Izvješće o stanju u prostoru općine sibinj 2010 2014 god

IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU

OPĆINE SIBINJ 2010.-2014. GOD.

Slavonski Brod, listopad 2014.

god.

. Na temelju clanka 30. Statuta opcine Sibinj ("Sluzbeni vjesnik Brodsko-posavske

zupanije" 04/13), Opcinsko vijece opcine Sibinj na 9. sjednici odr:Zanoj 31. listopada 2014. godine, donosi

ZAKLJUCAK

o usvajanju izvjesca o stanju u prostoru

opcine Sibinj 2010.-2014. god.

Opcinsko vijece opCine Sibinj usvaja Izvjesce o stanju u prostoru opcine Sibinj 2010.-2014. godine.

Klasa: 350-01/13-01/19 Urbroj: 2178/08-01-14-5 Sibinj, 3l.listopad 2014. god.

Dostaviti:

OPCINSKO VIJECE OPCINE SIBINJ

d) Zavod za prostorno uredenje BPZ 2. Objava , Sluzbeni vjesnika Brodsko-posavske zupanije 3. Dosje sjednica 4. Pismohrana

Izvješće o stanju u prostoru općine Sibinj 2010.-2014. god.

Zavod za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije 1

IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU

OPĆINE SIBINJ 2010.-2014. GODINE

Naručitelj:

OPĆINA SIBINJ

Ul. 108. brigade ZNG 6,

35252 Sibinj

www.sibinj.hr

Načelnik:

JOSIP PAVIĆ, dipl.oec.

Predsjednik općinskog Vijeća:

KRUNOSLAV ERAKOVIĆ

Izrađivač Nacrta Izvješća:

JAVNA USTANOVA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE

BRODSKO - POSAVSKE ŽUPANIJE

www.bpzzpu.hr

Ravnatelj:

IGOR ČIŽMEK, dipl.ing.arh.

Koordinator i voditelj izrade Izvješća:

IGOR ČIŽMEK, dipl.ing.arh.

Stručni tim na izradi Izvješća:

BLAŽENKA VESELINOVIĆ, dipl.ing.arh.

MATEJ BADROV, mag.ing.aedif.

REZA BRAJKOVIĆ, arh.teh.

ZDRAVKO SANDAK, građ.teh.

http://www.sibinj.hr/

http://www.bpzzpu.hr/



SADRŽAJ Stranica

I. POLAZIŠTA 7

I.1. Ciljevi izrade Izvješća 7

I.2. Zakonodavno – institucionalni okvir 7

I.3. Osnovna prostorna obilježja općine Sibinj 8

I.3.1. Demografska obilježja 9

I.3.2. Socijalno-gospodarska struktura 12

I.4. Općina Sibinj u okviru prostornog uređenja Županije 13

II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG

RAZVOJA

16

II.1. Prostorna struktura korištenja i namjene površina općine Sibinj 16

II.2. Sustav naselja 19

II.2.1. Društvena suprastruktura 21

II.3. Gospodarske djelatnosti 27

II.3.1. Poljoprivreda 29

II.3.2. Šumarstvo 38

II.3.3. Ribarstvo 41

II.3.4.Vodnogospodarski sustavi 43

II.3.4.1. Korištenje voda 44

II.3.5. Proizvodnja, poduzetništvo, trgovina i obrt 49

II.3.6. Turizam 52

II.4. Opremljenost prostora infrastrukturom 55

II.4.1. Prometna infrastruktura 55

II.4.2. Energetski sustavi 59

II.4.3. Opskrba pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda 61

II.4.4. Gospodarenje otpadom 62

II.5. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja 64

II.5.1. Zaštićene prirodne vrijednosti 64

II.5.2. Zaštita i očuvanje okoliša 67

II.5.3. Zaštita i očuvanje kulturnih dobara 69

II.6. Obvezni prostorni pokazatelji 73

III. ANALIZA PROVEDBE PROSTORNIH PLANOVA I DRUGIH

DOKUMENATA

76

III.1. Izrada prostornih planova 76

III.2. Provedba prostornih planova 80

III.3. Provedba drugih dokumenata koji utječu na prostor 81

III.4. Provođenje zaključaka, smjernica, prijedloga za unaprijeđenje,

preporuka, aktivnosti odnosno mjera iz prethodnog izvješća o stanju u

prostoru

82

IV. PREPORUKE ZA UNAPRIJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U

PROSTORU S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI

86

IV.1. Potrebe, mogućnosti i ograničenja održivog razvoja u prostoru

općine Sibinj obzirom na okolnosti, sektorska opterećenja i izazove

86

IV.2. Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih

prostornih planova na razini općine Sibinj

89

IV.3. Preporuke mjera i aktivnosti za unaprijeđenje prostornog razvoja 91

V. IZVORI PODATAKA 95



POPIS TABLICA Stranica

1. Tablica 1. - Kretanje broja stanovnika 9

2. Tablica 2. - Broj kućanstava 2001.-2011. god. 11

3. Tablica 3. - Broj stanova 2001.-2011. god. 11

4. Tablica 4. - Praćenje stanja u prostoru i područja prostornog uređenja 13

5. Tablica 5. - Prostorni planovi / PP 14

6. Tablica 6. - Struktura zemljišta po kategorijama korištenja i vlasništvu 17

7. Tablica 7. - Struktura općine Sibinj – građevinska površina naselja 18

8. Tablica 8. - Struktura poljoprivrednih, šumskih, vodnih površina itd. 18

9. Tablica 9. - Naselja po veličinskim razredima 20

10. Tablica 10. - Broj upisanih učenika i razrednih odjela u OŠ „Ivan Mažuranić“

po šk. god 22

11. Tablica 11. - Vatrogasna zajednica općine Sibinj 25

12. Tablica 12. - Društvena suprastruktura na području općine Sibinj 26

13. Tablica 13. - Radno sposobno stanovništvo – po starosti i obrazovanju 2011.

god. 27

14. Tablica 14. - Kretanje broja nezaposlenih-po obrazovanju za period 2011.-

2014. god. 28

15. Tablica 15. - Indeks razvijenosti 29

16. Tablica 16. - Analiza poljoprivrednog zemljišta – po bonitetu 31

17. Tablica 17. - Analiza poljoprivrednog zemljišta – po načinu korištenja 31

18. Tablica 18. - Struktura stočnog fonda – po tipu 33

19. Tablica 19. - Analiza šumskog zemljišta 39

20. Tablica 20. - Analiza strukture šume za gospodarsku jedinicu „Mlada vodica-

Puavica“ 40

21. Tablica 21. - Površine ribnjaka u odnosu na površine općine i površine

ribnjaka BPŽ 42

22. Tablica 22. - Površine zona ugroženih poplavom i erozijom u odnosu na

površinu općine 48

23. Tablica 23. - Broj pravnih subjekata po djelatnosti 50

24. Tablica 24. - Gospodarske zone - odnos površine i broja stanovnika 52

25. Tablica 25. - Kategorizirane ceste na području općine Sibinj 56

26. Tablica 26. - Elektroenergetski objekti na području općine Sibinj 59

27. Tablica 27. - Plinovodi i produktovodi na području općine Sibinj 60

28. Tablica 28. - Duljina vodovodne mreže i broj priključaka za općinu Sibinj 61

29. Tablica 29. - Analiza zaštićenih područja općine Sibinj 64

30. Tablica 30. - Područja Nature općina Sibinj 67

31. Tablica 31. - Nepokretna kulturna dobra općine Sibinj 70

32. Tablica 32. - Pokretna kulturna dobra općine Sibinj 70

33. Tablica 33. - Evidentirana arheološka kulturna dobra općine Sibinj 71

34. Tablica 34. - Evidentirana tradicijska graditeljska baština općine Sibinj 72

35. Tablica 35. - Obvezni prostorni pokazatelji 73

36. Tablica 36. - Važeći Prostorni plan uređenja općine (PPUO) Sibinj s

izmjenama i dopunama

76

37. Tablica 37. - Važeći Urbanistički plan uređenja (UPU) općine Sibinj s

izmjenama i dopunama 77



38. Tablica 38. - Broj izdanih rješenja za obračun komunalnog doprinosa 80

39. Tablica 39. - Projekcija broja građevina ozakonjenih temeljem Zakona o

postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine,

broj 86/12, 143/13)

80

40. Tablica 40. - Provedba aktivnosti iz prethodnog izvješća o stanju u prostoru i

mjera za unaprjeđenje prostora za područje općine Sibinj-

prostorni planovi

82

41. Tablica 41. - Provedba aktivnosti iz programa gradnje objekata i uređaja

komunalne infrastrukture po godinama 83

42. Tablica 42. - Analiza po područjima (POTREBE, MOGUĆNOSTI,

OGRANIČENJA)

86

43. Tablica 43. - Potreba izrade novih i/ili izmjena i dopuna postojećih

dokumenata prostornoga uređenja na razini općine - prostorni

plan općine Sibinj

89

44. Tablica 44. - Potreba izrade novih dokumenata prostornoga uređenja na razini

općine - urbanistički plan uređenja županijskog značaja 90



POPIS GRAFIKONA Stranica

1. Grafikon 1. - Prirodni prirast 10

2. Grafikon 2. - Dobna struktura stanovništva 10

3. Grafikon 3. - Broj upisanih učenika u OŠ „Ivan Mažuranić“ po šk. god. 22

4. Grafikon 4. - Radno sposobno stanovništvo od 15-64 god. po obrazovanju

2011. god 27

5. Grafikon 5. - Odnos nezaposleno/radnosposobno stanovništvo 28

6. Grafikon 6. - Analiza stočnog fonda u odnosu na broj uvjetnih grla 34

7. Grafikon 7. - Analiza zaliha drvne mase po vrsti 41

8. Grafikon 8. - Broj obrtnika po naselju 49

9. Grafikon 9. - Obrti po djelatnosti 49

10. Grafikon 10. - Broj poslovnih subjekata po naselju 50

11. Grafikon 11. - Poslovni subjekti po djelatnosti 50

12. Grafikon 12. - Broj zaposlenih po djelatnosti 51



POPIS KARTOGRAMA Stranica

1. Kartogram 1. - Položaj općine u prostoru Županije 8

2. Kartogram 2. - Sustav naselja općine Sibinj 19

3. Kartogram 3. - Poljoprivredno zemljište/PPUO 30

4. Kartogram 4. - Poljoprivredno zemljište/ARKOD 32

5. Kartogram 5. - Hidromelioracije 36

6. Kartogram 6. - Plan navodnjavanja 37

7. Kartogram 7. - Šumsko zemljište 38

8. Kartogram 8. - Gospodarenje šumama 40

9. Kartogram 9. - Pregledna karta ribnjaka 41

10. Kartogram 10. - Zaštita izvorišta voda 44

11. Kartogram 11. - Poplavno područje/branjeno područje i uređenje bujičara 47

12. Kartogram 12. - Područja pojačane erozije 48

13. Kartogram 13. - Područje zone Petnja 53

14. Kartogram 14. - Područje lovišta 53

15. Kartogram 15. - Cestovna mreža općine Sibinj 55

16. Kartogram 16. - Željeznička mreža općine Sibinj 57

17. Kartogram 17. - Područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode 65

18. Kartogram 18. - Područja označena kao zaštićena u prostornom planu 65

19. Kartogram 19. - NATURA 2000 na području općine Sibinj 66

20. Kartogram 20. - Lokacija važećih Urbanističkih planova uređenja (UPU-a) 77

21. Kartogram 21. - Zbirni prikaz izdvojenog građevinskog područja gospodarske

namjene 79



I. POLAZIŠTE

I.1. CILJEVI IZRADE IZVJEŠĆA

Izvješće o stanju u prostoru općine Sibinj (u daljnjem tekstu: Izvješće) je dokument kojim se

izvješćuje o prostornom razvoju općine u razdoblju od 2010. do 2014. godine, na temelju

analize stanja i trendova prostornog razvoja, kao i analize i ocjene prostornih planova i drugih

dokumenata koji su od utjecaja na prostor općine i daje trendove razvoja s osnovnim mjerama

i preporukama za iduće četverogodišnje razdoblje.

Izvješće se izrađuje u odnosu na Prostorni plan uređenja općine Sibinj (Službeni vjesnik BPŽ

08/03 i 17/07), Prostorni plan Brodsko-posavske županije (Službeni vjesnik BPŽ 04/01,

06/05, 11/08, 14/08-pročišćeni tekst 05/10 i 09/12) i druge strateške, razvojne, planske i

programske dokumente i pokazatelje županijske razine koji su od utjecaja na održiv razvoj u

općini, i prostorne planove niže razine.

Izvješća je analiza stanja u prostoru i provedbe usvojenih prostorno planskih i razvojnih

mjera te preporuke za unapređenje održivog razvoja. Kroz analizu pojedinih segmenata, uz

maksimalnu uporabu svih dostupnih pokazatelja te njihovom usporedbom analizira se

trenutno stanje pojedinog područja i simulira tendencije budećeg razvoja / degradacije. Kako

se radi o velikom broju raspoloživih podataka, a u cilju razumljivije i sažetije prezentacije,

isti se prikazuju i kartografima, nacrtima, grafovima i slikama. U pojedinim tematskim

cjelinama iz prezentiranih činjenica definira se i/ili prognozira zaključak, a sve u cilju

kvalitetne preporuke za poboljšanje stanja u prostoru sa strateškim ciljevima i konkretnim

mjerama.

Pored toga zbog potrebe izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine/PPUO,

ovo Izvješće će poslužiti kao polazni dokument u definiranju ciljeva ili točaka izmjene i

dopune PPUO.

I.2. ZAKONODAVNO-INSTITUCIONALNI OKVIR

Odredbom članka 39. i 40. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13, u

daljnjem tekstu ZPU) utvrđena je obveza izrade četverogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru.

Sadržaj i obvezni pokazatelji Izvješća propisani su Pravilnikom o sadržaju i obveznim

prostornim pokazateljima Izvješća o stanju u prostoru (Narodne novine, broj 48/14).

Izvješće sadrži :

polazišta (ciljevi izrade i osnovna prostorna obilježja),

analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja (prostorna struktura korištenja i

namjene površina, sustav naselja, gospodarske djelatnosti, opremljenost

infrastrukturom, zaštita i korištenje prostora od posebnog značaja i obvezni

pokazatelji),



analiza provedbe prostornih planova i drugih dokumenata (izrada i provedba

prostornih planova u odnosu na druge strateške, razvojne i programske dokumente).

Za izradu Izvješća koriste se podaci iz važećih dokumenta prostornog uređenja, podaci

službeno objavljeni (Državni zavod za statistiku,…) podaci tijela, ustanova, pravnih osoba,

pojedine sektorske studije i dr.

I.3. OSNOVNA PROSTORNA OBILJEŽJA OPĆINE SIBINJ

S obzirom na izduženost Brodsko-posavske županije u smjeru zapad-istok, općina Sibinj

nalazi se u njenom sjeveroistočnom djelu. Općina na sjeveru graniči s Požeško-slavonskom

županijom, na zapadu s općinom Brodski Stupnik, na jugu s općinom Bebrina, a na istoku s

Gradom Slavonski Brod i općinom Podcrkavlje.

Općina Sibinj prostire se na 104,371 km² ili 10.437 ha, što čini 5,13% ukupne površine

Brodsko-posavske županije, i peta je Općina po veličini u Županiji.

Kartogram 1. – Položaj općine u prostoru Županije

Reljef

Na prostoru općine Sibinj izdvajaju se dvije osnovne reljefne cjeline: prigorski i nizinski dio.

Prigorski pojas na sjeveru općine Sibinj čine uski brdsko-prigorski pojas, te širi prigorski

pojas koji se pruža do kontakta s nizinskim prostorom. Južni dio općine Sibinj je nizinsko

područje, koje je dio nisko zaravnjenog zemljišta uz rijeku Savu.

1 PPUO Sibinj (Sl.vj.BPŽ 8/03, 17/07)



Klima

Ukupne klimatske karakteristike područja općine Sibinj, kao dijela šireg područja Brodsko-

posavske županije i Istočne Hrvatske, odlikuju osobine umjereno tople kišne klime (prema

Köppenovoj klasifikaciji2). Ovu klimu karakteriziraju srednje mjesečne temperature više od

10C tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod

22C, te prosječna godišnja količina oborina od 700-800 mm.

I.3.1. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA

Na prostoru općine, prema Popisu stanovništva, kućanstva i stanova Republike Hrvatske

2011. godine, živi 6.895 stanovnika, što čini udio od 4,35 % u stanovništvu županije i

najmnogoljudnija je općina u županiji i 19. po broju stanovnika u Republici Hrvatskoj.

Međutim, demografska kretanja na području općine Sibinj nemaju pozitivna obilježja.

Uspoređujući podatke s prethodnim Popisom iz 2001. godine, proizlazi da je broj stanovnika

u općini u padu za 654 osobe (indeks 91,34).

Tablica 1. – Kretanje broja stanovnika

OPĆINA SIBINJ

BROJ STANOVNIKA

INDEKS

2011./2001.

PORAST-

PAD

BROJA

STAN.

(2011./2001.)

1981. 1991. 2001. 2011.

NASELJA

BARTOLOVCI 680 765 874 737 84,32 -137

BRČINO 274 255 207 168 81,16 -39

ČELIKOVIĆI 121 120 95 60 63,16 -35

GORNJI ANDRIJEVCI 569 578 521 467 89,64 -54

GRGUREVIĆI 216 186 175 122 69,71 -53

GRIŽIĆI 173 158 149 120 80,54 -29

GROMAČNIK 554 559 610 556 91,15 -54

JAKAČINA MALA 233 219 188 161 85,64 -27

RAVAN 173 170 185 161 87,03 -24

SIBINJ 2.042 2.226 2.574 2.424 94,17 -150

SLOBODNICA 1.192 1.302 1.592 1.557 97,80 -35

ZAVRŠJE 345 348 379 362 95,51 -17

UKUPNO 6.572 6.886 7.549 6.895 91,34 -654

Izvor podatak: Popis stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. godine

Općina Sibinj prostire se na 104,373 km², s prosječnom gustoćom naseljenosti od 66,06

stanovnika/km². Gustoća naseljenosti općine ispod je prosjeka gustoće naseljenosti Brodsko-

posavske županije (77,96 stanovnika/km²) i Republike Hrvatske (75,71 stanovnika/km²).

2 Köppenova klasifikacija – efektivna klasifikacija klime koja se temelji na točno određenim vrijednostima

temperature i padalina 3 Ibid.1, str.8.



Prema Statističkom izvještaju - Prirodno kretanje stanovništva 1494/2013 u 2012. god.

prirodni prirast u općini Sibinj je -27. Živorođenih je bilo 58, a umrlih 85. Analiza, prirodnog

prirasta stanovništva u razdoblju od 2009. do 2013. god. pokazuje da je općina Sibinj samo

2010. godine imala pozitivan prirodni prirast 4, što znači da se rodilo više ljudi nego umrlo.

Grafikon 1. – Prirodni prirast

Izvor podatak: DZS-Statistički izvještaji-Prirodno kretanje stanovništva1494/2013, 1466/2012, 1439/2011,

1411/2010

U općini Sibinj ima 3.395 ili 49,24 % muškog stanovništva i 3.500 ili 50,76 % ženskog

stanovništva.

U zadnjem desetogodišnjem razdoblju tj. 2001. godine do 2011. godine proizlazi da se broj

muškog i ženskog stanovništva smanjio. Tako je 2001. godine bilo 3.746 ili 49,62 % muškog

stanovništva i 3.803 ili 50,38% ženskog stanovništva.Višak žena nad muškim stanovništvom

prisutan je i dalje u općini Sibinj kao i u ostatku županije i ostatku Hrvatske, što je odraz

cjelokupnih procesa i pojava u društvu koji više pogađaju muško nego žensko stanovništvo

(duži radni vijek, stres, rat itd.)

Grafikon 2. – Dobna struktura stanovništva

Izvor podatak: DZS-Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. God.

59

78 70

58

85

74

84 85

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

2009. god.

Prirodni prirast -26

2010. god.

Prirodni prirast 4

2011. god.


2012. god.


Živorođeni Umrli

24%

1.664

54%

3.725

22%

1.506

Mlado stanovništvo (0-19 god.)

Zrelo stanovništvo (20-59 god.)

Staro stanovništvo (60 god. i više)



Godine 2011. u općini Sibinj je bilo 1.664 ili 24% mladog stanovništva (dobna skupina od 0-

19 god.), zrelog stanovništva je bilo 3.725 ili 54% (dobna skupina od 20-59 god.) i starog

stanovništva 1.506 ili 22% (dobna skupina od 60 i više godina). Prosječna starost stanovništva

je 40,14 godinu.

Iz prethodnih demografskih analiza proizlazi da je broj stanovnika u padu, da je prirodni

priraštaj negativan, pa se ne može očekivati ni da dobna struktura ima pozitivan trend.

Kućanstva

Kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i

zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje,

prehrana i sl.).

Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama, tzv. samačko kućanstvo.

Kućanstvom se smatra i osoba bez stalne adrese stanovanja (npr. beskućnici), a zatečena je u

kritičnom trenutku u naselju popisa.

Prema Popisu stanovništva, kućanstva i stanova Republike Hrvatske 2011. godine, u općini

Sibinj je bilo 2.191 kućanstvo s prosječnim brojem članova kućanstva 3,15. Uspoređujući

podatke s prethodnim Popisom, vidi se da se broj kućanstava smanjio, ali se smanjio i broj

članova kućanstva.

Tablica 2. – Broj kućanstava 2001.-2011. god.

OPĆINA

BROJ

KUĆANSTAVA

2011.

BROJ

STANOVNIKA

2011.

PROSJ. BROJ

ČLANOVA

KUĆANSTVA

2011.

BROJ

KUĆANSTAVA

2001.

BROJ

STANOVNIKA

2001.

PROSJ. BROJ

ČLANOVA

KUĆANSTVA

2001.

SIBINJ 2.191 6.895 3,15 2.223 7.549 3,40

Izvor podatak: DZS - Popis stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. godine

Stanovanje

Stan je građevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje, koja se sastoji od jedne ili

više soba s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, smočnica, predsoblje, kupaonica,

zahod i sl.) ili bez pomoćnih prostorija i ima svoj poseban ulaz.

Stanovanje je najveći potrošač i korisnik prostora, osnovni prevladavajući sadržaj ljudskih

naselja, a uz to je i temeljni element prostornog i urbanističkog planiranja. Važnu komponentu

socijalnog i ekonomskog razvitka, organizacije i uređenja prostora te podizanje životnog

standarda stanovništva čini stanovanje.

4 Izvor:DZS-Statistički izvještaj-Stanovništvo prema spolu i starosti 1468/2012



Prema Popisu stanovništva, kućanstva i stanova Republike Hrvatske 2011. godine, u općini

Sibinj je popisano 2.664 stana, od čega stanova za stalno stanovanje 2.595 ili 97,41 % od

ukupnog broja stanova.

Tablica 3. – Broj stanova 2001.-2011. god.

OPĆINA

STANOVI

UKUPAN BROJ STANOVA STANOVI ZA STALNO

STANOVANJE

2001. 2011.* PAD/

PORAST 2001.

% od

ukup.

stanova

2011.*

% od

ukup.

stanova

SIBINJ 2.445 2.664 219 2.372 97,01 2.595 97,41


Zaključak

Demografska slika stanja na području općine Sibinj je nepovoljna i nije u skladu s društveno-

gospodarskim razvojnim potrebama. Prema Popisu stanovništva, kućanstva i stanova 2011.

godine, općina bilježi pad broja stanovnika. Negativan prirodni priraštaj uz očekivane

negativne rezultate ostalih demografskih procesa, ukazuju da je demografska slika stanja u

uzročno-posljedičnom odnosu s društvenim i gospodarskim razvojem Županije i da

demografske promjene stanovništva u općini Sibinj imaju negativnu tendenciju.

I.3.2. SOCIJALNO-GOSPODARSKA STRUKTURA

Na temelju Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

prema stupnju razvijenosti (Narodne novine br. 158/13) općina Sibinj razvrstana je u II.

skupinu s vrijednosti indeksa razvijenosti5 (64,65%)

6 između 50 % i 75 % prosjeka Republike

Hrvatske.

