbora i Skupštine društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. sklopljen je Ugovor o pripajanju društva ARZ-ON d.o.o. društvu preuzimatelju HAC ONC d.o.o.. Društveni ugovor kojim su definirani temeljni kapital, ulozi i poslovni udjeli u društvu HAC ONC d.o.o. potpisan je dana 29. siječnja 2014. godine između društva Hrvatske autoceste d.o.o. i društva Autocesta Rijeka - Zagreb d.d.

S danom 31. siječnja 2014. godine okončano je i provedeno u sudskom registru pripajanje društva ARZ-ON d.o.o. društvu preuzimatelju HAC d.o.o. kada je ARZ-ON d.o.o. prestao postojati. Razlog pripajanja bila je racionalizacija poslovanja i povećanje poslovne efikasnosti društava koja sudjeluju u pripajanju, a koja obavljaju slične djelatnosti za potrebe svojih osnivača.

Dana 15. rujna 2014. godine sklopljen je jedinstveni Ugovor o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine godine sa tvrtkom HAC ONC d.o.o.

Od 01. 12. 2017. godine uslugu redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine Društvu pruža HAC d.o.o., budući je u sklopu poslovnog restrukturiranja HAC ONC d.o.o. pripojen društvu HAC d.o.o. Ugovor je produžen s dva dodatka te je time produžen rok trajanja Ugovora do 14. 12. 2018. godine.

Komunikacija i koordinacija

Ugovorom o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine, u članku 57. definirano je da sve obavijesti i druga pisana komunikacija prema ovom Ugovoru trebaju biti u pisanom obliku i dostavljaju se ili (i) osobno ili (ii) preporučenom poštom s potvrdom primitka ili (iii) mailom ili telefaksom uz potvrdu primitka. Navedene su adrese i brojevi za dostavu Ugovornim stranama.

Istim Ugovorom o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine, u poglavlju VIII. Zaštita okoliša, u članku 24. definiran je način komunikacije u slučajevima nepridržavanja standarda, propisa i sl. od strane HAC d.o.o., u vrijeme potpisivanja Ugovora HAC ONC d.o.o., koji se odnosi na zaštitu okoliša:

3) HAC d.o.o. će odmah dostaviti ARZ d.d. detaljno izvješće u pogledu:

(i) nepridržavanja bilo kojeg propisa ili dozvole iz domene zaštite okoliša koji se primjenjuju na upravljanje i održavanje Autoceste, o kojem ima saznanja; i

(ii) bilo koje tužbe, obavijesti ili drugog pismena dostavljenog HAC d.o.o. u pogledu bilo koje povrede ili navodne povrede propisa ili uvjeta dozvole iz domene zaštite okoliša.

ARZ d.d. će izvještavati HAC d.o.o. o svakom daljnjem razvoju događaja vezano uz izvješća dostavljena temeljem ovog stavka.

4) HAC d.o.o. će odmah dostaviti ARZ d.d. detaljno izvješće o bilo kojem stvarnom ili potencijalnom zagađenju okoliša o kojem ima saznanja, te će se konzultirati s ARZ d.d. o radnjama koje su potrebne za otklanjanje zagađenja ili opasnosti od zagađenja. Ukoliko ARZ d.d. u tu svrhu zahtijeva bilo kakve dodatne usluge od HAC d.o.o., HAC d.o.o. je dužan pružiti te usluge u kojem slučaju se primjenjuju odredbe čl. 36. ovog Ugovora.

Međuovisnosti

Ugovorom o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine, u poglavlju VIII. Zaštita okoliša, u članku 24. definiran je opseg poslova HAC d.o.o., u vrijeme potpisivanja Ugovora HAC d.o.o., koji se odnosi na zaštitu okoliša:

14


1) HAC d.o.o. će poduzeti mjere zaštite okoliša u odnosu na Autocestu ili bilo koji dio Autoceste u skladu s mjerodavnim zakonima i propisima a sve u cilju ispunjenja zakonskih obveza i izbjegavanja šteta koje bi nastale zagađenjem uslijed izvršavanja njegovih obveza prema ovom Ugovoru.

2) HAC d.o.o. će se, o vlastitom trošku, pridržavati svih hrvatskih standarda, zakona, odredbi, rješenja i uvjeta svih licenci u pogledu okoliša koje se primjenjuju na održavanje Autoceste ili bilo kojeg dijela Autoceste na kojem pruža Usluge temeljem ovog Ugovora.

5) U slučaju da tijekom trajanja ovog Ugovora dođe do bilo koje promjene zakona ili standarda vezanih uz zaštitu okoliša, koju stručan operater autoceste nije mogao razumno predvidjeti, a koje značajno nepovoljno utječu na troškove HAC d.o.o. u pružanju Usluga, primjenjivat će se odredbe čl. 47. ovog Ugovora.

6) Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je ARZ d.d. obvezan ugovoriti, o svom trošku, izrade studija o zaštiti okoliša, akcijskih planova zaštite od buke kao i monitoring sukladno zahtjevima kreditora ARZ d.d., u mjeri u kojoj ti zahtjevi prelaze obveze HAC d.o.o. iz ovog članka.

Zajednička tijela i poslovi / zadaci

U slučaju potrebe postoji mogućnost osnivanja zajedničkog tijela za vođenje postupaka izrade novih i ažuriranja postojećih planskih dokumenata po područjima sigurnosti, a što uključuje i zaštitu okoliša, koja je definirana u članku 40 Ugovora o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine: 3) Za vođenje postupaka izrade novih i ažuriranja postojećih planskih dokumenata po područjima sigurnosti, ARZ d.d. će zadužiti nadležnu ustrojstvenu jedinicu ARZ d.d. ili osnovati stručno povjerenstvo u čiji će sastav, na prijedlog HAC d.o.o, biti imenovani i sudjelovati u njegovom radu i stručni radnici HAC d.o.o.

Postupci donošenja odluka i procedure u zajedničkim poslovima / radu koji se odnose na pitanja zaštite okoliša među triju društava

Ugovorom o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine i dvama dodatcima ovog ugovora definirani su odnosi između ARZ d.d. i HAC d.d., a koji se odnose i na zaštitu okoliša.

Pregled povezanih organizacija i koncesionara koji su organizirani prema vrsti usluge

Ugovorom o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine i dvama dodatcima ovog ugovora definirani su poslovi redovnog održavanja i naplate cestarine koje HAC d.o.o. obavlja za ARZ d.d.

Vrsta ugovora / ugovora za određene vrste usluga i ekološki zahtjevi / klauzule / obveze sadržane u tim ugovorima

Od 01. prosinca 2017. godine uslugu redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine Društvu pruža HAC d.o.o., budući je u sklopu poslovnog restrukturiranja HAC d.o.o. pripojen društvu HAC d.o.o. Ugovor je produžen s dva dodatka te je time produžen rok trajanja Ugovora do 14. 12. 2018. godine. Poglavljima ovog ugovora VIII.

Zaštita okoliša i XXIV. Obveza izvještavanja definirane su međusobne obveze u vezi pitanja zaštite okoliša.

Vrsta izvještavanja o okolišu (ako postoje) koncesionara cestovnom društvu za upravljanje (provedbena agencija)

Izvještaji prema ARZu

Člankom 56. Ugovora o redovnom održavanju i naplati cestarine definirana je obveza izvještavanja HAC d.o.o. tj. sada HAC d.o.o. prema ARZ d.d., od kojih se sljedeće odnose na zaštitu okoliša i sigurnost:

HAC d.o.o. će obavještavati ARZ d.d. o:

15


- Slučajevima iznenadnih onečišćenja te poduzetih interventnih radova s ciljem zaštite voda i okoliša

od iznenadnih onečišćenja na trasi Autoceste Rijeka – Zagreb i svih objekata u trasi, kruga centara

održavanja i kontrole prometa i naplatnih postaja.

HAC d.o.o. će na zahtjev ARZ d.d. dostaviti sve izvještaje, dokumentaciju i podatke kako bi ARZ d.d. omogućio da provjeri jesu li ispunjene obveze unutar ovog ugovora, na način i u roku prema zahtjevu ARZ d.d., ako negdje drugdje nije određeno drugačije.

HAC d.o.o. je u obvezi dostaviti ARZ d.d. pored obveza izvještavanja kako su utvrđene drugim odredbama ovog Ugovora i:

Kvartalno pisano izvješće o zaštiti okoliša na Autocesti koje uključuje: sve aspekte okoliša (kvaliteta zraka i emisija u atmosferu, kvalitetu vode koja se ispušta, razine buke na pojedinim lokacijama, nastanak i tijek otpada, potrošnju energije, potrošnju resursa (materijali NaCl, CaCl, kemikalije i sl.), onečišćenja tla, stradale životinje i utjecaj prometa na floru i faunu uz autocestu) najkasnije 30 radnih dana po isteku kvartala:

Godišnji, polugodišnji izvještaj:

Polugodišnji i godišnji izvještaj treba obavezno obuhvatiti: - Izvješće o zaštiti na radu i zaštiti od požara;

- Izvješće o zaštiti okoliša.

Polugodišnji izvještaj HAC d.o.o. mora dostaviti ARZ d.d. najkasnije do 31. srpnja tekuće godine. Godišnji izvještaj ARZ d.d. treba dostaviti najkasnije do 45-tog kalendarskog dana od početka godine:

Primopredajni izvještaj na kraju ugovora - U roku od 28 dana nakon datuma dovršetka ugovora HAC d.o.o. mora ARZ d.d. dostaviti

primopredajni izvještaj. Svrha primopredajnog izvještaja je omogućiti prijelaz na sljedeći ugovor i

osigurati da HAC d.o.o. bude svjestan svih neriješenih pitanja.

Prilog 20. Ugovora o redovnom održavanju i naplati cestarine, obvezni izvještaji i obvezni obrasci za podnošenje izvještaja vezani za zaštitu okoliša:

• Obrazac 2., Kontrolna lista pregleda opreme i objekata;

• Obrazac 3., Kontrolna lista pregleda dionice i sustava odvodnje;

• Obrazac 4., Pregled Tehničkih jedinica;

• Obrazac 8., Evidencija izvanrednog događaja na autocestama "životinje na autocesti".

Izvještaji ARZ d.d.

Obveza izrade godišnjih izvještaja zaštite okoliša temeljem odredbama ugovora o kreditima Europske investicijske banke (u nastavku EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD):

Opis Primjedba

▪ EBRD zajam br. 975 od 22. listopada 2001.

▪ EBRD zajam br. 35790 od 26. srpnja 2006.

▪ Poglavlje 3.06(a)

o u roku od 120 dana nakon isteka godine o kojoj se izvještava, godišnje izvještaje o pitanjima zaštite okoliša, zdravlja i sigurnosti radnika koja se odnose na aktivnosti Korisnika kredita (kako se spominje u Odlomku 5.02(c)(iii) Standardnih uvjeta (sve do otplate ili otkaza cjelokupnog iznosa Kredita).

o u roku od 120 dana nakon isteka godine o kojoj se izvještava, godišnje izvještaje o pitanjima zaštite

ISTO ZA OBA UGOVORA

Izvještaj o zaštiti okoliša, zdravlju i sigurnosti

30.04. svake godine

ISTO ZA OBA UGOVORA

Izvještaj o provedbi Projekta

16


Opis Primjedba

okoliša, zdravlja i sigurnosti radnika koja se odnose na aktivnosti Korisnika kredita (kako se spominje u Odlomku 5.02(c)(iii) Standardnih uvjeta (sve do otplate ili otkaza cjelokupnog iznosa zajma).

▪ Poglavlje 3.06(c)

o odmah nakon što se dogodi neki incident ili nezgoda povezani sa Zajmoprimcem ili Projektom, a koje bi mogle imati negativni učinak na okoliš, zdravlje ili sigurnost

o odmah nakon što se dogodi neki incident ili nezgoda povezani sa Zajmoprimcem ili Projektom, a koje bi mogle imati negativni učinak na okoliš, zdravlje ili sigurnost.

28.02. i 31.08. svake godine

Kvartalni izvještaj PIU konzultanta ne zamjenjuje ovo

▪ EIB zajam br. 21.609 od 24. lipnja 2002.

▪ EIB zajam br. 23.419 od 09. ožujka 2006.

Stavka 8.01(c)-(e)

▪ podnijeti na odobrenje Banci bez odgađanja bilo koju značajnu promjenu koja se tiče općih planova, vremenskog rasporeda, planova financiranja ili programa izdataka za Projekt

▪ informirati Banku pravovremeno o bilo kojoj situaciji koja zahtjeva odobrenje Banke prema stavci 6.07 (Prava Zajmoprimca prema koncesiji)

▪ općenito informirati Banku o bilo kojoj činjenici ili događaju koji bi mogli u značajnoj mjeri utjecati na uvjete izvršenja ili poslovanje Projekta

Stavka 8.01(iv) – (vii)

▪ podnijeti na odobrenje Banci bez odlaganja svaku značajnu promjenu cijene, projekta, planova, vremenskog rasporeda ili programa izdataka za Projekt

▪ pravovremeno informirati Banku o svakoj situaciji koja traži pristanak Banke prema članku 6.05 (ii) i (iii) i redovito izvješćivati Banku o utvrđivanju troškovnih mjerila u skladu s člankom 6.05 (ii)

▪ informirati Banku prije ili najkasnije na Datum produžetka o produženju Koncesije

▪ promptno informirati Banku o (a) svakoj važnoj parnici koja je započela ili je ugrožava, a tiče se okoliša ili drugih stvari koje utječu na Projekt; i (b) svake činjenice ili događaja poznatih Zajmoprimcu, koji mogu bitno prejudicirati ili utjecati na uvjete izvršenja ili rada Projekta

17



Popis i kratki sadržaj strateških dokumenata društva u području okoliša

Politika integriranog sustava upravljanja

Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. primjenjuje jedinstveni sustav upravljanja kvalitetom, okolišem i zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu prema normama ISO 9001:2008, ISO 14001:2004 te specifikaciji OHSAS 18001:2007.

Politika integriranog sustava upravljanja sastavni je dio poslovne strategije proizašle iz misije i dugoročnih ciljeva ARZ d.d., a što prvenstveno podrazumijeva osiguranje visoke razine usluga korisnicima autocesta kojima Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. gospodari, uz istovremeno ispunjavanje očekivanja vlasnika, postizanje zadovoljstva i sigurnosti zaposlenika i očuvanje okoliša i imovine te održavanje i unaprjeđenje uspostavljenog sustava vrijednosti ljudskih resursa putem kriterija sposobnosti i znanja te primjerenom primjenom novih tehnologija i poslovnih metodologija.

Dokumentirani sustav osigurava usklađenost poslovanja sa zakonskim i drugim preuzetim obvezama u svim elementima, kao i održavanje i usklađivanje sustava s novim obvezama, prvenstveno onih koji se odnose na aspekte okoliša i rizike za zdravlje i sigurnost ljudi. Svjesni društvene odgovornosti i potrebe održivog razvoja, Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. stavlja naglasak na preventivne mjere zaštite okoliša, optimalno korištenje resursa i postupke gospodarenja otpadom, kao i na prevenciju ozljeda i bolesti zaposlenika i korisnika.

S društvenom zajednicom i svim zainteresiranim stranama Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. njeguje otvorenu komunikaciju i partnerski odnos, a kod zaposlenika razvija svijest o važnosti pojedinačnog doprinosa kvaliteti usluga, zaštiti okoliša i zaštiti na radu, te ih na to stimulira brigom o njihovom zdravlju, sigurnosti i općem zadovoljstvu.

Kontinuirana identifikacija, procjenjivanje poslovnih rizika i njihovo upravljanje garantiraju kvalitetu, stabilnost i racionalnost poslovanja. Ovome doprinosi primjeren komunikacijsko informacijski sustav te pravovremeno informiranje svih zainteresiranih strana.

Kvaliteta nastaje, provodi se i kontrolira na svakom radnom mjestu te se od svakog zaposlenika očekuje sudjelovanje na unaprjeđenju kvalitete, zaštite okoliša i sigurnosti.

Priručnik integriranog sustava upravljanja

Integrirani sustav upravljanja (kvalitetom, okolišem i zaštitom zdravlja i sigurnošću) opisan je u Priručniku integriranog sustava upravljanja koji sadrži sva osnovna rješenja upravljanja i zdanje 01/16, od prosinca 2016. godine, a koji je izrađen prema zahtjevima normi ISO 9001:2015, ISO 14001: 2015 i OHSAS 18001:2008.

Plan upravljanja okolišem, Revizija 01/07 od 31.07.2007.

Plan upravljanja okolišem izrađen je sa ciljem da se definiraju procedure i postupci s kojima se poštuju svi obvezujući zakoni i propisi ovog područja, kako bi se tijekom izgradnje i gospodarenjem (korištenjem i održavanjem) autoceste smanjilo onečišćenje i šteta za okoliš. Plan je polazni dokument koji definira obaveze Koncesionara (investitora) i Izvođača radova prema zaštiti okoliša, tj. polazni dokument za implementaciju mjera zaštite okoliša tijekom gradnje Autoceste Rijeka – Zagreb, također služi kao vodič za izradu uputa koji u detalje opisuje mjere zaštite okoliša za pojedine aktivnosti. Plan upravljanja okolišem bitan je dio izvještaja o provedenoj analizi utjecaja na okoliš, koji je izrađen za projekte čija se realizacija financira kreditima međunarodnih banaka (Europska investicijska banka – EIB i Europska banka za obnovu i razvoj - EBRD).

Strateška i konfliktna karta buke

U skladu s odredbama Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16) i Direktive 2002/49/EZ, Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. je 2017. godine izradila stratešku kartu buke (tzv. 3. krug koji

18


odražava stanje opterećenosti okoliša bukom tijekom 2016. godine) za sve dionice autocesta pod svojom nadležnošću za koje postoji propisana obaveza izrade strateških karata buke. Strateška karta buke temeljna je karta buke namijenjena cjelovitom ocjenjivanju izloženosti stanovništva buci od određenog izvora buke, u ovom slučaju cestovnoga prometa. Sažetak Strateške karte buke i Stratešku kartu buke za koncesijsko područje Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. može se preuzeti na web stranicama ARZ d.d. (https://www.arz.hr/hr/odrzivost/zastita-od-buke).

Postupak javne rasprave trajao je od 28. lipnja 2017. godine do 28. srpnja 2017. godine, a javno izlaganje je organizirano dana 6. srpnja 2017. godine sa početkom u 17:00 h u TJO Čavle, Cernik bb, Čavle.

U smislu Zakona o zaštiti od buke (NN 30 / 09) i Zakona o izmjenama i dopuni zakona o zaštiti od buke (NN 153 / 13), Akcijski plan zaštite od buke je plan koji je izrađen radi upravljanja bukom okoliša i njezinim štetnim učincima, uključujući mjere zaštite od buke. Akcijski plan se izrađuje temeljem izrađene strateške karte buke. Cilj ovog Akcijskog plana je da prikaže i opiše akcije i mjere koje Naručitelj (Društvo za građenje i upravljanje autocestom Autocesta Rijeka – Zagreb d.d.) namjerava poduzeti da bi ispunio svoje zakonske obveze koje proizlaze iz zakonske regulative navedene u Poglavlju 4 ovog Akcijskog plana. Akcijski plan zaštite od buke za cijelo koncesijsko područje Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. također se nalazi na web stranici ARZ d.d. (https://www.arz.hr/hr/odrzivost/zastita-od-buke).

Postupak javne rasprave trajao je od 28.06.2017. godine do 28.07.2017. godine, a javno izlaganje je organizirano dana 06. srpnja 2017. godine sa početkom u 17:00 h u TJO Čavle, Cernik bb, Čavle.

U smislu Zakona o zaštiti od buka (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16) Akcijski plan zaštite od buke je plan koji je izrađen radi upravljanja bukom okoliša i njezinim štetnim učincima, uključujući mjere zaštite od buke. Akcijski plan se izrađuje temeljem izrađene strateške karte buke. Cilj ovog Akcijskog plana je da prikaže i opiše akcije i mjere koje Naručitelj (Društvo za građenje i upravljanje autocestom Autocesta Rijeka – Zagreb d.d.) namjerava poduzeti da bi ispunio svoje zakonske obveze koje proizlaze iz zakonske regulative navedene u Poglavlju 4 Akcijskog plana. Akcijski plan zaštite od buke za cijelo koncesijsko područje Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. također se nalazi na web stranici ARZ d.d. (https://www.arz.hr/hr/odrzivost/zastita-od-buke).

Program zaštite divljači Autoceste Rijeka – Zagreb d.d.

Izrađen je 2012. godine za razdoblje gospodarenja od 01.04.2012. do 31.03.2022.

Program zaštite divljači, a koji uključuje i ostale (pa i zaštićene) životinje izrađen je u skladu s pravilnikom o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljač, a koji je donesen na temelju Zakona o lovstvu. Pri izradi Programa zaštite divljači (i drugih životinja od međusobnog utjecaja prometa i životinja na autocestama) osobito se vodilo računa o posebnosti autoceste kao nelovne površine.

Program zaštite divljači je planski akt koji osigurava zaštitu divljači na površinama iz članka 8. stavka 2. Zakona o lovu (u daljnjem tekstu: površine izvan lovišta), a donosi se na vrijeme od 10 godina. Odnosi se na preventivne mjere prema i u odnosu na životinje, a koje se poduzimaju na prostoru autoceste radi povećanja sigurnosti promet. Donošenjem Programa zaštite divljači za područje autoceste omogućena je provedba preventivnih

mjera za postupanje s divljači, zaštićenim i ostalim životinjama, na području autocesta u okviru

zakonskih propisa. Budući da se radi o autocestama kao specifičnim prometnicama na kojima se

razvijaju izrazito visoke brzine, stoga autoceste podliježu posebnom tretmanu po pitanju zaštite

sigurnosti prometa, čime se isključuje prisutnost životinja na površinama autocesta.

Pravilnik o radu i održavanju sustava odvodnje autoceste

Plan rada i održavanja vodnih građevina za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, izrađen je u srpnju 2015. godine (Autocesta Rijeka-Zagreb, dionice: autocesta Rijeka-Zagreb, autocesta Rupa-Matulji, riječka obilaznica i most Krk, URBROJ: 5221-101-626/2015, 16. rujna 2015. godine).

https://www.arz.hr/hr/odrzivost/zastita-od-buke

https://www.arz.hr/hr/odrzivost/zastita-od-buke

19


Operativni plan interventnih mjera u slučaju izvanrednog i iznenadnog zagađenja voda

Operativni plan interventnih mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih zagađenja na trasi Autoceste Rijeka-Zagreb i svih objekata u trasi, kruga Centara održavanja i kontrole prometa i naplatnih postaja, izrađen u lipnju 2015. godine (na isti su Hrvatske vode, Zagreb, dana 5. ožujka 2015. godine, dale pozitivno mišljenje o usklađenosti s Državnim planom mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 05/11).


Izgradnja sustava kontrolirane odvodnje za dionicu autoceste od Orehovice do Kikovice.

Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. kao nositelj koncesije za građenje, gospodarenje i održavanje autoceste Rijeka - Zagreb, te njenih cestovnih i pratećih objekata na cestovnom zemljištu u sklopu ostvarivanja prava iz koncesije, ima obvezu izgraditi sustav kontrolirane odvodnje za dionicu autoceste od Orehovice do Kikovice koja prolazi slivom izvora u gradu Rijeci i slivom bakarskih izvora sukladno članku 27.a Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu (SN PGŽ broj 35/12 i 31/13) (nadalje: Odluka) i Odluci priloženom Programu mjera sanacije (Točka,3., Tablica 3.1., Red. broj 2.) usklađeno s ugovornim obvezama između ARZ d.d. Zagreb i HAC d.o.o. Zagreb“ i to temeljem Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu koju je donijela Županijska skupština Primorsko-goranske županije, na 33. sjednici održanoj 13. rujna 2012. godine (SN PGŽ 35/12) te Vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda iz centra za održavanje I kontrolu prometa (COKP) Čavle s pripadajućom trasom autoceste A6, Čavle bb, 51219 Čavle KLASA: UP/I-325-04/17-05/0000166, URBROJ: 374-23-3-17-3, do 07.07.2017. godine, pod točkom 10. Program mjera zaštite voda, Autocesta Rijeka – Zagreb d.d.

Rok za provedbu ove je iz članka 27. a Odluke i Programa mjera sanacije određene po razini prioriteta I./II. (2018./2023.).

Popis i kratki sadržaj socijalnih politika

Socijalne politike društva ARZ d.d. definirane su pravilnicima, normama, kolektivnim ugovorom i nepisanim pravilima kojima se uređuju uvjeti rada, poslovanja i odnosa prema dionicima.

ARZ je potpisnik Kodeksa etike u poslovanju Hrvatske gospodarske komore, a 2010. izrađen je i usvojen Pravilnik poslovnog ponašanja koji se detaljnije bavi etičnim ponašanjem zaposlenika.

ARZ poštuje sve zakonske obveze prema radnicima, a osim toga politikama i dokumentima o etičnosti i zakonitosti rada promovira obrasce ponašanja zasnovane na principima načela poštovanja ljudskih prava zaposlenika i svih sudionika s kojima smo u kontaktu. Poštovanje ljudskih prava očituje se i u pružanju jednakih mogućnosti i izostanku diskriminacije prema nacionalnosti, vjeri, rasi, dobi i spolu.

Internim propisima predviđene su sankcije za kršenje ljudskih prava.

Kolektivni ugovor za Autocestu Rijeka – Zagreb, potpisan je 9. srpnja 2018. godine. Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze njegovih potpisnika te prava iz radnih odnosa ili ona u vezi s radnim odnosima radnika zaposlenih kod Poslodavca. Uvjeti kolektivnog ugovora povoljniji su od onih navedenih u Zakonu o radu, a to se posebno odnosi na prekovremeni rad, godišnji odmor, doplatak, otpremninu, troškove prijevoza, zdravstvenog osiguranja i zdravstvene skrbi te posebne dodatke. Sindikati su redovito obaviješteni o svim važnim odlukama i poslovnim rezultatima, a društvo se nastoji konzultirati sa sindikatima o važnim pitanjima koja utječu na zaposlenike.

Pri zapošljavanju i na poslu zabranjena je i sankcionira se bilo kakva diskriminacija (po spolu, vjeri ili drugim karakteristikama).

Kontinuirano se radi na provedbi akcijskog plana za borbu protiv korupcije i za unaprjeđenje poslovnih običaja i ponašanja u društvu.

20


Pravilnici društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.

Pravilnik o zaštiti tajnosti podataka Pravilnik o radu Pravilnik o radu i održavanju sustava odvodnje Pravilnik o načinu obračuna troškova za službena putovanja Pravilnik o uvjetima i načinu plaćanja gotovinom iz blagajne Kodeks etike u poslovanju Pravilnik o arhivskom i registraturnom gradivu Pravilnik o korištenju i održavanju službenih vozila i strojeva Disciplinski pravilnik Pravilnik poslovnog ponašanja s procedurom Pravilnik o zaštiti tajnosti podataka Pravilnik o zaštiti od požara otvorenog prostora uz autocestu Pravilnik o popisu (inventura) Pravilnik o radu službe interne revizije Pravilnik o zaštiti od požara Pravilnik o radu osobe za nepravilnosti Pravilnik o radu povjerenika za etiku

Standardi društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.

ISO 9001:2015 ISO 14001:2015 OHSAS 18001:2008

2.4 SUSTAVI UPRAVLJANJA OKOLIŠEM (EMS) I KORPORATIVNE POLITIKE DRUŠTAVA

Pregled postojećih (certificiranih i necertificiranih primijenjenih EMS-ova) i procjenjuje njihovu funkcionalnost.

U Autocesti Rijeka - Zagreb d.d. 15. ožujka 2007. godine certificiran je sustav upravljanja okolišem prema normi ISO 14001.

Integrirani sustav upravljanja kvalitetom upravljački je sustav svih djelatnosti kojim je u poslovanje implementirao važeće zakone Republike Hrvatske, međunarodne sporazume i konvencije, zahtjeve međunarodne norme ISO 9001:2015 kao i sve vlastite specifikacije i standarde izvedbe posla.

Područje primjene integriranog sustava upravljanja je cjelokupno društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.

Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. uspostavila je, dokumentirala i implementirala sustav upravljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima međunarodne norme ISO 9001, sustav upravljanja okolišem u skladu sa zahtjevima međunarodne norme ISO 14001 i sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnošću u skladu sa zahtjevima međunarodne norme OHSAS 18001.

Navedeni sustavi upravljanja integrirani su u jedan sustav upravljanja poslovanjem koji se redovito održava i trajno poboljšava. Imenovani su i opisani glavni procesi realizacije usluga:

- Priprema i izvođenja radova izvanrednog održavanja koji obuhvaća pod-proces pripreme i

pod-proces izvođenja radova izvanrednog održavanja.

- Gospodarenje autocestom kojim se osigurava sigurnost korisnika i kvaliteta autoceste u

prometu u cilju sigurnog odvijanja prometa.

U okviru sustava upravljanja okolišem određeni su aspekti okoliša tako da su definirane aktivnosti u glavnim procesima i procesima podrške te su određeni njihovi aspekti okoliša, tj. elementi aktivnosti organizacije, proizvoda i usluga koji jesu ili mogu biti u interakciji s okolišem. U okviru procesa investicijskih radova i postupaka procesa pripreme izgradnje i gospodarenja pratećih i uslužnih objekata (u nastavku PUO) obuhvaćene su aktivnosti izvođača radova i podkoncesionara u koridoru autoceste, obzirom da svojim postupcima direktno utječu na upravljanje okolišem te na imidž tvrtke. Definirano je više od 250 aktivnosti te 40 aspekata okoliša.

21


Analizom značajnih aspekata okoliša, pravnih i drugih zakona kao i tehnoloških i financijskih mogućnosti postavljaju se odgovarajući ciljevi koji dovode do smanjenja ili otklanjanja negativnih utjecaja na okoliš. Opći i pojedinačni ciljevi konkretiziraju politiku prema okolišu, a provedbom zadanih programa omogućuje se postizanje postavljenih ciljeva. Dobro definiranim ciljevima sprječavaju se štetni utjecaji na okoliš i osigurava prevencija onečišćenja.

Eksterni audit u Društvu proveden je u 17. i 18. listopada 2018. godine, a tijekom audita provjerena je implementacija i održavanje svih zahtijevanih odredbi referentnih normi. Audit tim potvrdio je da je organizacija uspostavila i održava sustav upravljanja koji ispunjava zahtjeve i principe ISO normi što omogućuje organizaciji sustavno ispunjavanje bitnih zahtjeva vlastite Politike integriranog sustava upravljanja.

Dokumentacija sustava zadovoljava zahtjeve norme i dovoljno je detaljna kako bi pridonijela provedbi i održavanju sustava. Ciljevi poslovanja su određeni, definirani su rizici, a mjerenje i nadzor procesnih parametara se kontrolirano provodi i održava unutar dopuštenih vrijednosti.

Ekološke smjernice i dodijeljene certifikate provedbenih tvrtki

U tijeku je reizdavanje certifikata za integrirani sustav upravljanja, što uključuje i upravljanje okolišem prema zahtjevima norme ISO 14001:2015.

Opis stručnih usavršavanja iz zaštite okoliša i utrošenih sredstava za redovite i pojedinačne aktivnosti u definiranom proteklom vremenskom razdoblju (2000-2017).

Rukovoditeljica službe pripreme i Glavni inženjer za geotehniku i zaštitu okoliša u Tehničkom sektoru i EU projektima završili su edukaciju za menadžere zaštite okoliša (ISO 14001) te za auditore sustava zaštite okoliša (ISO 14001).


Tehnički sektor i EU projekti je samostalna ustrojstvena jedinica Društva. Odgovorna je Upravi Društva, a neposredno nadređeni je predsjednik Uprave.

U sektoru se obavljaju poslovi pripreme i izvođenja izvanrednog održavanja autoceste, poslovi vezani za pripremu i izradu dokumentacije za prijavu i provedbu projekta za financiranje iz EU fondova, poslovi integriranog sustava upravljanja, poslovi za unaprjeđenje sigurnosti prometa na autocesti, poslovi informacijskih sustava, poslovi nabave i ugovaranja te poslovi zaštite na radu.

U sektoru se obavljaju i poslovi kontrole, nadzora i praćenja izvršenja preuzetih obaveza proizašlih temeljem ugovora zaključenih između ARZ d.d. i HAC d.o.o. (Sektor zapad) i njegovih dodataka i to u dijelu koji se odnosi na poslovne procese kontrole naplate cestarine i poslovne procese redovnog održavanja autoceste s ciljem ostvarivanja i zadržavanja definirane razine kvalitete pruženih usluga naplate cestarine i usluge redovnog održavanja.

Unutar Sektora ustrojene su tri službe: • Služba pripreme

• Službe provedbe

• Služba informacijskih sustava

U službi pripreme obavljaju se poslovi planiranja i pripreme izvanrednog održavanja, izrada tehničke dokumentacije te provedba potrebnog upravnog postupka s ishođenjem potrebnih dozvola ili suglasnosti od nadležnih institucija, poslovi vezani za integrirani sustav upravljanja, te poslovi vezani za pripremu i izradu dokumentacije za prijavu i provedbu projekta za financiranje iz EU fondova.

