Izvjestaj MK za CD - min-kulture.hr MK za CD.pdf · Badco., ZagrebaËki plesni ansambl, OOOUR Company, Borna ©ercar i Ante Gelo, Matija DediÊ trio, Miro Gavran Sarajevska zima Gostovanje

2006

Izvjestaj MK za CD 6/2/07 10:00 Page 1



4

PRORA»UN 2006

055 MINISTARSTVO KULTURE

GLAVA 5 MINISTARSTVO KULTURE

UPRAVLJANJE I ADMINISTRACIJA MINISTARSTVA

INFORMATIZACIJA MINISTARSTVA

OBNOVA VOZNOG PARKA

OPREMANJE POSLOVNIH PROSTORIJA

OBNOVA ZGRADA MINISTARSTVA I KONZERVATORSKIH ODJELA

PROGRAMSKA DJELATNOST KULTURE

ME–UNARODNI PROGRAM HRVATSKOG RADIJA “GLAS HRVATSKE”

PROGRAM KULTURNOG RAZVITKA I STVARALA©TVO

OSNOVNA DJELATNOST UDRUGA U KULTURI

NAGRADE ZA POSTIGNU∆A U KULTURI

OP∆I POSLOVI USTANOVA KULTURE

ZDRAVSTVENO I MIROVINSKO OSIGURANJE UMJETNIKA

MUZEJSKO GALERIJSKA DJELATNOST

ARHIVSKA DJELATNOST

KAZALI©NA I GLAZBENO SCENSKA DJELATNOST

KINEMATOGRAFSKA DJELATNOST

KNJIÆEVNO IZDAVA©TVO I KNJIÆNICE

NOVE MEDIJSKE KULTURE

ME–UNARODNA KULTURNA SURADNJA

SATELITSKI TV PROGRAM ZA SJEVERNU AMERIKU

POTPORA IZDAVA»KOJ KU∆I EDIT

IZGRADNJA, ODRÆAVANJE I OPREMANJE USTANOVA KULTURE

INFORMATIZACIJA USTANOVA KULTURE

851.330.145

67.953.572

62.067.896

2.319.854

735.546

1.050.000

1.780.276

716.846.312

12.000.000

576.163.312

6.000.000

1.500.000

168.447.944

41.056.284

17.700.000

6.000.000

35.500.000

35.000.000

64.400.000

2.400.000

13.500.000

2.985.300

1.070.000

174.823.784

5.000.000


5

DAROVNI UGOVOR-OBVEZA RH PREMA G–I TOPI∆-MIMARA

ZA©TITA KULTURNIH DOBARA

ZA©TITNI RADOVI NA NEPOKRETNIM SPOMENICIMA KULTURE

ZA©TITA POKRETNIH SPOMENIKA

ZA©TITA I O»UVANJE KULTURNIH DOBARA

ISTRAÆIVANJE, OBNOVA I REVITALIZACIJA KULTURNE BA©TINE ILOK-

VUKOVAR-VU»EDOL (U»E©∆E RH U ZAJMU CEB-A)


VUKOVAR-VU»EDOL ( ZAJAM CEB-A)

RAZVOJ RESTAURATORSKE DJELATNOSTI

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA

MATICA HRVATSKA

HRVATSKA IZVJE©TAJNA NOVINSKA AGENCIJA

ZA©TITA I O»UVANJE PRIRODE

ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE NACIONALNIM PARKOVIMA,

PARKOVIMA PRIRODE I DRÆAVNIM ZAVODOM ZA ZA©TITU PRIRODE

ZA©TITA PRIRODE

PROTUPOÆARNA ZA©TITA

SPRE»AVANJE ©IRENJA INVAZIVNIH VRSTA

NAKNADE ©TETE U»INJENE OD ZA©TI»ENIH ÆIVOTINJA

FINANCIJSKO PRA∆ENJE ME–UNARODNIH PROJEKATA

O»UVANJE KR©KIH EKOLO©KIH SUSTAVA

INSTITUCIONALNO JA»ANJE ZAVODA (EU CARDS PROJEKT)

IZGRADNJA,ODRÆAVANJE I OPREMANJE JAVNIH USTANOVA ZA

ZA©TITU PRIRODE

USPOSTAVA MREÆE “NATURA 2000” (EU CARD PROJEKT)

780.000

92.875.000

53.000.000

18.000.000

5.000.000

3.000.000

8.875.000

5.000.000

7.850.000

7.600.000

20.358.000

66.530.261

36.919.390

5.992.250

920.000

800.000

2.500.000

1.765.750

3.500.000

412.000

13.400.000

320.871


U Firenci je

30. rujna

otvorena izloæba

Apoxiomen iz

Hrvatske koju je

do 31. prosinca

vidjelo 54.864

posjetitelja.


7

Meunarodna

kulturna suradnja

Kulturno vijeÊe za meunarodnu kulturnu suradnjPredsjednica:

GORANKA HORJANRAVNATELJICA MUZEJA HRVATSKOG ZAGORJA, GORNJA STUBICA

»lanovi:

DRAÆEN KATUNARI∆HRVATSKO DRU©TVO PISACA (POTPREDSJEDNIK PEN-a), ZAGREB

dr. sc. SRE∆KO LIPOV»ANZNANSTVENI SURADNIK U INSTITUTU DRU©TVENIH ZNANOSTI “IVO PILAR” U ZAGREBU

NADA MATO©EVI∆DIRIGENTICA I V.D. RAVNATELJICE OPERE HNK “I. PL. ZAJC” U RIJECI

mr. sc. SNJEÆANA PINTARI∆RAVNATELJICA MUZEJA SUVREMENE UMJETNOSTI U ZAGREBU

Kulturno vijeÊe za meunarodnu kulturnu suradnju


8

Europske zemlje

Najviπe programa ostvareno je s NjemaËkom, Italijom, Austrijom, Francuskom, Bosnom i Hercegovinom,

Makedonijom, Maarskom, Slovenijom, ©panjolskom i Rusijom.

Izvaneuropske zemlje

Najviπe programa ostvareno je s Argentinom, Australijom, »ileom, Iranom, Japanom, Kanadom, Kinom i

Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama.

Hrvatski spomenici na UNESCO-voj listi zaπtiÊene svjetske baπtine

Izloæba ‘’Hrvatski spomenici na UNESCO-voj listi zaπtiÊene svjetske baπtine’’ predstavljena je tijekom

2006. godine u 16 zemalja: Albaniji, GrËkoj, ©panjolskoj, Sloveniji, NjemaËkoj, Danskoj, Portugalu, ©ved-

skoj, Bugarskoj, Francuskoj, Litvi, Latviji, Rusiji, Kini, Argentini i Urugvaju.

Suvremeni hrvatski crteæ

Izloæba ‘’Suvremeni hrvatski crteæ’’ predstavljena je tijekom 2006. godine u 6 zemalja: Sloveniji, Austriji,

Nizozemskoj, Irskoj, Albaniji i Turskoj.

Suvremena hrvatska grafika

Izloæba “Suvremena hrvatska grafika“ odræana je u Hekinanu i Tokamachiju, Japan.


9

IZBOR IZ PROGRAMA ODRÆANIH U INOZEMSTVU

Dani filma

Dani hrvatskog filma odræani su u ©panjolskoj (Madrid), Austriji (BeË), NjemaËkoj (Stuttgart) te u Juænoj

Africi (Johannesburg i Pretoria)

II. festival hrvatske glazbe u BeËu

Koncertna direkcija Zagreb: Ansambl Cantus, Hrvatski barokni ansambl, Ansambl Cellomania, Anelko

Krpan, Mario Penzar

Festival Hrvatske u Stuttgartu

Badco., ZagrebaËki plesni ansambl, OOOUR Company, Borna ©ercar i Ante Gelo, Matija DediÊ trio, Miro

Gavran

Sarajevska zima

Gostovanje ZagrebaËkog gradskog kazaliπta Komedija i Gradskog kazaliπta mladih iz Splita na Festivalu

Sarajevska zima

Dani hrvatske kulture u Sarajevu

Gostovanje Istarskog narodnog kazaliπta s predstavom “Ribica“

Gostovanja glazbeno-scenskih ansambala

� ZagrebaËka filharmonija, gostovanje u Ljubljani, Slovenija

� DubrovaËki simfonijski orkestar, gostovanje u Austriji i NjemaËkoj

� Turneja GudaËkog kvarteta Rucner sa solistom Darkom Petrinjakom u Kini

� Gostovanje ZagrebaËkog kvarteta saksofona u Minneapolisu, Statesborou, Atlanti, Hammondu,

Sjedinjene AmeriËke Dræave

� Gostovanje Hrvatskog komornog orkestra u BeËu povodom obiljeæavanja Mozartove godine

� Sudjelovanje Martine Filjak na meunarodnim natjecanjima i festivalima u Francuskoj, Austriji, Velikoj

Britaniji i Maroku


10

� Gostovanje Tamare Obrovac i Transhistria Ensemblea u NjemaËkoj i Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama

� Sudjelovanje Hrvatske glazbene mladeæi u projektima Svjetski orkestar i Svijet puhaËa u ©panjolskoj,

Italiji, Albaniji, NjemaËkoj, Norveπkoj, Crnoj Gori i Italiji, te razmjena mladih hrvatskih i talijanskih

glazbenika

� Gradski zbor Brodosplit i Komorni zbor Ivan FilipoviÊ sudjelovali su na Olimpijadi zbornog pjevanja u

Xiamenu u Kini gdje su osvojili zlatnu medalju u kategoriji muπkih pjevaËkih zborova te zlatnu medalju

u kategoriji crkvenog pjevanja á cappella i srebrnu medalju u kategoriji mjeπovitih komornih zborova

� Dramski studio slijepih i slabovidnih Novi æivot, sudjelovanje na festivalu O.R.P.H.E.E. u Versaillesu,

Francuska

� UmjetniËka organizacija Caravan s predstavom “Marlene Dietrich” u Teatru La MaMa u New Yorku,

Sjedinjene AmeriËke Dræave

� Gostovanje UmjetniËke organizacije Kugla s predstavom “Vilovanje“ u Ljubljani, Potsdamu i BeËu,

Slovenija, NjemaËka, Austrija

� Kazaliπte Licem u lice, s predstavom “MaËke na vruÊim splitskim krovovima” na Meunarodnom fes-

tivalu djeËjeg kazaliπta u ©angaju i Pekingu, Kina

� HNK Osijek, sudjelovanje na 3. meunarodnom festivalu kazaliπta u Istanbulu s predstavom

‘’Desdemona, igrokaz o rupËiÊu’’

� Balet HNK Split s programom “Triptih“ u Rigi, Latvija te uzvratno gostovanje Nacionalnog baleta iz Rige

na Splitskom ljetu

� Sudjelovanje Kazaliπta Mala scena na meunarodnim kazaliπnim festivalima u Rusiji (Samara, Sankt

Petersburg), u Argentini (Buenos Aires i Corrientes) te Finskoj (Helsinki)

� Gostovanje ZagrebaËkog kazaliπta mladih s predstavom “Ana Karenjina” u Moskvi,Rusija

� Turneja Epilog teatra s predstavom “E, moj Sokole” u Bitoli, Skopju, Ohridu, Prilepu i Resenu,

Makedonija

� Razmjena gostovanja GDK Gavella s Dramskim teatrom iz Skopja, Makadenija

� Gostovanje HNK Ivan pl. Zajca s predstavom “Marπ 2” u koprodukciji s festivalom “Backstage” u Saint

Etienneu, Francuska

� Gostovanje Gradskog kazaliπta lutaka Split na 24. meunarodnom Fadjr kazaliπnom festivalu u

Teheranu, Iran

� Sudjelovanje kazaliπne skupine GUSTL na 18. meunarodnom Kairskom festivalu eksperimentalnog

kazaliπta

� Sudjelovanje Kazaliπta ‘’Dr. Inat“ na Balkan Performing Arts Market u Solunu, GrËka


11

� ZagrebaËko gradsko kazaliπte Komedija, sudjelovanje na Brecht festivalu u Berlinu s predstavom Majka

hrabrost i njezina djeca, NjemaËka

Knjiæevnost i izdavaπtvo

� Izloæba Zemaljske knjiænice u Würtembergu - “Tragovi duha” u Nacionalnoj i sveuËiliπnoj knjiænici u

Zagrebu

� Gostovanje pisaca za djecu i mlade u dijaspori - knjiæevne radionice u Melbourneu i Sydneyu, Australija

� Hrvatski centar ITI (International Theatre Institute), sudjelovanje na 6. Meunarodnom festivalu

suvremene europske dramaturgije u Santiagu, »ile - Elvis Boπnjak “Padre / Otac” - prijevod i postava

drame na πpanjolskom jeziku

� Predstavljanje prijevoda tri drame Ivane Sajko na francuskom jeziku u sklopu festivala Regards Croisés

u Grenobleu, Francuska

Izloæbeni projekti u inozemstvu (muzejsko-galerijska djelatnost)

� Biennale Venecija - 10. meunarodna izloæba arhitekture; Hrvatska izloæba arhitekture pod nazivom

“Izmeu sustava“ odræana je od 7. rujna do 9. studenog u Talijanskom paviljonu u Giardinima. Selektor

hrvatske izloæbe bio je arhitekt Andrija Rusan koji je odabrao tim arhitekata Saπu RandiÊa i Idisa Turata

koji su osmislili hrvatski projekt o razvoju prostora hrvatske obale i obalnih gradova Dubrovnika, Splita

i Rijeke

� U sklopu meunarodne izloæbe ‘’Eastern Neighbours’’ u Utrechtu je predstavljena hrvatska izloæba

‘’Promjenjiva amnezija. Suvremena umjetnost iz Hrvatske’’ (Variable Amnesia. Contemporary Art from

Croatia) kustosa Darka Fritza. Na izloæbi koju je organizirao Stichting Cultural Aid predstavljeni su radovi

skupine hrvatskih umjetnika: Gorana Trbuljaka, Dalibora Martinisa, Andreje KulunËiÊ, Magdalene

Pederin, Ivana MaruπiÊa Klifa, Slavena Tolja i Darka Fritza

� 10. meunarodni kairski biennale s temom Time and Image. Akademski slikar Dalibor JelaviÊ izabran je

od Ministarstva kulture za povjerenika i izbornika hrvatske izloæbe. Umjetnici koji sudjeluju su: Mirjana

Vodopija, Matko Buntak i Matko VekiÊ. Biennale se odræava od 12. prosinca 2006. do 15. veljaËe 2007.

godine u Kairu, Egipat

� Izloæba “Secesija u Hrvatskoj” Muzeja za umjetnost i obrt u Gradskoj kuÊi u Pragu, »eπka

� Izloæba ‘’Milka Trnina’’ Muzeja Grada Zagreba u Royal Opera House u Londonu

� Izloæba Munira VejzoviÊa u sklopu Manifestacije “Lazio i Mediteran“ u Italiji te u Galeriji Veleposlanstva

RH u Rimu, Italija


12

� Izloæba Jasenke TuÊan Vaillant u Galeriji Veleposlanstva RH u Rimu, Italija

� Predstavljanje GrafiËko-poetske mape autora Hrvoja ©ercara, Tahira MujiËiÊa i Tonka MaroeviÊa na

hrvatskom i portugalskom jeziku u Lisabonu, Portugal

� PLATFORMA 9,81, Projekt - Teritorij, Nikozija, Cipar

� Izloæba Muzeja Slavonije Osijek “Srednjovjekovni grad Ruæica” u Povijesnom muzeju u Rigi, Latvija

� Izloæba “Tragovi“ Dæenise PecotiÊ u Santiagu de Chile, »ile

� Izloæba Brace DimitrijeviÊa u Pekingu, Kina

� Izloæba grafiËke mape “Lorca“ Tonija Politea u Institutu Cervantes Tanger, Maroko i u Berlinu, NjemaËka

� Izloæba “Exat i nove tendencije“, Ingolstadt, NjemaËka

� Izloæba “RazliËita lica kulture-tradicijski obrti Hrvatskog zagorja“, Gabrovo, Bugarska

� ©to, kako i za koga/WHW: izloæba “Kolektivna akcija“, Graz, Austrija

IZBOR IZ PROGRAMA ME–UNARODNE KULTURNE RAZMJENE I SURADNJE U

HRVATSKOJ

Ministarstvo kulture financiralo je brojne programe u Republici Hrvatskoj kao πto su:

� Tjedan indijskog filma u Zagrebu

� Gostovanje Ansambla kineskog radija Dræavne uprave za radio i televiziju NR Kine

� Space Production Sarajevo iz BiH

� Gostovanje japanskog violiniste Masatoshija Hirana

� “Van Gogh, Mondrian i Haπka slikarska πkola”, Galerija “KloviÊevi dvori”, Zagreb

� Izloæba Nacionalnog povijesnog muzeja Latvije “Latvija: ljudi, zemlja, dræava” u Muzeju Slavonije u

Osijeku

� Suvremena umjetnost centralne Azije, Art radionica Lazareti, Dubrovnik

� Zbirka umjetnina Ante i Wiltrude TopiÊ Mimara - Muzej Mimara: Izloæba “Dunav -putovanje umjetnika

na Crno more“, Zagreb, Osijek, Vukovar; Mjeπovita komisija Hrvatska-Baden Würtemberg


13

Meunarodne manifestacije

� Gostovanje Burgtheatra iz BeËa na Eurokaz festivalu u Zagrebu

� One Take Film Festival

� 4. meunarodni pjesniËki festival, Zagreb

� Projekt “Najbolji u baπtini”, Dubrovnik

� 10. meunarodna izloæba karikature, Zagreb,

� Meunarodna konferencija o oËuvanju industrijske baπtine “Pro torpedo Rijeka” u Rijeci

� “Bejahad” - æidovska kulturna scena, Hvar

VI©EGODI©NJI PROJEKTI

Glazbene veze Hrvatska - ©vedska

U okviru Projekta “Glazbene veze Hrvatska - ©vedska 2004. - 2007” odræane su turneje hrvatskih glazbenih

ansambala: ZagrebaËke filharmonije u gradovima: Boden, Skelleftea, Ornskoldsvik, Are, Stockholm; Jazz

orkestra Hrvatske glazbene mladeæi u gradovima: Gotland, Rattvik, Stockholm; Hrvatskog baroknog ansam-

bla u ©vedskoj, Finskoj i Litvi, Stockholm, Kaunas, Turku i drugi gradovi; Ansambla Cantus u gradovima:

Stockholm, Harnosand, Vaxjo, Gothenburg.

Clubture

Viπegodiπnji projekt: Clubture u regiji potiËe razvoj nezavisnog kulturnog sektora u Hrvatskoj u kontekstu

povezivanja regionalnih udruga u kulturi jugoistoËne Europe s Europskom unijom, Savez udruga KLUB-

TURA.

Transart

Transart 2006. - “Private Investigations“, 6. istarski meunarodni transdiciplinarni umjetniËki laboratorij,

Labin Art Express.


14

Muzeji bez granica

�upoznavanje barokne umjetnosti u Hrvatskoj

Projekt Muzeji bez granica u sklopu inicijative “Otkrijmo baroknu umjetnost”, izloæba MUO: Barok u Europi.

CROssoverUK

CROssoverUK - projekt umjetniËke razmjene, Velika Britanija-Hrvatska: Galerija Miroslav KraljeviÊ, Zagreb,

Art radionica Lazareti, Dubrovnik, HDLU Varaædin, HDLU Osijek.

Projekt Site-actions

Projekt Site-actions 2005./2006. Institut za suvremenu umjetnost, Zagreb, Hrvatska. Viπegodiπnji projekt

europske razmjene izmeu Hrvatske, Irske, Finske, Maarske, Islanda, Latvije, Poljske, ©panjolske i Walesa

PS1

PS1 Rezidencijalni program u New Yorku, Sjedinjene AmeriËke Dræave

BILATERALNI UGOVORI I PROGRAMI

Republika Hrvatska sklopila je do sada ukupno 34 meudræavna ugovora o kulturnoj suradnji te bilateralne

programe sa 20 zemalja.

U 2006. godini potpisani su Programi kulturne suradnje s Republikom Albanijom, Republikom Austrijom,

Republikom Turskom i Islamskom Republikom Iranom.

U 2006. godini potpisani su ugovori s Republikom Ciprom i Republikom Moldovom.

Mjeπovito povjerenstvo Savezne pokrajine Baden-Würtemberg i Hrvatske odræalo je treÊi sastanak u Splitu

nakon Ëega je potpisan Protokol o suradnji za sljedeÊe razdoblje.


15

MULTILATERALNA SURADNJA

Programi Europske unije

Programi “Kultura 2000”

Hrvatska Kulturna kontaktna toËka (KKT) koja djeluje u Upravi za meunarodnu kulturnu suradnju orga-

nizirala je seminare i informativne sastanke vezane uz Program; kontinuirano Êe objavljivati sve informaci-

je o Programu koje Êe biti dostupne na stranicama Ministarstva kulture: www.min-kulture.hr/ccp

Kulturna kontaktna toËka aktivno je sudjelovala na sastancima europske mreæe KKT-a, te na sastancima

mreæe KKT-a u organizaciji OpÊe uprave za obrazovanje i kulturu Europske komisije (DGEAC) i ostalim tem-

atskim sastancima u zemlji i izvan nje.

Europska prijestolnica kulture 2006., Patras, GrËka

Hrvatska se predstavila nastupom Farskih kantadura i jazz glazbenika Matije DediÊa u kazaliπtu Art Factory.

Tijekom 20 dana u mjesecu rujnu u ovom su prostoru nastupili umjetnici i umjetniËke grupe iz 16 europ-

skih zemalja i zemlje domaÊina.

VijeÊe Europe

Regionalni program za kulturnu i prirodnu baπtinu u jugoistoËnoj Europi (2003.-2005.), projekt VijeÊa

Europe i Europske unije pokrenut na inicijativu tadaπnjeg predsjednika Europske komisije g. Prodija.

Program realizira Uprava za kulturnu baπtinu.

Hrvatski predstavnici sudjeluju u radu Odbora za kulturu i Odbora za kulturnu baπtinu, Europskog

audiovizualnog opservatorija te EURIMAGES-a.


16

ME–UNARODNA REGIONALNA SURADNJA

Srednjoeuropska inicijativa (SEI)

Ministarstvo kulture u okviru Srednjoeuropske inicijative sudjeluje u radu Radne skupine za kulturu. U

2006. godini odræan je sastanak u Bratislavi na kojem je dogovoreno da se zadræi postojeÊi Akcijski plan,

te da prioriteti novog Akcijskog plana od 2007. do 2009. budu zaπtita pokretne i nepokretne kulturne

baπtine, transfer znanja na polju kulturnog managementa te zaπtita kulturne raznolikosti. Podræani projekti

od Radne grupe za kulturu promicat Êe suradnju izmeu zemalja Ëlanica SEI-ja.

Jadransko-jonska inicijativa

Na Okruglom stolu za kulturu odræanom u veljaËi u Tirani pokrenuta je inicijativa za izradu modela kul-

turnog puta koji bi povezivao gradove u regiji u kojem je Hrvatska prihvatila aktivno sudjelovanje.

Kvadrilaterala

Pripremljen je za potpisivanje Ugovor o filmskoj koprodukciji izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade

Talijanske Republike.

Savjet ministara jugoistoËne Europe

Odræana su 2 sastanka Savjeta ministara kulture zemalja jugoistoËne Europe u Tirani, Albanija poËetkom

veljaËe te u Varni, Bugarska u lipnju 2006. Na sastancima su usvojeni programi aktivnosti za 2006. godinu

RZ Alpe-Jadran

Projektna skupina za kulturnu razmjenu utvrdila je projekte na sastanku u Caorleu, Italija, u rujnu 2006.

Projektna skupina za povijesna srediπta nastavila je s radom na 4. zajedniËkom izvjeπÊu o radniËkim naseljima.

INCP - Meunarodna mreæa kulturnih politika

Predstavnici RH sudjelovali su na 9. godiπnjoj ministarskoj konferenciji INCP-a koja je odræana u Rio de

Janeiru, Brazil na temu “Autorska prava i nove tehnologije, novi izazovi kulturne raznolikosti“


17

ME–UNARODNE MANIFESTACIJE I SAJMOVI U INOZEMSTVU

� Hrvatska glazbena unija, sudjelovanje na Glazbenom sajmu WOMEX 2006. u Cannesu te u Essenu,

Bologni, Frankfurtu, itd.

� Hrvatska glazbena mladeæ, sudjelovanje na Generalnoj skupπtini i Kongresu JMI u Pekingu, Kina

� Hrvatsko knjiæniËarsko druπtvo, sudjelovanje na Svjetskom knjiæniËarskom kongresu i 72. konferenciji

IFLA-e u Seulu, Koreja

UNESCO

Ured Hrvatskog povjerenstva za UNESCO od veljaËe 2004. djeluje u sklopu Odjela za UNESCO pri

Ministarstvu kulture. S obzirom na πirok djelokrug koji obuhvaÊa sva UNESCO-va programska podruËja:

obrazovanje, prirodne i tehniËke znanosti, druπtvene i humanistiËke znanosti, kulturu i komunikacije.

Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i Odjel za UNESCO u koordinaciji s ostalim vladinim i nevladinim orga-

nizacijama podupire dugoroËne inicijative i projekte od nacionalne, potencijalne regionalne i meunarodne

vaænosti, dijagnosticira podruËja unutar kojih u Hrvatskoj postoje vrhunska znanja koja se mogu formali-

zirati u okviru posebnih inicijativa i projekata putem UNESCO-a.

VAÆNIJA DOGA–ANJA I PROJEKTI ODJELA ZA UNESCO

Obljetnice u UNESCO-u za 2006.-2007.

Na inicijativu Ministarstva kulture i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, obljetnice koje je predloæila

Republika Hrvatska prvi puta su uvrπtene u UNESCO-ov kalendar obljetnica za godine 2006-2007.


18

Obljetnica 150 godina roenja znanstvenika NIKOLE TESLE (1856-1943) - obiljeæena je u samom sjediπtu

UNESCO-a organizacijom izloæbe “Nikola Tesla - Ëovjek koji je rasvijetlio svijet“ pod pokroviteljstvom g.

Stjepana MesiÊa, predsjednika Republike Hrvatske. Izloæbu je od 12. do 21. rujna 2006. organiziralo

Ministarstvo kulture uz potporu Hrvatskog povijesnog muzeja i TehniËkog muzeja, Hrvatskog povjerenstva

za UNESCO i Stalnog predstavniπtva RH pri UNESCO-u. Tom je prigodom Hrvatska tehniËka akademija s

Ministarstvom znanosti, obrazovanja i πporta organizirala Znanstveni skup pod nazivom “Tesla u

Hrvatskoj” u glavnom sjediπtu UNESCO-a od 12. do 13. rujna 2006.

Obljetnice 150 godina roenja DRAGUTINA GORJANOVI∆A KRAMBERGERA, geologa i paleoantropologa

(1856-1936) i 100 godina roenja VLADIMIRA PRELOGA, kemiËara (1906-1998) takoer su prigodno obilje-

æene u Republici Hrvatskoj i u svijetu.

UNESCO-ovo odlikovanje ministru Boæi BiπkupiÊu

Ministru Boæi BiπkupiÊu je 12. rujna 2006., na sveËanosti u sjediπtu UNESCO-a, uruËeno visoko odliËje

prigodom 60. godiπnjice Organizacije za posebne zasluge u suradnji i πirenju ideja UNESCO-a na podruËju

obrazovanja, znanosti, komunikacija i posebice kulture.


19

Nacionalna stipendija “Za æene u znanosti“

Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i L’Oréal ADRIA inicirali su Nacionalni program

stipendiranja mladih znanstvenica pod nazivom “Za æene u znanosti“. Stipendije Êe svake godine

omoguÊiti trima mladim hrvatskim znanstvenicama, u zavrπnom stupnju izrade doktorata, stipendiju u

iznosu od 4.000 Eura. Postoji moguÊnosti proπirenja stipendije na druπtvene i humanistiËke znanosti.

MATERIJALNA I NEMATERIJALNA BA©TINA

Summit predsjednika JI Europe “Komunikacija naslijea: nova vizija JI Europe“

Ministarstvo kulture i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO sudjelovali su u koordinaciji i organizaciji

struËnog dijela Summita predsjednika dræava JI Europe koji je odræan od 1. do 2. lipnja 2006. u Opatiji pod

naslovom “Komunikacija naslijea: nova vizija JI Europe“.

Rasprave zapoËete na ovoj konferenciji nastavit Êe se i sljedeÊe godine kada Êe Hrvatska na inicijativu

Ministarstva kulture biti domaÊinom Konferencije ministara kulture JI Europe koja Êe se odræati u Zadru

2007. pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Pripremu i realizaciju ove konferencije Hrvatsko povjerenstvo za

UNESCO ostvarit Êe u suradnji s UNESCO uredom u Veneciji - UNESCO BRESCE.

Izloæba “»ipkarstvo u Hrvatskoj”

Priprema se izloæba “»ipkarstvo u Hrvatskoj” koja Êe biti otvorena u sjediπtu UNESCO-a u veljaËi 2007.

Izloæbu Êe pratiti opπirni katalog koji Êe pokazati bogatstvo nematerijalnog izriËaja u tri centra izvrsnosti u

Ëipkarstvu - Lepoglavi, Pagu i Hvaru.

Priprema se nova kandidatura Republike Hrvatske za Listu svjetske baπtine UNESCO-a i za Reprezentativnu

listu nematerijalne baπtine svijeta te proπirenje Pristupne liste s novim prijedlozima kulturne i prirodne

baπtine.

Kulturna raznolikost

Nakon aktivnog sudjelovanje struËnjaka iz Republike Hrvatske na Nacrtu Konvencije o zaπtiti raznolikosti

kulturnog sadræaja i umjetniËkog izriËaja i njenom usvajanju na 33. opÊoj skupπtini UNESCO-a, Republika

Hrvatska ratificirala je konvenciju 12. svibnja 2006. i poloæila ispravu o pristupu 31. kolovoza 2006.


20

Obiljeæavanje Dana kulturne raznolikosti

Republika Hrvatska je ove godine po treÊi put obiljeæila Dan kulturne raznolikosti (21. svibnja) povodom

Ëega su Ministarstvo kulture RH i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO u suradnji s Acroanimom poklonili

dvodnevne radionice lijerice, djembea -afriËkih bubnjeva te kore i zapadnoafriËkog pjevanja. TreÊi dan usli-

jedio je koncert hrvatske etno-grupe Kries i senegalskog umjetnika Seckou Keita za sve polaznike. Seckou

Keita svojim je jedinstvenim stilom spajanja melodije i ritma koristeÊi koru, tradicijski instrument svog

podneblja, predstavio novu generaciju afriËkih glazbenika, dok su etno grupa Kries i Vido Bagur, umjetnik

hrvatske tradicijske kulture, pokazali bogatu hrvatsku nematerijalnu baπtinu stvorivπi tako pravo multikul-

turalno ozraËje.

NATJE»AJI UNESCO-A

Participacijski program UNESCO-a za 2006.-2007.

Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture je nakon javnog natjeËaja zaprimilo 28 pro-

jekata te je proslijedilo UNESCO-u na daljnju evaluaciju 11 hrvatskih projekata koji imaju Ëvrstu poveznicu

sa svim UNESCO-ovim podruËjima djelovanja u obrazovanju, druπtvenim i humanistiËkim znanostima,

prirodnim znanostima, kulturi te komunikacijama i informacijama.

NatjeËaj za prihvat mladih struËnjaka - Young Professionals’ Programme 2006.

� Nakon javnog poziva s viπe od 30-ak pristiglih kandidatura Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO odabralo je

12 najboljih kandidata te proslijedilo njihove prijave glavnom sjediπtu UNESCO-a na daljnju evaluaciju.

� UNESCO je prvi puta prihvatio hrvatsku kandidaturu te je mlada hrvatska znanstvenica Ana PerπiÊ dobi-

la moguÊnost rada u UNESCO-u.

Meunarodna UNESCO/L’OREAL stipendija za mlade æene u znanosti

Nagrada se godiπnje dodjeljuje samo trima mladim znanstvenicama iz svake od pet svjetskih regija

UNESCO-a, naπe podruËje obuhvaÊa Sjevernu Ameriku i Europu. Nakon javnog poziva Hrvatsko povjeren-

stvo za UNESCO prosljeuje hrvatske kandidature na daljnju evaluaciju.


21


22

Prestiænu meunarodnu stipendiju u iznosu od 20.000 USD dobile su:

� Mlada znanstvenica Silvija BilokapiÊ dobitnica je stipendije za 2004.

� Mlada znanstvenica Anita Kriπko dobitnica je stipendije za 2006.

� Mlada znanstvenica Petra Klepac dobitnica je stipendije za 2007.