Zaostajanje jedinica lokalne samouprave u izravnoj je vezi s njihovom slabom populacijskom

osnovom, odnosno malom gustoćom naseljenosti, nepovoljnom demografskom i obrazovnom

strukturom stanovništva, ekonomskom nemoći i manjkom sredstava za razvoj i dr.

5 Pokazatelji za izračun indeksa razvijenosti definirani su Uredbom o indeksu razvijenosti (NN 63/10, 158/13)

6 Izvor:Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije-Vrijednost indeksa razvijenosti i pokazatelja

za izračun indeksa razvijenosti na lokalnoj razini (http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405)

http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405



I.4. OPĆINA SIBINJ U OKVIRU PROSTORNOG UREĐENJA ŽUPANIJE

Zakonom o prostornom uređenju (ZPU) (Narodne novine, broj 153/13) propisan je sustav

prostornog planiranja u Republici Hrvatskoj. Sustav čine subjekti, postupci kojima se

osigurava praćenje stanja u prostoru, određivanje uvjeta i načina izrade, donošenja i

provođenja prostornih planova, uređenja građevinskog zemljišta.

Tablica 4. – Praćenje stanja u prostoru i područja prostornog uređenja

PRAČENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJA PROSTORNOG UREĐENJA

br. tip dokumenta sadržaj nadležno tijelo

1.

INFORMACIJSKI

SUSTAV PROSTORNOG

UREĐENJA

-postojeće stanje i korištenje

prostora, uključujući i podatke o

nekretninama i vlasništvu

-prostorni planovi i tijek izrade

novih i/ili izmjena i dopuna

-namjena prostora/površina i

drugim uvjetima korištenja i zaštite

prostora određenih i propisanih

prostornim planovima i posebnim

propisima

-upravni i drugi akti nadležnih

tijela u svrhu provedbe prostornih

planova, građenja, uporabe i

uklanjanja građevina

-sektorske strategije, planovi,

studijama i dr. dokumenti značajni

za prostorno uređenje.

Ministarstvo u

suradnji s

Zavodima za

prostorno

uređenje županija

2. IZVJEŠĆE O STANJU U

PROSTORU

-polazišta, analiza i ocjena stanja i

trendova prostornog razvoja,

analiza provedbe prostornih

planova i drugih dokumenata koji

utječu na prostor, te prijedlozi za

unaprijeđenje prostornog razvoja s

osnovnim preporukama mjera za

iduće razdoblje.

-RH

-ŽUPANIJE I

GRAD ZAGREB

-OPĆINE,

GRADOVI I

VELIKI

GRADOVI



Tablica 5. – Prostorni planovi / PP

PROSTORNI PLANOVI / PP

razina tip dokumenta obuhvat tijelo nadležno za

donošenje

REPUBLIKA

HRVATSKA

DRŽAVNI PLAN

PROSTORNOG

RAZVOJA

Cjelokupni prostor Sabor

PROSTORNI PLAN

PODRUČJA

POSEBNIH

OBILJEŽJA

Nacionalni parkovi i

parkovi prirode i

područja određena

Državnim prostornim

planom

Sabor

URBANISTIČKI

PLAN UREĐENJA

DRŽAVNOG

ZNAČAJA

Određuje se Državnim

prostornim planom-za

izdvojena građevinska

područja javne i

gospodarske namjene

Vlada

REGIONALNA/

ŽUPANIJSKA

PROSTORNI PLAN

ŽUPANIJE (PPŽ) Cjelokupni prostor

Županijska

skupština

URBANISTIČKI

PLAN UREĐENJA

ŽUPANIJSKOG

ZNAČAJA

Određuje se

Prostornim planom

županije

Županijska

skupština

LOKALNA

RAZINA/

OPĆINE I

GRADOVI

PROSTORNI PLAN

OPĆINE/GRADA

(PPUO/PPUG)

Cjelokupni prostor Općinsko/gradsko

vijeće

GENERALNI

URBANISTIČKI

PLAN (GUP)*

Samo za građevinsko

područje središnjeg

velikog grada

Gradsko vijeće

URBANISTIČKI

PLAN UREĐENJA

(UPU)

Određuje se

Prostornim planom

općine/grada –

obvezno za neuređene

dijelove građevinskog

područja i za

izgrađene dijelove tih

područja planiranih za

urbanu preobrazbu ili

urbanu sanaciju

Općinsko/gradsko

vijeće

*samo za središta županija ili veliki grad (definirano Zakonom o prostornom uređenju)

Prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine, PP užega

područja mora biti usklađen s prostornim planom širega područja iste razine i prostorni

planovi iste razine moraju biti međusobno usklađeni.



Svi do sada izrađeni važeći dokumenti prostornog uređenja kao i prostorni planovi izrađeni

temeljem do sada važećih zakona i propisa ostaju na snazi do donošenja PP sukladno važećem

ZPU.

Važeći dokumenti prostornog uređenja i PP u nadležnosti Republike Hrvatske sa svojim

izmjenama i dopunama za područje općine su:

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (srpanj, 1997 i izmjene i dopune

Narodne novine br. 76/13)

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (Narodne novine br. 50/99, 76/13),

Sukladno novom Zakonu o prostornom uređenju za područje RH potrebno je izraditi

Strategiju prostornog razvoja Republike Hrvatske i Državni plan prostornog razvoja.

Važeći prostorni plan županijske razine, a odnosno na područje općine Sibinj je:

Prostorni plan Brodsko-posavske županije (Službeni vjesnik Brodsko-posavske

županije br. 04/01, 06/05, 11/07, 14/08 - pročišćeni tekst 5/10, 09/12).

Temeljna načela organizacije definiraju se Prostornim planom Brodsko-posavske županije:

Prostornim planom Županije se, na temelju spoznaja o prostoru, i analize pretežitosti

pojava, naslijeđa, korištenja, zaposjednutosti i djelatnosti u prostoru, utvrđuje osnovna

namjena prostora.

Plan teži pomirenju različitih interesa kompromisnim rješenjima, usklađujući razvojne

potrebe i zaštitu prirodne i kulturno-povijesne osnove. Osnovnom namjenom prostora

određuju se i osiguravaju površine za daljnji razvoj naselja, djelatnosti i

infrastrukturnih sustava, usuglašavajući potrebe za daljnji razvoj naselja, djelatnosti i

infrastrukturnih sustava, usuglašavajući potrebe raznih korisnika, uz nastojanje da se

očuvaju prirodna i kulturno-povijesna obilježja i što manje naruši prirodna ravnoteža.

Određeni dijelovi prostora, s obzirom na svoje prirodne značajke sadrže u sebi

predisponiranost za korištenje, odnosno predodređenost za određenu namjenu

(kvalitetno tlo - poljoprivreda, brdski predjeli - šume, vodonosnik - vodoopskrba, vode

- rekreacija i sl.).

Osnovnu namjenu prostora određuje i formiranost postojećih struktura (naselja,

infrastruktura, gospodarstvo).

U većem dijelu područja Brodsko-posavske županije namjena površina raspodijeljena

je između mnogo korisnika i na mnogo površina, te područje Županije karakterizira

mozaičnost i mješovitost, kako namjena, tako i površina.



II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA

II.1. PROSTORNA STRUKTURA KORIŠTENJA I NAMJENE POVRŠINA OPĆINE

SIBINJ

U strukturi površina općine Sibinj najzastupljenije su poljoprivredne površine s udjelom od

54,57 %.

Prema Prostornom planu uređenja općine Sibinj (Sl. vj. BPŽ 8/03, 17/07) poljoprivredne

površine Općine prostiru se na 5.684 ha i imaju sljedeću strukturu: oranice 40,6%, voćnjaci

1,2%, vinogradi 0,9%, livade 6,3% i ostale poljoprivredne površine 6,0%.

Šumske površine zauzimaju 3,5388 ha i čine 33,9% prostora Općine. Hrvatske šume

upravljaju sa 78% šumskih površina, dok je ostatak od 22% u privatnom vlasništvu.

Prema provedenoj analizi (procjeni iz grafičkih karata) važećeg PPUO Sibinj (Sl. vj. BPŽ

8/03, 17/07) koju je proveo Zavoda za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije ukupna

površina građevinskog područja naselja općine Sibinj iznosi 980,48 ha što je 9,48 % u odnosu

na površinu općine Sibinj. U ukupnoj površini građevinskog područja, zona povremenog

stanovanja iznosi 143,259 ha ili 14,61%.

Od vodnih površina općine Sibinj značajni su akumulacija Petnja, te ribnjak Jelas (čiji se dio

nalazi u općini Sibinj).

7 Ibid.1, str.8. 8 Ibid.1, str.8. 9 Ibid.1, str.8.



Tablica 6. – Struktura zemljišta po kategorijama korištenja i vlasništvu

podaci: Prostorni plan uređenja općine Sibinj (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 8/03, 17/07) – izvadak

Napomena: podaci u slijedećim tablicama (Tablica 7., i 8.) su dobivene analizom (procjenom iz grafičkih karata) važećeg PPUO Sibinj

(Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 8/03, 17/07) koju je proveo Zavod za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije i

mogu se razlikovati od službenih podataka.



Tablica 7. – Struktura općine Sibinj – građevinska površina naselja

OPĆINA SIBINJ

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

(uključivo izdvojeni dijelovi naselja i stambeno

turističke zone)

u cijeloj JLS

R.

br: MB

Naziv grada/općine

(JLS)

Bro

j n

asel

ja u

JL

S

Površina JLS

Bro

j st

ano

vn

ika

u J

LS

(pri

vre

men

i p

op

is 2

011

)

gu

sto

ća n

asel

jen

ost

i

(br

stan

ov

nik

a /

km

2)

Izg

rađ

eni

dio

GP

JL

S

Nei

zgra

đen

i d

io G

P J

LS

UK

UP

NO

GP

NA

SE

LJA

% G

P /

po

vrš

ina

JLS

% i

zgra

đen

og

GP

/

po

vrš

ina

JLS

% N

eizg

rađ

eno

g G

P /

GP

Ko

pn

o

Ko

pn

o

br km² ha br ha ha ha % % %

21 2585677 SIBINJ 12 103,45 10345,00 6860 66,31 380,76 599,72 980,48 9,48 3,68 61,17

Izvor: važeći PPUO Sibinj (Sl.vj. BPŽ 8/03, 17/07), analizu proveo Zavod za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije

Tablica 8. – Struktura poljoprivrednih, šumskih, vodnih površina itd.

Izvor: važeći PPUO Sibinj (Sl.vj. BPŽ 8/03, 17/07), analizu proveo Zavod za prostorno uređenje Brodsko-posavske župani

ha ha ha ha % ha ha ha ha ha % ha % ha % ha %

21 2585677 SIBINJ 1620,93 117,14 2156,20 3894,27 37,64 2090,01 95,59 1812,79 3998,39 38,65 478,48 4,63 342,57 3,31 PPUO Sibinj (Sl. vj. BPŽ br. 8/03, 17/07)

Oso

bito v

rije

dno tlo

P

1

Vri

jedno o

bra

div

o tlo

P2

Ost

ala

obra

div

a tla

P

3

OPĆINA SIBINJ

udio

vodnih

površ

ina

/ površ

ina

JLS

R.

br:MB Naziv općine (JLS)

PO

DR

UČ

JA

UZ

GA

JA

LIŠ

TA

POLJOPRIVREDNO TLO ŠUME

PO

DR

UČ

JA

ZA

SA

NA

CIJ

U

(nap

ušt

ena o

dla

gališt

a o

tpad

a i e

ksp

l. p

olj

a)

udio

podru

čja

za s

anac

iju / p

ovrš

ina

JLS

UK

UP

NO

VODNE

POVRŠINE

Popis PPUO i PPUG iz kojih su

preuzeti podaci (datum i mjesto

objave u javnom glasilu)

udio

podru

čja

uzg

ajal

išta

/ p

ovrš

ina

JLS

udio

polj. tla

/ površ

ina

JLS

Gosp

odar

ske

šum

e Š

1

Zaš

titn

e šu

me

Š

2

Šum

e s

pose

bnom

nam

jenom

Š

3

Ost

ala

polj. tla,

šum

e, š

um

. Z

emljiš

ta

PŠ

UK

UP

NO

udio

šum

a / površ

ina

JLS

akum

ula

cije

, je

zera

, vodoto

ci



II.2. SUSTAV NASELJA

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne

novine br. 86/06, 125/06 – ispravak, 16/07 – ispravak, 95/08 – Odluka USHR, 46/10 –

ispravak, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13) u sastavu općine Sibinj se nalazi 12 naselja. Naselje

Sibinj je općinsko središte.

Kartogram 2. – Sustav naselja općine Sibinj



Tablica 9. – Naselja po veličinskim razredima

Veličinski razred

(broj stanovnika)

Broj

naselja Naselje

Broj

stanovnika po

naselju 2011.

god.

Učešće u

ukupnom

broju naselja

Učešće u

ukupnom

broju

stanovnika

0-100 1 Čelikovići 60 8,33% 0,87%

101-200 5

Grižići 120

41,67% 10,62%

Grgurevići 122

Jakačina Mala 161

Ravan 161

Brčino 168

201-300 0 - 0 0 0

301-400 1 Završje 362 8,33% 5,25%

401-500 1 Gornji

Andrijevci 467 8,33% 6,77%

501-1.000 2 Gromačnik 556

16,67% 18,75% Bartolovci 737

1.001-2.000 1 Slobodnica 1.557 8,33% 22,58%

>2.000 1 Sibinj 2.424 8,33% 35,16%

UKUPNO 12 Općina Sibinj 6.895 100,00% 100,00%


S obzirom na veličinu prevladavaju mala naselja od 101-200 stanovnika (5 naselja, 41,67%

od ukupnog broja stanovnika), a slijede naselja od 501-1.000 stanovnika (2 naselja, 16,67%

od ukupnog broja stanovnika). Ostala naselja imaju jednako učešće u ukupnom broju

stanovnika. Najveće naselje je općinsko središte Sibinj, a najmanje Čelikovići.

Po položaju u prostoru Općine, jedino je Slobodnica locirana u nizinskom području rijeke

Save. Sibinj i Gornji Andrijevci protežu se se djelomično u nizini, a djelomično na južnim

padinama Dilj gore. Bartolovci i Gromačnik se uglavnom pružaju južnim padinama Dilj gore,

a manjim dijelom nizinom.

U brdskom dijelu Općine nalaze se naselja Brčino, Čelikovići, Grgurevići, Grižići, Jakačina

Mala, Ravan i Završje. Ova naselja nalaze se na nadmorskoj visini preko 100 m, pri čemu se

izdvajaju Čelikovići koji se nalaze na 32410

m nad morem.

10 Ibid.1, str.8.



II.2.1. DRUŠTVENA SUPRASTRUKTURA

Uprava i administracija

Sjedište općinske uprave nalazi se u Sibinju. Tu je smješten ured načelnika koji predstavlja

izvršno tijelo općine. Predstavničko tijelo općine je Općinsko vijeće koje se sastoji od

predsjednika, zamjenika predsjednika i 13 vijećnika. Neposredno sudjelovanje građana u

odlučivanju o pitanjima od njihova svakodnevnog i neposrednog interesa provodi se putem

mjesnih odbora. Na području općine formirano je 8 mjesnih odbora i to: Sibinj, Slobodnica,

Gromačnik, Bartolovci, Gornji Andrijevci, Brčino-Ravan, Jakačina Mala-Grgurevići-

Čelikovići i Grižići. Općinska uprava trenutno ima 6 zaposlenih.

U zgradi općinske uprave smješten je Matični ured, koji je jedan od jedanaest Matičnih ureda

na prostoru Brodsko-posavske županije.

Ustanove prosvjetnih djelatnosti

Dječji vrtići11

Prema dostavljenim podacima iz općinske uprave, na području općine Sibinj nema niti jedan

dječji vrtić. Stoga su roditelji primorani djecu slati u susjedne općine i grad Slavonski Brod.

S područja općine Sibinj, 9-ero djece s posebnim potrebama pohađa Polikliniku i dječji vrtić

„Zlatni cekin“ smješten u Slavonskom Brodu (Vinogorje), koji Općina dijelom financira.

Mala škola12

Na području Općine organizirana je mala škola u OŠ „Ivan Mažuranić“.

Osnovna škola

Na području Općine osnovno školstvo čine matična škola u Sibinju, osmogodišnja područna

škola u Slobodnici i pet područnih škola i to u Gornjim Andrijevcima, Starom Slatiniku,

Grižićima, Grgurevićima i Ravnu. Škola nosi ime Ivan Mažuranić.

U Gromačniku postoji područni razredni odjel koji organizacijski pripada Osnovnoj školi

„Ivana Brlić Mažuranić“ Slavonski Brod.

Prema podacima Osnovne škole „Ivan Mažuranić“ Sibinj, u šk. god. 2013./2014. upisano je

ukupno 637 učenika u 38 razrednih odjela. Matična škola ima neto površinu školskog prostora

od 2.614,72 m², ima 14 učionica, 6 kabineta i sportsku dvoranu za TZK površine 1.811,32 m²

od čega na veliku dvoranu otpada 776,02 m². Osnovna škola „Ivan Mažuranić“ jedna je od

najvećih škola Brodsko-posavske županije i ima status EKO škole.

11

Izvor:podatke dostavila Općina Sibinj 12

Ibid



Broj upisanih učenika po godinama, u matičnoj i područnim školama, vidljiv je u slijedećoj

tablici i grafikonu.

Tablica 10. – Broj upisanih učenika i razrednih odjela u OŠ „Ivan Mažuranić“ po šk. god.

Izvor podatak: OŠ „Ivan Mažuranić“ Sibinj

Grafikon 3. – Broj upisanih učenika u OŠ „Ivan Mažuranić“ po šk. god.

Izvor podatak: OŠ „Ivan Mažuranić“ Sibinj

Kultura13

Većina kulturnih događanja u općini Sibinj događa se u domovima kulture koji su razmješteni

po naseljima. Na području Općine djeluju 3 kulturno umjetnička društva: KUD „Tomislav“ iz

Sibinja, KUD „Šokica“ iz Slobodnice i KUD „Slavonija“ iz Gornjih Andrijevaca.

13

Ibid.11, str.21.

Broj

upisanih

učenika

Broj

razrednih

odjela

Broj

upisanih

učenika

Broj

razrednih

odjela

Broj

upisanih

učenika

Broj

razrednih

odjela

Broj

upisanih

učenika

Broj

razrednih

odjela

2010./2011. 2010./2011. 2011./2012. 2011./2012. 2012./2013. 2012./2013. 2013./2014 2013./2014

Matična škola Sibinj 476 21 465 21 432 21 415 21

PŠ Slobodnica 147 9 142 8 139 8 147 8

PŠ Stari Slatinik 52 4 36 4 32 3 34 3

PŠ Gornji Andrijevci 19 3 21 2 16 2 11 1

PŠ Ravan 15 2 14 2 10 2 11 2

PŠ Grgurevići 13 2 12 2 10 1 12 2

PŠ Grižići 17 1 8 1 6 1 7 1

UKUPNO: 739 42 698 40 645 38 637 38

Osniva škola "Ivan Mažuranić"

Sibinj

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

Matična

škola Sibinj

PŠ

Slobodnica

PŠ Stari

Slatinik

PŠ Gornji

Andrijevci

PŠ Ravan PŠ

Grgurevići

PŠ Grižići

Bro

j uče

nik

a

Šk.god. 2010./2011. Šk.god. 2011./2012. Šk.god. 2012./2013. Šk.god. 2013./2014.



Sport i rekreacija14

Objekte sporta i rekreacije na području općine čine otvoreni i zatvoreni tereni namijenjeni,

kako natjecateljskim, tako i rekreacijskim potrebama, kako učenika u nastavi tjelesno

zdravstvene kulture, tako i rekreacijskim potrebama ostalih kategorija korisnika.

U ukupnim sportskim terenima otvorenog tipa na području općine najviše su zastupljena

nogometna igrališta i malonogometna igrališta, te košarkaška igrališta, a u manjoj mjeri i

tereni za ostale sportove. Kao najveći zatvoreni sportski tereni ističu se Sportski centar

„Rehlicki“ u Slobodnici i školska dvorana u sklopu OŠ „Ivan Mažuranić“. SC „Rehlicki“

prostire se na površini od 13.500 m², od čega sama dvorana zauzima površinu od 1720 m².15

U ostale rekreacijske površine mogu se ubrojiti i staze i šetnice uz jezero Petnja, kao i samo

jezero koje pruža mogućnosti za rekreacijske aktivnosti (šetnja, vožnja biciklom, ribolov,

kupanje, veslanje i sl.)

Na području općine Sibinj djeluju slijedeće sportsko-rekreacijske udruge i klubovi:

1. Nogometni klub "Mladost" Sibinj,

2. Nogometni klub "Slobodnica" Slobodnica,

3. Nogometni klub "Sloga" Gromačnik,

4. Nogometni klub "Andrijevački sportski klub",

5. Nogometni klub "Vatrogasac" Grižići,

6. Nogometni klub "Mladost" Jakačina Mala,

7. Košarkaški klub "Sibinj",

8. Udruga za sport i rekreaciju "Dilj - M&M" Brčino-Ravan,

9. Auto klub Sibinj,

10. Moto klub Sibinj,

11. Udruga športskih ribolovaca "Petnja" Sibinj,

12. Airsoft klub "Slavonija" Sibinj,

13. Bantam klub Hrvatske,

14. Biljarski klub "SIRIUS" Sibinj,

15. Lovačko društvo "Petnja",

16. Stolnoteniski klub " Sibinj " – Sibinj,

17. Teniski klub "Sibinj" Sibinj,

18. Pikado klub PRVI,

19. Twirling klub "Aurora",

20. Ženski rukometni klub Slobodnica.

14 Ibid.11, str.21. 15 Izvor:web stranica SC „Rehlicki“ (http://www.sc-rehlicki.com/)

http://www.sc-rehlicki.com/



Vjerske zajednice

Prema Popisu stanovništva, kućanstva i stanova Republike Hrvatske 2011. godine na

području Općine Sibinj bilo je popisano 6.727 katolika koji su činili 97,56% ukupnog

stanovništva. Od pripadnika ostalih vjeroispovijedi, popisano je 50 pravoslavaca što čini

0,73% ukupnog stanovništva i 28 muslimana što čini 0,41% ukupnog stanovništva.

Od vjerskih zajednica na području Općine djeluje rimokatolička i grkokatolička crkva.

Rimokatolička crkva16

ustrojena je tako da Općina Sibinj pripada Sibinjskom dekanatu

Đakovačko-osječke nadbiskupije. Na području Općine ustrojene su 3 župe: Rođenje sv. Ivana

Krstitelja u Sibinju, Sv. Marka evanđelista u Slobodnici i Sv. Filipa i Jakova, ap. u

Odvorcima.

Na području Općine Sibinj, ustrojena je i grkokatolička župa Sveti Jozafat mučenik.

U općini Sibinj postoje slijedeći vjerski objekti17

:

Rimokatolička crkva:

Župna crkva Rođenje sv. Ivana Krstitelja u Sibinju, župa Rođenje sv. Ivana

Krstitelja, Sibinj, sibinjski dekanat,

Crkva sv. Marka u Slobodnici, župa sv. Marka Slobodnica, sibinjski dekanat,

Kapela sv. Bartola na groblju u Bartolovcima, župa sv. Marka Slobodnica,

sibinjski dekanat,

Crkva Duha Svetoga u Gromačniku, župa Krista Kralja Brodski Varoš,

slavonskobrodski dekanat,

Kapelica sv. Luke na groblju u Gromačniku, župa Krista Kralja Brodski Varoš,

slavonskobrodski dekanat,

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Brčinu, župa Odvorci – sv. Filip i

Jakov, sibinjski dekanat ,

Kapelica Majke Božje Lurdske – Gašinac (Gospa Gašinačka), župa Odvorci – sv.

Filip i Jakov, sibinjski dekanat,

Crkva sv. Mihovila arkanđela u Grižićima, župa Odvorci – sv. Filip i Jakov,

sibinjski dekanat,

Crkvica sv. Terezije u Jakačini Maloj, župa Odvorci – sv. Filip i Jakov, sibinjski

dekanat,

Župna crkva sv. Filipa i Jakova u Grgurevićima, župa Odvorci – sv. Filip i Jakov,

sibinjski dekanat,

Crkvica sv. Vida u Čelikovićima, župa Odvorci – sv. Filip i Jakov, sibinjski

dekanat,

Crkva Pohod Blažene Djevice Marije u Gornjim Andrijevcima, župa Rođenje sv.