U službi se obavljaju poslovi: - Izrada plana općih troškova za sektor;

- Definiranje projektnih zadataka;

- Izrada tehničke dokumentacije potrebne za izvođenje radova izvanrednog održavanja;

22


- Provedba upravnog postupka i ishođenje potrebnih dozvola ili suglasnosti od nadležnih

institucija za radove izvanrednog održavanja;

- Sudjelovanje u pripremi ponudbene dokumentacije; izradi troškovnika i tehničkih uvjeta

za radove izvanrednog održavanja cesta, cestovnih objekata i opreme;

- Kontrola ponudbenih troškovnika i njihove usklađenosti s tehničkom dokumentacijom;

- Prikupljanje i objedinjavanje podataka provedenog plana izvanrednog održavanja,

sudjelovanje u izradi plana izvanrednog održavanja autoceste;

- Priprema i izrada dokumentacije za prijavu projekta za financiranje iz EU fondova;

- Koordinacija provedbe projekata koji se financiraju iz EU fondova;

- Izrada plana upravljanja okolišem i ostalih planova za integrirani sustav upravljanja;

- Nadzor provedbe i poboljšanja integriranog sustava upravljanja u Društvu;

- Organiziranje internih audita u Društvu i izvještavanje Uprave o rezultatima;

- Koordiniranje serije normi vezano za integrirani sustav upravljanja;

- Praćenje dinamike poslovanja Sektora/Službe u odnosu na usvojeni plan za tekuću godinu;

- Realiziranje usvojenih planova i odluka koje je donijela Uprava, izvještavanje o svim

problemima, odstupanjima ili rizicima;

- Izrada ili kontrola prometnih elaborata za poslove redovnog/izvanrednog održavanja;

- Analiza dionica, objekata i cestovnih elemenata koji su imali/ili mogu imati utjecaj na

posljedice prometnih nezgoda;

- Poboljšanje učinka prometnog sustava putem Inteligentnih transportnih sustava (u

nastavku ITS) i upravljanja prometnim tokovima;

- Suradnja sa Službom za regulaciju i kontrolu prometa u Sektoru za održavanje autoceste,

te nadzor sigurnosnih aspekata prometa; kontrola upravno-tehničkih poslova i zaštite

cestovne mreže, te kontrola nadzora, harmonizacije i vođenja prometa.

- Izrada godišnjeg izvješća o radu Sektora/Službe.

U sektoru su sistematizirani i poslovi nadzora, gdje se obavljaju sljedeći poslovi: - Nadzor i operativna kontrola provedbe zaključenih ugovora između ARZ d.d. i HAC d.o.o.

(Sektor zapad);

- Koordiniranje aktivnosti kod razmatranja mogućih prijedloga HAC d.o.o. (Sektor zapad)

vezano uz nove proizvode i stimulativne modele naplate cestarine;

- Koordiniranje kod izrade prijedloga Pravilnika o radu, općih uvjeta i visine cestarine;

- Administrativna kontrola visine obračunatih provizija temeljem zaključenih ugovora za

cestarinu plaćenu bankovnim i kreditnim karticama;

- Praćenje usvojenog godišnjeg plana poslovanja te dinamičkog plana troškova i prihoda

HAC d.o.o. (Sektor zapad) po mjesecima za Sektor naplate cestarine;

- Kontrola realizacije planiranih troškova i prihoda, analiza i izvještavanje o utvrđenim

odstupanjima od planskih veličina;

- Nadzor procesa naplate cestarine uključujući poslove prodaje ENC uređaja i ostalih

pretplatnih sredstava kao i izvršenih novčanih punjenja;

- Praćenje razmjene podataka s obzirom na više sustava naplate cestarine kroz uočavanje

mogućih nepravilnosti u razmjeni transakcija vezanih uz naplaćenu cestarinu s detekcijom

slabih točaka i prijedlogom eliminiranja istih;

- Nadzor nad financijsko-računovodstvenim procedurama propisanih za prodaji proizvoda

Društva;

- Kontrola obračuna prihoda i prometa kroz poslovno-informacijski sustav Društva;

- Administrativna mjesečna kontrola međusobnog obračuna prihoda od naplate cestarine

između ARZ d.d. i drugih društava koncesionara (kliring);

- Izrada izvještaja o provedenom nadzoru prema utvrđenim vremenskim razdobljima;

23


- Predlaganje mjera za otklanjanje uočenih slabosti u funkcioniranju procesa naplate

cestarine i sustava internih kontrola ugrađenih u poslovne procese.

U sektoru su sistematizirani i poslovi zaštite na radu, gdje se obavljaju sljedeći poslovi: - Sudjelovanje u izradi procjene opasnosti i reviziji procjene opasnosti radnih mjesta;

- Organizacija i provedba osposobljavanja radnika iz područja zaštite na radu i zaštite

zdravlja zaposlenika te organizacija osposobljavanja radnika iz područja zaštite od požara;

- Uviđaj ozljeda na radu i izrada propisanih izvješća;

- Sudjelovanje u radu odbora za zaštitu na radu;

- Suradnja sa stručnim službama pri izradi tehničkih opisa za opremu i sredstva te usluge iz

područja zaštite na radu prilikom nabave roba i usluga te građenju i rekonstrukciji

građevina namijenjenih za rad, nabavi strojeva i uređaja te osobnih zaštitnih sredstava;

- Organizacija zdravstvenih pregleda za radnike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima

rada;

- Sudjelovanje u provjeri alkoholiziranosti radnika;

- Organizacija ispitivanja ispravnosti sustava za dojavu i gašenje požara, instalacija, strojeva

i uređaja s povećanom opasnošću, radnog okoliša, vatrogasnih aparata sukladno

propisanim rokovima;

- Sudjelovanje kod inspekcijskih pregleda i izrada pisanih izvješća nadležnim inspekcijama o

provedenim radnjama temeljem zakona o zaštiti na radu;

- Stručna pomoć poslodavcu, predstavnicima radnika i radnicima u provedbi mjera iz zaštite

na radu;

- Povremeni interni nadzor iz područja zaštite na radu, zaštite od požara u svim prostorima

i građevinama, na radilištima te vođenje propisanih evidencija;

- Sudjelovanje u radu povjerenstava za tehnički pregled;

- Izrada izvješća za upravu društva te izvješća za sve ustrojstvene jedinice;

- Suradnja s nadležnim institucijama i državnim inspekcijama iz područja zaštite na radu i

zaštite od požara.

Pozicije i opis radnih pozicija vezanih uz zaštitu okoliša / prirode unutar organizacijske strukture

U samostalnoj ustrojstvenoj jedinici Društva: Tehnički sektor i EU projekti su sistematizirani i poslovi vezani uz zaštitu okoliša i to uz radna mjesta:

• Rukovoditelj službe pripreme unutar

• Glavni inženjer za geotehniku i zaštitu okoliša

Opseg posla i odgovornosti za utvrđena radna mjesta

• Rukovoditelj službe pripreme raspoređen na čelu Službe pripreme unutar Tehničkog sektora i

EU projekata između ostalih poslova:

- Sudjeluje u izradi izvještaja o okolišu, izvještaja o održivom razvoju, te ostalim izvještajima

integriranog sustava upravljanja.

• Glavni inženjer za geotehniku i zaštitu okoliša raspoređen unutar Službe pripreme ovog sektora

zadužen je za pitanja zaštite okoliša i to:

- Odgovoran je za održavanje i poboljšanje integriranog sustava upravljanja.

- Odgovoran je za nadzor provedbe i poboljšanja sustava upravljanja.

- Odgovoran je za sigurnost sustava upravljanja zaštite okoliša.

- Odgovoran je za izradu izvještaja o okolišu, izvještaja o održivom razvoju, te ostalih

izvještaja integriranog sustava upravljanja.

24


- Obavlja poslove vezane za integrirani sustav upravljanja (održavanje i poboljšanje

integriranog sustava upravljanja, organiziranje internih audita, koordiniranje serije normi

vezano za integrirani sustav upravljanja).

Pregled ljudskih resursa zaposlenika i njihovih glavnih karakteristika (broj zaposlenih u zaštiti okoliša, distribucija kroz odjele, razina obrazovanja i pozadine, rodna raspodjela itd.)

Sveukupno, zaštitom okoliša se ukupno bavi 2 djelatnika poduzeća od koji je 1 žena i 1 muškarac.


Pozicije i opis radnih pozicija vezanih uz socijalna pitanja (stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje) unutar organizacijske strukture

U samostalnoj ustrojstvenoj jedinici Društva: Sektor ekonomskih, pravnih i općih poslova i poslova osiguranja sistematizirani su poslovi vezani za socijalna pitanja (stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje) i to uz radna mjesta:

• Rukovoditelj stručne službe pravnih i općih poslova i poslova osiguranja

- Organizira i nadzire rad u Službi.

- Izrađuje akte i ugovore od značaja za Društvo.

- Zastupa po punomoći Društvo pred sudovima.

- Obavlja poslove pokretanja i vođenja postupaka, te zastupanja Društva pred drugim

državnim tijelima, kao i pred tijelima uprave i lokalne samouprave.

- Obavlja poslove izrade dokumenata i postupaka drugih službi i službe na njihov zahtjev.

- Kontrolira i obavlja recenziju općih internih akata Društva koje donose druge službe, te

odgovara za njihovu usklađenost s zakonima i drugim propisima.

- Obavlja poslove izrade dopisa i odgovora na pitanja poslovnih partnera, tijela uprave i

lokalne samouprave i drugih pravnih osoba.

- Sudjeluje u postupku utvrđivanja odgovornosti zaposlenika za povredu radnog odnosa i

postupku za utvrđivanje odgovornosti za počinjenu štetu poslodavcu.

- Organizira, obavlja i vodi poslove izvlaštenja za potrebe Društva.

- Sudjeluje u poslovima provedbe upisa vlasništva Društva u odgovarajuće registre i

upisnike, a provodi ih u onim postupcima koji se vode pred sudovima i katastrima.

- Sudjeluje u poslovnim pregovorima i okončanim obračunima za poslove Društva.

• Viši stručni suradnik za pravne i opće poslove

- Vodi upravne postupke i zastupa društvo u svim upravnim predmetima.

- Pokreće i vodi ovršne postupke u skladu sa zahtjevima za pokretanje ovrhe.

- Prati statusne promjene društva i provodi upis promjena i usklađivanja statusa društva sa

stvarnim stanjem i nastalim promjenama.

- Sudjeluje u izradi akata i ugovora od značenja za Društvo.

- Zastupa po punomoći Društvo pred sudovima, tijelima državne uprave i lokalne

samouprave.

- Obavlja poslove pokretanja, vođenja i zastupanja pred sudovima i drugim institucijama.

- Obavlja imovinsko – pravne poslove.

- Obavlja i poslove vezane za izvlaštenja.

- Obavlja poslove izrade ugovora i/ili sudjeluje u njihovoj izradi.

- Sudjeluju u recenziji izrađenih ugovora i kontroli njihove zakonitosti.

Postupak stjecanja zemljišta i nedobrovoljnog preseljenja se vodi temeljem punomoći koju Uprava društva daje Rukovoditelju Stručne služba za pravne i opće poslove i poslove osiguranja ili nekom drugom radniku iste službe koji ima završen pravni fakultet. Punomoć je generalna za cijeli postupak

25


izvlaštenja po pojedinom geodetskom elaboratu izvlaštenja i odnosi se na vođenje postupka i sklapanje nagodbi u skladu s nalazima vještaka (uključujući i dopune nalaza) koji su službeno imenovani od strane upravnog tijela koje vodi postupak izvlaštenja uključujući i prethodni postupak osiguranja dokaza.

Djelokrug rada i odgovornosti za identificirane položaje

• Rukovoditelj stručne službe pravnih i općih poslova i poslova osiguranja ovlašten je za:

- Ovlašten je pristupiti bazi svih podataka unutar Službe.

- Ovlašten je davati naloge i upute zaposlenima Službe.

- Ovlašten je surađivati sa vanjskim institucijama.

- Ovlašten je zastupati Društvo u skladu s dobivenom punomoći.

- Ovlašten je surađivati u svim radnim tijelima i povjerenstvima društva u koja je raspoređen

odlukom Uprave Društva ili nalogom direktora sektora u okviru ovlasti iz odluke/naloga.

- Ovlašten je davati informacije i odgovarati na upite trećih osoba/stranaka iz djelokruga

rada Službe a koje ne podliježu ograničenjima povjerljivosti i tajnosti.

- Odgovoran je za zakonito, stručno i pravovremeno obavljanje poslova Službe.

- Odgovoran je za primjenu pozitivnih zakonskih propisa koji se odnose na čitavo Društvo u

predmetima i poslovima koji su mu povjereni.

- Odgovoran je za utvrđivanje zakonitost i usklađenost općih internih akata društva.

- Odgovoran je za čuvanje tajnosti svih povjerljivih podataka.

- Odgovoran je za povjerena mu sredstva rada.

• Viši stručni suradnik za pravne i opće poslove

- Ovlašten je voditi upravne poslove društva u skladu s dobivenim nalozima nadređenih.

- Ovlašten je za pokretanje i vođenje ovršnih postupaka u skladu s dobivenim zahtjevima.

- Ovlašten je provoditi statusne promjene društva u skladu s dobivenim nalozima

nadređenih i u granicama punomoći.

- Ovlašten je zastupati Društvo u skladu s dobivenom punomoći.

- Ovlašten je surađivati sa vanjskim institucijama i suradnicima za potrebe povjerenih

poslova.

- Ovlašten je surađivati u svim radnim tijelima i povjerenstvima društva u koja je raspoređen

odlukom uprave društva u okviru ovlasti iz odluke.

- Odgovoran za stručno, pravodobno i zakonito obavljanje poslova.

- Odgovoran je za čuvanje tajnosti svih povjerljivih podataka.

- Odgovoran je za povjerena mu sredstva rada.

- Neposredno je odgovoran rukovoditelju službe.

Ovlašten je davati informacije i odgovarati na upite trećih osoba/stranka iz djelokruga vlastitog rada a koje ne podliježu ograničenjima povjerljivosti i tajnosti.

Pregled ljudskog potencijala zaposlenika i glavnih obilježja

Sveukupno, pitanjem stjecanja zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem se ukupno bavi 2 djelatnika poduzeća od koji je 1 žena i 1 muškarac.


Osnivanjem društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. i dodjelom koncesije u travnju 1998. godine, sredstva za izgradnju dionica autoceste osiguravala su se iz:

- dugoročnih i srednjoročnih kredita inozemnih, komercijalnih i razvojnih banaka,

zaključenih uz državno jamstvo;

- vlastitih sredstava.

Kreditima banaka financiralo se dovršenje izgradnje autoceste između Karlovca i Rijeke te dovršenje izgradnje punog profila Riječke obilaznice. Ostali investicijski radovi na podizanju uslužnosti autoceste

26


financiraju se isključivo iz vlastitih sredstava. Izgradnja pratećih i uslužnih objekata izvodi se modelom dodjele podkoncesije, što uključuje otkup natječajne i projektne dokumentacije te izgradnju objekta o trošku podkoncesionara, pod nadzorom Društva. Potraživanjem iz Državnog proračuna Republike Hrvatske financiraju se pripremni radovi (projektiranje i izvlaštenja) temeljem Koncesijskog ugovora.

U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu predviđena su sredstva temeljem Ugovora o koncesiji za nadoknadu troškova održavanja obilaznice grada Rijeke, izvlaštenja, izrade projektne dokumentaciju i upisa vlasništava, nadoknadu nenaplaćene mostarine mosta Krk za prolaske fizičkih i pravnih osoba sukladno odredbama čl. 10. st. 3. Zakona o otocima i čl. 90. st. 2. Zakona o cestama. Društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. u 2018. planira određene projekte koji će se dijelom financirati iz fondova i programa Europske unije, a dijelom iz vlastitih sredstava .

Prihodima od naplaćene cestarine, prihodima od naknade podkoncesionara za prateće uslužne objekte, prihodima koje Društvo ostvaruje iz ostale poslovne aktivnosti, te sredstvima od izdavanja euroobveznica vršit će se otplata kreditnih obveza tijekom 2018. godine.

Prema Godišnjem izvješću o poslovanju Društava u razdoblju od 01.01.2017. - 31.12.2017. godine temeljem ostvarenih poslovnih aktivnosti, ostvareni su slijedeći rezultati poslovanja Društva:

• Ukupni poslovni prihodi su u iznosu od 727.066.355 kuna, a čine ih prihodi od naplate

cestarine, prihod od podkoncesije, prihod od javnog duga, prihod od naknade troškova po

koncesijskom ugovoru, te ostali poslovni prihodi. Ostvareni poslovni prihodi bilježe rast od

7,26% u usporedbi s prethodnom godinom.

• Ukupni financijski prihodi ostvareni su u iznosu od 54.878.498 kuna, a čine ih prihodi od

kamata u iznosu od 313.544 kuna, prihodi od pozitivnih tečajnih razlika u iznosu od

40.359.271 kuna, te prihodi od prodaje poslovnog udjela u društvu HAC d.o.o. u iznosu od

14.205.683 kuna. Ostvareni financijski prihodi manji su 21,36% u usporedbi s prethodnom

godinom zbog manje ostvarenih prihoda od pozitivnih tečajnih razlika.

• Rezultat poslovanja za 2017. godinu je pozitivan i iznosi 174.021.209 kuna, što je 102,75%

više od planiranog rezultata za 2017. godinu, odnosno 8,27% manje od ostvarene dobiti

prije korekcije prihoda za prethodnu godinu.

U strukturi ukupnih prihoda, poslovni prihodi čine 92,98% ukupno ostvarenih prihoda Društva, dok financijski prihodi čine 7,01% ukupnih prihoda Društva. Najveći dio prihoda Društvo ostvaruje od obavljanja svoje osnovne djelatnosti, a to je naplata cestarine korisnicima za pružene usluge korištenja autoceste sukladno prijeđenoj udaljenosti.

Za održavanje likvidnosti Društvo će koristiti i sredstva državnog proračuna sukladno Ugovoru o koncesiji temeljem kojeg proizlazi obveza nadoknade troškova za proširenje koncesijskog područja sukladno čl. 23. IV. Ugovora o izmjenama i dopunama Ugovora o koncesiji od 23. kolovoza 2007. godine.

“Koncedent se obavezuje osigurati Koncesionaru svu potrebnu financijsku podršku za pravovremeno zatvaranje financijske konstrukcije za izvođenje građevinskih radova na obilaznici grada Rijeke, za ispunjenje obveze Koncesionara iz članka 6. stavak 2. Ugovora o koncesiji kao i za održavanje izgrađenih odsječaka autoceste koji se proširenjem koncesije preuzimaju na upravljanje i održavanje ali nisu pod naplatom.“

Financijski mehanizmi za cjelokupno upravljanje pitanjima zaštite okoliša

Planom poslovanja za 2018. godinu predviđene su sljedeće stavke:

- Investicijska aktivnost

o Ostale investicije izgradnje

o Izvlaštenje zemljišta

o EU fondovi

o Troškovi izvanrednog održavanja

27


o Investicije u informacijske sustave

o Dugotrajna imovina

Osim redovnih aktivnosti zaštita okoliša je značajno obuhvaćena i investicijama te projektima uz sufinanciranje dijelom iz sredstava Europskih fondova.

- Izvanredno održavanje

Troškovi izvanrednog održavanja, koji se odnose na sanaciju i održavanje autoceste i objekata na cesti u cilju osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata, osim sigurnosti prometa značajan dio investicija odnosi se i na zaštitu okoliša. U usporedbi s prethodnom godinom 2017. povećani su 66,51%, a rezultat su izvođenja većeg obima radova izvanrednog održavanja.

Za radove izvanrednog održavanja koji obuhvaćaju održavanje dionica u prometu u ukupnoj duljini od 187,03 kilometara u 2018. godini planira se utrošiti ukupno 68,99 milijuna kuna. Planirana je vrijednost radova za sanaciju autoceste i objekata u skladu sa stvarnim potrebama. Dio radova ugovoren je prethodne godine, a njihova realizacija se očekuje u 2018. godini.

- Gospodarenje

o Usluga redovnog održavanja i naplate cestarine - HAC d.o.o.

Uslugu redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine od 01. veljače 2014. godine do 30. studenog 2017. godine društvu Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. pružalo je društvo HAC d.o.o., a nakon njihovog međusobnog pripajanja društvo HAC d.o.o.

Na zahtjev Ministarstva mora, prometa i infrastrukture izvršena je izmjena standarda redovitog održavanja autoceste kojom je smanjen opseg radova, te je peta revizija standarda redovitog održavanja autoceste prihvaćena od strane upravitelja. Smanjenje opsega radova redovitog održavanja izmjenom standarda redovitog održavanja trebalo bi dodatno smanjiti troškove održavanja, stoga je društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. sukladno proceduri važećeg Ugovora o pružanju usluga redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine pokrenulo proces za smanjenje plana redovnog održavanja dionica pod upravljanjem Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. Nakon usuglašavanja stavki plana redovnog održavanja društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. pokrenut će postupak izmjene visine naknade kako zbog smanjenja opsega redovnog održavanja, tako i zbog drugih troškova kod kojih se očekuju uštede u 2018. godini (trošak električne energije i sl.).

Planirani troškovi redovnog održavanja autoceste iznose 40,726 milijuna kuna. Troškovi redovnog održavanja odnose se na materijal za održavanje autoceste koji iznose 25,486 milijuna kuna u koje su najvećim dijelom uključena električna energija, sol, gorivo i mazivo te rezervni dijelovi. Usluge za održavanja iznose 15,24 milijuna kuna, a sastoje se od troškova održavanja strojeva, vozila i opreme kao i troškova tekućeg održavanje cesta, mostova i tunela. Godišnji plan redovnog održavanja izrađen je na temelju stvarnih potreba i ostvarenja iz prethodnih razdoblja.

o Gospodarenje pratećim uslužnim objektima (PUO)

Društvo planira u 2018. godini ostvariti ukupno 27,09 milijuna kuna prihoda temeljem prava služnosti cestovnog zemljišta, od čega 25,46 milijuna kuna prihoda od podkoncesije te 1,63 milijuna kuna prihoda od najma zemljišta za instalaciju i smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.

Inspekcijskim pregledima koji se provode na koncesijskom području Društva, te analizom postojećeg stanja koja služi kao usporedba s autocestama zapadne Europe nastoji se odmorišta učiniti potpunijima i sadržajnijima za korisnike autoceste. Tijekom godine provode se inspekcijski nadzori svakog PUO-a. Na taj način potiču se podkoncesionari na dodatne aktivnosti promptnog rješavanja zatečenih nedostataka kao i oplemenjivanja postojećih sadržaja i usluga.

Društvo u 2018. godini planira 1,63 milijuna kuna prihoda od najma zemljišta za instalaciju i smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme od sljedećih operatera.

28


Financijski mehanizmi za ulaganje, održavanje i upravljanje nesretnim slučajevima

Nesretni slučajevi pokriveni su obveznim osiguranjima:

1. Police osiguranja imovine: - Imovina u tehničkim jedinicama od rizika požara,

- Osiguranje novca (provalna krađa);

2. Polica osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti;

3. Polica obveznog automobilskog osiguranja;

4. Osiguranje financijskih sredstava u domaćem transportu na prvi rizik (policu dužan ishoditi dobavljač usluge).

Sukladno čl. 41. Ugovora o pružanju usluga redovnog održavanja i naplate cestarine u prilogu broj 16 dane su upute za prijavu štete na Autocesti.

1. Štete na imovini:

HAC d.o.o. evidentira sve štetne događaje na Autocesti (uključivši prometne nesreće, štetu na opremi i objektima koje HAC d.o.o. koristi/ održava te novcu od cestarina koje HAC d.o.o. prikuplja u ime i za račun ARZ d.d.. Odmah po štetnom događaju, HAC d.o.o. izrađuje ( odnosno sudjeluje u izradi, ukoliko zapisnik izrađuje nadležno tijelo) Zapisnik o prometnim nesrećama, Zapisnik o štetnim događajima na Autocesti i Zapisnik o oštećenjima na elektroopremi.

2. Štete s naslova odgovornosti iz djelatnosti

HAC d.o.o. evidentira sve štetne događaje na Autocesti s naslova odgovornosti društva ARZ d.d. Odmah po štetnom događaju HAC d.o.o. izrađuje (odnosno sudjeluje u izradi, ukoliko zapisnik izrađuje nadležno tijelo) Zapisnik o prometnim nesrećama. Zapisnik o prometnim nesrećama, zajedno sa fotografijama dostavlja na adresu : Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., Sektor za pravne, opće poslove i poslove osiguranja, Širolina 4, Zagreb.

Financijski izvori na raspolaganju za stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje

Troškove izvlaštenja i naknade za zemljišta isplaćuje ARZ d.d. iz vlastitih prihoda, a zatim ih refundira iz proračuna Republike Hrvatske na temelju stvarno isplaćenih iznosa. Ukoliko dođe do povećanja planiranog troška izvlaštenja ARZ d.d. ima temeljem Ugovora o koncesiji pravo na refundiranje takvog troška od strane Koncendenta.

Potraživanjem iz Državnog proračuna Republike Hrvatske financiraju se pripremni radovi (projektiranje i izvlaštenja) temeljem Koncesijskog ugovora.

Sam postupak izvlaštenja je formalan i preciziran relevantnim propisima, a s obzirom da ARZ d.d. isplaćuje naknadu vlasnicima iz vlastitih prihoda i ne čeka prebacivanje sredstava iz proračuna isplata se obavlja kontinuirano i bez zastoja, a kao sredstvo osiguranja isplate strankama ARZ d.d. je dužna položiti (zakonska odredba) određeni do sredstva na poseban bankovni račun otvoren samo za tu namjenu, obično 2 do 5% ukupne vrijednosti izvlaštenja za sva zemljišta obuhvaćena jednim geodetskim elaboratom. Postotak može biti i veći a zavisi od broja stranaka i ukupne vrijednosti izvlaštenja (veće vrijednost, više stranaka manji postotak).

Na ime izvlaštenja zemljišta, zaključaka, upisa vlasništva, nepredviđenih troškova u 2017. godini planirana su sredstava u iznosu od 2,00 milijuna kuna.

Na ime izvlaštenja zemljišta, zaključaka, upisa vlasništva, nepredviđenih troškova u 2018. godini planirana su sredstava u iznosu od 4,59 milijuna kuna.

29


EU sufinancirani projekti

Masterplan razvoja prometne infrastrukture na relaciji autoceste Zagreb-Karlovac

Projekt Masterplan sufinancirala je Europska unija s 85% vrijednosti projekta iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Promet 2007. - 2013., a preostalih 15% sufinancirala je Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. s partnerima Zagrebačka županija, Grad Karlovac, Grad Jastrebarsko, Općina Klinča Sela i Općina Stupnik. Vrijeme provedbe projekta: studeni 2014.- rujan 2017. godine.

Masterplan je strateški dokument koji analizira, definira i ocjenjuje moguće varijante razvitka autocestovne mreže na dionici Zagreb-Karlovac i njezin utjecaj na cjelokupnu cestovnu mrežu i gospodarstvo Republike Hrvatske.

Masterplanom su identificirani ciljevi, mjere i aktivnosti odnosno definirana je baza projekata koje je potrebno provesti na dionici autoceste Zagreb-Karlovac u svrhu poboljšanja usluge, veće protočnosti, povećanja sigurnosti cestovnog prometa, povećanje ekoloških i energetskih parametara. Pojedini projekti predloženi su za cijelo koncesijsko područje a ne samo za dionicu Zagreb-Karlovac, kao što je projekt zaštite od buke i projekt ugradnje odbojne ograde.

Svi elementi projekta ugovoreni Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava ostvareni su sukladno planiranim pokazateljima:

- izrađen je Masterplan za razvoj prometne infrastrukture na relaciji autoceste Zagreb-Karlovac

kao preduvjet za razvoj regije u iznosu od 1.606.500 kuna;

- izrađena je Strateška studija utjecaja na okoliš i proveden je postupak strateške procjene

utjecaja na okoliš u iznosu od 117.000 kuna;

- provedena je promidžba i vidljivost projekta organiziranjem završne konferencije u iznosu od

9.182 kune;

- tijekom provedbe projekta realizirana je usluga administriranja projekta u iznosu od 152.000

kuna.

Ukupno izvršena ugovorena vrijednost projekta je 1.884.682,80 kn (bez PDV-a), prihvatljivi troškovi u vrijednosti 85% projekta odnosno 1.601.980,38 kuna isplaćeni su u cijelosti od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, sukladno potpisanom Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture.

U kolovozu 2017. godine Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Upravi za fondove EU predan je Završni zahtjev za nadoknadom sredstava i Završno izvješće o projektu, koje je odobreno u listopadu 2017. godine čime je projekt uspješno okončan.

U skladu s definiranom bazom projekata iz Masterplana, Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. je izradila plan projekata za vremensko razdoblje 2017. - 2020. koji obuhvaća projekte:

- Studija izvodljivosti proširenje kapaciteta autoceste Zagreb-Karlovac

- Zidovi za zaštitu od buke

- Ugradnja zaštitne odbojne ograde

- Implementacija LED - rasvjeta čvor Jastrebarsko

Realizacija navedenih projekata predviđena je u sklopu modifikacije Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020, te se za iste očekuje otvaranje poziva od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za dodjelu ugovora o bespovratnim sredstvima EU.

Studija izvodljivosti za projekt Prilagodba infrastrukture na relaciji Zagreb-Karlovac

Dana 9. ožujka 2018. godine od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture otvoren je poziv broj: KK.07.1.1.04 za sufinanciranje izrade studije izvodljivosti za projekt Prilagodba infrastrukture na relaciji Zagreb-Karlovac. Bespovratna sredstva dodjeljuju se iz Europskog fonda za regionalni razvoji i iznose 1.468.610,45 kn.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.187.500,00 kn, ukupno prihvatljivi troškovi iznose 1.727.777,00 od čega se 85% vrijednosti projekta financira iz EU sredstava, a preostalih 15% vrijednosti projekta

30


financira ARZ (djelomično s partnerima). Projektne elemente Upravljanje projektom i administracija i Promidžba i vidljivost 15% vrijednosti financira ARZ u cijelosti, dok 15% za projektni element Izrada studije izvodljivosti za projekt Prilagodba infrastrukture na relaciji Zagreb - Karlovac financirati će ARZ (76%) i Partneri Zagrebačka županija (9%), Grad Karlovac (8%), Grad Jastrebarsko (4%), Općina Stupnik (1,5%), Općina Klinča Sela (1,5%).

Rok za predaju projektnog prijedloga bio je 30. travnja 2018. godine. Projektni prijedlog podnesen je 25. travnja 2018. godine od ovlaštene osobe prijavitelja (Autoceste Rijeka-Zagreb d.d.) putem sustava e-Fondovi u elektroničkom obliku.

Prihvatljive aktivnosti su: - Izrada studije izvodljivosti — procjena 1.520.000 kn

- Promidžba i vidljivost — procjena 35.000 kn

- Upravljanje projektom i administracija (savjetodavne usluge) - procjena 195.000 kn

Vrijeme provedbe projekta je 24 mjeseca

Dana 20. lipnja 2018. godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je Odluku o financiranju projekta izrada studije izvodljivosti za projekt Prilagodba infrastrukture na relaciji Zagreb-Karlovac, čime je uspješno završena prijava projekta odnosno projektni prijedlog je zadovoljio sve zahtjeve poziva KK.07.1.1.04.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. dana 01.08.2018. godine sklopili su Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020. odnosno za projekt Izrada studije izvodljivosti za projekt Prilagodba infrastrukture na relaciji Zagreb-Karlovac. Rok provedbe projekta je 24 mjeseca.

Cilj projekta je izraditi studiju izvodljivosti koja sadrži detaljnu analizu opcija, a koja će poslužiti kao osnova za odlučivanje o nastavku projekta jačanja kapaciteta autoceste Zagreb-Karlovac i prilagodbi navedene dionice najnovijim standardima gradnje autoceste.

Ključni problemi koji se rješavaju izradom ove studije jesu velika prometna zagušenja koja se javljaju u vršnim satima, kao i buduća zagušenja koja će nastati sukladno procjenama i prometnom modelu izrađenom za razdoblje do 2030. godine u okviru Masterplana, zatim neadekvatna prometna oprema, otvoreni sustav odvodnje, emisije buke, energetski neučinkovita rasvjeta. Ovi problemi kao posljedicu uzrokuju slabu funkcionalnost ceste, onemogućuju kvalitetno pružanje usluga, usporavaju protok roba i usluga, utječu na sigurnost korisnika i predstavljaju opasnost po okoliš, stoga je potrebno identificirati potencijalna rješenja/opcije i izvršiti njihovu detaljnu analizu.

Studija će ispitati i definirati šire kratkoročne te dugoročne dobrobiti (prometne, ekonomske, sigurnosne, okolišne) lokalnih zajednica koje se nalaze uz dionicu te uključiti smjernice razvoja određene u strateškim dokumentima partnera projekta i jedinica regionalne i lokalne samouprave na dionici i ista će predstavljati osnovu za prometno povezivanje lokalnih zajednica i regije.

Zidovi za zaštitu od buke

Sukladno Akcijskom planu zaštite od buke, a ispunjavajući obvezu propisanu važećim Zakonom o zaštiti od buke, Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. je realizirala sve aktivnosti predviđene Akcijskim planom odnosno izradila je: Stratešku kartu buke, Konfliktnu kartu buke i Elaborat - prioritetna područja koja su kandidati za primjenu mjera zaštite od buke. Prema izrađenoj dokumentaciji evidentna su područja koja su kandidati za primjenu mjera za zaštitu od buke, odnosno evidentiran je preostali dio stanovnika koji je izložen prekomjernim razinama buke. Dokumentacija je izrađena za kompletno koncesijsko područje Autoceste Rijeka-Zagreb, a duljina autocesta i cesta obuhvaćenih područjem izrade karte buke je 187,03 km, te prolazi kroz područja 82 naselja s ukupno 238.000 stanovnika.

Rezultati izrađene strateške i konfliktne karte buke daju prikaz lokacije i procjenu razine buke te procjenjuju koliki broj stanovnika i stambenih jedinica je izložen određenim razinama buke. Na temelju navedenih rezultata izrađen je Elaborat, odnosno identificirana su prioritetna područja koja su kandidati za primjenu mjera zaštite od buke. To su lokacije oko Grada Rijeke (Čavle, Orehovica, Drage,

31


Kastav, Matulji) te lokacije Delnice - Zalesina, rubni dijelovi Karlovca, Bosiljevo - Resnik Bosiljevski, Fužine - Belo Selo, Ravna Gora - Kupjak, Netretić, Vrbovsko-Osojnik, Ravna Gora.