POTPORE HRVATSKOG POVJERENSTVA ZA UNESCO

Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO dalo je 2006. potporu sljedeÊim projektima i dogaajima:

� Objavljena publikacija Culturelinka o Konvenciji o zaπtiti raznolikosti kulturnog sadræaja i umjetniËkog

izriËaja

� Prvo hrvatsko biennale ilustracije

� Kandidatura Parka prirode “Papuk“ za pristupanje Globalnoj UNESCO-ovoj mreæi geoparkova

� Meunarodni simpozij “Platonizam i oblici inteligencije”

� Kulturna baπtina u Slavoniji i Baranji

� Meunarodna nevladina udruga Traditions pour Demain

� Umjetnost bez granica / Strani majstori iz kolekcije Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti - izloæba i

meunarodni simpozij

� UNESCO-ova Radionica simulacija za planiranje obrazovnih sustava

� Osnivanju UNESCO-ove katedre za poduzetniπtvo u Osijeku

� I. meunarodna konferencija “Vode u zaπtiÊenim podruËjima”

� UNESCO-ova Radionica na temu indikatora u znanosti i tehnologiji - u pripremi

� Seminar za voditelje parkova prirode u JI Europi Svjetskog Centra za baπtinu i Uprave za zaπtitu prirode-

u pripremi


23

»LANSTVO RH U PROGRAMSKIM I RADNIM TIJELIMA UNESCO-A

Republika Hrvatska Ëlanica je sljedeÊih programskih i radnih tijela UNESCO-a:

� Meuvladin odbor za fiziËko obrazovanje i πport - CIGEPS

� Meuvladino vijeÊe Meunarodnog programa za razvoj komunikacija - IPDC

� Meuvladin odbor za bioetiku - IGBC

� Meuvladino vijeÊe Meunarodnog hidroloπkog programa - IHP

� Upravno vijeÊe meunarodnog fonda za promociju kulture UNESCO-a - IFPC

� Savjetodavni odbor struËnjaka za Svjetsko izvjeπÊe o kulturnoj raznolikosti UNESCO-a

� Odbor za meunarodnu razmjenu oceanografskih podataka - IODE

� Meuvladina oceanografska komisija - IOC

� Program »ovjek i biosfera - MAB (obnovljeno Ëlanstvo odbora)

� Informacije za sve - IFA (priprema se osnivanje nacionalnog vijeÊa)



25

Zakonodavstvo

u kulturi,

medijima

i zaπtiti prirode


26

NORMATIVNI POSLOVI

U okviru Plana provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruæivanju EU i usklaivanju hrvatskoga zakono-

davstva u podruËju kulture sa europskom pravnom steËevinom (Acquis communnautaire) u kolovozu 2006.

Vlada Republike Hrvatske donijela je:

� Odluku o pokretanju postupka za potpisivanje Europske konvencije o pravnoj zaπtiti usluga koje se

temelje na uvjetovanom pristupu i usluga koje pruæaju uvjetovan pristup, te je postupak potpisivanja

obavljen.

U podruËju kazaliπne djelatnosti donesen je:

� Zakon o kazaliπtima (Narodne novine 71/06)

U podruËju muzejske djelatnosti doneseni su:

� Pravilnik o dopuni Pravilnika o naËinu i mjerilima za povezivanje u sustav muzeja Republike Hrvatske

(Narodne novine 82/06)

� Pravilnik o struËnim i tehniËkim standardima za odreivanje vrste muzeja, za njihov rad, te za smjeπtaj

muzejske grae i muzejske dokumentacije (Narodne novine 30/06)

� Uredba o osnivanju Muzeja antiËkog stakla u Zadru (Narodne novine 67/06 )

� Uredba o izmjenama Uredbe o osnivanju Muzeja Narona (Narodne novine 74/06)

� U postupku donoπenja je Zakon o Muzejima Ivan MeπtroviÊ

U podruËju zaπtite i oËuvanja kulturnih dobara doneseno je:

� Pravilnik o oznaËavanju nepokretnih kulturnih dobara i objekata u kojima su smjeπtene zbirke kulturnih

dobara (Narodne novine 12/06)

� Pravilnik o struËnim zvanjima u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti te uvjetima i naËinu njihova

stjecanja (Narodne novine 56/03, Izmjene i dopune, Narodne novine 3/06)

★ ★★★


27

� Pravilnik o uvjetima za davanje odobrenja radi iznosa i izno[enja kulturnih dobara iz Republike Hrvatske

(Narodne novine 141/06)

� Uredba o objavi Sporazuma izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih AmeriËkih Dræava o

zaπtiti i oËuvanju odreenih kulturnih dobara (Narodne novine, Meunarodni ugovori 9/06)

U podruËju zaπtite prirode donesen je:

� Zakon o proglaπenju parka prirode “Lastovsko otoËje“ (Narodne novine 111/06)

� Pravilnik o proglaπavanju divljih svojti zaπtiÊenim i strogo zaπtiÊenim (Narodne novine 7/06)

� Pravilnik o vrstama staniπnih tipova, karti staniπta, ugroæenim i rijetkim staniπnim tipovima te o mjera-

ma za odræavanje staniπnih tipova (Narodne novine 7/06)

� Pravilnik o prekograniËnom prometu i trgovini zaπtiÊenim vrstama (Narodne novine 34/06)

� Odluka o “Nagradi Ivo Horvat” (Narodne novine 96/06)

� Uredba o osnivanju javne ustanove za upravljanje parkom prirode “Lastovsko otoËje“

� Odluka o donoπenju prostornog plana “Parka prirode KopaËki rit” (Narodne novine 24/06)

� Odluka o donoπenju prostornog plana “Parka prirode UËka” (Narodne novine 24/06)

� Pravilnik o procjeni rizika za namjerno uvoenje GMO-a u okoliπ (Narodne novine 136/06)

� Pravilnik o sadræaju i naËinu provedbe plana mjera za otklanjanje nekontroliranog πirenja GMO-a u

okoliπ (Narodne novine 5/07)

� Pravilnik o prijelazima za divlje æivotinje (Narodne novine 5/07)

PRAVNI PROPISI U DONO©ENJU

� Provedbeni propisi temeljem Zakona o kazaliπtima

� Nacrt prijedloga Zakona o audiovizualnoj djelatnosti

� U tijeku je pokretanje postupka za potpisivanje i potvrivanje europske Konvencije o zaπtiti

audiovizualne baπtine

� Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (temeljem Ëlanka 36. stavka 3.)

� Pravilnik o sadræaju i naËinu voenja Upisnika zaπtiÊenih prirodnih vrijednosti (temeljem Ëlanka 30.

stavka 4.)

� Pravilnik o radnjama i zahvatima za sprjeËavanje πtete koju mogu nanijeti strogo zaπtiÊene æivotinjske

svojte naËinu rada vjeπtaka, postupku utvrivanja πtete te kriterijima za izraËun πtete (temeljem Ëlanka

119. stavak 5)


28

★ ★★★

� Pravilnik o sadræaju i naËinu polaganja struËnog ispita za glavnog nadzornika i nadzornika, o sadræaju,

obliku i naËinu izdavanja sluæbene iskaznice te izgledu odore(temeljem Ëlanka Ëlanak 174. stavka 6.)

� Pravilniku o sadræaju i naËinu podnoπenja prijave i naËinu zaπtite tajnosti podataka navedenih u prijavi,

te postupku izdavanja dopuπtenja za namjerno uvoenje GMO-a u okoliπ (Ël. 7. st. 3 i Ël. 30. st. 4)

UPRAVNO-PRAVNI POSLOVI

� pravna obrada æalbi i donoπenje 28 rjeπenja u drugostupanjskom upravnom postupku po æalbama pro-

tiv rjeπenja donesenih temeljem Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjet-

niËkog stvaralaπtva,

� pravna obrada æalbi i donoπenje 2 rjeπenja u drugostupanjskom upravnom postupku po æalbama protiv

rjeπenja donesenih temeljem Zakona o arhivskom gradivu i arhivima,

� pravna obrada æalbi i donoπenje 89 rjeπenja u drugostupanjskom upravnom postupku po æalbama pro-

tiv rjeπenja donesenih temeljem Zakona o zaπtiti i oËuvanju kulturnih dobara,

� pravna obrada æalbi i donoπenje 1119 rjeπenja u drugostupanjskom upravnom postupku po æalbama

protiv rjeπenja donesenih temeljem Zakona o zaπtiti i oËuvanju kulturnih dobara - spomeniËka renta,

� u okviru prvostupanjskog upravnog postupka doneseno je 7 rjeπenja u podruËju arhivske djelatnosti,

� u okviru prvostupanjskog upravnog postupka donesena su 3 rjeπenja u podruËju muzejske djelatnosti,

� u okviru prvostupanjskog upravnog postupka doneseno je 24 rjeπenja u podruËju knjiæniËarske djelat-

nosti,

� u okviru prvostupanjskog upravnog postupka doneseno je 27 ostalih rjeπenja opÊenito u podruËju kul-

turne djelatnosti,

� izraeno je 14 odgovora na tuæbu s podruËja zaπtite kulturne baπtine,

� 1 odgovor na tuæbu dan je na podruËju prava samostalnih umjetnika,

� 10 odgovora na tuæbu dano je na podruËju zaπtite kulturne baπtine - spomeniËka renta,

� uprava daje miπljenje u pogledu prvokupa temeljem Ëlanka 37. Zakona o zaπtiti i oËuvanju kulturnih

dobara te je u tom smislu dano 246 miπljenja,

� u sklopu meunarodne kulturne suradnje izraeno je 9 miπljenja,

� uprava evidentira prijavu vlasniËke strukture za radio i televiziju te je evidentirano 174 prijava,

� temeljem Zakona o kinematografiji dana su 3 miπljenja,

� pri Ministarstvu se vodi upisnik tiskovina te je zaprimljeno i obraeno 45 prijava za upis tiskovina,

� uprava sudjeluje u izradi uredbi, pravilnika i zakona u okviru zaπtite prirode te je u navedenome done-

seno 14 akata,


� uprava daje suglasnost na statute donesene u okviru zaπtite prirode te je dano 15 suglasnosti,

� u podruËju arhivske djelatnosti dano je 6 miπljenja,

� u podruËju knjiæniËarske djelatnosti dano je 10 miπljenja,

� u podruËju muzejske djelatnosti dano je 44 miπljenja,

� u podruËju glazbeno-scenske djelatnosti dano je 19 miπljenja,

� u podruËju likovne kulture dano je 5 miπljenja,

� temeljem Zakona o zaπtiti i oËuvanju kulturnih dobara dano je 48 miπljenja,

� temeljem propisa s podruËja zaπtite prirode dano je 17 miπljenja,

� u podruËju upravljanja imovinom i nabavljanjem imovine dano je 1 miπljenje,

� u podruËju financiranja dano je 16 miπljenja,

� u vezi s poslovnim prostorima dano je 9 miπljenja,

� u vezi s stambenom politikom dana su 3 miπljenja,

� u vezi s dræavljanstvom dana su 2 miπljenja,

� u vezi s ugovorom o djelu dano je 1 miπljenje,

� u vezi s radnim odnosima dana su 2 miπljenja,

� u vezi s zapoπljavanjem stranih dræavljana dane su 2 suglasnosti,

� u podruËju opÊenito kulturne djelatnosti dana su 232 ostala miπljenja.

Uprava je davala oËitovanja i miπljenja Saboru, predsjedniku Republike Hrvatske i Vladi Republike Hrvatske

o pravnim pitanjima iz podruËja kulture, medija i prirode. Izraivani su i prijedlozi odgovora na zastupniËka

pitanja za Vladu Republike Hrvatske. Uprava je takoer, davala struËna pravna miπljenja ustanovama u kul-

turi, udrugama, uredima dræavne uprave, jedinicama lokalne samouprave i uprave, djelatnicima u kulturi i

umjetnicima, te drugim upravama u Ministarstvu. Na navedenom podruËju izraeno je 89 dopisa.

PREGOVORI I USKLA–IVANJE ZAKONODAVSTVA S EUROPSKIM NA PODRU»JU

KULTURE

Ministarstvo kulture je vrlo aktivno sudjelovalo u postupku pregovora i usklaivanja zakonodavstva

Republike Hrvatske s pravnom steËevinom Europske unije. Od ukupno 35 poglavlja predstavnici

Ministarstva kulture sudjelovali su u sljedeÊim radnim skupinama za pripremu pregovora:

29


30

1. Obrazovanje i kultura (mr. sc. Branka ©ulc, mr. sc. Nina Obuljen, Bianka PerËiniÊ-Kavur, mr. sc.

Tomislav JeliÊ, Anja JelaviÊ, Romana Matanovac, Dræavni zavod za intelektualno vlasniπtvo, Kristina Delfin,

odvjetnica, Sanja PavlakoviÊ, Sindikat djelatnika u kulturi): Eksplanatorni screening - 26. listopada 2005.;

Bilateralni screening - 17. studenog 2005.

2. Pravo poslovnog nastana i sloboda pruæanja usluga (Silva AndriÊ): Eksplanatorni screening - 21. -

22. studenog 2005.; Bilateralni screening - 15-16. prosinca 2005.

3. Sloboda kretanja roba (Mirjana Lichtner KristiÊ): Eksplanatorni screening - 16-20. sijeËnja 2006.;

Bilateralni screening - 13-17. veljaËe 2006.

4. Carinska unija (Mirjana Lichtner KristiÊ): Eksplanatorni screening - 31. sijeËnja i 1. veljaËe 2006.;

Bilateralni screening - 15-16. oæujka 2006.

5. Pravo intelektualnog vlasniπtva (Mirjana Lichtner KristiÊ): Eksplanatorni screening - 6-7. veljaËe

2006.; Bilateralni screening 28. veljaËe i 1. oæujka 2006.

6. Poljoprivreda i ruralni razvitak (Kornelija PintariÊ, Mirna BojËiÊ): Eksplanatorni screening - 5-8. pros-

inca 2005.; Bilateralni screening - 30. sijeËnja - 3. veljaËe 2006.

7. Porezi (Mirjana Lichtner KristiÊ): Eksplanatorni screening - 6-7. lipnja 2006.; Bilateralni screening 3-4.

srpnja 2006.

8. Pravosue i temeljna ljudska prava (Gordana CareviÊ): Eksplanatorni screening 7-8. rujna 2006;

Bilateralni screening - 17-18. listopada 2006

9. Okoliπ (Zoran ©ikiÊ, Darka SpudiÊ, Ana ©trbenac, Ivana JeleniÊ, Jasminka RadoviÊ, Dræavni zavod za

zaπtitu prirode): Eksplanatorni screening - 3-11. travnja; Bilateralni sreening - 15-19. svibnja 2006.

10. Informacijsko druπtvo i mediji (mr. sc. Jadran AntoloviÊ, mr. sc. Tomislav JeliÊ, mr. sc. Nina

Obuljen, Anja JelaviÊ, Mirjana Lichtner KristiÊ, Mladen BuriÊ (Hrvatski dræavni arhiv, Mato Kukuljica, Hrvatski

dræavni arhiv): Eksplanatorni screening - 12-13. lipnja 2006.; Bilateralni sreening - 17-18. srpnja 2006.

11. Træiπno natjecanje (Branko ©tuliÊ): Eksplanatorni screening - 8-9. studenog 2005.; Bilateralni sreen-

ing - 5-6. prosinca 2005.

12. Sloboda kretanja kapitala (Ante MandariÊ)

Slijedom izvjeπÊa o rezultatima screening-a zapoËinje priprema pregovaraËkih stajaliπta.

Postupak izrade i usvajanja pregovaraËkih pozicija RH definiran je posebnom Odlukom Vlade RH od 15.

travnja 2005. godine:

� radna skupina priprema radni nacrt pregovaraËkog stajaliπta za pojedino poglavlje;

� slijedom konzultacija s resornim ministarstvima, PregovaraËka skupina usvaja nacrt pregovaraËkog

stajaliπta;

� prijedlog pregovaraËkog stajaliπta usvaja Koordinacija Vlade RH za pregovore;

� prijedlog pregovaraËkog stajaliπta upuÊuje se Nacionalnom odboru Hrvatskog sabora na miπljenje te se

vraÊa PregovaraËkoj skupini;

★ ★★★


31

� nakon joπ jednog kruga konzultacija Koordinacija usvaja i prema potrebi dorauje konaËni prijedlog pre-

govaraËkog stajaliπta i kao konaËan upuÊuje Vladi RH na usvajanje;

� Vlada RH usvaja pregovaraËko stajaliπte.

Za RH proces screeninga zavrπio je 18. listopada 2006. godine. IzvjeπÊa Europske komisije stigla su za slije-

deÊa podruËja (koja je pratilo Ministarstvo kulture):

� 26. Obrazovanje i kultura;

� 8. Træiπno natjecanje;

� 29. Carinska unija;

� 3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pruæanja usluga;

� 11. Poljoprivreda i ruralni razvitak;

� 7. Pravo intelektualnog vlasniπtva;

� 1. Sloboda kretanja roba;

� 16. Porezi

� 4. Sloboda kretanja kapitala

Pisma s pozivom na dostavu pregovaraËkog stajaliπta zaprimljena su za slijedeÊa poglavlja (koja je pratilo

Ministarstvo kulture):

� 26. Obrazovanje i kultura;

� 29. Carinska unija;



Tijekom dosadaπnjeg procesa, Republika Hrvatska je predala pregovaraËka stajaliπta za sljedeÊa poglavlja

(koja je pratilo Ministarstvo kulture):

� 26. Obrazovanje i kultura

� 29. Carinska unija



Sluæbeno su otvorena sljedeÊa poglavlja (koja je pratilo Ministarstvo kulture):

� 26. Obrazovanje i kultura - otvoreni i provizorno zatvoreni na Meuvladinoj konferenciji 11. 12. 06. u

Bruxellesu

� 29. Carinska unija - otvoreno na Meuvladinoj konferenciji na razini zamjenika, odræanoj 21. 12. 06. u

Bruxellesu



33

Filmsko

stvaralaπtvo

Predsjednik:

dr. sc. ANTE PETERLI∆FILOZOFSKI FAKULTET, ZAGREB

»lanovi:

ALFI KABILJOSKLADATELJ, ZAGREB

NADA GA∆E©I∆ LIVAKOVI∆GLUMICA, HRVATSKO DRU©TVO FILMSKIH DJELATNIKA, ZAGREB

ENES MIDÆI∆, prof.AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI, ZAGREB

MILIVOJ PUHLOVSKI, prof.AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI, ZAGREB

Kulturno vijeÊe za film i kinematografiju


34

Na podruËju nacionalnog filma i kinematografije, 2006. godinu obiljeæila su brojna domaÊa i meunarodna

priznanja, povratak publike u kina te naglaπenije medijsko praÊenje domaÊih filmskih ostvarenja.

Ministarstvo kulture je u teænji da potpomogne hrvatsku filmsku proizvodnju (dugometraæne igrane i doku-

mentarne filmove, kratkometraæne igrane i dokumentarne, animirane i alternativne filmove) i komplemen-

tarne djelatnosti (zaπtita filmske baπtine, filmski festivali i manifestacije, nakladniËka djelatnost i druge dje-

latnosti iz podruËja filmske kulture) u okviru raspoloæivih sredstava dræavnog proraËuna za djelatnost filma

i kinematografije osiguralo sredstva u iznosu od 35.000.000,00 kuna.

Pri struËnom vrednovanju programa komplementarnih djelatnosti i filmske proizvodnje ukljuËenih u

financiranje u podruËju filma i kinematografije, posebno se vodilo raËuna o kvaliteti i sadræajnoj inova-

tivnosti ponuenih programa kao i o znaËaju programa za oËuvanje kulturne baπtine, kulturnog identiteta

i promociju hrvatskog filma i hrvatske kulture u svijetu u Ëemu je aktivno sudjelovalo Kulturno vijeÊe za film

i kinematografiju (dr. sc. Ante PeterliÊ, predsjednik VijeÊa, Nada GaÊeπiÊ-LivakoviÊ, Alfi Kabiljo, Enes MidæiÊ

i Milivoj Puhlovski) te umjetniËki savjetnici za dugometraæni igrani film, Krsto PapiÊ i Stjepan »uiÊ imeno-

vani od Ministarstva kulture, Darko LukiÊ imenovan od Hrvatske radiotelevizije, produkcijski savjetnik za

dugometraæni igrani film Albert KapoviÊ, umjetniËki savjetnik za kratkometraæni igrani i dokumentarni film

Zrinko Ogresta, umjetniËki savjetnik za alternativni film Æeljko SariÊ te za animirani film Darko KreË.

KOMPLEMENTARNE DJELATNOSTI

U okviru Poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske prijavljeno je ukupno 116 pro-

grama s potraæivanjem u iznosu od 18.774.601,57 kuna. Iznosom od 5.464.000,00 kuna Ministarstvo kulture

financiralo je 31 program meu kojima istiËemo Hrvatski dræavni arhiv - Hrvatsku kinoteku koja sustavno

provodi mjere zaπtite i restauracije filmskog gradiva, ulogu Hrvatskog filmskog saveza, koji brine o nepro-

fesijskoj filmskoj djelatnosti i o prikazivanju hrvatskih i svjetskih filmova te filmske festivale i manifestacije

koji su znaËajno sudjelovali u ukupnoj kulturnoj ponudi pridonoseÊi tako i obogaÊenju turistiËke ponude.

Festival igranog filma u Puli i 2006. godine zabiljeæio je veliki interes publike i medija za domaÊe igrane

filmove te kvalitetan i atraktivan meunarodni program koji je uspjeπno usuglasio i zadovoljio umjetniËki

kriterij filmova s interesima i zahtjevima publike.


35

Svakako najveÊe iznenaenje Festivala igranoga filma u Puli je debitantsko ostvarenje Sve dæaba, redate-

lja Antonia NuiÊa koji je osim Velike Zlatne Arene za najbolji film osvojio i Zlatne Arene za reæiju, scenarij i

najbolju sporednu æensku ulogu. Jednaki broj nagrada osvojio je i film Put lubenica, redatelja Branka

Schmidta (Zlatne Arene za najbolju glavnu muπku ulogu, scenografiju, ton i nagrada kritike “Oktavijan“),

dok je film Karaula, redatelja Rajka GrliÊa osvojio nagradu za najbolju sporednu muπku ulogu, a glumac

Toni GojanoviÊ nagradu “Breza“ za najboljeg debitanta. Film Libertas, redatelja Veljka BulajiÊa osvojio je

nagrade za kostimografiju i masku. Film ©to je muπkarac bez brkova, redatelja Hrvoja Hribara osvojio je

Zlatnu Arenu za glazbu, nagradu publike Zlatna vrata Pule (najbolja ocjena publike), a glumica Zrinka

CviteπiÊ Zlatnu Arenu za najbolju glavnu æensku ulogu. OcjenjivaËki sud je filmu Volim te, redatelja

Dalibora MataniÊa dodijelio Zlatnu Arenu za kameru i za montaæu.

Zlatna Arena za najbolji film u meunarodnom programu dodijeljena je redatelju Neilu Jordanu za film

DoruËak na Plutonu.

Od znaËajnih festivala treba svakako spomenuti:

� Svjetski festival animiranog filma - Animafest na kojem je ove godine prikazano ukupno 8 hrvatskih ani-

miranih filmova u sluæbenom i popratnom programu,

� Motovun Film Festival koji zadræavajuÊi i dalje svoju najvaæniju odrednicu, prikazivanje kvalitetnih i

uspjeπnih filmova manje poznatih kinematografija, te nizom popratnih aktivnosti privlaËi mnogobrojne

goste,

� Meunarodni festival novog filma u Splitu koji promovira nova, kreativna i izazovna ostvarenja,

� Dani hrvatskog filma u Zagrebu koji tradicionalno vrednuju jednogodiπnju nacionalnu filmsku produk-

ciju,

� Hrvatska revija jednominutnih filmova u Poæegi, manifestacija izuzetno dobrog medijskog

odjeka koja pobuuje velik interes kod autora u svijetu pa je 2006. godine bilo prijavljeno Ëak 208 radova

iz 30 zemalja od kojih je za sluæbenu projekciju odabrano 60,

� ZagrebDox- meunarodni festival dokumentarnog filma koji je u kratkom vremenskom periodu uËvrstio

svoje mjesto u kulturnoj ponudi te raznovrsnim i kvalitetnim programom stekao brojnu publiku,

� Tabor Film Festival koji osim zanimljivog programa u konkurenciji nudi i razne prezentacije, specijalne

projekcije i radionice,

� Libertas Film Festival, meunarodni festival s naglaskom na promociji hrvatskog filma,

� Zagreb Film Festival, bogatog natjecateljskog i popratnog programa.


36

FILMSKA FORMA

DUGOMETRAÆNI IGRANI FILMOVI

KRATKI IGRANI I DOKUMENTARNI FILMOVI

ALTERNATIVNI FILMOVI

ANIMIRANI FILMOVI

KOPRODUKCIJE

Ukupno

BROJ FILMOVA

10

14

16

10

5

Odobreno kn

29.000.000

2.490.000

1.560.000

2.394.400

1.200.000

36.644.400

PROIZVODNJA FILMOVA

Na NatjeËaj za sufinanciranje filmske proizvodnje u 2006. godini prijavljena su ukupno 262 filmska projek-

ta (66 dugometraænih igranih filmova, 124 kratkometraænih igranih i dokumentarnih, 36 alternativnih i 36

animiranih filmova). U okviru raspoloæivih sredstava odobreno je Ëak 10 dugometraænih igranih filmova, 14

kratkometraænih i dokumentarnih filmova, 16 alternativnih i 10 animiranih filmova, odnosno 58,30 minuta

animacije. U nekoliko zadnjih godina primjeÊuje se pojaËan interes stranih producenata, naroËito iz sus-

jednih zemalja, za koprodukcijama πto je bilo posebno vidljivo na ovogodiπnjem NatjeËaju za sufinanciranje

filmske proizvodnje pa je Ministarstvo kulture odluËilo sufinancirati 5 koprodukcija dugometraænih igranih

filmova s iznosom od 1.200.000,00 kuna.

Ukupni odobreni iznos za sufinanciranje filmske proizvodnje u 2006. godini iznosio je 36.644.400,00 kuna.

Ministarstvo kulture je s Hrvatskom radiotelevizijom u studenom 2005. godine potpisalo Sporazum o uvje-

tima i kriterijima za utvrivanje programa proizvodnje igranoga filma i njegovom financiranju koji je na

ovom NatjeËaju zaæivio. ZajedniËkim radom produkcijskog savjetnika Alberta KapoviÊa, umjetniËkih savjet-

nika za dugometraæni igrani film od kojih je Ministarstvo kulture imenovalo Krstu PapiÊa i Stjepana »uiÊa,

a Hrvatska radiotelevizija Darka LukiÊa donesen je prijedlog o sufinanciranju 10 odabranih dugometraænih

igranih filmova πto je odobreno i od Ministarstva kulture i Hrvatske radiotelevizije.

Rezultati NatjeËaja za sufinanciranje filmske proizvodnje u 2006. godini:


37

Vaæno je spomenuti da je u 2006. godini zavrπeno snimanje 6 filmova:

ARMIN, redatelja Ognjena SviliËiÊa; PJEVAJTE NE©TO LJUBAVNO, Gorana KulenoviÊa; ÆIVI I MRTVI,

Kristijana MiliÊa; PRAVO »UDO, Lukasa Nole; DUH U MO»VARI, Branka IπtvanËiÊa i PUT LUBENICA,

Branka Schmidta. Dva posljednja filma uspjeπno su prikazana na Festivalu igranoga filma u Puli dok su

drugi u fazi postprodukcije.

PROMOCIJA HRVATSKOG FILMA U SVIJETU

Republika Hrvatska se 2006. godine po prvi puta predstavila na Filmskom sajmu u Cannesu, Francuska, od

17. do 28. svibnja, a projekt je financiralo Ministarstvo kulture. ZajedniËki hrvatsko-slovenski paviljon,

smjeπten na odliËnoj lokaciji najposjeÊenijeg dijela sajma u Village Internationalu, svakodnevno je obiπlo

na stotine akreditiranih gostiju, od kojih su mnogi naglaπavali vaænost predstavljanja hrvatske kine-

matografije u svjetskim okvirima.

Hrvatska kinematografija je na viπe naËina iskoristila moguÊnosti koje joj je sudjelovanje na sajmu pruæilo:

ostvarenje kontakata na meunarodnom planu, prezentacija hrvatskih filmova kao i promocija lokacijskih

potencijala. VeÊ postojeÊi kontakti sa europskom audiovizualnom industrijom su produbljeni, te se meu

ostalim odræao niz sastanaka izmeu hrvatskih filmskih djelatnika i predstavnika programa MEDIA.

Tijekom susreta upriliËenih u paviljonu meu posjetiteljima bili su mnogi istaknuti svjetski filmaπi, brojni

novinari prestiænih svjetskih magazina poput Daily Variety, Hollywood Reporter, Screen International i

Premiere, te direktori festivala i organizatori filmskih manifestacija.

Slijedom ovog vrlo zapaæenog prvog nastupa, naπi su filmski djelatnici dobili niz poziva za prikazivanje fil-

mova na festivalima kao i ponude za ukljuËivanje projekata u europske i internacionalne koprodukcijske

strukture.

Meunarodna suradnja u podruËju filma je zahvaljujuÊi postupku pridruæivanja Republike Hrvatske

Europskoj uniji, kao i uspjeπnim sudjelovanjem hrvatskih filmova na meunarodnim filmskim festivalima

tijekom protekle dvije godine naroËito pojaËana, tako da je u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i

europskih integracija i Veleposlanstvima Republike Hrvatske organiziran veliki broj tjedana i dana

hrvatskog filma diljem svijeta: Argentina, Juæna Afrika (Pretoria, Johannesburg), Los Angeles, Chicago,

Ottawa te u brojnim europskim gradovima (BeË, Toulouse, Bruxelles, Berlin, Stuttgart, Prag i dr). Po prvi


38

put Hrvatska je imala priliku u svojstvu zemlje - gosta predstaviti u tako velikom broju (Ëak 67 filmova) ret-

rospektivu i recentnu produkciju animiranog i eksperimentalnog filma na Festivalu eksperimentalnog filma

u Madridu. Na istom je festivalu glavnu nagradu osvojio animirani film Teorija odraza, Darka Bakliæe.

Priznanja stiæu s brojnih meunarodnih festivala na kojima hrvatski film postiæe znaËajne uspjehe i osvaja

nagrade pa moæemo utvrditi kako hrvatski film polako i sigurno pronalazi mjesto i u okvirima svjetske film-

ske scene.

Hrvatski filmovi su s velikim uspjesima prikazani na nekoliko znaËajnih meunarodnih filmskih festivala:

Snivaj zlato moje - Festival u Moskvi,

Dva igraËa s klupe - Tribeca Film Festival, specijalna nagrada æirija na Meunarodnom filmskom festivalu u Haifi,

Ta divna splitska noÊ - najbolji igrani film, reæija, scenarij, kamera - 8. meunarodni filmski festival River Run, SAD,

Konjanik - Festival WordFest, Teksas,

Put lubenica - Meunarodni festival u Montrealu, Mannheim-Heidelbergu, Copenhagenu, Filmfest

Hamburg, glavna nagrada na Meunarodnom festivalu mediteranskog filma u Montpellieru,

Karaula - Festival u San Sebastianu,

©to je Iva snimila 21. listopada 2003.- Meunarodni festival u Bruxellesu, Mostra de Valencia, Meunaro-

dni festival mediteranskog filma u Montpellieru i dr.

Kvaliteta animiranog filma je takoer prepoznata u svijetu pa su i ove godine animirani filmovi uvrπteni u

programe poznatih i priznatih svjetskih festivala (Balkanima, Festival eksperimentalnog filma u Madridu,

Lucania Film Festival, FIAERio, TINDIRINDIS 2006., Images en vue- festival kratkometraænog filma, Open Air

Filmfest Weiterstadt, Interfilm Berlin, Odense Film Festival, FF Reanimacja 2006., ANIMAC 2006. i dr.). U

sklopu programa Svjetskog festivala animiranog filma- ANIMAFEST, prikazano je Ëak osam hrvatskih ani-

miranih filmova, a animirani filmovi U susjedstvu grada i KuÊica u kroπnji osvojili su specijalne nagrade

æirija dok je animirani film Levijatan osvojio nagradu Zlatni Zagreb. Animirani film U susjedstvu grada

osvojio je specijalnu nagradu æirija i na Meunarodnom festivalu animiranog filma u Kini.

Alternativni i dokumentarni filmovi su takoer predstavljeni sa velikim uspjehom na brojnim meunaro-

dnim i domaÊim festivalima (Dani hrvatskog filma, Tabor Film Festival, Festival kratkog filma u

Oberhausenu, AsterFest, Vienna Independent Shorts, Meunarodni festival kratkog filma u Hamburgu,

Parizu i Bugarskoj, Meunarodni festival dokumentarnog filma, Jihlava- »eπka, Festival srednjoeuropskog

i istoËnoeuropskog filma u Wiesbadenu - nagrada Hertie Fondacije za najbolji dokumentarni film “©to sa

sobom preko dana“ redateljice Ivone Juka).


39

ZAKON O AUDIOVIZUALNIM DJELATNOSTIMA

Preostaje nam analitiËki i struËno pristupiti daljnjem razvoju i podrπci nacionalnoj kinematografiji.

Ministarstvo kulture je tijekom 2005. godine poduzelo potrebne radnje kako bi u 2006. godini zapoËeo rad

na prijedlogu Zakona o audiovizualnim djelatnostima. Trenutno se intenzivno radi na tome, a sam tekst pri-

jedloga Zakona trebao bi biti uskoro zavrπen i predan u redovitu proceduru.

Dakle, Ëeka nas uspostavljanje zakonske regulative audiovizualnog podruËja koja Êe uskoro biti ostvarena

i rezultirati dugoroËnijom strategijom kulturne politike na audiovizualnom polju, pojaËanom produkcijom,

promocijom, distribucijom i meunarodnom suradnjom.



41

Dramsko

stvaralaπtvo

Predsjednica:

ÆELIMIR MESARI∆AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI U ZAGREBU

»lanovi:

GORAN GRGI∆HRVATSKO DRU©TVO DRAMSKIH UMJETNIKA

HRVATSKO NARODNO KAZALI©TE U ZAGREBU

ROMANO BOGDANCENTAR ZA KULTURU »AKOVEC

TRPIMIR JURKI∆HRVATSKO NARODNO KAZALI©TE U SPLITU

JO©KO ©EVOAKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI U ZAGREBU

Kulturno vijeÊe za dramske umjetnosti


42

DRAMSKE UMJETNOSTI

� VijeÊe DubrovaËkih ljetnih igara

� Festivalsko vijeÊe Splitskog ljeta

� Festivalsko vijeÊe Meunarodnog djeËjeg festivala ©ibenik

� VijeÊe Festivala hrvatske drame i autorskog kazaliπta

� MaruliÊevi dani

� Komisija za praÊenje i nadziranje ostvarivanja repertoara Hrvatskog narodnog kazaliπta u Zagrebu

� Povjerenstvo za Nagradu za dramsko djelo Marin DræiÊ

Na Poziv za javne potrebe u kulturi za 2006. prijavljena su 204 programa s potraæivanjem od Ministarstva

kulture ukupno oko 76 milijuna kuna. Odobreno je 82 programa u iznosu od 24.620.250,00 kn.