Ivana Krstitelja, Sibinj, sibinjski dekanat.

Grkokatolička crkva:

Crkva Uznesenja Presvete Bogorodice u Gornjim Andrijevcima.

16 Izvor: Đakovačko-osječka nadbiskupija, web stranica ( http://www.djos.hr/site/) 17 Ibid.11, str.21.

http://www.djos.hr/site/



Zdravstvena zaštita i socijalna skrb18

Na području općine Sibinj djeluju 3 ambulante. U općinskom središtu Sibinju postoji

namjenski objekt s ambulantom opće prakse i ambulantom dentalne medicine. U Slobodnici i

Grgurevićima ambulante su smještene u domovima kulture.

Objekti socijalne zaštite ne postoje na području općine Sibinj.

Ljekarnička djelatnost

Na području općine Sibinj smještena je jedna ljekarna u centru Sibinja, u zgradi Općinske

Uprave.

Građanske udruge i političke stranke

Na području Općine djeluju ogranci svih značajnijih političkih stranaka.

Od građanskih udruga na području općine Sibinj, treba izdvojiti Vatrogasnu zajednicu općine

Sibinj koja okuplja 2 dobrovoljna vatrogasna društva i to DVD Sibinj koje je okosnica

Vatrogasne zajednice i DVD Slobodnica.

Obzirom da dobrovoljno vatrogastvo predstavlja značajnu društvenu organizaciju na području

Općine u slijedećoj tablici prikazani su osnovni podaci o njihovoj ekipiranosti i opremljenosti.

Tablica 11. – Vatrogasna zajednica općine Sibinj

Red.

br.

Naziv

dobrovoljnog

vatrogasnog

društva

Broj operativnih

članova s

položenim

vatrogasnim

ispitom

Velika oprema

Vatrogasni

dom Navalno

vozilo Cisterna

Vatrogasna

traktorska

cisterna

1. DVD SIBINJ 26 1 1 - 1

2. DVD

SLOBODNICA 7 - 1 1 1

Ukupno: 33 1 2 1 2

Izvor podatak: DVD Sibinj

Na području općine djeluju i slijedeće udruge građana:

Humanitarna udruga „Sunce“, Udruga „Brišćani“, Udruga za poticanje kreativnosti

„Bubamara“, KLAS udruga hrvatskih folklornih grupa, Creativo SB, Hrvatsko Europska liga

pomoći.

18 Ibid.1, str.8.



Pošta

Hrvatske pošte, za područje općine Sibinj, imaju poštanski ured s dostavnim područjem

smještenim u centru Sibinja, u zgradi Općinske Uprave.

Zaključno

Cilj razvoja društvene suprastrukture, odnosno središnjih uslužnih funkcija je podizanje

standarda i kvalitete života stanovništva koje koristi njezine usluge. Razvoj društvene

suprastrukture vezan je s jedne strane za političko-teritorijalni ustroj i organizaciju upravnih

funkcija, a s druge za posebne planove razvitka za svaku pojedinu skupinu. Ekonomičnijim,

racionalnijim i funkcionalnijim prostornim rasporedom tih funkcija postići će se veći stupanj

homogeniziranosti prostora.

U sljedećoj tablici, zbirno je prikazana društvena suprastruktura po naseljima općine Sibinj:

Tablica 12. – Društvena suprastruktura na području Općine Sibinj

Izvor podatak: podatke dostavila Općina Sibinj

Matična Područna Ambulante

NASELJA

BARTOLOVCI + + +BRČINO + +ČELIKOVIĆI +GORNJI ANDRIJEVCI + + + +GRGUREVIĆI + + + +GRIŽIĆI + + +GROMAČNIK + + + +JAKAČINA MALA + +RAVAN + + +SIBINJ + + + + + + + + +SLOBODNICA + + + + + +ZAVRŠJE +

DVD Pošta

Sportski sadržaji

(tereni i

udruge/klubovi)Crkve Kapelice

Vjerski sadržaj Zdravstveni

sadržaj LjekarnaO PĆINA SIBINJ

Prosvjetne djelatnosti

Osnova školaDječji

vrtić

Kulturno

umjetnička

društva

Općinska

uprava



II.3. GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Za potrebe analize gospodarskih djelatnosti potrebno je prvenstveno utvrditi socijalno

gospodarsku strukturu na području općine, a na temelju dostupnih podataka, kao i prirodne

resurse.

Tablica 13. – Radno sposobno stanovništvo – po starosti i obrazovanju 2011. god.


Grafikon 4. – Radno sposobno stanovništvo od 15-64 god. po obrazovanju 2011. god.

Izvor podatak: DZS - Popis stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. Godine

SvegaStruč.

studij

Sveuč.

studij

Dok.

Znan.

15-19 512 - - 13 354 145 - - - - -

20-24 477 1 - 1 30 405 40 11 29 - -

25-29 473 3 - 1 27 359 83 35 48 - -

30-34 444 2 - 2 62 349 29 8 21 - -

35-39 412 - - - 91 296 25 9 16 - -

40-44 439 5 - 4 104 310 15 4 11 - 1

45-49 506 6 - 7 127 334 32 16 16 - -

50-54 520 7 2 53 132 293 33 20 13 - -

55-59 454 11 3 73 124 216 27 13 14 - -

60-64 368 13 2 76 101 150 26 19 7 - -

4.605 42 7 230 1.152 2.857 310 135 175 0 1

Nepoz

nato

Bez

škole

1 -3

razreda

OŠ

4 -7

razred

a OŠ

Osn.

škola

Sred.

škola

Visoko obrazovanje

Starost Ukupno

SVEUKUPNO

OP

ĆIN

A S

IBIN

J

RA

DN

O S

PO

S.

ST

AN

OV

NIŠ

TV

O

-

po

sta

rost

i i

ob

az.

1% 0%

5%

25%

62%

7%

RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO -

od 15-64 god. po obrazovanju 2011. god.

Bez škole 1 -3 razreda OŠ 4 -7 razreda OŠ

Osn. škola Sred. škola visoko obrazovanje



Tablica 14. – Kretanje broja nezaposlenih-po obrazovanju za period 2011.-2014. god.

Izvor podatak: Hrvatski zavod za zapošljavanje-Bilten područnog ureda BPŽ,podaci na dan 30.04.navedenih

godina

Grafikon 5. – Odnos nezaposleno/radnosposobno stanovništvo

Izvor podatak: Hrvatski zavod za zapošljavanje-Bilten područnog ureda BPŽ,podaci na dan 30.04.2011. i Popis

stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. godine

Podaci o razvijenosti općine Sibinj definiraju se kao indeks razvijenosti. Indeks razvijenosti

izračunava se na temelju sljedećih pokazatelja: stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku,

proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po

stanovniku, općega kretanja stanovništva, stope obrazovanosti („Uredba o indeksu

razvijenosti“ Narodne novine br. 63/10). Pokazatelji na temelju kojih se definira indeks

razvijenosti imaju udjele u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti na način:

stope nezaposlenosti - 30%,

dohotka po stanovniku - 25%,

proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po

stanovniku - 15%,

općega kretanja stanovništva - 15%,

stope obrazovanosti - 15%.

Svega

SS-3

god.+KV i

VKV

SS-4

godgimnazija Svega

Struč.

studij

Sveuč.

studij

2011. 752 67 130 534 353 171 10 21 11 10

2012. 701 63 109 488 318 158 12 41 22 19

2013. 747 58 114 531 342 180 9 44 25 19

2014. 682 55 116 471 302 159 10 40 20 20BR

OJ

NE

ZA

PO

SL

EN

IH

OS

OB

A-p

o s

taro

sti

i

ob

azo

va

nju

OP

ĆIN

A S

IBIN

J

Visoko obrazovanjeSredenješkolsko obrazovanje

Bez

škole

Osn.

školaGODINA Ukupno

16%

84%

ODNOS NEZAPOSLENO/RADNOSPOSOBNO

STANOVNIŠTVO

Nezaposleni

Zaposleni, na

školovanju,

mirovini, ne traže

posao



Tablica 15. – Indeks razvijenosti

INDEKS RAZVIJENOSTI

OPĆINA SIBINJ

BRODSKO-

POSAVSKA

ŽUPANIJA

REPUBLIKA

HRVATSKA

Vrijednost

osnovnih

pokazatelja

Vrijednost

standardnih

pokazatelja u

odnosu na

nacionalni

prosjek

Vrijednost

osnovnih

pokazatelja

Vrijednost

osnovnih

pokazatelja

Prosječni dohodak per

capita

2010-2012 17.738 49,1% 19.455 28.759

Prosječni izvori

prihoda per capita

2010-2012

572 12,7% 1.381 3.310

Prosječna stopa

nezaposlenosti

2010-2012

24,9% 77,1% 25,6% 16,0%

Kretanje stanovništva

2010-2012

98,6 98,5% 96.7% 99,4.7%

Udio obrazovnog

stanovništva u st. Od

16-65 god-2011 70,18% 83,6% 69,75% 77,7%

INDEKS

RAZVIJENOSTI 64,65%

SKUPINA 50-75% II.

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije-Indeks razvijenosti:-Ocjenjivanje i

razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti 27.12.2013. Ocjenjivanje i razvrstavanje županija

prema razvijenosti 27.12.2013

II.3.1. POLJOPRIVREDA

Poljoprivredno zemljište je prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine br.

39/13,) dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu navodi: Osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno

obradivo (P2) poljoprivredno zemljište ne može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe osim

izuzetnih slučajeva definiranih Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.

Pravilnikom o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog

obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (Narodne novine br. 53/10), pored navedenih P1 i

P2 zemljišta, utvrđena su i ostala obradiva (P3) zemljišta i ostala poljoprivredna (PŠ)

zemljišta. Vrijednosti se temelje na definiranju zemljišta kao šireg prostora koji je integralni

dio tla, klime, reljefa i ostalih korektivnih čimbenika (prema najpovoljnijim odnosima), kao

što su stjenovitost i kamenitost površine zemljišta, poplave na zemljištu, otvorenost, te



zatvorenost i zaštićenost zemljišta, ekspozicija, zasjenjenost zemljišta, veličina parcele i oblik

parcele.

Osnova za bonitiranje i utvrđivanje prostornih kategorija, osobito vrijednog obradivog (P1)

zemljišta, vrijednog obradivog (P2) zemljišta, ostalih obradivih (P3) zemljišta, ostalih

poljoprivrednih (PŠ) zemljišta su bonitetne pedološke karte detaljnog mjerila (1:2000 do

1:5000), koje vrednuju zemljišta na razini najmanje proizvodne parcele. Slijedom navedenog

potrebno je izraditi nove bonitetne karte poljoprivrednog zemljišta.

Slijedom postojećih podataka za područje općine Sibinj napravljena je analiza

poljoprivrednog zemljišta:

Kartogram 3. – Poljoprivredno zemljište/PPUO

podaci: Prostorni plan uređenja općine Sibinj (Službeni vjesnik Brodsko-posavske

županije br. 8/03, 17/07)



Tablica 16. – Analiza poljoprivrednog zemljišta – po bonitetu

O

PĆ

INA

SIB

INJ

UK

UP

NA

PO

VR

ŠIN

A

OP

ĆIN

E

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

-po bonitetu

Oso

bit

o v

rije

dno

tlo P

1

Vri

jedno

obra

div

o t

lo P

2

UK

UP

NO

P1+

P2

udio

P1+

P2 /

udio

sveu

kupno

OP

ĆIN

E

Ost

ala

obra

div

a

tla

P3

SV

EU

KU

PN

O

P1+

P2+

P3

udio

polj

. tl

a /

površ

ina

OP

ĆIN

E

ha ha ha ha % ha ha %

10437,00 1620,93 117,14 1738,07 16,65 2156,20 3894,27 37,31

Izvor podatak: Prostorni plan uređenja općine Sibinj (Službeni vjesnik BPŽ br. 8/03, 17/07)

Tablica 17. – Analiza poljoprivrednog zemljišta – po načinu korištenja

OP

ĆIN

A S

IBIN

J

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

-po korištenju

tip zemljišta površina

udio u

korištenom

zemljištu

udio u

raspoloživom

zemljištu

ha % %

korištene

poljoprivredne

površine

povrtnjaci

(okučnice) 36,75 2,50 1,79

oranice i vrtovi 1.144,23 77,70 55,72

livade 144,15 9,79 7,02

pašnjaci 18,72 1,27 0,91

voćnjaci 99,81 6,78 4,86

voćnjaci plantažni 8,22 0,56 0,40

vinogradi 18,88 1,28 0,92

vinogradi plantažni 1,69 0,11 0,08

rasadnici 0,13 0,01 0,01

ukupno korišteno zemljište 1472,58 100,00 71,71

ostalo zemljište neobrađeno 181,85 8,86

šumsko 398,98 19,43

ukupno ostalo zemljište 580,83 0,00 28,29

UKUPNO RAPOLOŽIVO ZEMLJIŠTE: 2.053,41 100,00 Izvor podatak: DZS-Popis poljoprivrede 2003. god.



Kartogram 4. – Poljoprivredno zemljište/ARKOD

podaci: ARKOD, svibanj 2014. god., http://www.arkod.hr/.

Uočena razlika u podacima o poljoprivrednom zemljištu u odnosu na podatke iz Državnog

zavoda za statistiku i PPUO, proizašla je iz činjenice:

brdski dio općine posjeduje nekorišteni kapacitet, odnosno isti se u naravi vodi kao

zona povremenog stanovanja, a u prostornom planu, u karti „Korištenja i namjene“,

zona povremenog stanovanja se vodi kao šumsko/poljoprivredno zemljište,

potrebno napraviti novu analizu tla po bonitetu, slijedom nove zakonske i

podzakonske regulative.

Za analizu stanja stočarstva korišteni su podaci „Popis poljoprivrede 2003. god.“- Državni

zavod za statistiku. Slijedom navedenog postoji izvjesni vremenski pomak pa je moguće i

izvjesno odstupanje kako u negativnom tako i u pozitivnom trendu, a slijedom navedenog

može se analizirati zatečena tradicija uzgoja.

http://www.arkod.hr/



Tablica 18. – Struktura stočnog fonda – po tipu

OP

ĆIN

A S

IBIN

J

STRUKTURA STOČNOG FONDA - po tipu

vrsta

životinje tip

broj koeficijent

uvjetna

grla

uvjetna

grla

kom kom

goveda

krave(gov),

preko 24 mj 351,00 1,0000 351,00

jun.(gov) 12-

24 mj 25,00 0,6000 15,00

goveda do 12

mj 82,00 0,3000 24,60

goveda

ukupno 458,00 390,60

svinje

odojci 1.098,00 0,0200 21,96

svinje 2.990,00 0,1500 448,50

nerasti 100,00 0,4000 40,00

svinje ukupno 4.188,00 510,46

ovce

janjad 49,00 0,0500 2,45

ovce 91,00 0,1000 9,10

ovce ukupno 140,00 11,55

koze

jarad 82,00 0,0500 4,10

koze 177,00 0,1000 17,70

svinje ukupno 259,00 21,80

konji konji ukupno 11,00 1,2000 13,20

perad perad ukupno 19.291,00 0,0025 48,23

kunići kunići ukupno 2.178,00 0,0020 4,36

košnice košnice

ukupno 241,00

Izvor podatak: DZS-Popis poljoprivrede 2003. god.

Za koeficijent UG korišteni podaci iz PP BPŽ (Službeni vjesnik Brodsko-posavske

županije br. 04/01, 06/05, 11/07, 14/08 - pročišćeni tekst 5/10, 09/12 )



Grafikon 6. – Analiza stočnog fonda u odnosu na broj uvjetnih grla*

*uvjetno grlo - (UG) je usporedna vrijednost domaćih životinja svedena na masu od 500 kg.

U svrhu poljoprivredne proizvodnje omogućena je izgradnja poljoprivrednih građevina kroz

prostorne planove i izvan granica građevinskih područja.

Prostorni plan uređenja općine Sibinj omogućava izgradnju izvan građevinskih područja u

skladu s vrijednostima i osobitostima prostora, a vezano za poljoprivrednu djelatnost:

građevine za obavljanje ratarske i/ili intenzivne stočarske i peradarske proizvodnje.

Izgradnja građevina u funkciji obavljanja intenzivne poljoprivredne djelatnosti moguća je

na:

posjedu primjerene veličine,

za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja (više od 10 UG)

uvjetnih grla.

Primjerenim veličinama posjeda se smatraju:

za intenzivnu ratarsku djelatnost minimalna veličina 15 ha,

za uzgoj voća i povrća minimalne veličine 5 ha,

za uzgoj povrća minimalna veličina 3 ha,

za uzgoj vinove loze minimalne veličine 4 ha,

za uzgoj cvijeća minimalne veličine 1 ha.

Građevine za obavljanje ratarske i/ili intenzivne stočarske i peradarske proizvodnje su:

tovilišta stoke (farme): govedarska, svinjogojska, peradarska, krznaša i sl.,

skladišta poljoprivrednih proizvoda,

0

100

200

300

400

500

600

uvjetna grla



građevine za osnovnu doradu ili preradu za potrebe poljoprivredne proizvodnje koja se

obavlja u okviru gospodarskog kompleksa (klaonice, hladnjača, mješaonica stočne

hrane i sl.),

građevine za sklanjanje vozila i oruđa, te njihovo održavanje,

ostale pomoćne građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje,

ostale pomoćne građevine u funkciji.

Slijedom važećeg Prostornog plana Brodsko-posavske županije omogućuje se izgradnja

postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju, instalirane električne

snage do uključivo 3 MW. (Postrojenja snage do uključivo 3 MW, koja se mogu graditi kao

samostalne cjeline u sastavu građevine za poljoprivrednu proizvodnju, plastenike, staklenike

i farme su: postrojenja za kogeneraciju koja koriste otpadne tvari iz procesa proizvodnje za

potrebe proizvodnje toplinske i električne energije.

Kroz prostorne planove JLS (PPUO/G) omogućuje se i izgradnja postrojenja za korištenje

obnovljivih izvora, instalirane električne snage do uključivo 3 MW,

Suše ili poplave su sve češća pojava, a stanje dodatno pogoršava neadekvatno i nedovoljno

razvijen sustav navodnjavanja. Kao jedan od važnih uvjeta za učinkovitiji i brži razvoj

poljoprivredne proizvodnje je izgradnja sustava za navodnjavanje poljoprivrednog

zemljišta koji zahtijeva sustavni pristup i podrazumijeva izradu temeljnog planskog

dokumenta. Na razini Brodsko-posavske županije izrađen je Plan navodnjavanja (Sl. vj.

23/07) i Program uređenja detaljne kanalske mreže. Prema „Izvješću o stanju u poljoprivredi

na području Brodsko-posavske županije u 2013. god.“ (Sl. vj. BPŽ br.13/14) u tijeku je izrada

Predinvesticijske studije sustava navodnjavanja Jasinje koja uključuje područje općina

Bebrina, Sibinj, Brodski Stupnik i Orivac.

Ne treba zanemariti ni problem suvišnih voda (potreba za hidromelioracijama) svih većih

polja.



Kartogram 5. – Hidromelioracije





Kartogram 6. – Plan navodnjavanja

podaci: Prostorni plan Brodsko-posavske županije (Službeni vjesnik Brodsko-

posavske županije br. 04/01, 06/05, 11/07, 14/08 - pročišćeni tekst 5/10, 09/12 )

Prostorni razvoj poljoprivrednog sektora, kroz promociju obnovljivih izvora energije, sve više

dobiva na važnosti, obzirom na obvezu Republike Hrvatske da poveća udio obnovljivih

izvora u ukupnoj energetskoj bilanci do 10% .

Sadašnja veličina i rascjepkanost posjeda je ograničavajući čimbenik razvitka cjelokupne

hrvatske poljoprivrede. Da bi se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG), kao

okosnica agrarnog razvoja, odnosno temeljni oblik organizacije poljoprivredne proizvodnje,

osposobilo za racionalnu i profitabilnu proizvodnju, nužno mu je osigurati optimalne

proizvodne kapacitete.



II.3.2. ŠUMARSTVO

Sukladno Zakonu o šumama (Narodne novine, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10,

25/12, 148/13 i 94/14) šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku i

imaju njezinu osobitu zaštitu. Šume i šumska zemljišta specifično su prirodno bogatstvo te s

opće korisnim funkcijama šuma uvjetuju poseban način upravljanja i gospodarenja.

Kartogram 7. – Šumsko zemljište





Slijedom podataka za područje općine Sibinj napravljena je tablica:

Tablica 19. – Analiza šumskog zemljišta

O

PĆ

INA

SIB

INJ

UK

UP

NA

PO

VR

ŠIN

A

OP

ĆIN

E

ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Gosp

odar

ska

šum

a Š

1

Zaš

titn

a šu

ma

Š2

Ost

ale

šum

e i

šum

ske

površ

ine

Š4

UK

UP

NO

Š1+

Š

2+

Š4

udio

Š1+

Š2+

Š4

/ površ

ina

OP

ĆIN

E

udio

Š1/Š

1+

Š2+

Š4

ha ha ha ha ha % %

10437,00 2090,01 95,95 1245,55 3431,51 32,88 60,91


Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta prema podacima ''Hrvatskih šuma'' d.o.o., u

Republici Hrvatskoj iznosi 2.659.918 ha, što je 47% kopnene površine države, dok šume u

Brodsko-posavskoj županiji zauzimaju 29,60 % površine, a slijedom gornje tablice općina

Sibinj je u prosjeku Brodsko-posavske županije, ali ispod prosjeka Republike Hrvatske.

Temeljna načela hrvatskog šumarstva su održivo gospodarenje s očuvanjem prirodne

strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i

općekorisnih funkcija šuma. Šumama i šumskim zemljištem gospodari se na temelju

šumskogospodarskih osnova, koje se donose za razdoblje od 10 godina.

Hrvatske šume već duži period u svom gospodarenju primjenjuju princip održivosti i stoga iz

šuma uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste.

Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje šuma, odnosno izbor vrste, načina i

vremena rada u šumskom ekosustavu, koji će omogućiti da isti daje maksimalnu proizvodnju,

stabilnost, a time i samoobnovljivost. Obnova sastojina obavlja se šumskim vrstama drveća

koje su na tom staništu autohtone ili udomaćene.

Na području općine Sibinj nalaze se šumarije Oriovac i Slavonski Brod koje gospodare

šumama podijeljenim u gospodarske jedinice.



Kartogram 8. – Gospodarenje šumama

podaci: portal Hrvatske šume, http://javni-podaci-karta.hrsume.hr

Kako je vidljivo u kartografskom prikazu gotovo cijela gospodarska jedinica „ Mlada vodica-

Puavica“ je u općini Sibinj i preko 80 % šumskog fonda Š1 općine pripada ovoj gospodarskoj

jedinici.

Tablica 20. – Analiza strukture šume za gospodarsku jedinicu „Mlada vodica-Puavica“

Izvor podatak: portal Hrvatske šume, http://javni-podaci-karta.hrsume.hr, godina izmjere 2005.

Zaliha Prirast Zaliha Prirast Zaliha Prirast Zaliha Prirast Zaliha Prirast Zaliha Prirast Zaliha Prirast

78.833 4.521 59.094 2.828 54.665 1.931 122.762 2.961 123.610 2.794 32.693 845 471.657 15.880

112,70

134,41 7,71 251,20 12,02 254,21 8,98 335,53 8,09 364,31 8,23 364,27 9,24 257,50 8,67

Zaliha prirast po

hektaru

m³/ha

89,75 1944,41Površina

586,49 235,25 215,04 365,88 339,30

ha

m³

GJ MLADA

VODICA-

PUAVICA

VI VII

DOBNI RAZRED

IUKUPNOII III IV V

http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/




Grafikon 7. – Analiza zaliha drvne mase po vrsti

Evidentna je pretežita zastupljenost: bukve, hrasta kitnjaka, cera i graba.

II.3.3. RIBARSTVO

Ribnjaci su proizvodni objekti koji su okruženi prirodnim ili umjetnim nasipima i

hidrotehničkim objektima (upusti, ispusti, dovodno-odvodni kanali, izlovne jame i sl.),

pomoću kojih se obavlja manipulacija vodom, ovisno o proizvodno-tehnološkim potrebama.