Za sva prioritetna područja (29 lokacija) koja su evidentirana za primjenu mjera za zaštitu od buke, Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. je pokrenula I fazu projekta Zaštite od buke koja se odnosi na izradu projektne dokumentacije i provedbu upravnog postupka odnosno ishođenje građevinske dozvole. Nakon provedenog postupka javne nabave, dana 03. srpnja 2018. godine potpisan je Ugovor o izradi projektne dokumentacije i provedbi kompletnog upravnog postupka za zidove za zaštitu od buke. Rok za ishođenje građevinskih dozvola je 18 mjeseci od potpisa ugovora i uvođenja u posao, a završetak kompletnih radova budući da ugovor sadrži i projektantski nadzor tijekom izvođenja radova na izgradnji zidova za zaštitu od buke je 30. prosinca 2022. godine.

Paralelno s provedbom I faze, Autocesta Rijeka – Zagreb d.d. ulaže znatan angažman da potrebna sredstva za realizaciju sustava upravljanja bukom odnosno II fazu osigura iz EU izvora financiranja, kroz modifikaciju Operativnog programa konkurentnost i kohezija.

Vrijednost projekta: - I. faza projektiranje i upravni postupak: ugovoreno 1.656.600,00kn

- II. faza izgradnja zidova – procjena ukupno 152 mil. kn, planirani iznos do 2020. godine 30 mil.

kn, ostatak do 2022./2023. godine.

Upravljanje i zaštita populacije smeđih medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama (LIFE DINALP BEAR)

Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. je dana 7. listopada 2014. godine zaključila s tvrtkom Zavod za gozdove Slovenije iz Ljubljane Ugovor o suradnji na projektu iz programa EU fonda LIFE+ Nature: LIFE DINALP BEAR LIFE13 NAT/SI/000550 "Upravljanje i zaštita populacije smeđih medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama".

Odlukom od 7. travnja 2014. godine o financijskoj pomoći europskim projektima, Europska komisija podržala je projekt "Upravljanje i zaštita populacije smeđih medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama", LIFE DINALP BEAR: LIFE13 NAT/SI/000550, koji je Republika Slovenija kandidirala na osnovu poziva na natječaj za LIFE+ 2013 Europske komisije, Generalnog direktorata za okoliš (Službeni list Europske unije 2013/C 47/21 od 19. veljače, 2013. godine).

U projektu LIFE DINALP BEAR sudjeluje 9 partnera iz Slovenije, Hrvatske, Italije i Austrije, a vodeći partner na projektu je Šumarski zavod Slovenije iz Ljubljane. Od hrvatskih partnera u projektu sudjeluju Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. i Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ukupna vrijednost projekta je 5.987.478 Eura od čega će Europska komisija osigurati 4.149.202 Eura sufinanciranja iz LIFE+ programa što iznosi oko 70 % vrijednosti projekta. Dio projekta koji će provesti Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. iznosi 502.819 EUR-a.

Kao rezultat projekta „Upravljanje i zaštita populacije smeđih medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama“ (LIFE DINALP BEAR), očekuje se autocesta bez prometnih nesreća s medvjedima i krupnim divljim životinjama, a što će biti primjer dobre prakse za rješavanje konfliktnog odnosa životinja i prometa i na drugima prometnicama u Europskoj uniji.

Do sada su provedene sve planirane aktivnosti Projekta od strane Društva u okviru financijskog plana i zadanih rokova, opsegu i kvaliteti, a održavanje postavljene opreme pokrit će se iz sredstava projekta Life Dinalp Bear za vrijeme njegova trajanja. Određene su kritične dionice, provodi se snimanje i monitoring ulaska životinja na područje autoceste te je formiran interventni tima za slučaj pojave životinje na autocesti, a izrađen je i protokol za rad interventnog tima.

U okviru ovog projekta postavljeno je 60 km električne ograde, izlazne rampe i vrata za životinje koje se nađu unutar zaštitne žičane ograde, te su postavljena dva info kioska za informiranje na prostorima pratećih i uslužnih objekata u Vukovoj Gorici i Ravnoj Gori te je poduzeto niz mjera prema našim korisnicima autoceste kako bi ih što kvalitetnije obavijestili o opasnostima od životinja na cesti i educirali za sigurnu vožnju.

32


Tijekom 2017. godine nastavljeno je s radovima održavanja instalirane opreme, s radom interventnog tima te praćenja učinkovitosti poduzetih mjera.

Kao rezultat uspješne provedbe Projekta odnosno nakon implementacije predviđenih mjera već sad je primjetno znatno smanjenje pojave i stradavanja životinja na ograđenom prostoru autoceste te posljedično povećanje sigurnosti prometa autocestom.

CROCODILE II CROATIA

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA) potpisali su 26.10.2016. godine Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt "Crocodile II Croatia". Sporazumom je utvrđen iznos bespovratnih sredstava iz CEF-a (Connecting Europe Facility – Instrument za povezivanje Europe) u iznosu od: 9.312.600,00 EUR (ukupna vrijednost projekta: 10.956.000 € (ARZ - 2.932.000 €).

Projekt CROCODILE II CROATIA uključuje upravitelje hrvatskih cesta i autocesta s ciljem koordiniranog upravljanja i kontrole prometa te postizanja usklađenosti Inteligentnih transportnih sustava (ITS), što će rezultirati visokom kvalitetom usluga informiranja putnika na jednom od najvažnijih cestovnih koridora u Europi. Za razmjenu podataka i informacija između centara za kontrolu i upravljanje prometom, prometnih informacijskih centara, pružatelja i korisnika usluga u prometu na europskoj razini koristit će se DATEX II standard.

Glavni ciljevi projekta CROCODILE II CROATIA su: - uspostava nacionalne pristupne točke u skladu s ITS Direktivom i smjernicama EU;

- informiranje korisnika o sigurnosti prometa u realnom vremenu;

- poboljšanje prometnih tokova i smanjenje prometnog zagušenja;

- pružanje usluge informiranja vozača teretnih vozila na dostupnost parkirališnih mjesta.

Projekt je započeo 01.05.2016. godine. Kroz Projekt su u 2017. godini održane dvije tehničke radionice EU projekta CROCODILE II (Nikozija 16.-18.05.2017. godine, Budimpešta 22.-23.11.2017.) na kojima su sudjelovali predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, te predstavnici hrvatskih upravitelja autocesta.

Izrađena je i dostupna web stranica Projekta CROCODILE II CROATIA www.crocodile2croatia.eu (14.02.2017. godine) i održano je javno predstavljanje Projekta CROCODILE II CROATIA u prostorija Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, 23.02.2017. godine.

Izrađivali su se Glavni projekti nakon čega će se krenuti u postupak javne nabave za provedbu radova i implementaciju opreme definiranih projektima.

Također, u 2017. godini izvršena je uplata na račun tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. temeljem utrošenih sredstava predviđenih Projektom. Završetak Projekta predviđen je za kraj mjeseca rujna 2019. godine.

http://www.crocodile2croatia.eu/

33


3 REGULATORNI OKVIR


Propisi nacionalnog zakonodavstva kojima je regulirana zaštita okoliša su:










okoliša (NN 64/08)




• Uredba o okolišnoj dozvoli (NN 08/14)



34/07)



godine (72/17)




mreže (NN 15/14)




(NN 88/14)







2020. godine (NN 47/17)



89/15 i 108/17)






34



2020. godine (NN 47/17)

• Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 103/17, 17/18 i 69/18)






(78/14)




njima (NN 56/15)


• Pravilnik o uvjetima za određivanje križanja željezničke pruge i drugih prometnica (NN 111/15)








14/11 i 25/15)












• Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)1


• Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09)2

• Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/15)3

1 posebice članci od 37. do 44. (poglavlje Imovinsko-pravni odnosi, posebno je bitan čl. 41. koji regulira ulazak u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju). 2 regulira općenita procesna pitanja upravnog postupka, dakle i postupka izvlaštenja 3 važan zbog izrade procjene vrijednosti nekretnina koje su predmetom izvlaštenja- važan za rad ovlaštenih sudskih vještaka koji izrađuju procjene

35





80/11)

• Ustav Republike Hrvatske ( NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01,

76/10, 85/10, 05/14), čl.50.





nadzor)


Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.


Upravna tijela



4 važan zbog izrade procjene vrijednosti nekretnina koje su predmetom izvlaštenja - detaljizira metode procjene-važan za rad ovlaštenih sudskih vještaka koji izrađuju procjene 5 posebice čl. 109.(dokazivanje pravnog interesa, bitno zbog ishođenja građevinske dozvole)

36




OPIS DJELATNOSTI







• Hrvatskih voda



37



OPIS DJELATNOSTI


Uprava za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i mora obavlja upravne i stručne poslove u vezi s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom klimatskim promjenama, zaštitom ozonskog sloja, očuvanjem kvalitete zraka, očuvanjem kakvoće mora i zaštitom tla te obavlja i druge poslove u vezi s poduzimanjem mjera radi smanjivanja i sprječavanja onečišćavanja okoliša.




Uprava za inspekcijske poslove obavlja poslove inspekcijskog nadzora u području zaštite okoliša, zaštite zraka, održivog gospodarenja otpadom, zaštite od svjetlosnog onečišćenja, upravljanja vodama, zaštite prirode,

38



OPIS DJELATNOSTI

prekograničnog prometa i trgovine divljim vrstama, elektroenergetike, toplinarstva te istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda za energetske svrhe, plinskog i naftnog sektora, u skladu s propisima kojima se uređuje pojedino područje.



Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: prostorno uređenje Republike Hrvatske i usklađivanje prostornoga razvitka, planiranje, korištenje i zaštitu prostora, ostvarivanje međunarodne suradnje u prostornom uređenju, inspekcijske poslove prostornoga uređenja; informacijski sustav o prostoru, praćenje stanja u prostoru i provedbu dokumenata prostornoga uređenja Republike Hrvatske, lokacijske dozvole, surađuje u izradi dokumenata prostornoga uređenja županija, gradova i općina radi osiguravanja uvjeta za gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom i usklađivanja djelovanja tijela državne uprave koja sudjeluju u izradi, donošenju i provedbi dokumenata prostornoga uređenja, osiguravanje uvjeta za razvitak i unapređenje poslovanja pravnih i fizičkih osoba iz područja prostornoga uređenja, uređenje naselja te uređenje i korištenje građevinskoga zemljišta.



MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: unutarnji međunarodni pomorski, nautički, cestovni, željeznički i zračni promet; sustav prometa žičarama, uspinjačama i vučnicama te promet na unutarnjim vodama s infrastrukturom tih vidova prometa; planiranje, izradu i

39



OPIS DJELATNOSTI

provedbu strateških dokumenata i projekata prometne infrastrukture, predlaže strategiju razvoja svih vidova prometa; zaštitu mora od onečišćenja s brodova; morske luke, pomorsko dobro i utvrđivanje granica pomorskog dobra, pomorsko osiguranje i pomorske agencije; luke na unutarnjim plovnim putovima; kopnene robno-transportne centre; zračne luke; prijevozna sredstva osim onih poslova koji ulaze u djelokrug rada drugih ministarstava i pravnih osoba s javnim ovlastima, elektroničke komunikacije (telekomunikacije i radijske komunikacije) i poštanske usluge; inspekcijske poslove: sigurnosti plovidbe na moru, unutarnjeg i međunarodnog cestovnog prometa i cesta, osim poslova iz djelokruga Ministarstva unutarnjih poslova, sigurnosti željezničkog prometa, sigurnosti prometa žičarama, uspinjačama i vučnicama, sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama, te poštanskih usluga, unutarnjeg i međunarodnoga poštanskog prometa.



Ministarstvo poljoprivrede obavlja upravne i druge poslove u području poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, ruralnog razvoja, gospodarenja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, poljoprivredne politike, tržišnih i strukturnih potpora u poljoprivredi, prehrambene i duhanske industrije i veterinarstva, i to: biljne proizvodnje i agroekologije, zaštitu biljnih sorti i priznavanje sorti poljoprivrednog bilja, promet i primjenu gnojiva i poboljšivača tla, biljnog zdravstva, prometa i primjene sredstava za zaštitu bilja, uzgoj uzgojno valjanih životinja, propisuje uvjete za proizvodnju i promet grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina.

Ministarstvo obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na šumarstvo, zaštitu šuma, uređivanje pravnih odnosa na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu države, osim imovinskopravnih poslova; drvnu industriju i lovstvo; inspekcijske poslove koji se odnose na šumarstvo i lovstvo; provodi međunarodne sporazume u

40



OPIS DJELATNOSTI

dijelu koji se odnose na šumarstvo; uređenje odnosa i uvjeta proizvodnje, prometa i uporabe šumskog sjemena i šumskih sadnica, šumarske ekologije, zaštite šuma od elementarnih nepogoda i antropogenih utjecaja, požara, očuvanje šumskih genetskih izvora i šumskog reprodukcijskog materijala.






Ministarstvo zdravstva obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja; praćenje i unapređivanje zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba stanovništva, zaštitu stanovništva od zaraznih i nezaraznih bolesti, neionizirajućih zračenja; zaštitu od buke; zdravstvenu ispravnost i higijenu hrane u skladu s posebnim propisom o hrani i predmeta opće uporabe; proizvodnju,

41



OPIS DJELATNOSTI

promet i potrošnju droga, psihotropnih tvari i prekursora; odobrava provođenje kliničkih ispitivanja lijekova i medicinskih proizvoda, donacije lijekova i medicinskih proizvoda zdravstvenim ustanovama; korištenje zdravstvenih potencijala; izgradnju i investiranje u zdravstvu; osnivanje zdravstvenih ustanova i privatne prakse; organiziranje stručnih ispita zdravstvenih djelatnika te njihovo specijalističko usavršavanje; priznavanje naziva primarijusa; dodjelu naziva zdravstvenim ustanovama; referentni centar, klinika, klinička bolnica i klinički bolnički centar; upravni nadzor nad radom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskoga Crvenog križa i komora; zdravstveno-inspekcijski nadzor nad radom zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika te privatnom praksom: farmaceutsko-inspekcijski nadzor nad proizvodnjom i prometom lijekova i medicinskih proizvoda; nadzor nad provođenjem odobrenih kliničkih ispitivanja lijekova i medicinskih proizvoda; službene kontrole zdravstvene ispravnosti, higijene i kakvoće hrane u skladu s posebnim propisom o hrani; sanitarni nadzor nad proizvodnjom, prometom, uporabom i zbrinjavanjem opasnih kemikalija, i drugih tvari štetnih po zdravlje ljudi; sanitarni nadzor nad izvorima neionizirajućih zračenja; sanitarni nadzor nad osobama i djelatnostima, građevinama, prostorijama, postrojenjima i uređajima koji mogu na bilo koji način štetno utjecati na zdravlje ljudi te sanitarni nadzor u međunarodnom prometu na državnoj granici.



ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO REPUBLIKE HRVATSKE Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavlja djelatnosti epidemiologije zaraznih bolesti i kroničnih masovnih nezaraznih bolesti, javnog zdravstva, zdravstvenog prosvjećivanja s promicanjem zdravlja i prevencije bolesti, zdravstvene ekologije, mikrobiologije, školske medicine, mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti. Da bi se

42



OPIS DJELATNOSTI

postigla temeljna svrha javnog zdravstva, očuvanje i unapređenje zdravlja populacije, prijeko je potrebna dobra suradnja, koordinacija i partnerstvo među dionicima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, u čemu mreža zavoda za javno zdravstvo na čelu sa zavodom za javno zdravstvo Republike Hrvatske ima središnje mjesto.

HRVATSKA AGENCIJA ZA OKOLIŠ I PRIRODU7

Djelatnost Agencije je prikupljanje i objedinjavanje podataka i informacija o okolišu i prirodi, radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i prirode, održivog razvitka te obavljanje stručnih poslova u vezi sa zaštitom okoliša i prirode.



• izrađuje i održava odgovarajuće baze podataka o okolišu i prirodi te osigurava uvjete za pristup

informacijama o okolišu i prirodi, kojima raspolaže i koje nadzire




• izrađuje stručne podloge za izradu, odnosno surađuje na izradi, dokumenata zaštite okoliša i održivog

razvitka te izvješća koja se daju u vezi s provedbom tih dokumenata

• obavlja poslove praćenja i izvješćivanja o stanju okoliša te praćenja i izvješćivanja o utjecaju okoliša

na zdravlje u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo

• obavlja poslove procjenjivanja ugroženosti sastavnica bioraznolikosti, uključujući izradu crvenog

popisa ugroženih divljih vrsta

• obavlja poslove standardizacije metodologije i protokola, praćenja stanja očuvanosti bioraznolikosti

i georaznolikosti i predlaganje mjera za njihovu zaštitu



43



OPIS DJELATNOSTI

• izrađuje stručne podloge za planiranje upravljanja divljim vrstama, osim ako posebnim propisom nije

drugačije propisano

• izrađuje informacije za potrebe utvrđivanja uvjeta zaštite prirode za planove gospodarenja prirodnim

dobrima i zahtjeve zaštite prirode za izradu prostornih planova

• izrađuje stručne podloge za potrebe izrade prostornih planova posebnih obilježja nacionalnih

parkova i parkova prirode

• obavlja stručne poslove u vezi s procjenom utjecaja, kontrole širenja i uklanjanja stranih vrsta,

ponovnog uvođenja i repopulacije divljih vrsta u prirodu, postupkom ocjene prihvatljivosti za

ekološku mrežu i u vezi s prekograničnim prometom i trgovinom divljim vrstama

• organizira i provodi edukacije dionika u okolišu i prirodi, te odgojno-obrazovnih i promidžbenih

aktivnosti u okolišu i prirodi

• provodi, odnosno sudjeluje u provedbi međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja zaštite

okoliša i zaštite prirode kojih je Republika Hrvatska stranka, u dijelu koji se odnosi na izvješćivanje

prema preuzetima obvezama


• obavlja i druge poslove u skladu s ovom Uredbom, Statutom Agencije i drugim posebnim propisima

iz područja djelatnosti Agencije.


HRVATSKE VODE







44



OPIS DJELATNOSTI

• Zaštita voda

• Navodnjavanje




• Stručni nadzor




HRVATSKE ŠUME




FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST





45



OPIS DJELATNOSTI

• posredovanje u svezi s financiranjem zaštite okoliša i energetske učinkovitosti iz sredstava stranih

država, međunarodnih organizacija, financijskih institucija i tijela, te domaćih i stranih pravnih i

fizičkih osoba

• vođenje baze podataka o programima, projektima i sličnim aktivnostima u području zaštite okoliša i

energetske učinkovitosti, te potrebnim i raspoloživim financijskim sredstvima za njihovo ostvarivanje

• poticanje, uspostavljanje i ostvarivanje suradnje s međunarodnim i domaćim financijskim

institucijama i drugim pravnim i fizičkim osobama radi financiranja zaštite okoliša i energetske

učinkovitosti u skladu s Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za

okoliš, Strategijom energetskog razvitka i Programom provedbe Strategije energetskog razvitka,

nacionalnim energetskim programima, drugim programima i aktima u području zaštite okoliša i

energetske učinkovitosti, te međunarodnim ugovorima čija je stranka Republika Hrvatska za namjene

utvrđene odredbama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

• obavljanje i drugih poslova u svezi s poticanjem i financiranjem zaštite okoliša i energetske

učinkovitosti utvrđenih Statutom Fonda.






46


Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije8. Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi9. Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela).



Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.

Sve gospodarske djelatnosti imaju određeni utjecaj na okoliš. Stoga je kvalitetno uključivanje ove kategorije sudionika neophodan preduvjet za učinkovitu zaštitu okoliša. Osnovni cilj je stvaranje poslovnog i okruženja koje potiče brigu o okolišu kako u poslovne planove i strategije, tako i u svakodnevno djelovanje.

Društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. ima različite obveze u zaštiti okoliša određene zakonskim propisima i podzakonskim aktima, između ostaloga vezano za:

• Registar onečišćavanja okoliša

• Gospodarenje otpadom

• Emisije u zrak

• Tvari koje oštećuju ozonski sloj

• Ispuštanje otpadnih voda

Registar onečišćavanja okoliša i gospodarenje otpadom

Prijava u registar onečišćivača okoliša (ROO) i gospodarenje otpadom na razini društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. obuhvaća:

• Godišnje prijave u Registar onečišćivača okoliša (ROO) zbog nastalog onečišćenja u zrak, vodu

i tlo



47


Emisije u zrak

Na nekoliko lokacija društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. nalazi se kotlovnice s toplovodnim kotlovima. Kotao pripada pod uređaje za koje je potrebno mjeriti vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u zrak što se redovito obavlja pute ovlaštene pravne osobe o čemu postoji zapisnik. Prilikom mjerenja uzorkovanje ispušnih plinova obavlja se u ravnom dijelu završnog dijela odsisnog kanala. Dinamika mjerenja određena je sukladno posljednjem mjernom izvještaju. Poslove održavanja i mjerenja emisija obavlja HAC temeljem Ugovora o održavanju i naplati cestarine.


Za klima uređaje koji sadrže ˃3 kg < 30 kg radne tvari osiguran je redoviti servis od strane ovlaštene tvrtke, najmanje jednom svakih 12 mjeseci o čemu postoje servisne kartice (SK1).

Javnost





inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza

(SL L 207, 6.8.2010.)

• Direktiva 2009/33/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih

i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu (SL L 120, 15. 5. 2009.)



(NN-MU 11/08, 6/09, 2/11, 3/13, 3/15, 6/17)








granica, Sofija 27. veljače 2001. i Izmjene i dopune Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš

preko državnih granica (Cavtat, 2004.) (NN-MU 7/08, 1/09)



godine)



6/00)




• Konvencija o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima (Geneva, 1979.)

(NN-MU 12/93)


48


• Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (Montreal, 1987.) (NN-MU

12/93, 8/96, 10/00, 12/01)








• Gradnju cesta organizirati izvan velikih šumskih kompleksa, močvarnih i vodenih staništa,

ostalih posebno ugroženih i značajnih staništa te zaštićenih područja,

• Uvesti intermodalnu promjena teretnog i putničkog prometa.

49


4 PROVEDBA


Unutarnja organizacija za planiranje i izgradnju


Tehnički sektor i EU projekti je samostalna ustrojstvena jedinica Društva zadužena za planiranje i izgradnju velikih i malih investicija. Odgovorna je Upravi Društva, a neposredno nadređeni je predsjednik Uprave.

U sektoru se obavljaju poslovi pripreme i izvođenja izvanrednog održavanja autoceste, poslovi vezani za pripremu i izradu dokumentacije za prijavu i provedbu projekta za financiranje iz EU fondova, poslovi integriranog sustava upravljanja, poslovi za unaprjeđenje sigurnosti prometa na autocesti, poslovi informacijskih sustava, poslovi nabave i ugovaranja te poslovi zašite na radu.


U službi pripreme obavljaju se poslovi planiranja i pripreme izvanrednog održavanja, izrada tehničke dokumentacije te provedba potrebnog upravnog postupka s ishođenjem potrebnih dozvola ili suglasnosti od nadležnih institucija, poslovi vezani za integrirani sustav upravljanja, te poslovi vezani za pripremu i izradu dokumentacije za prijavu i provedbu projekta za financiranje iz EU fondova.

U službi pripreme se obavljaju poslovi:

- Izrada plana općih troškova za sektor;

- Definiranje projektnih zadataka;

- Izrada tehničke dokumentacije potrebne za izvođenje radova izvanrednog održavanja;

- Provedba upravnog postupka i ishođenje potrebnih dozvola ili suglasnosti od nadležnih institucija za radove izvanrednog održavanja;

- Sudjelovanje u pripremi ponudbene dokumentacije; izradi troškovnika i tehničkih uvjeta za radove izvanrednog održavanja cesta, cestovnih objekata i opreme;


- Prikupljanje i objedinjavanje podataka provedenog plana izvanrednog održavanja, sudjelovanje u izradi plana izvanrednog održavanja autoceste;

- Priprema i izrada dokumentacije za prijavu projekta za financiranje iz EU fondova;

- Koordinacija provedbe projekata koji se financiraju iz EU fondova;

- Izrada plana upravljanja okolišem i ostalih planova za integrirani sustav upravljanja;

- Nadzor provedbe i poboljšanja integriranog sustava upravljanja u Društvu;

- Organiziranje internih audita u Društvu i izvještavanje Uprave o rezultatima;

- Koordiniranje serije normi vezano za integrirani sustav upravljanja;

- Praćenje dinamike poslovanja Sektora/Službe u odnosu na usvojeni plan za tekuću godinu;

- Realiziranje usvojenih planova i odluka koje je donijela Uprava, izvještavanje o svim problemima, odstupanjima ili rizicima;


50


- Analiza dionica, objekata i cestovnih elemenata koji su imali/ili mogu imati utjecaj na posljedice prometnih nezgoda;

- Poboljšanje učinka prometnog sustava putem Inteligentnih transportnih sustava (ITS) i upravljanja prometnim tokovima;

- Suradnja sa Službom za regulaciju i kontrolu prometa u Sektoru za održavanje autoceste, te nadzor sigurnosnih aspekata prometa; kontrola upravno-tehničkih poslova i zaštite cestovne mreže, te kontrola nadzora, harmonizacije i vođenja prometa.

- Izrada godišnjeg izvješća o radu Sektora/Službe.

Služba provedbe obavlja poslove izvanrednog održavanja autoceste odnosno radove koji se obavljaju radi poboljšanja elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste, opreme, cestovnih objekata i zgrada te povećanja sigurnosti prometa.

U službi se obavljaju stručni poslovi izvanrednog održavanja kako slijedi:

- Izrada plana izvanrednog održavanja;

- Sudjelovanje u pripremi ponudbene dokumentacije; izradi troškovnika i tehničkih uvjeta za radove izvanrednog održavanja ceste, cestovnih objekata, zgrada i opreme, te po potrebi ostalih projekata (rekonstrukcija i građenje);

- Sudjelovanje u radu povjerenstava za odabir najpovoljnijeg ponuditelja za izvođenje;


- Kontrola i prihvaćanje dinamičkih planova izvanrednog održavanja predloženih od strane izvoditelja za pojedine projekte (ugovore);

- Koordinacija rada svih sudionika u gradnji za pojedini ugovor;

- Poduzimanje mjera za osiguranje uvjeta za ostvarivanje usvojene dinamike izvođenja radova po pojedinim ugovorima;

- Obavljanje investicijskog nadzora i kontroliranje izvođenja radova;

- Vođenje tjednih operativnih sastanaka s izvoditeljima i po potrebi s ostalim sudionicima u gradnji o stanju radova i problematici na pojedinim dionicama autoceste/građevinama uz vođenje i sastavljanje zapisnika;

- Uz mjesečne situacije, ovjeravanje i dostavljanje tabličnih prikaza i naknadnih radova, te radova nepredviđenih ugovornim troškovnikom, a koji trebaju biti odobreni po predviđenoj proceduri od strane nadzornog inženjera, inženjera ARZ d.d. i uprave ARZ d.d.;

- Priprema i provedba okončanja ugovora za izvanredno održavanje, uz obvezu izrade zapisnika;

- Realiziranje usvojenih planova i odluka koje je donijela Uprava, izvještavanje o svim problemima, odstupanjima ili rizicima;

- Praćenje realizacije plana izvanrednog održavanja radova, izvještavanje o istom;

- Praćenje i primjenjivanje odgovarajućih međunarodnih propisa, normativa i standarda vezano za izvanredno održavanje;

- Izrada detaljnih izvještaja i analiza prometnih nesreća i prometne sigurnosti sa prijedlozima poboljšanja i unaprjeđenja upravljanja sigurnošću i ITS-a;


- Analiza dionica, objekata i cestovnih elemenata koji su imali/ili mogu imati utjecaj na posljedice prometnih nezgoda;

- Poboljšanje učinka prometnog sustava putem ITS i upravljanja prometnim tokovima;

51


- Suradnja sa Službom za regulaciju i kontrolu prometa u Sektoru za održavanje autoceste, te nadzor sigurnosnih aspekata prometa; kontrola upravno-tehničkih poslova i zaštite cestovne mreže, te kontrola nadzora, harmonizacije i vođenja prometa.

- Izrada godišnjeg izvješća o radu Službe.

U službi se obavljaju i poslovi kontrole redovnog održavanja:

- Redovita operativna kontrola provedbe ugovora o održavanju između ARZ d.d. i HAC d.o.o. (Sektor zapad).

- Praćenje, evidentiranje i provjerava izdavanja suglasnosti koje izdaje HAC d.o.o. (Sektor zapad);

- Kontrola i provjerava ispravnosti dokumentacije (radni nalozi, usvojeni Pravilnici i troškovnici i dr.) koja se odnosi na poslove redovnog održavanja;

- Izrada Pravilnika o uslugama redovnog održavanja, prijedloga normativa (cijena sati rada, potrebna sredstva i dr.) vodeći računa o racionalizaciji uz zadržavanje ugovorenih standarda održavanja autoceste;

- Praćenje primjene usvojenih akata HAC d.o.o. (Sektor zapad) i propisanih obrazaca;

- Izrada izvještaja o provedenom nadzoru;

- Izrada izvještaja o radu o provedenom nadzoru (godišnje, polugodišnje, kvartalne i dr.) uz praćenje otklanjanja uočenih nepravilnosti.

Ljudski resursi/djelatnici zaduženi za planiranje i izgradnju raspoređeni su unutar Tehničkog sektor i EU projekata:

• Služba pripreme:

• Služba provedbe:

• Koordinator za provedbu ugovora o održavanju i naplatu cestarine:

Opis načina na koji je odgovoreno na zahtjeve i problematiku zaštite okoliša te način na koji je ista uključena u projektiranje, izgradnju i nadzor provedbe projekta

Postupkom Praćenje i primjena zakonskih propisa iz područja zaštite okoliša, zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i vrednovanje usklađenosti opisano je praćenje, distribucija, vrednovanje usklađenosti i arhiviranje zakonskih propisa iz područja zaštite okoliša, zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te osiguranje usklađenosti planova, programa i aktivnosti s obavezama proizašlim iz tih propisa. Ovaj postupak omogućava zaposlenicima ARZ d.d. utvrđivanje i pristup zakonskim propisima koji se mogu primijeniti na aspekte okoliša i rizike zaštite zdravlja i sigurnosti na radu njenih djelatnosti i usluga.

Radnom uputom za praćenje izvršenja ugovora od strane glavnog inženjera definirano je praćenje kvalitete, zaštite okoliša i provođenje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu tijekom izvršenja ugovora od strane glavnog inženjera.

Kvaliteta radova i opreme kao i stanje upravljanja okolišem prema (usvojenim) planovima, te provođenje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu konstatira se redovitim obilaskom terena. Svaki rad i ugrađeni materijal mora biti potvrđen pripadajućim ispitivanjem ili atestom propisan ugovornom dokumentacijom (projekt, opći tehnički uvjeti i dr.). Ukoliko se konstatira da kvaliteta rada ili materijala ne zadovoljava ugovornu dokumentaciju izvođač je dužan odmah predložiti mjere za uspostavu ugovorene kvalitete koje usvaja nadzorni inženjer, glavni inženjer i rukovoditelj Službe provedbe; mjere zaštite okoliša usvaja menadžer okoliša, a mjere provođenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu usvaja menadžer sigurnosti. Stanje zaštite okoliša, te provođenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu utvrđuje se nadzorom rada izvođača na terenu i pregledom dokumenta i zapisa izvođača vezanih za zaštitu okoliša i zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

52


Na početku provođenja ugovora glavni inženjer provodi sljedeće:

- Upoznati izvođača sa Politikom integriranog sustava ARZ d.d. te predati izvođaču sadržaj Plana zaštite okoliša i zaštite zdravlja i sigurnosti na radu kao i zatražiti od izvođača pravovremenu dostavu dokumentacije vezanu za zaštitu okoliša predviđene ugovorom (npr. planova upravljanja okolišem i sl.) i zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu.

- Po primitku dokumentacije vezane za zaštitu okoliša i zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu o tome obavijestiti rukovoditelja Službe provedbe, menadžera okoliša i menadžera sigurnosti te dostaviti primjerak menadžeru okoliša i menadžeru sigurnosti.

- Izvođač radova (nositelj ugovora) izrađuje plan zaštite okoliša i zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za pojedini ugovor i dostavlja glavnom inženjeru, menadžeru okoliša i menadžeru sigurnosti.

- Glavni inženjer, menadžer okoliša, menadžer sigurnosti i nadzorni inženjer kontroliraju planove i očituju se o njihovoj potpunosti u izvještaju.

Tijekom radova

- Praćenje obveza izvođača po pojedinim Planovima za zaštitu okoliša i zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu:

Redovito se prate obveze koje preuzmu izvođači u svojim planovima, a osobito vezane za praćenje i ublažavanje negativnih utjecaja na okoliša značajnih aspekata ARZ d.d., te zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Ovo praćenje se provodi, na osnovu određenih indikatora, od strane glavnog inženjera, menadžera okoliša i menadžera sigurnosti tijekom posjeta gradilištu na radu i od strane nadzornog inženjera i glavnog inženjera svakodnevnim obilaskom terena tj. gradilišta. Svaki odgovarajući propust ili prekršaj u provedbi plana upravljanja okolišem, te zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu treba biti spomenut svakog tjedna na sastancima kako bi se vodila evidencija o ispravci eventualnog propusta.

Opis korektivnih mehanizama u slučaju neusklađenosti kod obaju vrsta investicija

Postupkom Praćenje i primjena zakonskih propisa iz područja zaštite okoliša, zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i vrednovanje usklađenosti br. 521001 propisano je da ukoliko su uočeni neki nedostaci na terenu, izvođač vrši ispravke, te izvještava glavnog inženjera i nadzornog inženjera o planiranim i poduzetim postupcima.

Ukoliko se konstatira da stanje upravljanja okolišem i zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ne zadovoljava ugovornu dokumentaciju i/ili zakonsku regulativu izvođač je dužan odmah predložiti mjere za uspostavu ugovorene i odgovarajuće zaštite okoliša i zaštite zdravlja i sigurnosti na radu koje usvaja menadžer okoliša, menadžer sigurnosti, glavni inženjer te nadzorni inženjer.