Kazaliπni festivali i manifestacije - nacionalni festivali

Sufinancirana su 34 kazaliπna festivala i manifestacije s ukupno 9.800.000,00 kn (ukljuËujuÊi i dva nacional-

na festivala).

57. dubrovaËke ljetne igre, najstarija i najuglednija hrvatska kulturna manifestacija, ostvarila je dramski,

glazbeni i plesni program vrhunskih umjetniËkih dosega, nastavljajuÊi programsko promiπljanje svog

osnovnog estetiËkog polaziπta - neponovljivost dubrovaËke ambijentalnosti.

U glazbenom programu nastupima domaÊih i stranih uglednih umjetnika i ansambala obiljeæene su dvije

ovogodiπnje obljetnice istaknutih skladatelja - W. A. Mozarta i B. Papandopula. Zapaæen je orkestralni nast-

up Ruskog simfonijskog orkestra s europskom praizvedbom simfonije Æivot P. I. »ajkovskog. Predstavljen

je respektabilni program izvedbi svjetski priznatih umjetnika, komornih orkestara i ansambala. Varaædinski

komorni orkestar dobitnik je festivalske nagrade Orlando za najbolje glazbeno postignuÊe.

U dramskom programu izvedena su, uz izvrsne reprizne predstave, dva premijerna naslova: Eshilova

Orestija u reæiji Ozrena ProhiÊa i Aristofanove Ptice u reæiji Paola Magellija, u izvedbi Festivalskog dram-

skog ansambla. TreÊi premijerni naslov, projekt Bourek-Paljetak Sveti Vlaho, Blasius, Blaæ… nastao je u

koprodukciji s Danima Matice hrvatske Mostar i Kazaliπtem Marina DræiÊa u Dubrovniku. Najbolje dramsko


43

postignuÊe ovjenËano festivalskom nagradom Orlando ostvarila je Renata Sabljak za ulogu u predstavi

Ondine.

Gost ovogodiπnjeg Festivala bio je jedan od najglasovitijih svjetskih kazaliπnih umjetnika Jan Fabre, koji je

odræao izloæbu i meunarodnu majstorsku radionicu s predvienim javnim prezentacijama.

U plesnom programu zapaæen je nastup HNK u Zagrebu s baletom Maestro, izveden u ambijentalnom pros-

toru tarace tvrave Revelin.

Tijekom Festivala odræan je simpozij Ambijentalno kazaliπte i kulturna memorija, koji je okupio istaknute

svjetske i domaÊe kazaliπne umjetnike i struËnjake.

Iznimno uspjeπno financijsko poslovanje DubrovaËkih ljetnih igara ogleda se u osobitih 45,32% vlastitog

prihoda ukupnog festivalskog proraËuna. Vaæni pomaci i rezultati postignuti su u medijskoj promidæbi,

predstavljanju Igara na svjetskoj turistiËkoj burzi s prvim DVD-om o povijesti ove ugledne manifestacije te

izvrsnom dizajnu i aktualnosti web stranica, koje biljeæe trostruko poveÊanje posjetitelja.

52. splitsko ljeto ostvarilo je program visoke umjetniËke razine, osobito u glazbenom i baletnom dijelu pro-

grama. Tijekom trideset festivalskih dana izvedena su rekordna 62 programa. Opsegom programa i brojem

dislociranih pozornica 52. splitsko ljeto ostat Êe posebno zapamÊeno po izvedbama na pozornicama

Splitsko-dalmatinske æupanije (Trogir, Kaπtele, BraË), πto pridonosi i kvaliteti turistiËke ponude i razvoju kul-

turnog turizma.

Operni program obiljeæila je premijera Mozartovog Don Giovannija postavljenog na Peristilu u reæiji Attile

Vidnyánskog i pod ravnanjem maestra Pavla Deπpalja te s izvrsnim hrvatskim mladim solistima. Izvedba

Verdijeve Aide u kuli Kamerlengo u reæiji dr. Petra Selema i pod ravnanjem maestra Ivana RepuπiÊa postigla

je zapaæen uspjeh i potvrdila uspjeπnost koncepcije dislociranja programa Splitskog ljeta, s kojom Êe se

nastaviti i ubuduÊe.

Koncertnim programom obiljeæile su se vaæne obljetnice osobito vrhunskom izvedbom Papandopulove

Muke gospodina Isukrsta naπeg u izvedbi Zbora Brodosplit. Jedan od vrhunaca glazbenog programa bio je

nastup Orkestra »ajkovski iz Moskve te nastup mladenaËkog dua sax-klavir Tudor-Bratoπ, koji je i dobitnik

ovogodiπnje festivalske nagrade za Judit za glazbeni program. Svi koncerti izvedeni su u prostoru

MeπtroviÊevog kaπteleta koji je nakon 25 godina vraÊen publici.

U dramskom programu izvedene su dvije premijerne predstave u vlastitoj produkciji: Boccacciov

Decameron, u reæiji Gorana Golovka i Stoppardov Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi, u reæiji Nenni

Delmestre. Vaæno je istaknuti i znatno i uspjeπno sudjelovanje studenata glume UmjetniËke akademije u

Splitu u premijernim predstavama Festivala. Nekoliko predstava je otkazano zbog opravdanih razloga.


44

Nagradom Judita za najbolje ostvarenje dramskog programa Festivala nagraen je redatelj predstave

Hamlet u selu Mrduπa Donja Larry Zappia

U baletnom programu 52. splitskog ljeta istakla se premijera baleta Magnum, koju je kritika ocijenila rijetko

vienom scenskom Ëarolijom. Prvi put dodijeljenu nagradu Judita za baletni program primili su za tu balet-

nu izvedbu ansambl Baleta HNK Split, Almira OsmanoviÊ i koreograf Rami Be’er.

Uspjeπno poslovanje uprave Festivala iskazano je u 44,03% vlastitog prihoda ukupnih troπkova Festivala,

poveÊanju broja izvedbi i posjetitelja.

Ostali kazaliπni festivali i manifestacije

46. meunarodni festival ©ibenik je raznolikoπÊu i bogatstvom dramskog, lutkarskog, glazbeno-scenskog,

likovnog, literarnog i filmskog programa potvrdio svoje temeljne vrijednosti: predstavljanje profesionalnih

ansambala za djecu te prikaz djeËjeg stvaralaπtva, spoj kulturno-edukativnih programa te osobit interes za

radioniËki i popratni program. Organizirano je ukupno 108 razliËitih programa, od kojih 33 inozemna iz 16

zemalja. Dio festivalskih programa odræan je u disperziji u okolnim gradovima i mjestima. Tijekom Festivala

zasjedala je i Komisija svjetske UNIMA-e “Lutke u obrazovanju“ te odræan kvalitetan znanstveno-struËan

skup “U labirintu suvremenog lutkarstva“, Ëiji radovi Êe biti objavljeni u posebnom zborniku.

39. PIF - meunarodni festival kazaliπta lutaka ove godine je bio posveÊen slovaËkom lutkarstvu. Katedra

za lutkarsko Akademije glazbenih i dramskih umjetnosti u Bratislavi na PIF-u je sudjelovala s dvije pred-

stave, izloæbom radova studenata scenografije i razgovorima. Bratislavsko kazaliπte lutaka izvelo je takoer

dvije predstave. U festivalskom programu nastupilo je 17 kazaliπta iz 10 zemalja s 19 razliËitih predstava.

PIF je obiljeæio nastup troje vrhunskih lutkara - solista, od kojih je svaki predstavio osobitu lutkarsku

tehniku: Jordi Bertran, Laura Kibel i Bogus_aw Micha_ek. Uz poznate svjetske ansamble, uspjeπno su se

predstavila i hrvatska lutkarska kazaliπta. Novost PIF-a je gostovanje s festivalskim predstavama u drugim

hrvatskim gradovima: »akovcu i Sisku.

16. MaruliÊevi dani - na Festivalu hrvatske drame i autorskog kazaliπta je, po odabiru izbornice dr. Sanje

NikËeviÊ, predstavljeno 10 predstava kazaliπta iz Slovenije, BiH i Hrvatske postavljenih prema dramskim

tekstovima hrvatskih autora. Posebnost ovogodiπnjeg Festivala je πto je 8 predstava nastalo po novim

dramskim tekstovima, od Ëega su Ëak 6 praizvedbe. PrateÊi program bio je posveÊen poloæaju dramaturga

u suvremenom kazaliπtu te javnim Ëitanjima nagraenih tekstova Nagradom Marin DræiÊ, u izvedbi stude-

nata zagrebaËke Akademije dramske umjetnosti i UmjetniËkih akademija iz Splita i Osijeka.


45

13. festival glumca jedini je hrvatski festival posveÊen glumcu i njegovom stvaralaπtvu. Ovogodiπnji

domaÊin Festivala bio je grad Vukovar. Ukupno 39 festivalskih predstava, koje je odabrao izbornik Joπko

©evo, odigrano je tradicionalno i drugim gradovima Æupanije, (Vinkovci, Æupanja, Ilok i opÊine Lovas i

Boπnjaci) te prvi put ove godine i u Oraπju. U popratnom programu predstavljene su izloæbe “30 lica Josipa

Bobi Marottija“, izloæba kostima Ljubice Wagner i izloæba slika Vlaste KnezoviÊ te i dvije monografije

posveÊene stvaralaπtvu istaknutih dramskih umjetnika - Josipa Bobija Marottija i Vlaste KnezoviÊ.

21. Gavelline veËeri smotra je najboljih kazaliπnih ostvarenja sezone hrvatskih profesionalnih kazaliπta.

Predstave je odabrao izbornik Zoran MuæiÊ sastavivπi program od predstava institucionalnih kazaliπta

(nacionalna kazaliπta, gradska kazaliπta iz Zagreba, Virovitice, Pule, Dubrovnika, Varaædina), bez produkcija

nezavisnih kazaliπta. Festival je sveËano zavrπen dodjelom nagrade najboljoj predstavi Vrata do u reæiji

Renea Medveπeka i izvedbi ansambla ZagrebaËkog kazaliπta mladih. Uz Gavelline veËeri odræan je i hrvat-

ski showcase, u organizaciji Hrvatskog centra ITI, koji su pratili ugledni teatrolozi i struËnjaci iz inozemstva.

30. dani satire, tradicionalni festival komediografskih i satiriËnih ostvarenja, proslavio je jubilarnu obljet-

nicu tridesetogodiπnjeg kontinuiranog postojanja. Po rijeËima izbornika Hrvoja IvankoviÊa veÊina od 14

izvedenih predstava bavi se humornom stranom ozbiljnog. Na Festivalu je nastupilo 6 zagrebaËkih kaza-

liπta, 5 hrvatskih kazaliπta izvan Zagreba i 3 kazaliπta iz inozemstva, od kojih se istiËe viπestruko nagraivana

predstava Slovenskog mladinskog gledaliπËa “Fragile“ uspjeπne hrvatske dramske autorice Tene ©tiviËiÊ.

13. meunarodni festival malih scena okupio je 12 gostujuÊih predstava recentne europske produkcije

odabranih slijedom koncepta izbornika Hrvoja IvankoviÊa Psihologija zatvorenih i izoliranih mikrosvjetova.

Predstave razliËitih poetika i æanrova pruæile su uvid u vrhunsko mainstream kazaliπte, ali i istraæivaËko kaza-

liπte te moguÊnost usporedbe hrvatskog i europskog kazaliπta.

Kazaliπna sezona Kazaliπta Ulysses uspjeπno je realizirana s 20 izvedbi pet razliËitih naslova i visokom

posjeÊenoπÊu. Uz reprizne naslove, izdvojila se, po ocjeni kritike i publike vrlo uspjela, premijera Tesla

Electric Company Darka LukiÊa, u reæiji Tomaæa Pandura, izvedena na brijunskoj tvravi Minor.

Festival svjetskog kazaliπta predstavio je po izboru umjetniËkih voditelja Festivala Dubravke VrgoË i Ivice

Buljana vrhunske umjetniËke produkcije renomiranih svjetskih redatelja - Petera Brooka, Jan Fabrea, Leva

Dodina, Oskarasa Korπunovasa i Dania Manfredinija. Iznimna posjeÊenost opravdava umjetniËki izbor i

daljni razvoj ovoga Festivala.


46

7. meunarodni festival komornog teatra Zlatni lav odræan je u Umagu i na tragu svoje koncepcije multi-

kulturalnosti predstavio kazaliπna ostvarenja iz Hrvatske, Italije i Slovenije, kao i zanimljiv uliËni program.

Kontinuirana podrπka daje se i festivalima alternativnog predznaka:

Eurokaz, 12. PUF (Pula), Zadar snova, Karantena festival br. 10 (Dubrovnik).

Ministarstvo kulture daje sustavnu potporu festivalima i manifestacijama stvaralaπtva za djecu i mlade i

lutkarskog stvaralaπtva:

Susret profesionalnih kazaliπta za djecu i mlade u »akovcu, Lutkarsko proljeÊe u Vukovarsko-srijemskoj

æupaniji i Revija lutkarskih kazaliπta u Rijeci.

Najbolja i najnagraivanija lutkarska ostvarenje u 2006. bila su predstave »arobna frula ZagrebaËkog kaza-

liπta mladih, Lepeza mladosti Gradskog kazaliπta lutaka Split i ©uma striborova Gradskog kazaliπta lutaka

Rijeka, a od ostvarenja za djecu i mlade svjetski popularna predstava Padobranci Kazaliπta Mala scena, Dug

put kuÊi Kazaliπta Virotivica i Kolbaba i Brzojavko koprodukcija DjeËjeg kazaliπta Branka MihaljeviÊa u

Osijeku i Kazaliπta Virovitica.

Hrvatska nacionalna kazaliπta

Redovna djelatnost hrvatskih nacionalnih kazaliπta sufinancirana je u 2006. godini s ukupno 12.287.250,00 kn.

HNK u Zagrebu nakon sanacijske godine biljeæi pozitivno poslovanje. Drama HNK premijerno je u veljaËi

izvela predstavu Æudnja Sarah Kane, u prijevodu i reæiji Boruta ©eparoviÊa, predstavu s tek nekoliko izved-

bi, ali zapaæenu kao proπirenje repertoara modernom dramom postdramskog kazaliπta. Povratak klasici

ostvaren je premijernom izvedbom predstave Tri sestre A. P. »ehova, u reæiji Ivice KunËeviÊa te postav-

ljanjem balade Hasanaginica Milana OgrizoviÊa u obradi i reæiji Mustafe NadareviÊa. Krajem godine pre-

mijerno Êe biti izvedena i predstava Dom Bernarde Albe F. G. Lorce, u reæiji Boæidara VioliÊa.

HNK I. pl. Zajca u 2006. obiljeæava 60 godina kontinuiranog umjetniËkog rada i postojanja. Drama HNK I. pl. Zajca

Rijeka u oæujku 2006. premijerno je izvela predstavu Amadeus P.Schaffera, dramu s Mozartovom glazbom, u

reæiji Tomija JaneæiÊa, u kojoj uz dramski ansambl Kazaliπta sudjeluje i orkestar i zbor Opere te ansambl Baleta

te je takva suradnja umjetniËkih ansambala istaknuta na okruglom stolu o nacionalnim kazaliπtima kao jedan od

moguÊih buduÊih organizacijskih modela nacionalnog kazaliπta. Na sceni Zajc off svjetski je praizveden tekst

mlade uspjeπne dramske autorice Nine MitroviÊ Ovaj krevet je prekratak, u reæiji Darija HarjaËeka.


47

Na RijeËkim ljetnim noÊima praizvedena je predstava NiËiji sin Mate MatiπiÊa, u reæiji Vinka Breπana, koja

Êe biti premijerno izvedena i u sezoni 2006/07. Premijernom predstavom Kazimir i Karolina _döna von

Horvatha, u reæiji Paola Magellija sveËano je obiljeæena obljetnica 30 godina umjetniËkog rada prvaka

rijeËkog kazaliπta Galiana Pahora.

Talijanska drama HNK I. pl. Zajca premijerno je izvela komediju Madame Sans - Gene Sardou-Moreau-

Scaramuzza, a predstavom KuÊa cvijeÊa koje leti E. Albe proslavila 60 godina umjetniËkog djelovanja.

Predstava Talijanske drame ZloËin na kozjem otoku Uga Bettija, u reæiji Damira Zlatara Freya viπestruko je

nagraivana na ovogodiπnjim hrvatskim festivalima.

Drama HNK Split premijerno je izvela sljedeÊe naslove: Billie Holiday u izvedbi Ksenije Prohaske i reæiji

Arsena OstojiÊa; Udovice A. Dorfmana,u reæiji Dine MustapiÊa; Brana C. McPhersona, u reæiji Borne

Armaninija,a posebno se istakla premijerna predstava Ujak Vanja A. P. »ehova, u reæiji Mateje Koleænik.

U programu Drame HNK Osijek u 2006. premijerno su izvedene predstave Dogaaj u mjestu Gogi S.

Gruma, u reæiji Renea Maurina i KrËmarica Mirandolina C. Goldonija, u reæiji Nine Kleflin, premijerno izve-

dena na OsjeËkom ljetu kulture. Za kraj 2006. planirana je premijerna izvedba predstave Kurve Fee

©ehoviÊa, u reæiji Ivana Lea Leme.

Gradska kazaliπta

Redovna djelatnost regionalnih gradskih kazaliπta sufinancirana je sa 580.000,00 kn.

Potporom se potiËe razvoj regionalnog dramskog stvaralaπtva i profesionalizacije nekih kazaliπta te

stvaranja umjetniËki kvalitetnog programa. Sufinancirana je priprema premijernih naslova Hrvatskog nar-

odnog kazaliπta u Varaædinu, Kazaliπta Virovitica, Kazaliπta Marina DræiÊa u Dubrovniku, Gradskog kazaliπta

Joza IvakiÊ u Vinkovcima i ©ibenskog kazaliπta.

Programi gostovanja

Za programe gostovanja je u 2006. izdvojeno ukupno 1.618.000,00 kn, od toga 228.000,00 kn za programe

gostovanja gradskih kazaliπta (sufinancirano je 8 kazaliπta s obvezom ostvarenja minimalno 50 izvedbi) i

1.390.000,00 kn za gostovanja nezavisnih kazaliπta (sufinancirano je 13 nezavisnih kazaliπta s obvezom ost-

varenja minimalno 252 izvedbe).

Potporom programima gostovanja omoguÊuje se stvaranje mreæe kazaliπnih gostovanja na podruËju cijele


48

RH i razvoj kulture osobito na podruËjima od posebne dræavne skrbi i na otocima. Za ta podruËja (npr. Beli

Manastir, GospiÊ, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Slunj, Grubiπno Polje, Vis i dr.) Ministarstvo je

predvidjelo besplatna kazaliπna gostovanja sufinancirajuÊi kazaliπta za programe gostovanja, a za ostala

prioritetna podruËja gostovanja po povoljnijim uvjetima.

Nagrada za dramsko djelo “Marin DræiÊ“

Nagradu za dramsko djelo Marin DræiÊ Ministarstvo kulture dodjeljuje u svrhu poticanja hrvatskog dram-

skog i kazaliπnog stvaralaπtva. SveËana dodjela Nagrade odræava se u sklopu Festivala hrvatske drame i

autorskog kazaliπta MaruliÊevi dani. Tijekom Festivala koncertno se izvode nagraeni dramski tekstovi, koje

su ove godine iznimno kvalitetno pripremili i izveli studenti zagrebaËke Akademije dramske umjetnosti i

UmjetniËkih akademija iz Splita i Osijeka.

Prema odluci Povjerenstva za Nagradu za dramsko djelo Marin DræiÊ, koje je radilo u sastavu: predsjednik

Boris B. Hrovat, Branka CvitkoviÊ i Vlatko PerkoviÊ, dobitnici Nagrade za 2005. godinu su:

� I. nagrada: Boris Senker: (P)lutajuÊe glumiπte majstora Krona

� II. nagrada: ravnopravno dijele:

Ana –okiÊ-PongraπiÊ: O zmaju koji je kokice jeo i jednu laænu princezu sreo

Gordana OstoviÊ: Slijepe ulice

� III. nagrada: ravnopravno dijele:

Ivor MartiniÊ: Jednostavno nesretni

Jelka PaviπiÊ: VjenËanje

Uz potporu Ministarstva u 2006. postavljeni su na scenu nagraeni dramski tekstovi:

PlutajuÊe glumiπte majstora Krona Borisa Senkera u izvedbi Epilog teatra i Slijepe ulice Gordane OstoviÊ,

u izvedbi Kazaliπta Mala scena. Uskoro Êe biti postavljeni na scenu i Nora danas Mire Gavrana u HNK

Varaædin, O zmaju koji je kokice jeo i jednu laænu princezu sreo Ane –okiÊ-PongraπiÊ u Gradskom kazaliπtu

lutaka Split te Kazaliπte u kuÊi Zdenke Herπak u izvedbi Epilog teatra.

Prvonagraeni dramski tekst za 2003. Æaba Dubravka MihanoviÊa, postavljen u Teatru ITD, viπestruko je

nagraivana predstava na svim hrvatskim festivalima na kojima je sudjelovala tijekom ove godine.


49

KAZALI©NI AMATERIZAM

Od 108 prijavljenih programa s potraæivanjem od Ministarstva oko 4,5 milijuna kn, sufinancirana su 45 pro-

grama sa 715.000,00 kn.

46. festival hrvatskih kazaliπnih amatera po prvi put je odræan u Kastvu u organizaciji Hrvatskog sabora kul-

ture i Grada Kastva. Predstavljena su najbolja ostvarenja hrvatskog kazaliπnog amaterskog stvaralaπtva.

Izbornica Ranka MesariÊ odabrala je 13 predstava, a najboljom je proglaπena predstava Kokoπke umiru od

ljubavi u izvedbi Dramskog studija Eho pri Srpskom kulturnom druπtvu Prosvjeta. Dobitnici nagrada su

Amatersko kazaliπte Ranko MarinkoviÊ Vis, zatim Kazaliπna udruga Virko ©ibenik te KUD Izvor iz

Generalskog stola za njegovanje kulturne baπtine.

2. meunarodni festival Jadran 2006, programski i terminski vezan s Festivalom hrvatskih kazaliπnih amat-

era, predstavio je vrijedna amaterska ostvarenja iz »eπke, Maarske i Slovenije.

Stvaralaπtvo kazaliπnog amaterizma potiËe se putem potpore radu brojnim i raznolikim amaterskim

skupinama na podruËju cijele RH: Amatersko kazaliπte Ranko MarinkoviÊ Vis, Bjelovarsko kazaliπte, Dramski

studio mladih Hvar, Hvarsko puËko kazaliπte, Kazaliπte Petar HektoroviÊ Stari Grad, Gradsko kazaliπte

Jastrebarsko, Gradsko amatersko kazaliπte Æupanja, Kazaliπte Daska, KUD Istarska vila, Kazaliπte JAK Mali

Loπinj, Metkovsko amatersko kazaliπte, Amaterska kazaliπna druæina Meπtar Drniπ, Zelinsko amatersko

kazaliπte i drugi.

SpecifiËna kazaliπta kojima se daje sustavna potpora su iznimno uspjeπni Dramski studio slijepih i slabovid-

nih Novi æivot i Dramski studio Dodir Hrvatske udruge gluhoslijepih osoba.

Dramski studio slijepih i slabovidnih Novi æivot premijerno je izveo predstavu Odabrao –elo

HadæiselimoviÊ, uspjeπno su ostvarena brojna gostovanja u Republici Hrvatskoj, programi razmjene gos-

tovanja s drugim kazaliπtima te edukativni projekti.



51

Glazba i

glazbeno-scenske

umjetnosti

Predsjednica:

JAGODA MARTIN»EVI∆MUZIKOLOG, ZAGREB

»lanovi:

MAJA –URINOVI∆PLESNA KRITI»ARKA, ZAGREB

NEVEN FRANGE©GLAZBENIK, ZAGREB

IVO LIPANOVI∆DIRIGENT, SPLIT

KRE©IMIR SELETKOVI∆SKLADATELJ, ZAGREB

Kulturno vijeÊe za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti


52

GLAZBA I GLAZBENO-SCENSKE UMJETNOSTI

� Kulturno vijeÊe za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti

� StruËno povjerenstvo za poticanje hrvatskog glazbenog stvaralaπtva

� Festivalsko vijeÊe Varaædinskih baroknih veËeri

� Nagrada Vladimir Nazor

U okviru glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti u 2006. bilo je prijavljeno 411 programa za koje se od

Ministarstvu kulture potraæivalo neπto viπe od 40 milijuna kuna. Sufinancirana su 174 umjetniËka projekta

s ukupnim proraËunom od 6.737.750,00 kuna. Kao i u proteklim godinama i dalje raste broj meunarodnih

priredbi ostvarenih u Republici Hrvatskoj, a njihov programski profil, uz takozvanu ozbiljnu produkciju, sve

viπe ukljuËuje i druge, æanrovski razliËite sadræaje, osobito u podruËju jazza i etno world glazbe. U okviru

djelatnosti u potporu su ukljuËeni:

� Glazbeni, glazbeno-scenski, plesni festivali i manifestacije

� Operne i baletne produkcije

� Suvremena plesna scena

� Koncertna mreæa glazbenih i plesnih gostovanja

� Meunarodni majstorski seminari i radionice

� Meunarodna glazbena natjecanja

� Glazbeno nakladniπtvo - partiture i nosaËi zvuka

� Glazbeni i muzikoloπki skupovi

� Djelatnost javnih ustanova u kulturi kojima je osnivaË Republika Hrvatska

� Otkupi vrijednih diskografskih izdanja

Uz redovni natjeËaj, unutar djelatnosti otvoren je posebni Javni poziv za poticanje suvremenog glazbenog

stvaralaπtva sa sedam kategorija: glazbeno-scenska, vokalno-instrumentalna, orkestralna, komorna, zbors-

ka, solistiËka i elektroniËka djela.


53

NajveÊi dio festivala i manifestacija vezan je uz ostvarenje projekta Turizam u kulturi - Kultura u turiz-

mu kojim se promoviraju kulturne i turistiËke vrijednosti na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Priredbe obuhvaÊaju sve glazbene vrste, od suvremenog stvaralaπtva do jazza, etno world i klasiËne glazbe,

orguljaπkih, ËembalistiËkih i udaraljkaπkih festivala, festivala rane i barokne glazbe, kao i glazbenih mani-

festacija Ëiji su sudionici iskljuËivo mladi i neafirmirani akademski glazbenici. Sufinancirana su 44 progra-

ma s 2.768.000,00 kuna. Kontinuitet glazbenih priredbi obiljeæile su visoke obljetnice otoËkih festivala - 50.

ljetne priredbe Krk i 45. Hvarske ljetne priredbe te poreËki festival 45. Koncerti u Eufrazijani. U povodu tri

desetljeÊa Osorskih glazbenih veËeri promovirana je festivalska monografija koja donosi cijeli niz dokume-

nata vezanih uz promociju hrvatskih skladateljskih rukopisa i njihovih prvih izvedbi. Zamah u ovogodiπnjoj

produkciji pokazali su GospiÊki glazbeni festival, Brodsko glazbeno ljeto, Ethnoambient Salona u Solinu,

Liburnia Jazz Festival u Opatiji i Samoborska glazbena jesen.

Mreæa koncertnih gostovanja u Republici Hrvatskoj i dalje ima visoki prosjek od oko 300 ostvarenih

koncerata godiπnje. Odobrenih 1.752.480,00 kuna za 57 gostovanja u kojima su sudjelovali solisti, manji i

veÊi komorni ansambli, gudaËki i simfonijski orkestri te Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado

predstavljaju 26,01% ukupnog proraËuna djelatnosti. Ove godine u mreæu je ukljuËen dosad najveÊi broj

mladih umjetnika. U sastavni dio koncertnih programa idu izvedbe djela suvremenih hrvatskih skladatelja

(Ëesto i praizvedbe) te djela nacionalne baπtine.

Ivan BrkanoviÊ, Milo Cipra i Boris Papandopulo

100. obljetnicu roenja tri ugledna hrvatskih skladatelja obiljeæili su sveËanim koncertima i izvedbama

mnogi festivali, solisti, ansambli, orkestri i nacionalne kazaliπne kuÊe.

Meu opernim i baletnim produkcijama nacionalnih kazaliπta istaknute su premijere “Nikola ©ubiÊ

Zrinjski“, “Don Giovanni“, balet “Labue jezero“ (HNK Split), “Cosi fan tutte“, “Martha“, balet “Hamlet“

(HNK Osijek), “La Gioconda“, “Cosi fan tutte“, balet “Cirkus primitif balet“ (HNK I. pl. Zajc Rijeka), “Seviljski

brijaË“, “Don Giovanni“, te baleti “Trnoruæica“ i “Giselle“ (HNK Zagreb). Operni ansambli obiljeæili su 250.

obljetnicu roenja W. A. Mozarta, a u nekima od produkcija (HNK Zagreb) sudjelovali su i inozemni umjet-

nici. Prema libretu N. Fabria, na istoj sceni premijerno je izvedena baletna predstava “Maestro“ na glazbu

B. Papandopula kojom se takoer obiljeæila 100. obljetnica roenja hrvatskog skladatelja.


54

Suvremena plesna scena vezana uz Zagreb i druga srediπta (Rijeka, Osijek, Zadar, Samobor), zabiljeæila je

porast produkcijskih sredstava koja su dosegla 13,51% ukupnog proraËuna djelatnosti. Sufinancirana su 33

programa. Sve viπe je ansambala koji nastupaju na inozemnim pozornicama i festivalima, a zamjetan je

napredak mladih plesaËa (“Platforma mladih koreografa“). Zapaæene su predstave Studija za suvremeni

ples, skupine Histeria NOVA, Ansambla slobodnog plesa Liberdance, Plesnog kolektiva d_Ic i plesnog

ansambla ZagrebaËki solisti. Posebno se istiËu koprodukcije ZagrebaËkog plesnog ansambla sa slovenskim

En-Knapom. Hrvatski i inozemni umjetnici sudjelovali su na meunarodnim festivalima 23. tjednu suvre-

menog plesa i VII. festivalu plesa i neverbalnog kazaliπta SvetvinËenat koji na najbolji naËin predstavljaju

dosege nacionalne plesne scene i njezine vrijednosti u okviru svjetske plesne umjetnosti. KlasiËni balet

predstavljen je gostovanjima Baletne trupe Croatia u Vukovaru i Iloku. U »akovcu je odræano Prvo nacional-

no natjecanje mladih baletnih plesaËa Mia »orak Slavenska u organizaciji Hrvatske glazbene mladeæi Zagreb.

Meunarodni majstorski seminari i radionice te meunarodna natjecanja koja u 2006. uglavnom

biljeæe takozvanu pripremnu godinu, zajedniËki su ostvarili ukupan porast potpore unutar proraËuna dje-

latnosti. Za oba podruËja odobreno je 555.000,00 kuna. Posebnost, osobito majstorskih seminara i radion-

ica u kojima sudjeluje nekoliko stotina mladih umjetnika, uz edukativnu vrijednost rada s vrsnim hrvatskim

i inozemnim pedagozima i interpretima, za mlade glazbenike ima osobito znaËenje zbog profesionalnih

koncertnih nastupa. Seminari i radionice ukljuËuju sve instrumentalne vrste, od klasiËnih glazbala do udar-

aljki, orgulja i specijaliziranih radionica za jazz.

SpecijalistiËkom profilu Glazbenog nakladniπtva pripadaju partiture hrvatskih skladatelja i nosaËi zvuka,

iskljuËivo vezani uz nacionalnu glazbu. UveÊani proraËun od 581.270,00 kuna kojim je obuhvaÊeno 19 pro-

jekata ukljuËili su i zavrπetak radova na nekima od kapitalnih glazbenih ostvarenja 20. stoljeÊa: opera Oganj

u tri Ëina Blagoja Berse, Triptihon, narodni obred kod smrti za sole, zbor i orkestar Ivana BrkanoviÊa,

Koncert za violinu i orkestar Stjepana ©uleka i Koncert za violinu i orkestar Borisa Papandopula. Uz tiskan-

je ostalih partitura planiranih za ovu godinu, u podruËju diskografije raspon sufinanciranih nosaËa zvuka

obuhvaÊa autorske albume suvremenih hrvatskih skladatelja, umjetniËku djelatnost mladih solista, etno

glazbu i hrvatsku jazz produkciju.

Otkup vrijednih diskografskih izdanja kontinuirano se nastavlja iz godine u godinu i u kulturnoj politi-

ci Ministarstva kulture predstavlja posebni oblik potpore deficitarnoj djelatnosti unutar glazbene i

glazbeno-scenske umjetnosti.


55

Javni poziv za poticanje suvremenog glazbenog stvaralaπtva sa svojih sedam umjetniËkih kate-

gorija otvoren je autorima ili skupinama autora Ëije su skladbe nastale u 2005. godini. Prijavljeno je 47

novih skladbi, a poticajna sredstva za 12 izabranih djela iznosila su 191.000,00 kuna.