Ribnjaci su sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu poljoprivredno zemljište.

Detaljnom su analizom i praćenjem stanja ovoga sektora dijagnosticirani njegovi glavni

problemi, prisutni već niz godina, a to su: pravni status ribnjaka, neriješeni problemi koje

kontinuirano uzrokuju ribojedne ptice, problem financijske konsolidacije (dugovi, sudski

postupci, i sl.) i restrukturiranja koja onemogućuju prijašnji neriješeni problemi te konačno,

tehničko-tehnološka zastarjelost i nepostojanje marketinške strategije.

Kartogram 9. – Pregledna karta ribnjaka



0

50000

100000

150000

200000

250000



Tablica 21. – Površine ribnjaka u odnosu na površine općine i površine ribnjaka BPŽ

Izvor podatak: Prostorni plan uređenja općine Sibinj (Službeni vjesnik BPŽ br. 8/03, 17/07) i Izvješće o stanju u

prostoru BPŽ (Službeni vjesnik BPŽ br. 24/13)

ha ha ha ha % % %

10.437,00 342,56 2.351,22 3.025,34 3,28 14,57 11,32

OP

ĆIN

A S

IBIN

J

UK

UP

NA

PO

VR

ŠIN

A

OP

ĆIN

E

RIBNJAK

ribnja

k

ribnja

k J

elas

BP

Ž

ukupno

ribnja

ci B

PŽ

rib

nja

ka

/površ

ine

opći

ne

ribnja

k /

površ

ina

ribnja

ka

Jela

s

ribnja

k/

ribnjc

i B

PŽ



U poglavlju Odredbi (Prostornog plana uređenja općine Sibinj) nema posebnih odredbi za

ribnjake, a slijedom važećeg Zakona o prostornom uređenju i temeljem Prostornog plana

Županije zaštićene su površine postojećih ribnjaka i omogućena je izgradnja novih ribnjaka

na način:

Izgradnja novih ribnjaka i pratećih objekata za uzgoj ribe moguća je isključivo na

zemljištu katastarskih kultura: močvara, trstik, neplodno tlo te na napuštenim koritima

i rukavcima rijeka.

Na ostalom poljoprivrednom zemljištu, izuzev zemljišta koje se ne može

prenamijeniti, izgradnja ribnjaka moguća je samo uz posebne dozvole i elaborate o

ekonomskoj opravdanosti.

Ribnjak mora biti u svezi s protočnom vodom odgovarajuće kvalitete koje mora biti

dovoljno za sve potrebe ribnjaka u svim fazama uzgoja riba. Minimalna površina

ribnjaka za uzgoj mlađi je 3 ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha, uz uvjet da se ta

površina koristi isključivo za uzgoj ribe.

Maksimalni iskop za ribnjak je iskop na dubinu do 2,5 m. Udaljenost ribnjaka od

susjednih parcela mora biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog obradivog

zemljišta, a ovisi o strukturi tla.

II.3.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI

Vode su opće dobro i imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske. Odredbama Zakona o

vodama (Narodne novine, br. 153/09, 130/11, 160/11, 56/13 i 14/14), uređuju se pravni

status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda,

zaštitu od štetnog djelovanja voda, detaljnu melioracijska odvodnja i navodnjavanje,

djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja

vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno

dobro.

U vodnom sektoru djeluju:

vodno gospodarstvo – na državnoj i međudržavnoj razini i obuhvaća

poslove od republičkog značenja (nadilazi regionalne interese),

vodnokomunalno gospodarstvo – djeluje na lokalnoj, odnosno

regionalnoj razini, na poslovima javne vodoopskrbe, odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda i

ostali gospodarski subjekti koji pri obavljanju djelatnosti koriste vodu

i vodno dobro – koji korištenjem vode proizvode robu i usluge

(proizvodnja električne energije, i ribnjačarstvo, navodnjavanje,

plovidba, turizam).



II.3.4.1. KORIŠTENJE VODA

Korištenje voda za javnu opskrbu

Korištenjem voda, sukladno Zakonu o vodama, smatra se zahvaćanje, crpljenje i

uporaba površinskih i podzemnih voda za različite namjene. Pri tome je opskrba stanovništva

vodom za piće javni interes i ima prednost u odnosu na korištenje voda za ostale namjene,

pretežno gospodarskog interesa (proizvodnja električne energije, navodnjavanje, uzgoj riba,

plovidba, zahvaćanje mineralne i geotermalne vode, korištenje voda za sport i rekreaciju i sl.).

Kartogram 10. – Zaštita izvorišta voda



Na području općine egzistira sustav zaštite vodoopskrbe:

1. vodoopskrbnog sustava Slavonski Brod-crpilište Jelas,

2. vodozaštitna crpilišta „Jakačina“.

Slijedom važećeg Pravilnika definirana su ograničenja korištenja u prostoru:

1. U III. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s

međuzrnskom poroznosti zabranjeno je:

ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,



svako privremeno i trajno odlaganje otpada,

građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada,

građenje kemijskih industrijskih postrojenja opasnih i onečišćujućih tvari za vode i

vodni okoliš,

izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za

automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom),

podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih i

mineralnih voda,

građenje prometnica, aerodroma, parkirališta i drugih prometnih i manipulativnih

površina bez kontrolirane odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja oborinskih

onečišćenih voda prije ispuštanja u prirodni prijamnik i

izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina, osim onih vezanih uz vodoistražne

radove za javnu vodoopskrbu i obnovljive izvore energije.

2. U II zoni proširuje se sustav zabrana i pored zabrana iz III zone dodaju se slijedeća

ograničenja:

poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje bez primjene stajskog gnoja,

gnojovke i gnojnice,

stočarska proizvodnja, osim za potrebe poljoprivrednog gospodarstva odnosno farmi

do 20 uvjetnih grla uz primjenu mjera zaštite voda sukladno posebnom propisu o

dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva,

ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda s prometnica,

formiranje novih groblja i proširenje postojećih i

reciklažna dvorišta i pretovarne stanice za otpad.

3. U I zoni zabranjuju se sve aktivnosti izuzev onih koje su vezane za funkciju crpilišta

Zaštita voda

Zaštita voda provodi se na temelju Zakona o vodama i niza ostalih propisa iz područja zaštite

voda od onečišćenja, uz uvažavanje i drugih zakona, propisa i dokumenata, kao i

potpisanih međunarodnih sporazuma. Poslovi zaštite voda namjenski se financiraju iz

naknade za zaštitu voda, koja se plaća prema količini ispuštene otpadne vode i stupnju

utjecaja na pogoršanje kakvoće i uporabljivosti vode. Jedna od najdjelotvornijih mjera zaštite

vode jest ekonomska mjera, odnosno primjena načela ''onečišćivač plaća''.

Izvori onečišćenja voda

Polazište za planiranje mjera zaštite voda jest procjena utjecaja onečišćenja na vode iz

točkastih i raspršenih izvora onečišćenja.



U točkaste izvore onečišćenja uključena su onečišćenja iz „septičkih jama“. Raspršene izvore

onečišćenja čine onečišćenja na ili u tlu, koja oborinskim otjecanjem dolaze u vode

(poljoprivredne površine, oborinske vode različitih slivnih površina i slično).

Dominantni izvori onečišćenja su stanovništvo i gospodarske aktivnosti. Točkasti se izvori

onečišćenja pretežno odnose na naselja veća od 500 stanovnika i čine 82%19

ukupno

procijenjenog tereta onečišćenja stanovništva. Neizgrađenost sustava javne odvodnje

(kanalizacija i uređaji za pročišćavanje), razlog je da većina onečišćenja nekontrolirano odlazi

u okoliš.

Zaštita od poplava i erozije

Uređenje voda i zaštita od štetnog djelovanja voda uključuje građenje i održavanje

regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, održavanje vodotoka i drugih voda i druge radove i

mjere kojima se omogućuje kontrolirani i neškodljivi protok voda i njihovo namjensko

korištenje. Umjesto parcijalnih rješenja, prednost se daje višenamjenskim sustavima

uređenja i korištenja voda i zemljišta, koji su, u pravilu, gospodarski povoljni i ekološki

prihvatljivi. Njihov razvoj bio je osobito intenzivan u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća,

sve do početka devedesetih, kada je zbog općeg nedostatka financijskih sredstava i različitih

prioriteta pojedinih korisnika voda i zemljišta zaustavljen.

Na temelju Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09 , 130/11 , 56/13 i 14/14) obranom

od poplava u Hrvatskoj upravljaju "Hrvatske vode". Operativno upravljanje rizicima od

poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava uređeni su Državnim planom obrane

od poplava ( Narodne novine, br. 84/10) i Glavnim provedbenim planom obrane od poplava.

Rješenje obrane od poplava je kroz kombiniranu primjenu aktivnih i pasivnih mjera obrane.

Aktivna obrana postiže se ostavljanjem rezervnih prostora u akumulacijskim bazenima za

prihvaćanje i ublažavanje poplavnih valova velikih voda. Pojam pasivne obrane uključuje

zahvate kojima je cilj povećanje propusne sposobnosti korita pomoću regulacije vodotoka,

izgradnju novih nasipa, te rekonstrukciju i nadvišenja postojećih obrambenih nasipa i

uglavnom se odnosi na prostor županije.

Zaštitni sustav Srednjeg posavlja je nedovršen, a postojeći obrambeni nasipi na mnogim su

mjestima nedovoljno visoki za zaštitu od ekstremnih velikih voda koje se javljaju u posljednje

vrijeme. Od ukupnih površina oko 3,8% površina Županije je ugroženo poplavnim vodama.

Branjeno područje je daleko veće i iznosi 68.85720

ha, a to je 34% površine Županije, što

daleko nadmašuje prosjek Republike Hrvatske.

Na slivovima savskih pritoka (bujični i brdski) zaštitni sustavi također su nedovršeni ili ih

uopće nema.

19 Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Brodsko-posavske županije (Službeni vjesnik BPŽ 24/13) 20 Ibid. 19



Kartogram 11. – Poplavno područje/branjeno područje i uređenje bujičara



Od planiranih akumulacija izvedena je jedino akumulacija „Petnja“. Uočavaju se dvije

potencijalne zone poplave:

južna, pod utjecajem rijeke Save

sjeverna, pod utjecajem neregulacije potoka bujičara.



Kartogram 12. – Područja pojačane erozije



Posebni radovi za zaštitu od erozije u slivu Save nisu se izvodili već se primjenjivao klasični

sustav prema kojem se zaštita od erozije provodi isključivo uređenjem bujica.

Tablica 22. – Površine zona ugroženih poplavom i erozijom u odnosu na površinu općine

OP

ĆIN

A S

IBIN

J

UK

UP

NA

PO

VR

ŠIN

A

OP

ĆIN

E ZAŠTITA OD POPLAVE I EROZIJE

zona

poplave -

JUG

zona

poplave -

sjever

ukupno

zone

poplave

zona erozije akumulacije

ha ha ha ha ha ha

10437,00 1.483,17 869,04 2.352,21 6.641,26 135,91

% površine

općine 14,21 8,33 22,54 63,63 1,30




II.3.5. PROIZVODNJA, PODUZETNIŠTVO, TRGOVINA I OBRT

Prema podacima iz Obrtnog registra Hrvatske obrtničke komore od kolovoza 2014. godine, na

području općine Sibinj sjedište je imalo 82 registrirana obrtnička subjekta, od čega ih je

najviše skoncentrirano u općinskom sjedištu Sibinj i naselju Slobodnica. Izvršena je analiza

obrtnika prema sjedištu i osnovnoj djelatnosti i ista prikazana u slijedećim grafikonima.

Grafikon 8. – Broj obrtnika po naselju Grafikon 9. – Obrti po djelatnosti

Izvor podatak: HOK, Obrtni registar, http://www.hok.hr/korisni_linkovi/sredisnji_obrtni_registar

Prema podacima iz Registra poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore od kolovoza

2014. godine, na području općine Sibinj sjedište je imalo 43 registrirana poslovna subjekta

smještena uz glavni cestovni pravac - D525, od čega ih je najviše skoncentrirano na sjedište

općine. Izvršena je analiza poslovnih subjekata prema sjedištu, osnovnoj djelatnosti i broju

zaposlenih.

7

1

5 3

2 1

31 29

3

0

5

10

15

20

25

30

35

BA

RT

OL

OV

CI

BR

ČIN

O

ČE

LIK

OV

IĆI

GO

RN

JI A

ND

RIJ

EV

CI

GR

GU

RE

VIĆ

I

GR

IŽIĆ

I

GR

OM

AČ

NIK

JAK

AČ

INA

MA

LA

RA

VA

N

SIB

INJ

SL

OB

OD

NIC

A

ZA

VR

ŠJE

17%

17%

1%

13%

16%

18%

9%

3% 2% 4%

poljoprivreda, šumarstvoprerađivačkaopskrba električnom energijomgrađevinarstvotrgovina i popravak motornih vozilaprijevoz i skladištenjesmještaj i usluge hrane i pićainformacije i komunikacijestručne, znanstvene i teh. djelatnostiostale uslužne djelatnosti

http://www.hok.hr/korisni_linkovi/sredisnji_obrtni_registar



Tablica 23. – Broj pravnih subjekata po djelatnosti

O

PĆ

INA

SIB

INJ

KLASIFIKACIJA PO

NKD 2007

BROJ

PRAVNIH

SUBJEKATA

% BROJ

PS/UKUPNO

PS

BROJ

ZAPOSLENIH

% BROJ

ZAPOSLENIH/UKUPN

O ZAPOSLENIH

poljoprivreda,

šumarstvo 3 6,98 10 6,94

prerađivačka 5 11,63 52 36,11

poslovanje

nekretninama 1 2,33 0 0,00

građevinarstvo 11 25,58 28 19,44

trgovina i popravak

mot.vozila 6 13,95 9 6,25

prijevoz i sklad. 5 11,63 12 8,33

smještaj i usluge

hrane i pića 3 6,98 3 2,08

informacije i

komunikacije 1 2,33 1 0,69

stručne, znanstvene

i teh. djelatnosti 2 4,65 19 13,19

ostale uslužne

djelatnosti 4 9,30 5 3,47

obrazovanje

odraslih 2 4,65 5 3,47

UKUPNO 43 100,00 144 100,00

Izvor podatak: http://www.biznet.hr/, 2014. god.

Grafikon 10. – Broj poslovnih subjekata po

naselju

Grafikon 11. – Poslovni subjekti po

djelatnosti

3 2

5

1

18

12

2

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

BA

RT

OL

OV

CI

BR

ČIN

OČ

EL

IKO

VIĆ

IG

OR

NJI

AN

DR

IJE

VC

IG

RG

UR

EV

IĆI

GR

IŽIĆ

IG

RO

MA

ČN

IKJA

KA

ČIN

A M

AL

AR

AV

AN

SIB

INJ

SL

OB

OD

NIC

AZ

AV

RŠ

JE

3

5

1

11

6 5

3

1 2

4

2

0

2

4

6

8

10

12

polj

op

riv

red

a, š

um

arst

vo

pre

rađ

ivač

ka

posl

ovan

je n

ekre

tnin

ama

gra

đev

inar

stv

o

trg

ov

ina

i po

pra

vak

mo

t.v

ozi

la

pri

jevo

z i

skla

d.

smje

štaj

i u

slu

ge

hra

ne

i p

ića

info

rmac

ije

i k

om

un

ikac

ije

stru

čne,

zn

anst

ven

e i

teh.…

ost

ale

usl

užn

e dje

latn

ost

i

obra

zovan

je o

dra

slih

http://www.biznet.hr/



Grafikon 12. – Broj zaposlenih po djelatnosti

Izvor podatak: http://biznet.hr,kolovoz 2014. god.

Važećim PPUO omogućava se izgradnja gospodarskih sadržaja u:

naseljima (zone označene žuto mješovite namjene) i to:

na građevnoj čestici uz stambenu namjenu, sadržaji trgovine izuzev stovarišta

građ. materijala), uslužne, ugostiteljske (izuzev sadržaja s bučnom noćnom

glazbom), uslužne zanatske, zdravstvene,veterinarske i dr. namjene,

na posebnim česticama: radionice za popravak i servisiranje aut., benzinske

postaje, radionice obrade drva i materijala, praonice aut., ugostiteljski sadržaji s

bučnom glazbom i na parcelama većim od 3000 m² građevine poslovno-

trgovačkih sadržaja

i u posebnim zonama označenim kao gospodarske ili komunalne (zone izdvojene

gospodarske namjene) mogu se graditi sadržaji: industrije i drugih proizvodnih

djelatnosti, servisnih i uslužnih djelatnosti, skladišta, benzinske postaje, prodajnog

prostora (prodajni saloni, robne kuće, diskonti i slični sadržaji), uredskih i drugih

poslovnih prostora, ugostiteljstva, komunalnih građevina i uređaja, stambene namjene

za potrebe tvrtki (domari, zaštitarska služba i sl.), drugih sadržaja koji upotpunjuju

sadržaj gospodarskih zona.

U PPUO izdvojene su i definirane kao posebne, poslovne zone: Planirana poslovna zona

Slobodnica i postojeća zona K4- poljoprivredno gospodarstvo Slobodnica.

poljoprivreda,

šumarstvo ; 10

prerađivačka; 52

poslovanje

nekretninama; 0

građevinarstvo; 28

trgovina i popravak

mot.vozila; 9

prijevoz i sklad.; 12

smještaj i usluge

hrane i pića; 3

informacije i

komunikacije; 1

stručne, znanstvene

i teh. djelatnosti; 19 ostale uslužne

djelatnosti; 5

obrazovanje

odraslih; 5

poljoprivreda, šumarstvo prerađivačka

poslovanje nekretninama građevinarstvo

trgovina i popravak mot.vozila prijevoz i sklad.

smještaj i usluge hrane i pića informacije i komunikacije

stručne, znanstvene i teh. djelatnosti ostale uslužne djelatnosti

obrazovanje odraslih

http://biznet.hr,kolovoz/



Tablica 24. – Gospodarske zone - odnos površine i broja stanovnika

O

PĆ

INA

SIB

INJ

UK

UP

NA

PO

VR

ŠIN

A O

PĆ

INE

st

opći

ne

UK

UP

NO

G

Z B

PŽ

st

BP

Ž

GZ

BP

Ž/S

T B

PŽ

GOSPODARSKE ZONE

Slo

bo

dnic

a I

G.A

nd

rije

vci

-K4

UK

UP

NO

GZ

OP

ĆIN

E

GZ

op

ćine/

st.

opći

ne

ha broj ha broj ha /st ha ha ha ha /st

10.437,00 6.895 1.957,71 158.575 0,0123 52,04* 19,72 71,76 0,0104

Izvor podatak: Prostorni plan uređenja općine Sibinj (Službeni vjesnik BPŽ br. 8/03, 17/07) i Izvješće o stanju u

prostoru Brodsko-posavske županije (Službeni vjesnik BPŽ 24/13)

*podatak dobiven procjenom iz grafičkog dijela PPUO Sibinj

II.3.6. TURIZAM

Na prostoru Općine postoje mogućnosti za razvitak različitih oblika kontinentalnog turizma:

izletničkog i rekreacijskog, lovnog i ribolovnog, ruralnog, te ekološkog i edukativnog

turizma. Ove oblike turizma, u prostornom smislu, moguće je razvijati u nizinskom području

Općine (ribnjaci), u području prijelaznog, prigorskog dijela, te u brdskom dijelu općine Sibinj

(jezero i šume-lov), što znači na pojedinačnim lokacijama, u prirodno geografski različitim

uvjetima, s ponudom različitih prirodnih resursa o kojima će ovisiti i valorizacija temeljnih

prirodnih vrijednosti prostora u turističke svrhe.

U Prostornom planu Brodsko-posavske županije, kao turistički lokaliteti županijskog značaja,

u smislu korištenja prostora i planiranja sadržaja za turizam, na području općine Sibinj

izdvojeni su:

općina Sibinj, naselja u brdskom dijelu s evidentiranom tradicijskom graditeljskom

baštinom,

Petnja, kao turistički lokalitet izvan naselja,

Motodrom Slobodnica (vizija/potencijal).

Jezero Petnja je najatraktivniji prirodni potencijal za razvitak turizma na prostoru općine

Sibinj, zajedno sa područjem šumske vegetacije „Mlada Vodica“ i posebnim botaničkim

rezervatima „Livada kod Sv. Petke, „Livade uz akumulacijsko jezero Petnja“ i posebnim

geološkim rezervatom „Špilja Pljuskara uz jezero Petnja“. Ta su područje pogodno za

razvitak izletničkog i rekreacijskog turizma, vezanog za jezero (kupanje, veslanje, športski

ribolov), kao i okolnog prostora livada (izleti, kampiranje, rekreacija), ali i za promociju

ekološkog i edukativnog turizma, kroz organizirane posjete (škola u prirodi, izviđači) ili

individualne posjete (ljubitelji prirode, ornitolozi).



Kartogram 13. – Područje zone Petnja



Prostorni plan Brodsko-posavske županije predvidio je ovu zonu za izradu Zakonom

propisanog plana nižeg reda (sada UPU-om od interesa za županiju) kojim bi se i definirale

zone i odredbe za provedbu.

Kartogram 14. – Područje lovišta



Postoje mogućnosti za poticanje i organizaciju razvitka ruralnog turizma, kroz uključivanje

seoskih domaćinstava u ponudu smještaja i ishrane, ali i kroz ponudu vlastitih poljoprivrednih

proizvoda (eko poljoprivreda), te kroz ponudu kulturne baštine (tradicionalni zanati, folklorna

obilježja, izrada suvenira, njegovanje različitih manifestacija itd. Kroz odredbe za provođenje

omogućena je izgradnja izvan građevinskog područja uz građevine za obavljanje ratarske i/ili

intenzivne stočarske i peradarske proizvodnje:

građevine i sadržaji u funkciji seoskog turizma.

Prostorni plan uređenja općine Sibinj na obroncima definira i zonu povremenog stanovanja

nastalu u drugoj polovici 20 stoljeća, pa je istu moguće razmotriti kao i potencionalnu zonu

turizma.

Zaključak

Općina Sibinj posjeduje izvanredne komparativne prednosti: prometna povezanost (cestovna i

željeznička), blizina županijskog centra u krugu 10-15 km, solidnu obrazovnu strukture

mladih, posjeduje mogućnosti razvoja: poljoprivrede, ribarstva, šumarstva i pratećih

aktivnosti. Trenutno egzistiraju privredne aktivnosti zasnovane na malom obiteljskom

poduzetništvu zasnovanoj na tradiciji jedne ili dvije prethodne generacije i na zemljištu uz

obiteljske stambene građevine, a nisu privedeni namjeni resursi gospodarskih zona izvan

naselja što i jest temeljni kapital i potencijal za budućnost.



II.4. OPREMLJENOST PROSTORA INFRASTRUKTUROM

II.4.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Cestovni promet

Prostor općine Sibinj ima specifičan, izdužen oblik, a obuhvaća dijelove posavske doline,

pribrežje Dilj gore, ali ide i duboko u prostor Dilj gore. Prometno je najznačajniji donji,

južni dio Općine kroz koji prolazi X paneuropski koridor u okviru kojeg je smještena

trasa postojeće autoceste A3 (Bregana-Zagreb-Lipovac).

Kartogram 15. – Cestovna mreža općine Sibinj

-



Temeljem Odluke o razvrstavanju javnih cesta (Narodne novine br. 66/13 i 13/14) duljine

razvrstanih cesta na području općine Sibinj su21

:

Autoceste 7,9 km (15%)

Državne ceste 11,9 km (23 %)

Županijske ceste 11,0 km (21 %)

Lokalne ceste 21,7 km (41 %)

UKUPNO: 52,5 km (100 %)

U okviru posavskog prometnog koridora položene su državna cesta D525 i županijska cesta Ž

4202, koje su u funkciji paralelnih cesta autocesti na području Općine i koje povezuju sva

naselja na pribrežju Dilj gore. Zbog visokih cestarina na autocesti A3, navedene ceste su

opterećene intenzivnim prometom u strukturi kojeg je velik udio teretnih vozila. Istovremeno,

velika izgrađenost uz prometnu cestu izazvala je niz sigurnosnih problema, značajan

negativan utjecaj na urbane zone, a pojačani promet utjecao je i na oštećenje kolnika. Kao

rješenje gore spomenutih problema nameće se realizacija planirane trase južne obilaznice

naselja Bartolovci, Sibinj i Gornji Andrijevci. Na trasi su planirana i dva denivelirana

cestovno-željeznička prijelaza.