Opis načina na koji je odgovoreno na zahtjeve i problematiku stjecanja zemljišta i nedobrovoljnog preseljenja, te način na koji je ista uključena u projektiranje, izgradnju i nadzor provedbe projekta

- Odgovoreno pod točkom: 4.1.4 Upravljanje stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem

53


Upravljanje zaštitom okoliša kod velikih projekata (koji zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš)

Proces postizanja usklađenosti velike infrastrukturne intervencije s okolišnim zahtjevima

Zakonska osnova

Provođenje procjene utjecaja na okoliš kod velikih projekata određeno je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18), Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) – u daljnjem tekstu „Uredba“, Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18) i Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15).

Sukladno Uredbi se provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš. Zahvati za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš određeni su u popisu zahvata u Prilogu I. Uredbe. Na tom popisu nalaze se sljedeći veliki objekti, vezani uz pripadajući sektor:




Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju studije

Nositelj zahvata može, prije izrade studije o utjecaju zahvata na okoliš, pisanim zahtjevom zatražiti da mu se, s obzirom na namjeravani zahvat, izda uputa o sadržaju studije.

Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju studije obvezno sadrži podatke o nositelju zahvata, lokaciji i zahvatu te opis mogućih značajnih utjecaja na okoliš. Zahtjev se, nakon utvrđivanja o njegovoj potpunosti, dostavlja na mišljenje tijelima i/ili osobama određenim posebnim propisima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ovisno o lokaciji i obilježjima zahvata. Zahtjev se obvezno dostavlja na mišljenje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem području se nalazi zahvat. Tijela i/ili osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su nadležnom tijelu dostaviti mišljenja u roku od 30 dana od dostave zahtjeva. Ako mišljenje ne bude dostavljeno u propisanom roku, smatra se da prema posebnim propisima nema dodatnih zahtjeva u pogledu sadržaja studije, u odnosu na minimalni sadržaj propisan ovom Uredbom.

Nakon što razmotri mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i mišljenja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti i zainteresirane javnosti dostavljene tijekom informiranja nadležno tijelo donosi uputu kojom određuje sadržaj studije.

Uputom se nositelj zahvata upućuje i na obvezni sadržaj studije propisan Uredbom. Izdavanje upute ne utječe na pravo nadležnog tijela da u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš zatraži dopunu sadržaja studije. O uputi nadležno tijelo informira javnost sukladno Zakonu i uredbi kojom se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.

Uputa o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš mora se izdati u roku od tri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje upute. Nakon izdavanja upute kreće se u izradu studije o utjecaju na okoliš te nakon toga u postupak procjene utjecaja na okoliš.

Zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoliš

Zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoliš obvezno sadrži, osim osnovnih podataka o nositelju zahvata, zahvatu i lokaciji, podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno planskom dokumentacijom, odgovarajući akt nadležnog tijela o potrebi provedbe ocjene o prihvatljivosti zahvata

54


za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu i studiju o utjecaju zahvata na okoliš (u daljnjem tekstu „studija“). Ukoliko je za planirani zahvat potrebno provesti ocjenu o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sastavni dio studije o utjecaju na okoliš je poglavlje koje obrađuje utjecaje zahvata na ekološku mrežu sukladno posebnim propisima kojima se uređuje zaštita prirode (Glavna ocjena). Studija o utjecaju zahvata na okoliš je stručna podloga koja obuhvaća sve potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku, prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša u odnosu na zahvat te po potrebi, program praćenja stanja okoliša. Na temelju studije o utjecaju zahvata na okoliš provodi se procjena utjecaja zahvata na okoliš. Studiju o utjecaju na okoliš izrađuje ovlaštenik koji je odgovoran za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadržajem studije. Ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša.

Povjerenstvo u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš

Nakon utvrđivanja da je zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš potpun, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje može imati najmanje 5 članova, od kojih je jedan predsjednik povjerenstva, a jedan zamjenik predsjednika povjerenstva. U sklopu imenovanja povjerenstva, imenuje se i tajnik povjerenstva. Svaki član povjerenstva obvezan je mišljenje o prihvatljivosti zahvata i kvaliteti studije dati u pisanom obliku. Povjerenstvo radi na sjednicama koje saziva i kojima rukovodi predsjednik povjerenstva. Sjednice povjerenstva su javne. Sukladno Uredbi rad povjerenstva odvija se kroz sjednice a uobičajeni rad povjerenstva odvija se kroz dvije do tri sjednice. O radu povjerenstva na sjednici vodi se zapisnik. Povjerenstvo ima pravo na naknadu za svoj rad. Naknadu za rad povjerenstva sukladno odluci ministra osigurava nositelj zahvata.

Postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš

• Prva sjednica

Na prvoj sjednici povjerenstvo ocjenjuje cjelovitost studije u vezi s propisanim obveznim sadržajem, odnosno sadržajem utvrđenim uputom u posebnom postupku. Ocjena stručne utemeljenosti studije može se dati nakon što se utvrdi da je studija cjelovita. Kada povjerenstvo na prvoj sjednici utvrdi da studija ima nedostatke, koji u bitnom, nisu odlučujući za utvrđivanje cjelovitosti i/ili stručne utemeljenosti studije, predložit će nadležnom tijelu da od nositelja zahvata zaključkom zatraži dopunu studije u primjerenom roku, kojom prilikom će obrazložiti i u kojem dijelu studiju treba dopuniti.

• Javna rasprava

Kada nadležno tijelo utvrdi da zahtjev nositelja zahvata za procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži sve propisane podatke i dokaze sukladno Zakonu, donosi odluku o upućivanju studije na javnu raspravu. Ovisno o složenosti zahvata, nadležno tijelo može odluku o upućivanju studije na javnu raspravu donijeti i nakon što povjerenstvo ocijeni da je studija cjelovita i stručno utemeljena te predloži da se studija uputi na javnu raspravu.

• Mišljenje povjerenstva o prihvatljivosti zahvata

Nakon provedene javne rasprave, nadležno tijelo sva mišljenja, primjedbe i prijedloge iz javne rasprave, dostavlja na očitovanje nositelju zahvata putem ovlaštenika. Svojim očitovanjem nositelj zahvata obvezan je predložiti i konačne mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša vezano uz zahvat. Ako se u okviru postupka procjene utjecaja na okoliš provodi i glavna ocjena, očitovanje treba sadržavati i prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ekološku mrežu te program praćenja i izvješćivanja o stanju ekološke mreže. Očitovanje nositelja zahvata sa svim mišljenjima, primjedbama i prijedlozima iz javne rasprave nadležno tijelo dostavlja povjerenstvu na razmatranje i donošenje mišljenja o prihvatljivosti zahvata. Povjerenstvo će razmotriti mišljenja, primjedbe i prijedloge te očitovanje, obrazložiti razloge njihova prihvaćanja, odnosno neprihvaćanja u odnosu na najprihvatljiviju varijantu zahvata, te će donijeti mišljenje o prihvatljivosti zahvata.

Kada nakon razmotrenih mišljenja, primjedbi i prijedloga s javne rasprave povjerenstvo utvrdi da je studiju potrebno doraditi i/ili pribaviti mišljenja tijela i/ili osobe određene posebnim propisima i/ili

55


pribaviti mišljenje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, o tome će se očitovati nadležnom tijelu. Ako je utvrđena potreba, nadležno tijelo provodi daljnji postupak (traži mišljenje tijela i/ili osobe određene posebnim propisima i/ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno zahtijeva dopunu ili doradu studije od nositelja zahvata i slično). U ovom postupku nadležno tijelo određuje i primjereni rok za izvršenje traženog, ali ne duže od 30 dana. Ako nadležno tijelo provodi navedeni daljnji postupak, nakon toga postupka obvezno se saziva sjednica povjerenstva radi donošenja mišljenja o prihvatljivosti zahvata.

Mišljenje povjerenstvo daje glasovanjem o utvrđenom prijedlogu mišljenja. Članovi povjerenstva ne mogu se suzdržati od glasovanja o utvrđenom prijedlogu mišljenja.

Rješenje

O zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš odlučuje se rješenjem. Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš utvrđuje se da je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša te može sadržavati i program praćenja stanja okoliša. Ukoliko se rješenjem odlučuje o prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu, rješenje sadrži i mjere ublažavanja i sprječavanja utjecaja na ekološku mrežu, način praćenja provedbe mjera ublažavanja i sprječavanja značajnog utjecaja na ekološku mrežu. Prije donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš obvezno se uzimaju u obzir rezultati studije utjecaja zahvata na okoliš, mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom, te se razmatraju primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti i zainteresirane javnosti i rezultati bilo kojih prekograničnih konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu.


Sukladno Uredbi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku od četiri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata, a sukladno praksi prosječno trajanje iznosi dvanaest mjeseci. Iznimno, rok za provedbu postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš može se produžiti najviše za dva mjeseca ako je u postupku ocijenjeno nužnim obavljanje dopunskih radnji.

Procjena na temelju sadašnjih ili prošlih praksi, s uključivanjem velike investicije koja je bila provedena u prošlosti

Studija slučaja: izgradnja IIb faze dionice Kikovica - Oštrovica autoceste Rijeka – Zagreb, nositelja zahvata Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.

Ovom studijom slučaja razrađen je postupak postizanja usklađenosti velike infrastrukturne intervencije s okolišnim zahtjevima. Studija slučaja obuhvaća zahvat čiji je predmet bio zamjena postojeće poluautoceste dogradnjom do profila pune autoceste kako bi se postigao potreban standard autoceste Zagreb-Rijeka. Prethodna dionica Orehovica-Kikovica izgrađena je 1972. god. kao puna autocesta, dok je dionica Oštrovica-Vrata-Delnice izgrađena 1996. godine kao poluautocesta.

Nadogradnja na puni profil autoceste bila je dio projekta izgradnje IIB faze, financiranog od strane EBRD-a i EIB-a. Duljina dionice između čvorova je 8,2 km, uključujući i vijadukte: Konj (52 m), Čičave (304 m), Veliki Svib (385 m), Mali Svib (218 m), Melnik (146 m) i Bukovo (385 m). Dva podvožnjaka povezuju Kikovicu i Kamenjak na različitim stranama autoceste. Obje kolničke trake imaju dodatnu traku za spora vozila, budući da je uzdužni nagib kolnika 4%. Ova dionica otvorena je za promet u punom profilu autoceste u studenom 2007. godine. Zbog jakih vjetrovitih vjetrova, na ovom su dijelu podignute barijere tzv. burobrani.

S obzirom da se radilo o dogradnji postojeće prometnice, zatražena je i odobrena izrada studije utjecaja na okoliš ciljanog sadržaja koja obrađuje relevantne aspekte utjecaja na okoliš. Studiju utjecaja na okoliš izradio je Oikon d.o.o. za nositelja zahvata Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. pod naslovom 'Studija utjecaja na okoliš ciljanog sadržaja izgradnja drugog kolnika autoceste Rijeka – Zagreb dionica: Kikovica – Oštrovica', Zagreb, travanj 2004. Predmet studije bila je dogradnja desnog (južnog) kolnika autoceste Rijeka-Zagreb, dionice Kikovica-Oštrovica dužine 7,4 km, pri čemu u okviru studije nije bilo uključeno

56


prvih 300 metara dionice u digitalne prostorne analize s obzirom da je na tom dijelu trase već bio izveden puni profil autoceste.

Upravni postupak

Za predmetni zahvat u prostoru provedene su procjene utjecaja zahvata na okoliš i upravni postupci, pri nadležnim ministarstvima, te su izdana sljedeća pripadajuća Rješenja i dozvole:

- Stalno povjerenstvo za ocjenu studije o utjecaju na okoliš je na sjednici održanoj 27.05.2004. god. jednoglasno zaključilo da je navedena Studija cjelovita i stručno utemeljena, te da istu nije potrebno uputiti na javni uvid, budući da se radi na dogradnji drugog kolnika prometnice, koje je položaj u prostoru jednoznačno definiran postojećim kolnikom. Temeljem navedenog, od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske izdano je Rješenje (Klasa: UP/I -351-03/04-02/0043, urbroj: 531-05/4-AM-04-4, od 08.06.2004. god.) da je namjeravani zahvat – izgradnja drugog (južnog) kolnika autoceste Rijeka – Zagreb, dionica Kikovica – Oštrovica, prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

- Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo je lokacijsku dozvolu, klasa: UP/I-350-05/04-01/0131, urbroj: 531-06/2-04-27, od 16.rujna 2004.

- Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., zastupan po Inženjerski projektni zavod d.d. Zagreb, Prilaz baruna Filipovića 21, podneskom od 14. rujna 2005. zatražio je od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dana 16. rujna 2005. izdavanje građevinske dozvole za građenje dijela složene građevine autoceste Rijeka-Zagreb, dionice Kikovica-Oštrovica, rekonstrukcija poluautoceste u puni profil autoceste od km 12+584,08 do km 19+950,00, na zemljištu u katastarskim općinama Krasica, Škrljevo, Cernik-Čavle, Podhum i Kukuljanovo u Primorsko goranskoj županiji. Za predmetnu dionicu izdano je Rješenje istog Ministarstva broj: UP/I-08-237/1982, 06. lipnja 1983. kojim se dozvoljava upotreba izgrađenog objekta poluautoceste Kikovica-Oštrovica s objektima u trasi.

- Zahtjev za građevinsku dozvolu je dopunjavan dopisom broj:5234/05/FB/DPJ od 28. studenog 2005. zaprimljen u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva 30. studenog 2005., 12. siječnja 2006. i 24. veljače 2006.

- Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo je 27. veljače 2006. u Zagrebu građevinsku dozvolu za građenje dijela složene građevine autoceste Rijeka-Zagreb dionica Kikovica-Oštrovica rekonstrukcija poluautoceste u puni profil autoceste od km 12+584,08 do km 19+950,00, klasa: UP/I-361-03/05-01/00330, urbroj: 531-10-2-1-1-611-06-13.

- Izmjena i dopuna građevinske dozvole, klasa: UP/I-361-03/07-01/271, urbroj: 531-10-2-1-1-1467-07-21 od 05. studenog 2007. koja se odnosi se na postavljanje burobrana na objektima, sidrenje burobrana i izgradnju pilota sa sidrenim vijencima u zelenom pojasu građevine.

Ugovor o zajmu

- Ugovorom o zajmu između Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 26. srpnja 2006. definirano je:

- „Zajmoprimac će, ako se Banka ne složi drugačije, implementirati Plan upravljanja okolišem i Projekt realizirati sukladno propisima i standardima o zaštiti okoliša važećim u mjestima u kojima se Projekt nalazi i sukladno ekološkim standardima postojećim u to vrijeme u Europskoj uniji.“

- „Zajmoprimac će zaposliti ili imenovati osobu primjerenih kvalifikacija i iskustva koja će raditi kao Menadžer upravljanja okolišem koji će nadgledati implementaciju Plana upravljanja okolišem i biti odgovoran za sva pitanja zaštite okoliša vezana za Projekt.“

- „Nakon Datuma stupanja na snagu, pa sve dok se ne isplati puni iznos Zajma ili dok se ne otkaže, Zajmoprimac mora Banci slati godišnja izvješća o zaštiti okoliša te o zaštiti radnika na radu u vezi s djelatnostima Zajmoprimca (uključujući, bez ograničenja, Projekt), a kako je

57


navedeno u Odjeljku 5.02(c)(iii) Standardnih uvjeta i to u roku od 120 dana od završetka godine za koju se podnosi izvješće. Ta izvješća trebaju sadržavati podatke o sljedećim konkretnim stvarima:

(1) Podatke o sukladnosti Zajmoprimca s propisima i standardima o zaštiti okoliša koji su na snazi, s vremena na vrijeme, u mjestima nadležnosti u kojima se nalazi Projekt i s ekološkim standardima koji postoje u to vrijeme u Europskoj uniji uključujući i status ekoloških dozvola potrebnih za Projekt, rezultate inspekcija koje su obavila tijela za zaštitu okoliša, kršenja takvih ekoloških propisa i standarda kao i popravne radnje vezane za iste i kazne određene za eventualna takva kršenja;

(2) Sažetak svih materijalnih obavijesti, izvješća i druge korespondencije o pitanjima zaštite okoliša koje je Zajmoprimac podnio tijelima za zaštitu okoliša;

(3) Podatke o zapisima o zdravstvenoj zaštiti i zaštiti na radu za Projekt, uključujući i broj nesreća i ostale inicijative u vezi sa zdravstvenom zaštitom i zaštitom na radu koje je Zajmoprimac proveo ili planirao;

(4) Sažetak izmjena propisa o zaštiti okoliša, zaštiti zdravlja i zaštiti na radu koje mogu materijalno utjecati na poslovanje Zajmoprimca ili Projekt; i

(5) Implementaciju i učinkovitost mjera za ublažavanje utjecaja na okoliš navedenih u Planu upravljanja okolišem.“

- Ispunjeni su svi zahtjevi EBRD te se redovito dostavljaju godišnja izvješća o zaštiti okoliša.

Građevinski radovi

Radovi na dionici Kikovica – Oštrovica započeli su 29. svibnja 2006., a izvedeni su građevinski radovi dogradnje desnog (južnog) kolnika autoceste s objektima: pet vijadukata duljine od 146 m do 385 m, dva podvožnjaka i zatvoreni sustav odvodnje. Radovi su završeni i dionica je puštena u promet 20. studenog 2007.

U projektnu dokumentaciju ugrađeni su svi tehnički propisi koji omogućavaju primjenu zakonskih odredbi i propisa RH kao i međunarodnih propisa i konvencija koje se odnose na onečišćenje voda, onečišćenje zraka, otpad, buku te sigurnost prometa na kopnu.

Opći uvjeti (FIDIC 1999)

4.18 Zaštita okoliša

Izvođač će poduzeti sve opravdane mjere zaštite okoliša (na i izvan Gradilišta), te ograničenja šteta i neugodnosti ljudima i imovini koje mogu proizaći iz zagađenja, buke i drugih rezultata njegovog djelovanja. Izvođač će osigurati da ispuštanje raznih tvari, površinski ispusti i otpadne tvari od aktivnosti Izvođača ne prelaze vrijednosti navedene u Specifikaciji, kao i vrijednosti propisane mjerodavnim zakonom.

Posebni tehnički uvjeti ugovora (PTU)

Izvođač je dužan u roku 28 dana od dana potpisa ugovora, a obavezno prije ispostave prve privremene situacije, Inženjeru dostaviti plan zaštite okoliša sa mjerama ublažavanja utjecaja na okoliš (prema sadržaju u prilogu PTU-a). Inženjer će odgovoriti na dostavljeni plan sa potvrdom prihvaćanja ili obrazloženjem odbijanja. Izvođač mora prije ispostave prve privremene situacije dobiti od Inženjera potvrdu prihvaćanja dostavljenog plana zaštite okoliša. Tijekom radova Naručitelj će kontrolirati provođenje navedenog plana. Izvođač će imenovati odgovornu osobu ovlaštenu za provođenje mjera zaštite okoliša. Naručitelj će umanjiti plaćanje Izvođaču do najviše 6% vrijednosti ukupno izvedenih radova kod izvođenja kojih je došlo do štete po okoliš i/ili Naručitelja, a vezano za neispunjavanje zahtjeva zaštite okoliša (zakonskih i drugih definiranih ugovornom i projektnom dokumentacijom), a na ime umanjenja vrijednosti predmetnih radova prouzročenog navedenim prekršajem te nastale nematerijalne štete za Naručitelja po navedenom prekršaju. Prekršaji i ispunjenje zahtjeva zaštite okoliša se utvrđuje mjesečno putem kontrolne liste, a po ovlaštenoj osobi Naručitelja (i Inženjera).

58


Izvođač je također dužan nadoknaditi i svu štetu nastalu uslijed propusta u poduzimanju opravdanih mjera zaštite temeljem Zakona o zaštiti okoliša i drugih zakona i pravilnika iz područja zaštite okoliša.“

Zahtijevana su sljedeća područja plana upravljanja okolišem izvođača radova:

Zahtjev Izgradnja/korištenje objekta

Organizacija • potpuni opis organizacije gradilišta s jasnom identifikacijom partnera tj.

izvođača i podizvođača koji su uključeni u izgradnju objekata

• imenovanje ključne osobe/osoba odgovorne za upravljanje okolišem (sa definiranim ovlastima i odgovornostima)

• potvrdu da su svi partneri tokom izgradnje upoznati s Planom zaštite okoliša

• shema pratećih objekata na lokaciji

Plan upravljanja vodama

Pravilnik o radu i održavanju objekata za odvodnju i objekata za obradu i potencijalno onečišćenih oborinskih voda prilikom izgradnje i korištenja objekta

• metode obrade otpadnih tehnoloških voda nastalih na gradilištima

• metode prikupljanja i obrade oborinskih i drenažnih voda na području gradilišta po Vodopravnim uvjetima (dozvolama)

• način dovoda vode na gradilište i namjena

• plan (tlocrt) i shematski prikaz te opis metoda rada postrojenja i uređaja za obradu otpadnih i drenažnih voda

• kopija Vodopravnih uvjeta (dozvola)

• plan ispitivanja kakvoće otpadnih voda i kopije rezultata

Plan upravljanja otpadom

Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada

• način privremenog skladištenja otpada na gradilištu

• shema privremenog/ih odlagališta otpada

• popis tvrtki s kojima izvođač ima ugovor za prikupljanje, odvoz i obradu otpada

• popis očevidnika otpada koji se vode na gradilištu

• izvještaj o vrstama i količinama zbrinutog otpada

Skladištenje opasnih tvari i kemikalija

• mjere za prijevoz i metode skladištenja opasnih tvari i kemikalija na gradilištu

• popis i sigurnosno tehničke liste opasnih tvari i kemikalija koje se skladište prilikom gradnje

Plan čišćenja gradilišta

• obveze za čišćenje gradilišta za vrijeme i nakon dovršetka izgradnje

Kamenolomi i pozajmišta*

• izraditi listu pozajmišta i/ili kamenoloma koji se koriste za izgradnju autoceste

• kopiju odgovarajuće dozvole/a za eksploataciju

Betonare i asfaltne baze*

• izraditi listu betonara i/ili asfaltnih koji se koriste za izgradnju autoceste

• vodopravni uvjeti za betonare u sklopu trase autoceste za vrijeme izgradnje

Odlagališta/deponije*

• izraditi listu odlagališta/deponije koji se koriste prilikom izgradnje autoceste kopiju odgovarajuće/ih ovlaštenja

Plan zaštite okoliša građevinskog naselja*

• lokacija građevinskog naselja

• rješenje glede dovoda vode, upravljanje otpadnim vodama (metode obrade) i upravljanje otpadom

Plan zaštite šume (drveća)*

• plan sječe stabala sa lokacijama i količinama kopija odobrenja za rušenje stabala (dozvola za sječu od Ureda državne uprave u županiji nadležnog za poslove šumarstva)

• namjena/uporaba posječenih stabala

• zaštita stabala od oštećenja i sadnja stabala

Mjere sprečavanja ili smanjivanja utjecaja na okoliš

• opći popis metoda koje predlažu izvođači za smanjenje učinka na okoliš u svakoj fazi radova

Planovi za slučaj izvanrednih događaja

• opći opis mjera koje se predlažu za izbjegavanje i ublažavanje svakog izvanrednog događaja i slučajnog onečišćenja okoliša

• obavještavanje u slučaju izvanrednih događaja

59


• popis postojećih planova intervencija u zaštiti okoliša i planova za slučaj izvanrednih/iznenadnih zagađenja (npr. Operativni plan interventnih mjera u slučaju zagađenja i Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša)

Ostalo • plan zaštite od požara

• plan zaštite na radu

• popis zakonske regulative vezane za zaštitu okoliša

• kopija dozvole i uvjeta (građ. i lok. dozvole, vodop. uvjeti i sl.)

Nadzor radova

U skladu s ugovorima o zajmu s Europskom bankom za obnovu i razvoj i Europskom investicijskom bankom, Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., kao Zajmoprimac i provedbena agencija za provedbu projekta, imala je obvezu uspostaviti jedinicu za provedbu projekta (PIU).

Unutar Jedinice za provedbu projekta imenovan je i član zadužen za praćenje zaštite okoliša (PIU-EM).

U skladu s uvjetima ugovora o financiranju europskih investicijskih banaka i javnog natječaja, ARZ d.d. je angažirao francusku tvrtku Egis BCEOM za tehničku pomoć PIU-u u fazi IIB. Izvješćivanje je bilo tromjesečno tijekom izvršenja posla, a konzultanti su pripremili redovita izvješća koja su redovito prosljeđivana Banci.

Tijekom radova praćena je usklađenost sa studijom utjecaja na okoliš i važećom zakonskom regulativom te su na zahtjev Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) izrađen dodatna studija i izvještaji o praćenju kako bi se izvršio pregled utjecaja na okoliš Projekta u odnosu na rekonstrukciju poluautoceste od Kikovice do Stare Sušice u puni profil autoceste. Kako bi se izvršio pregled mogućih utjecaja na okoliš, BCEOM je tijekom misija poduzeo sljedeće:

• Pregled postojeće dokumentacije (ranije studije izvodljivosti);

• Ocjena ugovorne dokumentacije vezano na točke koje se odnose na okoliš

• Prikupljanje informacija o prošlosti Projekta, uvjetima nadležnih tijela i mjerama zaštite okoliša koje su uključene u izradu projekta;

• Obilazak gradilišnih dionica - kontekst područja na kojem se izvodi Projekt;

• Utvrđivanje zakonskih propisa u primjeni i određivanje eventualnih potrebnih dodatnih postupaka za ocjenu stanja okoliša;

• Ocjena stanja napretka Projekta i ugovorne situacije;

• Plan zaštite okoliša tijekom izgradnje;

• Izrada sažetog pregleda projekta kako bi se provjerilo jesu li predložene mjere za zaštitu od standardnih utjecaja do kojih dolazi prilikom proširenja prometnica i odgovorilo na uvjete nadležnih tijela.

Planovi zaštite okoliša (PZO) dostavljeni su od vodećih izvođača za svaku od pet dionica između srpnja i rujna 2006. Ti dokumenti su bili pregledani i komentirani od strane okolišnog stručnjaka (PIU-EM) u listopadu 2006. PZO-i su pregledani te komentirani i od strane nadzornog inženjera (IGH).

Građevinske dozvole izdane su za predmetnu dionicu u lipnju 2006. To znači da su sve mjere za zaštitu okoliša uključene u glavne projekte bile dostatne za ovlašteno nadleštvo. Tijekom izvještajnog perioda, pripremljen je alat za praćenje i informiranje o napretku implementacije mjera zaštite okoliša za građevinske dozvole / izvedbeni projekt. Taj alat se sastoji od matrice koja predstavlja ukupan iznos privremene situacije, za svaku dionicu, za izvršene radove obzirom na zahtijevane mjere zaštite u odnosu na ugovorenu sumu istih. Prije navedene mjere zaštite okoliša grupirane su po stavkama npr. zaštita kosina, sustav odvodnje, lagune itd. Ova matrica također opisuje ukupnu privremenu situaciju prema komponentama zaštite okoliša npr. zaštita tla i pitke vode, zaštita zemlje, zaštita zraka i klime.

Provedena su tri stupnja praćenja odredbi zaštite okoliša za vrijeme izgradnje:

60


a) Praćenje relevantnih ugovornih dokumenata koje pribavljaju Izvoditelji

Formirana je lista dokumenata temeljem zahtjeva ugovora, od Izvoditelja, a koji su relevantni u odnosu na upravljanje okolišem aktivnosti građenja. Ovo praćenje je izvođeno uz podršku od strane FIDIC inženjera, naručiteljevih (ARZ d.d.) glavnih inženjera, članova PIU tima i nadzornih službi. Svaka tema, vezana za ove relevantne dokumente spomenuta je tijekom tjednih sastanka, kako bi se mogle voditi evidencije o ispravljanju svih nedostataka.

b) Praćenje autorizacija / dozvola koje trebaju ishoditi Izvoditelji

Predviđeno je praćenje svih relevantnih autorizacija / dozvola koje trebaju ishoditi izvoditelji prije instaliranja svojih objekata i preuzimanja radova. Ova dokumentacija je prikupljena za dionicu, prema zahtjevima ugovora. Ovo praćenje je izvođeno i podržano od strane FIDIC inženjera, naručiteljevih (ARZ d.d.) glavnih inženjera, članova PIU tima i nadzornih službi. Svaki izdani izvještaj od ovih važnih autorizacija / dozvola je spominjan tijekom tjednih sastanka, kako bi se mogle voditi evidencije o ispravljanju svih nedostataka.

c) Praćenje obaveza izvoditelja po njihovim planovima zaštite okoliša

Predviđeno je bilo pratiti ispunjene obaveze koje su Izvoditelji preuzeli u svojim PZO. PIU – EM je uspostavio kontrolnu listu zahtjeva izvoditelja za potrebe praćenja. Ovo je praćenje zajednički poduzeto od PIU – EM-a uz potporu FIDIC inženjera, naručiteljevih (ARZ d.d.) glavnih inženjera i članova PIU tima i nadzorne službe: kroz mjesečne posjete gradilištima namijenjene zaštiti okoliša i preko predstavnika nadzorne službe i ARZ d.d. tehničkog predstavnika na dnevnoj bazi.

Svako značajno odstupanje od PZO-a je diskutirano tijekom tjednih gradilišnih sastanaka kako bi se mogle voditi evidencije o ispravljanju svih nedostataka.

BECOM je izradio izvještaje tijekom misija praćenja zaštite okoliša : Dopuna Studije izvedivosti za Autocestu Rijeka-Zagreb Završna faza – Rekonstrukcija poluautoceste Stara Sušica - Kikovica u puni profil autoceste. Revizija mogućih utjecaja na okoliš (Sve dionice s naglaskom na: Kikovica – Oštrovica; i Kupjak – Stara Sušica), listopad 2004; Izvješće misije o zaštiti okoliša - IIB Faza izgradnje - I. misija 26. lipnja - 7. srpnja 2006.; Studije izvodljivosti za moguće proširenje koncesije Autoceste Rijeka-Zagreb -- IIB faza izgradnje - Izvješće misije o zaštiti okoliša, Murielle Goubon, 3. misija, od 23. travnja do 4. svibnja 2006.

Pozitivni su komentari o konačnom utjecaju projekta na okoliš i poduzete mjere ispravaka i ublažavanja iz Pred-konačnog izvještaja o projektu dopuna na puni profil autoceste Kikovica-Stara Sušica Europskoj investicijskoj banci - projekt II b faza izgradnje autoceste Rijeka-Zagreb br. 2004-0602 - Ugovor o financiranju 23419 od 9. ožujka 2006., pripremljenog od PIU ARZ d.d.: „Po završetku radova okoliš autoceste je uređen, na dijelovima gdje je bilo moguće vraćen je u prvobitno stanje, a devastirane površine uređene su poravnanjem terena, sijanjem trave, zasađivanjem ukrasnog bilja te adekvatnom odvodnjom. Po dovršetku radova na dionicama autoceste provedeni su tehnički pregledi kako bi se provjerilo ispunjenje zadanih uvjeta iz građevinskih i lokacijskih dozvola, a što je potvrđeno izdanim uporabnim dozvolama za sve dionice izgradnje II B faze autoceste.

Izvoditelji su provodili mjere ublažavanja utjecaja na okoliš na Projektu u skladu s usvojenim planovima zaštite okoliša te koristeći standarde i praksu propisanu pravnom regulativom (zakonima, pravilnicima i dr.). Nadzorni inženjeri i inženjeri naručitelja su kontrolirali sprječavanje odlaganja materijala i opasnog otpada kod i nakon izgradnje, a koji bi mogli imati nepovoljan utjecaj na okoliš. Tijekom izvođenja zahvata nije bilo značajnijih primjedbi niti prijava ili kazni od strane inspekcije zaštite okoliša.“.

Mjere zaštite okoliša nakon završetka izgradnje

Zbrinjavanje građevnog otpada

Nakon izgradnje građevina i uklanjanja eventualnih nedostataka zbrinut je građevni otpad kako bi se predmetna građevina što više uklopila u postojeći okoliš, svi putni prilazi gradilištu uređeni su prema vizualnim zahtjevima okoliša te za normalno odvijanje prometa i to u ovisnosti o razredu i namjeni

61


prometnice, prethodno oformljene deponije i pozajmišta su uređene i isplanirane kako bi se u što većoj mjeri uklopili s prirodnim okolišem.

Vodopravni uvjeti

Odvodnja glavne trase riješena je zatvorenim sustavom odvodnje s vodonepropusnom kanalizacijom. Na tehničkom pregledu pruženi su dokazi o nepropusnosti instalacije kanalizacija, kao i dokazi o funkcionalnosti uređaja za pročišćavanje, te nepropusnosti sabirnih jama. Postavljene su tabele upozorenja i prometni znakovi za ograničenje brzine kretanja vozila koja prevoze opasne i štetne tvari u vodozaštitnim područjima.

Opće mjere zaštite okoliša - Provođeno je učestalo i kontrolirano odvajanje otpada po vrsti i svojstvima i zbrinjavanje sukladno Zakonu o otpadu, odnosno zabranjeno je bilo kakvo povremeno ili trajno odlaganje otpadnog materijala na okolno tlo.

Zaštita voda

Na cijelom potezu (dionici) IIB faze izveden je zatvoreni sustav odvodnje, obzirom na krško područje, te činjenicu da se autocesta nalazi u zoni sanitarne zaštite. Izrađen je, i usvojen Pravilnik o radu i održavanju sustava odvodnje temeljem kojeg se redovno: Obavlja kontrola, snimanje i sanacija zatvorenog sistema odvodnje (taložnice, separatori, lagune). Provode se preventivne mjere zaštite voda s ciljem sprečavanja onečišćenja od eventualnih zagađenja opasnim tvarima tijekom gospodarenja autocestom. Primjenjuje se Operativni plan interventnih mjera u slučaju izvanrednog zagađenja voda. Na temelju izvršenih uzorkovanja i dobivenih rezultata vrši se čišćenje separatora koji ne udovoljavaju po rezultatima te se ponavlja mjerenje preko ovlaštenih laboratorija.