U 2006. potpora je odobrena za 174 programa u iznosu od 6.737.750,00 kuna:

� 44 glazbena festivala i manifestacije

� 57 programa u okviru mreæe koncertnih gostovanja

� 33 programa suvremenog plesa i pokreta

� 15 majstorskih seminara i natjecanja

� 26 nakladniËkih projekata i srodnih programa



57

Kulturno-umjetniËki

amaterizam

Predsjednik:

dr. sc. TVRTKO ZEBECINSTITUT ZA ETNOLOGIJU I FOLKLORISTIKU, ZAGREB

»lanovi:

VIDOSLAV BAGUR, prof.METKOVI∆

dr. sc. NAILA CERIBA©I∆INSTITUT ZA ETNOLOGIJU I FOLKLORISTIKU, ZAGREB

JOSIP FORJAN, prof.POSUDIONICA I RADIONICA NARODNIH NO©NJI, ZAGREB

ALEKSEJ PAVLOVSKY, prof.HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA, ZAGREB

StruËno povjerenstvo za kulturno-umjetniËki amaterizam


58

KULTURNO-UMJETNI»KI AMATERIZAM

� StruËno povjerenstvo za kulturno-umjetniËki amaterizam

� Festivalsko vijeÊe Festivala dalmatinskih klapa Omiπ

� VijeÊe Meunarodne smotre folklora

U okviru prijavljenih programa za 2006. poveÊan je broj zahtjeva (441 prijava) za 16,05% u odnosu na rani-

ju godinu, a iznos financijskih potraæivanja za 33,37%. Razlog je pojaËana aktivnost kulturno-umjetniËkih

druπtava koja mahom traæe potporu za obnovu narodnih noπnji i glazbala, kao i trajne audio i video zapise

kojima promoviraju vlastitu djelatnost. Pojavile su se i nove smotre, festivali i manifestacije, nacionalnog i

meunarodnog karaktera. Ukupni zahtjevi prema Ministarstvu kulture iznosili su 16.075.689,96 kuna.

Iznosom od 4.128.410,00 kuna sufinancirano je 195 projekata koja ukljuËuju programska podruËja:

� kulturne priredbe tradicijskog stvaralaπtva - smotre, festivali, susreti, natjecanja

� zaπtitu folklornog stvaralaπtva: glazbe, plesa i tradicijskih obiËaja

� nakladniπtvo - nosaËi zvuka, DVD

� obiljeæavanje visokih obljetnica

� koncertna gostovanja pjevaËkih zborova

� nabavu narodnih noπnji i tradicijskih glazbala za kulturno-umjetniËke udruge

� nabavu glazbala za puhaËke orkestre

� seminare i radionice

� struËne skupove

NajveÊi dio proraËuna (61,85%) odnosio se na manifestacije tradicijskog stvaralaπtva - smotre, festi-

vale, susrete i natjecanja. Posebnu pozornost ove je godine imala jubilarna 40. Meunarodna smotra

folklora Zagreb, tematski posveÊena sudionicima prve smotre odræane 1966. godine. Takoer jubilarni 40.

Festival dalmatinskih klapa Omiπ svoju visoku obljetnicu proslavio je proπirenjem festivalskih programa, jed-

nako kao i slavljeniËki 40. –akovaËki vezovi. Uz 42. Smotru izvornog folklora Brodsko kolo u okviru koje nas-

tupa nekoliko tisuÊa aktivnih sudionika mnogih hrvatskih druπtava, 41. smotru folklora VinkovaËke jeseni i

22. Smotru folklora Dalmacije u MetkoviÊu, odræane su brojne regionalne i æupanijske kulturne priredbe.


59

S 2.512.000,00 kuna sufinancirano je 68 manifestacija kulturno-umjetniËkog amaterizma. Visoke obljetnice

obiljeæili:

� 40. Meunarodna smotra folklora Zagreb

� 40. Festival dalmatinskih klapa Omiπ

� 40. –akovaËki vezovi

Za 71 program kulturno-umjetniËkih udruga odobrena sredstva vezana su uz nabavu, obnovu, rekon-

strukciju i restauraciju narodnih noπnji te nabavu i obnovu tradicijskih glazbala (tambure, gajde, cimbal,

roæenice, dvojnice, sopile).

� Osigurana potpora u iznosu 889.410,00 kuna

� ZaπtiÊena izvorna puËka tradicija svih hrvatskih regija

� Obnovljena djelatnost kulturno-umjetniËkih druπtava na podruËjima posebne dræavne skrbi

� PoveÊan broj sufinanciranih programa za 56,27%

Program poticanja nakladniËke djelatnosti obuhvatio je diskografsku produkciju (nosaËi zvuka, DVD),

tiskanje notnih materijala i potporu natjeËajima za poticanje glazbenog stvaralaπtva za razliËite amaterske

ansamble. Istaknuti su dokumentarni zapisi »etrdeset godina Meunarodne smotre folklora Zagreb (DVD)

te nosaËi zvuka Istarske prosidbene pjesme, Tradicijska glazba i ples KarlovaËke æupanije, 50 godina

Muπkog vokalnog ansambla Ivan Goran KovaËiÊ i Hrvatska zborska glazba Komornog zbora Ivan FilipoviÊ.

Izdvojeno je 228.000,00 kuna πto je za ovo podruËje, u odnosu na 2005., uveÊalo sredstva za 165,12%.

Obiljeæavanja visokih obljetnica amaterskih skupina koje proslavljaju svoje vrijedne jubileje u rasponu

od 70 do 200 godina, u 2006. proslavili su puhaËki orkestri, pjevaËki zborovi i jedan folklorni ansambl.

Najstarija meu njima je Gradska glazba Samobor, utemeljena prije dva stoljeÊa.

Nastavak potpore puhaËkim orkestrima najËeπÊe je ukljuËivao nabavu i obnovu dotrajalog instrumen-

tarija, posebno ansamblima iz manjih sredina (»ara na otoku KorËuli, Duga Resa, Imotski, Kriæevci, Nova

Gradiπka, Pag, Petrinja i Vrbovsko). PjevaËki zborovi i skupine puËkih pjevaËa gostovale su u dvade-

setak hrvatskih gradova.


60

Za ukupni razvoj amaterskog stvaralaπtva dragocjeno je odræavanje seminara i radionica za edukaciju

voditelja i Ëlanova amaterskih udruga s programima izrade i restauracije narodnih noπnji, tradicijskih frizu-

ra, tkanja, sviranja tradicijskih instrumenata, plesa i puËkog pjevanja. Pored toga, odræano je viπe struËnih

skupova na temu oËuvanja folklorne grae te restauracije i obnove narodnoga ruha.

� Seminar folklora Panonske zone

� Seminar izrade tradicijskih frizura

� Radionica izrade i restauracije narodnih noπnji

� TeËaj tkanja

� TeËaj sviranja tambure samice

� ©kola sviranja sopela i puËkog pjevanja

� Seminari za voditelje folklornih skupina i tamburaπkih orkestara

� Seminari za dirigente pjevaËkih zborova, malih vokalnih sastava i puhaËkih orkestara

� StruËni skup OËuvanje folklorne grae u izvornim skupinama

� Izloæbe narodnih noπnji i rukotvorina

Za 195 programa u 2006. godini odobrena je potpora u iznosu od 4.128.410,00 kuna

Sredstva za djelatnost poveÊana su za 13,14%

Broj sufinanciranih programa poveÊan je za 26,62%


61



63

Knjiga i

nakladniπtvo

Predsjednik:

akademik JOSIP BRATULI∆ZAGREB

»lanovi:

BOÆIDAR PETRA», prof.GLAVNI UREDNIK IZDAVA»KE KU∆E “ALFA d.d.”, ZAGREB

STJEPAN TOMA©, prof.KNJIÆEVNIK, OSIJEK

MIRA ©VOB, prof.GRADSKA KNJIÆNICA, ZAGREB

mr. sc. VELIMIR VISKOVI∆GLAVNI UREDNIK HRVATSKE KNJIÆEVNE ENCIKLOPEDIJE, ZAGREB

Kulturno vijeÊe za knjigu i nakladniπtvo


64

KNJIGA I NAKLADNI©TVO

Knjiga je i danas kao kljuËni medij prikupljanja i prenoπenja ljudskog iskustva i znanja od izuzetne vaænos-

ti za nacionalnu kulturu. UvaæavajuÊi tu istinu Ministarstvo kulture potpomaæe knjigu i nakladniπtvo putem

natjeËaja, odnosno javnih poziva koji se raspisuju svake godine, a obuhvaÊaju nekoliko vrsta potpora.

Potpora izdavanju knjiga

Potpora je namijenjena nakladnicima za izdavanje vrijednih knjiga za Ëije je objavljivanje potrebno osigu-

rati posebna sredstva za istraæivaËki, knjiæevno-povijesni ili osobito zahtjevan prevodilaËki rad pri Ëemu izn-

imna pjesniËka, prozna i knjiæevno-esejistiËka djela, naroËito suvremene domaÊe produkcije imaju pred-

nost. Ovogodiπnji natjeËaj za potporu zatvoren je 28. veljaËe kako bi se nakladnicima osiguralo dovoljno

vremena za realizaciju programa u istoj godini. Na taj se naËin pri odluËivanju imalo uvida u kompletnu

predvienu godiπnju nakladniËku produkciju.

Za potporu izdavanju knjiga u 2006. godini 380 nakladnika prijavilo je 1.456 naslova, a od toga je sufinan-

cirano 566 naslova u ukupnom iznosu od 5,573.500,00 kn.

Potpora prijevodima djela hrvatskih autora

Inozemnim se nakladnicima omoguÊuje potpora za prevoenje knjiæevnih tekstova hrvatskih autora na

strane jezike te se tako izravno potiËe kontinuirana promidæba hrvatske knjiæevnosti u svijetu. Strani izda-

vaË nije obvezan osigurati samo pravovremeno objavljivanje kvalitetno prireenoga djela, veÊ i primjerenu

prezentaciju same knjige na odreenom træiπtu te omoguÊiti da ona zaæivi punim æivotom i meu stranim

Ëitateljima.

U 2006. godini za potporu izdavanju knjiga hrvatskih autora u prijevodu na strane jezike odobrena je pot-

pora za 37 naslova, u ukupnom iznosu od 394.000,00 kn.

Promidæba hrvatske knjige u inozemstvu

Sustavno skrbeÊi o inozemnoj prezentaciji hrvatske knjige kao kulturnog proizvoda, kao jedan od svojih

dugoroËnih ciljeva Ministarstvo je postavilo i osmiπljavanje πto uËinkovitijih naËina njezine promocije pri-

lagoene osobitostima pojedinaËnih kulturnih træiπta. Stoga je upravo ovoga ljeta putem stranica


Cultureneta u javnost puπtena Baza prijevoda hrvatske knjiæevnosti. Izraena u hrvatskoj i engleskoj inaËici,

s namjerom pribliæavanja svoga sadræaja i stranim korisnicima, Baza bi trebala postati Ëvrsto polaziπte za

promiπljanje buduÊih konkretnih promidæbenih projekata.

Ministarstvo je zapoËelo s intenzivnijim radom na pripremama za nastup Hrvatske kao partnerske zemlje

na Leipziπkom sajmu knjiga 2008. godine. Kako je rijeË o jednom od najznaËajnijih svjetskih knjiænih saj-

mova, koji posebnu pozornost posveÊuje afirmaciji samih autora, iznimna je to prilika za dosad

najsveobuhvanije i najcjelovitije predstavljanje Hrvatske na svjetskoj knjiæevnoj sceni.

Otkup knjiga

Otkupom knjiga nastoje se obuhvatiti djela od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu, znanost i umjet-

nost, djela suvremene domaÊe knjiæevnosti i publicistike te sabrana, odabrana i kritiËka izdanja - djela

hrvatskih autora. Knjige se otkupljuju u 20, 50, 100, 150, 200, 250 ili iznimno 300 primjeraka, a namijenjene

su popuni knjiænih fondova narodnih knjiænica u Hrvatskoj. Pri otkupu prednost imaju vrijedna djela

suvremene hrvatske knjiæevnosti, naroËito mladih prozaika i pjesnika. Otkupljuju se i novi prijevodi

temeljnih djela iz podruËja druπtveno humanistiËkih znanosti kojima se nastoji obogatiti hrvatska kultura.

U 2006. godini za otkup knjiga prijavilo se 466 nakladnika sa 2.217 naslova, a otkupljen je 1361 naslov u

ukupnom iznosu od 17,422.529,00 kn.

»ASOPISI

Sufinanciraju se Ëasopisi i listovi u kulturi koji naroËito pridonose kulturnoj æivosti i raznolikosti te inten-

zitetu kulturnog æivota Republike Hrvatske. Pri odluËivanju se uzimaju u obzir programska profiliranost,

kontinuiranost izlaæenja, aktualnost, selektivnost i kritiËnost, koncepcijska ujednaËenost, likovno-grafiËko

oblikovanje i izvedba te regionalna zastupljenost.

Tijekom cijele godine struËne sluæbe Ministarstva kulture prate kvalitetu i redovitost izlaæenja publikacija,

kao i zbivanja na cjelokupnoj Ëasopisnoj sceni u Hrvatskoj. Od prijavljenih 167 Ëasopisa, financijsku je pot-

poru u ukupnom iznosu od 6,960.000,00 kn dobilo 85 Ëasopisa.

65


66

KNJIÆEVNE MANIFESTACIJE

Knjiæevne manifestacije koje se kontinuirano odræavaju, a uglavnom su vezane uz istaknute osobe i

dogaaje hrvatske kulture, Ministarstvo redovito financira veÊ duæi niz godina. U kontekstu te vrste potpore

znatan se dio sredstava izdvaja i za nastupe hrvatskih izdavaËa i autora na domaÊim i inozemnim sajmovi-

ma knjiga i drugim dogaanjima vezanima uz knjigu i nakladniπtvo. Od posebnog su prioriteta knjiæevne

manifestacije posveÊene problematici suvremene hrvatske i svjetske knjiæevnosti. Od 196 prijavljenih pro-

grama, potporu je u 2006. dobilo 109 manifestacija u ukupnom iznosu od 3,334.000,00 kn.

Radna skupina za reformu politike prema knjizi

Radna skupina za reformu politike prema knjizi, formirana s ciljem ostvarivanja nuænih pomaka, kao i dis-

perzije dræavne potpore na sve sudionike æivota knjige, i u 2006. je godini nastavila s radom. Razmatrane

su razliËite moguÊnosti povoljnijih uvjeta poslovanja za sve segmente u proizvodnji i distribuciji knjige - od

autora do krajnjih korisnika. Uz ponovno raspisivanje natjeËaja za potporu autorima, odnosno za poticanje

knjiæevnog stvaralaπtva koji je proπle godine pobudio veliki interes, u zavrπnoj je fazi uvoenje jedinstvene

cijene knjige. Sve novopredloæene mjere nastoje hrvatsko træiπte knjiga uskladiti s postojeÊim europskim

standardima te ga oæiviti.

Potpora knjiæevnom stvaralaπtvu

Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje knjiæevnog stvaralaπtva s ciljem stimuliranja knjiæevnoumjet-

niËkog i prevoditeljskog rada raspisan je po drugi put. Na natjeËaj je prijavljeno 100 projekata, a o dodjeli

potpora odluËuje Povjerenstvo koje saËinjavaju Tonko MaroeviÊ, predsjednik, te Stjepan »uiÊ, Kreπimir

Nemec, Sanja PiliÊ i Ante StamaÊ. Potpore su ponajprije namijenjene autorima za prozno i pjesniËko stvar-

alaπtvo, dok je manji dio predvien za prijevode kapitalnih djela na hrvatski jezik te sastavljanje iznimno

vaænih antologija. U 2006. godini dodijeljeno je 40 potpora u ukupnom iznosu od 1,092.000,00 kn. Uz jedno-

godiπnju potporu knjiæevniku Josipu MlakiÊu za rad na romanu Kako ubiti zmiju dodijeljeno je 9 polugo-

diπnjih i trideset tromjeseËnih potpora.


67

Nagrada “Iso VelikanoviÊ“

Godine 2005. Ministarstvo je pokrenulo dodjeljivanje nagrade za prevoenje knjiæevnih djela “Iso

VelikanoviÊ“ kojom se nastoji utjecati na poboljπanje kvalitete knjiæevnih prijevoda, kao i trajno popunja-

vanje praznina u okviru prijevodne literature. U 2006. godini nagradu za æivotno djelo primila je tako vrsna

i eminentna prevoditeljica Nada ©oljan, dok su godiπnju nagradu podijelili prevoditelji i znanstvenici

Bratislav LuËin i Darko NovakoviÊ koji su suraivali na prireivanju knjige Latinskih stihova Marka MaruliÊa.



69

Muzejska i

galerijska djelatnostPredsjednik:

VINKO IVI∆, prof. MUZEJ GRADA ZAGREBA, ZAGREB

»lanovi:

dr. sc. JOSIP BALABANI∆PRIRODOSLOVNO - MATEMATI»KI FAKULTET SVEU»ILI©TA U ZAGREBU, ZAGREB

RUÆA MARI∆, prof. GRADSKI MUZEJ VUKOVAR, VUKOVAR

dr. sc. KRISTINA MIHOVILI∆ARHEOLO©KI MUZEJ ISTRE, PULA

VJEKOSLAVA SOKOL, prof. MUZEJ GRADA SPLITA, SPLIT

JADRANKA VINTERHALTER, prof. MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI, ZAGREB

prof. dr. sc. ÆARKA VUJI∆FILOZOFSKI FAKULTET SVEU»ILI©TA U ZAGREBU, ZAGREB

Hrvatsko muzejsko vijeÊe


70

OSNIVANJE NOVIH MUZEJA

Muzej antiËkog stakla u Zadru, Zadar

Odlukom Vlade Republike Hrvatske, od 9. lipnja 2006. godine, donesena je Uredba o osnivanju Muzeja

antiËkog stakla u Zadru, Zadar.

Muzej antiËkog stakla u Zadru prvi je specijalizirani nacionalni arheoloπki muzej za tu vrstu muzejske grae.

Hrvatsko muzejsko vijeÊe podræalo inicijativu za osnivanje Muzeja antiËkog stakla i predloæilo daljnju koor-

dinaciju i realizaciju o temi sa strukom.

Ministar kulture mr. sc. Boæo BiπkupiÊ, æupan Zadarske æupanije Ivo GrbiÊ i gradonaËelnik Grada Zadra

Æivko Kolega potpisali su 17. oæujka 2006. sporazum o ureenju zgrade Muzeja antiËkog stakla, koji Êe biti

smjeπten u zgradi bivπeg MatiËnog ureda na Bedemima. Muzej bi trebao biti ureen do jeseni 2007., reali-

zaciju ureenja koordinirat Êe Ministarstvo kulture, dok Êe je Grad Zadar tehniËki provoditi.

U tijeku je izrada muzeoloπke i arhitektonske koncepcije i obnova zgrade Muzeja antiËkog stakla u Zadru.

OTVARANJE NOVIH MUZEJA

Muzej - Museo Lapidarium, Novigrad

Izgradnju Muzeja financirali su Ministarstvo kulture, Istarska æupanija i Grad Novigrad.

Muzej - Museo Lapidarium otvoren 11. listopada 2006. godine.

Memorijalni centar Draæen PetroviÊ, Zagreb

Financirali Zaklada Draæen PetroviÊ, Grad Zagreb i Ministarstvo kulture, Muzej je otvoren 7. lipnja 2006.

godine.


71

IZGRADNJA I OTVARANJE NOVIH POSTAVA MUZEJA

Investicijska potpora izgradnje muzeja

Ministarstvo kulture nastavilo je s investicijskom potporom izgradnje:

� Arheoloπkog muzeja u Osijeku, Osijek (2005. osnovanog nacionalnog muzeja)

� Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu

� Muzeja evolucije i nalaziπte praËovjeka “Huπnjakovo“ u Krapini

� Arheoloπkog muzeja Narona u Vidu kod MetkoviÊa

� Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci

� Muzeja suvremenog kiparstva na otvorenom, Dubrova, Labin

� Muzeji Hrvatskog zagorja, Dvor Veliki Tabor u DesiniÊu

Otvaranje novih stalnih postava muzeja

Otvoreni su novi stalni postavi:

� Galerija VidoviÊ, Split, 27. listopada 2006.

� Rodna kuÊa Nikole Tesle, Smiljan, 10. srpnja 2006.

� Memorijalni muzej JUSP Jasenovac, 27.studeni 2006.

Verifikacija novih muzeoloπkih koncepcija

Hrvatsko muzejsko vijeÊe verificiralo je niz novih muzeoloπkih koncepcija muzeja koje financira

Ministarstvo kulture te uvjeta za osnivanje novih muzeja:

Etnografski muzej Istre, Pazin, Muzej-museo Lapidarium, Novigrad, Idejna rjeπenja Arheoloπkog muzeja u

Osijeku, Osijek i Muzeja antiËkog stakla u Zadru, Zadar, uvjeti za osnivanje Muzeja grada Pregrade, Galerije

izvorne umjetnosti u Zlataru, Zlatar i dr.


72

OËevidnik muzeja i revizija muzejskih fondova

Nastavljeno je s radom na popisu prijava za OËevidnik muzeja, te muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova

i drugih pravnih osoba Ministarstva kulture. Temeljem odredbe iz Zakona o muzejima o reviziji muzejskih

fondova i obradom prikupljenih podataka zavrπena je revizija muzejskih fondova.

Financiranje programa muzeja i galerija

U 2006. godini je prijavljeno 891 program u ukupnom iznosu od 113.306.002,65 kuna, potraæivanja prema

Ministarstvu kulture iznosila su 54,29%, 61,5 milijuna kuna. Na prijedlog Hrvatskog muzejskog vijeÊa

odobreno je ukupno 12.016.650,00 kuna za financiranje 434 programa muzejsko-galerijske djelatnosti za

izloæbenu djelatnost, zaπtitu muzejskih fondova, otkupe muzejske spomeniËke grae, arheoloπka i druga

istraæivanja, nakladniπtvo, edukativne programe i drugo.

Od podræanih programa istiËemo izloæbene projekte: “Religiozna umjetnost Ivana MeπtroviÊa - pripremni

radovi“, Fundacija Ivana MeπtroviÊa, izloæbe u Galeriji KloviÊevi dvori u Zagrebu “Vanja Radauπ“, “Nenad

Gattin“, “Suvremena sakralna umjetnost“ i “Prvih pet stoljeÊa hrvatske umjetnosti“, Hrvatska akademija

znanosti i umjetnosti-Gliptoteka, Zagreb, “Izloæba studijske zbirke crteæa“, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb,

“Zbirka jatagana u Hrvatskom povijesnom muzeju“, Muzeji hrvatskog zagorja, Muzej seljaËkih buna,

Gornja Stubica, “Jakov Bizjak, kipar i pozlatar“; tradicionalne manifestacije (Arheoloπki muzej Zagreb,

Zagreb, “Dani Andautonije u ©Ëitarjevu“, Galerija likovnih umjetnosti Osijek, Osijek, “Dvadeseti slavonski

biennale“, Gradski muzej Vukovar, Vukovar, “9. Vukovarske adventske sveËanosti“, Kabinet grafike-

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, “4. hrvatski trijenale grafike“, Mediteranski kiparski sim-

pozij, Labin, “34. Mediteranski kiparski simpozij“, TehniËki muzej, Zagreb, “IV. Festival znanosti“, 10.

Meunarodni festival Ëipke, Lepoglava), arheoloπka istraæivanja na lokalitetima u Saloni (Marisunac i

teatar), πpilji Turska peÊ iznad ZeljoviÊa, Cvijinoj glavici kod Kruπeva, ranohrvatskog groblja kod Benkovca,

Starog grada u Pagu, nalaziπta Criπnjevi-MaËkovac i SlavËa-Nova Gradiπka, Budinjaku, Zmajevcu, »epin-

OvËara (“Tursko groblje“); hidoarheoloπka istraæivanja (antiËke luke u Zatonu, na Grebenima kod Silbe); niz

programa restauracije i konzervacije muzejske grae; tiskanje struËnih i znanstvenih muzejskih Ëasopisa od

kojih istiËemo: “Histria archeologica“, Arheoloπki muzej Istre, Pula, “Vjesnik za arheologiju i historiju dal-

maticu“, Arheoloπki muzej Split, Split, “Vjesnik Arheoloπkog muzeja u Zagrebu“, Arheoloπki muzej u

Zagrebu, “Muzejsko glasilo Diadora“, Arheoloπki muzej Zadar, Zadar, periodika “Asseria“, Arheoloπki

muzej Zadar, Zadar,“Vijesti muzealaca i konzervatora“, Hrvatsko muzejsko druπtvo, Zagreb, “Informatica

museologica“, Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb; edukativni i struËni skupovi (IV. skup muzejskih

pedagoga Hrvatske u organizaciji Hrvatskog muzejskog druπtva, Muzej(i) (i) knjiæevnost(i) u organizaciji


73

Muzejskog dokumentacijskog centra, Meunarodni skup direktora muzeja suvremene umjetnosti

“Destination. New museum. Building.“ u organizaciji Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i niz progra-

ma vezanih uz obiljeæavanje Meunarodnog dana muzeja) te programe otkupa muzejske spomeniËke grae.



75

Likovne

umjetnosti

Predsjednica:

DUBRAVKA BABI∆, akad. slikarica - grafiËarkaAKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI, ZAGREB

»lanovi:

DARKO GLAVAN, prof. JAVNA USTANOVA ZBIRKA UMJETNINA ANTE I WILTRUD TOPI∆ MIMARA - MUZEJ MIMARA, ZAGREB

SLAVEN MACOLI∆, prof. HRVATSKA ZAJEDNICA SAMOSTALNIH UMJETNIKA, VARAÆDIN

VATROSLAV KULI©, akad. slikarHRVATSKO DRU©TVO LIKOVNIH UMJETNIKA, ZAGREB

mr. sc. MIKICA MA©TROVI∆GRAFI»KA ZBIRKA, NACIONALNA I SVEU»ILI©NA KNJIÆNICA, ZAGREB

Kulturno vijeÊe za likovne umjetnosti


76

PROGRAMI LIKOVNE, VIZUALNE I AUDIOVIZUALNE UMJETNOSTI, DIZAJNA I

ARHITEKTURE

Prijavljeni i odobreni programi

Tijekom 2006. godine zaprimljeno 630 programa iz djelokruga likovne, vizualne i audiovizualne umjetnos-

ti, dizajna i arhitekture u ukupnom iznosu od oko 76,7 milijuna kuna, potraæivanja prema Ministarstvu kul-

ture iznosila su 33,2 milijuna kuna (43,3%). Odobreno je 6.572.320,00 kuna za 227 programa iz djelokruga

javnih ustanova, druπtava, udruga ili organizacija, samostalnih umjetnika, trgovaËkih druπtava, umjetniËkih

organizacija i ostalih.

Kulturno vijeÊe za likovne umjetnosti je odræalo tri sjednice. Radi novih oblika organizacije umjetniËkog

stvaralaπtva i kulturnog djelovanja odræana je i zajedniËka sjednica s Kulturnim vijeÊem za nove medijske

kulture i predsjednicom Kulturnog vijeÊa za meunarodnu kulturnu suradnju.

Prijavljeni programi razmatrani su prema utvrenim kriterijima koji su se u dosadaπnjem razdoblju pokaza-

li kvalitetno koncipirani te su uspjeπno primjenjivanji, a kojima se nastojalo djelovati poticajno u smislu

kvalitete programa, odnosno strategije razvoja likovne djelatnosti u cjelini. Posebno su poticani programi

koji su imali nacionalni karakter.

UsporeujuÊi sa 2005. godinom, ukupna likovna djelatnost u 2006. godini biljeæi poveÊanje broja odobrenih

sredstava za 23,06%.

Arhitektura, dizajn i urbanizam te programi strukovnih udruga

Programi vezani za arhitekturu, dizajn i urbanizam (7) financirani su u iznosu od 370.000,00 kuna, a podræani

su programi strukovnih udruæenja (Hrvatsko dizajnersko druπtvo, “Serije seminara na temu upravljanja

dizajnom“, “Izloæba hrvatskog dizajna ‘04 ‘05 ‘06“, Udruæenje hrvatskih arhitekata, “Izloæba 41. zagrebaËki

salon“).

Izloæbeni programi

Od prijavljenih 380 izloæbenih programa podræano je 146 izloæaba za koje je izdvojeno 3.506.000,00 kuna.

Od velikog broja podræanih izloæaba istiËemo programe renomiranih galerija u Hrvatskoj (Gradska galerija


77

Labin, Labin, Galerija Miroslav KraljeviÊ, Zagreb, Galerija KloviÊevi dvori, Zagreb, Galerija svetog Krπevana,

©ibenik, Galerija umjetnina, Split, Gliptoteka HAZU, Zagreb, Multimedijalni centar Luka, Pula, Galerija

Badrov, Zagreb), tradicionalne likovne manifestacije (46. poreËki annale, 31. Zagreb salon, 11. art Ljeto, 9.

trijenale hrvatskog kiparstva, 40. zagrebaËki salon primijenjenih umjetnosti, 28. salon mladih, 11. meunar-

odna izloæba karikature), programi koji se odræavaju na otocima (Galerija Decumanus, Krk, Meunarodni

susret karikaturista “More, ljeto, Blato, sve to“, KorËula, Galerija “Toπ“, Krk), izloæbeni programi strukovnih

udruæenja (Hrvatsko druπtvo likovnih umjetnika Istre, Osijeka, Rijeke, Varaædina i Zagreba, Hrvatsko dizajn-

ersko druπtvo, Hrvatski filmski savez, Udruæenje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Hrvatski

oglasni zbor) i galerijski programi nacionalnih manjinskih zajednica (SKD Prosvjeta: “150 godina Nikole

Tesle - »ovjek koji je izumio buduÊnost“, Æidovska opÊina Zagreb ‡ Izloæbeni program galerije “Milan i Ivo

Steiner“).

Likovne monografije

Tijekom 2006. godine od prijavljenih 109 likovnih monografija podræano je izdavanje 55 likovnih mono-

grafija u ukupnom iznosu od 2.535.200,00 kuna. U odnosu na 2005. godinu, broj odobrenih sredstava za

2006. godinu biljeæi porast za 36,01%.

Financirani su izdavaËki programi galerija i muzeja (Galerija KriæiÊ Roban: “Od fotografije prema dizajnu“,

Gradski muzej KorËula “KorËulanski kameni grbovi“, Kulturna ustanova Galerija Kula: “Antun Boris ©val-

jek“ i “Josip Biffel“, Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka “Moderna arhitektura Rijeke“ i

“Arhitektura secesije u Rijeci“, Muzej suvremene umjetnosti “Dalibor Martinis - Javne tajne“, javnih ustano-

va u kulturi (Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica u Zagrebu “Dino Trtovac“), Hrvatske akademije znanosti i

umjetnosti “Vera Horvat PintariÊ: Tradicija i moderna ‡ o majstorima promatranja“, “Slike 18. i 19. stoljeÊa

u kapucinskom samostanu u Osijeku“, te brojnih nakladnika (Art magazin Kontura: “Vladimir BlaæanoviÊ“,

“Vladimir MegliÊ“, “Marija UjeviÊ“, Naklada Ljevak d.o.o.: Ive ©imat Banov “Pola stoljeÊa hrvatske skulp-

ture“; Zvonko MakoviÊ “ Hrvatsko slikarstvo nakon 1950.“, P.E.Oblikovanje: Ive ©imat Banov “©ime Vulas“

i “Zlatko Keser“, AGM d.o.o., “Goran Petercol“, DAF d.o.o., “Juraj DobroviÊ“, “Vlado Kristl“, i dr.).



79

Nove medijske

kulture

Predsjednik:

SLAVEN TOLJ, prof. ART RADIONICA LAZARETI, DUBROVNIK

»lanovi:

TEODOR CELAKOSKIMULTIMEDIJALNI INSTITUT, ZAGREB

IVAN FAKTORGRADSKE GALERIJE OSIJEK, OSIJEK

MLADEN LU»I∆, prof. PULA FILM FESTIVAL, PULA

DAMIR URBANHRVATSKA GLAZBENA UNIJA, RIJEKA

Kulturno vijeÊe za nove medijske kulture


80

PROGRAMI NOVE MEDIJSKE KULTURE


Zaprimljene su 184 prijave za sufinanciranje programa novih medijskih kultura u ukupnom iznosu od oko

47.885.452,00 kuna. Potraæivanja prema Ministarstvu kulture iznosila su oko 16,5 milijuna kuna, πto je

34.61% od ukupnog iznosa. Odobreno je 3.443.300,00 kuna za 91 program iz djelokruga javnih ustanova,

udruga graana, umjetniËkih organizacija, neformalnih inicijativa i ostalih.

Kulturno vijeÊe za nove medijske kulture odræalo je Ëetiri sjednice, od kojih dvije s Kulturnim vijeÊem za

likovne djelatnosti, Kulturnim vijeÊem za film i kinematografiju i predsjednicom Kulturnog vijeÊa za

meunarodnu kulturnu suradnju kako bi se kvalitetno razmotrili programi koji ulaze u djelokrug viπe VijeÊa

i obuhvaÊaju viπe programskih djelatnosti.

Prijavljeni programi razmatrani su i ocjenjivani prema Pravilniku o izboru i utvrivanju programa javnih

potreba u kulturi te prema Kriterijima za ocjenjivanje programa. Definirana lista prioriteta primjenjivana je

u 2006. godini: kvaliteta i sadræajna inovativnost ponuenog programa, ekonomiËnost i dugoroËnost pro-

grama, partnerstvo, koprodukcije i umreæavanje, ukljuËenost u meunarodnu kulturnu suradnju, primjena

novih tehnologija, podrπka jedinica lokalne samouprave u ostvarivanju programa, financijska potpora iz

drugih izvora, opÊi interes za kulturni razvitak kao i posebni interesi prema podruËjima obrazovanja,

znanosti, gospodarstva, turizma itd. i podrπka meunarodnih vladinih i nevladinih organizacija u ostvari-

vanju programa.