Južno od autoceste nalazi se samo jedno naselje koje deniveliranim prijelazom prelazi preko

autoceste A3 (Bregana-Zagreb-Lipovac), a postojeću željezničku prugu M 105 (Novska-

Tovarnik-DG) prelazi u nivou, da bi došla do općinskog središta. Južnim prostorom Općine,

kroz naselje Slobodnica, prolazi cestu koja je značajna za longitudinalno povezivanje

posavskog dijela Brodsko-posavske županije.

Brdski dio Općine karakterizira sjeveroistočni dio pod šumom i zapadni dio u kome je

smješteno 6 naselja koja su prometno povezana s općinskim središtem županijskim i lokalnim

cestama.

Tablica 25. – Kategorizirane ceste na području općine Sibinj

Izvor podatak: ŽUC BPŽ, veljača, 2014. god.

21

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o., veljača 2014. god.

DULJINA ŠIRINA POVRŠINA

(km) asfalt makadam (m) (m²)

1 4162 Bilice (Ž 4161) - Ravan - Brodski Zdenci - D 53 Ž 6,760 3,900 2,860 4,90 33.124,00

2 4202D 525 (Bartolovci) - Slav. Brod - Garčin - Vrpolje -

granica županijeŽ 3,365 3,365 0,000 6,00 20.190,00

3 4206 Slobodnica - D 525 Ž 0,884 0,884 0,000 5,70 5.038,80

11,009 8,149 2,860 58.352,80

1 41069 Brđani (granica županije) - Ravan (Ž 4162) L 0,332 0,332 0,000 4,00 1.328,00

2 42030 Ravan (Ž 4162) - Sibinj (D 525) L 8,465 8,465 0,000 4,70 39.785,50

3 42031 L 42030 - Grgurevići - Čelikovići L 1,017 1,017 0,000 4,70 4.525,70

4 42032 L 32030 - Jakačina Mala L 0,690 0,000 0,690 2,50 1.725,00

5 42033 Sibinj (D 525) - željeznička postaja Sibinj L 1,319 1,319 0,000 3,80 5.012,20

6 42034 Petnja - Završje - Sibinj ( D 525) L 2,956 2,956 0,000 5,00 14.780,00

7 42036Slobodnica (Ž 4206) - Kaniža - Bebrina - S.Kobaš

(Ž 4204)L 6,953 6,428 0,000 5,00 34.765,00

21,732 20,517 0,69 101921,4

32,741 28,666 3,550 160.274,20

VRSTA KOLNIKA

ŽUPANIJSKE CESTE UKUPNO:

LOKALNE CESTE UKUPNO:

ŽUPANIJSKE I LOKALNE CESTE SVEUKUPNO:

RED.

BR.

BROJ

CESTEITINERER KAT.



Željeznički promet

Na području općine Sibinj nalazi se željeznička pruga za međunarodni promet M104 Novska-

Vinkovci-Tovarnik-Državna granica-(Šid) koja pripada koridoru RH1 prema Odluci o

razvrstavanju željezničkih pruga (Narodne novine 3/14).

Kartogram 16. – Željeznička mreža općine Sibinj



Duljina pruge prema vrsti na području općine Sibinj iznosi 7,53 km.22

Prema Studiji modernizacije X. Paneuropskog koridora Željezničkog projektnog društva od

2008. god. u kolodvoru Sibinj planira se izgradnja otočnih perona između postojećeg 1. i 3. te

4. i 6. kolosijeka. Navedeno će za posljedicu imati uklanjanje postojećeg 2. i 5. kolosijeka.

Predviđena je dogradnja 1a. manipulativnog kolosijeka. Kolosijeci će se produljiti kako bi

mogli prihvatiti vlakove duljine 750 m, te na izlaznoj strani prema Zagrebu dovršiti A vezu, a

na strani prema Vinkovcima dograditi V vezu. Željezničko-cestovni prijelaz u km 228+887 će

se denivelirati. Po završetku rekonstrukcije namjena kolosijeka bit će takva da će kolosijeci 1.

i 4. biti prijemno otpremni, kolosijeci 2. i 3. glavni prolazni, kolosijek 1a. krnji kolosijek.

Na žalost, precizniji termini realizacije ovih bitnih poboljšanja sustava nisu navedeni u

Studiji.

Zračni promet

Prostornim planom Brodsko-posavske županije (Službeni vjesnik BPŽ 04/01, 06/05, 11/08,

14/08-pročišćeni tekst 05/10 i 09/12) na području općine Sibinj predviđene su dvije moguće

lokacije u istraživanju za smještaj zračne luke 2.C kategorije. Moguće lokacije je potrebno

utvrditi planiranom Studijom optimalnosti lokacija na županijskoj razini.

Elektroničke komunikacije23

Postojeća elektronička komunikacija u nepokretnoj mreži na području općine obuhvaća

međunarodne telekomunikacijske svjetlovode i koaksijalne vodove, spojene vodove,

radiorelejnu vezu, komutacije (centrale), te mjesne mreže. Komutacije na području općine

obuhvaćaju tri udaljena pretplatnička stupnja u naseljima Grgurevići, Sibinju i Slobodnici.

U razvoju postojećih javnih sustava pokretne komunikacije planira se daljnje poboljšanje

pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža prema planiranom povećanju broja korisnika i

uvođenju novih usluga.

Prema dostavljenim podacima HAKOM-a na području općine Sibinj nalazi se ukupno 524

baznih postaja. Broj lokacija na kojima se nalazi, (uzevši u obzir da bazne postaje različitih

operatera mogu biti na istom antenskom stupu ili postojećem objektu) je 4. Spomenute 4

lokacije možemo podjeliti:

1. Antenski stupovi odnosno samostojeći nosači u vlasništvu operatora javnih

komunikacijskih mreža pokretnih komunikacija (VIPnet, Tele2 ili HT): 2,

2. Antenski stupovi ostalih infrastrukturnih operatora: 1,

3. Antenski sustavi u zatvorenom prostoru: 1.

22

Izvor: HŽ Infrastruktura., veljača 2014. god. 23 Izvor: Izvješće o stanju u prostoru na području općine Sibinj za razdoblje do 31. svibnja 2006. god. 24

Izvor: HAKOM, veljača 2014. god..



Razvoj i dostupnost širokopojasne elektroničke komunikacijske infrastrukture uvelike može

potaknuti gospodarski rast, može omogućiti podizanje konkurentnosti malog i srednjeg

poduzetništva, djelotvornije i brže usluge zdravstvene skrbi, kvalitetnije obrazovanje te

kvalitetnije i pristupačnije usluge javne uprave.

II.4.2. ENERGETSKI SUSTAV

Elektroenergetika

Prijenosni elektroenergetski sustav na području općine Sibinj je pod nadležnosti HOPS25

d.o.o., Prijenosno područje Osijek.

Prema očitovanju HOPS d.o.o., Prijenosno područje Osijek, sjevernim područjem Općine

Sibinj prolazi trasa dalekovoda DV 110 kV TS Slavonski Brod 1 – TS Požega. Južnim

područjem Općine Sibinj prolazi trasa dalekovoda DV 110 kV TS Slavonski Brod 1 – EVP

Kapela 1 i 2.

Distribucija električne energije na području Općine je u nadležnosti HEP-ODS d.o.o., Elektra

Slavonski Brod.

Na području Općine Sibinj zastupljeni su zračni i kabelski vodovi naponskih razina od 35 kV

do 0,4 kV, a najznačajniji energetski objekt na području općine Sibinj je transformatorska

stanica 35/10(20) kV Sibinj.26

U 2014. god. planirana je rekonstrukcija niskonaponskih zračnih mreža u Jakačini i

Gromačniku.

Tablica 26. – Elektroenergetski objekti na području općine Sibinj

Vrsta mreže Količina Postotak

[m] [%]

ZDV 35 kV 12.760 9,4

KDV 35 kV 230 0,17

ZDV 10 kV 24.980 18,47

KDV 10 kV 9.209 6,8

ZM 0,4 kV (GOLA) 41.134 30,4

ZM 0,4 kV (IZOLIRANA) 17.218 12,7

KM 0,4 kV 10.881 8

KUĆNI PRIKLJUČCI ZRAČNI 12.425 9,2

KUĆNI PRIKLJUČCI PODZEMNI 6.551 4,86

UKUPNO: 135.388 100 Izvor podatak: HEP-ODS d.o.o.,Elektra Slavonski Brod, veljača 2014. god.

25

Izvor: Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS d.o.o.) 26 Izvor: HEP-ODS d.o.o., Elektra Slavonski Brod, veljača 2014. god.



Cjevovodni promet

Prema prostornom planu općine Sibinj (Sl. vj. BPŽ 8/03,17/07) na području općine Sibinj

izgrađen je jedan međunarodni cjevovod jadranskog naftovoda.

Međunarodni cjevovod jadranskog naftovoda (Sisak – Slavonski Brod) izgrađen je paralelno s

sa južne strane autocestom A3 (Bregana-Zagreb-Lipovac). Prije naselja Slobodnica odvaja se

jedan odvojak prema BIH koji je napušten.

Duljina postojećeg cjevovoda Jadranskog naftovoda na području Općine Sibinj iznosi:27

trasa Sisak – Slavonski Brod 7,750 m,

napuštena trasa Slobodnica – Bosanski brod 6,100 m.

Sjeverno od trase jadranskog naftovoda Sisak – Slavonski Brod, u postojećem koridoru

planira se izgradnja međunarodnog naftovoda PEOP, te izgradnja višenamjenskih

međunarodnih produktovoda.28

Prema prostornom planu Brodsko-posavske županije (Sl. vj. BPŽ 04/01, 06/05, 11/08, 14/08-

pročišćeni tekst, 05/10 i 09/12) na području općine Sibinj nalaze se sljedeći plinovodi i

produktovodi:

Postojeći:

magistralni plinovod Kutina-Slavonski Brod DN 600/75,

magistralni plinovod Slobodnica-Donji Miholjac DN 800/75,

magistralni plinovod OPČS Slobodnica-MRČ Slavonski Brod DN 400/50,

produktovod Slobodnica-Bosanski Brod DN 400/50,

Planirani:

magistralni plinovod Slobodnica-Sotin,

međunarodni plinovod Slobodnica-Bosanski Brod, Kozarac-Slobodnica29

magistralni plinovod Okoli-Slobodnica.

Tablica 27. – Plinovodi i produktovodi na području općine Sibinj

NAZIV PROMJER TLAK

DULJINA

OPĆINA SIBINJ

[m] [m]

magistralni plinovod Slobodnica-Donji Miholjac 800 75 5.848

magistralni plinovod Kutina-Slavonski Brod 600 75 6.760

magistralni plinovod OPČS Slobodnica-MRČ

Slavonski Brod 400 50 983

produktovod Slobodnica-Bosanski Brod 400 50 1.528

Izvor podatak: Plinacro d.o.o., veljača 2014. god.

27

Izvor: JANAF d.d., veljača 2014. god. 28

Ibid 27 29

Izvor: Pliancro d.o.o., veljača 2014. god.



Plinoopskrba30

Prema dostavljenim podacima distributera plina Brod-plin d.o.o. na području općine Sibinj

izgrađena je srednjetlačna polietilenska plinska mreža (ST PE PM) u dužini cca. 46 km.

Materijal cjevovoda je PE 80 u 100% količini.

Jedan od glavnih ciljeva prostornog i gospodarskog razvoja općine Sibinj je izgradnja

loklanih plinoopskrbnih sustava, tako da se omogući korištenje prirodnog plina u što većem

broju naselja i što većeg broja korisnika u plinoficiranim naseljima.

II.4.3. OPSKRBA PITKOM VODOM I ODVODNJA OTPADNIH VODA

Sustav vodoopskrbe

Vodoopskrba stanovnika i ostalih korisnika vode na prostoru općine Sibinj nije riješena u

potpunosti i na zadovoljavajući način.

Javnim vodoopskrbnim sustavom pokriven je dio općine. Naselja nizinskog dijela spojena su

na vodoopskrbni sustav gradskog vodovoda Slavonski Brod, dok su neka naselja brdskog

dijela priključena na vodoopskrbni sustav Jakačina. Izvorište gradskog vodoopskrbnog

sustava Slavonski Brod je crpilište Jelas gdje se zahvačaju podzemni vodonosni horizonti.

Kvaliteta zahvaćene vode ne zadovoljava u prirodnom stanju, radi povišenog sadržaja željeza,

mangana, nitrita i amonijaka, te se prerađuje.

Duljina javne vodoopskrbne mreže na području općine Sibinj iznosi 52,60 km.31

Tablica 28. – Duljina vodovodne mreže i broj priključaka za općinu Sibinj

OPĆINA SIBINJ Vodovodna mreža Vodovodni priključci

NASELJA [m'] kom

BARTOLOVCI 8.010 58

ČELIKOVIĆI 2.660 27

GORNJI

ANDRIJEVCI 5.720 15

GRGUREVIĆI 1.050 51

GRIŽIĆI 1.000 44

GROMAČNIK 5.010 130

JAKAČINA MALA 1.000 60

SIBINJ 10.113 113

SLOBODNICA 17.387 307

RAVAN 0 0

BRČINO 0 0

ZAVRŠJE 650 3

UKUPNO 52.600 808 Izvor podatak: Vodovod d.o.o., Slavonski Brod., rujan 2014. god.

30

Izvor: Brod-plin d.o.o. ožujak 2014. god. 31

Izvor: Vodovod d.o.o., Slavonski Brod, rujan 2014. god.



Sustav odvodnje

Stanovnici općine Sibinj otpadne i sanitarne vode rješavaju pomoću septičkih , sabirnih ili

crnih jama. Ovime oni, nažalost, ne predstavljaju izuzetak u županijskim razmjerima.

Postojeći način zbrinjavanja otvara velike mogućnosti zagađenja podzemnih vodonosnih

horizonata i manjih tekućica. Zagađenje podzemnih vodonosnika, u uvjetima neriješene

vodoopskrbe, može utjecati na zdravlje korisnika vode.

Oborinske vode prihvaćaju se otvorenim kanalima uz prometnice i odvode do najbližeg

vodotoka ili melioracijskog kanala.

Prema podacima Vodovoda d.o.o. Slavonski Brod, rujan 2014. god., na području općine

Sibinj planirana je sljedeća izgradnja odvodnog sustava:

gravitacijska kanalizacija sa precrpnim stanicama: 33.000 m

tlačna kanalizacijska stanica: 5 kom

tlačni kanalizacijski međumjesni cjevovod: 7.200 m

II.4.4. GOSPODARENJE OTPADOM

Zakonodavni okvir

Neodgovarajuće gospodarenje otpadom može uzrokovati štetne emisije na vode, zrak i tlo, a

utjecaj na okoliš ovisi o količini, svojstvima i načinu gospodarenja otpadom. Temeljni pravi

dokument koji utvrđuje sustav gospodarenja otpadom, te daje mjere za sprečavanje ili

smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš je Zakon o održivom

gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/13). Ovim se Zakonom u pravni poredak

Republike Hrvatske prenose bitne direktive Europske unije vezane za gospodarenje otpadom i

zaštitu ljudi i okoliša.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 130/05) i Planom

gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine (Narodne

novine, broj 85/07, 126/10, 31/11), predviđa se uspostava cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom u Republici Hrvatskoj.

Iako je zbog povećanja životnog standarda kao i način funkcioniranja potrošačkog društva,

izgledan stalni rast količina komunalnog i sličnog otpada, djelovanjem mjera određenih

Strategijom i Planom gospodarenja otpadom, te odgovarajućim propisima, predviđa se rast

količine recikliranog i obrađenog komunalnog otpada, osobito biorazgradivog dijela.

Strateško opredjeljenje Republike Hrvatske je i sanirati i zatvoriti sva postojeća odlagališta

otpada, te istovremeno uspostaviti mrežu županijskih i regionalnih Centara za gospodarenje

otpadom.



Planiranje gospodarenja otpadom

Za područje općine Sibinj donesen je odlukom vijeća „Plan gospodarenja otpadom općine

Sibinj za razdoblje od 2012. do 2019. god.“ (“Službeni vjesnik BPŽ“, broj 01/12) koji je

usklađen sa Planom gospodarenja otpadom BPŽ (“Službeni vjesnik BPŽ“, broj 15/08).

Županijski plan gospodarenja otpadom koncepcijski je orijentiran na uspostavu cjelovitog

sustava gospodarenja otpadom, a osnovni koncept je usmjeren i objedinjuje se u osnovnoj

infrastrukturi sustava, a to je županijski centar za gospodarenje otpadom.

Lokacija budućeg Županijskog centra „Šagulje“ je na području Grada Nove Gradiške.

Prema IV. Izmjenam i dopunama Prostornog plana Brodsko-posavske županije (Sl.vj. BPŽ br.

04/01, 06/05, 11/08, 14/08 – pročišćeni tekst, 05/10 i 09/12), predviđene su minimalno 3 ili 4

pretovarne stanice prema gravitacionom području. Za točne lokacije potrebno je izraditi

„Analizu transportnih putova, opravdanosti izgradnje i lociranje pretovarnih stanica“. Iz gore

navedenog općina Sibinj dužna je u svom prostornom plani definirati lokacije jednog ili više

reciklažnih dvorišta, a omogućiti izgradnju zelenih otoka sukladno potrebama.

Gospodarenje komunalnim otpadom u nadležnosti općine je dužnost i obveza da na svom

području osigura uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom.

Sva naselja iz sastava Općine su u sustavu organiziranog prikupljanja otpada. Nositelj

aktivnosti je tvrtka „Jackob Becker“. Prikupljeni otpad koncesionar odvozi na svoju deponiju.

Prema podacima tvrtke „Jackob Becker“ u 2010. god. na području općine prikupljeno

je 660 t32

mješovitog komunalnog otpada od čega se 600 tona odnosi na kućanstva i 60

tona na poslovne subjekte i javne površine.

32 Izvor: Plan gospodarenja otpadom općine Sibinj za razdoblje od 2012. do 2019. god. (“Službeni vjesnik

BPŽ“, broj 01/12)



II.5. ZAŠTITA I KORIŠTENJE DIJELOVA PROSTORA OD POSEBNOG ZNAČAJA

II.5.1. ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Priroda je sveukupna bioraznolikost, krajobrazna raznolikost i georaznolikost. Sustav zaštita i

cjelovitog očuvanja prirode uređuje se Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine, broj

80/2013) - u tekstu ovog poglavlja Zakon, kao i pratećim dokumentom Strategijom i

akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (Narodne

novine, broj 143/08).

Ciljevi i zadaće zaštite prirode su: očuvati i/ili obnoviti bioraznolikost, krajobraznu

raznolikost i georaznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim

djelovanjem, utvrditi i pratiti stanje prirode, osigurati sustav zaštite prirode.

Zaštićena područja sukladno čl. 111 Zakona su: strogi rezervat, nacionalni park, posebni

rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma,

spomenik parkovne arhitekture, a ona mogu biti državnog ili lokalnog značenja.

Slijedom baze podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode na području općine Sibinj nalazi

se temeljem Zakona: sjeveroistočni dio zaštićenog krajobraza - Jelas Polje površine 2.331,86

ha.

Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i

bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja

karakterističnih za pojedino područje i ubraja se u kategoriju od lokalnog značaja.

„Značajni krajobraz Jelas polje zauzima 20.800 ha. Unutar njega nalazi se i znatno manje

područje zaštićeno u strožoj kategoriji. To je Posebni ornitološki rezervat Jelas ribnjaci.

Ribnjaci čine srž Jelas polja. Zahvaljujući ekstenzivnom uzgoju ribe (uglavnom šarana)

područje privlači velik broj ptica močvarica koje ondje nalaze gnjezdište, hranu i odmorište

tokom sezonskih migracija. Jelas polje je mozaik pašnjaka, šuma i poplavnih područja uz

rijeku Savu koja predstavljaju posebno ugrožena staništa u Europi i svijetu. Ovaj tip zaštite

utvrđen je 1995 god.“ 33

Tablica 29. – Analiza zaštićenih područja općine Sibinj34

OP

ĆIN

A S

IBIN

J

UK

UP

NA

PO

VR

ŠIN

A

OP

ĆIN

E

po

vrš

ina

ZP

BP

Ž/p

ov

ršin

a

BP

Ž

ZAŠTIĆENA PODRUČJA

kategorija

zaštite NAZIV

POVRŠINA

(unutar

površine

općine)

površina ZK

općine/ površina

. Općine

ha % ha %

10.437,00 11,99 ZNAČAJNI

KRAJOBRAZ JELAS 2.331,86 22,34

33

Izvor: http://www.priroda-bpz.com/projekti/zaspod/zaspod-8.html 34 Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode i Izvješće o stanju u prostoru BPŽ (Sl. vj.24/13)

http://www.priroda-bpz.com/projekti/zaspod/zaspod-8.html



U Prostornom planu uređenja općine Sibinj kao i Prostornom planu Brodsko-posavske

županije greškom je označena zona posebnog ornitološkog rezevata-ribnjak. Slijedom

navedenog, potrebno je korigirati važeću prostorno-plansku dokumentaciju ili dodatno

valorizirati ovu površinu uz utvrđivanja nekih vidova zaštite.

Kartogram 17. – Područja zaštićena temeljem

Zakona o zaštiti prirode 35

Kartogram 18. – Područja označena kao

zaštićena u prostornom planu36

Zakonom je posebno uređeno područje o pravu i dužnosti poduzimanja zahvata na zaštićenom

području.

Pored propisanih zaštićenih područja u cilju očuvanja bioraznolikosti Zakonom se štite

stanišni tipovi, ekološki značajna područja i ekološka mreža.

Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih

područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju

prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti koju čine ekološki značajna područja za Republiku

Hrvatsku, a uključuju i ekološki značajna područja Europske unije-Natura 2000. Vlada RH je

donijela Uredbu o ekološkoj mreži (Narodne novine, broj 124/13) od 09.10.2013, kojom se

određena područja ekološke mreže smatraju Naturom 2000.

35

Izvor: http://www.priroda-bpz.com/projekti/zaspod/zaspod-8.html 36Ibid.1, str.8.

http://www.priroda-bpz.com/projekti/zaspod/zaspod-8.html



NATURA 2000 je ekološka mreža Europske unije sastavljena od područja važnih za

očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova. Njezin cilj je očuvati ili ponovno uspostaviti

povoljno stanje više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih

stanišnih tipova, s osnovnim ciljem zaštite bioraznolikosti za buduće naraštaje.

Na područjima uključenim u NATURU 2000 treba održavati postojeće stanje prirode,

nastaviti s odvijanjem održivih djelatnosti, a spriječiti one djelatnosti koje će djelovati

negativno na prirodu. Svrha NATURE 2000 nije kreiranje prirodnih utočišta u kojima će biti

isključene sve ljudske aktivnosti. Očuvanje bioraznolikosti na određenim lokacijama može

zahtijevati održavanje ili poticanje ljudskih aktivnosti.

Kartogram 19. – NATURA 2000 na području općine Sibinj37

Za nove razvojne planove i zahvate koji mogu imati utjecaj na područja unutar ekološke

mreže provodi se postupak prethodne ocjene prihvatljivosti kako bi se ustanovilo može li

daljnji razvoj plana ili projekta biti dopušten ili ne. Prva je faza ustanoviti može li plan ili

zahvat imati značajan utjecaj na vrijednosti područja mreže NATURA 2000. Ako je

zaključeno da utjecaj neće biti značajan, zahvat se može odmah odobriti, iako će se obavljati

na području NATURA 2000. Plan ili zahvat koji može imati značajan utjecaj na područje

ekološke mreže, od podnositelja zahvata traži da promijeni zahvat u cilju otklanjanja tih

utjecaja ili da razmotri alternativna rješenja koja ne bi imala negativan utjecaj na to područje.

Ako ne postoje alternativna rješenja, a zahvat ili plan se smatra prijeko potrebnim, tj.