Otpad koji se pojavljuje na trasi autoceste redovno se zbrinjava u skladu s važećom zakonskom regulativom (Zakon o održivom gospodarenju otpadom). Sakupljanje otpada na lokaciji organizira se na način kako je predviđeno važećim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom.

Zaštita zraka

Pomoću dviju automatskih mjernih postaja za praćenje kakvoće zraka na lokacijama Sleme i Kamačnik dnevno se kontroliraju parametri NOx, O3, SO2, H2S, PM10. Rezultati mjerenja pokazuju rezultate unutar zakonski dopuštenih granica.

Biološka raznolikost

Kako bi se zaštitila i očuvala osjetljiva područja uz autocestu kontinuirano se prati: propusnost prijelaza za životinje i vrši se analiza stradavanja životinja, onečišćenje tla uz autocestu, utjecaj prometa na vegetaciju (bioindikatori zračnog onečišćenja).

Zaštita od buke

Do kraja 2009. izgrađeno je 18.592 m zidova za zaštitu od buke.

Sigurnost na radu

Zahtjevi za sigurnost na radu u važnim aspektima – na primjer nošenje zaštitnih kaciga – kontrolirani su kod svih izvoditelja, sa svrhom zaštite djelatnika izvoditelja na gradilištu, te da bi se ispunili propisi u smislu mjera sigurnosti na radu. U tu svrhu su nadzorni inženjer i inspektor zaštite na radu davali upute i provodili redovitu kontrolu za poboljšanje uvjeta zaštite na radu, a kako bi se spriječile i izbjegle bilo kakve neželjene situacije.

62


Iz gore opisane studije slučaja za veliku investiciju je vidljivo da je tijekom postupka udovoljeno svim propisanim zahtjevima:

- Sukladno tada važećoj zakonskoj regulativi (Zakon o zaštiti okoliša 82/94 i 128/99), Procjena

utjecaja na okoliš provela se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, odnosno prije izdavanja

lokacijske dozvole;

- Utjecaj zahvata na okoliš, njegovo vrednovanje i prihvatljivost ocijenila je komisija na temelju

studije utjecaja na okoliš sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (Narodne novine, broj 82/94) i

Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (Narodne novine, broj 59/00);

- Studiju utjecaja na okoliš izradila je pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova


utemeljenost i udovoljavanja propisanim zahtjevima u vezi s izradom studije, te obuhvaća sve

potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku te

prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša sukladno Zakonu o zaštiti okoliša

(Narodne novine, broj 82/94) i Pravilniku o procjeni utjecaja a okoliš (Narodne novine, broj

59/00);

- Javnost je obavještena sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (Narodne novine, broj 82/94);

- Procjenom utjecaja na okoliš sagledao se mogući nepovoljni utjecaj namjeravanog zahvata na

okoliš (vodu, korištenje zemljišta i tlo, šumski sustavi i šumarstvo), životne zajednice (flora i

fauna), zaštićene prirodne vrijednosti, divljač i lovstvo, kulturno povijesnu baštinu, kakvoću

zraka, razinu buke, klimu, zdravlje ljudi, te njihove međuodnose sukladno Zakonu o zaštiti

okoliša 82/94) i Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (Narodne novine, broj 59/00), te ostalim

važećim zakonima i pravilnicima navedenim u studiji;

- Rješenjem je utvrđeno da je namjeravani zahvat prihvatljiv uz primjenu mjera zaštite okoliša

te da sadrži potrebne mjere zaštite okoliša koje proizlaze iz zakona, drugih propisa, standarda

i mjera koje doprinose smanjivanju onečišćavanja okoliša sukladno Zakonu i Pravilniku.

- Mjerama zaštite okoliša za predmetnu dionicu obuhvaćeni su sljedeći aspekti:

▪ Zbrinjavanje građevnog otpada

▪ Vodopravni uvjeti

▪ Sanitarno tehnički i higijenski uvjeti

▪ Zaštita okoliša tijekom pripreme zahvata

▪ Zaštita okoliša tijekom građenja zahvata

▪ Zaštita okoliša tijekom korištenja zahvata

Zaštićena područja u kojima su provedene investicije.

U području zahvata dionice Kikovica - Oštrovica autoceste Rijeka – Zagreb nema zaštićenih područja.

Upravljanje zaštitom okoliša kod projekata koji ne zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš

Opis prakse zaštite okoliša i postupaka vezanih uz ulaganja u kojima nije potrebna procjena utjecaja na okoliš, ali su potencijalno imali značajne utjecaje

Zakonska osnova

Manji projekti, za koje nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, mogu imati značajne utjecaje na okoliš što znači da uvjeti zaštite okoliša i prirode moraju biti ispunjeni. Za manje projekte se stoga provodi postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a provođenje tog postupka je također određeno Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18), Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) – u daljnjem tekstu „Uredba“, Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18) i Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15).

63


Za male objekte obavezno se provodi postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Zahvati za koje je obavezna ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš određeni su u popisu zahvata u Prilogu II. Uredbe. Na tom popisu ne nalaze se konkretni zahvati vezani uz pripadajući sektor, ali se manji projekti mogu naći pod sljedećim točkama:

• 9.1. Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste, groblja, krematoriji, nove stambene zone, kompleksi sportske, kulturne, obrazovne namjene i drugo)

• 12. Drugi zahvati za koje nositelj zahvata radi međunarodnog financiranja zatraži ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš,


Zahvati koji su određeni u popisu zahvata u Prilogu II. Uredbe u nadležnosti su Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš počinje predajom Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš na Ministarstvo.

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Kada nositelj zahvata utvrdi da se njegov zahvat nalazi na popisu zahvata iz Priloga II. Uredbe može podnijeti nadležnom tijelu zahtjev za ocjenu o potrebi procjene koja uključuje i prethodnu ocjenu za ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18) i Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15) ili može odmah pristupiti izradi studije.


Postupak po zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš


Kada Ministarstvo zaprimi zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, ono pribavlja mišljenja od drugih tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te informira javnost o zahtjevu, ovisno o lokaciji i obilježju zahvata. Tom prilikom Ministarstvo može zatražiti i očitovanje o obveznom sadržaju studije ako se mišljenjem utvrdi obveza procjene utjecaja zahvata na okoliš. Ministarstvo je u obvezi pribaviti mišljenje tijela nadležnog za zaštitu prirode sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita prirode. Javnost i zainteresirana javnost može dostaviti mišljenje o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš u pisanom obliku i to u roku od 30 dana od dana objave informacije o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš na internetskim stranicama Ministarstva. Ocjena o potrebi procjene provodi se na temelju pojedinačnih ispitivanja sukladno kriterijima određenim u Prilogu V. Uredbe i uzimajući u obzir zaprimljena mišljenja.

Rješenje

Rješenje kojim se utvrđuje da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš i/ili Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, odnosno rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, donosi se nakon što Ministarstvo razmotri mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i mišljenja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Rješenje kojim se utvrđuje da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži podatke o nositelju zahvata, podatke o lokaciji i sažeti opis lokacije zahvata, podatke o zahvatu i sažeti opis zahvata, rezultate prethodne ocjene zahvata za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu s

64


obrazloženjem razloga na temelju kojih je isključena ili utvrđena obveza provedbe glavne ocjene zahvata za ekološku mrežu, obrazloženje razloga zbog kojih je utvrđena potreba procjene utjecaja zahvata na okoliš, te pobliže podatke o obveznom sadržaju studije za predmetni zahvat, odnosno uputu da se studija izradi prema obveznom sadržaju propisanom ovom Uredbom, ako se daje uputa o sadržaju studije. Rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži i obrazloženje razloga zbog kojih se utvrđuje da nije potrebno provesti procjenu. Temeljem provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš rješenje može sadržavati i mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. O izdanom rješenju se informira javnost.


Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku od dva mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata.

Slučaj studije relativno visoke složenosti s relevantnim investicijama koje se ne uključuje u procjenu utjecaja na okoliš

Studija slučaja: rekonstrukcija i izgradnja naplatne postaje Demerje

Ovom studijom slučaja će se razraditi postupak postizanja usklađenosti manje infrastrukturne intervencije s okolišnim zahtjevima.

Studija slučaja odnosi se na izvedbu projekta 'Rekonstrukcija prilaza naplatnoj postaji Lučko iz smjera Karlovca na autocesti Rijeka-Zagreb (od km 4+557,00 do km 0+000,00) na katastarskim česticama u katastarskoj općini Demerje, na području Grada Zagreba. Za postojeći objekt prije rekonstrukcije postojeće su sljedeće dozvole:

• Uporabna dozvola klasa: UP/I-361-05/02-01/13; urbroj: 531-09/1-2-02-8 od 22. svibnja 2002. godine, za izvedenu rekonstrukciju čeonog cestarinskog prolaza ''Lučko'', izgrađenog na dijelovima č.z. 2354 i 308/2 k.o. Demerje i č.z. 9741 k.o. Stupnik na području Grada Zagreba izdana po Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, Uprava za graditeljstvo.

• Uporabna dozvola klasa: UP/I-361-05/05-01/029; urbroj: 251-05-39/930-05-12 od 06. lipnja 2005. godine, za uporabu dvije nove naplatne kućice s pripadajućim trakama i zida za zaštitu od buke izgrađenih na k.č.br:308/2 k.o. Demerje, što odgovara z.k.č.br: 837/2 k.o. Demerje, u sklopu čeonog cestarinskog prolaza ''LUČKO'' na dionici Zagreb-Karlovac autoceste ''Zagreb-Rijeka'' izdana po Gradu Zagrebu, Gradski ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet, Odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo.

Za predmetni zahvat u prostoru provedena je ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i upravni postupci, pri nadležnim ministarstvima, te su izdana sljedeća pripadajuća Rješenja i dozvole:

• Građevinska dozvola, klasa: UP/I-361-03/08-01/149; urbroj: 531-10-2-1-1-1467-08-18 od 23. listopada 2008. kojom se dozvoljava rekonstrukcija prilaza naplatnoj postaji Lučko iz smjera Karlovca na autocesti Rijeka-Zagreb (od km 4+557,00 do km 0+000,00), na katastarskim česticama u katastarskoj općini Demerje, na području Grada Zagreba, pravomoćna od prosinca 2008.

• Izmjena i dopuna građevinske dozvole, klasa: UP/I-361-03/09-01/60, urbroj: 531-18-1-1-1467-09-8 od 03. lipnja 2009. koja se odnosi na izvedbu novog potpornog zida od km 0+224,83 do 0+310,92, produljenje poljskog puta od km 3+000 do 3+300, izmjenu sistema opreme za automatsku naplatu, izmjenu načina rasvjete platoa naplate i izmjenu oblikovanja zidova zaštite od buke.

Upravljanje stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem

Ugovorom o koncesiji ARZ d.d. predane su sve do tada izgrađene dionice autoceste i poluautoceste u koncesijskom području, te dio izvlaštenog zemljišta potrebnog za izgradnju punog profila autoceste.

65


Izvlaštenje zemljišta za izgradnju autoceste od 1998. godine provodila je Hrvatska uprava za ceste (dalje u tekstu: HUC), a nakon stupanja na snagu Zakona o javnim cestama 2001. godine i podjele HUC na Hrvatske ceste (dalje u tekstu: HC) i Hrvatske autoceste d.o.o.

ARZ d.d. je kao koncesionar istim zakonom ovlašten provoditi postupke izvlaštenja za potrebe izgradnje autocesta i cesta u Koncesijskom području.

Zakonski okvir za postupak izvlaštenja (otkupa) zemljišta za izgradnju čine prvenstveno Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14 i 69/17) i Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) kao lex specialis, koji u poglavlju Imovinsko-pravni odnosi, članci 36-44 propisuje postupak izvlaštenja za potrebu izgradnje autocesta. Podredno se još primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09) za postupak pred nadležnim uredima uprave i Zakon o upravnim sporovima (22/10,143/12,143/12, 154/14, 94/16 i 29/17) za žalbeni postupak, te odredbe Zakona o gradnji (NN 153/13 i 20/17) za određivanja kvalitete zemljišta (građevinsko, poljoprivredno i dr.) te Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 78/15 i 29/18) za utvrđivanje odgovornosti za štetu koja nastane prilikom izvlaštenja i izgradnje, te reguliranje odgovornosti za nagodbe za izvlaštenje zemljišta.

Izgradnja, odnosno investicijske aktivnosti tog tipa određene su u grubim crtama u samom Ugovoru o koncesiji, a planovima izgradnje koje usvaja i donosi nadležno ministarstvo (MMPI) se izrađuju srednjoročni – 4. godišnji planovi građenja na temelju kojih se donosi godišnji planovi izgradnje i investicijskih aktivnosti ARZ d.d. za nastupajuću godinu.

Tijekom izrade srednjoročnog plana se u grubim crtama u skladu s postojećom projektnom dokumentacijom utvrđuje površina koju je potrebno izvlastiti za izgradnju, te se na temelju iskustva, dostupnih informacija i kontakata s drugim društvima koja se bave sličnim aktivnostima izrađuje globalna procjena troška izvlaštenja koja uključuje osim pretpostavljene cijene zemljišta i moguće troškove (vještačenje, upravne pristojbe, trošak postupka i sl.). Plan izrađuje Tehnički sektor i EU projekti uz sudjelovanje Stručne službe za pravne i opće poslove i poslove osiguranja. O iznos planiranih sredstava se obavještava nadležno ministarstvo.

Godišnje planove građenja također izrađuje Tehnički sektor i EU projekti uz sudjelovanje Stručne službe za pravne i opće poslove i poslove osiguranja, ali na podlozi izdane lokacijske dozvole i temeljem nje izrađenih geodetskih elaborata izvlaštenja. Budući da su tada poznati točni podaci za izvlaštenje (točne površine, parcele, vlasnici) procjena je preciznija, a uz sve prije napomenute metode kontaktiraju se i vještaci (koji ne sudjeluju u postupku izvlaštenja). Tako planirana sredstva koja uz sredstva za izvlaštenje sadrže i sredstva potrebna za projektiranje i izmještanje instalacija na terenu se dostavljaju nadležnim ministarstvima i prijavljuju za planiranje proračuna RH za slijedeću godinu. Po potrebi se na temelju upita zainteresiranog ministarstva dalje detaljnije obrazloženje potrebnih sredstava. U prijedlogu i konačnom proračunu RH se određuje iznos odobrenih sredstava.

Nakon utvrđivanja odobrenih sredstava u proračunu RH i usvajanja plana građenja za slijedeću godine, te utvrđivanju odobrenih sredstava po potrebi se korigira dinamika izvlaštenja, a Stručna služba za pravne i opće poslove i poslove osiguranja pokreće postupak izvlaštenja i prvo prijedlogom za osiguranje dokaza u kojem se obavlja očevid na terenu sa strankama, identifikacija nekretnina i izrađuje procjena vrijednosti nekretnine.

Temeljem službenih procjena vrijednosti ARZ d.d. poziva sve stranke (vlasnike) na sklapanje nagodbi (ugovora) za otkup zemljišta, sklapaju se nagodbe s vlasnicima koji pristaju na ponuđenu cijenu i imaju sređeno imovinsko-pravno stanje zemljišta, a zapisnički se utvrđuju oni koji ne žele sklopiti nagodbu kao dokaz da je pokušano sklapanje nagodbe, te se nakon pribavljenih stavova svih dostupnih vlasnika pokreće postupak izvlaštenja prijedlogom pred nadležnim uredom državne uprave u županiji koji je ovlašten za provedbu imovinsko-pravnih postupka.

Postupak izvlaštenja provodi Stručna služba za pravne i opće poslove i poslove osiguranja koja ima stalno zaposlena dva pravnika – jedan s položenim pravosudnim ispitom, koja je nadležna za vođenje i praćenje svih sudskih i drugih službenih postupaka, izradu i kontrolu internih normativnih akata, izradu i praćenje ugovora, provedbu ovršnih postupaka za nenaplaćenu cestarinu, statusna pitanja i rad uprave (priprema i vođenje sjednica, izradu odluka i sl.) pripremu za rad NO i skupštine, suradnju s

66


ministarstvima i ostalim tijelima državne uprave i lokalne samouprave, poslove osiguranja, sudjelovanje u postupcima javne nabave, poslove u svezi s donacijama i sponzorstvima, pravnu pomoć ostalim dijelovima društva, te korespondenciju i komunikaciju sa strankama, građanima i novinarima.

Nagodbe se sklapaju isključivo na temelju vještačkih nalaza nastalih u službenom postupku, a ako bi se pojavio slučaj koji bi zbog posebnih potreba trebalo riješiti izvan tih okvira, opunomoćeni predstavnik ARZ d.d. bi takvo rješenje obrazloženo predložio Upravi na donošenje odluke, a Uprava bi nakon razmatranja prijedloga donijela posebnu (pisanu) odluku o prihvaćanju prijedloga i davanju odobrenja za sklapanje nagodbe.

S obzirom na činjenicu da je ARZ d.d. izgradio sve autoceste koje su predviđene Ugovorom o koncesiji do 2012 godine, tijekom perioda restrukturiranja od 2013 nadalje nije bilo nove izgradnje niti novih izvlaštenja, stoga su se postupci izvlaštenja vodili samo u žalbenim postupcima iz prethodnih perioda (manje od desetak).

Postupak osiguranja prava stranka se osigurava zakonom određenim postupcima. Prvi stupanje zaštite stranaka u postupku je javno izlaganje projekta za izgradnju koji su podloga za izdavanje lokacijske dozvole koja je osnovni dokument za započinjanje svih postupaka vezanih uz izgradnju uključujći i izvlaštenje jer se geodetski parcelacijski elaborati koji su podloga za pokretanje postupka izrađuju na temelju pravomoćne lokacijske dozvole i moraju biti ovjereni od strane nadležnih tijela. Svi građani imaju pravo neposrednog uvida u projektnu dokumentaciju i davanje prigovora i upita na istu, te pravo žalbe na izdanu lokacijsku dozvolu. Prava građana (stranka) zaštićena su zakonskim pravom na žalbu i pravom na zaštitu pred upravnim sudom.

Žalbeni postupci u postupku izvlaštenja se vode zbog dva razloga – visine nakade za izvlašteno zemljište i otkupa preostalog dijela čestice. U prijašnjim razdobljima su ti postupci izrazito dugo trajali zbog čestih izmjena zakona, te slijedom tog promjene nadležnosti upravnih tijela i sudova, no sada je već duže vrijeme na snazi isti postupak što je ubrzalo žalbeni postupak.

Tijekom izvlaštenja posebno su problematična dva pitanja: ulazak u posjed bez suglasnosti vlasnika i izvlaštenja objekta u kojem stranke žive.

Ulazak u posjed bez suglasnosti vlasnika je moguć sam pod uvjetima određenim Zakonom o cestama, čl. 41, i to uz ispunjavanje svih uvjeta, naknada za izvlaštenje mora biti stavljena na raspolaganje vlasniku, a o tome se donosi posebno rješenje za koje žalba ne odgađa izvršenje. Raspolaganje sredstvima za naknadu ne utječe na pravo žalbe vlasnika.

Ulazak u posjed nekretnine na kojem je stambeni objekt u kojem žive stranke moguć je samo uz pristanak stranaka, odnosno osiguranje adekvatnog smještaja.

S obzirom na veliki trošak izvlaštenja stambenih objekta i uznemiravanje građana u takvim postupcima već prilikom izrade prvih projekta se u dogovoru s projektantima pokušava izbjeći rješenje koje dovodi do potrebe izvlaštenja stambenih objekta, odnosno svesti na najmanju moguću mjeru. Ukoliko nije moguće izbjeći rušenje takvog stambenog objekta izvlaštenje tog zemljišta ima prioritet i odmah se stupa u kontakt s vlasnicima kako bi se dogovorno iznašlo rješenje. Osim isplate vlasnicima se uz otkup zemljišta nudi izgradnja zamjenskog objekta adekvatne kvadrature i uz primjenu najnovijih standarda izgradnje i stanovanja na zemljištu koje može predati ARZ d.d. ili ga kupuje sam vlasnik. Ukoliko preseljenje nije moguće prije potrebe izgradnje osigurava se adekvatan smještaj kroz najam nekretnine na troška ARZ d.d. za cijelo vrijeme dok se ne riješi pitanje izvlaštenja. Kod najma se prvenstveno rukovodi potrebama i željama vlasnika nekretnine koja se izvlašćuje. Kako ARZ d.d. ima koncesiju za izgradnju autoceste koja povezuje veća naselja i ne prolazi kroz njih broj takvih izvlaštenja je vrlo malen.

Ukoliko se tijekom izgradnje pokaže potreba za dodatnim izvlaštenjem to se pokušava riješiti prvenstveno i bez odlaganja kroz dogovorni otkup dodatnih površina od stranaka koje su već u postupku, a ako to nije moguće pregovara se ostalim vlasnicima. Paralelno uz otkup teče proces izmjene projektne i ostale dokumentacije.

67


Studije slučaja pomoću odabranih reprezentativnih investicija u kojima će se razraditi postupak postizanja socijalne usklađenosti projekata

Daju se dva tipična primjera predmeta (studije slučaja):

1. slučaj

Dopuna dionice Oštrovica-Kikovica na pun profil autoceste, izvlaštenje je obavljeno prilikom izgradnje poluautoceste 1980-1984 u razdoblju kada ARZ d.d. nije postojao i izvlašteno zemljište je stečeno koncesijskim ugovorom, ali nije predana relevantna dokumentacija.

Najveći problem izvlaštenja predstavlja nesređeno vlasničko (neprovedena nasljeđivanja, kupoprodaje i prethodna izvlaštenja) i zemljišno-knjižno stanje (ne provedeni upisi, razlika između katastra i gruntovnice i sl.).

Ako u postupku izgradnje ili izvlaštenja dođe do pogreški (izlazak iz pojasa izvlaštenja, šteta na nekretnini, propust u osiguranju pristupa na preostale parcele) koje prouzroče daljnje troškove ili novi postupak, takvi se postupci vode pojedinačno i rješavaju posebno, a ako nisu riješeni konačnim rješenjem pred tijelom koje vodi postupak (sud ili nadležno tijelo uprave) mogu se riješiti izravno nagodbom koja je odobrena pisanom odlukom Uprave.

Primjer: tijekom izvlaštenja i izgradnje privremenog spoja ceste D42 s autocestom na ulazu Vrbovsko (prije izgradnje i puštanja u promet cijele autoceste) je zbog nužne brzine u izvođenju projekta došlo do propusta i za jednu susjednu parcelu nije osiguran prilaz s ceste (odnosno zbog postavljanja zaštitne odbojne ograde nije moguće vozilom doći na parcelu poljoprivrednog zemljišta), vlasnik je stoga tužio ARZ d.d. nadležnom sudu, u međuvremenu je ARZ d.d. predao tu cestu HC-u d.o.o. i tražio da isti skine zaštitnu ogradu (koja više nije bila potrebna jer cesta prekategorizirana nakon dovršetka autoceste) to se nije dogodilo i sud je presudio da je ARZ d.d. odgovoran za dospjelu štetu za nesabranu ljetinu (sijeno) do trenutka presude.

Kada se vlasnik ponovo javio sa zahtjevom za naknadu štete Stručna služba za pravne i opće poslove i poslove osiguranja je sastavila prijedlog za plaćanje naknade za nesabranu ljetinu na temelju vještačkog o vrijednosti ljetine iz prethodnih postupaka temeljem nagodbe što je Uprava odlukom odobrila. Predviđa se i daljnje sklapanje takvih nagodbi jer iznos otkupa zemljišta ili izrade pristupa nadilazi iznos naknade za daljnjih tridesetak i više godina.

U nadolazećem periodu predviđaju se aktivnosti izgradnje pristupnih čvorova na autocestu, a prethodni postupak za izvlaštenje za potrebe izgradnje čvora Trinjastići je već započeo, te postavljanja ograda za buku, u Stručnoj služba za pravne i opće poslove i poslove osiguranja zaposlen je na određeno vrijeme jedan radnik sa završenim pravnim fakultetom.

2. slučaj

Rekonstrukcija prilaza naplatnoj postaji Lučko iz smjera Karlovca, izvlaštenje je obavljano od 2009 do 2017 godine, najveći dio izvlaštenje je završen do 2011 godine a 4 predmeta u kojima se rješavalo pitanje vlasništva kao prethodno pitanje (neprovedene kupoprodaje i nasljeđivanja) i jedan predmet za vlasnika koji je bio nedostupan i nakon obavljene potrage i za kojeg je na kraju imenovan zakonski zastupnik. Ukupno je izvlašteno 72 katastarske čestice, odnosno 65 zemljišno-knjižnih čestica (podaci katastra ne odgovaraju podacima iz zemljišnih knjiga).

Kontrola procesa

Upravljanje zaštitom okoliša kod velikih projekata (koji zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš) i upravljanje zaštitom okoliša kod projekata koji ne zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš kod planiranja i izgradnje infrastrukture od strane društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. obavljaju djelatnici zaduženi za pitanja zaštite okoliša raspoređeni unutar Tehničkog sektora i EU projekata.

Upravljanje stjecanjem zemljišta i nedobrovoljnim preseljenjem kod planiranja i izgradnje infrastrukture od strane društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. obavljaju djelatnici zaduženi za pravna

68


(socijalna) pitanja (stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje) raspoređeni unutar Sektora za financije, Odjela za pravne poslove.

Pregled zahtjeva koji se odnose na proces javnih konzultacija u skladu s nacionalnim i nadnacionalnim propisima, kao i međunarodnim sporazumima (npr. Arhuškom konvencijom) i proučavanje praksi društava putem opisa uspostavljene prakse procesa konzultacija i primjera (za velike investicije, za investicije koje ne zahtijevaju Procjenu utjecaja na okoliš, uključujući obrasce za izvještavanje o pitanjima zaštite okoliša i održivosti, druge proaktivne informacijske i konzultativne aktivnosti.

Žalbeni mehanizmi i postupci te najčešći/ponavljajući razlozi pokretanja postupaka

Ukoliko u procesu postupka procjene nekretnine ne uspije nagodba s vlasnikom nekretnine, niti u prvoj niti u eventualno drugoj procjeni, ured državne uprave donosi Rješenje o izvlaštenju. Rješenje postaje pravomoćno ukoliko se vlasnik nekretnine složi s istim.

Ukoliko je vlasnik nekretnine nezadovoljan navedenim, može podnijeti tužbu Ministarstvu pravosuđa (ima 15 dana za žalbu). Nakon toga, ukoliko vlasnik nije zadovoljan niti Rješenjem njegove žalbe koju izdaje Ministarstvo pravosuđa, može podnijeti upravnu tužbu od koja se podnosi na Upravni sud.

Investitor također ima mogućnost žalbe. Također, investitor ima pravo podnošenja Prijedloga za ulaska u posjed prije pravomoćnosti Rješenja o izvlaštenju, a ujedno vlasniku isplaćuje naknadu koja je definirana procjenom nekretnine (putem FINA-e). To ujedno ne znači da je vlasnik nekretnine prihvatio tu procjenu, nego vlasnik na tu naknadu svejedno ima pravo. Ukoliko mu je žalba na Rješenje odobrena, Investitor mu je dužan isplatiti razliku.

Povodom Prijedloga za ulazak u posjed, u većini slučajeva ured državne uprave zakazuje raspravu između vlasnika koji se žalio i investitora. Postupak žalbe vlasnika i dalje traje, ali ukoliko ne postoji dogovor oko dobrovoljnog pristanka vlasnika da Investitor može ući u posjed, određuje se datum ulaska u posjed gdje Investitor traži djelatnike nadležne policijske postaje da budu pratnja postupku.

Za vrijeme ili nakon provedenog postupka izvlaštenja izvlašteniku se, sukladno čl. 11. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, isplaćuje novčana naknada u visini tržišne cijene nekretnine ili, u puno rjeđim slučajevima, daje zamjenska odgovarajuća nekretnina, čime je obveza korisnika izvlaštenja prema vlasniku završena.


Pogled na zahtjeve koji se odnose na proces javnih konzultacija i žalbene mehanizme vezane uz izvlaštenje, stjecanje zemljišta i nedobrovoljno preseljenje.

Sažetak nalaza/usklađenosti - usporedba nacionalnih zakonskih uvjeta o okolišu za PUO i ne-PUO projekte i gore prikazane prakse

SAŽETAK NALAZA/USKLAĐENOSTI - USPOREDBA NACIONALNIH ZAKONSKIH UVJETA O OKOLIŠU ZA PUO I NE-PUO PROJEKTE I GORE PRIKAZANE PRAKSE


Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju studije.

Zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoliš.

Povjerenstvo u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Upravni postupak.

Ugovor o zajmu.

69


Građevinski radovi.

Nadzor radova.

Mjere zaštite okoliša nakon završetka izgradnje.

Zaštićena područja u kojima su provedene investicije.


Iz gore opisane studije slučaja za veliku investiciju je vidljivo da je tijekom postupka udovoljeno svim propisanim zahtjevima:

- Sukladno tada važećoj zakonskoj regulativi (Zakon o zaštiti okoliša 82/94 i 128/99), Procjena

utjecaja na okoliš provela se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, odnosno prije

izdavanja lokacijske dozvole;

- Utjecaj zahvata na okoliš, njegovo vrednovanje i prihvatljivost ocijenila je komisija na

temelju studije utjecaja na okoliš sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (Narodne novine, broj

82/94) i Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (Narodne novine, broj 59/00);

- Studiju utjecaja na okoliš izradila je pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova


utemeljenost i udovoljavanja propisanim zahtjevima u vezi s izradom studije, te obuhvaća

sve potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku

te prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša sukladno Zakonu o zaštiti

okoliša (Narodne novine, broj 82/94) i Pravilniku o procjeni utjecaja a okoliš (Narodne

novine, broj 59/00);

- Javnost je obavještena sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (Narodne novine, broj 82/94);

- Procjenom utjecaja na okoliš sagledao se mogući nepovoljni utjecaj namjeravanog zahvata

na okoliš (vodu, korištenje zemljišta i tlo, šumski sustavi i šumarstvo), životne zajednice

(flora i fauna), zaštićene prirodne vrijednosti, divljač i lovstvo, kulturno povijesnu baštinu,

kakvoću zraka, razinu buke, klimu, zdravlje ljudi, te njihove međuodnose sukladno Zakonu

o zaštiti okoliša 82/94) i Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (Narodne novine, broj

59/00), te ostalim važećim zakonima i pravilnicima navedenim u studiji;

- Rješenjem je utvrđeno da je namjeravani zahvat prihvatljiv uz primjenu mjera zaštite okoliša

te da sadrži potrebne mjere zaštite okoliša koje proizlaze iz zakona, drugih propisa,

standarda i mjera koje doprinose smanjivanju onečišćavanja okoliša sukladno Zakonu i

Pravilniku.

- Mjerama zaštite okoliša za predmetnu dionicu obuhvaćeni su sljedeći aspekti:

▪ Zbrinjavanje građevnog otpada

▪ Vodopravni uvjeti

▪ Sanitarno tehnički i higijenski uvjeti

▪ Zaštita okoliša tijekom pripreme zahvata

▪ Zaštita okoliša tijekom građenja zahvata

▪ Zaštita okoliša tijekom korištenja zahvata

SAŽETAK NALAZA/USKLAĐENOSTI - USPOREDBA NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA O STJECANJU ZEMLJIŠTA I GORE PRIKAZANIH PRAKSI


Postupak osiguranja prava stranka se osigurava zakonom određenim postupcima. Javno izlaganje projekta za izgradnju . Geodetski parcelacijski elaborati - podloga za pokretanje postupka. Pravomoćna lokacijska dozvola ovjerena od strane nadležnih tijela.

70


Neposredan uvid u projektnu dokumentaciju i davanje prigovora i upita na istu, te pravo žalbe na izdanu lokacijsku dozvolu. Žalbeni postupci u postupku izvlaštenja radi visine nakade za izvlašteno zemljište i otkupa preostalog dijela čestice. U prijašnjim razdobljima su ti postupci izrazito dugo trajali zbog čestih izmjena zakona, te slijedom tog promjene nadležnosti upravnih tijela i sudova, no sada je već duže vrijeme na snazi isti postupak što je ubrzalo žalbeni postupak.


S obzirom na činjenicu da je ARZ d.d. izgradio sve autoceste koje su predviđene Ugovorom o koncesiji do 2012 godine, tijekom perioda restrukturiranja od 2013 nadalje nije bilo nove izgradnje niti novih izvlaštenja, stoga su se postupci izvlaštenja vodili samo u žalbenim postupcima iz prethodnih perioda (manje od desetak).


Unutarnja organizacija održavanja

Tehnički sektor i EU projekti je samostalna ustrojstvena jedinica Društva. Odgovorna je Upravi Društva, a neposredno nadređeni je predsjednik Uprave. U sektoru se obavljaju poslovi pripreme i izvođenja izvanrednog održavanja autoceste, poslovi vezani za pripremu i izradu dokumentacije za prijavu i provedbu projekta za financiranje iz EU fondova, poslovi integriranog sustava upravljanja, poslovi za unaprjeđenje sigurnosti prometa na autocesti, poslovi informacijskih sustava, poslovi nabave i ugovaranja te poslovi zašite na radu.


Služba provedbe, kao dio Tehničkog sektora i EU projekata obavlja poslove izvanrednog održavanja autoceste odnosno radove koji se obavljaju radi poboljšanja elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste, opreme, cestovnih objekata i zgrada te povećanja sigurnosti prometa. U službi se obavljaju i poslovi kontrole redovnog održavanja: - Redovita operativna kontrola provedbe ugovora o održavanju između ARZ d.d. i HAC d.o.o.

(Sektor zapad).

- Praćenje, evidentiranje i provjerava izdavanja suglasnosti koje izdaje HAC d.o.o. (Sektor zapad);

- Kontrola i provjerava ispravnosti dokumentacije (radni nalozi, usvojeni Pravilnici i troškovnici i

dr.) koja se odnosi na poslove redovnog održavanja;

- Izrada Pravilnika o uslugama redovnog održavanja, prijedloga normativa (cijena sati rada,

potrebna sredstva i dr.) vodeći računa o racionalizaciji uz zadržavanje ugovorenih standarda

održavanja autoceste;

- Praćenje primjene usvojenih akata HAC d.o.o. (Sektor zapad) i propisanih obrazaca;

- Izrada izvještaja o provedenom nadzoru;

- Izrada izvještaja o radu o provedenom nadzoru (godišnje, polugodišnje, kvartalne i dr.) uz

praćenje otklanjanja uočenih nepravilnosti.