Posebno su podræani programi koji pokazuju dugoroËnost i stabilnost, programi koji pridonose razvoju

civilnog druπtva i drugih organizacija u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku, pridonose stabilizaciji

izvaninstitucionalne i neprofitne scene te pridonose disperziji mjesta odræavanja programa kako bi se

omoguÊila distribucija kvalitetnih programa u sve regije Republike Hrvatske.

Manifestacije

Podræani su programi eksperimentalnog filma, radionice dokumentarnog filma, filmski festivalski programi

(25 FPS, Udruga za audiovizualna istraæivanja, Zagreb, “Internacionalni festival eksperimentalnog filma“,

Udruæenje za razvoj kulture “Urk“, Zagreb, “Festival filma o ljudskim pravima“, Udruga postpesimisti,

Zagreb, “5. Revija amaterskog filma“, Pula film festival, Pula, “Pula film factory“) i programi koji proble-


81

matiziraju pitanja javnosti i javnog prostora (Lokalna baza za osvjeæavanje kulture “exURBAN festival“,

Autonomni kulturni centar Attack, Festival alternativnog kazaliπnog izriËaja “Faki 9“, BacaËi sjenki “VitiÊ

pleπe“).

Novi organizacijski oblici djelovanja u kulturi

Nastavljeno je s financiranjem programa koji okupljaju predstavnike nezavisne kulturne scene s podruËja

Republike Hrvatske, a koji ukljuËuju intenzivnu projektnu i programsku suradnju i razmjenu programa

(Savez udruga Klubtura), programa neprofitnih klubova koji se bave kulturom ((Autonomni kulturni centar

Attack, Zagreb, “Program Attacka za 2006.“, Art radionica Lazareti, Dubrovnik, “Cjelogodiπnji program

ARL - nezavisni kulturni centar Karantena“, Klub MoËvara, Udruæenje za razvoj kulture, Zagreb, “MoËvara,

multimedijalni kulturni centar za mlade“, Koalicija udruga mladih, Split, “Program Kocka“, Lamparna,

Labin, “Djelatnost KUC Lamparna u 2006.“), programa koji unapreuju aktivnosti nezavisnog kulturnog

sektora kako bi se kvalitetnije artikulirala postignuÊa i potrebe u lokalnoj zajednici i niz programa koji

provode koncept sadræajnog ispreplitanja net, pop i subkulture sa civilnim inicijativana i druπtvenim akci-

jama te cyber kulture, medijske umjetnosti, civilne i klupske scene (Multimedijalni institut, Zagreb).

Podræani su projekti i programi kulture mladih koji su osigurali uvjete i poveÊanje interesa za upotrebu,

upoznavanje i prijenos znanja vezanih uz nove tehnologije s naglaskom na ukljuËivanje mladih u te

aktivnosti.


82


83

KnjiæniËna

djelatnost

HrvPredsjednica:

DAVORKA BASTI∆, prof.KNJIÆNICE GRADA ZAGREBA

»lanovi:

prof. dr. sc. KATA IVI∆SVEU»ILI©TE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU,

EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

mr. sc. MARINA MIHALI∆NACIONALNA I SVEU»ILI©NA KNJIÆNICA U ZAGREBU

doc. dr. sc. JELKA PETRAKSVEU»ILI©TE U ZAGREBU, MEDICINSKI FAKULTET, SREDI©NJA MEDICINSKA KNJIÆNICA, ZAGREB

ZDENKA SVIBEN, prof.KNJIÆNICE GRADA ZAGREBA

IVANA VLADILO, prof.STROJARSKA ©KOLA ZA INDUSTRIJSKA I OBRTNI»KA ZANIMANJA, RIJEKA

MIRA ZOVKO, prof.MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ©PORTA, ZAGREB

Hrvatsko knjiæniËno vijeÊe


84

NOVI PROSTORI I USLUGE TE PROGRAMI U KNJIÆNI»NOJ DJELATNOSTI

Razvojni programi, institucionalizacija i informatizacija knjiæniËne djelatnosti

Nabava knjiæne i neknjiæne grae u narodnim knjiænicama, manifestacije u knjiæniËnoj djelatnosti, izloæbe te

razvojni programi i projekti koji ukljuËuju radionice, seminare i struËno usavrπavanje knjiæniËara i ove su

godine bili okosnica programa koje Ministarstvo kulture redovito sufinancira. Tome treba pridodati otkup

knjiga za narodne knjiænice po posebnom natjeËaju, plaÊe i materijalne troπkove voditelja æupanijskih

matiËnih sluæbi, programe srediπnjih knjiænica nacionalnih manjina, informatizaciju u narodnim knjiænica-

ma kao i kapitalna ulaganja u opremu i prostore narodnih knjiænica u Republici Hrvatskoj.

Nakon πto je 31. prosinca 2005 istekao rok za izdvajanje narodnih knjiænica iz centara za kulturu i puËkih i

otvorenih uËiliπta radi profesionalizacije knjiæniËne djelatnosti i njezinog institucionaliziranja u okviru jedin-

stvenoga hrvatskoga knjiæniËnog sustava, u skladu sa Ëlankom 53. Zakona o knjiænicama, Ministarstvo je

nastavilo pruæati struËnu podrπku na osamostaljivanju knjiænica u æupanijama u kojima taj postupak nije

proveden.

Ministarstvo kulture okupilo je predstavnike Konzorcija Crolista, udruge dijela narodnih knjiænica koje

koriste taj programski paket i predstavnike informatiËkih tvrtki radi dogovora o raspodjeli financijskih sred-

stava za programski paket Crolist koji se koristi u narodnim knjiænicama te o smjeπtaju zamjenskog servera.

Ministarstvo kulture osiguralo je financijska sredstva za nabavu zamjenskog servera, a postignut je i dogo-

vor da se skupni katalog kojim se koriste narodne knjiænice preslika s postojeÊeg na novi server koji Êe biti

smjeπten u Nacionalnoj i sveuËiliπnoj knjiænici u Zagrebu. Provedena evaluacija programskih paketa koji se

koriste u knjiænicama rezultirala je podrπkom Ministarstva kulture programima Crolist, Zaki i Metel.

Manifestacije i projekti

Tema 4. savjetovanja narodnih knjiænica na PlitviËkim jezerima bila je “Internet u knjiænicama, knjiænice na

internetu“. Srediπnje mjesto imao je Portal narodnih knjiænica kao preduvjet povezivanja i izgradnje mreæe

narodnih knjiænica u RH, πto ga je financiralo Ministarstvo kulture - predstavljena je njegova radna verzija

za LiËko - senjsku æupaniju.

Cjelovitom studijom o zaπtiti kulturne baπtine - pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara - na otocima (u

izradi koje su sudjelovali struËnjaci nadleænih ministarstava i instituta) obuhvaÊene su i narodne knjiænice,


85

specifiËne zbog njihove nezaobilazne i iznimne uloge u druπtvenom æivotu lokalne zajednice i dragocjene

kulturno-turistiËke ponude.

Na 35. skupπtini HKD-a u okviru teme “Knjiænice - Ëuvari pisane i digitalne baπtine“ predstavljen je

Nacionalni program digitalizacije arhivske, knjiæniËne i muzejske grae te Nacionalni projekt “ Hrvatska kul-

turna baπtina“ kojemu je osnivaË Ministarstvo kulture.

Ministarstvo kulture bilo je pokrovitelj i financijski je, meu inima, potpomoglo sljedeÊe manifestacije i projekte:

� “Mjesec hrvatske knjige” u organizaciji Knjiænica grada Zagreba koja je ove godine bila posveÊena

znanosti i velikim obljetnicama hrvatskih znanstvenika svjetskog znaËenja - Nikole Tesle, Vladimira

Preloga, Dragutina GorjanoviÊa-Krambergera, Ruera BoπkoviÊa i drugih;

� Projekt “Prijateljsko partnerstvo hrvatskih i inozemnih narodnih knjiænica“, u okviru kojega su knjiæniËari

iz Nizozemske posjetili nekoliko narodnih knjiænica u RH u organizaciji Hrvatskoga knjiæniËarskog

druπtva

� Digitalizaciju hrvatske rukopisne grae u inozemnim ustanovama, projekt πto ga provodi Nacionalna i

sveuËiliπna knjiænica u Zagrebu u okviru svoga projekta “ Digitalizirana baπtina“

� Centar za stalno struËno usavrπavanje knjiæniËara u RH pri NSK

� 3. okrugli stol za osobe sa posebnim potrebama na temu: Dostupnost knjiænica za sve - knjiæniËne

sluæbe, usluge i raËunalna oprema za slijepe, slabovidne i gluho-slijepe osobe: kako u lokalnoj zajedni-

ci dolaze do izvora znanja u organizaciji HKD-a. Skup je izazvao izuzetno zanimanje jer je ta usluga posve

nova u Hrvatskoj, te Êe steËena iskustva u pripremi i provedbi tog projekta koristiti drugim knjiænicama

pri uvoenju novih knjiæniËnih usluga za osobe s posebnim potrebama

� 6. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama na temu: Profesionalna etika knjiæniËara i slobodan

pristup informacijama u sluæbi etiËkih standarda

� 10. seminar Arhivi, knjiænice, muzeji: moguÊnost suradnje u okruæenju globalne informacijske infra-

strukture u organizaciji HKD-a

� Knjiæno blago Hrvatskog zagorja u organizaciji Druπtva Kajkavijana i KnjiæniËarskog druπtva Krapinsko-

zagorske æupanije

� manifestacije u knjiænicama u Vukovaru i Lovasu

Novi prostori i usluge u knjiænicama

I ovogodiπnji program kulturnog razvitka donio je mnoge pozitivne promjene radnih uvjeta, na zadovolj-

stvo i knjiæniËara i korisnika. U tijeku je:


86

� obnavljanje zgrada Gradske knjiænice u Virovitici,

� adaptacija zgrade knjiænice u Daruvaru,

� adaptacija zgrade i prostora knjiænice u Iloku,

� preseljenje u novi prostor knjiænice Krk,

� izgradnja nove knjiænice u Lekeniku,

� otvaranje nove knjiænice u Lipiku,

� adaptacija novog prostora za knjiænicu u Hrvatskoj Kostajnici,

� proπirenje prostora knjiænice u Novom Vinodolskom,

� izgradnja dizala za invalidne osobe u knjiænici u Slavonskom Brodu,

� dovrπenje zgrade knjiænice u Karlovcu - dogradnja prema izvornom projektu te

� preureenje bivπe depandanse JNA za Gradsku knjiænicu u Splitu.

Otvorena je obnovljena zgrada i novi prostor djeËjeg odjela knjiænice u Velikoj Gorici,

a Gradska knjiænica Zadar uvela je bibliobusnu sluæbu za Zadarsku æupaniju - projekt je ostvaren u surad-

nji sa CARDS programom.

Sudjelovanje na skupovima

Djelatnici Odjela sudjelovali su i/ili izlagali o aktualnim programima Ministarstva kulture na sljedeÊim

skupovima u zemlji i inozemstvu:

� Meunarodna radionica projekta TEL-ME-MOR ( osiguranje pristupa kulturnim i znanstvenim izvorima),

Slovenija, Ljubljana, 18-19. svibnja 2006.

� 2. meunarodni skup “ Knjiænica - srediπte znanja i zabave” s temom “ Knjiænice u turistiËkoj ponudi”,

15. i 16. rujna 2006.

� 4. savjetovanje za narodne knjiænice

� 35. skupπtina HKD-a

� Konferencija “Why Digitise? Who Benefits?” i sastanak NRG grupe na kojem je RH imala status pro-

matraËa u okviru predsjedanja Finske EU, 12-13. listopada 2006.

� 3. NAPLE konferencija 19. i 20. listopada u Helsinkiju, Finska

� I. radionica edukacije za projekt “ Hrvatska kulturna baπtina“, 15. studenog 2006., Split (radionica za

ravnatelje arhiva, knjiænica i muzeja DubrovaËko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Zadarske, ©ibenske

i LiËko- senjske æupanije)

� 10. skup AKM - Arhivi, knjiænice, muzeji, 22. do 24. studenog u PoreËu


87

HRVATSKO KNJIÆNI»NO VIJE∆E

Novi saziv Hrvatskoga knjiæniËnog vijeÊa

Hrvatsko knjiæniËno vijeÊe odræalo je u 2006. godini 3 sjednice na kojima je razamatralo zahtjeve za dod-

jelu zvanja viπih knjiæniËara i knjiæniËarskih savjetnika, potrebu noveliranja prijedloga standarda za

visokoπkolske knjiænice, probleme CROlista i druga aktualna pitanja knjiæniËarske struke.

Hrvatsko knjiæniËno vijeÊe predloæilo je ministru kulture da uz prethodnu suglasnost ministra znanosti,

obrazovanja i πporta odredi Gradsku knjiænicu u Krapini za æupanijsku knjiænicu koja unutar hrvatskoga

knjiæniËnog sustava obavlja temeljnu matiËnu djelatnost za narodne i πkolske knjiænice Krapinsko-zagorske

æupanije.

Na temelju Ël. 32 i 33. Zakona o knjiænicama 18. rujna 2006.g odræana je konstiturajuÊa sjednica novog sazi-

va Hrvatskoga knjiæniËnog vijeÊa.

FINANCIRANJE - NABAVA KNJIÆNE I NEKNJIÆNE GRA–E; MANIFESTACIJE


Na prijedlog Hrvatskoga knjiæniËnog vijeÊa i matiËnih sluæbi æupanijskih narodnih knjiænica za nabavu

knjiæne i neknjiæne grae te manifestacije i akcije u knjiæniËnoj djelatnosti ove je godine odobren iznos od

21.119.000 kuna i to:

� 20. 341.000,00 za nabavu knjiæne i neknjiæne grae u 212 knjiænice ( od Ëega su sklopljeni ugovori sa 192

knjiænice i rezervirano 1 978 000 za 40 knjiænica koje se nisu osamostalile po Ëlanku 53. Zakona o knjiæni-

cama)

� 520.000,00 za 12 manifestacija i akcija u knjiæniËnoj djelatnosti.



89

Ostali programi

VAÆNIJI PROGRAMI VEZANI UZ “GODINU NIKOLE TESLE“

U PRIGODI 150.OBLJETNICE RO–ENJA NIKOLE TESLE IZ DJELOKRUGA

MINISTARSTVA KULTURE

Memorijalni kompleks Nikole Tesle, Smiljan, preventivno je zaπtiÊeno kulturno dobro i u 2005.g. je dovrπen

postupak registracije u popis registriranog zaπtiÊenog kulturnog dobra;

Ministarstvo kulture je od svibnja 2005. do srpnja 2006.godine voditelj i koordinator Radne skupine za pro-

grame revitalizacije i obnove koje i financira u pripremi obiljeæavanja 150. obljetnice roenja Tesle: Rodne

kuÊe - muzeja Nikole Tesle u Smiljanu, ureenje okoliπa, te prateÊih spomenika kulture; izrada novoga

stalnoga multimedijalnog postava u rodnoj kuÊi - Muzeju Nikole Tesle i gospodarskim objektima u

Smiljanu (suradnja viπe muzeja: Hrvatski povijesni, TehniËki, Etnografski iz Zagreba i Muzej Like GospiÊ,

Hrvatski restauratorski zavod, Konzervatorski odjel u Karlovcu Ministarstva kulture, program je u cijelosti

koordiniralo Ministarstvo kulture) te obnovu pravoslavne crkve Sv. Petra i Pavla u Smiljanu.


90

� obiljeæavanje 150. obljetnice roenja Nikole Tesle u UNESCO-u, Pariz

� multimedijalna izloæba - program je koordiniralo i financiralo Ministarstvo kulture

� izrada i postav spomenika Nikole Tesle u Smiljanu (Pozivni natjeËaj Ministarstva kulture, pozvano 15

umjetnika). Prosudbeno vijeÊe s predsjednikom akademikom Tonkom MaroeviÊem, odabralo rad -

idejno rjeπenje Nikole Tesle u Smiljanu rad akad.kipara Mile BlaæeviÊa, postavljenog u Smiljanu u prigo-

di obiljeæavanja 150.obljetnice od roenja N.Tesle ispred njegove rodne kuÊe;

� izrada odljeva skulpture Nikole Tesle, rad Frana KrπiniÊa, u Beogradu, realizirana suradnjom s

Ministarstvom kulture Republike Srbije u Beogradu, Republika Srbija;

� Ministarstvo kulture RH, uz koordinaciju i financiranje gore navedenih programa, sufinanciralo je i niz

programa iz djelokruga kulture Ëiji su nositelji zasebno navedeni u Programu obiljeæavanja Godine

Nikole Tesle:

� TehniËki muzej Zagreb

Obiljeæavanje 150. godiπnjice roenja Nikole Tesle (stalni postav i dr.)

� Knjiænice grada Zagreba, Zagreb - organizator

Pokrovitelj i glavni financijer Ministarstvo kulture

Mjesec hrvatske knjige (u svim narodnim knjiænicama u Hrvatskoj ) - posveÊen temi 150. godina

Nikole Tesle: od 15. listopada do 15.studenoga 2006.

� uz niz ostalih programa.

PROJEKT VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I RAZVOJNE BANKE VIJE∆A EUROPE

„ISTRAÆIVANJE, OBNOVA I REVITALIZACIJA KULTURNE BA©TINE ILOK-

VUKOVAR-VU»EDOL, 2005.-2008.

Financiranje projekta putem dugoroËnog - Ëetverogodiπnjeg zajma Razvojne banke u ukupnom iznosu od

226.288.358,00 HRK ( 25% Vlada Republike Hrvatske, 75% Razvojna banka)

Projekt obuhvaÊa programe po sljedeÊim cjelinama:

Grad Vukovar - zaπtiÊena povijesna barokna jezgra grada koja je pretrpjela golema ratna razaranja za πto

su planirana tri modela obnove - obnova zateËenih povijesnih graevina, faksimilna obnova i interpolaci-


91

ja; kompleks dvorca Eltz, kao muzejsko-galerijski i multikulturalni centar; arheoloπko nalaziπte VuËedol:

izgradnja arheoloπkog parka, znanstvenoga centra i Muzeja VuËedolske kulture.

Grad Ilok, za obnovu povijesne jezgre, dovrπetak arheoloπkih istraæivanja, dovrπetak stalnoga postava

Muzeja grada Iloka i dr.

U 2006. g. otpoËelo se s provedbom planiranih programa ‡ dovrπetak arheoloπkih istraæivanja Dvorca

Nikole IloËkog u Iloku, poËetkom obnove Dvorca Odeschalchi u Iloku, istraæivanjem srednjovjekovnih zidi-

na u Iloku, utvrivanjem imovinsko-pravnih pitanja za objekte u baroknoj zoni Grada Vukovara,

arheoloπkim istraæivanjem na VuËedolu i dr.

O temi je odræano niz sastanaka i javnih prezentacija u zemlji i inozemstvu.

POVRAT KULTURNIH DOBARA

� Odræana sjednica meudræavnog Povjerenstva za povrat kulturnih dobara RH i SCG, u Ministarstvu

kulture Republike Srbije u Beogradu, Republika Srbija.

Republika Hrvatska osnovom Procjene ratne πtete potraæuje od SCG utvrivanje otuenja, nestanka i

povrata preostalih muzejskih predmeta te kulturnih dobara iz manastira, crkava, samostana, privatnih zbir-

ki, knjiæniËnu i arhivsku grau. Iz SCG je od 2001. do 2004.g. u Republiku Hrvatsku vraÊeno 25. 187 pokret-

nih kulturnih dobara u muzeje, galerije i crkve.



93

Informacijsko-

dokumentacijski

poslovi

kulturne

baπtine


94

PROJEKT “HRVATSKA KULTURNA BA©TINA“

Nacionalni program digitalizacije arhivske, knjiæniËne i muzejske grae i pokretanje projekta

“Hrvatska kulturna baπtina“

Temeljem rjeπenja o imenovanju Radne grupe za izradu nacionalnog programa digitalizacije arhivske,

knjiæniËne i muzejske grae, koju je na prijedlog hrvatskih kulturnih vijeÊa i Ministarstva kulture 29. lipnja

2005. imenovao ministar kulture, otpoËeo je rad na izradi Nacionalnog programa digitalizacije arhivske,

knjiæniËne i muzejske grae programa (Odjel za knjiæniËnu djelatnost u suradnji s Odjelom za INDOK

poslove kulturne baπtine Ministarstva kulture).

Tijekom 2005. i 2006. Radna skupina sastavljena od trinaest predstavnika iz arhivske, knjiæniËne i muzejske

djelatnosti, izradila je tekst nacionalnog programa koji je 5. rujna 2006. predstavljen u Ministarstvu kulture

i dobio podrπku ministra.

Na sjednici Vlade RH odræanoj 13. listopada 2006. prihvaÊena je Strategija razvoja πirokopojasnog pristupa

internetu do 2008., te Akcijski plan provedbe te strategije za 2007. godinu, u koju je uvrπtena i provedba

Nacionalnog projekta digitalizacije hrvatske kulturne baπtine (arhivske, muzejske i knjiæniËne grae RH).

Time je ovaj znaËajan strateπki dokument postao okosnicom politike digitalizacije kulturne baπtine u

Republici Hrvatskoj, Ëime je kulturna baπtina izborila jedno od vodeÊih mjesta u izgradnji suvremenog

informacijskog druπtva.

Na temelju Nacionalnog programa digitalizacije pokrenut je i projekt digitalizacije “Hrvatska kulturna

baπtina“, Ëiji je osnivaË Ministarstvo kulture, a koji Êe kao pilot-projekt posluæiti kao primjer i referentni pro-

jekt za sve druge aktivnosti na podruËju digitalizacije kulturne baπtine.

Ono πto je naroËito vaæno je da je tek ovim strateπkim dokumentom po prvi put omoguÊeno da se u

dræavnom proraËunu osiguraju znatnija financijska sredstva za digitalizaciju kulturne baπtine, koja je, sudeÊi

po europskim iskustvima, nezaobilazan imperativ opstanka kulturnih i baπtinskih institucija i poveÊanja nji-

hove prepoznatljivosti u javnosti. Za oËekivati je da Êe novonastali digitalni sadræaj, stvoren kroz ovaj i

srodne projekte stvoriti i novu ponudu i nove usluge, pa Êe njegova primjena biti mnogo dalekoseænija, i u

smislu turistiËke ponude, omoguÊavanja uËenja na daljinu - tzv. e-learning, od upotrebe za iskljuËivo “kul-

turne“ svrhe.

No, dugoroËni je cilj ovoga programa da se u Hrvatskoj stvore potrebni uvjeti, kako tehniËki, infrastrukturni

i kadrovski te poticajna klima za pokretanje, ali i izvrπavanje ovakovih projekata.


95

Rezultati projekta bit Êe i veÊ su dijelom vidljivi na web-stranicama projekta, koje Êe ubuduÊe preuzeti ulogu

referentnog mjesta za sva pitanja i problematiku digitalizacije - tu Êe se nuditi potrebne tehniËke speci-

fikacije, standardi, poveznice na projekte digitalizacije u Hrvatskoj i u svijetu i moÊi Êe se dobiti odgovori

na sva relevantna pitanja.

U najuæi ured projekta ukljuËeni su struËnjaci iz matiËnih kuÊa za pojedine djelatnosti (NSK, HDA i MDC), a

u rad su ukljuËeni i struËnjaci iz Ministarstva kulture, jer je i samo Ministarstvo veÊ postiglo zamjetljive

rezultate na podruËju digitalizacije svojih dokumentacijskih zbirki. Tako je primjerice od ukupnog fonda

Fototeke kulturne baπtine, koja djeluje u sastavu Ministarstva kulture, a koji broji 60.000 fotografija

spomenika kulture, digitalizirano veÊ preko 19.000 fotografija, koje se sustavno objavljuju i na web-strani-

cama Ministarstva kulture.

OËekuje se da Êe nacionalnim programom i ovakvi, veÊ zapoËeti projekti, doæivjeti joπ veÊi zamah.

INFORMACIJSKA DJELATNOST

Informacijski sustav kulturne baπtine “Teuta“

Nastavak radova na cjelinama ISKB-a “Teuta“ iz djelokruga ovoga Odjela. Uspostavljene su nove datoteke

unutar sustava i to za inventarizaciju arhivskih fondova Komisije za skupljanje i oËuvanje kulturnih

spomenika i starina od 1945. do 1950. godine (KOMZA) i Komisije za utvrivanje ratne πtete uËinjene od

okupatora na kulturno-historijskim predmetima i prirodnim znamenitostima od 1945. do 1946. g. (KOM-

RAT). U datotetku KOMZA uneseno je 2349, a u datotetku KOMRAT 201 zapis.

Nastavak radova na digitalizaciji Fototeke Ministarstva kulture, s ukupno 19.222 digitalne reprodukcije

fototeËnog fonda pohranjene u bazu podataka Fototeke, te popraÊene tekstualnim opisom.

DOKUMENTACIJSKA DJELATNOST

Fototeka

Tijekom 2006. godine nastavljena je akcija iz 2004/2005. godine na upotpunjavanju fototeËnog fonda novim

fotografijama te su obavljeni terenski obilasci, prilikom kojih je cjelovito i analogno fotodokumentiran s oko


96

1150 crno-bijelih i jednako toliko dia-snimaka, te oko 3700 digitalnih fotosnimaka:

� grad Vukovar /27.- 31. oæujka/

� Podunavlje (podruËje s desne obale Drave, od Osijeka do Erduta, te podruËje lijeve obale Drave, tj.

Baranje) /26.- 30. lipnja/

� grad Osijek (dva terena) /2.- 5. svibnja; 11.- 14. srpnja/

� grad –akovo /19.- 22. rujna/

� podruËje Konavala /22.- 28. listopada/

Pripremljeno je 11 fotogalerija s tekstualnim prilozima objavljenih na mreænim stranicama Ministarstva kul-

ture, kako slijedi:

� Nino VraniÊ (fotograf dokumentarist i poeta prostora)

� Vladimir Horvat (©irina usuda, interesa i uznositosti duha)

� Gjuro Szabo (KrËitelj putova u povijuπe zapretene struke)

� Vukovar

� PunoljeÊe djelovanja mlade generacije Sluæbe zaπtite spomenika kulture

� Podunavlje (Od Batine do Erduta)

� Potres 1880. g. u Zagrebu i okolici

� Fruπkogorski manastiri u leÊi Rechnitzerova fotoaparata 1885. g.

� Milenijska izloæba u Budimpeπti 1896. g.

� Riznica zagrebaËke katedrale

� trenutno u pripremi: “Zvona/cinkuπi/kampane: slava glasu nebeskome“ (tradicijski obrt zaogrnut

duhom) te “Konavle“

Mikroteka

Nastavak suradnje s FINA-om zapoËete 2005. g. na projektu sustavne digitalizacije mikroteke Ministarstva

kulture, koja sadræi oko 95.000 snimaka mikrofilmirane tehniËke dokumentacije kulturne baπtine. Namjera

je na taj naËin osigurati dostupnost ove vrijedne grae πto πirem krugu struËnih korisnika, kako bi se

unaprijedio rad na oËuvanju i zaπtiti kulturne baπtine, no isto tako pridonijeti promicanju hrvatske kulturne

baπtine i podizanju javne svijesti o njoj.


97

Srediπnji arhiv s podruËja kulturne baπtine

Tijekom 2006. godine sreeni su i popisani ranije nedostupni arhivski fondovi Komisije za skupljanje i

oËuvanje kulturnih spomenika i starina (KOMZA) od 1945. do 1950. godine i Komisije za utvrivanje ratne

πtete uËinjene od okupatora na kulturno-historijskim predmetima i prirodnim znamenitostima (KOMRAT)

od 1945. do 1946. g.

Obraeno je i u bazu podataka upisano ukupno 2349 spisa KOMZA-e, te 201 spis KOMRAT-a.

KNJIÆNICA MINISTARSTVA KULTURE

Informatizacija Knjiænice

Godine 2006. nabavljen je i novi knjiæniËni informacijski sustav ZAKI, Ëime je rijeπeno pitanje sigurnosti dig-

italnih zapisa, ali i omoguÊena on-line dostupnost knjiæniËnog kataloga zainteresiranoj struËnoj i πiroj

javnosti.

HEREIN TEZAURUS

Hrvatski jezik na web stranicama European Heritage Network-a

European Heritage Network (Europska mreæa kulturne baπtine), projekt je Ëiji je osnivaË VijeÊe Europe, a

Hrvatska Ëlanica od 2001. g.

U okviru poslova na projektu, Hrvatska sudjeluje i u izradi viπejeziËnog tezaurusa pojmova s podruËja

upravljanja kulturnom baπtinom, tako da je na web-stranicama ovoga projekta (http://www.european-her-

itage.net) moguÊe konzultirati taj tezaurus i na hrvatskom jeziku, πto je drugi takav primjer prisutnosti

hrvatskog jezika na jednom meunarodnom website-u (do sada je on na taj naËin bio zastupljen samo u

tezaurusu EUROVOC, kojeg je priredila HIDRA).



99

Zaπtita kulturne

baπtine

Hrvatsko vijeÊe za kultPredsjednik:

FERDINAND MEDER, prof. RAVNATELJ HRVATSKOG RESTAURATORSKOG ZAVODA, ZAGREB

»lanovi:

dr. sc. STJEPAN ∆OSI∆RAVNATELJ HRVATSKOG DRÆAVNOG ARHIVA, ZAGREB

VINKO IVI∆, prof. RAVNATELJ MUZEJA GRADA ZAGREBA

akademik VLADIMIR MARKOVI∆FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU

mr. sc.MIKICA MA©TROVI∆NACIONALNA I SVEU»ILI©NA KNJIÆNICA, ZAGREB

dr. sc. MILAN PELCRAVNATELJ INSTITUTA ZA POVIJEST UMJETNOSTI

d. i. a. DRAÆEN POSAVEC

dr. sc. JOSIP STIPANOVRAVNATELJ NACIONALNE I SVEU»ILI©NE KNJIÆNICE, ZAGREB

mr. sc. PREDRAG ©IBALI∆HRVATSKI RESTAURATORSKI ZAVOD

Hrvatsko vijeÊe za kulturna dobra


100

REGISTAR KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE

Revizija Registra spomenika kulture kontinuiran je programski zadatak zapoËet 2001., a provodi se u surad-

nji s konzervatorskim odjelima, suradnicima u posebnom StruËnom povjerenstvu.

Tijekom 2006. odræano je 5 sjednica StruËnog povjerenstva za utvrivanje svojstva kulturnog dobra na koji-

ma je razmotreno oko 560 prijedloga za reviziju rjeπenja o registraciji kulturnih dobara ili utvrivanje svoj-

stva kulturnog dobra. Izraeno je 550 rjeπenja o reviziji ili proglaπenju kulturnih dobara.

U Listu zaπtiÊenih kulturnih dobara upisana su 554 kulturna dobra, a u Listu preventivno zaπtiÊenih kul-

turnih dobara upisano je 373 rjeπenja. Liste se redovito objavljuju u Narodnim novinama. Tijekom 2006.

pripremljen je za publiciranje Registar kulturnih dobara za podruËje KarlovaËke, Poæeπko-slavonske,

Primorsko-goranske i VirovitiËko-podravske æupanije, a u pripremi je i Registar za Zadarsku æupaniju.

REGISTAR KULTURNIH DOBARA

NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA

KULTURNO-POVIJESNE CJELINE

POKRETNA KULTURNA DOBRA

NEMATERIJALNA KULTURNA DOBRA

PREVENTIVNO

259

11

98

5

REGISTRIRANO

387

56

111


101

INVENTAR KULTURNIH DOBARA

Evidentiranje, istraæivanje, dokumentiranje i utvrivanje stanja kulturne baπtine posao je koji se provodi

unutar tematskih cjelina pojedinih vrsta kulturnih dobara, a osnova je za sve radnje na kulturnom dobru.

Obraeni podaci upisuju se u Srediπnji inventar kulturne baπtine. Rezultat su struËni elaborati ili tiskane

publikacije s tematskim pregledima pojedinih vrsta baπtine.

Inventarizacija nepokretnih kulturnih dobara

Istraæivanje, evidencija, dokumentiranje i utvrivanje stanja

� Izrada elaborata o πtetama na objektima vinskih podruma u Zmajevcu

� Istraæivanje i dokumentiranje osjeËke industrijske arhitekture

� Istraæivanje i dokumentiranje zadarske industrijske (manufakturne) arhitekture (Industrija likera:

Luxardo, Vlahov, Drioli, Cosmacendi)

� Prikupljenje i nadopuna dokumentacije za zaπtiÊena kulturna dobra na podruËju Grada Karlovca, Grada

Ogulina, Grada Slunja, ruralne cjeline Rastoka, te podruËja LiËko-senjske, Bjelovarsko-bilogorske i

KriæevaËke æupanije

� Prikupljanje i nadopuna dokumentacije za zaπtiÊena kulturna dobra na podruËju grada ©ibenika (na-

stavak)

� Prikupljanje i nadopuna dokumentacije za kapelu BDM u Saborskom, crkve sv. Tri Kralja u Karlovcu te

pravoslavnih crkvi: Vavedenja Presvete Bogorodice u Plaπkom i sv. Lazara VelikomuËenika u Jasenku

� Revizija popisa kulturnih dobara na podruËju KarlovaËke, ©ibensko-kninske, Primorsko-goranske i LiËko-

senjske æupanije

� Inventarizacija kulturnih dobara na podruËju otoka ©ipana, gradova Splita, Vrgorca, Hvara, Staroga

Grada, Jelse, SuÊuraja, Visa i Komiæe

� Nastavak inventarizacije graditeljske strukture zaπtiÊene povijesne cjeline Grada Zagreba (zona A)

� Za UNESCO-ov projekt “Kulturni putovi jugoistoËne Europe“ - “Kulturni putovi Hrvatske“ nadopuna

evidencije, utvrivanje stanja i obrada podataka o kulturno-povijesnim vrijednostima uz povijesne trase

cesta Lujzijane i Karoline

� Utvrivanje stanja i prijedlozi zaπtite javne plastike u Gradu Zagrebu


102

Istraæivanje i dokumentiranje arheoloπke baπtine

� Priprema i koordinacija zaπtitnih arheoloπkih istraæivanja na trasi ceste koridora Vc

� Priprema i koordinacija arheoloπkih iskopavanja u FranjevaËkoj crkvi u Naπicama

� Rekognosciranje arheoloπkih lokaliteta na podruËju buduÊe trase autoceste Beli Manastir - Osijek-

Svilaj, dionice –akovo - Sredanci, te dionice Osijek - –akovo, na trasi zapadne obilaznice grada

Virovitice, na trasi autoceste (dionica Pula - Vodnjan) i istarske dionice Plinovoda Pula - Karlovac

� Izrada popisa arheoloπkih lokaliteta opÊine Brtonigla i valorizacija arheoloπkog lokaliteta i kaπtela Sv.