37

Izvor: https://ispu.mgipu.hr/ kolovoz, 2014. god.

https://ispu.mgipu.hr/



ustanovljen je prevladavajući javni interes, tada može biti nastavljen pod uvjetom da su

dogovoreni odgovarajući kompenzacijski uvjeti kojima se osigurava povezanost i cjelovitost

ekološke mreže NATURA.

Tablica 30. – Područja Nature općina Sibinj:38

OP

ĆIN

A S

IBIN

J

UK

UP

NA

PO

VR

ŠIN

A O

PĆ

INE

po

vrš

ina

ZP

BP

Ž/p

ov

ršin

a B

PŽ

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE

kategorija

zaštite NAZIV oznaka

ukupna

površina

dobivena

izuzimanjem

preklapanja

površina

eko

mreže/

površina .

Općine

ha % ha %

10.437,00 31,22

Područja

očuvanja značaja

za ptice-POP

(Područja

posebne zaštite-

SPA)

JELAS

POLJE HR1000005

2.244,27 21,50 Područja

očuvanja značaja

za vrste i stanišne

tipove-POVS

(Predložena

područja od

značaja za

zajednicu-pSCI)

ŠUME NA

DILJ GORI HR20000623

JELAS POLJE

S

RIBNJACIMA

HR20001326

II.5.2. ZAŠTITA I OČUVANJE OKOLIŠA

Okoliš je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu (Zakon o

zaštiti okoliša, Narodne novine, broj 80/13 i 153/13 ). Cilj zaštite okoliša je održivi razvitak,

koji kao temeljne kriterije uključuje ekološku, gospodarsku i socio-kulturnu održivost, s

ciljem unaprjeđenja kvalitete života i zadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja i

zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša,

georaznolikosti, bioraznolikosti krajobraza. Očuvanje okoliša postiže se slijedećim načelima:

predostrožnosti, očuvanja vrijednosti prirodnih dobara, očuvanjem/zamjene i/ili

nadomještanja bioraznolikosti i krajobraza, otklanjanja i sanacije štete u okolišu na izvoru

nastanka, cjelovitog pristupa, suradnje svih sudionika, metodom„onečišćivač plaća“,

sudjelovanja javnosti uz pristup informacijama, poticanje javnosti i omogućavanja prava na

pristup pravosuđu.

Sastavnice okoliša moraju biti zaštićene od onečišćenja pojedinačno i u okviru ostalih

sastavnica okoliša, uzimajući u obzir njihove međusobne odnose i međuutjecaje.

38

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode-travanj, Klasa: 612-07/14-41/07,Urbroj:366-07-4-14-2, od 27.02.

2014.god.



Zaštita sastavnica okoliša provodi se kroz: zaštitu tla i zemljine kamene kore, šumskog

područja, zraka, voda, prirode, zaštitu od utjecaja opterećenja na okoliš i štetnog utjecaja

genetski modificiranih organizama, buke, od ionizirajućih zračenja i nuklearna sigurnost, od

štetnog utjecaja kemikalija, od svjetlosnog onečišćenja i kroz pravilno gospodarenje otpadom.

Temeljni dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša su: Strategija održivog razvitka

Republike Hrvatske, Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske, Program zaštite okoliša i

Izvješće o stanju okoliša. Pod dokumentima održivog razvitka i zaštite okoliša u širem smislu

podrazumijevaju se i strategije, planovi, programi i izvješća koje se donose prema posebnim

propisima u pojedinim sektorima za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja. Po donošenju

Plana zaštite okoliša RH, Brodsko-posavska županija ima obvezu izrade Programa zaštite

okoliša. Isti treba donijeti, na rok od 4 godine, grad Slavonski Brod, ali i druge JLS, ako to

propiše navedeni Program županije.

Za strategije, planove (npr. Izmjena i dopuna PPUO) i programe jedinica lokalne samouprave

(u ovom slučaju općine Sibinj), uključujući njihove izmjene i dopune, obvezno se provodi

postupak u kojem se odlučuje o potrebi provedbe Strateške procjene utjecaja na okoliš, kojim

se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom strategije,

plana ili programa. Slijedom usklađenja okolišnog zakonodavstva s europskim, primjena i

implementacija zahtijevati će značajne investicije. Najveće i najzahtjevnije bit će u industriji u

kojoj se treba prilagoditi zahtjevima objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (IPPC direktiva) i

Pravilniku o Registru onečišćavanja okoliša (Narodne novine, broj 35/08).

Vezano uz opterećenja iz sektora, gledano u cjelini, napravljeno je niz pomaka, ali s obzirom

na neujednačenost u razini dostupnosti, kakvoći i opsegu podataka i informacija kao i na

različitosti u metodologiji obrade i procjene, te specifičnosti postojećih zakonodavnih okvira

među različitim tematskim područjima, procjena stanja pojedinih sastavnica okoliša i razina

utjecaja sektorskih opterećenja na okoliš ne može se dati sveobuhvatno.

Vezano za stanje okoliša, posebna problematika je stanje zraka za područje grada Slavonskog

Broda-odnosno i općine Sibinj koja je u neposrednom okruženju, s tim u vezi postavljena je

mjerna postaja. Slijedom godišnjeg izvješća za 2011. god. i 2012. god. , na mjernoj postaji

Slavonski Brod-1, mjerene su koncentracije sljedećih onečišćujućih tvari: SO2, NO2, H2S,

C6H6, PM2.5, O3 i butadiena 1,3. Kategorije kvalitete zraka utvrđuje se za svaku

onečišćujuću tvar posebno i odnosi se na zaštitu zdravlja ljudi, kvalitetu življenja, zaštitu

vegetacije i ekosustava jedanput godišnje za proteklu kalendarsku godinu.

Kako značajan izvor onečišćenja potiče od rafinerije u Bosanskom Brodu koja je u susjednoj

Bosni i Hercegovini, rađeno je istraživanje doprinosa onečišćenja koji se strujanjem zraka

transportira prema Slavonskom Brodu, a doprinos je izrazito veliki tijekom svih mjeseci s

najvišim vrijednostima u studenom i prosincu, te značajnim vrijednostima u svibnju i lipnju.

Problem kontrole i zaštite zraka se dodatno komplicira položajem onečišćivača i potrebnom

prekograničnom suradnjom.



Iako je zamjetan napredak u pristupu reguliranja uporabe pa i zaštite tla, kao dugoročno

kritičnog resursa Republike Hrvatske, sustavne aktivnosti na zaštiti i unapređenju stanja tla

još uvijek su u začetku te napredak ili pogoršanje stanja u ovom području u cjelini nije

moguće realno ocijeniti.

Zaštita okoliša se provodi kroz izradu i donošenje prostornih planova i njihovu primjenu, kao

i kroz druge instrumente zaštite okoliša, propisane Zakonom o zaštiti okoliša.

Pri izradi prostornih planova i pri donošenju odluka u skladu s propisom kojim se uređuje

prostorno uređenje, potrebno je definirati prostorni plan kao instrument zaštite okoliša uz

ciljeve sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja posljedica onečišćenja, posebno

prilikom određivanja lokacija za nova postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na

postojećim postrojenjima i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i

stambena područja. Prilikom izrade prostornih planova, osim drugih obveza propisanih ovim

Zakonom, mora se uzimati u obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona, javnih

mjesta i ekološki značajnih područja te korištenje dodatnih mjera od strane postojećih

postrojenja, a sve radi izbjegavanja povećane opasnosti za ljudsko zdravlje, materijalna dobra

i okoliš. Svrha im je već u ranoj fazi prostornog planiranja sagledati sa svih aspekata

mogućnosti, kvalitete i zahtjeve određenog prostora te ih sukladno tome uskladiti s

namjeravanim zahvatima u prostoru. Drugi instrumenti zaštite okoliša, propisani Zakonom

o zaštiti okoliša i drugim propisima, su: pored navedene strateške procjena utjecaja na

okoliš, procjena utjecaja zahvata na okoliš, ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš,

utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (za postrojenja), okolišna dozvola i sl.

II.5.3. ZAŠTITA I OČUVANJE KULTURNIH DOBARA

Kulturna dobra su od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu zaštitu

temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 69/99,

151/03,157/03, 87/09, 88/10, 61/11 i 25/12), kojim su kulturna dobra definirana kao pokretna,

nepokretna i nematerijalna kulturna dobra/baštine. Istraživanjem, analizom i vrednovanjem

graditeljske baštine kontinuirano se bavi Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne

baštine, u suradnji s nadležnim konzervatorskim odjelima. Za područje Brodsko-posavske

županije i time prostor općine Sibinj nadležan je Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu.

Od osnivanja navedenog Konzervatorskog odjela za BPŽ su se većim dijelom sustavno

ažurirali podaci vezano za zaštitu baštine.

Nepokretnu kulturnu baštinu s utvrđenim svojstvom kulturnog dobra čine pojedinačne

građevine i/ili kompleksi građevina, kulturno-povijesne cjeline te krajolici. Pokretno kulturno

dobro može biti ili je: zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim

ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te državnim i upravnim tijelima uključujući i

kod fizičkih osoba, crkveni inventar i predmeti, arhivska građa, zapisi, dokumenti, pisma i

rukopisi,filmovi, arheološki nalazi, antologijska djela likovnih i primijenjenih umjetnosti i

dizajna, etnografski predmeti, stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, poštanske

marke i druge tiskovine, dokumentacija o kulturnim dobrima, kazališni rekviziti, skice,



kostimi i sl., uporabni predmeti (namještaj, odjeća, oružje i sl.), prometna i prijevozna

sredstva. Pojam nematerijalna kulturna baština obuhvaća: prakse, predstave, izrazi, znanje,

vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostori koji su povezani s tim,

koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne

baštine.

Tablica 31. – Nepokretna kulturna dobra općine Sibinj:39

OP

ĆIN

A S

IBIN

J

NEPOKRETNO KULTURNO DOBRO

br oznaka mjesto naziv vrsta kulturnog

dobra

ZAŠTIĆENA

1. Z-1292 Sibinj Crkva sv. Ivana Krstelja nepokretno kd-

pojedinačno

PREVENTIVNO ZAŠTIĆENA

2. P-4419 Grgurevići Crkva sv. Filipa I Jakova nepokretno kd-

pojedinačno

EVIDENTIRANA

3. Brčino Mjesna Crkva

4. Gromačnik Zidani kolni most

5. Jakačina Mala Kapelica

Tablica 32. – Pokretna kulturna dobra općine Sibinj:40

OP

ĆIN

A S

IBIN

J

POKRETNO KULTURNO DOBRO

br oznaka mjesto naziv vrsta kulturnog

dobra

ZAŠTIĆENA

1. ROS-10-

1970 od

22.12.1970. Sibinj

Inventar crkva sv. Ivana

Krstelja

pokretno kd-

zbirka

2. Z-1357 Grgurevići Inventar crkve sv. Filipa I

Jakova

pokretno kd-

zbirka

39

Izvor: Ministarstvo kulture, Konzervatorskiodjel u Slav. Brodu, KLASA: 612-08/14-10/0077,

URBROJ:532-04-02-06/2-14-2, od 20.02. 2014. god. 40

Ibid.39



Tablica 33. – Evidentirana arheološka kulturna dobra općine Sibinj:41

OP

ĆIN

A S

IBIN

J

EVIDENTIRANA AHEOLOŠKA KULTURNA DOBRA

br mjesto naziv vrsta kulturnog

dobra

1.

Sibinj

Prapovijesno naselje "Konjsko brdo"

2. Crkva u selu-antičko nalazište

3. Kuća Brajković

4. "Kikovac"- antičko nalazište

5. "Mišino brdo"

6. "Petnja"-gradina, srednjovj.nalaz

7. "Tursko groblje"-srednjovj. nalaz

8. Visovac

9.

Gornji

Andrijevci

"Andrijevačko polje", antičko nalaz.

10. "Glatnik"-prapovij. nalazište

11. "Gradina", zemljano srednjovj.

utvrđenje

12. "Kučišta"- srednjovj. nekropola

13. prapovijesno nalazište 368 km A3-

sjever i jug

14. Grižići "Bilice dol", prapovij. i srednjovjekovno

nalaz.

15. Jakačina

Mala Gradina "Kolaić", srednjovjekovno

nalaz.

16. Krajačići

Kanal "Bažine", prapovijsno nalaz.

17. "Selište"

18. Gromačnik

"Kučišta", srednjovjekovno nalaz.

19. "Knježica", prapovijsno nalaz.

20. Završje "Gradina", srednjovjekovno nalaz.

41

Ibid.39, str.70.



Tablica 34. – Evidentirana tradicijska graditeljska baština općine Sibinj:42

OP

ĆIN

A S

IBIN

J

EVIDENTIRANA TRADICIJSKA GRADITELJSKA BAŠTINA

br mjesto kućni brojevi vrsta kulturnog

dobra

1. Brčino

6, 8,12, 14, 15, 17, 18, 20, 21, 23, 24,

27, 28, 29, 32, 35, 39, 41, 43,45, 48,

51, 53, 55, 57, 61, 62, 63, 64, 68, 70,

75, 80.

2. Gromačnik 58, 60

3. Jakačina

Mala 12, 29, 31, 35, 49, 51, 53.

4. Ravan

6, 11, 15, 19, 25, 29, 33, 35, 37, 39,

40, 41, 43, 45, 47,49, 51, okućnica uz

51

42

Ibid.39, str.70.



II.6. OBVEZNI PROSTORNI POKAZATELJI

Tablica 35. – Obvezni prostorni pokazatelji

R.b

.

Osnovna tematska

cjelina

Skupina

pokazatelja Pokazatelj Jedinica Vrijednost

1. OPĆI POKAZATELJI RAZVOJNIH KRETANJA

1.1. DEMOGRAFSKA

STRUKTURA

A. Razmještaj i

struktura

stanovništva

1. Broj stanovnika broj 6.895

2. Indeks kretanja broja

stanovništva broj 91,34

3. Prirodni prirast stanovništva broj -27

B. Razmještaj i

struktura

domaćinstva

1. Broj kućanstava broj 2.191

2. Prosječni broj članova kućanstva broj 3,15

1.2.

SOCIJALNO-

GOSPODARSKA

STRUKTURA

Ekonomski

razvoj

1. Indeks razvijenosti broj 64,65

2. Stupanj razvijenosti II. skupina

2. STRUKTURA NASELJA I PODRUČJA ZA RAZVOJ IZVAN NASELJA

2.1.

OBILJEŽJA

SUSTAVA

NASELJA

Razmještaj,

gustoća naselja i

naseljenosti

1. Broj naselja broj 12

2. Gustoća naselja

broj

naselja/100

0 km²

0,012

3. Gustoća naseljenosti st/km² 66,06

2.2.

KORIŠTENJE

ZEMLJIŠTA U

NASELJIMA

A. Površina

naselja 1. Površina naselja ha 10.437

B. Građevinska

područja (GP)

1. Površina GP naselja - ukupno ha 980,48

2. Udio GP u odnosu na ukupnu

površinu JLS % 9,48

3. Udio izgrađenog GP u odnosu na

ukupnu površinu JLS % 3,68

4. Udio neizgrađenog GP u odnosu

na ukupno GP % 61,17

5. Broj stanovnika/ukupna površina

GP st./ha 7,03

6. Broj stanovnika/izgrađena

površina GP st./ha 18,11

2.3.

IZDVOJENA

GRAĐEVINSKA

PODRUČJA

Izdvojena

građevinska

područja (IGP)

1.

Površina izdvojenog

građevinskog područja izvan

naselja - ukupno planirano

ha -

2. Površina pojedine namjene IGP:

2.a. Područje povremenog stanovanja ha 142,89

2.b

. Ugostiteljsko-turistička namjena ha -

2.c.

Gospodarska namjena - ukupna

(proizvodna, poslovna,

infrastrukturna, OIE i dr.)

ha 52,04*

2.d

. Sport i rekreacija - planirano ha 171,21

2.e. Područje posebne namjene -

vojni kompleks "Gromačnik" ha 17,96

2.f. Površina groblja ha -

3. Ukupni smještajni kapacitet

turističkih postelja broj postelja -

3. POSTOJEĆA INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST

3.1.

PROMETNA

INFRASTRUKTUR

A

A. Cestovni

promet

1. Duljina cesta - ukupno km 52,5

2. Udio pojedinih vrsta cesta

% u tekstu



3. Cestovna gustoća (dužina

cesta/površina područja) km/km² 0,50

B. Željeznički

promet

1. Duljina pruge - ukupno km 7,53

2. Udio pojedinih vrsta željezničkih

pruga

2.a. Željezničke pruge od značaja za

međunarodni promet (M) % 100

3. Gustoća željezničkih pruga

(dužina/površina područja) km/km² 0,07

C. Zračni

promet 1. Broj zračnih luka broj tekst

D. Elektroničke

komunikacije 1.

Broj postojećih baznih stanica na

100 stanovnika broj/100 st. 0,05

3.2. ENERGETSKA

INFRASTRUKTURA

A. Opskrba

električnom

energijom

1. Duljina elektroopskrbnih vodova km 20,03

2.

Udio i duljina elektroopskrbnih

vodova prema vrsti:

- 110 kv prijenosni %, km 100%;

20,03

B. Opskrba

plinom

1. Duljina plinovoda km 61,12

2. Udio i duljina prema vrsti

plinovoda %

- magistralni %, km 24,74%;15,

12

- distribucijski %, km 75,26%;46,

00

C. Opskrba

naftom 1. Duljina naftovoda km 13,85

3.3.

OPSKRBA VODOM

I ODVODNJA

OTPADNIH VODA

A. Opskrba

pitkom i

tehnološkom

vodom

1. Duljina javne vodoopskrbne

mreže km 52,60

2. Potrošnja pitke vode l/st. -

B. Pročišćavanje

otpadnih voda

1. Duljina kanalizacijske mreže km -

2. Uređaji za pročišćavanje

otpadnih voda - broj i kapacitet

broj, broj

ES -

3.4. GOSPODARENJE

OTPADOM

Odlagalište

otpada

1. Broj odlagališta prema vrsti

- zatvoreno broj 1

4. KORIŠTENJE I ZAŠTITA ZNAČAJNIH PROSTORA

4.1.

KORIŠTENJE

PRIRODNIH

RESURSA

A. Poljoprivreda

1. Ukupna površina

poljoprivrednog zemljišta ha 3.894,27

2. Udio poljoprivrednog zemljišta % 37,31

3. Površina poljoprivrednog

zemljišta po stanovniku ha/st. 0,56

B. Šumarstvo

1. Ukupna površina šumskog

zemljišta ha 3.431,51

2. Udio šumskog zemljišta % 32,88

3. Površina šumskog zemljišta po

stanovniku ha/st. 0,5

C. Vode

1.

Površine površinskih voda prema

vrsti (jezero, ribnjak, umjetni

bazen, sl.)

ha 478,48

2. Udio površina površinskih voda

u odnosu na površinu županije % 0,24

3. Dužina vodotoka km -

D. Mineralne

sirovine 1.

Broj i površina eksploatacijskih

polja po vrstama mineralnih

sirovina

broj, ha -

4.2.

ZAŠTIĆENE

PRIRODNE

VRIJEDNOSTI

Zaštićena

područja prirode 1.

Broj i površina zaštićenih

objekata prirodnih vrijednosti

prema vrsti

broj, ha 1; 2.331,86



2. Područja ekološke mreže

(NATURA 2000) broj, ha 3; 2.244,27

4.3. KULTURNA

DOBRA

Struktura

registriranih

kulturnih dobara

1. Broj zaštićenih nepokretnih

kulturnih dobara broj 2

2. Broj ili udio obnovljenih

kulturnih dobara broj, % -

3. Broj ili udio ugroženih kulturnih

dobara broj, % -

4.4.

PODRUČJA

POSEBNIH

KARAKTERISTIKA

Područja

potencijalnih

prirodnih i

drugih nesreća

- - - u tekstu

5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA

5.1.

POKRIVENOST

PROSTORNIM

PLANOVIMA

Pokrivenost PP

prema razini

planova i

izvješća

1. Broj donesenih PP broj 1

-broj PPUO broj 1

-broj UPU-a broj 3

2. Broj donesenih izmjena i dopuna

PP broj 1

-broj I&D PPUO broj 1

-broj I&D UPU-a broj 2

3. Broj PP u izradi broj -

5.2.

PROVEDBA

PROSTORNIH

PLANOVA

1. Broj izdanih pojedinačnih akata

prostornog uređenja po vrsti broj -

5.3. URBANA

PREOBRAZBA

1. Broj PP ili pojedinačnih zahvata broj -

2. Površina ha -

5.4. URBANA

SANACIJA

1.

Broj izdanih rješenja o

ozakonjenju (do rujna 2014.

god.)

broj 122

2. Planovi sanacije, izmjene i

dopune PP broj -

5.5. NADZOR

1. Nadzor urbanističke inspekcije

(broj rješenja) broj -

2.

Nadzor građevinske inspekcije

(broj rješenja) od 2010. do 2013.

god.

broj 23

* podatak dobiven procjenom iz grafičkog dijela PPUO Sibinj



III. ANALIZA PROVEDBE PROSTORNIH PLANOVA I DRUGIH DOKUMENATA

III.1. IZRADA PROSTORNIH PLANOVA

Prostornim planovima se, u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja, sukladno s

načelima prostornog uređenja, uređuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te

uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora Države, županija, gradova i općina.

Prostornim planovima propisuju se uvjeti za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u

prostoru na određenoj razini i/ili lokaciji u skladu s kojima se izdaje akt za provedbu

prostornog plana, smjernice za izradu prostornih planova užih područja kada je to propisano i

mjere za urbanu sanaciju, ako su potrebne.

Slijedom novog Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13): prostorni

planovi lokalne razine, odnosno razine općine, su prostorni plan uređenja općine i urbanistički

plan uređenja, izuzev urbanističkog plana uređenja državne i županijskog značaja.

Tablica 36. – Važeći Prostorni plan uređenja općine (PPUO) Sibinj s izmjenama i dopunama

OPĆINA VAŽEĆI PLANOVI (PPUO) PLANOVI U

POSTUPKU

IZRADE IZVORNIK I. I&D II. I&D

SIBINJ Sl. vj. BPŽ

08/2003

Sl. vj. BPŽ

17/2007 - -

Prostorni plan uređenja općine (PPUO) Sibinj izrađen je sukladno Zakonu o prostornom

uređenju (Narodne novine, broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 31/02 i 100/04) i Pravilniku o

sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu

elaborata prostornih planova (Narodne novine, broj 106/98, 39/04 i 45/04), a temeljem

Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (Sl. vj. BPŽ 01/87). Obuhvat Prostornog

plana uređenja općine jednak je obuhvatu općine.

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine izrađene su 2007. godine temeljem

Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje od 01.06.2006. do 31.05.2010.

god. (Sl. vj. BPŽ 02/07), a usklađene su sa istim Zakonom o prostornom uređenju i gore

navedenim Pravilnikom. Ova izmjena i dopuna je rađena u cilju:

proširenje planirane radne zone Slobodnica (za dodatnih 35,90 ha planiranih u

dodatne dvije faze),

povećanje građevinskih područja naselja Sibinj-Završje (za 1,26 ha),

povećanje građevinskih područja naselja Slobodnica (za 12,66 ha,)

formiranje izdvojene gospodarske zone (komunalno servisne-poljoprivredno

gospodarstvo) na području Gornjih Andrijevaca-postojeći sadržaj (19,73 ha),

formiranje zone rekreacije R4 motodrom (171,60 ha),

određivanje zaštitnih zona površine posebne namjene,



djelomično korigirane odredbe za provođenje za zaštitne zone infrastrukture i manje

korekcije odredbe za poslovno-trgovačke sadržaje,

definiranje više pojedinačnih UPU-a za naselje Sibinj za potrebe etapne.

Tablica 37. – Važeći Urbanistički plan uređenja (UPU) općine Sibinj s izmjenama i

dopunama

OPĆINA VAŽEĆI PLANOVI (UPU)

PLANOVI U

POSTUPKU

IZRADE

SIBINJ

UPU ZONE

MALOG

GOSPODARSTVA

Sl.vj. BPŽ 16/2004

1. I&D UPU ZONE

MALOG

GOSPODARSTVA

Sl.vj. BPŽ 05/2009

2. I&D UPU ZONE

MALOG

GOSPODARSTVA

Sl.vj. BPŽ 27/2010

-

UPU ZONE

MALOG

GOSPODARSTVA-

SLOBODNICA II.