Identifikacija operacije održavanja, redovna/povremena ili pojedinačna

Održavanje dionica pod koncesijom Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. podijeljeno je na redovno i izvanredno održavanje sukladno Pravilniku o održavanju cesta (NN 90/14) i Zakonu o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14).

Društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. kao upravitelj dionica autoceste koje ima pod koncesijom provodi sljedeće operacije održavanja: - priprema i provedba ugovora za radove i usluge izvanrednog održavanja autoceste,

71


- praćenje, provođenje nadzora i kontrole radova redovnog održavanja ugovorenih sa HAC

d.o.o.,

- priprema i provedba ugovora za radove i usluge redovnog održavanja autoceste, a koji nisu

ugovoreni sa HAC d.o.o.

Izvanredno održavanje autoceste

Izvanredno održavanje obuhvaća ulaganja koje se odnose na sanaciju i održavanje autoceste i postojećih objekata na autocesti. Izvanredno održavanje cesta povremeni su radovi za koje je potrebna tehnička dokumentacija, a obavljaju se radi mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa.

Radovi izvanrednog održavanja, obuhvaćaju održavanje dionica u prometu u ukupnoj duljini od 187,03 kilometara.

Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. izvanredno održava : - 174,5 km autocesta

- 12,5 km državnih cesta

- 38 vijadukata i mostova ukupne duljine 14,3 km

- Most Krk – most s najvećim rasponom armirano betonskog luka na Svijetu (390 m)

- 18 tunela ukupne duljine 13 km

Usluga redovnog održavanja autoceste

Uslugu redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine od 01. veljače 2014. godine do 01. prosinca 2017. godine Društvu Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. je pružao HAC d.o.o., temeljem sklopljenog Ugovora o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine za koju uslugu je ugovorena fiksna naknada koja na godišnjem nivou iznosi 163.606.594 kuna. Od 01. prosinca 2017. godine uslugu redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine Društvu pruža HAC d.o.o., budući je u sklopu poslovnog restrukturiranja HAC d.o.o. pripojen društvu HAC d.o.o.

Nadzor rada u stručnom smislu vrši Sektor tehnički sektor i EU projekti Društva u čiju nadležnost spada provedba i nadzor aktivnosti po Ugovoru o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine.

Sukladno članku 13. Pravilnika o održavanju cesta svi poslovi redovnog održavanja (nadzor i pregled cesta i objekata, redovito održavanje prometnih površina, redovito održavanje bankina, redovito održavanje pokosa, redovito održavanje sustava odvodnje, redovito održavanje prometne signalizacije i opreme, redovito održavanje cestovnih naprava i uređaja, redovito održavanje vegetacije, osiguranje preglednosti, čišćenje ceste, redovito održavanje cestovnih objekata, interventni radovi, zimska služba) uključeni su u troškove redovnog održavanja, a vrijeme i raspored pojedinih radova definirani su u Operativnom programu održavanja.

Mjesečno, za prethodni mjesec HAC d.o.o. ispostavlja račun za uslugu održavanja i naplatu cestarine ARZu, u prilogu kojeg se nalaze:

- Specifikacija usluga redovnog održavanja za ARZ A6, za pojedini mjesec;

- Obrazac 2. Kontrolna lista pregleda opreme i objekata, za pojedini mjesec i pojedinu tehničku jedinicu održavanja (TJO) tj. dionicu autoceste.

Koordinator za provedbu ugovora o održavanju i naplatu cestarine ARZ d.d. prati izvršenje Plana i Operativnog programa redovnog održavanja HAC d.o.o., dok se po potrebi uključuju pojedini djelatnici Tehničkog sektora i EU projekata ARZ d.d. radi nadzora i praćenja specifičnih radova. Koordinator također čuva izvještaje i kontrolne liste te ostalu dokumentaciju vezanu za praćenje radova redovnog održavanja.

U slučaju kvarova i nedostataka koji su otklonjeni u za to predviđenom roku (npr. Standardom održavanja, Zakonom, Pravilnikom i sl.) isti se evidentiraju, a u slučaju kada isti nisu otklonjeni o navedenom kvaru ili nedostatku Koordinator za provedbu ugovora o održavanju i naplatu cestarine

72


ARZ d.d. obavještava odgovornu osobu u HAC d.o.o. te predlaže i dogovara rok za poduzimanje preventivnih i korektivnih mjera.

U svrhu jednoznačnog definiranja obaveza tj. radova redovnog održavanja izrađen je Standard redovnog održavanja autocesta, u sklopu kojeg se nalazi i jedinstvena nomenklatura radova redovnog održavanja kao i normativi za sve predmetne radove.

Prema zahtjevu Svjetske Banke vezano za smanjenje i racionalizaciju troškova redovnog održavanja u 2016. g. izrađena je peta revizija Standarda redovnog održavanja autocesta koja je u primjeni od 01.01.2017.godine. Sukladno navedenom Standardu za radove redovnog održavanja su definirane količine, dinamika i normativi za izvršavanje istih, a odstupanja su moguća samo zbog vremenskih uvjeta, koje nije moguće planirati, te su primjenom navedenog standarda optimizirani radovi redovnog održavanja na godišnjoj razini (2017.g) za dionice pod koncesijom Autoceste Rijeka- Zagreb d.d.

Sukladno članku 13. Pravilnika o održavanju cesta svi poslovi redovnog održavanja (nadzor i pregled cesta i objekata, redovito održavanje prometnih površina, redovito održavanje bankina, redovito održavanje pokosa, redovito održavanje sustava odvodnje, redovito održavanje prometne signalizacije i opreme, redovito održavanje cestovnih naprava i uređaja, redovito održavanje vegetacije, osiguranje preglednosti, čišćenje ceste, redovito održavanje cestovnih objekata, interventni radovi, zimska služba) uključeni su u troškove Godišnjeg plana redovnog održavanja za 2018. godinu. Dinamika izvršenja i raspored pojedinih radova, kao i opseg njihova izvođenja iskazuju se u Operativnom programu održavanja autoceste za 2018. godinu.

Operativna jedinica zapadna Hrvatska obavlja uslugu redovnog održavanja u 6 tehničkih jedinica za održavanje autoceste. Rad je organiziran prema dionicama ceste :

- Tehnička jedinica: LUČKO (A1, Lučko – Karlovac);

- Tehnička jedinica: BOSILJEVO (A1, Karlovac - Čvor Bosiljevo II,– Vrbovsko A 6);

- Tehnička jedinica: DELNICE (A6, Vrbovsko – Vrata);

- Tehnička jedinica: ČAVLE (A6, Vrata - Čvor Orehovica);

- Tehnička jedinica: RUPA (A6, Čvor Orehovica - GP Rupa A7);

- Tehnička jedinica: MOST KRK - D 102 Most Krk.

OBVEZE HAC d.o.o.

Sukladno članku 25. Ugovora o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine definirane su sljedeće obveze HAC d.o.o., tj. u vrijeme potpisivanja Ugovora HAC d.o.o.:

„1) HAC d.o.o. se obvezuje u roku od 30 dana od sklapanja ovog Ugovora izraditi izvješće o svim dozvolama, suglasnostima, ovlaštenjima i drugim aktima koji su vezani uz pružanje Usluga a potrebni su radi poštivanja propisa o zaštiti okoliša i sigurnosti te će u izvješću naznačiti koje su dozvole, suglasnosti, ovlaštenja i drugi akti ishođeni i na snazi a koji nedostaju.“

- Ova obveza je ispunjena, te je izrađeno traženo izvješće.

„2) HAC d.o.o. će izvješće iz prethodnog stavka ovog članka dostaviti ARZ d.d. u roku od tri dana od dana izrade te se obvezuje u narednom roku od 5 mjeseci ishoditi sve dozvole, suglasnosti, ovlaštenja i druge akte koji nedostaju i o ispunjenju ove obveze izvijestiti ARZ d.d. pisanim putem uz dostavu preslike ishođenih akata. Ukoliko HAC d.o.o. ne uspije ispuniti svoju obvezu iz ovog stavka u roku, izvijestit će ARZ d.d. o razlozima te će Ugovorne strane produljiti zadani rok ukoliko rok nije održan zbog dugotrajnosti postupka pred nadležnim tijelima.“

- Izvješće je dostavljeno ARZ d.d.

„3) HAC d.o.o. se posebno obvezuje ishoditi vodopravne dozvole za sve građevine na Autocesti za koje postoji obveza njihovog ishođenja od strane ARZ d.d. te pravovremeno produžavati ishođene vodopravne dozvole. ARZ d.d. je obvezan, u slučaju potrebe, za ishođenje vodopravnih dozvola HAC-u izdati punomoći HAC d.o.o. se također obvezuje provoditi sve mjere naložene vodopravnim dozvolama kao i voditi dokumentaciju propisanu vodopravnom dozvolom, osim za PUO za koji je Ugovorom o korištenju cestovnog zemljišta drugačije definirano.“

73


- Tijekom 2017. godine izdane su nove vodopravne dozvole od strane Hrvatskih voda,

usklađene sa novom regulativom. Vodopravne dozvole izdane su na ime Autoceste Rijeka-

Zagreb d.d., a radi obveza ARZ d.d. koje nisu prenesene na HAC, kao što je obveza izgradnje

kontroliranog sustava odvodnje na dionici Kikovica – Orehovica autoceste A6 Rijeka –

Zagreb.

- Vodopravna dozvola, KLASA: UP/I-325-04/16-05/580, URBROJ: 374-23-3-17-3 izdana

korisniku ARZ d.d., Zagreb, dana 7.7.2017. godine od Hrvatskih voda, VGO Rijeka, za

ispuštanje otpadnih voda, sanitarnih i tehnoloških te potencijalno onečišćenih oborinskih

voda, iz vlastitog sustava odvodnje nakon pročišćavanja u tlo u količini: sanitarne otpadne

vode: Qmax=1.000 m3/god. odnosno Qsr= 3 m3/dan; tehnološke otpadne vode: Qmax=

500 m3/god. odnosno Qsr=20 m3/dan; oborinske otpadne vode: prema stvarnim

količinama; s rokom važenja do 31. prosinca 2023. godine kada prestaje pravo iz

vodopravne dozvole COKP Rupa izdane na određeno vrijeme. Točkom 2. navedene

vodopravne dozvole utvrđena je obveza mjerenja kakvoće sanitarne otpadne vode na

kontrolnom oknu na ulazu i izlazu iz biološkog uređaja.


7.7.2017. godine od Hrvatskih voda, VGO Rijeka, za ispuštanje otpadnih voda, sanitarnih i

tehnoloških te potencijalno onečišćenih oborinskih voda, iz vlastitog sustava odvodnje

nakon pročišćavanja u tlo u količini: Sanitarne otpadne vode: Qmax=1.000 m3/god.

odnosno Qsr= 3 m3/dan; Tehnološke otpadne vode: Qmax=1.000 m3/god. odnosno

Qsr=30 m3/dan; Oborinske otpadne vode: prema stvarnim količinama; s rokom važenja

do 31. prosinca 2023. godine kada prestaje pravo iz vodopravne dozvole izdane na

određeno vrijeme COKP Čavle. Točkom 2. navedene vodopravne dozvole utvrđena je

obveza mjerenja kakvoće sanitarne otpadne vode na kontrolnom oknu na ulazu i izlazu iz

biološkog uređaja i na izlazu iz separatora.


7.7.2017. godine od Hrvatskih voda, VGO Rijeka, za ispuštanje otpadnih voda, sanitarnih i

tehnoloških te potencijalno onečišćenih oborinskih voda, iz vlastitog sustava odvodnje

nakon pročišćavanja u tlo u količini: Sanitarne otpadne vode: Qmax=1.000 m3/god.

odnosno Qsr= 3 m3/dan; Tehnološke otpadne vode: Qmax=1.000 m3/god. odnosno

Qsr=30 m3/dan; Oborinske otpadne vode: prema stvarnim količinama, s rokom važenja

do 31. prosinca 2023. godine kada prestaje pravo iz vodopravne dozvole izdane na

određeno vrijeme COKP Delnice.

- Suvišan je tekst kojim se definira obveza HAC d.o.o. o ishođenju vodopravnih dozvola.

„4) ARZ d.d. je obavezan HAC d.o.o. dostaviti svu dokumentaciju potrebnu za ishođenje vodopravnih dozvola koja je u njegovom posjedu i pružiti mu potrebnu stručnu pomoć. HAC d.o.o. je preuzeo od ARZ d.d. Pravilnike o radu i održavanju sustava odvodnje koje je ažurirao te usvojio nove Pravilnike prema popisu u Prilogu 15 ovom Ugovoru. HAC d.o.o. se obvezuje izraditi nove Pravilnike, ukoliko to bude potrebno, sukladno promjenama koje nastanu nakon sklapanja ovog Ugovora.“

- Suvišan je tekst kojim se definira obveza HAC d.o.o. o ishođenju vodopravnih dozvola.

„5) HAC d.o.o. se obvezuje redovito obnavljati i održavati na snazi o svom trošku, svaku dozvolu, suglasnost, ovlaštenje i drugi akt potreban radi poštivanja propisa o zaštiti okoliša u izvršavanju Usluga.“

- Ovaj stavak je potrebno preciznije definirati.

„6) HAC d.o.o. se obvezuje jednom godišnje provoditi vrednovanje usklađenosti vlastitih procesa, aktivnosti i dokumentacije u odnosu na regulativu i zahtjeve ARZ d.d. iz područja zaštite okoliša, zdravlja i sigurnosti, o čemu će izvijestiti ARZ d.d.“

„7) HAC d.o.o. se obvezuje provoditi Program zaštite divljači, koji je izradio ARZ d.d. u skladu s Pravilnikom o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske

74


osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (NN 040/2006) te Zakona o lovstvu (NN140/05), obzirom da se pokazala potreba gospodarenja s divljači i ostalim životinjama koje se nađu u ograđenom prostoru autoceste. Program zaštite divljači je temeljni dokument kojim se rješavaju pitanja divljači i ostalih životinja koje se nađu na području autoceste, a odobren je od strane nadležnog Ministarstva poljoprivrede.“

- Potrebno je započeti sa provedbom ove odredbe, nedostaje imenovanje odgovorne

osobe za provedbu od strane ARZ d.d. i HAC d.o.o..

„8) U svrhu stalnog poboljšanja odnosa prema okolišu HAC d.o.o. će provoditi praćenje stanja okoliša preko nadzora nad utjecajem prometa na okoliš, kroz potrošnju resursa i mjerenja emisija u okoliš u koridoru koncesijskog područja Društva. HAC d.o.o. će održavati hortikulturu (ukrasno bilje, grmlje, žardinjere i slično) na naplatnim postajama i tehničkim jedinicama održavanja. HAC d.o.o. će izvještavati samo o parametrima za koje postoje dostupni podaci, a za ostale će se organizirati monitoring temeljem stavka 6) Članka 24. ovog ugovora.

- Praćenje parametara okoliša uključuje: - praćenje kvalitete zraka i emisija u atmosferu, - praćenje kvalitete vode koja se ispušta, - praćenje razine buke na pojedinim lokacijama, - praćenjem nastanka i tijeka otpada, - praćenje potrošnje energije, - praćenje potrošnje resursa (materijali NaCl, CaCl, kemikalije i sl.), - praćenje onečišćenja tla, - praćenje stradalih životinja i utjecaja prometa na floru i faunu uz autocestu.“

- Ova odredba se provodi, HAC redovito dostavlja godišnje izvještaje o zaštiti okoliša u

kojima su navedeni rezultati praćenja pojedinih aspekata okoliša.

Dokumenti koji su prema obavezama iz Ugovora o pružanju usluga redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine izrađeni od strane HAC d.o.o. i dostavljeni ARZ d.d. tijekom 2017. godine su:

- Godišnji plan redovnog održavanja HAC d.o.o. za 2017. godinu

- Operativni planovi radova redovnog održavanja za 2017. godinu

- Operativni program rada zimske službe za period 2017./2018. godine

- Godišnji plan ophodnje za period od 01.11.2017. do 31.10.2018. godine

- Izdane suglasnosti za obavljanje izvanrednih prijevoza i radova koje u ime i za ARZ d.d.

izdaje i naplaćuje HAC d.o.o.

- Kvartalni izvještaji.

Ukupni troškovi Sektora za održavanje HAC d.o.o. za dionice pod upravljanjem ARZ d.d. u promatranom razdoblju iznosili su 104.002.237 kuna što je za 0,89% više od planiranog iznosa.

Za redovno održavanje na dionicama pod upravljanjem ARZ d.d. na materijalne troškove (bez plaća i materijalnih prava djelatnika) utrošeno je 38.079.755 kuna, što iznosi 92,99% planiranih troškova. Gore navedeni podaci rezultat su neizvršavanja radova prema odobrenom planu poslovanja HAC d.o.o., odnosno nisu u potpunosti izvršeni radovi obnove horizontalne signalizacije, nabave i zamjene elastične odbojne ograde kao i bojanje tunelske obloge. Isto tako nije realizirana nabava osnovnih sredstava prema planu nabave osnovnih sredstava.

Količina izvršenih radova redovnog održavanja u 2017. godini u okvirima je godišnjeg operativnog plana po TJO, dok radovi koji nisu izvršeni prema operativnom planu radova redovnog održavanja opravdani su manjkom kadrova ili nije bilo potrebe za izvršavanje istih.

Vatrogasne postrojbe

U sklopu sektora održavanja HAC d.o.o. nalazi se vatrogasna postrojba HAC d.o.o. u koju su raspoređene vatrogasne postaje. Vatrogasne postaje HAC d.o.o. koje operativno pokrivaju dionice autoceste na koncesijskom području Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. ustrojene su sukladno izrađenim

75


Procjenama ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija, a djeluju kroz tri vatrogasne postaje: Veliki Gložac, Javorova kosa i Tuhobić s ukupno 53 vatrogasaca raspoređenih u smjenskom radu. U 2017. godini vatrogasne postaje na dionici Autoceste Rijeka-Zagreb d.d., intervenirale su po pozivu dežurnog operatera na 641 vatrogasne intervencije. U odnosu na 2016. godinu kada je bilo 572 intervencija, broj intervencija se povećao za 69 intervencija.

Najveći broj intervencija bio je u lipnju i kolovozu kada je i najveći promet na auocestama. Po vrstama intervencija najviše je bilo događaja koji su vezani za tehničke intervencije u prometu (prometne nezgode, osiguranja vozila, uklanjanje posljedica prometnih nezgoda i dr.). U 2017. godini najveći broj intervencija zabilježen je na području Vatrogasna postaja Javorova kosa (285 intervencija), dionica Vrbovsko-Delnice koja je zbog konfiguracije terena, čestih oborina i zimskih uvjeta najrizičnija te se na njoj u pravilu najviše pojavljuje potreba za intervencijom vatrogasne postrojbe.

Temeljem rješenja Ministarstva unutarnjih poslova PU Primorsko-goranske, početkom 2018. godine dovršena je izgradnja vatrogasne postaje Javorova Kosa, u okviru investicija ARZ d.d..

OBVEZE ARZ d.d.

U članku 40, poglavlja XIII Ugovora o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine, definirane su obveze ARZ d.d., od kojih se sljedeće odnose i na zaštitu okoliša:

„2) ARZ d.d. je u osiguravanju sustava sigurnosti (u području zaštite od požara, evakuacije i spašavanja, tehničke zaštite, zaštite okoliša, zaštite objekata od posebnog značaja za obranu zemlje, sigurnost tunela, zaštite kritične infrastrukture) obavezan osigurati izradu propisanih planskih dokumenata (studije i/ili procjene ugroženosti, analize rizika, planovi zaštite, planovi evakuacije i spašavanja i drugo), te osigurati njihovo ažuriranje u primjerenom roku sukladno zahtjevima iz propisa odnosno promjenama na Autocesti i Opremi HAC d.o.o., kao i promjenama u vođenju procesa rada i drugim promjenama koje utječu na primjenu tih planskih dokumenata, a koje promjene je HAC d.o.o., odmah po njihovom nastanku, dužan dojaviti ARZ d.d.“

- Nismo dobili obavijest od strane HAC d.o.o. o potrebi promjene planskih dokumenata.

„3) Za vođenje postupaka izrade novih i ažuriranja postojećih planskih dokumenata po područjima sigurnosti, ARZ d.d. će zadužiti nadležnu ustrojstvenu jedinicu ARZ d.d. ili osnovati stručno povjerenstvo u čiji će sastav, na prijedlog HAC d.o.o, biti imenovani i sudjelovati u njegovom radu i stručni radnici HAC d.o.o.“

- Ovo će se primijeniti u slučaju potrebe za izradu novih i ažuriranje postojećih planskih

dokumenata.

„4) Od Dana sklapanja ovog Ugovora ARZ d.d. i HAC d.o.o., svaki u svojoj nadležnosti, dužni su postupati po postojećim operativnim dokumentima čiji je popis u Prilogu 14 ovog Ugovora, tako da ARZ d.d. po navedenim dokumentima operativno postupa u građevinama i građevinskim prostorima koje neposredno koristi, dok je operativno postupanje na trasi autoceste s pripadajućim građevinama, na objektima iz Priloga 7 ovom Ugovoru i PUO (osim u dijelu koji je temeljem ugovora u nadležnosti Korisnika PUO) u nadležnosti i odgovornosti HAC d.o.o.. Ovako utvrđena nadležnost u operativnom postupanju primjenjuje se i na propisane planske dokumente koji budu izrađeni tijekom primjene ovog Ugovora.“

- Navedena odredba dosljedno se primjenjuje.

Komunikacijski putevi, odlučivanje i implementaciju unutar organizacije relevantne za redovne aktivnosti i održavanje

Informiranje i edukacija zaposlenika o značaju upravljanja okolišem provođena je direktnim kontaktom menadžera okoliša sa zaposlenicima koji rade u dijelovima procesa u kojima je zaštita okoliša posebno značajna.

76


Vezano za provedbu redovnog održavanja od strane HAC d.o.o. definirane su obveze izvještavanja HAC d.o.o. prema ARZu u navedenim stavcima članka 56., poglavlja XXIV. Obveza izvještavanja, Ugovora o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine:

„3) HAC d.o.o. će obavještavati ARZ d.d. o:

(ii) Slučajevima iznenadnih onečišćenja te poduzetih interventnih radova s ciljem zaštite voda i okoliša od iznenadnih onečišćenja na trasi Autoceste Rijeka – Zagreb i svih objekata u trasi, kruga centara održavanja i kontrole prometa i naplatnih postaja.“

- Izvještaji o iznenadnim onečišćenjima su sastavni dio godišnjeg izvještaja o zaštiti okoliša

od strane HAC d.o.o. za dionice pod koncesijom ARZ d.d.

„5) HAC d.o.o. je u obvezi dostaviti ARZ d.d. pored obveza izvještavanja kako su utvrđene drugim odredbama ovog Ugovora i:“

„(viii) Kvartalno pisano izvješće o zaštiti okoliša na Autocesti koje uključuje: sve aspekte okoliša (kvaliteta zraka i emisija u atmosferu, kvalitetu vode koja se ispušta, razine buke na pojedinim lokacijama, nastanak i tijeka otpada, potrošnju energije, potrošnju resursa (materijali NaCl, CaCl, kemikalije i sl.), onečišćenja tla, stradale životinje i utjecaj prometa na floru i faunu uz autocestu) najkasnije 30 radnih dana po isteku kvartala:“

„(ix) Godišnji, polugodišnji izvještaj:“

„-Izvješće o zaštiti okoliša.“

„Polugodišnji izvještaj HAC d.o.o. mora dostaviti ARZ d.d. najkasnije do 31. srpnja tekuće godine. Godišnji izvještaj ARZ d.d. treba dostaviti najkasnije do 45-tog kalendarskog dana od početka godine:“

Praćenje provedbe zaštite okoliša

Tijekom 2017. godine u cilju praćenja i optimizacije procesa redovnog održavanja vršene su slijedeće redovne kontrole:

- Operativna i administrativna kontrola ugovora o redovnom održavanju;

- Sudjelovanje u usuglašavanju planova redovnog održavanja te kontroli njihovog izvršenja;

- Provjera izdavanja suglasnosti koje u ime i za ARZ d.d. izdaje HAC d.o.o.;

- Kontrola radnih naloga i druge dokumentacije redovnog održavanja;

- Koordinacija provedbe aktivnosti nadzora;

- Izvješća iz djelokruga rada;

- Predlaganje mjera za otklanjanje uočenih slabosti funkcioniranja sustava internih kontrola

ugrađenih u poslovne procese;

- Izrada mjera poboljšanja i racionalizacije uz zadržavanje planiranih standarda održavanja;

- Izrada internih akata koji se odnose na rad održavanja i mjere za sankcioniranje utvrđenih

nepravilnosti.

Izvanredne kontrole: - Nadziranje i pregled autoceste;

- Zimsko održavanje autoceste;

- Održavanje kolnika;

- Održavanje objekata.

- Održavanje odvodnje;

- Održavanje zemljanih dijelova autoceste;

- Održavanje prometnih znakova, opreme i signalizacije na autocesti te sustava za nadzor,

kontrolu i vođenje prometa;

- Održavanje elektroenergetskih objekata i postrojenja elektrosustava, električnih i

strojarskih uređaja i instalacija te svih drugih sustava.

Važni aspekti i utjecaj na okoliš aktivnosti održavanja (grupirani po vrsti posla)

77


Zaštita zraka

Kontrola kvalitete zraka mjeri se u tunelima gdje je sustav kontrole direktno povezan sa sigurnosnim sustavima u tunelu tj. sa ventilatorima, svjetlosnom signalizacijom i centrom za kontrolu prometa. U tunelima se mjeri: koncentracija ugljičnog monoksida (CO), vidljivost, brzina strujanja zraka i temperatura zraka. U nekoliko navrata vršeno je i uzorkovanje zraka na nekoliko naplatnih postaja.

Osim kontrole u tunelima, na vijaduktima i mostovima postavljene su meteorološke stanice koje bilježe sljedeće podatke: temperaturu zraka, temperaturu kolnika, vrstu oborina, intenzitet oborina, pritisak zraka, relativnu vlažnost zraka, smjer, brzinu i udare vjetra.

Zaštita voda

Autocest Rijeka – Zagreb većim dijelom prolazi krškim područjem vrlo osjetljivim na onečišćenje podzemnih voda. Iz tog razloga odvodnja oborinskih i otpadnih voda s autoceste riješena je otvorenim sustavom odvodnje te zatvorenim, kontroliranim i vodonepropusnim sistemom koji skuplja svu vodu i nečistoće s kolnika, provodi preko separatora koji vrši odvajanje masnih tvari i taloženje krupnih čestica te je potom kao pročišćenu ispušta u recipijent ili teren koji ima manji procijenjeni stupanj zaštite, dok se na dijelovima gdje je potreban veći stupanj zaštite voda ispušta preko separatora u lagune obložene glinom u kojima voda ostaje cca 15 – 20 dana i gdje se vrši daljnje taloženje i neutralizacija štetnih tvari, a tek potom se drenažnim sistemom ispušta u teren. Odvodnja sa objekata (tuneli, mostovi, vijadukti) riješena je na način da se sva voda pokupi i odvede u cestovni sistem odvodnje. Svi vodotoci i bujice koje presijeca autocesta propušteni su odgovarajućim propustima kroz trup ceste.

U provedbi mjera zaštita voda koristi se ''Pravilnik o radu i održavanju sustava odvodnje prometnice u normalnim i izvanrednim uvjetima korištenja'' kao i ''Operativni plan interventnih mjera u slučaju izvanrednih zagađenja''. Redovno održavanje elemenata odvodnje kolnika prometnice tj. održavanje kolnika, rigola, slivnika i ispusta vrši se od strane Sektora održavanja HAC d.o.o.

Zaštita od štetnog djelovanja buke

Autocesta većim svojim dijelom prolazi nenaseljenim područjima. Veći gradovi koji se nalaze uz autocestu su Delnice, Ravna Gora, Vrbovsko, Karlovac. Uz navedene gradove autocesta prolazi i pored više manjih naselja i gospodarstava. Na takvim mjestima se nakon izgradnje autoceste mjere razine buke, te se postavljaju odgovarajući zidovi zaštite od buke.

Zaštita divljih životinja

Cijelo područje autoceste predstavlja stanište krupne i sitne divljači i drugih vrsta. Trasa autoceste siječe staništa velikih grabežljivih sisavaca (vuk, medvjed i ris). Na čitavoj dužini trase autoceste, tj. na dionicama koje su u prometu postavljena je sigurnosna ograda visine od 1,8 do 2,4 m (ovisi o vrsti divljači koja obitava na pojedenim dijelovima trase i visini snježnih nanosa i taloga koji se mogu javljati u zimskim mjesecima). S obzirom da trasa ceste presijeca i staništa i putove smeđeg medvjeda, na tim dijelovima su postavljene van-standardne ograde.

Bilježenje incidenata sa životinjama tj. njihove pojave i stradavanja na autocesti, sa svim potrebnim podacima osnovni je put za prikupljanje podataka na osnovu kojih bi se mogle poduzimati mjere za smanjivanje broja takvih nezgoda. Isto tako, za vrste koje su rijetke i zakonom zaštićene kao i one koje su važne lovno gospodarenje radi provođenje ili uvođenja posebnih mjera zaštite ili prilagođavanja gospodarenja.

Postupanje s otpadom

Otpad koji se nalazi u sklopu autoceste može podijeliti u tri skupine:

- Otpad koji ostaje iza vozila koja prometuju dionicom, dijelovi ili teret koji otpadnu s vozila. U takvim situacijama čišćenje kolnika provodi ophodarska služba koja svojim vozilima 24 sata kruži autocestom. Manje dijelove otpada pokupe za vrijeme odvijanja prometa, a ako je otpada više tada se po potrebi zatvara ona kolnička traka na kojoj se otpad nalazi, te se isti uklanja. Vozila koja nakon sudara nisu u

78


voznom stanju se odvoze vozilima vučne službe van područja autoceste, odnosno gdje vlasnik vozila to odredi.

- Otpad koji se gomila kao divlja deponija uz autocestu. U takvim situacijama, ophodaraska služba koja primijeti takvo gomilanje otpada obavještava komunalno poduzeće nadležno za područje gdje se otpad nalazi. Način i vrijeme odvoza otpada tada prelazi u nadležnost komunalnog poduzeća.

- Otpad koji nastaje na pratećim uslužnim objektima. Postupanje s otpadom na pratećim uslužnim objektima definirano je u lokacijskoj dozvoli na način da koncesionar koji uzme u najam korištenje pratećeg uslužnog objekta ima obavezu sklopiti ugovor s komunalnim poduzećem o načinu i vremenu odvoza otpada s pratećeg uslužnog objekta.

Zaštita krajolika

Cijela dionica autoceste Rijeka – Zagreb je pokrivena šumama. Kako dionica prolazi različitim klimatskim i reljefnim zonama tako susrećemo različite šumske zajednice od submediteranskih preko brdsko – planinskih i gorskih do nizinskih. Šume predstavljaju dobru ekološku karakteristiku područja jer djeluju na režim voda, sprječavaju eroziju i ublažavaju klimatske ekstreme. Rubovi šuma nastali presijecanjem za izgradnju autoceste su biološki sanirani sadnjom adekvatnih biljnih vrsta koji će smanjiti prodiranje ispušnih plinova u dubinu šume. Na cijeloj dionici (usjeci, zasjeci, nasipi i razdjelne površine) izvršena je biološka sanacija na način da se navedene površine stabiliziraju osim tehničkim mjerama i ozelenjavanjem autohtonim biljnim vrstama.

Zaštita od požara i izvanrednih zagađenja

Veliku opasnost po okoliš predstavljaju požari, konkretno u našem slučaju šumski požari koji ne samo da imaju štetan utjecaj i devastiraju okoliš već predstavljaju opasnost po sudionike u prometu i na lokalno stanovništvo ako se pojave u blizini naseljenih mjesta. Da bi se požari ako do njih dođe što prije locirali i spriječilo njihovo širenje, organizirana je vatrgasna jedinica. Uz jedinicu HAC d.o.o. na usluzi su nam i druge javne vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva.

Pored navedene usluge sprečavanja požara javne postrojbe vrše i ostale poslove u ekološkim situacijama, sudjeluju u održavanju sustava odvodnje u normalnim i izvanrednim zagađenjima. U slučaju iznenadnog onečišćenja voda i okoliša potrebna je brza intervencija u cilju sprečavanja širenja onečišćenja, otklanjanju već nastalog onečišćenja i sanacija posljedica prouzročenih onečišćenjem. Stoga se redovito ugovara i pružanje usluga hladnog pogona, sa za to ovlaštenim tvrtkama, za intervenciju u slučaju iznenadnog onečišćenja prometnica i sustava za odvodnju autoceste Rijeka – Zagreb.

Utvrđena i ocijenjena područja zaštite prirode na kojima društva posluju (prema razini zaštite)

Zemlje članice Europske unije temeljem Direktive o zaštiti ptica i Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore dužne su odrediti (i učinkovito zaštiti) područja važna za opstanak na europskoj razini ugroženih vrsta i staništa. Ta će područja biti ujedinjena u EU ekološku mrežu – Natura 2000. Zakonom o zaštiti prirode i Hrvatska se obvezala na izradu Nacionalne ekološke mreže koja će obuhvatiti područja, ekološki značajna ne samo u nacionalnim već i u međunarodnim razmjerima. Naša će ekološka mreža, ukoliko sve bude išlo prema planu, biti dio Sveeuropske ekološke mreže (PEEN) koju izrađuje Europski centar za zaštitu prirode i koja bi trebala biti uspostavljena do 2008.