Juraj

� Rekognosciranje 100 lokaliteta na podruËju KarlovaËke æupanije

� Organizacija arheoloπkih istraæivanja i arheoloπkog nadzora na dionici plinovoda BeliπÊe - Osijek

� Provedba arheoloπkog nadzora na 4 lokaliteta zaπtiÊene zone grada Siska

� Sreivanje i obrada arheoloπke dokumentacije nalaziπta samostana Karin, sv. Martina u Sukoπanu, sv.

Katarine u Vrani, katedrale u Zadru

� Prikupljanje i obrada dokumentacije za arheoloπke lokalitete: PeÊina - Vlakno na Dugom otoku, Banovac

u Ninu i prapovijesni tumuli u Vrsima, gradinska naselja Pustograd na otoku Paπmanu, Beretinova gra-

dina u Radovinu, VrËevo u Gorici i Lergova gradina u Slivnici, arheoloπka zone Ædrijac u Ninu, Stari grad

na Pagu, Muline na otoku Ugljanu i rt KremenjaËa u Zatonu

� Izraeni su konzervatorski elaborati svih arheoloπkih lokaliteta na trasi autoceste od Biska do PloËa te

elaborati za sve promjene na navedenoj trasi

Baza podataka

� Nastavljen je rad na pripremi kompjutorskog modela strukturirane baze podataka za arheoloπke

lokalitete i arheoloπka podruËja, te njihovu internetizaciju

� Nastavljen je rad na pripremi kompjutorskog modela strukturirane baze podataka za gradiπta, burgove i

utvrde i njihovu internetizaciju, te upisivanje u bazu podataka nacrta i jedinica gradiπta, burgova i utvrda

� Obraivanje i upisivanje u bazu podataka nacrta i jedinica arheoloπkih lokaliteta i podruËja

� Izrada baze podataka nepokretnih kulturnih dobara Zadarske æupanije za publiciranje Registra kulturnih

dobara

� Nastavak rada na digitalizaciji podataka, osmiπljavanju baze podataka i veze s osnovnom topoloπkom

kartom - digitalnim katastrom kulturnih dobara zaπtiÊene povijesne cjeline Grada Zagreba (zona A)


103

Evidencija stanja i dokumentiranje etnoloπke baπtine

� Evidencija i utvrivanje stanja tradicijskog graditeljstva na podruËju KarlovaËke i LiËko-senjske æupani-

je, na otoku Paπmanu - Neviane i Dobropoljana, otoku Vrgadi i otoËiÊu Babcu

� Utvrivanje stanja mlinova na podruËju KarlovaËke æupanije, na rijeci Kariπnici kod Karina, te rijeci

Krupi kod sela Krupa

� Evidencija i valorizacija tradicijskog graditeljstva Krapinsko-zagorske i ZagrebaËke æupanije, te dijela

SisaËko-moslavaËke æupanije. U zavrπnoj je fazi izrada Kataloga tradicijskog graditeljstva ZagrebaËke

æupanije

� Inventarizacija i valorizacija tradicijskog graditeljstva Grada Zagreba, na podruËju izvan zaπtiÊenih cjelina

� Priprema prijedloga “Primoπtenski vinogradi“ za upis na UNESCO-ovu listu svjetske baπtine

� Izrada PriruËnika za obnovu kamene kuÊe

� Istraæivanje narodnog graditeljstva otoka Paπmana, Kolana na otoku Pagu, ruralne cjeline Babina Greda

� Evidencija stanja u povijesnim cjelinama Pakoπtana, Sv.Filipa i Jakova, Sukoπana, Biograda na moru, te

ruralnih jezgri Privlake, Bibinja, Koæina i Zatona

Evidencija i istraæivanje gradiπta, burgova i utvrda

� Evidencija stanja i dokumentiranosti utvrda i burgova u sjevernoj Dalmaciji

� Za podruËje Zadarske æupanije izrada Kataloga fortifikacijske arhitekture (utvrde, kule, osmatraËnice) iz

vremena mletaËke uprave Dalmacijom

� Priprema Kataloga austrougarskih utvrda

� Istraæivanje, dokumentiranje i valoriziranje austrougarskih utvrda u Puli

� Rekognosciranje gradiπta, burgova i utvrda na podruËju KarlovaËke Æupanije

� Prikupljanje dokumentacije za stare gradove Dreænik, Slunj i Ozalj, te frankopanski kaπtel u Ogulinu

Atlas nepokretnih kulturnih dobara i povijesnih cjelina

� Izrada kataloga zaπtiÊenih kulturnih dobara za opÊine Kamanje, Æakanje, BariloviÊ i Ribnik u KarlovaËkoj

æupaniji

� Izrada kataloga arhitektonske dokumentacije sakralne baπtine Zadarske æupanije

� Izrada kataloga kuÊa i arhitektonskih detalja u Murteru

� Prikupljanje i nadopuna dokumentacije za zadarske vile-ljetnikovce izgraene na prijelazu 19./20. stoljeÊa

� Rad na Katalogu nepokretnih kulturnih dobara hrvatskih otoka za podruËje Istarske æupanije (svezak II)

� Prikupljanje i obrada podataka nepokretnih kulturnih dobara otoka na podruËju ©ibensko-kninske æupanije


104

� Dopuna i revizija podataka za Katalog povijesnih naselja u priobalju Jadrana

� Prikupljanje i revizija podataka za Katalog ljetnikovaca na otoku ©ipanu

Memorijalna baπtina

� Utvrivanje posebnih uvjeta te konzervatorski nadzor nad izvoenjem radova na Spomen-podruËju

Nikole Tesle u Smiljanu

� Utvrivanje stanja i prijedlog zaπtite spomenika NOB-a u KarlovaËkoj æupaniji i gradu Zagrebu

Arhitektonska dokumentacija

� Arhitektonsko snimanje i izrada dokumentacije za arheoloπki lokalitet Sv. Martin u Ivinju (opÊina Tisno)

� Arhitektonsko snimanje i zavrπetak izrade dokumentacije za crkvu Vavedenja Presvete Bogorodice u

Plaπkom, æupnu crkvu Uznesenja BDM u Omiπlju, priprema konzervatorske dokumentacije za Stari grad

Dreænik, arhitektonsko snimanje postojeÊeg stanja crkve sv. Petra u Petrijevcima, sv. Marije u Bapskoj,

kapele sv. Ilije i mrtvaËnice na groblju u Poæegi, kurije KuπeviÊ u Kuzmici, dva objekta u Pakracu i Poæegi,

crkve sv. Marije Magdalene u JoviÊima, crkve sv. Nikole u Luci na Dugom otoku, kapele na gradskom

groblju u Zadru, crkve Uznesenja BDM na Belafuæi-Zadar; stubiπta crkve sv. Ivana, gotiËkog drvenog

stropa u kuÊi VidoviÊ, gotiËkog portala crkvice sv. Mihovila, gotiËkog prozora u bloku H IV 9 i zgrade

buduÊeg Arhiva u ©ibeniku, æupne crkve Uznesenja BDM u Vrbniku, crkve sv. Marije od anela na

Bijaru kod Osora, crkve sv. Mihovila u ©imatovu, nalaza na crkvi sv. Nikole u Brod Moravicama, ulaznog

bastiona dvorca Veliki Tabor, kvadratne kule na kninskoj tvravi, dijela utvrde Verudela u Puli

� Fotogrametrijsko snimanje kruæne kule starog grada Dreænika, obrambene kule frankopanskog kaπtela

u Ogulinu, te pravoslavne crkve sv. Lazara VelikomuËenika u Jasenku

� Arhitektonsko snimanje etno objekata u »akovcima, Marinom selu i u Bijelom Brdu

� Arhitektonsko snimanje stambeno-gospodarskih graevina na podruËju Grada Senja

� Dovrπen snimak postojeÊeg stanja toπa (“toraË“) u »unskom na otoku Malom Loπinju, te izrada snim-

ka postojeÊeg stanja toπa u Gostinjcu na otoku Krku

� Idejno konzervatorsko rjeπenje kaπtela u Novom Vinodolskom, te dvorca Novog Frankopana u Kraljevici


105

Inventarizacija pokretnih kulturnih dobara

Istraæivanje, evidencija, dokumentiranje i utvrivanje stanja

� Inventarizacija detalja i pokretne opreme u interijerima 17 objekata u gradu ©ibeniku

� Izrada Kataloga predmeta pokretne arheoloπke grae s nalaziπta. Sv. Martin kod Sukoπana

� Obrada matiËnih knjiga umrlih æupe sv. Terezije radi nadopune dokumentacije za nalaze iz kripte kate-

drale sv. Terezije Avilske u Poæegi

� Inventarizacija umjetnima u vlasniπtvu grada Zagreba

� Izrada Kataloga pergamena pohranjenih u benediktinskom samostanu sv.Marije u Zadru

� Obrada biblioteke samostana sv. Eufemije u Kamporu na Rabu

Evidencija sakralnog inventara

� Evidencija pokretnih inventara u crkvama: u Lastovu na otoku Lastovu (æupna crkva sv. Kuzme i Damjana,

crkvama sv. Vlahe, sv. Antuna, sv. Marije na Griæi, sv. Marije u Polju i sv. Roka), æupnoj crkvi sv. Stjepana

u Motovunu, æupnoj crkvi sv. Pelagije u Novigradu, crkvi i samostanu sv. Franje Asiπkog u Krku, æupnoj

crkvi sv. Trojstva u Baπki, æupnoj crkvi Roenja BDM u Skradinu, æupnoj crkvi sv. Kasijana u Sukoπanu,

æupnoj crkvi sv. Eufemije u SutomiπÊici, æupnoj crkvi sv. ©imuna u Zadru, æupnoj crkvi sv. Katarine u

Dapcima, crkvi sv. Katarine u Hlebinama, æupnoj crkvi sv. Marka Evanelista u Sigetcu, æupnoj crkvi

pohoda BDM u Dragancu, kapeli sv. Petra u Gornjoj PetriÊkoj, æupnoj crkvi sv. Katarine aleksandrijske u

Samarici, æupnoj crkvi sv. Stjepana u ©tefanju, æupnoj crkvi sv. Mihaela i kapeli Ranjenog Isusa u

Zrinskom Topolovcu, kapeli sv. Kriæa u Gornjem Kriæu, kapeli sv. Jakova u Jakopovcu, kapeli sv. Ladislava

u Ladislavu SokolovaËkom, kapeli sv. Petra i Pavla u Boku PalanjeËkom, parohiji sv. Nikole u Petrinji, æup-

noj crkvi Uznesenja BDM u PeπÊenici, kapeli sv. Petra u Gradecu, kapeli sv. Josipa u Cerju, kapeli

Presvetog Trojstva u Lekeniku, kapeli sv. Duha u Poljani LekeniËkoj, æupnoj crkvi sv. Ane u Osekovu, æup-

noj crkvi sv. Roka u KoprivniËkim Bregima, æupnoj crkvi sv. Jurja u –uricu, crkvi sv. Julijane u Tremi,

crkvi sv. Petra u Preseki

� Obrada voπtanih relikvijara u Benediktinskom samostanu na otoku Pagu

� Popis inventara dijecezanskog muzeja sv. Barbare u ©ibeniku, samostana sv. Mihovila u Zadru i æupe

Roenja BDM na Silbi

� Izrada Kataloga inventara stalne izloæbe crkvene umjetnosti (SICU) u Zadru i Kataloga riznice æupne crkve

sv. Asela u Ninu

� Pripremni radovi za postav riznice samostana sv. Frane u Zadru i riznice manastira Uspenja Bogorodice u Krupi


106

Evidencija umjetniËkih zbirki

� Revizija stanja i procjena vrijednosti zbirki u rezidencijalnim vilama na Brijunima (otok Vanga, Bijela vila,

Vila Brijunka, Vila Jadranka) i dijelu “skladiπta“ u kojem se nalaze deponirane umjetnine

� Revizija stanja i procjena umjetnina u objektima Vlade Republike Hrvatske (Visoka 22, Banski dvori, Vila

Prekriæje)

Evidencija stanja glazbenog instrumentarija

� Nastavljen je rad na prikupljanju podataka o stanju orgulja za potrebe upisa u Registar

� Pregledan je teren Varaædinske biskupije (Biπkupec, –elekovec, Hrastovljan, Imbriovec, Jakopovec,

KoprivniËki Ivanec, Kriæovljan, Kuzminec, Legrad, Ludbreg, Mali Bukovec, Martijanec, Rasinja, Sveti

–ur Ludbreπki, Sveti Ilija, Varaædin - franjevaËki samostan, Varaædinske Toplice, Veliki Bukovec,

Zablatje), te –akovaËke i Srijemske biskupije (Trnjani, Vukovar, Vardarac, Kneæevi Vinogradi, »eminac,

Karanac)

� Prikupljanje podataka o zastupljenosti orgulja radionice Heferer na podruËju KarlovaËke i LiËko senjske

æupanije

Evidencija stanja zidnih slika

� Nastavljen je rad na evidenciji zidnih slika u Istri. Pregledani su slijedeÊi lokaliteti: MarËenigla, Slum,

Pazin, Trviæ, Zamask, Kaπtelir, Rojci, Rakotole, Jasenovik, Oprtalj, Cerovica, Lindar, Æminj, Prnjan,

Beram, Peroj, Viæinada, SkitaËa

� Pregledom zidnih slika u Primorsko-goranskoj æupaniji (Lovran, BrseÊ, Lovranska Draga, Krk) zavrπen je

rad na prikupljanju podataka o stanju zidnih slika u toj regiji.

Inventarizacija zbirki

� Upisivanje u inventarnu knjigu nacrta grafiËke zbirke

� Izraen je katalog grae Kluba hrvatskih arhitekata

� Popis i valorizacija zbirki u privatnom vlasniπtvu na podruËju Grada Zagreba

� Obrada zbirke Viteπkog alkarskog druπtva u Sinju (oprema, oruæje, narodne noπnje)

� Inventarizacija Vinogradarske zbirke u Pitvama na Hvaru


107

Baza podataka

� Nastavljen je rad na pripremi nove interaktivno strukturirane baze podataka za pokretna kulturna dobra

� ZapoËet rad na digitalizaciji podataka te osmiπljavanju strukture baze, usklaivanjem razliËitih metoda i

sustava dokumentiranja, inventariziranja i aæuriranja podataka

� Digitalizacija arhitektonske i fotodokumentacije

� Upis evidentiranih i obraenih sakralnih inventara u bazu podataka (lokaliteti: Kali, Molat, Ist, Hvar,

KorËula, Dvor)

Inventarizacija nematerijalnih kulturnih dobara

� Osnivanje i rad Povjerenstva za zaπtitu nematerijalne kulturne baπtine (odræane 3 sjednice)

� Istraæivanje, dokumentiranje i evidentiranje znaËajnih fenomena nematerijalne baπtine

� Razrada metodologije i priprema prijedloga za upis nematerijalne baπtine u Registar kulturnih dobara

� Izrada rjeËnika - 350 pojmova vezanih uz viteπku igru “Sinjska alka“

� ZapoËeta je obrada i prikupljanje podataka, te evidencija nematerijalne kulturne baπtine: maËkare u

Sinjskoj krajini i Kriæni put na Hvaru

ZA©TITNI RADOVI NA KULTURNIM DOBRIMA

Zaπtitni radovi na nepokretnim kulturnim dobrima

U cilju sustavne zaπtite kulturnih dobara u 2006. godini razmotreni su programi predloæeni temeljem Poziva

za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, te je izvrπen izbor programa koji se

financiraju iz dræavnog proraËuna. Obraeno je 1250 zahtjeva za financiranje zaπtitnih radova na spomenici-

ma kulture. Od toga broja odobreno je, odnosno ugovoreno 564 programa, od Ëega je 272 programa za

sakralne spomenike, 145 za profane i 50 za arheoloπke lokalitete.

U programu javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2006. godinu upisano je u bazu podataka 1250

zahtjeva za financiranje.

U okviru sustavnog rada na zaπtiti i oËuvanju nepokretnih kulturnih dobara, izraena je konzervatorska

dokumentacija za pojedinaËne graevine i povijesne cjeline, a konzervatorski odjeli struËno su obradili i


108

nadzirali zaπtitne radove na kulturnim dobrima i napravili izvjeπtaj o radovima financiranim od

Ministarstva i ostalih investitora.

Ministarstvo kulture - Uprava za zaπtitu kulturne baπtine obavlja provjeru izvrπenja programa zaπtitnih rado-

va na kulturnim dobrima kao i dokumentacije vezane za izvrπenje programa, te je tijekom 2006. obraeno

857 dokumenata.

Hrvatski restauratorski zavod

Sluæba za nepokretnu baπtinu radila je na 85 programa koje financira Ministarstvo kulture, te na 25 pro-

grama ostalih investitora. Sluæba za arheoloπku baπtinu radila je na 24 programa koje financira Ministarstvo

kulture i 19 programa ostalih investitora. U okviru programa meunarodne suradnje Zavod je radio na 1

programu koji financira Ministarstvo kulture i 3 programa ostalih investitora.

Zaπtitni radovi na pokretnim kulturnim dobrima

Tijekom 2006. godine obraeno je i upisano u bazu podataka “zaπtitnih radova na pokretnim kulturnim

dobrima“ 363 zahtjeva konzervatorskih odjela za financiranje zaπtitnih radova. Od toga je broja odobreno

odnosno ugovoreno 252 programa.

Sluæba za pokretnu baπtinu Hrvatskog restauratorskog zavoda radila je na 158 programa koje financira

Ministarstvo kulture, te na 76 programa ostalih investitora.

Konzervatorski odjeli obavljali su nadzor nad svim radovima, financiranima od Ministarstva ili vanjskih

investitora.

Mjere zaπtite vezane za sprjeËavanje nezakonitog prometa kulturnim dobrima

U okviru redovitog programa obavljane su brojne provjere porijekla ukradenih i zaplijenjenih umjetnina u

RH i inozemstvu. Prikupljani su i analitiËki praÊeni podaci o ukradenim kulturnim dobrima i umjetninama.

Voena je centralna evidencija trajnog i privremenog iznoπenje kulturnih dobara i umjetnina iz zemlje. U

suradnji s Upravom za normativne i upravno-pravne poslove izraen je novi Pravilnik o uvjetima za davan-

je odobrenja za izvoz i iznoπenje kulturnih dobara iz RH. Obavljani su poslovi vezani uz prodaju pokretnih

kulturnih dobara i realizaciju zakonskog prava prvokupa.

Organizirani su radovi odræavanja i popravka sigurnosnih sustava tehniËke zaπtite od provale, krae i

poæara ugraenih u sakralne graevine sa vrijednim inventarima, te je organiziran poËetak radova ugrad-

nje sigurnosnog sustava tehniËke zaπtite u tri objekta.

Uz stalnu suradnju s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom financija - Carinskom upravom


109

izvrπeni su brojni poslovi vezani uz suzbijanje nezakonitog prometa kulturnim dobrima. U suradnji sa

Ministarstvom financija - Carinskom upravom, sukladno “Strategiji integriranog upravljanja granicom CARDS

IBM“, odræavana su predavanja za carinske i policijske djelatnike na graniËnim prijelazima o nadleænostima

Ministarstva kulture i zajedniËkom radu na kontroli izvoza i uvoza kulturnih dobara i umjetnina.


110

PROVEDBA ZAKONA O ZA©TITI I O»UVANJU KULTURNIH DOBARA

Provedba Zakona o zaπtiti i oËuvanju kulturnih dobara temelj je djelatnosti Uprave za zaπtitu kulturne

baπtine. NajznaËajniji je brojem i opsegom posao vezan za donoπenje rjeπenja o posebnim uvjetima

ureenja, te prethodnog odobrenja u postupku izdavanja lokacijske, graevinske i uporabne dozvole.

Ukupno je tijekom 2006. doneseno 7437 takvih rjeπenja. Konzervatorski su odjeli donijeli i 560 prijedloga za

utvrivanje svojstva kulturnog dobra, 373 rjeπenja o preventivnoj zaπtiti kulturnih dobara.

Ministarstvo kulture je tijekom 2006. donijelo i 2493 struËna miπljenja izvan upravnog postupka, a na upite

i zahtjeve vlasnika i korisnika kulturnih dobara ili drugih zainteresiranih.

Konzervatorske podloge za prostorne planove

Prema zahtjevima jedinica lokalne samouprave izrauju se konzervatorske podloge za sve vrste prostornih

planova. Konzervatorska studija ukljuËuje inventarizaciju prostora, svih zaπtiÊenih kulturnih dobara, kao i

onih koja se predlaæu za zaπtitu, njihovu valorizaciju, te sustav mjera zaπtite koji Ëini sastavni dio proved-

benih odredbi plana. Tijekom 2006. izraene su 102 konzervatorske podloge.

VjeπtaËki nalazi i miπljenja na æalbe u drugostupanjskom postupku

Na æalbe Ministarstvu u drugostupanjskom su postupku izraena, na temelju analize dokumentacije a

prema potrebi i terenskog oËevida, 30 vjeπtaËkih nalaza i miπljenja.

DOPU©TENJA ZA RAD NA KULTURNIM DOBRIMA

Rjeπenja o izdavanju dopuπtenja za rad na kulturnom dobru

Temeljem Pravilnika o uvjetima za fiziËke i pravne osobe radi dobivanja dopuπtenja za obavljanje poslova

na zaπtiti i oËuvanju kulturnih dobara (Narodne novine br. 74/03) tijekom 2006. zaprimljeno je i obraeno

237 zahtjeva.


111

TIJEKOM GODINE 2006. DONESENO JE

� Rjeπenje o promjeni namjene kulturnog dobra

� Rjeπenje o obustavi radova na kulturnom dobru

� Rjeπenje o odobrenju istraæivanja na kulturnom dobru

� Rjeπenje o obustavi radova i zaπtiti arheoloπkog nalaziπta

� Rjeπenje o odobrenju arheoloπkih istraæivanja

� Rjeπenje o prethodnoj suglasnosti na prostorni plan

� Rjeπenje o prethodnom odobrenju za radove na kulturnom dobru

� Rjeπenje o odobrenju za obavljanje gospodarske djelatnosti

� Rjeπenje o odobrenju za izradu replike kulturnog dobra

� Rjeπenje o odobrenju za privremeno iznoπenje kulturnog dobra

� Potvrda o iznoπenju dobra iz RH

� Potvrda o provedbi mjera zaπtite radi prava na povlastice

� Odobrenje za koriπtenje dokumentacije

� Posebni uvjeti zaπtite kulturnog dobra

� Opomena za neprovoenje mjera zaπtite

122

1234151

2741909

6067518624

469612

Odræano je 6 sjednica StruËnog povjerenstva na kojima je podneseno 160 prijedloga za donoπenje rjeπenja.

Zajedno sa zahtjevima odobrenim krajem 2005., Ministarstvo kulture je tijekom 2006. donijelo ukupno 124

pozitivna rjeπenja o dopuπtenju radova na kulturnom dobru i 40 negativnih rjeπenja.

Rjeπenja o stjecanju struËnih zvanja konzervatora i restauratora

Razraena je cjelokupna koncepcija struËnog ispita u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti (ispitivaËi,

mentori, izvjestitelji), te je propisana struËna literatura i izraena Odluka o visini naknade i podmirenju

troπkova za polaganje struËnih ispita i dodjelu viπih zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti

Inspekcijski poslovi

Odjel za inspekcijske poslove radio je na utvrivanju stanja, provoenju mjera zaπtite i oËuvanja kulturnih

dobara. Tijekom 2006. zaprimljeno je 127 prijava graana i djelatnika nadleænih konzervatorskih odjela o

nedozvoljenim radnjama na kulturnim dobrima, a evidentirana su 164 nepokretna kulturna dobra na koji-


112

ma su obavljani nedozvoljeni radovi. Temeljen oËevida sastavljeno je 116. zapisnika i doneseno 80 rjeπenja

o obustavi radova. Doneseno je 13. zakljuËaka kojima se utvruju nedostaci i nepravilnosti i utvruju mjere

i rok za njihovo otklanjanje, a nadleænim sudovima podneseno je 10 zahtjeva za pokretanje prekrπajnog

postupka

ME–UNARODNA SURADNJA

� Sudjelovanje na prvom Meunarodnom skupu o crkvenim inventarima u gradu Beja, Portugal

� Sudjelovanje na Meunarodnom savjetovanju “Borba protiv nezakonitog prometa kulturnim dobrima“

u Ohridu (Makedonija), te na Regionalnom savjetovanju o suzbijanju nezakonitog prometa kulturnom

baπtinom i ostalim nezakonitim aktivnostima u Tirani ( Albanija)

� Prisustvovanje sastanku Odbora za kulturnu baπtinu VE (CDPAT) u Strasbourgu

� Sudjelovanje na Konferenciji “Europa susjeda: nove perspektive“ u Lublinu (Poljska)

� Prisustvovanje sastanku koordinatora za organizaciju Dana europske baπtine u Veneciji

� Organizacija Dana europske baπtine u Republici Hrvatskoj, priprema i realizacija programa obiljeæava-

nja Dana europske baπtine u Zagrebu, Dubrovniku, Karlovcu, ©ibeniku i Krapju, priprema prigodnih

izloæbi u Puli i Dubrovniku, te izloæbe “ Orgulje u Hrvatskoj“ u Muzeju Mimara u Zagrebu

� Sudjelovanje na UNESCO-voj prvoj OpÊoj skupπtini zemalja potpisnica Konvencije o zaπtiti nemateri-

jalne kulturne baπtine u Parizu

� Sudjelovanje na prvoj sjednici UNESCO-vog “Meuvladinog odbora za oËuvanje nematerijalne kulturne

baπtine“ u Alæiru

� Izrada prijedloga za nagrade Europe Nostre i VijeÊa Europe za kulturnu baπtinu u 2005. (Rab - katedrala

sv. Marije) i za nagradu u 2006. (za nominaciju Apoxyomena)

� Petogodiπnji izvjeπtaj o stanju i upravljanju zaπtiÊenom UNESCO-vom baπtinom u Republici Hrvatskoj

� Na osnovi provedenog bilateralnog screeninga za pristup EU izraeno je miπljenje za potrebe Akcijskog

plana, poglavlje 19.: Socijalna politika i zapoπljavanje

� Sudjelovanje u radu projektne grupe za povijesna srediπta, na projektu “Manufakturna/industrijska

proizvodnja - planirana radniËka/seoska naselja“ na prostoru RZ Alpe-Jadran, te obrada i priprema

materijala za IV. ZajedniËki izvjeπtaj -“Planirana seljaËka i radniËka naselja od 1750. do 1950. godine“


113

� Sudjelovanje na seminaru NATO-CRISIS MANAGMENT, u organizaciji Dræavne uprave za zaπtitu i

spaπavanje

� Za publikaciju “Percorsi del mosaico medditerraneo“ u izdanju Meu-mediteranske turistiËke asoci-

jacije sa sjediπtem u Riminiju izraen je tekst o mozaicima u Hrvatskoj

� Za Projekt VijeÊa Europe, Europske komisije i Ministarstva kulture pod nazivom «Regionalni program za

kulturnu i prirodnu baπtinu jugoistoËne Europefl, u suradnji s meunarodnim ekspertima, napravljena

je Lista prioriteta s 18 lokaliteta arheoloπke i arhitektonske baπtine u Hrvatskoj, izraena je preliminarna

tehniËka procjena, te Feasibility Study za MaπkoviÊa han u Vrani

� Sudjelovanje na meunarodnom teËaju na temu “Konzervacija arheoloπke baπtine“ u organizaciji

ICCROM-a u Sremskoj Mitrovici

� Sudjelovanje na radionici “Dry Stone Walling“ u Brecon Beacons (Wales, Velika Britanija)

� Suradnja s World Monument Fund-om zbog donacije za obnovu Kneæeve palaËe u Zadru

� Organizacija i voenje VI. meunarodne ljetne radionice fortifikacijske arhitekture u Puli

� U sklopu projekta “Kulturni krajolik Elafita“ i urbana afirmacija obalnih i otoËkih naselja organizacija i

voenje II. meunarodne radionice konzervatora i studenata arhitekture na otoku ©ipanu

� Priprema nacionalnog izvjeπÊa na temu “Unapreenje kulturne i prirodne baπtine - Faktor odræivog

razvitka“ prema upitniku VE, a za seminar u Beogradu

� Priprema za tisak “Biltena Meunarodne radionice fortifikacijske arhitekture Mali Brijun - Barbariga

2003. i 2004.“ Realiziran u sklopu programa UNESCO-a

� Sudjelovanje u “Prvoj meunarodnoj konferenciji o pristupaËnosti spomenika kulture za tjelesne

invalide“ odræane u Budimpeπti, a organizirane u sklopu BAS projekta

� Sudjelovanje na meunarodnom skupu na temu “Kulturno nasljee na tragu 21. stoljeÊa“ u Krakowu

� Sudjelovanje na sastanku meunarodnog Upravnog odbora ECOVAST-a i u okruglom stolu na temu

“Mali europski gradovi i sela - prijedlozi za suradnju i razvojne inicijative“ u Makarskoj

� Prisustvovanje struËnom skupu na temu “Baπtina od grada prema gradskoj Ëetvrti“, Hrvatska -

Francuska - komparativni pristupi, u organizaciji Gradskoga poglavarstva Grada Zagreba i Ambasade

Republike Francuske u Zagrebu

� Prisustvovanje seminarima “ABECEDA EU - Osnove EU“ i “Upravljanje projektnim ciklusom“ u

Zagrebu

� Sudjelovanje na poslovno-edukativnom seminaru “Razvoj destinacije i turistiËkog proizvoda“ u orga-

nizaciji Trgovinskog odjela Britanskog veleposlanstva u RH i Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu



115

Arhivska

djelatnost

Predsjednik:

JOZO IVANOVI∆, prof. POMO∆NIK RAVNATELJA HRVATSKOGA DRÆAVNOG ARHIVA

»lanovi:

MIRJANA BOHANEC-VIDOVI∆, prof. POMO∆NICA MINISTRICE U UPRAVI ZA HRVATSKE MANJINE,

ISELJENI©TVO I USELJENI©TVO

dr. sc. STJEPAN ∆OSI∆RAVNATELJ HRVATSKOGA DRÆAVNOG ARHIVA

ZLATKO HAMARI∆NA»ELNIK ODJELA ZA ORGANIZACIJSKE PROPISE I KADROVE

U PRAVOSUDNIM TIJELIMA MINISTARSTVA PRAVOSU–A

mr. sc. BRANKO KALEBNA»ELNIK ODJELA ZA ARHIVSKU DJELATNOST MINISTARSTVA

KULTURE

ÆARKO KATI∆POMO∆NIK MINISTRA MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA

Hrvatsko arhivsko vijeÊe

DEANA KOVA»ECPREDSJEDNICA HRVATSKOG

ARHIVISTI»KOG DRU©TVA

mr. sc. MARIJAN KATU©I∆, pukovnikNA»ELNIK SREDI©NJEG ODJELA VOJNOG

ARHIVA MINISTARSTVA OBRANE

dr. STJEPAN RAZUMARHIVIST ZAGREBA»KE NADBISKUPIJE,HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA

prof. dr. MARIJAN PETROVE»KIPOMO∆NIK MINISTRA MINISTARSTVA

ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

ÆELJKA ÆOKAJNA»ELNICA SEKTORA PRAVNIH,KADROVSKIH I OP∆IH POSLOVA

MINISTARSTVA PRAVOSU–A


116

PROGRAMI ARHIVSKE DJELATNOSTI

Na natjeËaj Ministarstva kulture za 2006. prijavili su svoje programe 13 dræavnih arhiva, Hrvatski dræavni

arhiv i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata. Od ukupno 115 prijavljenih pro-

grama Ministarstvo kulture je odobrilo 95 programa i sredstava za njihovu realizaciju.

Prioritetni programi

Prioritetni programi odnose se prvenstveno na zaπtitu arhivskog gradiva kojom je obuhvaÊeno konzervi-

ranje, restauriranje i digitalizacija arhivskog gradiva (mikrofilmsko snimanje i skeniranje), zaπtitu zvuËnih

zapisa - rekonstrukcija i restauracija zvuËnih zapisa na starim nosaËima te otkup arhivskog gradiva.

U program su ukljuËene i kulturno-prosvjetne aktivnosti arhivskih ustanova, kao πto su izloæbe vezane uz

Tjedan arhiva, savjetovanja, izdavanje redovnih Ëasopisa iz arhivistike te izvora za hrvatsku povijest i

izvornog arhivskog gradiva.