FAZA

Sl.vj. BPŽ 29/2007

- - -

UPU ZONE

MALOG

GOSPODARSTVA-

SLOBODNICA III.

FAZA

Sl.vj. BPŽ 05/2009

- - -

Kartogram 20. – Lokacija važećih Urbanističkih planova uređenja (UPU-a)



Urbanistički plan uređenja (UPU) Zone malog gospodarstva, izrađen je sukladno Zakonu

o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 31/02 i 100/04) i

Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i

standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, broj 106/98, 39/04 i 45/04), a

temeljem Odluke općinskog poglavarstva (Klasa: 021/05-04-01/4, Urbroj: 2178/28-02-04-02

od 28.04.2004. god.). Zona malog gospodarstva predstavlja izdvojeno građevinsko područje

gospodarske namjene (industrijske: proizvodne i zanatske, komunalne: uslužne, trgovačke i

servisne) sa sadržajima: komunalne infrastrukture, motela, rekreacija, javnih parkinga i

zelenih površina. Obuhvat UPU-a je 33,80 ha.

I-Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja (UPU) Zone malog gospodarstva,

izrađene su 2009. godine temeljem Odluke o izradi izmjena i dopuna UPU-a Zone

malog gospodarstva (Sl.vj. BPŽ 02/09), a koja je usklađena s Zakonom o prostornom

uređenju i gradnji (Narodne novine, broj 76/07 ) i Pravilnikom o sadržaju, mjerilima

kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata

prostornih planova (Narodne novine, broj 106/98, 39/04 ,45/04 i 163/04). Ova

izmjena i dopuna izvršila je korekcije vezano za fleksibilniju upotrebu površina

gospodarske namjene (zone s mogućnošću od industrijske do komunalne namjene),

usklađenja s nadležnim zakonom i prostornim planovima višeg reda.

II-Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja (UPU) Zone malog gospodarstva

izrađene su 2010. godine temeljem Odluke o izradi izmjena i dopuna UPU-a Zone

malog gospodarstva (Sl.vj. BPŽ 22/10), a koja je usklađena s Zakonom o prostornom

uređenju i gradnji (Narodne novine, broj 76/07 i 38/09 ) i gore navedenim

Pravilnikom. Ova izmjena i dopuna je u naravi točkasta i predstavlja promjene zone

zelenila i rekreacije u zonu za komunalnu namjenu, a površine izmjene namjene je

1,02 ha.

Urbanistički plan uređenja (UPU) Zone malog gospodarstva-Slobodnica II faza, izrađen

je sukladno Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00,

31/02 i 100/04) i Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim

pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, broj 106/98, 39/04 ,

45/04 i 163/04), a temeljem Odluke o izradi navedenog UPU-a, (Klasa: 021/05/06-01/4,

Urbroj: 2178/28-01/06-4 od 25.09. 2006. god.). Zona malog gospodarstva-Slobodnica II faza

predstavlja proširenje postojećeg izdvojenog građevinskog područje gospodarske namjene

obrađene UPU-om Zone malog gospodarstva. Obuhvat navedenog UPU-a je 19,94 ha, a ovo

proširenje omogućeno je planom višeg reda - Izmjenom i dopunom PPUO Sibinj. Cilj

proširenja gospodarske zone je afirmacija gospodarskih djelatnosti:

industrije i drugih proizvodnih djelatnosti,

servisnih i uslužnih djelatnosti,

skladišta,

benzinske postaje,

prodajnog prostora (prodajni saloni, robne kuće, diskonti i slični sadržaji),

uredskih i drugih poslovnih prostora,

ugostiteljstva,

komunalnih građevina i uređaja,



stambene namjene za potrebe tvrtki (domari, zaštitarska služba i sl.),drugih sadržaja

koji upotpunjuju sadržaj gospodarskih zona,

u želji da se iskoristi površina na spoju Zapadne vezne ceste i autoceste, posebice jer je

prostor površine ograničeno obradivo tlo.

Urbanistički plan uređenja (UPU) Zone malog gospodarstva-Slobodnica III faza, izrađen

je sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, broj 76/07) i

Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i

standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, broj 106/98, 39/04 , 45/04 i 163/04),

a temeljem Odluke o izradi UPU-a Zone malog gospodarstva-Slobodnica III faza (Sl.vj. BPŽ

17/08). Zona malog gospodarstva-Slobodnica III faza, predstavlja proširenje postojećeg

izdvojenog građevinskog područje gospodarske namjene obrađene UPU-om Zone malog

gospodarstva. Obuhvat navedenog UPU-a je 17,87 ha. Cilj proširenja gospodarske zone je

afirmaciju gospodarskih djelatnosti–servisnih i uslužnih i trgovačkih djelatnosti.

Kartogram 21. – Zbirni prikaz izdvojenog građevinskog područja gospodarske namjene



III.2. PROVEDBA PROSTORNIH PLANOVA

Provedba prostornih planova na području općine Sibinj u nadležnosti je Brodsko-posavske

županije, te je za izdavanje akata na području općine nadležan Upravni odjel za graditeljstvo

i prostorno uređenje Brodsko-posavske županije.

Kako se ne vodi posebna evidencija po općinama i gradovima, u nadležnom Upravnom odjelu

za izdavanje akata za građenje, u slijedećoj tablici su predočeni zbirni podaci za jedinice

lokalne samouprave sukladno izdanim rješenjima za komunalni doprinos.

Tablica 38. – Broj izdanih rješenja za obračun komunalnog doprinosa43

OPĆINA SIBINJ rješenja za komunalni doprinos

nova gradnja legalizacija

GO

DIN

A

2012. 27 -

2013. 26 71

do rujna 2014. 7 51

Evidentan je pad izdavanja akata za gradnju u 2014. godini.

Tablica 39. – Projekcija broja građevina ozakonjenih temeljem Zakona o postupanju s

nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 86/12, 143/13)

Projekcija broja građevina BRODSKO-POSAVSKA

ŽUPANIJA44

OPĆINA SIBINJ

45

Ukupan broj prijavljenih

predmeta 22.261 1072

Broj izdanih rješenja 2533 122

Slijedom projekcije rađene na malom uzorku (cca. 11%) moguće je znatnije odstupanje, a

slijedom navedenog kroz istu nije rađena detaljnija analiza po tipu građevine: stambene,

pomoćne, poljoprivredne, kao niti po lokaciji.

43

Izvor: Općina Sibinj (Klasa: 350-01/14-01/6, Urbroj: 2178/08-03-14-47 od 12.09.2014. god.) 44

Izvor: https:/legalizacija.mgpu.hr/izvješće od 18.09.2014. god. 45

Ibid. 43



III.3. PROVEDBA DRUGIH DOKUMENATA KOJI UTJEČU NA PROSTOR

„U izradi i donošenju razvojnih dokumenata (strategija, planova, programa i sl.), propisa i

drugih općih akata od utjecaja na prostor, koji se donose na temelju posebnih propisa, te

prilikom njihove provedbe mora se uvažavati načelo integralnog pristupa u prostornom

planiranju i druga načela prostornog uređenja i s tim u vezi ujednačenost mjera između

različitih gospodarskih i upravnih područja koje utječu na prostorni razvoj i korištenje

prostora, osobito radi postizanja uravnotežene prostorne održivosti u procesima kojima se

utječe na preobrazbu naselja, korištenje prirodnih dobara, zaštitu prirode i okoliša te na

razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihova razmještaja u prostoru.“46

Za sve razvojne dokumente i programe koji se donose nužno je provjeriti, primjenom načela

horizontalne i vertikalne integracije, zaštite prostor i prostorne održivosti razvitka, međusobnu

usklađenost s prostornim planovima, odnosno uvažavati ciljeve i interese iskazane u

dokumentima više razine.

Na temelju članka 54. starog Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj

66/01) i Strategije gospodarenja zemljištem u vlasništvu države, općina Sibinj je donijela

''Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države za područje općine

Sibinj'' (Sl. vj. BPŽ br. 17/02, 12/06).

Općina Sibinj, također je izradila i sljedeće dokumente:

Plan gospodarenja otpadom općine Sibinj za razdoblje 2012. do 2019. god. (Sl. vj.

BPŽ 01/12),

Plan mreže dječjih vrtića na području općine Sibinj ( Sl. vj. BPŽ 27/10)

Odluku o uvjetima i načinu davanja na privremeno korištenje neizgrađenog

građevinskog zemljišta u vlasništvu općine Sibinj i javnih površina na području općine

Sibinj ( Sl. vj. BPŽ 05/12)

Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području općine

Sibinj u 2012. god. (Sl. vj. BPŽ 05/12)

Izvješće o analizi sustava zaštite i spašavanja na području općine Sibinj u 2011. god.

(Sl. vj. BPŽ 05/12)

Odluka o mjerama za korištenje poljoprivrednog zemljišta u općini Sibinj (Sl. vj. BPŽ

03/11)

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i

velikih nesreća i Plan zaštite i spašavanja za područje općine Sibinj su u postupku izrade.

46

Izvor: Čl. 12, stavak (1) Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13)



III.4. PROVOĐENJE ZAKLJUČAKA, SMJERNICA, PRIJEDLOGA ZA

UNAPRIJEĐENJE, PREPORUKA, AKTIVNOSTI ODNOSNO MJERA IZ

PRETHODNOG IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU

Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unaprijeđenje stanja u prostoru dokumenti su

čija je izrada do 2007. godine bila propisana Zakonom o prostornom uređenju (Narodne

novine, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04). Donošenjem Zakona o prostornom uređenju

i gradnji (Narodne novine, broj 76/07, 38/09, 90/11, 50/12 i 55/12) i novog Zakona o

prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13) ukida se obveza izrade Programa

mjera i ostaje samo obveza izrade izvješća o stanju u prostoru, kao četverogodišnjeg

dokumenta praćenja stanja u prostoru na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.

U zadnjem Izvješću o stanju u prostoru i Programu za unaprijeđenje stanja u prostoru za

općinu Sibinj (Službeni vjesnik BPŽ broj 02/07) utvrđene su aktivnosti izrade prostorno-

planske dokumentacije u svrhu unaprijeđenja održivog razvoja prostora Općine.

Tablica 40. – Provedba aktivnosti iz prethodnog izvješća o stanju u prostoru i mjera za

unaprijeđenje prostora za područje općine Sibinj-prostorni planovi

PROVEDBA AKTIVNOSTI IZ PRETHODNOG IZVJEŠĆA O STANJU U PROSTORU I

MJERA ZA UNAPRIJEĐENJE PROSTORA ZA PODRUČJE OPĆINE SIBINJ-

PROSTORNI PLANOVI

Red.br. Predložene aktivnosti Realizacija

1. PROSTORNI PLANOVI

1.1. Izrada 1. Izmjena i dopuna PPUO Sibinj DA

1.2. Izrada Urbanističkog plana uređenja (UPU) naselja Sibinj NE

1.3. Izrada Urbanističkog plana uređenja (UPU) zone malog gospodarstva

Slobodnica (II. faza) DA

1.4. Izrada Urbanističkog plana uređenja (UPU) zone malog gospodarstva

Slobodnica (III. faza) DA

1.5. Izrada Detaljnog plana uređenja (DPU) groblja NE

Izvor podatak: Program mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Sibinj za razdoblje od 1. listopada 2006.

do 31. svibnja 2010. god. (Sl. vj. BPŽ br. 02/07)

Program gradnje objekta i uređaja komunalne infrastrukture donosio se kao zasebni dio

Programa mjera za unaprijeđenje u prostoru. Tim se programom određuje koncepcija razvoja

Općine.

U slijedećoj tablici prikazana je provedba aktivnosti gradnje objekata i uređaja komunalne

infrastrukture po godinama na području općine Sibinj.



Tablica 41. – Provedba aktivnosti iz programa gradnje objekata i uređaja komunalne

infrastrukture po godinama

PROVEDBA AKTIVNOSTI IZ PROGRAMA GRADNJE OBJEKATA I UREĐAJA

KOMUNALNE INFRASTRUKTURE PO GODINAMA

Red.

br. Predložene aktivnosti Rok

izvršenja Realizacija

2007. god.

1. Program gradnje objekata komunalne infrastrukture za 2007. god. (Sl. vj. BPŽ br.

02/07)

1.1. Građenje javnih površina

1.1.1. Uređenje Trga Kralja Tomislava 2007. DA

1.1.2. Uređenje pješačke staze u Kolodvorskoj ulici u Slobodnici 2007. NE

1.2. Građenje nerazvrstanih cesta

1.2.1. Izgradnja nerazvrstanih cesta ulica E. Kvaternika u Sibinju 2007.-2008. DA

1.2.2. Uređenje prometnice 108. brigade ZNG odvojak Sibinj 2007. NE

1.2.3. Uređenje prometnice Kneza Trpimira u Sibinj 2007. NE

1.2.4. Uređenje prometnice Ulica Tiskalovci u Slobodnici 2007. NE

1.2.5. Uređenje prometnice Alojzija Stepinca u Sibinju 2007. NE

1.3. Građenje javne rasvjete

1.3.1. Rekonstrukcija i izgradnja javne rasvjete u ulici Kneza Mislava 2007. DA

1.4. Objekti i uređaji za opskrbu pitkom vodom

1.4.1. Izgradnja vodovoda u naselju Sibinj, Gornji Andrijevci 2007.-2008. DA

1.4.2. Završetak izgradnje vodovoda u ulicama naselja Sibinj 2007.-2008. NE

1.4.3. Ishođenje projektne dokumentacije za vodovod Brčino-Ravan 2007. NE

1.5. Građenje groblja

1.5.1. Izgradnja groblja u Slobodnici - postavljanje ograde 2007.-2008. DA

1.5.2. Izgradnja mrtvačnice u Bartolovcima 2007.-2008. DA

2008. god.

- - - -

2009.-2010. god.

1. Program gradnje objekata i uređaja za komunalne infrastrukture za 2010. god. (Sl. vj.

BPŽ br. 24/09, 16/10, 22/10, 27/10)

1.2. Uređenje i izgradnja poljskih puteva, nerazvrstanih cesta i sličnih objekata

niskogradnje

1.2.1. Gradnja nerazvrstanih cesta na području općine 2010.-2012. DA

1.2.2. Dogradnja novih sekundarnih vodova vodovodne mreže 2010.-2012. DA

1.3. Izgradnja poslovne zone općine Sibinj

1.3.1. Nastavak započete izgradnje komunalne infrastrukture zone

malog gospodarstva općine Sibinj 2010.-2011. DA

1.4. Uređenjei izgradnja (kupnja) poslovnih građevina i ostalih građevina

1.4.1. Kupnja dijela općinske zgrade (bivši prostor PBZ-a) 2010. DA

1.4.2. Završetak izgradnje mrtvačnica na području općine 2010.-2011. U TIJEKU

1.4.3. Izgradnja športskog objekta sa sadržajem na igralištu

Slobodnica 2010.-2011. DA

1.4.4. Dodatna ulaganja u postojeće domove 2010.-2011. DA

2010.-2011.god.



1. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2011. god. (Sl. vj.

BPŽ br. 27/10, 17/11)


niskogradnje

1.1.1. Gradnja nerazvrstanih cesta na području općine 2011.-2013. DA

1.1.2. Dogradnja novih sekundarnih vodova vodovodne mreže 2011.-2013. NE

1.1.3. Ostali nespomenuti građevinski objekti (staze i sl. prometni

objekti) 2011.-2013. DA

1.2. Izgradnja poslovne zone općine Sibinj 2011.-2012. DA

1.3. Uređenjei izgradnja (kupnja) poslovnih građevina i ostalih građevina

1.3.1. Završetak izgradnje mrtvačnica na području općine 2011. U TIJEKU

1.3.2. Dodatna ulaganja u postojeće domove 2011. DA

1.4. Dodatna ulaganja na javnoj rasvjeti 2011. DA

2011.-2012.god.


BPŽ br. 17/11, 21/12)


niskogradnje

1.1.1. Gradnja nerazvrstanih cesta na području općine NE

1.2. Uređenje i izgradnja poslovnih građevina i ostalih građevina

1.2.1. Dodatna ulaganja u postojeće domove 2012. DA

2012.-2013.god.


BPŽ br. 21/12, 26/13)


niskogradnje

1.1.1. Izgradnja staze MO Sibinj (rekonstrukcija) 2013. DA

1.1.2. Dogradnja novih sekundarnih vodova vodovodne mreže 2013. ODUSTALO

SE

1.2. Izgradnja poslovne zone općine Sibinj 2013. ODUSTALO

SE


1.3.1. Stavljanju u funkciju mrtvačnice u Gromačniku 2013. DA

1.3.2. Dodatna ulaganja u postojeće domove (zgrada općinske

uprave), mrtvačnicama i ostalim objektima u vlasništvu općine 2013. DA

1.4. Izgradnja i ulaganje u objekte javne rasvjete 2013. ODUSTALO

SE

2013.-2014.god.


BPŽ br. 26/13, 12/14)


niskogradnje

1.1.1. Gradnja nerazvrstanih cesta na području općine ( i staza u

Bartolovcima) 2014. NE

1.1.2. Održavanje razine kvalitete postojećih cesta (rekonstrukcija) 2014. DA

1.1.3. Dogradnja novih sekundarnih vodova vodovodne mreže 2014. NE

1.2. Izgradnja poslovne zone općine Sibinj 2014. NE




1.3.1. Početak izgradnje dječjeg vrtića u Sibinju 2014. NE

1.3.2.

Dodatna ulaganja u poslovne i ostale objekte-ugradnja nove

stolarije i slično (društveni domovi, ostali sl. građ objekti u

MO)

2014. DA

1.4. Izgradnja i ulaganje u objekte javne rasvjete 2014. DA

1.5. Oprema i nematerijalna imovina

1.5.1. Kupnja opreme za opremanje dječjih igrališta 2014. NE

1.5.2. Kupnja komunalne opreme (kontejneri) 2014. DA

U proteklom razdoblju, uslijed gospodarske krize i teške financijske situacije (blokada općine

Sibinj), samo su djelomično realizirane utvrđene aktivnosti. Stoga se u narednom razdoblju

očekuje završetak započetih aktivnosti, te započinjanje novih, nužno prema utvrđenim

prioritetima (akt općinskog vijeća) na godišnjoj razini. To dovodi ovaj dokument u smisleni

okvir i omogućuje kontinuiranu kontrolu provedbe, a potom i izrade narednog Izvješća o

stanju u prostoru.



IV. PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU S

PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI

IV.1. POTREBE, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA ODRŽIVOG RAZVOJA U

PROSTORU OPĆINE SIBINJ OBZIROM NA OKOLNOSTI, SEKTORSKA

OPTEREĆENJA I IZAZOVE

Održivi razvoj/razvitak je razvitak koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava

potrebe budućih generacija. Održivi razvitak ostvaruje ravnotežu između zahtjeva za

unapređivanjem kakvoće života (ekonomska sastavnica), za ostvarivanjem socijalne dobrobiti

i mira za sve (socijalna sastavnica) te zahtjeva za očuvanjem sastavnica okoliša kao prirodnog

dobra o kojima ovise i sadašnja i buduće generacije.

Prostornim uređenjem podržava se održivi razvitak tako da se na temelju praćenja, analize i

ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti prostora, osigura kvaliteta životnog i

radnog okoliša, ujednačenost standarda uređenja pojedinih područja, učinkovitost

gospodarenja energijom, zemljišta i prirodnih dobara te očuva prostorna osobnost i

dugoročno zaštiti prostor kao osnovu zajedničke dobrobiti.47

Slijedom poglavlja I POLAZIŠTA i II ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA

PROSTORNOG RAZVOJA, za područje općine Sibinj u tabelarnom prikazu daju se potrebe,

mogućnosti i ograničenja održivog razvoja u prostoru po pojedinim područjima.

Tablica 42. – Analiza po područjima (POTREBE, MOGUĆNOSTI, OGRANIČENJA)

GR

UP

A

PODGRUPA POTREBE MOGUĆNOSTI OGRANIČENJA

DE

MO

GR

AF

IJA

Stanovništvo

Zaustaviti negativni

trend i pad broja

stanovnika u zadnjem

desetljeću, zadržati

mlađu populaciju

Povoljan geoprometni

položaj - blizina velikog

grada, na autocesti i

međunarodnom

željezničkom pravcu

Potreba za pratećim

sadržajima:vrtić,

banka

Povoljne cijene

nekretnina i građevinskog

zemljišta

Nedovoljno razvijen

javni prijevoz

Nedostatak radnih

mjesta u općini i

okruženju

Sustav naselja Osmisliti program

uređenja središta općine

i komunalnog

opremanja postojećeg i

planiranog neizgrađ.

građevinskog zemlj.

61% neizgrađenog zemlj. Nedostatak

komunalno

opremljenog građ.

zemljišta

Prometna pristupačnost

zemljištu

Povoljna struktura kat.

čestica predviđenih za

proširenje naselja

Osmisliti program

održanja naselja u

brdskom dijelu općine

Razvoj aktivnosti uz eko

turizam i tradicionalno

stočarstvo

Nedostatak poslov.

udruženja,

nepostojanje

tradicije

47

Izvor: Čl. 10, stavak (2) Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13)



GR

UP

A


GO

SP

OD

AR

ST

VO

Poljoprivreda

Modernizacija i razvoj

poljoprivredne

djelatnosti, prerada

poljoprivrednih

proizvoda, razvijanje

netradicionalnih

proizvoda

Obradivo poljoprivredno

tlo P1 i P2 kategorije

Veći dio zemljišta

unutar zaštićenog

krajolika, eko mreže

i III zone

vodocrpilišta

Moguća izgradnja sustava

navodnjavanja

Jaka tržišna

konkurencija u

tradicionalnoj polj.

prozvodnji

Šumarstvo

Povezivanje s lokalnom

zajednicom

Razvoj obrtništva Nema utjecaja

lokalne zajednice na

resurs

Ribarstvo

Privođenje namjeni

napuštene table

ribnjaka cca. 342 ha

Vratiti postojeću

proizvodnju konzumne

slatkovodne ribe

Nema utjecaja

lokalne zajednice na

resurs

Proizvodnja,

poduzetništvo,

trgovina i obrt

Osmisliti gospodarsku

strategiju malog

poduzetništva, u okviru

općine kao dio strategije

BPŽ

Postojeće manje

obiteljske tvrtke, sektor

metalna industrija

Nemogućnost

privođenja namjeni

izdvojen.

građevinskog

područja

gospodarske

namjene – sudski

postupak

Povećanje obrazovne

strukture mlađeg

stanovništva

Omogućen razvoj manjeg

poduzetništva u okviru

naselja - na svojoj čestici

U prostornom planu

osiguran kapacitet od cca.

70 ha za gospodarske

zone

Energetika

Poticati korišt.

obnovljivih izvora

energije

Sudjelovati u projektima

iz fondova EU

Turizam

Uključiti postojeće

resurse u razvoj turizma

Osmisliti ponudu

planinarenje, lov, ribolov,

promatranje ptica, eko

poljoprivreda

Neizrađen prostorni

plan za zonu Petnja

Orijentirati ponudu

smještaja za ciljane

turiste; mlade, zrele dobi

za izletnički, adrenalinski

i gastro- turizam

Nepostojanje

biciklističkih staza

Nema tradicije, ni

horiz. integracije



GR

UP

A


INF

RA

ST

RU

KT

UR

A

Promet

Denivelirati postojeće

prijelaze međunarodnog

željezničkog pravca

Lokacije planirane PPUO

Izgradnja obilaznice

naselja Sibinj

Analizirati planiranu

lokaciju

Odvodnja

otpadnih voda

Izgradnja cjelovitog

sustava odvodnje

otpadnih voda za

naselja: Sibinj,

Slobodnica, Bartolovci,

Gromačnik, Gornji

Andrijevci i Završje

Otpad

Omogućiti odvojeno

prikupljanje otpada

PPUO ne definira

zone za formiranje

reciklažnih dvorišta

Formirati reciklažna

dvorišta

Ostala

komunalna

infrastruktura

Dograđivanje sustava

etapno

Sudjelovati u projektima

iz fondova EU

ZA

ŠT

ITA

Zaštita prirode Značajni krajobraz:

Jelas - eko mreže HR

200623, HR 1000005 i

HR 20001326

Prezentacija u turističke

svrhe

U gospodarske

svrhe, potreba

procjene ili izrade

studije utjecaja na

okoliš

Zaštita okoliša Praćenje u sustavu BPŽ.