Hrvatska je obuhvaćena proširenom kartom bio-geografskih regija, a sadrži četiri tipa takvih područja: panonsko, kontinentalno, alpsko i mediteransko.

79


Grafički prikaz: Dio karte bio-geografskih regija izrađen prema Direktivi Vijeća br. 92/43/CEE (NATURA 2000)

Zakon o zaštiti prirode određuje osam kategorija prostorne zaštite: nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, spomenik prirode, zaštićeni krajolik, park-šuma, spomenik parkovne arhitekture. Zaštićena područja pokrivaju 6,7% ukupne površine, odnosno 9,9% površine kopnenog dijela Republike Hrvatske. Najveći dio zaštićene površine odnosi se na parkove prirode i nacionalne parkove (8,7 % kopnene površine). Dok se u nacionalnim parkovima zabranjuje gospodarsko korištenje koje bi utjecalo na prirodne vrijednosti (uglavnom se dopuštaju tradicionalni oblici gospodarstva i određene turističke aktivnosti), u parkovima prirode ovakve su djelatnosti dopuštene, ali uz određene ograničavajuće mjere i nadzor nad njihovom usklađenošću sa zaštitom prirode.

Trasa autoceste prolazi nekim od zaštićenih područja o čemu se vodi računa tijekom projektiranja, građenja i gospodarenja autocestom.

Posebno zaštićena područja – objekti

Hrvatska je zemlja tzv. klasičnog krša kojoj je preko polovice površine (54%) oblikovano u krškim stijenama sa razvijenim nadzemnim i podzemnim krškim fenomenima, tako da je Hrvatski Dinarski krš locus typicus za sva krška područja svijeta. Karakteristika krša je da je izrazito osjetljiv na zagađenja podzemnih voda, jer vode u okršenoj stijenskoj masi odmah prodiru u podzemlje i lako cirkuliraju podzemljem brzo dolazeći do izvora.

Autocesta Rijeka – Zagreb značajnim dijelom se nalazi u području Gorskog kotara koje je izrazito krško područje, te na svojoj trasi prelazi preko nekih predjela i lokaliteta koji su zaštićeni kao objekti zaštite prirode, zaštićeni kao vodozaštitna područja ili predstavljaju vrijedne pejsažne ambijente kao što su park šuma Golubinjak, predio vrela Ličanke, jezero Bajer u Fužinama i dr.

Posebno zaštićeni objekti prirode – (koridor autoceste): • Specijalni rezervat šumske vegetacije Debela Lipa – Velika Rebar

Debela Lipa – Velika Rebar predstavlja značajnu šumu jele na vapnencima u pretplaninskom području Gorskog kotara.

• Park šuma Golubinjak

Osnovana je 1954. godine kao prirodna ljepota koja služi unaprjeđenju turizma. Šume ovog zaštićenog objekta prirode u sastavu su gospodarske jedinice „Špičunak“ ukupne površine 62,49 ha. Iz sastojina se isključivo uklanjaju sanitarna stabla, cca. 1000 m3 godišnje. Vrijedno je spomenuti da je od svibnja 1988. godine u park šumi Golubinjak zbog izuzetnih dimenzija registrirano jedno jelovo stablo kao

80


spomenik prirode. Jela – „kraljica šuma“ sljedećih je dimenzija: opseg debla 441 cm, promjer 140 cm, visina 37 m i drvna masa 28,46 m3.

• Park šuma Japlenški vrh

Osnovana je 1953. godine, površine je cca 160 ha, a namijenjena je da štiti grad Delnice od vjetrova, služi kao odmorište posjetiocima i turistička atrakcija.

• Rezervat prirodnog predjela Petehovac – značajni krajolik

Kao rezervati prirodnog predjela valoriziraju se „područja nastala prirodnim ili ljudskim djelovanjem koje čine dio prirodnog okvira života čovjeka, a ističu se posebnim karakteristikama, osobito ljepotom i panoramskim izgledom“, što Petehovac sve posjeduje.

Na ovom prostoru iznad Delnica naizmjence se izmjenjuju šume i livade, skupine šumskog drveća sa travnjacima, čime je postignuta pitomost krajolika. Odnos tih dvaju vegetacijskih oblika biti će i buduće njegovan kao prirodna kvaliteta života ovog područja.

• Spomenik prirode spilja Lokvarka

U području Gorskog kotara registriran je velik broj spilja (pećina), jama, ponora i ledenica od kojih je spilja Lokvarka uvrštena u registar zaštićenih objekata prirode. Ova spilja je uređena za posjet turista od 1935. godine.

Za navedene lokalitete koji su uz veća mjesta (Vrata, Lokve i Delnice) definirani kao ekološki kritične točke područja kojima prolazi trasa autoceste predviđene su nužne ekološke mjere:

- Zaštita voda i tla od zagađenja adekvatnim tehničkim rješenjima – zatvorena odvodnja,

pročišćavanje vode u ispustima kroz lagune i mostove.

- Rigorozni uvjeti zaštite postojeće vegetacije i predviđena sanacija okoliša definiraju se prilikom

utvrđivanja uvjeta uređenja prostora.

- Izgradnja zvučnih barijera.

- Korištenje bezolovnog goriva za vozila.

- Izraditi katastar zagađivača i osigurati praćenje (monitoring).

- Čvorove na autocesti riješiti tako da što manje devastiraju postojeću vegetaciju.

- Tehničko izvođenje adekvatnih prijelaza, podvožnjaka i nadvožnjaka.

- Utjecaj na divljač zbog gubitka njihovih staništa i presijecanja njihovih tokova kretanja je riješen

kroz prelaze i prolaze za divljač

Prikaz glavnih aspekata i utjecaja zaštite okoliša za svaki tip usluge koju pruža koncesionar

- Opisano pod: 4.2.4.Važni aspekti i utjecaj na okoliš aktivnosti održavanja (grupirani po vrsti

posla)

Funkcije/osobe zadužene za ekološke aspekata održavanja, kao i za kontrolu usklađenosti i korektivne mehanizme

- Koordinator za provedbu ugovora o održavanju i naplatu cestarine

- Glavni inženjer za geotehniku i zaštitu okoliša

Ograničenja/mjere i standardi koji se odnose na zaštitu okoliša i prirode u zaštićenim područjima (uključujući Naturu 2000)

Ograničenja koja se odnose na zaštitu okoliša i prirode u zaštićenim područjima definirana su važećim zakonima o zaštiti okoliša, zaštiti prirode, zakonu o vodama i podzakonskim aktima. Na cijelom koncesijskom području se primjenjuje standard ISO 14001:2015.

Aktivnosti, postupke (i srodne dokumente) i dionike u slučajevima ekoloških i drugih nesreća (izlijevanje, sudar s velikim životinjama koje lutaju cestama).

Slučajevi ekoloških i drugih nesreća kao što su izlijevanja, požari, sudari sa životinjama na području autoceste i sl. regulirani su ugovorom o održavanju i naplati cestarine sa HAC-om.

81


Slučajevi nailaska smeđeg medvjeda i/ili prometne nesreće sa smeđim medvjedom regulirani su Protokolom za postupanje su slučaju smeđeg medvjeda na autocesti Rijeka-Zagreb d.d. po kojemu postupaju članovi Interventnog tima, a koji je osnovan u okviru LIFE DINALP BEAR projekta.

Dokumenti: - Operativni plan interventnih mjera u slučaju izvanrednog i iznenadnog zagađenja voda,

svibanj 2015.

- Pravilnik o zaštiti od požara, lipanj 2012.

- Pravilnik o zaštiti od požara otvorenog prostora uz autocestu, travanj 2011.

- Program zaštite divljači Autoceste Rijeka – Zagreb, 2012.

Socijalni aspekti održavanja

Procjena načina na koji su propisi i standardi zaštite na radu i sigurnosti (OHS) integrirani u planiranje, svakodnevno upravljanje i procese donošenja odluka

Općenito

U provedbi zaštite na radu Predsjedniku Uprave pomaže ovlaštenica za zaštitu na radu te liječnik medicine rada. Društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. ima izrađenu Procjenu rizika kao obvezni i temeljni dokument koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna svim zaposlenicima na mjestu rada, koju je izradio „Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti d.o.o.“, Zagreb, prosinac 2016. Organizacija provedbe zaštite na radu i sigurnosti te prava, obveze i odgovornosti ovlaštenika i radnika utvrđena je ovim dokumentom i Pravilnikom o zaštiti na radu i Pravilnikom o zaštiti od požara. Društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.o.o. ima zaposlenika zaduženog za poslove zaštite na radu, a koji je stručnjak zaštite na radu s položenim stručnim ispitom na radnom mjestu viši stručni suradnik za zaštitu na radu, zadužen za praćenje propisa, vođenje dokumentacije i pravovremeno usklađenje akata Društva iz područja zaštite na radu i zaštite od požara te provođenje zakona i općih akata iz područja zaštite na radu, zaštite od požara i eksplozije.

Temeljem izrađene procjene rizika za radna mjesta primjenjuju se pravila zaštite na radu, preventivne mjere, ispitivanja sredstava rada i radne opreme, organiziranje radnih postupaka kako bi se otklonila i svela na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljeda na radu, te kako bi se na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja osigurala bolja razina zaštite na radu. U radnim prostorijama u kojima borave djelatnici izvršena su ispitivanja radnog okoliša, instalacija, ispitivanja sustava za dojavu požara, te vatrogasnih aparata.

Izdvajanjem poslova naplate cestarine i održavanja autoceste izdvojeni su poslovi s posebnim uvjetima rada, a samim tim i operativni radnici na održavanju autoceste i naplate cestarine, te stoga u 2017. godini nije zabilježena niti jedna ozljeda na radu.

Zaštita od požara obuhvaća sve aktivnosti iz područja sigurnosti čiji je cilj smanjenje rizika nastanka požara ili ukoliko bi do istog došlo, osiguranje brzog i djelotvornog gašenja požara. Pri tome je potrebno osigurati ispravno funkcioniranje svih sustava i definirati sve nužne radnje koje se moraju poduzeti u slučaju nastanka požara.

Temeljem Ugovora o pružanju usluga redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine sklopljenog između ARZ d.d. i HAC d.o.o., ARZ d.d. ima obvezu revidiranja Planova evakuacije i spašavanja za objekte koji se nalaze na dionici kojom upravlja ARZ d.d. te su u 2017. godini revidirani planovi evakuacije i spašavanja za 9 objekata (tehničkih jedinica održavanja te naplatnih postaja).

Tijekom 2017. godine izvršavane su sve aktivnosti u skladu s izrađenim godišnjim Planom i Programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara, a koje su od interesa za Republiku Hrvatsku te godišnjim Planom čišćenja cestovnog pojasa od lakozapaljivih tvari za 2017. godinu. Na zahtjev Državne uprave za zaštitu i spašavanje, dostavljen je Izvedbeni program zimske službe za period 2017/2018.godine. Izrađeni program jedna je od mjera civilne zaštite za postupanje u nepovoljnim vremenskim uvjetima.

82


Primjena osnovnih pravila zaštite na radu provodi se prema sljedećem:

Opskrbljenost sredstava rada zaštitnim napravama

U skladu s djelatnošću kojom se tvrtka bavi i opisima poslova, za rad se ne koristi radna oprema.

Osiguranje od udara električne struje

Provođenjem ispitivanja električnih instalacija u objektu društva utvrđuje se da li je osigurana ispravna zaštita od udara električne energije. Provođenje ispitivanja dokazuje se Zapisnikom o ispitivanju električne instalacije čime je vidljivo da je električna instalacija ispitana sa strane vlasnika objekta.

Sprječavanje nastanka požara i eksplozije

Za početno gašenje požara koriste se vatrogasni aparati te stabilni sustavi za gašenje plinom FM-200. Vatrogasni aparati i stabilni sustavi za gašenje plinom FM-200 redovito se pregledavaju i ispituju. Izvedena je protupanična rasvjeta, tipkalo i sklopka za daljinsko isključivanje napajanja u hitnosti i javljači požara koji se redovito pregledavaju i ispituju od strane Najmodavca.

Osposobljavanje radnika za početno gašenje požara u skladu s odredbama Zakona o zaštiti od požara, N.N. br. 92/10. i Pravilnika o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom, N.N. br. 61/94., se u cijelosti provodi.

Osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora

Prema Pravilniku o zaštiti na radu za mjesta rada, N.N., br. 29/13., osigurani su objekti za rad, radne prostorije i prostori na način da zadovoljavaju uvjete propisane u navedenom propisu. Radne prostorije zadovoljavaju obzirom na visinu, veličinu slobodnog prostora i količinu zračnog prostora po radniku. Podovi u radnim i pomoćnim prostorijama obloženi su oblogama koje osiguravaju sigurno hodanje i lako održavanje.

Osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika

Prema Pravilniku o zaštiti na radu za mjesta rada, N.N., br. 29/13., osigurani su putovi za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika u skladu s propisima. Hodnici, prolazi i stepeništa dovoljno su široki i prostrani za prolaz u svim dijelovima objekata Društva.

Planovi evakuacije i spašavanja za slučaj iznenadnog događaja izrađeni su te je provedena praktična vježba evakuacije i spašavanja.

Osiguranje potrebne temperature i vlažnosti te ograničenje brzine kretanja zraka

Provedeno je ispitivanje radnog okoliša (temperature, brzine strujanja zraka, vlažnosti zraka).

Ograničenje buke i vibracije u radnom okolišu

Vibracije koje bi mogle štetno djelovati na radnike se ne pojavljuju u procesu rada. Provodi se ispitivanje razine buke.

Osiguranje od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja

Rad se uglavnom odvija u zatvorenim uredskim prostorijama.

Osiguranje od aerozagađenja

Na lokacijama se ne pojavljuju aerozagađenja.

Osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu

U skladu s Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesta rada, N.N., br. 29/13., osigurane su prostorije i uređaji za osobnu higijenu s dovoljnim brojem umivaonika, sanitarnih čvorova, garderobnih ormara i sl. obzirom na broj radnika (odvojeno M/Ž) u svim dijelovima Društva.

Primjena posebnih pravila zaštite na radu

83



Provodi se osposobljavanje djelatnika za rad na siguran način (osposobljavanje iz zaštite na radu).

Osposobljavanje za početno gašenje požara

Provodi se osposobljavanje za početno gašenje požara.

Poslovi s posebnim uvjetima rada, poslovi za koje se zahtijeva pregled kod specijaliste medicine rada

Nisu utvrđeni poslovi s posebnim uvjetima rada.

Stručna osposobljavanja

Nisu utvrđena radna mjesta za koja su potrebna dodatna stručna osposobljavanja.

Osposobljavanje odgovorne osobe za provedbu plana evakuacije i spašavanja

Za provođenje evakuacije i spašavanja tvrtka mora imati imenovanu i osposobljenu odgovornu osobu za provedbu plana evakuacije i spašavanja. U tvrtki je osposobljen voditelj i zamjenik voditelja za evakuaciju i spašavanje.

Provedba praktične vježbe prema planu evakuacije i spašavanja

Tvrtka provodi vježbu prema planu evakuacije i spašavanja.

Pružanje prve pomoći

Sukladno odredbi u čl. 62. Zakona o zaštiti na radu provodi se osposobljavanje radnika za pružanje prve pomoći.

Osobna zaštitna sredstva

Poslovi na kojima se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ne mogu ukloniti sve opasnosti, moraju se obavljati uz upotrebu odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava. Utvrđena su radna mjesta na kojima je potrebno upotrebljavati osobna zaštitna sredstva.

Znakovi sigurnosti (znakovi zabrane, obveze, opasnosti i obavijesti)

Upotreba znakova sigurnosti, upozorenja i zabrane primjenjuje se u skladu s pravilima zaštite na radu.

Upute za siguran rad

Mjere zaštite na strojevima i uređajima i kod provođenja određenih radnih postupaka odnose se na postavljanje odgovarajućih uputa za siguran rad.

Uređenje i provedba zaštite na radu

Način obavljanja poslova zaštite na radu treba urediti sukladno čl. 20., stavku (3), Zakona o zaštiti na radu (N.N. br. 71/14, 118/14 i 154/14) i čl. 7. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu (N.N. 112/14 i 43/15. ARZ d.d. ima zaposlenog stručnjaka zaštite na radu II. stupnja.

Fizikalne štetnosti, kemikalije i biološke štetnosti

U prilogu procjene rizika navedene su fizikalne, kemijske i biološke štetnosti kojima zaposlenici mogu biti izloženi, a u analizi radnih mjesta dane su mjere za smanjenje razine rizika od njihovog štetnog djelovanja.

Medicina rada

Sukladno čl. 80., stavku (1), Zakona o zaštiti na radu (N.N. br. 71/14, 118/14 i 154/14) poslodavac je obvezan osigurati radnicima usluge medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima, štetnostima i naporima tijekom rada u svrhu očuvanja zdravlja radnika. Sa ARZ d.d. je ugovorena zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno specijalista medicine rada u privatnoj praksi, provodi sukladno čl. 63. i čl. 81. navedenog Zakona poslove zdravstvene zaštite radnika.

84


Analiza ozljeda u Procjeni rizika koju je izradio „Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti d.o.o.“, Zagreb, Ulica grada Vukovara 68 RN 712-096/16, Prosinac 2016. u tvrtki ARZ d.d. nije evidentirana niti jedna ozljeda na radu, niti jedna prijavljena profesionalna bolest radnika na radu.

Kontrola procesa

Nadzor provedbe redovnog održavanja provodi se prvenstveno terenskim obilascima kontinuirano te praćenjem dokumentacije.

U slučaju utvrđenog nedostatka za koji je zapriječen obračun negativnih bodova, odnosno sankcija temeljem zakona, izvješće o uočenom nedostatku se prosljeđuje na nadležno postupanje u HAC zajedno sa pratećim dopisom, a o ovome se obavještava Uprava društva, direktor tehničkog sektora i EU projekata te Koordinator za provedbu ugovora o održavanju i naplatu cestarine.

U slučaju kvarova i nedostataka pri redovnom održavanju autoceste, a koji su otklonjeni u za to predviđenom roku (npr. Standardom održavanja, Zakonom, Pravilnikom i sl.) isti se samo evidentiraju, a u slučaju kada isti nisu otklonjeni o navedenom kvaru ili nedostatku se upozorava odgovorna osoba u HAC d.o.o. ili trećoj strani, te se o istom izvještava uprava Društva uz prijedlog o poduzimanju preventivnih i korektivnih mjera.

Organizacijska struktura i mehanizmi za nadzor aktivnosti održavanja i okolišne usklađenosti

Provedbu Ugovora o redovnom održavanju i naplati cestarine prati Koordinator za provedbu ugovora o održavanju i naplatu cestarine.

Upravljanje zaštitom okoliša te nadzor aktivnosti održavanja i okolišne usklađenosti kod održavanja od strane društva HAC d.o.o. (temeljem Ugovora o održavanju i naplati cestarine) obavljaju djelatnici zaduženi za pitanja zaštite okoliša raspoređeni unutar Tehničkog sektora i EU projekata Autoceste Rijeka-Zagreb d.d.

Upravljanje socijalnim aspektima održavanja (zaštitom na radu i zaštitom požara) kod održavanja od strane društva HAC d.o.o. (temeljem Ugovora o održavanju i naplati cestarine) obavlja djelatnica na radnom mjestu Viši stručni suradnik za zaštitu na radu zadužena za pitanja zaštite na radu i zaštitu od požara raspoređena unutar Tehničkog sektora i EU projekata.

U prilogu Ugovora o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine nalaze se i Popis važećih operativnih dokumenata iz zaštite okoliša, zaštite na radu i zaštite od požara (Prilog 14) te Popis važećih Pravilnika o radu i održavanju sustava odvodnje (Prilog 15).

Utvrđivanje područja praćenja te elemente za monitoring u području zaštite okoliša i prirode

Zaštita zraka

Sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14 i 61/17), Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15), Pravilniku o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/12, 97/13) i tada važećoj Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12, 90/14)10 tijekom mjeseca svibnja 2016. godine izvršeno je mjerenja emisija iz kotlovnica. Sljedeće mjerenje provesti će se tijekom 2018. godine.

Zaštita voda

Tijekom 2017. godine proveden je pregled separatora tijekom kojeg je je kontrola debljine taloga u separatorima, a pregledom su obuhvaćeni svi separatori na pravcu zapad. Ovisno o stanju utvrđenom provedbom kontrole ispravnosti, separatori su svrstani u 4 kategorije: 1) hitno čišćenje - separatori u kojima je debljina taloga veća od maksimalno dozvoljene (60 cm)

ili su izrazito zauljeni, te treba ih hitno očistiti;

10 Trenutno važeća Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 87/17)

85


2) planirati čišćenje - separatori u kojima je debljina taloga ≥ 40 i < 60 cm i treba planirati njihovo

čišćenje u skoroj budućnosti;

3) nastaviti kontrolu - separatori u kojima nisu uočeni nedostatci, te je debljina taloga < 40 cm i

za koje se nastavkom provođenja kontrole ispravnosti treba utvrditi dinamika taloženja i

potreba za čišćenjem, te separatori u kojima nije bilo moguće provesti kontrolu ispravnosti;

4) hitna sanacija - separatori na kojima su uočeni nedostatci koji ukazuju na narušenu

funkcionalnost i/ili vodonepropusnost, te treba hitno utvrditi potrebu za sanacijom.

U 21 separatoru od ukupno 76 zabilježena je debljina taloga veća od maksimalno dozvoljene, te bi iste trebalo hitno očistiti. Ugovaranje usluge čišćenja seoparatora je u tijeku. Jedan je separator bio potpuno suh što ukazuje na potencijalno narušenu funkcionalnost, strukturalnu stabilnost i/ili vodonepropusnost, te bi hitno trebalo utvrditi potrebe za sanacijom ovog objekta.

Uzorkovanje i analiza sanitarne otpadne vode vrši se dva puta godišnje na kontrolnom oknu na ulazu i izlazu iz bio uređaja i na izlazu iz separatora unutar tehničke jedinice održavanja te četiri puta godišnje na izlazu iz separatora na trasi autoceste na pravcu zapad kako je to i propisano važećim vodopravnim dozvolama za pojedinu lokaciju odnosno tehničku jedinicu održavanja autoceste.

U mjesecu travnju 2017. godine izvršeno je prvo uzorkovanje za biouređaje i separatore po tehničkim jedinicama održavanja autoceste i drugo uzorkovanje za separatore na trasi autoceste za koje je to propisano vodopravnim dozvolama za 2017. godinu. Prikaz izvješća odnosno zadnjih rezultata analiza otpadne vode po uvjetima iz vodopravnih dozvola te navedenim mjernim mjestima dan je u tablicama po lokacijama.

Zaštita prirode

naleti vozila na životinje u 2017. godini

siječanj

veljača

ožujak

travanj

svibanj

lipanj

srpanj

kolovoz

rujan

listopad

studeni

prosinac

ukupno

TJO

ukupno

divlja svinja - 2 - - - 1 1 - - - 2 - 5

srneća 1 1 - 4 3 - 2 1 - - 1 - 14

28%

21%

50%

1%

PREGLED SEPARATORA

HITNO ČIŠĆENJE

PLANIRATI ČIŠĆENJE

NASTAVITI KONTROLU

HITNA SANACIJA

TJO Lučko Bosiljevo Delnice Čavle Krk Rupa SVEUKUPNO

ukupno separatora 9 20 9 11 1 26 76

hitno čišćenje 0 5 5 2 0 9 21

planirati čišćenje 2 7 2 0 0 5 16

nastaviti kontrolu 7 8 2 9 1 11 38

hitna sanacija 0 0 0 0 0 1 1

86


divlja mačka

- - - - - - - - 1 - 2 - 4

čagalj - - - - - - - - - - - - 1

dabar - - - - - - - - - - - - 0

jazavac - 1 2 1 - - - 1 - - - - 3

lisica 2 2 - - - 2 - 1 - 2 2 1 12

ostalo 1 3 4 1 1 - 3 4 - 9 6 4 40

sveukupno 4 9 6 6 4 3 6 7 1 11 13 5 79

Analiza stradavanja životinja na autocesti

U 2017. godini u 79 nezgode kao uzrok je bio nalet vozila na životinje.

Otpad

Zbrinjavanje neopasnog otpada u procesu redovnog održavanja

Tijekom 2017. godine zbrinut je otpad iz sabirnih jama i biodiska u količini od 178,00 m3. Pored toga zbrinuto je i 350 kg otpadne plastike.

Zbrinjavanje opasnog otpada u procesu redovnog održavanja

Tijekom 2017. godine ukupno je zbrinuto 67,47 m3 i 380 kg opasnog otpada.

Potrošnja resursa

Potrošnja električne energije

Dijagram potrošnje električne energije za 2017. godinu

Opis komunikacijskih putova, pozicioniranje nadzora i praćenje izvještavanja, donošenja odluka i provedbu unutar organizacije

Postupkom unutarnje komunikacije društva ARZ d.d. definirano je da Menadžer kvalitete zaposlene informira o Politici i ciljevima Društva, putem oglasnih ploča, intraneta, sastanka i sl. te provjerava jesu li svi zaposlenici upoznati s Politikom i ciljevima integriranog sustava. Ako nisu voditelji područja, rukovoditelji provode dodatna informiranja radnika. Također, na kolegiju Uprava informira voditelje

0

100000

200000

300000

400000

500000

kilo

vat

sati

(kW

h)

Potrošnja električne energije u TJO po mjesecima

Lučko Bosiljevo Delnice Čavle Rupa Krk

87


područja o njihovoj ulozi u zaštiti okoliša kao i ulaganjima koja se poduzimaju zbog povećanja razine kvalitete sustava, zaštite zdravlja, sigurnosti na radu, te realizacije ostalih zahtjeva za poboljšanje. Potom voditelji područja, rukovoditelji informiraju svoje neposredno podređene na sastancima, a po potrebi i češće. Komunikacija između područja odvija se usmeno i elektroničkom poštom, a izvanredno dopisima ili organiziranjem sastanaka.

Kroz procese komunikacije s javnošću i korisnicima o aktivnostima Društva obraća se posebna pozornost na pitanja koja se odnose na okoliš, zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu. U slučaju reklamacije, provodi se postupak obrade reklamacija i primjedbi korisnika. Menadžer okoliša i menadžer sigurnosti odgovaraju na primljeni upit ili informaciju uz potrebne konzultacije s nadležnim voditeljima područja.

Trenutačno praćenje nedostataka i onih posljednjih godina

Akcidenti

Akcidentne situacije dovode do razlijevanja i prosipanja štetnog i opasnog materijala. Najčešće su nesreće u kojima dolazi do razlijevanja naftnih derivata koji imaju veliku sposobnost difuzije u teren i podzemlje. Zbog složenosti tečenja i zadržavanja vode u podzemlju zagađenje ugljikovodicima odnosno naftnim derivatima ima karakter dugotrajnog djelovanja. Kako bi se spriječile trajne posljedice po okoliš HAC d.o.o. ima ugovoreno postupanje kod iznenadnih zagađenja sa tvrtkama koje imaju ovlaštenja i osposobljene su za djelovanje u iznenadnim situacijama.

Iznenadna zagađenja izazvana prometnim nesrećama - Tijekom prvog polugodišnjeg razdoblja 2017. godine, dogodila se jedna prometna nezgoda

gdje je bila potrebna intervencija kod iznenadnog zagađenja.

- Dana 13. siječnja 2017. na dionici autoceste A6 čvor Vrbovsko - čvor Orehovica na vijaduktu

Bajer došlo je do prometne nezgode gdje je iz vozila došlo do curenja manje količine goriva i

ulja po kolniku. Tvrtka Rijekatank d.o.o. pozvana je na intervenciju od strane djelatnika TJO

Čavle, temeljem Ugovora za hladni pogon u slučaju incidenta. Djelatnici tvrtke Rijekatank d.o.o.

obavili su sanaciju onečišćene lokacije u kojoj je sudjelovalo 3 radnika, 1 radno vozilo, 1

vakuum cisterna s ADR opremom, a sanacija se odvijala oko 5 sati

- Dana 21. siječnja 2017. na dionici autoceste A7 čvor Orehovica - obilaznica grada Rijeka -

granični prijelaz Rupa došlo je do curenja ulja po kolniku. Tvrtka Rijekatank d.o.o. pozvana je

na intervenciju od strane djelatnika TJO Rupa, temeljem Ugovora za hladni pogon u slučaju

incidenta. Djelatnici tvrtke Rijekatank d.o.o. obavili su sanaciju onečišćene lokacije u kojoj je

sudjelovalo 4 radnika, 1 radno vozilo, 1 teretno vozilo s ADR opremom, a sanacija se odvijala

oko 4 sata.

- Dana 31. siječnja 2017. na dionici autoceste A7 čvor Orehovica - obilaznica grada Rijeka -

granični prijelaz Rupa na predjelu Kozala došlo je do curenja manje količine goriva i ulja po

kolniku. Tvrtka Rijekatank d.o.o. pozvana je na intervenciju od strane djelatnika TJO Rupa,

temeljem Ugovora za hladni pogon u slučaju incidenta. Djelatnici tvrtke Rijekatank d.o.o.

obavili su sanaciju onečišćene lokacije u kojoj je sudjelovalo 2 radnika, 1 radno vozilo, 1

vakuum cisterna s ADR opremom, a sanacija se odvijala oko 2 sata.

- Dana 02. veljače 2017. na dionici autoceste A7 čvor Orehovica - obilaznica grada Rijeka -




sudjelovalo 9 radnika, 2 radna vozila s ADR opremom, 1 vakuum cisterna s ADR opremom, a

sanacija se odvijala oko 14 sati.

- Dana 21. travnja 2017. na dionici autoceste A7 čvor Orehovica - obilaznica grada Rijeka -



88



sudjelovalo 3 radnika, 1 radno vozilo s ADR opremom, 1 vakuum cisterna s ADR opremom, a

sanacija se odvijala oko 1 sat

- Dana 23. svibnja 2017. na dionici autoceste A7 čvor Orehovica - obilaznica grada Rijeka -

granični prijelaz Rupa u čvoru Matulji došlo je do curenja ulja po kolniku. Tvrtka Rijekatank

d.o.o. pozvana je na intervenciju od strane djelatnika TJO Rupa, temeljem Ugovora za hladni

pogon u slučaju incidenta. Djelatnici tvrtke Rijekatank d.o.o. obavili su sanaciju onečišćene

lokacije u kojoj je sudjelovalo 5 radnika, 1 radno vozilo s ADR opremom, 1 vakuum cisterna s

ADR opremom, a sanacija se odvijala oko 3 sata

- Dana 31. svibnja 2017. na dionici autoceste A7 čvor Orehovica - obilaznica grada Rijeka -

granični prijelaz Rupa u čvoru Jurdani došlo je do curenja ulja po kolniku. Tvrtka Rijekatank

d.o.o. pozvana je na intervenciju od strane djelatnika TJO Rupa, temeljem Ugovora za hladni

pogon u slučaju incidenta. Djelatnici tvrtke Rijekatank d.o.o. obavili su sanaciju onečišćene

lokacije u kojoj je sudjelovalo 3 radnika, 1 vakuum cisterna s ADR opremom, a sanacija se

odvijala oko 1 sat.

- Dana 01. lipnja 2017. na dionici autoceste A6 čvor Vrbovsko - čvor Vrata na izlazu naplatne

postaje Delnice došlo je do curenja ulja po kolniku. Tvrtka Rijekatank d.o.o. pozvana je na

intervenciju od strane djelatnika TJO Rupa, temeljem Ugovora za hladni pogon u slučaju


sudjelovalo 3 radnika, 1 radno vozilo s ADR opremom, 1 vakuum cisterna s ADR opremom, a

sanacija se odvijala oko 4 sata.

- Dana 26. lipnja 2017. na dionici autoceste A7 čvor Orehovica - obilaznica grada Rijeka - granični

prijelaz Rupa u čvoru Jurdani došlo je do curenja ulja po kolniku. Tvrtka Rijekatank d.o.o.

pozvana je na intervenciju od strane djelatnika TJO Rupa, temeljem Ugovora za hladni pogon

u slučaju incidenta. Djelatnici tvrtke Rijekatank d.o.o. obavili su sanaciju onečišćene lokacije u

kojoj je sudjelovalo 4 radnika, 1 radno vozilo s ADR opremom, 1 vakuum cisterna s ADR

opremom, a sanacija se odvijala oko 2 sata.

- Dana 14.11.2017. na dionici AC A6 između čvora Bosiljevo i Orehovica došlo je do curenja ulja

po kolniku. Tvrtka RIJEKATANK je izašla na intervenciju sa 9 radnika. Angažirano je 1 teretno

vozilo sa ADR opremom i 1 vakuum cisterna sa ADR opremom, a sanacija je trajala 1,5 sati.

- Dana 13/14.12.2017. došlo je do kemijskog onečišćenja na NP Demerje. Tvrtka RIJEKATANK je

pozvana na intervenciju u kojoj je sudjelovalo 7 radnika, 1 teretno vozilo sa ADR opremom, 1

vakuum cisterna sa ADR opremom, a sanacija je trajala 3 sata.

- Dana 21.12.2017. na dionici A6 Bosiljevo – Orehovica došlo je do kemijskog onečišćenja. Tvrtka

RIJEKATANK je pozvana na intervenciju u kojoj je sudjelovalo 6 radnika, 1 teretno vozilo sa ADR

opremom, 1 vakuum cisterna sa ADR opremom, a sanacija je trajala 5 sati.

Intervencije su provedene u skladu sa operativnim planom interventnih mjera u slučaju incidenta i procedurom o postupanju u slučaju izvanrednog događaja HAC d.o.o., te Državnim planom za zaštitu voda.

Održavanje sustava odvodnje

Vodopravni nadzor tijekom 2018. godine proveden je na lokacijama tehničkih jedinica održavanja Rupa, Čavle i Delnice.

Rupa 29. ožujka 2018. 1. Prema predočenom izvješću o provedenom ispitivanju kvalitete ispuštenih otpadnih voda sa

zadnjeg uzorkovanja koje je obavljeno dana 22.1.2018. godine na izlazu iz bio-diska, uzorak

nije zadovoljio uvjete iz vodopravne dozvole i to zbog povećane vrijednosti suspendirane tvari

sušene. Izvješće je privitak zapisnika.