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata

Novoosnovani Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata predloæio je niz programa

vezanih uz Domovinski rat a financijsku potporu dobilo je 14 programa. Prioritetnim programima ocijenjeni

su oni koji su usmjereni na prikupljanje i zaπtitu arhivskog i memoarskog gradiva iz Domovinskog rata,

otkup arhivskog gradiva, tiskanje monografija i knjiga, te odræavanje znanstvenih skupova.

Monografijama i knjigama iz tog programa trajno Êe se zabiljeæiti znaËajni dogaaji i podruËja osobitog

stradanja u Domovinskom ratu.

Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju, Katastar Dalmacije (1823.-1975.)

U 2006. dovrπen je rad na viπegodiπnjem projektu te je tiskan Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju, Katastar

Dalmacije (1823.-1975.) koji predstavlja neprocjenjiv izvor za prouËavanje proπlosti Dalmacije i Istre u 19. i

20. st.


117

NOVI PROSTORI ARHIVSKIH USTANOVA

U cilju rjeπavanja problema prostora arhivskih ustanova tijekom 2006. realizirano je sljedeÊe:

� Izvrπeni su radovi na ureenju bivπe vojarne u Kerestincu za potrebe Hrvatskog dræavnog arhiva

� Dræavni arhiv u Rijeci otvorio je Sabirni arhivski centar u Senju

� Pri dovrπenju je izgradnja aneksa zgrade Dræavnog arhiva u Sisku

� Uskoro Êe poËeti radovi na ureenju prostora u Dubrovniku (na Gruæu) te prostora za Arhivski sabirni

centar u KorËuli (rekonstrukcija, adaptacija, dogradnja i opremanje - palaËa Arneri i stara πkola u

Ærnovu)

� Dræavni arhiv u Osijeku dobio je na koriπtenje zgradu u osjeËkoj Tvri

� Grad Vukovar dodijelio je za buduÊi arhiv zgradu bivπe policijske postaje Ëija Êe adaptacija biti finan-

cirana sredstvima Ministarstva kulture

� Dræavni arhiv u ©ibeniku, Ëije je osnivanje u tijeku, dobilo je nakon viπe od deset godina nastojanja

objekt „kamene zgrade“ u dvoriπtu MUP-a.

HRVATSKO ARHIVSKO VIJE∆E

Odræane su dvije sjednice Hrvatskog arhivskog vijeÊa na kojima su raspravljane znaËajne teme s podruËja

arhivske djelatnosti:

� Inicijativa za izmjenu Zakona o arhivima i arhivskom gradivu u cilju usklaivanja s europskim stan-

dardima

� Osnivanje novih podruËnih dræavnih arhiva u Vukovaru, Kriæevcima i ©ibeniku

� Aktivnosti vezane uz provoenje sukcesije arhivskog gradiva bivπe SFRJ

� Restitucija gradiva iz Austrije i Italije, kao i teme vezane uz praÊenje arhivske djelatnosti.

Arhivska sluæba na pragu pristupa Hrvatske EU

U 2006. odræano je tradicionalno Savjetovanje arhivista u organizaciji Hrvatskog arhivistiËkog druπtva u

Karlovcu sa aktualnom temom - “Arhivska sluæba na pragu pristupa Hrvatske EU“.



119

Zaπtita prirode



121

Za djelatnost zaπtite prirode u Dræavnom proraËunu za 2006. godinu osigurano je ukupno 66.530.261,00 kn.

ZA©TI∆ENA PODRU»JA

Zaπtitni i investicijski programi te protupoæarna zaπtita u nacionalnim parkovima i parkovima

prirode

Za zaπtitne i investicijske programe u javnim ustanovama nacionalnih parkova i parkova prirode izdvojeno

je 10.135.600,00 kn. U svim nacionalnim parkovima i parkovima prirode nastavljena su znanstvena istraæi-

vanja te inventarizacija podruËja kako bi se osigurali kvalitetni podaci za izradu planova upravljanja.

Nastavljeni su radovi na posjetiteljsko-prezentacijskim centrima NP “Paklenica”, NP “Kornati” i PP

“Papuk”, a osigurana su sredstva za poËetak ureenja posjetiteljskog centra NP “Mljet” na predjelu Goli-

Kulijer te PP “TelaπÊica” na GrpaπËaku. PP “KopaËki rit” zapoËeo je radove na ureenju sjediπta Parka u

sklopu Dvorca Tikveπ, NP “Sjeverni Velebit” nastavio je s ureenjem sjediπta i posjetiteljskog centra u

Krasnom, PP “Medvednica” otkupio je prostor u kojem je smjeπteno sjediπte Parka, a do kraja godine

oËekuje se i zavrπetak izgradnje sjediπta PP “Lonjsko polje”. Investirano je u infrastrukturu za posjetitelje u

svim NP/PP, te su opremljene struËna i nadzorna sluæba. Za protupoæarnu zaπtitu u nacionalnim parkovima

i parkovima prirode osigurano je 920.000,00 kn. Tijekom 2006. g. zapoËela je realizacija Nacionalnog pro-

grama telemetrijskog protupoæarnog nadzora koji je u cijelosti utemeljen na hrvatskom znanju i iskustvu.

Prvi protupoæarni telemetrijski sustav postavljen je na Crnom Vrhu u NP “Paklenica“ u lipnju 2006. Sustav

je osposobljen s infracrvenim i video nadzorom za dojavu poæara. Pokrenuto je uvoenje video nadzora za

potrebe protupoæarne zaπtite u NP “Brijuni”.

Standardizacija vizualnog identiteta djelatnika nacionalnih parkova i parkova prirode

Zavrπen je projekt standardizacije odora djelatnika nacionalnih parkova i parkova prirode. Izgled odora

jedinstven je za sve NP/PP, πto pridonosi prepoznatljivosti kako samih djelatnika tako i identiteta NP/PP.

Proglaπenje Lastovskog otoËja parkom prirode

Lastovsko otoËje kao jedno od rijetko oËuvanih prirodnih podruËja u Jadranu s izraæenim prirodnim vrijed-

nostima proglaπeno je parkom prirode u rujnu 2006. godine. Park se sastoji od 44 otoka, otoËiÊa i hridi,

obuhvaÊajuÊi otok Lastovo, otoËne skupine Lastovnjaci i Vrhovnjaci te otok Suπac.


122

Proglaπenje Odranskog polja znaËajnim krajobrazom

Ministarstvo kulture je dalo suglasnost Æupanijskoj skupπtini SisaËko-moslavaËke æupanije za proglaπenje

oËuvanog poplavnog podruËja Odranskog polja u granicama obuhvata navedene Æupanije, zaπtiÊenim

podruËjem u kategoriji znaËajnog krajobraza.

Izmjene granica Parka prirode “Medvednica“

Ministarstvo kulture je pokrenulo postupak izmjene granica Parka prirode “Medvednica“ jer su rubni

urbani dijelovi parka uslijed neplanske izgradnje izgubili obiljeæja zaπtiÊenog podruËja. Nacrt prijedloga

Zakona o izmjenama Zakona o proglaπenju PP “Medvednica“ upuÊen u proceduru na Vladu RH u listopadu

2006. godine.

Revizija Upisnika i preventivna zaπtita

Povjerenstva Uprave za zaπtitu prirode zaduæena za reviziju Upisnika zaπtiÊenih prirodnih vrijednosti obav-

ila su tijekom 2006. godine terenske obilaske zaπtiÊenih podruËja te dala prijedloge za izmjenu granica

pojedinih zaπtiÊenih podruËja kao i prijedloge za ukidanje zaπtite podruËja koja su izgubila svojstva zbog

kojih su bila proglaπena zaπtiÊenim te prijedloge za promjenu kategorija zaπtite.

Pod preventivnu zaπtitu stavljena su Ëetiri podruËja: dio mora uz istoËnu obalu otoka Cresa i Loπinja u kate-

goriji posebnog rezervata (rezervata u moru), podruËje Turjak-MaliπËak-Pliπ-Lapjak u kategoriji posebnog

rezervata (floristiËkog), πire podruËje vodotoka Kariπnica i Bijela u kategoriji znaËajnog krajobraza te

podruËje Savica u kategoriji posebnog ornitoloπkog rezervata.

Pripreme za proglaπenje Parka prirode “Delta Neretve“

Dræavni zavod za zaπtitu prirode izrauje struËnu podlogu za proglaπenje Parka prirode “Delta Neretve“.

Preventivna zaπtita Regionalni park “Mura-Drava“

StruËno obrazloæenje za donoπenje rjeπenja o preventivnoj zaπtiti ovog podruËja u zavrπnoj je fazi izrade.

Minerali i fosili

Ministarstvo je u 2006. godini iniciralo postupak zaπtite otisaka stopala dinosaurusa (ihnofosila) te zapoËelo

s davanjem dopuπtenja za uzimanja iz prirode fosila i njihovih dijelova koji nisu proglaπeni zaπtiÊenim

prirodnim vrijednostima i nalaze se izvan zaπtiÊenog podruËja.


123

Bioloπka i krajobrazna raznolikost

U suradnji s Fondom za zaπtitu okoliπa i energetsku uËinkovitost, Ministarstvo je odredilo prioritetne pro-

jekte u podruËju zaπtite bioloπke i krajobrazne raznolikosti u okviru Programa rada Fonda za 2006. godinu.

Za projekte istraæivanja i monitoringa bioloπke raznolikosti, otkup zemljiπta u zaπtiÊenim podruËjima,

nabavu press-kontejnera za odvoz otpada, ureenje posjetiteljsko-prezentacijskog centra te uspostavu

geoinformacijskog sustava nacionalnih parkova i kulturnih dobara u nacionalnim parkovima osigurano je

3.500.000,00 kn.

Prostorne podloge i uspostava geoinformacijskog sustava

Dræavna geodetska uprava i Ministarstvo kulture nastavljaju suradnju temeljenu na Sporazumu o suradnji

na izradi prostornih podloga i uspostavi geoinformacijskog sustava (GIS) za nacionalne parkove i kulturna

dobra u nacionalnim parkovima. Za provedbu aktivnosti predvienih u 2006.g. Ministarstvo kulture je

osiguralo 3.700.000,00 kn od toga 875.000,00 kn su sredstva dobivena od Fonda za zaπtitu okoliπa i ener-

getsku uËinkovitost dok je Dræavna geodetska uprava osigurala 4.051.307,60 kn.

Zaπtita divljih svojti

Ministarstvo kulture donijelo je Odluku kojom su za poslove zbrinjavanja, lijeËenja i skrbi za naene, ozli-

jeene, iscrpljene ili ranjene, te zaplijenjene i oduzete zaπtiÊene æivotinjske svojte ovlaπteni: Udruga

“Sokolarski centar“ iz ©ibenika, Eko-centar “Caput Insulae - Beli“iz Belog, “AWAP - Udruga za zaπtitu divljih

æivotinja“ iz Zagreba, Centar za zbrinjavanje æivotinja “RuπËica“ iz RuπËice i Aquarium Pula iz Pule. Ukupna

sredstva izdvojena za rad centara u 2006. godini iznose 358.000,00 kuna.

Za nadoknadu πtete od strogo zaπtiÊenih divljih svojti izdvojeno je 2.500.000,00 kuna.

Suzbijanje invazivnih stranih svojti

Za suzbijanje invazivnih stranih svojti Ministarstvo kulture je u 2006. godini izdvojilo 800.000,00 kuna.

Nastavljen je Projekt suzbijanja πirenja algi roda Caulerpa u suradnji s Ministarstvom zaπtite okoliπa pros-

tornog ureenja i graditeljstva i Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka.


124

ZAKONODAVNE AKTIVNOSTI I EU INTEGRACIJE

Tijekom svibnja Ëlanovi radne skupine za pregovore na podruËju zaπtite prirode i GMO-a pod vodstvom

pomoÊnika ministra Zorana ©ikiÊa sudjelovali su na bilateralnom screeningu hrvatskog zakonodavstva u

Briselu, koji je uspjeπno zavrπen. U okviru procesa pristupa Europskoj uniji intenzivirana je izrada proved-

benih propisa temeljem Zakona o zaπtiti prirode i Zakona o genetski modificiranim organizmima. U tom

smislu, ove godine stupila su na snagu 3 provedbene propisa temeljem Zakona o zaπtiti prirode, a joπ 5 ih

je u izradi. Takoer, 3 propisa temeljem Zakona o GMO su u zavrπnoj fazi izrade i stupit Êe na snagu do

kraja godine. U okviru obaveza temeljem Sporazuma o stabilizaciji i pridruæivanju pokrenute su aktivnosti

potrebne za reviziju Nacionalne strategije i akcijskog plana zaπtite bioloπke i krajobrazne raznolikosti

(NSAP) iz 1999. godine (SSP, mjera 546). S tim u vezi Dræavni zavod za zaπtitu prirode izradio je u lipnju

2006. godine prijedlog IzvjeπÊa o stanju prirode temeljem kojeg je Ministarstvo kulture utvrdilo te u srpnju

pokrenulo sam postupak revizije NSAP-a osnivanjem 10 radnih skupina za reviziju. U sklopu tehniËke

pomoÊi vezane za implementaciju i administriranje Nature 2000, u listopadu 2006. godine, odræana je

obuka djelatnika dræavnih tijela (MK, DZZP, MZOPUG i MP©VG i JU za upravljanje zaπtiÊenim podruËjima)

nadleænih za provedbu Nature 2000. Obuku su vodili meunarodni struËnjaci ukljuËeni u projekt Europske

komisije “Implementation and Administration of Natura 2000” koji se provodi u svim novim dræavama

Ëlanicama Europske unije.

PROVEDBA ME–UNARODNIH UGOVORA

4. Meuvladina konferencija “Bioloπka raznolikost u Europi”,

NP „PlitviËka jezera“ 22-24. veljaËe 2006.

Konferencija (“Croatia Conference”) odræana kao priprema zemalja paneuropske regije za konferenciju

stranaka Konvencije o bioloπkoj raznolikosti, ocijenjena je vrlo uspjeπnom te je uvelike pridonijela promo-

ciji Republike Hrvatske na meunarodnom planu, a posebice u procesu pristupanja Europskoj uniji.


125

8. Sastanak stranaka Konvencije o bioloπkoj raznolikosti (CBD COP 8),

Curitiba, Brazil, 20-31. oæujka 2006.

PomoÊnik ministra za zaπtitu prirode g. Zoran ©ikiÊ, kao izaslanik Republike Hrvatske, iznio je ispred zema-

lja paneuropske regije zakljuËke usvojene na 4. meuvladinoj konferenciji “Bioloπka raznolikost u Europi”.

Andrea ©tefan, djelatnica uprave za zaπtitu prirode, izabrana je u Odbor CBD-a kao predstavnik zemalja cen-

tralne i istoËne Europe.


126

Meunarodna konvencija za regulaciju kitolova

U lipnju 2006. Hrvatski sabor donio je Zakon o potvrivanju Meunarodne konvencije za regulaciju kitolo-

va (Meunarodni ugovori, NN 6/06).

Sastanak Izvrπnog ureda (Executive Bureau) za provoenje Sve-europske strategije bioloπke i

krajobrazne raznolikosti (PEBLDS)

Republika Hrvatska kao Ëlanica Izvrπnog ureda PEBLDS-a sudjeluje u pripremi za ©estu ministarsku kon-

ferenciju ”Environment for Europe” koja Êe se odræati u Beogradu 2007. godine.

5. Sastanak stranaka Sporazuma o zaπtiti populacija europskih vrsta πiπmiπa

(UNEP/EUROBATS MOP5)

Na sastanku su usvojene preporuke za zaπtitu europskih vrsta πiπmiπa te je predano Nacionalno izvjeπÊe RH

o provedbi Sporazuma.

Krajem kolovoza, u okviru provedbe sporazuma EUROBATS organizirano je obiljeæavanje 10. europske noÊi

πiπmiπa u Parku Maksimir i πpilji Veternici u suradnji s JU “Maksimir“ i JU PP “Medvednica“.

Provedba Konvencije o meunarodnoj trgovini ugroæenim vrstama divljih æivotinja i biljaka

(CITES)

Organiziran petodnevni meunarodni seminar edukacije djelatnika graniËne policije, kriminalistiËke polici-

je, carine i inspekcije zaπtite prirode o pitanjima prekograniËnog prometa i trgovine zaπtiÊenim vrstama.


127

PROVEDBA ME–UNARODNIH PROJEKATA

Natura 2000

Provedba PHARE programa za uspostavu mreæe ”NATURA 2000“ koji vodi Dræavni zavod za zaπtitu prirode,

nastavljena je tijekom 2006. godine pripremom tehniËke dokumentacije za natjeËaje te izradom prijedloga

opisa i uvjeta projekta (ToR).

OËuvanje krπkih ekoloπkih sustava

U projektu OËuvanje krπkih ekoloπkih sustava koji Ministarstvo provodi sa Svjetskom bankom uz finan-

ciranje Fonda za globalni okoliπ (GEF), u 2006. godini zavrπena je inventarizacija flore i faune za prioritetna

podruËja parkova kao i inventarizacija faune odabranih spiljskih ekosustava u obuhvatu projekta. Izraeni

su drugi nacrti planova upravljanja za NP ”Risnjak“, NP ”Sjeverni Velebit“, NP ”Paklenica“, NP ”PlitviËka

jezera“ i PP ”Velebit“. Nabavljena je GIS software i hardware oprema za parkove i Ministarstvo kulture za

voenje baze podataka o bioloπkoj raznolikosti. Dovrπena je speleoloπka baza podataka. Ureena je bijela

cesta Zaviæan-BabiÊ SiÊa u NP ”Sjeverni Velebit“ i pjeπaËki most preko rijeke Kupe u NP ”Risnjak“.

Institucionalno jaËanje Dræavnog zavoda za zaπtitu prirode

Projekt ”Institucionalno jaËanje Dræavnog zavoda za zaπtitu prirode“ financiran iz CARDS-a zavrπava krajem

godine, a rezultirao je izradom dvaju nacrta plana upravljanja buduÊim NATURA 2000 podruËjima, Cretom

Dubravica i Kloπtarskim pescima, prema standardima Europske unije.

Implementacija okoliπnog acquisa vezanog uz zaπtitu divljih svojti reguliranjem trgovine

PrihvaÊen je projektni prijedlog Ministarstva kulture, Uprave za zaπtitu prirode (u suradnji s Carinskom

upravom i Ministarstvom unutarnjih poslova) “Implementacija okoliπnog acquisa vezanog uz zaπtitu divljih

svojti reguliranjem trgovine” u okviru fonda MATRA.

Gospodarenje πumama

Ove godine provedena su dva projekta financirana iz fonda ”Small matra grants“ Veleposlanstva

Kraljevine Nizozemske: “Gospodarenje πumama blisko prirodi”, JUPP ”Medvednica“ i “Smjernice za

gospodarenje πumama u svrhu zaπtite ptica”, JUPP ”Papuk“.


128

PROMOCIJA ZA©TITE PRIRODE

22. svibnja - Meunarodni dan bioloπke raznolikosti i Dan zaπtite prirode u Hrvatskoj

Dan zaπtite prirode ove godine obiljeæen je na sljedeÊim aktivnostima:

� ”Meunarodna radionica o invazivnim vrstama u Hrvatskoj“ u suradnji s VijeÊem Europe uz sudjelo-

vanje stranih i domaÊih struËnjaka

� Predstavljanje sluæbenih odora javnih ustanova nacionalnih parkova i parkova prirode u RH

� Prezentacija publikacije ”Bioloπka raznolikost Hrvatske“ u suradnji s Dræavnim zavodom za zaπtitu

prirode i Javnom ustanovom Maksimir

Nagrada “Ivo Horvat“

U rujnu ove godine, temeljem Zakona o zaπtiti prirode, ustanovljena je Nagrada ”Ivo Horvat“ koja se do-

djeljuje pojedincima i udrugama (organizacijama) za posebna postignuÊa u zaπtiti prirode, kao godiπnja

nagrada i nagrada za æivotno djelo. Na prvoj dodjeli nagrada u listopadu 2006. nagrada za æivotno djelo

dodijeljena je prof. Ivni BuÊan, a godiπnja nagrada prof. dr. sc. Antonieti Poæar Domac.

Projekti zaπtite prirode

Suradnja Ministarstva kulture i udruga te pravnih i/ili fiziËkih osoba Ëiji je djelokrug zaπtita prirode ostva-

rena je i kroz financiranje projekata koji su u interesu zaπtite prirode, a s ciljem πto kvalitetnijeg ukljuËiva-

nja javnosti svih dobnih skupina u rjeπavanje navedene problematike. Iz proraËuna za 2006. godinu odobre-

na su financijska sredstva za realizaciju 24 projekta u ukupnom iznosu od 458.500,00 kuna.

MEDITERRE 2006 - Sajam zaπtiÊenih podruËja Mediterana, Barij, Italija

Ministarstvo kulture i ove je godine promoviralo hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode na sajmu

zaπtiÊenih podruËja Mediterana, MEDITERRE 2006. organiziranog od Talijanskog Ministarstva zaπtite

okoliπa, Uprave regije Puglia i Saveza parkova Italije s ciljem promocije zaπtite prirode i odræivog razvoja u

mediteranskim zemljama.

Suradnja s Hrvatskom turistiËkom zajednicom

Ministarstvo kulture i Hrvatska turistiËka zajednica sklopili su Sporazum o suradnji na prezentaciji i pro-

mociji zaπtite kulturnih dobara i nacionalnih parkova i parkova prirode u zemlji i inozemstvu te sufinan-

ciranju zajedniËkih projekata.


129


130

ME–USEKTORSKA SURADNJA

Uprava za zaπtitu prirode od ove je godine ukljuËena u projekt obuke ”Integrirano upravljanje granicom“

(CARDS IBM) s ciljem upoznavanja s radom i nadleænostima agencija vezano uz promet na graniËnim pri-

jelazima (GraniËna policija, Carina, GraniËna veterinarska, fitosanitarna i sanitarna inspekcija, Dræavni

inspektorat i Ministarstvo kulture)

UPRAVNI I NEUPRAVNI POSLOVI U ZA©TITI PRIRODE

U 2006. godini u Odjelu za zaπtitu bioloπke i krajobrazne raznolikosti zaprimljeno je i rijeπeno 770 predmeta

- 467 upravnih (od toga 90 CITES dopuπtenja) i 303 neupravnih predmeta. U Odjelu za zaπtitu prirodnih vri-

jednosti i odræivo koriπtenje prirodnih resursa zaprimljeno je ukupno 4081 predmet - 1104 upravnih i 2977

neupravnih predmeta. U odjelu za pravne i inspekcijske poslove zaπtite prirode, izuzev inspekcijskih postu-

paka, zaprimljeno je 56 zahtjeva-ponuda za prodaju nekretnina Republici Hrvatskoj, donesena su 3 rjeπenja

o ocjeni sukladnosti sa zakonom, u drugostupanjskim postupcima rijeπeno je 5 æalbi, a okonËano je i 6 sud-

skih postupaka za naknadu materijalne πtete koju su poËinile zaπtiÊene æivotinje.

INSPEKCIJSKI POSLOVI ZA©TITE PRIRODE

Tijekom 2006. godine inspekcija zaπtite prirode obradila je 269 neupravnih i upravnih predmeta.

Zaprimljene su 239 prijave graana i drugih dræavnih tijela. Sastavljeno je 189 zapisnika o obavljenom

inspekcijskom nadzoru, izdano 30 rjeπenja kojima se utvruju nepravilnosti, te odreuju mjere i rokovi za

njihovo uklanjanje. Zaprimljene su 4 tuæbe Upravnom sudu na rjeπenja inspekcije. Inspekcija je pokrenula

50 prekrπajnih postupaka, te 9 kaznenih prijava. Temeljem rjeπenja prekrπajnih postupaka i prekrπajnih

naloga u ovoj godini naplaÊeno je ukupno 141.700,00 kuna novËanih kazni.


131

U Nacionalnom parku ”Kornati“ u suradnji sa pomorskom policijom u rujnu je organizirana akcija nadzo-

ra ribolova. U 24-satnom nadzoru inspekcija je podnijela 12 zahtjev za pokretanje prekrπajnog postupka, a

obavljeno je 11 kontrola ribolovnog alata.

Od poËetka rujna u tijeku je akcija nadzora graniËnih prijelaza radi suzbijanja krijumËarenja zaπtiÊenim vrsta-

ma æivotinja, te nadzor uvjeta dræanja, trgovine i uzgoja zaπtiÊenih i strogo zaπtiÊenih æivotinjskih svojta.

Tijekom 2006. godine Inspekcija je zaplijenila 25 kopnenih kornjaËa (Testudo hermanni) na graniËnim pri-

jelazima Bajakovo, Zadar i Dubrovnik. 22 kornjaËe su zadræane u centru za zbrinjavanje æivotinja, dok su 3

puπtene u prirodno staniπte. Zaplijenjeno je 1026 grama zaπtiÊenih podzemnih gljiva tartufa (Tuber mag-

natum Pico), 3 πkoljke periske (Pinna nobilis) te 375,1 kilograma, odnosno 20710 komada prstaca

(Lithophaga lithophaga).

Zaplijenjeno je ukupno 1003 ubijenih ptica pjevica (ilegalni odstrjel i krijumËarenje iz Rumunjske te Bosne

i Hercegovine) te 128 æivih ptica, uglavnom malih pjevica, od kojih je veÊina puπtena u prirodno staniπte.

Takoer je zaplijenjeno 9 zaπtiÊenih papiga porijeklom iz Srbije, od kojih su 2 uginule zbog loπih uvjeta

transporta, a 7 je smjeπteno u centar za zbrinjavanje æivotinja. Zaplijenjena je i, veÊi koliËina nedopuπtene

opreme za lov (plastiËni i zvuËni mamci). Inspekcija je posredovala u zbrinjavanju ozlijeenih ptica grabljivi-

ca te jednog vuka.

Sukladno Vladinom Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaπtite od poæara od interesa za

Republiku Hrvatsku u 2006. godini, inspekcija je obavila nadzore u javnim ustanovama parkova prirode i

nacionalnih parkova, te u javnim ustanovama koje provode zaπtitu prirode na æupanijskom nivou, te o nad-

zoru izradila izvjeπÊe.

Inspektori koji nadziru podruËje Primorja i Dalmacije sudjeluju u radu PodruËne koordinacije za usklaiva-

nje poslova nadzora i zaπtite unutraπnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaπtiÊenog ekoloπko-

ribolovnog pojasa RH, te u sklopu istog u nadzoru akvatorija u zaπtiÊenim podruËjima.


132

Na poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2006.godinu prijavljeno 616 programa Ëija

se vrijednost procjenjivala na 675,0 mil kn, a od Ministarstva kulture potraæivalo se 410,0 mil. kn.

Programom i financijskim planom za 2006. godinu za investicijske potrebe u kulturi predviena su sredst-

va od 189.860.778 kn. Za iste namjene u prethodnoj 2005. g bila su osigurana sredstva od 105.474.148 kn.

Sredstva su rasporeena na ukupno 271 programa. Raspored sredstava po pojedinim æupanijama je sli-

jedeÊi:

Investicijska

djelatnost


133

ÆUPANIJA

Bjelovarsko-bilogorska

Brodsko-posavska

DubrovaËko-neretvanska

Grad Zagreb

Istarska

KarlovaËka

KoprivniËko-kriæevaËka

Krapinsko-zagorska

LiËko-senjska

Meimurska

OsjeËko-baranjska

Poæeπko-slavonska

Primorsko-goranska

SisaËko-moslavaËka

Splitsko-dalmatinska

©ibensko-kninska

Varaædinska

VirovitiËko-podravska

Vukovarsko-srijemska

Zadarska

ZagrebaËka

UKUPNO

PLANIRANO

3.240.000

753.000

17.532.900

66.234.478

4.235.000

5.435.000

620.000

10.625.000

2.612.000

1.315.000

9.190.000

550.000

3.242.000

12.400.000

17.581.900

3.040.000

8.794.500

6.400.000

2.550.000

9.715.000

3.795.000

189.860.778

6

7

14

39

15

8

7

11

16

9

16

3

13

14

31

7

13

8

7

12

15

271

BROJ PROGRAMA


134

Od odobrenih programa istiËu se po pojedinim djelatnostima sljedeÊi programi:

muzejsko-galerijska djelatnost

� izgradnja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu zapoËela krajem 2003. Do kraja listopada izvedeni

radovi u vrijednosti od 187,6 mil. kn. Zavrπetak graevinsko obrtniËkih radova predvien za kraj 2006.

odnosno poËetak 2007. U 2006. Ministarstvo kulture isplatit Êe 35,0 mil. kn.

� izgradnja Muzeja Narona u Vidu kod MetkoviÊa zapoËela 2004. i dosada Ministarstvo kulture osiguralo

26,6 mil. kn od Ëega u 2006. 15,3 mil. kn. Zavrπetak Muzeja planiran u prvoj polovici 2007.

� izgradnja Muzeja Huπnjakovo u Krapini zapoËela 2000. i dosada Ministarstvo kulture osiguralo 19,5 mil.

kn. Zavrπetak izgradnje Muzeja planiran za 2008.

� zavrπena obnova stalnog postava Spomen-muzeja u Jasenovcu za πto je Ministarstvo kulture ukupno

osiguralo 8,2 mil. kn od Ëega u 2006. 4,0 mil. kn.

� zavrπena obnova Galerije VidoviÊ u Splitu za πto je Ministarstvo kulture osiguralo ukupno 4,8 mil. kn od

Ëega u 2006. 1,6 mil. kn.

� zapoËeli radovi na rekonstrukciji Tifloloπkog muzeja i izvedbi novog stalnog postava u vrijednosti od 6,5

mil. kn od Ëega je u 2006. Ministarstvo kulture osiguralo 4,0 mil. kn.

� zapoËela rekonstrukcija zgrade Gradskog muzeja Bjelovar za πto je Ministarstvo kulture osiguralo 1,0

mil. kn

� za pripremne radove i izradu dokumentacije za rekonstrukciju zgrade za Arheoloπki muzej u Osijeku

osigurano 5,0 mil. kn. Radovi na rekonstrukciji zgrade zapoËet Êe poËetkom 2007.

� u tijeku su pripremni radovi za rekonstrukciju zgrade za Muzej antiËkog stakla u Zadru za πto je u 2006.

osigurano 2,0 mil. kn.

� u zavrπnoj fazi je obnova palaËe Herzar za potrebe Gradskog muzeja u Varaædinu za πto je u 2006.

Ministarstvo osiguralo 3,0 mil. kn

� za obnova zgrade Kotara u Slatini za potrebe muzeja u 2006. osigurano 1,0 mil. kn

� za obnova objekata Kninskog muzeja u 2006. osigurano 1,0 mil. kn


135

� za rekonstrukciju sustava grijanja Arheoloπkog muzeja Zadra osigurano 4,0 mil. kn

� za dovrπenje obnove Muzeja seljaËkih buna u Gornjoj Stubici osigurano 1,8 mil. kn

� za obnova Dvora TrakoπÊan osigurano 1,0 mil. kn

� zavrπava se stalni postav »ardak ZaviËajnog muzeja Æupanja za πto je Ministarstvo osiguralo 0,65 mil. kn

arhivska djelatnost

� dovrπetak radova na nadogradnji Dræavnog arhiva u Sisku osigurano 5,0 mil. kn

� ureenje bivπe vojarne Kerestinec za potrebe Hrvatskoga dræavnog arhiva 6,0 mil. kn

� obnova zgrade Hrvatskoga dræavnog arhiva na MaruliÊevu trgu 3,7 mil. kn

knjiæniËna djelatnost

� zavrπava se rekonstrukcija zgrade za Gradsku knjiænicu u Virovitici za πto je ukupno osigurano 8,8 mil.

kn od Ëega u 2006. 4,5 mil. kn

� zavrπava se obnova PuËke knjiænice i Ëitaonice u Daruvaru za πto je u 2006. osigurano 1,5 mil. kn

� zavrπava se ureenje knjiænice u Iloku za πto je u 2006. osigurano 1,25 mil. kn

� zapoËeli radovi na nadogradnji Gradske knjiænice u Karlovcu za πto je Ministarstvo kulture osiguralo 2,5

mil. kn

� izvode se radovi na rekonstrukciji zgrade za potrebe knjiænice u Ogulinu za πto je Ministarstvo osiguralo

2,5 mil. kn

� zapoËeli radovi na rekonstrukciji zgrade za Gradsku knjiænicu u Splitu za πto je Ministarstvo osiguralo

5,0 mil. kn

� dovrπavaju se knjiænice u Imotskom (0,65 mil. kn), OtoËcu (0,7 mil. kn), Novom Vinodolskom (0,6 mil.

kn), Bakru (0,4 mil. kn)

� ureuju se prostori za knjiænice u Jelsi (0,5 mil. kn), Lekeniku (0,4 mil. kn), Lipovljanima (0,4 mil kn),

Hrvatskoj Kostajnicai (0,5 mil. kn), Grubiπnom Polju (0,65 mil. kn).

� Gradska knjiænica Zadar nabavila bibliobus za πto je Ministarstvo osiguralo 0,5 mil. kn


136

kazaliπna djelatnost

� obnova Kazaliπta lutaka u Zadru 2,0 mil. kn

� investicijsko odræavanje Hrvatskoga narodnog kazaliπta Zagreb (1,3 mil. kn), Hrvatskoga narodnog kaza-

liπta Split (1,8 mil. kn), Hrvatskoga narodnog kazaliπta Rijeka (0,8 mil. kn), Hrvatskoga narodnog kaza-

liπta Osijek (0,8 mil. kn.)