Zrak, tlo i buka

Zaštita

kulturnih

dobara

Potreba analize

tradicijske graditeljske

baštine

Prezentacija u turističke

svrhe

UP

RA

VA

Rad

Jedinstvenog

upravnog

odjela

Ojačati rad u smislu

održivog razvoja

Edukacija djelatnika

Sustavno informiranje Proračun općine

Sudjelovanje u E U

natječajima



IV.2. OCJENA POTREBE IZRADE NOVIH I/ILI IZMJENA I DOPUNA POSTOJEĆIH

PROSTORNIH PLANOVA NA RAZINI OPĆINE SIBINJ

Zakonom o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13) predviđen je novi sustav

prostornih planova opisan u poglavlju 1.4. i Tablici 5. Za Republiku Hrvatsku predviđena je

izrada nove Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, kako zbog novih okolnosti,

potreba praćenja procesa i odgovora na pritiske na prostor, tako i zbog potrebnih usklađenja s

EU pravilima; a poslije navedenog dokumenta prostornog uređenja predviđena je izrada

Državnog plana prostornog uređenja. U Izvješću o stanju u prostoru BPŽ( Sl. vj. BPŽ 24/13)

navedena je za slijedeće četverogodišnje razdoblje eventualna mogućnost izrade jedne

izmjene i dopune PP BPŽ i eventualna izrada novog Prostornog plana Brodsko-posavske

županije, po donošenju Državnog plana prostornog uređenja, a u cilju: poticanja razvoja

gospodarstva i gospodarskih zona, izgradnje i dogradnju kapitalne infrastrukture,

okrupnjavanje i povećanje površina poljoprivrednog zemljišta, omogućavanja razvoja

kontinentalnog turizma, gospodarenje komunalnim otpadom, uklanjanja posljedice pravnog

nereda i razviti kulturu odnosa u prostoru, usklađenja javnog interesa i suprotstavljenih

interesa u prostoru, ugrađivanja prostornih standarda u skladu s demografskom politikom,

povezivanja područja (makro-regija) koje nadilazi administrativne granice, saniranja rizičnih

čimbenika sadašnjega trenda razvoja i jačanja ekoloških struktura i kulturnih resursa kao

dodanih vrijednosti, kao i usklađenja s predviđenim Državnim planom.

Slijedom sadašnjih saznanja može se pretpostaviti potreba izrade izmjene i dopune važećeg

PPUO Sibinj za slijedeći period od četiri godine. Izrada novog PPUO eventualno bi bila

moguća isključivo ukoliko bi se kroz novi PP BPŽ utvrdila potreba.

Tablica 43. – Potreba izrade novih i/ili izmjena i dopuna postojećih dokumenata prostornoga

uređenja na razini općine - prostorni plan općine Sibinj

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE SIBINJ

TIP

DOKUMENTA CILJ

IZMJENA I

DOPUNA

1.usklađenje s Zakonom o prostornom uređenju kao i pratećim pravilnicima

i uredbom.

- definiranje uređenog i neuređenog građevinskog zemljišta, propisivanje

odredbi za neuređeno građevinsko zemljište nivoa UPU-a, i provođenje

putem PPUO (skidanje obveze izrade UPU-a za naselje Sibinj)

-eventualne zone urbane sanacije

-razgraničenje namjena prostora i pratećih odredbi za provođenje

2. usklađenje s važećim Prostornim planom Brodsko-posavske županije

-u segmentu zaštite prostora, komunalne infrastrukture, gospodarenja

otpadom, obnovljivih izvora energije

- u segmentu određenih prostornih planova regionalne razine

3. usklađenje s drugim propisima i zakonima

-definiranje i usklađenje zona zaštite prirode i eko mreže

-korekcija u segmentu zaštitnih zona vodocrpilišta

-korekcija zona zaštićenih temeljem zakona o zaštiti kulturnih dobara

4. Eventualne korekcije zona melioracije, eksploatacije mineralnih sirovina

erozije, krajobraza temeljem studija i planova BPŽ



U gore navedenom Izvješću o stanju u prostoru BPŽ u Tablici 88. navedena je potreba izrade

Prostornog plana područja posebnih obilježja „Jezero Petnja“ koji se većim dijelom nalazi u

općini Sibinj. Kako je novim Zakonom o prostornom uređenju izrada prostornih planova

posebnih obilježja propisana samo za državnu razinu, a uveden novi prostorni plan za

područnu i regionalnu razinu „urbanistički plan uređenja županijskog značaja“, može se

smatrati da će ova zona biti tretirana kroz navedeni Urbanistički plan uređenja županijskog

značaja, a granice točno definirane planiranom Izmjenom i dopunom PP BPŽ ili Odlukom o

izradi navedenog plana.

Tablica 44. – Potreba izrade novih dokumenata prostornoga uređenja na razini općine –

urbanistički plan uređenja županijskog značaja

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

NAZIV

DOKUMENTA CILJ

„Jezero Petnja“

-omogućiti zaštitu krajolik »Jezero Petnja« zajedno s posebnim

rezervatom šumske vegetacije »Mlada Vodica« i posebnim

botaničkim rezervatima »Livade kod Sv. Petke«, »Livade uz

akumulacijsko jezero Petnja« i posebnim geološkim rezervatom

»Špilja Pljuskara uz jezero Petnja«, a u cilju i zaštite i iskorištavanja

u kulturno-turističke namjene, jačanje ekoloških struktura i kulturnih

resursa.

Za važeće urbanističke planove uređenja:

1. UPU ZONE MALOG GOSPODARSTVA (Sl. vj. BPŽ 16/04, 05/09 i 27/10),

2. UPU ZONE MALOG GOSPODARSTVA-SLOBODNICA II FAZA (Sl. vj. BPŽ

29/07),

3. UPU ZONE MALOG GOSPODARSTVA-SLOBODNICA III FAZA (Sl. vj. BPŽ

05/09),

slijedom uvida u iste i analize, u slijedećem periodu ne bi trebalo biti potrebe za izmjenom i

dopunom izuzev eventualnih manjih korekcija temeljem zahtjeva budućih korisnika, i/ili

eventualnog usklađenja s budućim pravilnikom o izradi prostornih planova, a sve je

omogućeno kroz čl. 85. Zakona o prostornom uređenju koji omogućava svakome pokretanje

iniciranja izrade novog i izmjene i dopune prostornog plana, obvezu načelnika općine u

kalendarskoj godini izvijestiti predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave o zaključcima

stručne analize zaprimljenih inicijativa u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka

za izradu i donošenje prostornog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna, kao i financiranje

plana i iz drugih izvora.

Uređenje središta općine zahtjeva poseban oblikovno/urbanistički pristup, koji je potrebno

riješiti „Projektom uređenja javnih površina centra naselja Sibinj“.



IV.3. PREPORUKE MJERA I AKTIVNOSTI ZA UNAPRIJEĐENJE PROSTORNOG

RAZVOJA

Kao rezultat naprijed provedene analize potreba, mogućnosti i ograničenja daljnjeg održivog

razvoja u prostoru općine, proizlazi prijedlog aktivnosti za njegovo unaprjeđenje u budućem

razdoblju.

Temeljni uvjet održivog razvoja za općinu je zaustavljanje negativnih demografskih

tendencija, gospodarsko jačanje i urbanu obnovu sjedišta općine.

Slijedom analiza iz poglavlja IV.1., kao i državnih i županijskih strategija potrebno je

ostvariti slijedeće ciljeve kroz mjere:

1. razvoj, poljoprivrede, šumarstva i slatkovodnog ribarstva: razvoj poljoprivredno-

prehrambenih kapaciteta, stvaranje lokalnog tržišta, unapređenje upravljanja i

korištenja poljoprivrednih resursa, i očuvanje i modernizacija infrastrukture u

slatkovodnom ribarstvu;

2. povećanje konkurentnosti gospodarstva: razvoj potpornih institucija, razvoj klastera,

modernizacija javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora, razvoj malog i

srednjeg poduzetništva, razvoj turizma;

3. razvoj regionalne infrastrukture: svi vidovi prometne infrastrukture, odlagališta otpada

s pratećim reciklažnim centrima i pretovarnim stanicama, obnovljivi izvori energije,

socijalna, zdravstvena i kulturna infrastruktura;

4. zaštita okoliša: unapređenje upravljanja zaštićenim područjima, programi i projekti

zaštite;

5. ljudski potencijali: razvoj tržišta rada i sustava zapošljavanja,.

Temeljna aktivnost za unaprijeđenje održivog razvoja uz omogućavanje vizije razvoja

je izrada prostorno planske dokumentacije.

Kvalitetnom izradom prostornih planova na svim razinama, te njihovim dosljednim i

pravodobnim provođenjem, osigurat će se osnovni uvjeti za održiv prostorni i gospodarski

razvoj. Uočen je nedostatak prethodnih studija ili programa na temelju kojih bi se podigla

kvaliteta prostornih planova, odnosno odabrao kvalitetan prostorni scenarij za održivi razvoj

uvažavajući pojedine sektorske težnje i aspiracije u istom prostornom okviru.

Za općinu Sibinj uočena je potreba Izmjene i dopune PPUO na način dopune istog

provedbenim odredbama.

Usmjeravati izradu projekata kao preduvjet uređenja središta općine, zaštićenih povijesnih

cjelina, a sve u cilju planskog razvoja: opremanja zemljišta komunalnom infrastrukturom i

javnim sadržajima.

Potreba izrade i donošenja prostornih planova kojima bi se stvorili preduvjeti održivog

razvoja općine navedeni su u poglavlju IV.2. Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjena i

dopuna postojećih prostornih planova.



Aktivnosti za unaprijeđenje prostornog razvoja prikazane su sažeto, prema tematskim

skupinama, a opširnija razrada svake teme prikazana je u prethodnim poglavljima ovog

Izvješća:

1. Stanovništvo i sustav naselja

Uz prostor kao ograničeni resurs, ljudski resurs je osnova za bilo kakvo promišljanje

prostornog razvoja određenog područja. Zato svako sagledavanje prostorno-planske

problematike započinje analizom demografskih pokazatelja iz koje proizlaze zaključci i

prognoze na kojima se, uz ostale pokazatelje, temelje planovi uređenja prostora. Obzirom na

useljenički impuls do 2001., a i manji pad broja stanovnika od 2001. do 2011. god., uz

poticanje otvaranja novih radnih mjesta kroz planiranu izgradnju zone gospodarske namjene

ili drugih vidova gospodarskih aktivnosti, te poticanje razvoja odgojno-obrazovnog sustava,

Općina ima šanse održati svoje demografske prilike u dijelu na pravcu naselja uz

međunarodni željeznički pravac kao i državnu i autocestu. Za naselja u brdskom dijelu općine

potrebno je poticati i osmišljavati posebne programe zadržavanja minimalne održive jezgre

stanovništva uz posebna poticajna sredstva.

2. Poljoprivredno zemljište

Nužno je i nadalje poticati: racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta, planirati sustave

navodnjavanja i melioracije uz povećavanje zemljišnog posjeda i iskorištavanje do sada

neobrađenih/zapuštenih poljoprivrednih površina, te težiti smanjenju korištenja kvalitetnog

zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, a posebice jer je postojećim prostornim planom oko 61%

građevinskog zemljišta neizgrađeno. Kod određivanja trasa infrastrukturnih zahvata u

prostoru poljoprivredno tlo zaštititi u najvećoj mogućoj mjeri.

3. Šume

U svrhu očuvanja šuma potrebno je potencirati njihovu zaštitnu ulogu. Bez nužne

opravdanosti ne smanjivati šumske površine. Formirati zone šuma ekološke i zaštine funkcije

na dijelu uz predviđenu zonu „Petnja“.

4. Ribarstvo

Vratiti proizvodnju konzumne slatkovodne ribe.

5. Proizvodnja, poduzetništvo, trgovina i obrt

Nove proizvodne kapacitete i poslovne sadržaje planirati ponajprije u postojećim proizvodnim

i poslovnim zonama, u kojima je potrebno izgraditi osnovnu prometnu i komunalnu

infrastruktura. Poticati razvoj malog i srednjeg gospodarstva, poduzetništva i obrtništva.

6. Energetika - obnovljivi izvori energije

Poticati gradnju postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije - osobito elektrana i

kotlovnica na biomasu i bioplin, geotermalnih elektrana, solarnih elektrana i solarnih

toplinskih sustava. Stimulirati izgradnju ovih sustava unutar gospodarskih zona ili

gospodarskih građevina. Stimulirati smanjenje potrošnje energije za grijanje i hlađenje kroz

projekte rekonstrukcije i obnove postojećeg gradbenog fonda.



7. Turizam

Potencijal ovog područja sastavljen je od brojnih elemenata: hrastove i druge šume, bogatstvo

ptica, mogući športski ribolov, lov, prirodni i kultivirani krajobraz: vinogradi, oranice,

brežuljci, a u smislu razvoja doživljaja bogate ponude za različite ciljne skupine gotovo cijele

godine. Posebice omogućiti razvoj:

cikloturizam (značajan segment je vožnja biciklom kao dodatna aktivnost za vrijeme

odmora) razviti sustav biciklističkih cesta na području ravnih dijelova i brežuljkastih

dijelova općine, povezivanje sa susjednim općinama, određivanje točaka zaustavljanja

sa atraktivnim dodatnim sadržajima,

ruralni turizam: omogućava oživljavanje naselja u brdskom dijelu općine, uz

korištenje postojećih resursa tradicionalne arhitekture, kao i postojećih i oživljavanje

tradicionalnih djelatnosti,

gastronomija i enologija.

Kroz prostorno plansku dokumentaciju mora se: sačuvati obilježje prostornog mozaika,

osigurati kontinuirani razvoj, štititi i prezentirati prirodne i kulturne vrijednosti. U težište je

potrebno staviti mogućnosti i potrebe domaćeg stanovništva. Ponuditi rješenje mogućeg

sukoba ciljeva između pojedinih sektora korištenja prostora, tipa: promet, energija, zaštita

okoliša i turizma itd., s posebnim akcentom na njihova prava glede prioriteta korištenja

prostora.

8. Infrastuktura

Prioritetne aktivnosti u smislu gradnje planiranih građevina infrastrukturnih sustava i

društvene infrastrukture provoditi će se sukladno godišnjim planovima gradnje komunalne

infrastrukture i programima razvoja kao i na temelju zahtjeva građana i uvida u stanje na

terenu. Općina koordinira razvoj komunalne infrastrukture na svom području te na taj način

kontrolira i usmjerava svoj razvoj. U narednom razdoblju jedan od prioriteta mora biti u

građevinskom području opremanje izgrađenih, a nedovoljno komunalno opremljenih

područja, te planiranje razvoja neizgrađenih područja.

Neophodan je razvoj i dogradnja sustava vodoopskrbe kao i razvoj sustava odvodnje.

Nastaviti će se s razvojem sustava elektroopskrbe, izgradnja javne rasvjete i plinofikacije te

sustava telefonskih i digitalnih komunikacija.

Sustav javne rasvjete će se rekonstruirati i modernizirati sukladno dostupnim novim

tehnologijama, a u isto vrijeme uskladiti će se s normama cestovne rasvjete.

Razvoj prometne mreže provoditi će se na sljedećim područjima: razvoj prometne mreže u

cilju denivelacije prijelaza magistralnog i među državnog pravca željezničkog prometa, razvoj

prometne mreže u gospodarskoj zoni, razvoj prometne mreže potrebne za rasterećenje središta

općine i ujedno razvoj neizgrađenih i neopremljenih područja, razvoj sustava prometa u

mirovanju, te daljnja izgradnja i rekonstrukcija prometne mreže u izgrađenim dijelovima

naselja.

Komunalnim opremanjem neizgrađenih dijelova naselja i ostalim mjerama sprječavati svako

nepotrebno širenje naselja i težiti smanjenju na dimenzije primjerene potrebama, uz očuvanje

postojećih i planiranje novih zelenih površina inkorporiranih u urbanu strukturu naselja.



9. Gospodarenje otpadom

Uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, koji se temelji na planiranom centru za

gospodarenje otpadom (ŽCGO). Planirati sustav izgradnje pretovarne stanice i reciklažnih

dvorišta.

10. Prirodna i kulturna baština

U sustavu prostornog planiranja treba i nadalje prepoznavati područja koja zaslužuju poseban

odnos, brigu i zaštitu u cilju očuvanja prirodne i graditeljske baštine. Po izradi Krajobrazne

studije za Brodsko-posavsku županiju, implementirati mjere zaštite.

11. Jačanje rada Upravnog odjela općine

Za potrebe održivog razvoja općine potrebno je osnažiti rad upravnog odjela na način

omogućavanja kvalitetnog rada:

kvalitetno informiranje i/ili sudjelovanja u privlačenju sredstava iz EU fondova za

potrebe razvoja komunalne infrastrukture,

sufinanciranje projekata rekonstrukcije i obnove gradbenog fonda,

analize opsega nezakonite gradnje, a time i područja zahvaćena bespravnom

izgradnjom, a sve u cilju urbane obnove i sanacije kroz izmjenu i dopunu PPUO,

iniciranja razvoja klastera ili uključivanja u postojeće klastere poduzetnika, stanovnika

općine u području poljoprivrede, poduzetništva, turizma i dr. djelatnosti,

usklađenje rada Upravnog odjela sa novom zakonskom regulativom vezano za

inspekcijske nadzore u graditeljstvu,

nužna daljnja edukacija sadašnjih i budućih zaposlenika općine (npr. javna nabava,

funkcionalna primjena i uspostavljanje veze prostornih podataka u okviru portala

Zavoda za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije i dr.)



V. IZVORI PODATAKA

1. Prostorni plan uređenja općine Sibinj (Sl. vj. BPŽ br. 08/03, 17/07),

2. Urbanistički plan uređenja Zone malog gospodarstva (Sl. vj. BPŽ br. 16/04, 05/09,

27/10),

3. Urbanistički plan uređenja Zone malog gospodarstva-Slobodnica II. faza (Sl. vj. BPŽ

br. 29/07),

4. Urbanistički plan uređenja Zone malog gospodarstva-Slobodnica III. faza (Sl. vj. BPŽ

br. 05/09),

5. Izvješće o stanju u prostoru Brodsko-posavske županije 2009.-2013. god. (Sl. vj. BPŽ

br. 24/13),

6. Prostorni plan Brodsko-posavske županije (Sl. vj. BPŽ br. 04/01, 06/05, 11/07, 14/08-

pročišćeni tekst 5/10, 09/12),

7. Izvješće o stanju u prostoru na području općine Sibinj za razdoblje do 31.05.2006. (Sl.

vj. BPŽ br. 02/07),

8. Program gradnje objekata komunalne infrastrukture za 2007. god. (Sl. vj. BPŽ br.

02/07),


BPŽ br. 24/09, 16/10, 22/10, 27/10),

10. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2011. god. (Sl. vj.

BPŽ br. 27/10, 17/11),


BPŽ br. 17/11, 21/12),


BPŽ br. 21/12, 26/13),


BPŽ br. 26/13, 12/14),

14. Državni zavod za statistiku (DZS), Zagreb,

15. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (srpanj, 1997 i izmjene i dopune

Narodne novine, broj 76/13),

16. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 50/99,

76/13),

17. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 130/05),

18. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine

(Narodne novine, broj 85/07, 126/10, 31/11),

19. Izvješću o stanju u poljoprivredi na području Brodsko-posavske županije u 2013. god.

(Sl. vj. BPŽ br.13/14),

20. Plan gospodarenja otpadom općine Sibinj za razdoblje od 2012. do 2019. god. (Sl. vj.

BPŽ br. 01/12),

21. Plan gospodarenja otpadom Brodsko-posavske županije za razdoblje 2008.-2015.

godine (Sl. vj. BPŽ br.15/2008),

22. Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države za područje

općine Sibinj (Sl. vj. BPŽ br. 17/02, 12/06),

23. Plan mreže dječjih vrtića na području općine Sibinj ( Sl. vj. BPŽ br. 27/10),



24. Odluku o uvjetima i načinu davanja na privremeno korištenje neizgrađenog

građevinskog zemljišta u vlasništvu općine Sibinj i javnih površina na području općine

Sibinj ( Sl. vj. BPŽ br. 05/12),

25. Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području općine

Sibinj u 2012. god. (Sl. vj. BPŽ br. 05/12),

26. Izvješće o analizi sustava zaštite i spašavanja na području općine Sibinj u 2011. god.

(Sl. vj. BPŽ br. 05/12),

27. Odluka o mjerama za korištenje poljoprivrednog zemljišta u općini Sibinj (Sl. vj. BPŽ

br. 03/11),

28. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u

Slavonskom Brodu, veljača 2014. god.,

29. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, ožujak 2014. god.,

30. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, ožujak 2014. god.,

31. Ministarstvo turizma, veljača 2014. god.,

32. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, veljača 2014. god.,

33. HAKOM, veljača 2014. god.,

34. Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS), Prijenosno područje Osijek,

veljača 2014. god.,

35. HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Slavonski Brod, veljača 2014.

god.,

36. Plinacro d.o.o., veljača 2014. god.,

37. Janaf d.d., veljača 2014. god.,

38. INA d.d., SD istraživanje i proizvodnja nafte i plina, veljača 2014. god.,

39. Brodplin d.o.o., ožujak 2014. god.,

40. Brodsko-posavske županija, Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje,

veljača 2014. god.,

41. Brodsko-posavske županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, lipanj 2014.

god.,

42. Vodovod d.o.o. Slavonski Brod, rujan 2014. god.,

43. Županijska uprava za ceste Brodsko-posavske županije, veljača 2014. god.,

44. Hrvatske autoceste d.o.o., veljača 2014. god.,

45. Hrvatske ceste d.o.o., veljača 2014. god.,

46. Agencija za zaštitu okoliša, ožujak 2014. god.,

47. HŽ Infrastruktura d.o.o., veljača 2014. god.,

48. Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, veljača 2014. god.,

49. Državni zavod za zaštitu prirode, veljača 2014. god.,

50. Hrvatske šume, (http://javni-podaci-karta.hrsume.hr),

51. Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema

stupnju razvijenosti (Narodne novine, br. 158/13),

52. Državni plan obrane od poplava ( Narodne novine, br. 84/10),

53. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije - Vrijednost indeksa

razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na lokalnoj razini

(http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405),

54. Hrvatski zavod za zapošljavanje - Bilten područnog ureda BPŽ,


http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405



55. Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13),

56. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, br. 39/13),

57. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/13),

58. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 130/11, 160/11, 56/13 i 14/14),

59. Zakonu o šumama (Narodne novine, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10,

25/12, 148/13 i 94/14),

60. Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine, br. 80/2013),

61. Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine, br. 80/13 i 153/13),

62. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne

novine br. 86/06, 125/06 – ispravak, 16/07 – ispravak, 95/08 – Odluka USHR, 46/10 –

ispravak, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13),

63. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 69/99,

151/03,157/03, 87/09, 88/10, 61/11 i 25/12),

64. Uredba o indeksu razvijenosti“ (Narodne novine br. 63/10),

65. Uredba o ekološkoj mreži (Narodne novine, br. 124/13),

66. HOK, Obrtni registar, (http://www.hok.hr/korisni_linkovi/sredisnji_obrtni_registar),

67. ARKOD, svibanj 2014. god., (http://www.arkod.hr/),

68. Biznet, (http://www.biznet.hr/),

69. Općina Sibinj, (www.sibinj.hr),

70. OŠ „Ivan Mažuranić“ Sibinj, (http://os-imazuranic-sibinj.skole.hr/),

71. SC „Rehlicki“, (http://www.sc-rehlicki.com/),

72. Đakovačko-osječka nadbiskupija, web stranica ( http://www.djos.hr/site/),

73. Vatrogasna zajednica općine Sibinj, DVD Sibinj, svibanj 2014. god.,

74. WEB – GIS aplikacija Zavoda za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije,

75. Arhiva Zavoda za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije.

http://www.hok.hr/korisni_linkovi/sredisnji_obrtni_registar

http://www.arkod.hr/

http://www.biznet.hr/

http://www.sibinj.hr/

http://os-imazuranic-sibinj.skole.hr/

http://www.sc-rehlicki.com/

http://www.djos.hr/site/

Documents

Izvješće o stanju u prostoru općine sibinj 2010 2014 god