89


2. U skladu s Pravilnikom o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i

rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

(Narodne novine, br. 3/11), a vezano na preostali dio sustava odvodnje koji treba ispitati (čvor

Matulji do granice), tvrtka HAC je donijela Odluku o odabiru najpovoljnije ponude za ispitivanje

sustava odvodnje na dionicama autocesta GRUPA V- na dionici Delnice-Čavle-Rupa. Početak

radova očekuje se na kraju turističke sezone (zabrana izvođenja radova koji zahtijevaju

regulaciju prometa).

Obveze ispitivanja tehničke ispravnosti vodnih građevina su definirane Ugovorom o pružanju usluga redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine između društava Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. i Hrvatskih autocesta održavanje i naplata cestarine d.o.o. , odnosno sada HAC-a d.o.o.

3. Sanacija neispravnih dijelova sustava odvodnje utvrđena nakon provedenih ispitivanja u obvezi

je tvrtke ARZ d.d. i ista se obvezuje u roku 30 dana od dana nadzora izraditi plan sanacije

neispravnih dionica (prema već dostupnoj dokumentaciji odnosno Izvještajima o provedenom

ispitivanju na vodonepropusnost).

Obveza je dostaviti na uvid ovoj inspekciji (po obavljenom poslu) izvještaj o provedenom ispitivanju vodonepropusnosti odvodnje trase od čvora Matulji do graničnog prijelaza Rupa.

Čavle, 19. travnja 2018. 1. U skladu s Pravilnikom o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i

rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

(Narodne novine, br. 3/11), stranka je putem tvrtke Goran i Zoran d.o.o. iz Solina (ugovor)

obavila radove na ispitivanju sustava odvodnje TJO Čavle. Prema rezultatima provedenih

ispitivanja od strane ovlaštene tvrtke i utvrđenim nepravilnostima, stranka radi na izradi

projekta sanacije dionica sustava odvodnje koje nisu zadovoljile uvjete tehničke ispravnosti

građevina odvodnje otpadnih voda (vodna propusnost). U tijeku je provedba natječaja za

odabir projektanta.

2. Obveze ispitivanja tehničke ispravnosti vodnih građevina su definirane Ugovorom o pružanju

usluga redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine između društava Autoceste Rijeka-

Zagreb d.d. i Hrvatskih autocesta održavanje i naplata cestarine d.o.o. (danas HAC d.o.o.).

3. Sanacija neispravnih dijelova sustava odvodnje utvrđena nakon provedenih ispitivanja u obvezi

je tvrtke ARZ d.d. i ista je dužna u roku 30 dana od dana nadzora izraditi plan sanacije

neispravnih dionica (prema već dostupnoj dokumentaciji odnosno Izvještajima o provedenom

ispitivanju na vodonepropusnost).

4. Obzirom na nastale promjene (odgovorna osoba i dr.) obvezuje se stranka izvršiti ažuriranje

akata navedenih u točkama 2.2. (Pravilnik o radu i održavanju sustava odvodnje autoceste) i

2.3. (Operativni plan interventnih mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih zagađenja na trasi

Autoceste Rijeka-Zagreb i svih objekata u trasi, kruga Centara održavanja i kontrole prometa i

naplatnih postaja, izrađen u lipnju 2015. godine) zapisnika te o tome izvijestiti ovu inspekciju.

Delnice, 11. svibnja 2018. 1. Sustav interne odvodnje mora zadovoljavati kriterije strukturalne stabilnosti, funkcionalnosti i

vodonepropusnosti, a ispitivanje je potrebno provoditi u skladu s Pravilnikom o tehničkim

zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti

građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Kontrolu vodonepropusnosti korisnik je

dužan obavljati putem ovlaštene osobe za ispitivanje vodonepropusnosti građevina za

odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. Korisnik je dužan pridržavati se obveza i procedura

prema usvojenom Planu rada i održavanja vodnih građevina za odvodnju i uređaja za

90


pročišćavanje otpadnih voda. Plan se treba ažurirati 90 dana nakon bilo kakve promjene koja

može utjecati na njegovu učinkovitost i izvršenje.

2. Korisnik mora redovno izvještavati Hrvatske vode o procesu ispitivanja i sanacije sustava

interne odvodnje.

3. Korisnik je, iz razloga prevencije onečišćenja, dužan uspostaviti sustav redovne kontrole i

održavanja uređaja i opreme kod koje zbog zapuštenosti ili nestručnog rukovanja može doći do

curenja iii izlijevanja tekućina opasnih po vodni okoliš (npr. crpne pumpe, uređaji za

pročišćavanje spremnici goriva, polazni i povratni vodoví i drugo). Navedeni sustav treba biti

dokumentiran a osobe koje su zadužene za provođenje sustava moraju biti educirane i

istrenirane za njegovo provođenje. Ukoliko navedeni sustav predviđa i korištenje usluga

vanjskih tvrtki to mora biti i navedeno u planu zajedno sa popisom ostalih zaduženih osoba

unutar tvrtke.

4. Operativni plan interventnih mjera u slučaju iznenadnog onečišćenja voda za predmetni objekt

treba biti u skladu s glavom IV. stavak 4. Državnog plana mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih

onečišćenja voda (NN 5/11) Plan se mora ažurirati mjesec dana nakon bilo kakve promjene koja

može utjecati na njegovu učinkovitost i izvršenje. U slučaju iznenadnog i izvanrednog

onečišćenja Korisnik i odgovorne osobe iz Operativnog plana su dužne postupiti po

procedurama navedenim u Operativnom planu.

5. Rezultati ispitivanja kvalitete otpadnih voda sa zadnjeg uzorkovanja koje je obavljeno dana

3.4.2018. godine na izlazu iz svih separatora na kojima se obavlja uzorkovanje i analiza otpadne

vode za TJO Delnice, pokazuju da su otpadne vode ispunjavale uvjete propisane Vodopravnom

dozvolom, dok za bio-disk nisu i to zbog snižene pH vrijednosti, povećane koncentracije

suspendirane tvari sušene, povećane koncentracije organskih tvari (BPK5) i ukupnih ulja i masti

(izvješće o provedenom ispitivanju privitak je zapisnika), uz napomenu da su uzorci uzeti

3.11.2017. godine te 8.1.2018. godine, na izlazu iz bio-diska odgovarali uvjetima iz vodopravne

dozvole. Stranka se obvezala da će izvješće o provedenom ispitivanju, po primitku istog od

ovlaštenog laboratorija, za slijedeći uzorak dostaviti na uvid ovoj inspekciji (e-mail). Upozorava

se stranka na učestaliju kontrolu rada uređaja (voditi evidenciju o tome), odnosno stanje

biomase u uređaju (naročito tijekom čišćenja-prema uputama proizvođača). Zadnje čišćenje

bio-diska izvršeno je 23.1.2018. godine u količini od 5 m3.

Predočen je Zapisnik o pregledu separatora i laguna u nadležnosti TJO Delnice za 2017. godinu, od 17.1.2018. godine. Pregledano je ukupno 9 separatora i 1 laguna. Zapisnik s priloženom tablicom (obrazac L6) privitak je zapisnika. Obveza je u roku 30 dana dostaviti dinamički plan čišćenja označenih separatora. Nakon predviđenih čišćenja označenih separatora (zaključen okvirni ugovor; tijekom 2018. godine) potrebno je izvijestiti inspekciju (e-mail).

Javne konzultacije i mehanizmi za rješavanje pritužbi

Mehanizmi javnog savjetovanja i pritužbe


Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem zahtjeva Autocesti Rijeka-Zagreb d.d. sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (Narodne novine 25/13 i 85/15). Zakonom se propisuju i načela prava na pristup, izuzeci od prava na pristup te postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama.

Zahtjev se može podnijeti pisanim putem ispunjavanjem Obrasca zahtjeva za pristup informacijama.

Pisani zahtjev može se podnijeti: - elektroničkom poštom na adresu [email protected]

- putem pošte na adresu: Autocesta Rijeka-Zagreb d.d., Širolina 4, Zagreb

91


Pisani zahtjev sadrži: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

Prilikom podnošenja zahtjeva nije potrebno platiti dodatnu naknadu uz obrazac.

Najčešći/ponavljajući razlozi za pokretanje postupaka

Sažetak nalaza/usklađenosti



• Redovita operativna kontrola provedbe ugovora o održavanju između ARZ d.d. i HAC-a

(Sektor zapad).

• Praćenje, evidentiranje i provjerava izdavanja suglasnosti koje izdaje HAC d.o.o. (Sektor

zapad).

• Kontrola i provjerava ispravnosti dokumentacije (radni nalozi, usvojeni Pravilnici i

troškovnici i dr.) koja se odnosi na poslove redovnog održavanja.

• Izrada Pravilnika o uslugama redovnog održavanja, prijedloga normativa (cijena sati rada,

potrebna sredstva i dr.) vodeći računa o racionalizaciji uz zadržavanje ugovorenih

standarda održavanja autoceste.

• Praćenje primjene usvojenih akata HAC-a (Sektor zapad) i propisanih obrazaca;

• Izrada izvještaja o provedenom nadzoru.

• Izrada izvještaja o radu o provedenom nadzoru (godišnje, polugodišnje, kvartalne i dr.) uz

praćenje otklanjanja uočenih nepravilnosti.

• Praćenje aktivnosti u skladu s izrađenim godišnjim Planom i Programom aktivnosti u

provedbi posebnih mjera zaštite od požara, a koje su od interesa za Republiku Hrvatsku te

godišnjim Planom čišćenja cestovnog pojasa od lakozapaljivih tvari za 2017. godinu.

• Ispitivanja tehničke ispravnosti vodnih građevina (definirane su Ugovorom o pružanju

usluga redovnog održavanja autoceste i naplate cestarine između ARZ d.d. i HAC-a.

• Sanacija neispravnih dijelova sustava odvodnje utvrđena nakon provedenih ispitivanja

(prema već dostupnoj dokumentaciji odnosno Izvještajima o provedenom ispitivanju na

vodonepropusnost).

• Praćenje zahtjeva na pristup informaciji korisnika.


Radovi redovnog održavanja autoceste provode se u skladu sa zakonskim propisima.

U području zaštite voda i održavanja sustava odvodnje uočeni su nedostaci, tj. kašnjenja u provedbi radova.

Intervencije su provedene u skladu sa operativnim planom interventnih mjera u slučaju incidenta i procedurom o postupanju u slučaju izvanrednog događaja HAC d.o.o., te Državnim planom za zaštitu voda.

92


5 ZAKLJUČAK


Adekvatnost postojećih socijalnih sustava za postizanje usklađenosti s planiranjem i izgradnjom infrastrukture



Sustav upravljanja okolišem u društvu Autocesta Rijeka-Zagreb uspostavljen je u skladu sa zahtjevima norme ISO 14001:2015 te je integriran u jedinstveni sustav upravljanja Autoceste Rijeka-Zagreb d.d., njime se objedinjuju politike Društva, procjene, planovi i implementacijske akcije koji utječu na cjelokupnu organizaciju te njen odnos s prirodnim okolišem. Temeljem zahtjeva norme ISO 14001:2015 izrađena je dokumentacija sustava koja pomaže u ostvarivanju rezultata upravljanja okolišem kao što je ispunjenje obveza usklađenosti, ostvarenje ciljeva povezanih s okolišem itd. Autocesta Rijeka-Zagreb redovito prati i izvještava o stanju okoliša putem brojnih okolišnih pokazatelja.

Sustav upravljanja okolišem zadan je stalnim ciljevima zaštite okoliša ARZ d.d., a koji su: - usklađenost sa svim zakonima, provedbenim propisima i normama, - smanjenje potrošnje resursa na mogući minimum, - smanjenje stvaranja otpada i zagađenja zraka, voda i tla, - osiguranje sigurnog i po okoliš prihvatljivog zbrinjavanja otpada, - razvoj svijesti zaposlenika o potrebi zaštite okoliša, te - usvajanje, kad je moguće, novih tehnologija i materijala koji omogućavaju ostvarenje navedenih ciljeva.


Plan investicijske aktivnosti Društva obuhvaća ulaganja u investicije koje se odnose na sanacije i održavanje postojećih objekata na autocesti kao i samu autocestu odnosno na radove izvanrednog održavanja. Izvanredno održavanje cesta povremeni su radovi za koje je potrebna tehnička dokumentacija, a obavljaju se i radi mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa. Investicijski radovi, koji uključuju izgradnju novih dionica ili objekata provode se u skladu sa važećom zakonskom procedurom.

93




Zaštita na radu

Otkup zemljišta


Reklamacije i pritužbe


Postojeći socijalni sustavi za postizanje usklađenosti s planiranjem i izgradnjom infrastrukture su adekvatni investicijskim planovima i projektima.




Aktivnosti vezane za zaštitu okoliša i socijalna pitanja društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. organizirane su prema glavnim procesima i to: - Poslovanje društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. odvija se na jednoj lokaciji te se aktivnosti zaštite okoliša i socijalna pitanja u radu zaposlenika odnose na

uredsko poslovanje Društva.

- Redovno održavanje autoceste obavlja vanjski dobavljač usluge, HAC, a što uključuje i poslove zaštite okoliša pri redovnom održavanju autoceste. Dionice

cesta, autocesta i objekti u koncesiji društva Autocesta Rijeka-Zagreb te objekti i imovina u vlasništvu Društva, a koji su u funkciji redovnog održavanja i naplate

cestarine (baze, tehničke jedinice i sl.) su predani na održavanje HAC d.o.o. temeljem Ugovora o redovnom održavanju i naplati cestarine. Zaposlenici Autoceste

Rijeka-Zagreb prate i kontroliraju provedbu ugovora za redovno održavanje i naplatu cestarine.

- Investicije i izvanredno održavanje autoceste se planira i provodi od strane Autoceste-Rijeka Zagreb d.d., a poslovi se ugovaraju sa vanjskim dobavljačima

putem natječaja. Zaposlenici Autoceste Rijeka-Zagreb planiraju, pripremaju, prate i kontroliraju provedbu ugovora.

U svrhu stalnog poboljšanja odnosa prema okolišu planira se i dalje praćenje stanja okoliša preko nadzora nad utjecajem prometa na okoliš, kroz potrošnju resursa i mjerenja ispuštanja u okoliš, a kako bi zaštitili i očuvali osjetljiva područja uključili smo se u istraživanje utjecaja cestovnog prometa na šumske ekosustave i migracijske pravce divljih životinja, te se radi na izradi popisa (katastar - GIS) zaštićenih područja i vrsta u koridoru koncesijskog područja ARZ d.d.

94


Predviđena su praćenja parametara okoliša: - praćenje kvalitete zraka i emisija u atmosferu, - praćenje kvalitete vode koja se ispušta u prirodni recipijent na separatorima i taložnicama, - praćenje razina buke na pojedinim lokacijama, - praćenjem nastanka i tijeka otpada, - praćenje potrošnje energije, - praćenje potrošnje resursa (materijali – NaCl, CaCl i sl.), - praćenje onečišćenja tla (u slučaju incidenta).

Naročito su važne preventivne mjere kojima se izbjegava, odnosno sprječava negativan utjecaj na okoliš. Stoga se u sklopu preventivnih mjera provode: - identifikacija i klasifikacija opasnih materijala, - održavanje zatvorenog sustava odvodnje, - osiguranje prijevoza opasnih, zapaljivih tvari i kemikalija u skladu sa propisima i procjenama rizika, - edukacije zaposlenika i informiranje korisnika autoceste.

Ocjena adekvatnosti okolišne usklađenosti s održavanjem

Da bi se postigla potpuna usklađenost sa zakonskim propisima potrebne su sljedeće izmjene sljedeće izmjene, a vezano za međusobne obveze koje su definirane Ugovorom o redovnom održavanju autoceste i naplati cestarine između ARZ d.d. i HAC d.o.o.

Temeljem članka 40, poglavlja XIII, potrebno je: - Izmijeniti ili ukinuti suvišan tekst Ugovora kojim se definira obveza HAC d.o.o. o ishođenju vodopravnih dozvola obzirom da su tijekom 2017. godine izdane

nove vodopravne dozvole od strane Hrvatskih voda, usklađene sa novom regulativom. Vodopravne dozvole izdane su na ime Autoceste Rijeka-Zagreb d.d., a

radi obveza ARZ d.d. koje nisu prenesene na HAC, kao što je obveza izgradnje kontroliranog sustava odvodnje na dionici Kikovica – Orehovica autoceste A6

Rijeka – Zagreb.

- Potrebno je preciznije definirati stavak 5) u kojemu se HAC d.o.o. obvezuje redovito obnavljati i održavati na snazi o svom trošku, svaku dozvolu, suglasnost,

ovlaštenje i drugi akt potreban radi poštivanja propisa o zaštiti okoliša u izvršavanju Usluga.“.

- Potrebno je započeti sa provedbom odredbe „7) HAC d.o.o. se obvezuje provoditi Program zaštite divljači, koji je izradio ARZ d.d. u skladu s Pravilnikom o

sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (NN

040/2006) te Zakona o lovstvu (NN140/05), obzirom da se pokazala potreba gospodarenja s divljači i ostalim životinjama koje se nađu u ograđenom prostoru

95


autoceste. Program zaštite divljači je temeljni dokument kojim se rješavaju pitanja divljači i ostalih životinja koje se nađu na području autoceste, a odobren je

od strane nadležnog Ministarstva poljoprivrede.“, te imenovati odgovorne osobu za provedbu od strane ARZ d.d. i HAC d.o.o..

- Uskladiti dokumente vezane za zaštitu okoliša i socijalna pitanja, kao što su studije i/ili procjene ugroženosti, analize rizika, planovi zaštite, planovi evakuacije

i spašavanja i drugo, te osigurati njihovo ažuriranje u primjerenom roku sukladno zahtjevima iz propisa i promjenama u vođenju procesa rada i drugim

promjenama koje utječu na primjenu tih planskih dokumenata.

- Obzirom na nastale promjene (odgovorna osoba i dr.) potrebno je izvršiti ažuriranje Pravilnika o radu i održavanju sustava odvodnje autoceste i Operativnog

plana interventnih mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih zagađenja na trasi Autoceste Rijeka-Zagreb i svih objekata u trasi, kruga Centara održavanja i

kontrole prometa i naplatnih postaja, izrađen u lipnju 2015. godine.

- Operativni plan interventnih mjera u slučaju iznenadnog onečišćenja voda za predmetni objekt izraditi u skladu s glavom IV. stavak 4. Državnog plana mjera

za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11) Plan se mora ažurirati mjesec dana nakon bilo kakve promjene koja može utjecati na njegovu

učinkovitost i izvršenje. U slučaju iznenadnog i izvanrednog onečišćenja Korisnik i odgovorne osobe iz Operativnog plana su dužne postupiti po procedurama

navedenim u Operativnom planu.

Potrebno je obaviti neizvršene poslove vezano za održavanje kontroliranog sustava odvodnje autoceste Rijeka-Zagreb, a koji su navedeni u zapisnicima sa inspekcijskih nadzora državnog vodopravnog inspektora iz 2018. godine i to:

- Prilagoditi tehnološke procese kako bi se osigurali rezultati propisanih ispitivanja kvalitete ispuštenih otpadnih voda unutar dopuštenih vrijednosti.

- Provesti ispitivanja u skladu s Pravilnikom o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti

građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (Narodne novine, br. 3/11), a vezano na preostali dio sustava odvodnje koji treba ispitati. Sustav interne

odvodnje mora zadovoljavati kriterije strukturalne stabilnosti, funkcionalnosti i vodonepropusnosti, a ispitivanje je potrebno provoditi u skladu s Pravilnikom

o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Kontrolu vodonepropusnosti korisnik je dužan obavljati putem ovlaštene osobe za ispitivanje vodonepropusnosti građevina za odvodnju i pročišćavanje

otpadnih voda. Korisnik je dužan pridržavati se obveza i procedura prema usvojenom Planu rada i održavanja vodnih građevina za odvodnju i uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda. Plan se treba ažurirati 90 dana nakon bilo kakve promjene koja može utjecati na njegovu učinkovitost i izvršenje.

- Izraditi projekte sanacije dionica sustava odvodnje koje nisu zadovoljile uvjete tehničke ispravnosti građevina odvodnje otpadnih voda (vodna propusnost)

nakon provedenih ispitivanja prema dostupnoj dokumentaciji odnosno Izvještajima o provedenom ispitivanju na vodonepropusnost.

- Provesti sanaciju neispravnih dijelova sustava odvodnje utvrđenih nakon provedenih ispitivanja prema dostupnoj dokumentaciji odnosno Izvještajima o

provedenom ispitivanju na vodonepropusnost.

- Osigurati redovno izvještavanje Hrvatskih voda o procesu ispitivanja i sanacije sustava interne odvodnje.

Radi prevencije onečišćenja potrebno je uspostaviti sustav redovne kontrole i održavanja uređaja i opreme kod koje zbog zapuštenosti ili nestručnog rukovanja može doći do curenja iii izlijevanja tekućina opasnih po vodni okoliš (npr. crpne pumpe, uređaji za pročišćavanje spremnici goriva, polazni i povratni vodoví i drugo). Navedeni

96


sustav treba biti dokumentiran a osobe koje su zadužene za provođenje sustava moraju biti educirane i istrenirane za njegovo provođenje. Ukoliko navedeni sustav predviđa i korištenje usluga vanjskih tvrtki to mora biti i navedeno u planu zajedno sa popisom ostalih zaduženih osoba unutar tvrtke.

5.3 ADEKVATNOST INSTITUCIONALNE ORGANIZACIJE I KAPACITETA, PODJELA RADA, SREDSTVA I PREPORUKE


Identifikacija postojeće institucionalne organizacije i kapaciteta, podjela rada, sredstva i preporuke

Autocesta Rijeka – Zagreb d.d. gospodari i provodi investicije na svom koncesijskom području tj. autocesti Zagreb – Rijeka – Rupa i mostu Krk, u Društvu je 38 zaposlenika organiziranih prema glavnim procesima. Redovno održavanje i naplatu cestarine za Društvo obavljaju hrvatske autoceste d.o.o. temeljem Ugovora o redovnom održavanju i naplati cestarine te se poslovi redovnog održavanja i naplate cestarine unutar Društva odnose na planiranje i praćenje provedbe navedenog ugovora. Procesima rada pokriveni su poslovi zaštite okoliša, zaštite na radi i otkupa zemljišta te drugih socijalnih pitanja.

Ocjena adekvatnosti institucionalne organizacije i kapaciteta, podjela rada, sredstva i preporuke

Obzirom na ograničeni broj zaposlenika preporuka je planirati podugovaranje poslova koji zahtijevaju posebne vještine i znanja u području zaštite okoliša ili socijalnih pitanja, a za postojeće zaposlenike potrebno je osigurati kontinuiranu edukaciju u ovom području.

Preporuke: – Izraditi i provoditi program nadzora rada, praćenja i mjerenja značajnih aspekata okoliša i zaštite na radu za svaku narednu godinu.

– Uključiti u planove investicija, redovnog i izvanrednog održavanja potrebne radove za zadovoljenje obaveza zaštite okoliša.

– Od izvođača radova, redovnog i izvanrednog održavanja te investicijskih radova, zahtijevati izradu plana zaštite okoliša i socijalne usklađenosti za sve ugovore

iznad 1.000.000 kn.

– Redovito pratiti izmjene zakonske regulative i prema potrebi ažurirati postojeću ili izraditi novu dokumentaciju zaštite okoliša i zaštite na radu.

97


5.4 PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE IZVEDBE POSTOJEĆIH SUSTAVA UPRAVLJANJA I OKOLIŠNIH PROCEDURA/OPERACIJA


Relevantna legislativa Usklađenost/ neusklađenost



•

Otpadne vode Vodopravni akti : - vodopravni uvjeti, - vodopravna dozvola

djelomično •

•


usklađeno • 753001 Postupak gospodarenja otpadom

• RU 75300101

• Obrazac 75300102

Ugovaranje / nabava usklađeno • 74000113 Radna uputa o uključivanju zahtjeva zaštite okoliša i zaštite

zdravlja i sigurnosti u postupke nabave

• Uključiti zahtjev za izradom plana zaštite okoliša u natječajnu

dokumentaciju ugovora o građenju

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke (NN 055/2013)

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od buke (NN 153/2013)

usklađeno •

Zakon o zaštiti prirode (07/05)

- očuvanje

staništa

usklađeno • Žičana ograda duž cijele autoceste

• Interventni tim za slučajeve pojave životinje na području autoceste

Zakon o otpadu usklađeno • PGO-PO izrađen za razdoblje od 2010-2014 i dostavljen nadležnom

tijelu po županijama/Gradu Zagrebu i u AZO

98



usklađeno • PGO-PO izrađen za razdoblje od 2010-2014 i dostavljen nadležnom

tijelu po županijama/Gradu Zagrebu i u AZO.

• Očevidnik ONTO kontinuirano se vodi (interno).

• Uz svaku pošiljku otpada predaje se skupljaču/obrađivaču: Obrazac PL-Oo

• Deklaracija DFKSO (po potrebi)

• Obrazac PL-No/lo

• 753001 Postupak gospodarenja otpadom

• RU 75300101

• Obrazac 75300102

Zakon o zaštiti okoliša usklađeno • Podatke na obrascu PI-1 dostavljaju se nadležnom tijelu u županiji u kojoj je sjedište tvrtke, a podaci na obrascima: PI-2, PL-PPO, PI-Z-3 i PI-V dostavljaju se nadležnom tijelu u županiji u kojoj je sjedište organizacijske jedinice do 01.03. za proteklu kalendarsku godinu.

Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša

usklađeno • Podatke na obrascu PI-1 dostavljaju se nadležnom tijelu u županiji u

kojoj je sjedište tvrtke, a podaci na obrascima: PI-2, PL-PPO, PI-Z-3 i PI-V dostavljaju se nadležnom tijelu u županiji u kojoj je sjedište organizacijske jedinice do 01.03. za proteklu kalendarsku godinu.

Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

usklađeno • naknada onečišćivača okoliša na emisije u okoliš iz kotlovnica u

vlasništvu ARZ d.d. po organizacijskim jedinicama (TJ i naplate):

- ugljikovog dioksida (u daljnjem tekstu: emisija CO2),

- oksida sumpora izraženih kao sumporov dioksid (u daljnjem tekstu: emisija SO2),

- oksida dušika izraženih kao dušikov dioksid (u daljnjem tekstu: emisija NO2).

99


AKCIJSKI PLAN



2018. 2019. 2020. 2021.

1. CILJ: Osigurati kontinuitet uključivanja pitanja zaštite okoliša tijekom projektnih ciklusa


1.1.1. Služba za zaštitu okoliša treba definirati kvalitativne kriterije za vanjske suradnike i djelatnike autocesta koji provode praćenje stanja okoliša i prirode (ukoliko se ugovara izvan suradnje s HAC-om)

1.1.2. U natječaje za nabavu usluga praćenja stanja okoliša (i prirode) uključiti kvalitativne i kvantitativne kriterije stručnjaka ili pravne osobe kojim će se osigurati kvaliteta (ukoliko se ugovara izvan suradnje s HAC-om).

1.1.3. U natječaje za nabavu radova uključiti zahtjev za prilaganje potvrda neovisnih tijela kojima se potvrđuje sukladnost gospodarskog subjekta s određenim sustavima ili normama za upravljanje okolišem (u skladu sa zakonom o javnoj nabavi).

2. CILJ: Popuniti radna mjesta koja postoje no stoje prazna, ako postoji potreba za njima ili ih ukinuti

2.1. Tehnički sektor i EU projekti:

2.1.1. Viši suradnik za nabavu

2.1.2. Glavni inženjer za kontrolu

2.1.3. Inženjer za provedbu

2.2. Sektor ekonomskih, pravnih i općih poslova i poslova osiguranja

2.2.1. Voditelj poslova kredita, kontrole financijske dokumentacije i platnog prometa

2.2.2. Viši stručni suradnik za poslove pratećih uslužnih objekata

2.2.3. Viši stručni suradnik za poslove PUO

100




2018. 2019. 2020. 2021.

2.2.4. Voditelj poslova računovodstva

2.2.5. Suradnik za računovodstvo


3.1. Povećati udio projekata sa sufinanciranjem iz sufinanciranje EU i hrvatskih fondova za poboljšanje funkcioniranja zaštite okoliša i prirode

3.1.1. U suradnji sa stručnjacima napraviti nove prijedloge projekata koji mogu biti financirani iz EU fondova



4.1. Definirati sve ključne pokazatelje okoliša vezane za održavanje i upravljanje cestama

(u dijelu koji se odvija izvan suradnje s HAC-om)




4.1.4. Pratiti utjecaj na okoliš nalazima i rješenjima nadležnih inspekcija (za zaštitu okoliša, zaštitu voda, vodopravne inspekcije i sl.)

5. CILJ: Osiguravanje povoljne propusnosti autoceste za životinje i smanjenje smrtnosti životinja na autocesti

101




2018. 2019. 2020. 2021.

5.1. Poboljšati sustav bilježenja podataka o životinjama stradalim na autocesti (od prometa)

(ukoliko se ugovara izvan suradnje s HAC-om)

5.1.1. Postojeći sustav evidencije o izvanrednim situacijama unaprijediti (GIS i sl.).

5.1.2. Dodatno i periodički educirati djelatnike iz održavanja autoceste o raspoznavanju životinja i o strogo zaštićenim vrstama životinja (Izraditi Priručnik, novi obrazac za bilježenje i periodički provoditi edukaciju)


5.2. Poboljšati sustav postupanja u slučaju pojave životinja na cestama


5.2.1. Izraditi Protokol postupanja sa životinjama koje se žive, ozlijeđene ili uginule nađu na autocesti za svaku od sljedećih kategorija: strogo zaštićene vrste (osim medvjeda, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama), lovnu divljač (sukladno Zakonu o lovstvu) i domaće životinje.

5.2.2. Definirati područja sa većom učestalosti pojavljivanja srednjih i velikih sisavaca unutar ograde

5.2.3. Osigurati rad interventnog tima za životinje na autocesti za svaku od sljedećih kategorija: strogo zaštićene vrste (osim medvjeda, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama), lovnu divljač (sukladno Zakonu o lovstvu) i domaće životinje.

5.2.4. Osigurati provedbu Programa zaštite divljači (za nelovne površine).

5.2.5. Voditi GIS bazu podataka sa uočenim i stradalim životinjama unutar ograđenog prostora autoceste.

102




2018. 2019. 2020. 2021.

5.3. Osigurati prolaznost za životinje na zelenom mostu Dedin

5.3.1. Provoditi kontinuirani monitoring prijelaza divljih životinja preko zelenog mosta Dedin.

5.3.2. Revidirati definiranje povoljnog stanja na zelenom mostu Dedina

5.3.3. Pratiti funkcionalnost zelenog mosta Dedin (Upostaviti nadzor i održavanje povoljnog stanja (uređenje) na zelenom mostu Dedin).

5.4. Uključiti službe ARZ-a u izradu lokalnih prostorno-planskih dokumenata i planova upravljanja područjima (Natura 2000 i zaštićenih područja)

5.4.1. Uključiti djelatnike službe za zaštitu okoliša ARZ-a u izradu prostornih planova širih područja kojima prolaze autoceste.

5.4.2. Uključiti djelatnike službe za zaštitu okoliša ARZ-a u izradu planova upravljanja područjima Natura 2000 i zaštićenim područjima kojima prolaze autoceste.

5.4.3. Definirati (kartirati) prijelaze (propuste) za životinje te potrebno područje koje je nužno za njihovu dugoročnu funkcionalnost te o istima formirati i voditi GIS bazu podataka.

6. CILJ: Kontrolirati širenje (stranih) invazivnih vrsta autocestom

6.1. Uključiti prepoznavanje i uklanjanje stranih invazivnih vrsta u poslove održavanja autocesta.



6.1.2. Provesti edukaciju djelatnika (službe za održavanje) o stranim invazivnim vrstama.

6.1.3. Implementirati primjenu Plana upravljanja i uklanjanja invazinih vrsta u susradnji sa službom nadležnom za održavanje

103




2018. 2019. 2020. 2021.


7.1. Uspostaviti sustav praćenja voda


7.1.1. U suradnji sa Hrvatskim vodama organizirati praćenje stanja vodnih tijela na koja autocesta može imati negativan utjecaj ili učinak

7.2. Poboljšati učinkovitost separatora


7.2.1. Ustanoviti razloge povremeno povišenih koncentracija onečišćenja na ispustima oborinske vode iz separatora

7.2.2. Optimirati dinamiku nadzora zapunjenosti separatora (debljina taloga) i prilagoditi dinamiku čišćenja

7.2.3. U godišnja izvješća o zaštiti okoliša osim trenutnog stanja uključiti i analizu i akcijski plan za smanjenje zabilježenih negativnih učinaka u prethodnoj/tekućoj godini

8. CILJ: Udovoljiti zakonskoj obvezi o određivanju ovlaštenika zaštite na radu

8.1. Osposobiti ovlaštenike zaštite na radu 8.1.1. Izraditi Plan osposobljavanja ovlaštenika zaštite na radu




10. CILJ: Učiniti Procjenu rizika jasnijom i korisnijom za radnike


11. CILJ: Podignuti razinu upravljanja kvalitetom u društvu s ciljem povećanje odnosno poboljšanje povezanosti sa sigurnošću i zaštitom na radu (OHS)

104




2018. 2019. 2020. 2021.








13.2. Transparentnost ulaganja u nekretnine 13.2.1. Objaviti sva pročišćena godišnja financijska i nefinancijska (o zaštiti okoliša, društvenoj odgovornosti i sl.) izvješća na web stranicama (po uzoru na ASFINAG).





105




2018. 2019. 2020. 2021.




Documents

Izvješće o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava ... · Izvješće o okolišnoj i socijalnoj usklađenosti sustava upravljanja i poslovanja društava (H , HA i ARZ) u sklopu