� rekonstrukcija zgrade Hrvatskog narodnog kazaliπta u Varaædinu 2,6 mil. kn

centri za kulturu

� ureenje Doma kulture u Drniπu 1,0 mil. kn

� dovrπetak obnove Doma mladeæi u Splitu 1,2 mil. kn

� obnova Spomen-doma u Pazinu 1,3 mil. kn

� obnova zgrade kazaliπta u PoreËu 0,5 mil. kn

� obnova Doma kulture u –urenovcu 1,5 mil. kn

� obnova festivalske dvorane u Krapini 7,5 mil. kn


137


138

Informatizacija

kulture


139

INFORMATIZACIJA USTANOVA KULTURE

Slijedom Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2006. godinu pri-

javljeno je ukupno 390 programa s traæenim sredstvima od Ministarstva kulture u iznosu od 21.111.479,65

kuna. Odobrena su 203 programa s ukupnim iznosom od 4.997.110,00 kuna.

16

3

10

8

6

67

11

7

43

21

10

1

203

759.638,00

24.766,00

145.298,00

105.326,00

97.214,00

1.960.338,00

84.851,00

73.375,00

1.335.453,00

234.917,00

62.462,00

301.028,00

4.997.110,00

ARHIVSKA

IZVANINSTITUCIONALNE UDRUGE U KULTURI

GLAZBENO-SCENSKA

KAZALI©NA

KNJIÆEVNO NAKLADNI»KA

KNJIÆNI»NA

KULTURNO-UMJETNI»KI AMATERIZAM

LIKOVNA

MUZEJSKO-GALERIJSKA

OSTALE DJELATNOSTI I UDRUGE

PU»KA U»ILI©TA I CENTRI ZA KULTURU

ZA©TITA KULTURNE BA©TINE

UKUPNO

ODOBRENI PROGRAMI ODOBRENA SREDSTVADJELATNOST


140

Prioriteti pri odluËivanju Povjerenstva za informatizaciju ustanova i udruga u kulturi bili su nastavak nabave

i razvoja muzejsko-galerijskog softvera za obradu muzejske grae (m++), potpora i poticaj za objedinja-

vanje knjiæniËnog programa uz nastavak razvoja portala za knjiæniËnu djelatnost, te posebna skrb za

potrebe manjinskih zajednica i osoba sa posebnim potrebama.

INFORMATIZACIJA MINISTARSTVA KULTURE

Tijekom 2006. godine nastavljena je sustavna nabavka raËunalne opreme za potrebe djelatnika

Ministarstva.

U prvom tromjeseËju u Ministarstvu je uveden vlastiti posluæitelj za e-mail poruke, kojim se omoguÊuje

svim djelatnicima neometano pristupanje porukama iz radnih prostorija i tijekom terenskog rada.

U sustavu mreænih posluæitelja Ministarstva za potrebe povezivanja uspostavljen je suvremeni sustav sig-

urnosnog povezivanja sa svim lokacijama.

Uredsko poslovanje u Ministarstvu je dodatno unaprijeeno povezivanjem svih dijelova struËnog radnog

procesa sa potrebama izvjeπÊivanja i objavljivanja na web stranicama Ministarstva.

U lipnju su objavljene nove web stranice Ministarstva, koje su osim novog grafiËkog identiteta omoguÊile

bræi i jednostavniji pristup svim zainteresiranim pojedincima i ustanovama informacijama o Ministarstvu,

srodnim ustanovama, projektima i drugim stranicama.

Prilikom raspisivanja javnog natjeËaja “Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi RH za 2007.

godinu“ prvi put je omoguÊeno svim ustanovama i pojedincima da online ispune prijavnice za finan-

ciranje. Na taj je naËin Ministarstvo dodatno unaprijedilo javnost rada i omoguÊilo ustanovama i pojed-

incima da zajedno s Ministarstvom krenu prema ostvarenju ciljeva iz strategije e-Hrvatska.

Tijekom posljednjeg tromjeseËja obavljeni su radovi na umreæavanju konzervatorskih odjela u Dubrovniku,

Splitu, Rijeci, Osijeku, Karlovcu, Poæegi i Varaædinu. Mreæna povezanost konzervatorskih odjela sa

Ministarstvom omoguÊit Êe nastavak rada na Registru spomenika kulture i Inventaru spomenika kulture. Na

razvoju registra i inventara tijekom 2006. nastavljeno je dopunjavanje dokumentacijskih zbirki te

moguÊnosti raznovrsnih izvjeπtaja za potrebe struËnih djelatnika Ministarstva i dostupnosti informacijama

o djelatnosti na webu Ministarstva.


141


142

Dokumentacijsko-

analitiËki

poslovi


143

ISTRAÆIVANJE: JAVNE POTREBE U KULTURI REPUBLIKE HRVATSKE

Odjel za planiranje i financiranje Ministarstva kulture u sklopu redovite dokumentacijsko-analitiËke djelat-

nosti proveo je u 2006. godini istraæivanje o financiranju javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske. Svrha

istraæivanja bila je u vremenskom razdoblju od pet godina dobiti aæurne i usporedive podatke o cjelini

javnog financiranja kulture u Republici Hrvatskoj. U kontekstu pregovora Republike Hrvatske s Europskom

unijom, istraæivanje treba posluæiti i kao relevantan prilog usklaivanju financijskih pokazatelja hrvatske s

europskom kulturnom statistikom.

Od jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske (20 æupanija, Grad Zagreb, 123 grada i 426 opÊina;

ukupno: 570 izvjeπtajnih jedinica) traæilo se da odgovore na pitanje o ukupnom i proraËunu za kulturu

(æupanije, grada ili opÊine) ostvarenom u 2005. i planiranom za 2006. godinu. Kada je rijeË o ostvarenom

proraËunu za kulturu u 2005., podatke je trebalo prikazati odvojeno za financiranja redovne djelatnosti

ustanova kulture kojih su izvjeπtajne jedinice osnivaËi i vlasnici od financiranja programa javnih potreba u

kulturi bez obzira na status predlagatelja.

Uz traæene podatke trebalo je priloæiti: (1) IzvjeπÊe o realizaciji programa javnih potreba u kulturi i finan-

cijskog plana u 2005. godini; (2) Program javnih potreba u kulturi s financijskim planom za 2006. godinu;

(3) Adresar kulturnih ustanova, udruga i manifestacija te (4) Saæeti pregled aktualnih problema u kulturi

jedinice lokalne samouprave.

Traæeni podaci i prilozi obrauju se zajedno s podacima Ministarstva kulture odnosno financiranja javnih

potreba u kulturi na dræavnoj razini a radi uspostavljanja informacijskog sustava (baze podataka) hrvatskog

nacionalnog registra javnokulturnih potreba na lokalnoj, regionalnoj i dræavnoj razini. AnalitiËki cilj istraæi-

vanja jest u teritorijalno-administrativnom pregledu te pregledu prema kulturnim djelatnostima osigurati

pouzdani uvid ne samo u odnos ukupnih i kulturnih proraËuna veÊ po prvi puta uÊi i u anatomiju odnosa

redovne i programske djelatnosti kulture te cjeline javnokulturnih potreba u Republici Hrvatskoj.


144

STATISTIKA I INDIKATORI KULTURE

Nastavljen rad na sustavnom prikupljanju statistiËkih podataka za podruËje kulture i kulturnog razvitka te

na uspostavljanju baza podataka za praÊenje i vrednovanje kulturnog razvitka. Prikupljanje se odnosi na sve

dostupne podatke statistiËkih istraæivanja kulture u Republici Hrvatskoj - od sluæbene statistike (Dræavni

zavod za statistiku) do ostalih redovitih ili povremenih statistiËkih istraæivanja kulturnih ustanova, udruga,

sluæbi odnosno agencija te Ministarstva kulture. U kontekstu pregovora za pristupanje Republike Hrvatske

Europskoj uniji nastavljen je rad na prikupljanju i posredovanju sve relevantna metodoloπke i informaci-

jsko-dokumentacijske grae od vaænosti za proces usuglaπavanja hrvatske kulturne statistike s europskom.

Na adresi www.culturenet.hr/statistika uspostavljen i odræavan hrvatski portal za kulturnu statistiku.

Srediπnji registar kulture

Nastavljen rad na Srediπnjem registru kulture Republike Hrvatske u sklopu revizije i aæuriranja Kataloga

projekta Culturenet Croatia te centraliziranog adresara poslovno-informacijskom sustava Ministarstva kul-

ture (Centrix).


145

Odnosi s javnoπÊu

i informiranje


146


147

ODJEL ZA ODNOSE S JAVNO©∆U I INFORMIRANJE

U 2006. godini intenziviralo se praÊenje rada Ministarstva kulture πto pokazuju i podaci o broju zaprimljenih

upita u Odjelu za odnose s javnoπÊu i informiranje:

� viπe od 370 upita upuÊeno je Odjelu u 2006. godini, a odræane su 33 konferencije za novinare.

Ministarstvo kulture u medijima je, za razliku od godinu dana ranije, imalo mnogo viπe prostora u dnevnom

tisku; posebno su agilni bili radijski novinari, a televizijske su kuÊe kulturu takoer poËele pratiti i preko

nekoliko novih emisija.

Rad Ministarstva kulture nastojao se uËiniti πto transparentnijim: zaæivjele su nove, vjerujemo preglednije,

web stranice s izuzetnom posjeÊenoπÊu.

Statistika posjeta stranicama Ministarstva kulture (od 1. do 30. studenog 2006. godine):

� mjeseËno stranice posjeti 15.397 ljudi koji pregledaju sveukupno 86.109 stranica. U prosjeku jedan pos-

jetitelj pregleda 5,59 stranica.

Statistika prema posjeÊenosti pojedine dræave u mjesec dana:

13.979

196

195

157

106

102

61

57

56

47

1. Hrvatska

2. Srbija i Crna Gora

3. Bosna i Hercegovina

4. NjemaËka

5. SAD

6. Slovenija

7. Italija

8. Austrija

9. Francuska

10. Makedonija


148

Meu najposjeÊenije stranice spadaju:

� http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=65 - NatjeËaji

� http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4 - Ministarstvo kulture

� http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6 - Kulturna baπtina

� http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=69 - Financiranje

� http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5 - Kulturne djelatnosti

� http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=71 - Odobreni programi

Kultura je bila zanimanjem ne samo medija veÊ i graana koji su upuÊivali brojna pitanja, no jednako tako

i sugestije, ali i primjedbe koje nastojimo uvaæiti.

Æelimo vjerovati da je kultura postala zanimljiva, da su kulturna dogaanja mjesta okupljanja i druæenja, da

kulturu promoviramo na svim razinama, u svim dijelovima Hrvatske baπ kao i izvan zemlje.

Na kulturnoj karti Europe hrvatska kultura zauzima vaæno mjesto koje Êemo nastojati kroz programe prib-

liæiti i iduÊe godine.

Bez medija i novinara koji kulturu “konzumiraju“ na svoj naËin naπ rad ostao bi nezapaæen pa je ovo prigo-

da da im zahvalimo i poæelimo joπ “radniju atmosferu“ sljedeÊe godine.


149

NOVINARI KOJI SU PRATILI RAD MINISTARSTVA KULTURE

BeluæiÊ, Tihana - Radio 101

BenaziÊ, Kornelija - HRT

Blaæi, Jelena - Varaædinska televizija

Boko, Jasen - Slobodna Dalmacija

Brljak, Doroteja - Radio Sljeme

Bujan, Marina - Hina

Buzov, Æeljko - OTV

Celebrini TevπiÊ, Silva - Hrvatski radio

Ciglar, Æelimir - VeËernji list

CigleneËki, Draæen - Novi list

CuraÊ, Marko - Hina

»adeæ, Tomislav - Jutarnji list

Derk, Denis - VeËernji list

DevËiÊ, Tanja - Hrvatski radio

Domazet, Nina - Business Hr

Domlja, Zlatko - Hrvatski radio

DæebiÊ, Branka - Vjesnik

Erceg, Lenka - Trogirski list

Fulurija, Emir - Setemana

GaπparoviÊ, Lidija - HRT

GoiÊ, Goran - Deutsche Welle

Goleπ, Alemka - LovaËki vjesnik

Goleπ, Alemka - Slobodna Dalmacija

Hervatin, Nenad - Nova TV

HrgoviÊ, Maja - Novi list

Mladen IliËkoviÊ, HRT

IlinËiÊ, Draæen - HRT


150

Ivka, Renata - ZagrebaËka televizija

JendriÊ, Dorotea - VeËernji list

JergoviÊ, Miljenko - Globus

Jindra, Jelena - Globus; Pola ure kulture

JoviÊ, Franka - HRT

JurkoviÊ, Mira - Vjesnik

Kekez, Siniπa - Slobodna Dalmacija

KelËec, Hrvoje - HRT

KeæiÊ, Lina - HRT

Kirin, Ana - Nacional

KirinËiÊ, Koraljka - HRT

Kiseljak, Lidija - Lider

KljaiÊ, Vesna - Glas Slavonije

KolaroviÊ, Vlatka - HRT

Koller, Diana - Radio Kaj

Komes, Lidija - Hrvatski radio

KovaËeviÊ, Radmila - VeËernji list

Körbler, Jurica - Vjesnik

Kralj, Ivan - 24 sata

LauπiÊ, Vesna - Slobodna Dalmacija

Lerman, Ivona - National Geographic

Maras, Janja - Media servis

MariËiÊ, Marina - Nova Tv

MatasoviÊ, Trpimir - Radio 101

MeiÊ, Dolores - Otvoreni radio

MesariÊ, Vid - Hrvatski radio

MikuliËin, Ivana - Jutarnji Iist

MiliÊ, Ivana - Media servis

MrπiÊ, Martina - RTL

Munjin, Bojan - Feral Tribune

NeziroviÊ, Vanja - Jutarnji list

Obad, Orlanda - Jutarnji list


151

OæegoviÊ, Nina - Nacional

PaliÊ, Mislava - KatoliËki radio

PetrovËiÊ, Gordana, Vjesnik

Piteπa, Adriana - Jutarnji list

Prodan, Goran - Glas Istre

Raos, Tanja - Glas Hrvatske

RuæiÊ, Igor - Radio 101

Sever, Maja - HRT

SrziÊ, Ante - T-portal

SumiÊ, Tea - Slobodna Dalmacija

©imunoviÊ, Ruæica - Hrvatski radio

©piranec, Lidija - HRT

©urina, Maja - Radio 101

Tenæera, Marina - Vjesnik

TodoriÊ, Ana - Hina

Turalija, Zrinka - HRT

VidaËkoviÊ, Zlatko - Vijenac, Vjesnik

Vrkljan, Alina - Radio Sljeme

VrljeviÊ, –ura - ©ibenski list

Zec, Miroslav - Novi list

Zurak, Dubravka - Radio Zadar

- i mnogi drugi


152

INTERVJUI MINISTRA KULTURE U TISKANIM MEDIJIMA

� Slobodna Dalmacija, 16. prosinca 2006.; novinarka: Vesna LauπiÊ

� Novi list, 12. prosinca 2006.; novinar: Draæen CigleneËki

B. BiπkupiÊ: Nisam Sanaderov PaπaliÊ

� Dnevnik (Makedonija), 4. studenoga 2006.; novinarka: Vesna Ivanovska

Intervju ministra BiπkupiÊa s Konferencije ministara kulture JI Europe u Ohridu

� Jutarnji list, 8. srpnja 2006.; novinarka: Adriana Piteπa

B. BiπkupiÊ: IzdavaËe prepuπtam ministru VukeliÊu da ga pitaju za kredit

� Croatia in focus, srpanj 2006.

� Vjesnik, 24. lipnja 2006.; novinarka: Branka DæebiÊ

Novi MSU - Jedna od niza realizacija u sklopu Strategije razvoja muzejske djelatnosti u Hrvatskoj

� Vjesnik, 26. svibnja 2006.: novinar: Jurica Körbler

B. BiπkupiÊ: Pluralizam i razumijevanje temelj su za demokratsko ozraËje

� Vjesnik, 8. travnja 2006.; novinarka: Branka DæebiÊ

B. BiπkupiÊ: Hrvatska knjiæevnost zablistat Êe u Leipzigu 2008.!

� Ministar kulture mr. sc. Boæo BiπkupiÊ imao je mnogobrojne radijske intervjue, izjave, razgovore i gos-

tovanja u elektroniËkim medijima u zemlji i inozemstvu.


153

PROJEKT CULTURENET CROATIA

Culturenet.hr - web portal hrvatske kulture

Culturenet.hr (web centar hrvatske kulture) na jednom mjestu æeli pruæiti sve raspoloæive informacije o

hrvatskoj kulturi, s ciljem predstavljanja domaÊe umjetnosti i kulture hrvatskoj i svjetskoj javnosti. Portal

teæi unapreivanju kulturne suradnje u Hrvatskoj i one s inozemstvom. Sadræaj je namijenjen umjetnicima,

kulturnim profesionalcima i πiroj kulturnoj javnosti. Portal je dostupan i na engleskom jeziku.

Tijekom 2006. godine poveÊana je produkcija sadræaja unutar segmenta Info servis, koji svakodnevno

donosi brojne novosti iz podruËja hrvatske kulture (najave izloæbi, koncerata, filmskih projekcija, kazaliπnih

premijera, obavijesti o natjeËajima i dr.), koje se putem mailing liste πalju na viπe od 2 250 adresa (Daily).

Redovito se aæuriraju i ostali segmenti ‡ Kultura u slici, Baza manifestacija (u tom smislu je nastavljena

suradnja s Hrvatskom turistiËkom zajednicom, koja izbor iz kulturnih dogaanja objavljuje na tri jezika na

svojim internetskim stranicama), Katalog kulturnih institucija, te rubrika Statistika kulture, koja na jednom

mjestu Ëini dostupnima sve relevantne podatke statistiËkih istraæivanja kulture u RH, a koju ureuje Odsjek

za dokumentacijsko-analitiËke poslove i investicije. Segment Fondacije, koji donosi pregled alternativnih

izvora financiranja kulture - pregled meunarodnih fondacija i programa, u cijelosti je aæuriran i dostupan

prema podruËjima umjetnosti/kulture.

Kao nove, zasebne rubrike na portalu uvedeni su segmenti Culture 2000/Culture 2007 i Baza prijevoda

hrvatske knjiæevnosti.

U okviru rubrike Culture 2000/Culture 2007 jednom tjedno objavljuju se pozivna pisma za sudjelovanje

hrvatskih partnera u projektima koji konkuriraju za financijska sredstva Europske unije, u cilju poticanja i

promoviranja kulturne suradnje na europskoj razini. Sadræaji se nadopunjuju u suradnji s Upravom za

meunarodnu kulturnu suradnju, u okviru koje je osnovana Kulturna kontaktna toËka za Hrvatsku.

Baza prijevoda hrvatske knjiæevnosti, koju je osmislio i konstantno ureuje Odjel za promidæbu knjige, kon-

cipirana je kao pragmatiËna pomoÊ zainteresiranom korisniku u pronalaæenju πto iscrpnijih opisa dostupne

grae, uz moguÊnost pretraæivanja po viπestrukim kriterijima (po autoru, jeziku, zemlji izdanja, vrsti teksta).

I engleska inaËica Cultureneta biljeæi visok stupanj razvoja. Predstavlja klasiËne i recentne hrvatske umjet-

nosti kroz nove ili nadopunjene segmente - Festivale, Izloæbe, Bazu prijevoda hrvatske knjiæevnosti, Kulturu


154

u slici i dr. Rubrika U fokusu obrauje znaËajnije i veÊe projekte hrvatske kulture, a rezultat je dobre surad-

nje s kulturnim institucijama koje ustupaju tekstove, kao i slikovne materijale.

Engleski Newsletter se putem mailing liste πalje na gotovo 1 200 adresa.

Nastavljena je suradnja s kulturnim institucijama, umjetnicima, hrvatskim veleposlanstvima u inozemstvu

te je zapoËeta suradnja s kulturnim mreæama (Culture.mondo) u podruËju interaktivne internetske kulture s

naglaskom na meunarodnu kulturnu suradnju - u regiji i izvan regije.

U tehnoloπkom smislu ove je godine na portalu uvedena nova usluga - RSS, koja omoguÊuje direktno pri-

manje vijesti po njihovoj objavi na portalu.

WEB MINISTARSTVA KULTURE

Objavljene nove web stranice

Na temelju novog vizualnog identiteta Ministarstva, sredinom mjeseca srpnja 2006. pokrenuta je nova

internetska stranica Ministarstva kulture.

Kod izrade se vodilo raËuna o preglednosti stranica, radi πto lakπeg koriπtenja i snalaæenja korisnika. Tako

se na stranici uz osnovne informacije o ustroju i djelokrugu Ministarstva kao zasebne rubrike nalaze i

Novosti, NatjeËaji, Financiranje, Propisi iz podruËja kulture, Nagrade Ministarstva, UNESCO, Kulturna kon-

taktna toËka, Fotogalerija i dr.

U formiranju sadræaja sudjelovalo je web uredniπtvo, koje su imenovale pojedine uprave Ministarstva.

Stranica se aæurira na dnevnoj bazi, s ciljem pruæanja πto bræe i kvalitetnije informacije o radu i djelovanju

Ministarstva, stavljajuÊi pritom naglasak na transparentnost informacija, posebice kada je rijeË o objavlji-

vanju odobrenih programa za financiranje.

ZnaËajan iskorak u pruæanju e-usluga od ove godine predstavlja moguÊnost on-line prijavljivanja progra-

ma na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi RH za 2007.


155




UPRAVLJANJE I ADMINISTRACIJA MINISTARSTVA

UPRAVLJANJE I ADMINISTRACIJA

INFORMATIZACIJA MINISTARSTVA

OBNOVA VOZNOG PARKA

OPREMANJE POSLOVNIH PROSTORIJA

OBNOVA ZGRADA MINISTARSTVA I KONZERVATORSKIH ODJELA

PROGRAMSKE DJELATNOSTI KULTURE

OSNOVNA DJELATNOST UDRUGA U KULTURI

NAGRADE ZA POSTIGNU∆A U KULTURI

ZDRAVSTVENO I MIROVINSKO OSIGURANJE UMJETNIKA

ME–UNARODNA KULTURNA SURADNJA

KULTURNA KONTAKT TO»KA (EU-KKT)

»LANARINE ZA PROGRAME EUROPSKE UNIJE ZA KULTURU

IZGRADNJA, ODRÆAVANJE I OPREMANJE USTANOVA KULTURE

NACIONALNI PROGRAM DIGITALIZACIJE

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA

MATICA HRVATSKA

DAROVNI UGOVOR - OBVEZA RH TEMELJEM DAROVNOG UGOVORA

PREMA G–I TOPI∆-MIMARA

35 ARHIVSKA DJELATNOST

ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE

PROGRAMI ARHIVSKE DJELATNOSTI

40 MUZEJSKO GALERIJSKA DJELATNOST

1.080.771.000

344.824.549

73.895.474

65.895.474

3.000.000

1.200.000

1.800.000

2.000.000

270.929.075

6.500.000

1.700.000

44.840.274

15.400.000

530.000

750.000

179.669.801

5.000.000

8.007.000

7.752.000

780.000

56.443.626

49.843.626

6.600.000

86.101.783

PRORA»UN 2007

156



PROGRAMI MUZEJSKO GALERIJSKE DJELATNOSTI

NOVE MEDIJSKE KULTURE

45 KAZALI©NA I GLAZBENO SCENSKA DJELATNOST


PROGRAMI KAZALI©NE I GLAZBENO SCENSKE DJELATNOSTI

50 KNJIÆNI»NA DJELATNOST


MATI»NA SLUÆBA KNJIÆNICA

PROGRAMI KNJIÆNI»NE DJELATNOSTI

KNJIÆEVNO IZDAVA©TVO

60 DJELATNOST ZA©TITE KULTURNIH DOBARA

ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE HRVATSKIM RESTAURATORSKIM

ZAVODOM I ZAVODOM ZA ZA©TITU DUBROVNIKA


ZA©TITA KULTURNIH DOBARA

ZA©TITNI RADOVI NA NEPOKRETNIM SPOMENICIMA KULTURE

ZA©TITA POKRETNIH SPOMENIKA

ZA©TITA I O»UVANJE KULTURNIH DOBARA-renta


VUKOVAR-VU»EDOL (U»E©∆E RH U ZAJMU CEB-a)

ISTRAÆIVANJE,OBNOVA I REVITALIZACIJA KULTURNE BA©TINE ILOK-

VUKOVAR-VU»EDOL (ZAJAM CEB-a)

KONZERVATORSKO-ARHEOLO©KA ISTRAÆIVANJA

RAZVOJ RESTAURATORSKE DJELATNOSTI

58.401.783

22.400.000

5.300.000

82.490.336

42.990.336

39.500.000

67.818.657

4.328.880

1.989.777

20.500.000

41.000.000

276.763.790

22.243.790

22.243.790

254.520.000

59.000.000

19.800.000

80.000.000

9.180.000

27.540.000

54.000.000

5.000.000

157


158

55 AUDIO VIZUELNE DJELATNOSTI I MEDIJI


PROGRAMI AUDIO VIZUELNE DJELATNOSTI I MEDIJA

FILM I KINEMATOGRAFIJA

ME–UNARODNI PROGRAM HRVATSKOG RADIJA “ GLAS HRVATSKE”

SATELITSKI TV PROGRAM ZA SJEVERNU AMERIKU

POTPORA IZDAVA»KOJ KU∆I EDIT

INFORMATIVNE USLUGE HINA-i

RAZVOJNI PROJEKT POVEZIVANJA HINA-e I

NOVINSKE DOKUMENTACIJE VJESNIKA

30 ZA©TITA I O»UVANJE PRIRODE

ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE NACIONALNIM PARKOVIMA,

PARKOVIMA PRIRODE I DRÆAVNIM ZAVODOM ZA ZA©TITU PRIRODE

ZA©TITA PRIRODE

NACIONALNI PROGRAM PROTUPOÆARNE ZA©TITE

SPRE»AVANJE ©IRENJA INVAZIVNIH VRSTA

NAKNADE ©TETE U»INJENE OD ZA©TI∆ENIH ÆIVOTINJA

FINANCIJSKO PRA∆ENJE ME–UNARODNIH PROJEKATA

O»UVANJE KR©KIH EKOLO©KIH SUSTAVA

INSTITUCIONALNO JA»ANJE ZAVODA (EU CARDS PROJEKT)

IZGRADNJA, ODRÆAVANJE I OPREMANJE JAVNIH USTANOVA ZA

ZA©TITU PRIRODE

USPOSTAVA MREÆE “NATURA 2000” (EU PHARE PROJEKT)

NAGRADA ZA ZA©TITU PRIRODE

82.085.444

482.438

81.603.006

39.000.000

13.200.000

3.045.006

1.000.000

20.858.000

4.500.000

84.242.815

36.828.788

6.591.475

5.000.000

1.000.000

3.000.000

1.889.353

3.850.000

412.000

14.000.000

11.544.000

127.200


159


PomoÊnik

ministra

Jasen MesiÊ

Odjel za

nepokretnu

kulturnu baπtinu

Bruno DikliÊ

Odjel za

pokretnu i

nematerijalnu

kulturnu baπtinu

Bianka PerËiniÊ-Kavur

Odjel za

arheoloπku baπtinu

Jasna BalaæeviÊ

Odjel za

inspekcijske poslove

zaπtite

kulturne baπtine

Lukrecija

PaviËiÊ - Domijan

Odjel za

arhivsku

djelatnost

Branko Kaleb

UPRAVA ZA

ME–UNARODNU

KULTURNU

SURADNJU

UPRAVA ZA

KULTURNI

RAZVITAK I

KULTURNU

POLITIKU

UPRAVA ZA

ZA©TITU

KULTURNE

BA©TINE

TAJNI©TVO

MINISTARSTVA

Konzervatorski

odjeli:

Zagreb Tomislav Petrinec BjelovarMilan PezeljKrapinaAntonija PrebegSisak

OsijekZdenka PredrijevacSlavonski Brod

Poæega Æarko ©paniËekVaraædin Æeljko Trstenjak Karlovac Marinka MuæarPula Narcisa Bolπec FerriRijeka Blanda MaticaGospiÊ

ZadarJosip KrπuloviÊ©ibenik Marko MenuπiÊSplit Joπko BelamariÊTrogirRadoslav BuæanËiÊDubrovnikÆana BaÊaImotskiAna BilokapiÊ

MINISTAR

DRÆAVNI TAJNIK

PomoÊnik

ministra

Nina Obuljen

Odjel za

meunarodnu

suradnju

Jasminka

Lokas-StrpiÊ

Odjel za

UNESCO

Rut Carek

Odjel za

kulturno kontaktnu

toËku

Anja JelaviÊ

PomoÊnik

ministra

Branka ©ulc

Odjel za

knjiæniËnu

djelatnost

Anka JankoviÊ

Odjel za

muzejsku i

galerijsku

djelatnost

Eva BrunoviÊ

Odjel za

informacijsko-

dokumentacijske

poslove

kulturne baπtine

Lana Kriæaj

Tajnik

Ministarstva

Marica Mikec

Odjel za

opÊe kadrovske i

tehniËke poslove

Branko ©iljkoviÊ

Odsjek za opÊe i

kadrovske poslove

Odsjek za tehniËke

poslove

Odjel za

informatizaciju

Boæo BiπkupiÊ

Jadran AntoloviÊ


UPRAVA ZA

KNJIGU I

NAKLADNI©TVO

UPRAVA ZA

ZA©TITU

PRIRODE

KABINET MINISTRAOdjel za europske integracijeTomislav JeliÊ

Odjel za odnose s javnoπÊu i informiranjeSunËana Glavak

PomoÊnik

ministra

»edomir ViπnjiÊ

Odjel za

nakladniπtvo

Jelena

GlaviÊ-PerËin

Odjel za

promidæbu knjige

Dubravka

–uriÊ-Nemec

PomoÊnik

ministra

Zoran ©ikiÊ

Odjel za bioloπku

raznolikost

Ivana JeleniÊ

Odjel za

zaπtiÊena podruËja

Kornelija PintariÊ

Odjel za odræivo

koriπtenje prirodnih

dobara

Blandina RandiÊ-

Potkonjak

Odjel za strateπko

planiranje u zaπtiti

prirode i europske

integracije

Andrea ©tefan

Odjel za

inspekcijske poslove

zaπtite prirode

Katica Bezuh

Odjel za

pravne poslove

UPRAVA ZA

GLAZBENO -

SCENSKO I

FILMSKO

STVARALA©TVO

PomoÊnik

ministra

SreÊko ©estan

Odjel za

glazbu i

glazbeno-scenske

umjetnosti

Sanja Raca

Odjel za

dramske

umjetnosti

Antonija

Dubravka

Carnerud

Odjel za

film i

kinematografiju

Matilda

NekiÊ-VodanoviÊ

UPRAVA ZA

GOSPODARENJE I

FINANCIRANJE

PomoÊnik

ministra

Branko ©tuliÊ

Odjel za

planiranje i

financiranje

Blaæ ÆiliÊ

Odjel za

raËunovodstvo

Julijana OpaËiÊ

UPRAVA ZA

NORMATIVNE I

UPRAVNO-PRAVNE

POSLOVE

PomoÊnik

ministra

Ante MandariÊ

Odjel za

normativne

poslove

Silva AndriÊ

Odjel za

upravno-pravne

poslove u

kulturi

Dorotea

Valjalo-

Kondres

Odjel za

upravne poslove

javnog

informiranja

Mirjana

Lichtner-

KristiÊ

samostalni odjel za unutarnju revizijuDubravka Æilavi

Uredba o unutarnjem ustrojstvu

Ministarstva kulture, NN 81/06 i 98/06.


KAZALO

UPRAVA ZA ME–UNARODNU KULTURNU SURADNJU

7 → Meunarodna kulturna suradnja

UPRAVA ZA NORMATIVNE I UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE

25→ Zakonodavstvo u kulturi, medijima i zaπtiti prirode

UPRAVA ZA GLAZBENO-SCENSKO I FILMSKO STVARALA©TVO

33→ Filmsko stvaralaπtvo

41→ Dramsko stvaralaπtvo

51→ Glazba i glazbeno-scensko stvaralaπtvo

57→ Kulturno-umjetniËki amaterizam

UPRAVA ZA KNJIGU I NAKLADNI©TVO

63→ Knjiga i nakladniπtvo

UPRAVA ZA KULTURNI RAZVITAK I KULTURNU POLITIKU

69→ Muzejska i galerijska djelatnost

75→ Likovne umjetnosti

79→ Nove medijske kulture

83→ KnjiæniËna djelatnost

89→ Ostali programi

93→ Informacijsko-dokumentacijski poslovi kulturne baπtine

UPRAVA ZA ZA©TITU KULTURNE BA©TINE

99→ Zaπtita kulturne baπtine

115→ Arhivska djelatnost

UPRAVA ZA ZA©TITU PRIRODE

119→ Zaπtita prirode


132→ INVESTICIJSKA DJELATNOST

138→ INFORMATIZACIJA KULTURE

142→ DOKUMENTACIJSKO-ANALITI»KI POSLOVI

145→ ODNOSI S JAVNO©∆U I INFORMIRANJE


REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO KULTURE

2006.

Nakladnik

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Za nakladnika

mr. sc. Boæo BiπkupiÊ, ministar

Glavni i odgovorni urednik

mr. sc. Boæo BiπkupiÊ

Lektura

Nada KresojeviÊ-Glas

Fotografije

Fotoarhiva Ministarstva kulture Republike Hrvatske

GrafiËko oblikovanje i priprema za tisak

Art Design, Zagreb

Tea Rittig ©iπko

Nikola ©iπko

Tisak

Kratis, Zagreb

Naklada

150

ISSN 1845-4054

Zagreb, sijeËanj 2007.


Documents

Izvjestaj MK za CD - min-kulture.hr MK za CD.pdf · Badco., ZagrebaËki plesni ansambl, OOOUR Company, Borna ©ercar i Ante Gelo, Matija DediÊ trio, Miro Gavran Sarajevska zima Gostovanje