IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU I PROCJENI UČINKOVITOSTI … 1 Izvjestaj o PiP... · Izvještaj o praćenju i procjeni efektivnosti donatorske pomoći u sektoru pravde u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina MINISTARSKA KONFERENCIJA

Босна i Херцеговiна МIНIСTАРСКА КОНФЕРЕНЦIЈА

IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU I PROCJENI EFEKTIVNOSTI DONATORSKE POMOĆI U SEKTORU PRAVDE U BOSNI I HERCEGOVINI

Sarajevo, 30.6.2011. godine

Izvještaj o praćenju i procjeni efektivnosti donatorske pomoći u sektoru pravde u Bosni i Hercegovini

Autor: SSPKPEI MP BiH

2

SADRŽAJ

POZADINA INICIJATIVE ............................................................................................................................... 4

IZVRŠNI SAŢETAK PRAĆENJA I PROCJENE DONATORSKE POMOĆI .................................................. 4

METODOLOGIJA PROCJENE ..................................................................................................................... 5

PRINCIP 1: „VLASNIŠTVO“ ..................................................................................................................... 6

PRINCIP 2: „PRILAGOĐAVANJE“ .......................................................................................................... 8

PRINCIP 3: „USKLAĐENOST“ .............................................................................................................. 10

PRINCIP 4: „UPRAVLJANJE USMJERENO KA REZULTATIMA“ ....................................................... 11

PRINCIP 5: „UZAJAMNA ODGOVORNOST“ ........................................................................................ 12

SLJEDEĆI KORACI ..................................................................................................................................... 14

SAŢETAK MJERA I PREPORUKA KOORDINACIJE POMOĆI .................................................................. 15

Korišteni izvori: ...................................................................................................................................... 20



3

SKRAĆENICE

SRSP – Strategija za reformu sektora pravde u BiH

AP SRSP – Akcioni plan Strategije za reformu sektora pravde u BiH

BiH – Bosne i Hercegovine

VSTV – Visoko sudsko i tužilačko vijeće

MP BiH – Ministarstvo pravde BiH

SIDA – Švedska međunarodna razvojna agencija

USAID – Američka međunarodna razvojna agencija

EU – Evropska unija

EK – Evropska komisija

FRG – Funkcionalne radne grupe

MFT – Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine

SSPKPEI – Sektor za strateška planiranja, koordinaciju pomoći i evropske integracije

FBiH – Federacija Bosne i Hercegovine

RS – Republika Srpska

PK BD - Pravosudna komisija Brčko distrikta

FMP - Federalno ministarstvo pravde



4

POZADINA INICIJATIVE

Ministarstvo pravde BiH (MP BiH) u saradnji s drugim institucijama sektora pravde u BiH već treću godinu za redom izrađuje izvještaj o praćenju i procjeni efektivnosti donatorske pomoći u sektoru pravde u BiH. Ovaj izvještaj ima za namjeru ocijeniti efektivnost i isplativost donatorske pomoći u provođenju Akcionog plana Strategije za reformu sektora pravde u BiH (AP SRSP) uzimajući u obzir pregled pomoći koji je sačinilo Ministarstvo finansija i trezora BiH (MFT) na nivou pomoći za sve sektore u BiH. U svrhu analize za ovaj izvještaj osim baze podataka projekata pomoći MFT poslužili smo se dostupnim podacima o projektima pomoći koje je sektor pravde u BiH ocijenio relevantnim za provođenje AP SRSP. Osim ovih relevantnih izvora za izradu ovog izvještaja u svrhu analize smo se poslužili i izvještajima o napretku, kao i ocjeni efektivnosti koje su sačinili ključni donatori u sektoru pravde u BiH.

Ono što se mora nužno imati u vidu su ograničenja u izradi ovog izvještaja, a tiču se široke kategorizacije projekata unutar baze podataka pomoći MFT što otežava pregled pomoći isključivo za sektor pravde.

S oprezom treba biti kada su u pitanju prikupljeni podaci o projektima pomoći kojim raspolažemo, a koji su određenim slučajevima nepotpuni i potencijalno neažurni. Time pri ocjeni izvještaja i sačinjenoj analizi treba pristupiti pažljivo uzimajući u obzir gore navedeno.

Izvještaj treba poslužiti prvenstveno onima koji neposredno provode projekte pomoći, kao i svima onima koji su zainteresovani za sektor pravde u BiH i ocjenu efektivnosti pomoći naspram uloženog.

Nalazi i preporuke izvještaja koristiće se u reviziji i razvoju plana rada koordinacije donatorske pomoći tokom 2011. i u 2012. godini, sa ciljem unapređenja efektivnosti donatorske pomoći koja se pruža sektoru pravde u BiH.

Važno je napomenuti kako ovaj izvještaj prati ocjenu efektivnosti prema principima Pariške deklaracije o efektivnosti pomoći iz 2005. godine (Pariška deklaracija) i njenog Akra (Accra)1 akcionog plana koji je nastao 2008. godine kao set mjera za provođenje deklaracije. Sektor pravde u BiH je za sada jedini koji vrši ovakvo praćenje i ocjenu stanja efektivnosti donatorske pomoći u BiH.

IZVRŠNI SAŽETAK PRAĆENJA I PROCJENE DONATORSKE POMOĆI

Kao i u prethodnim godinama praćenja i procjene efektivnosti donatorske pomoći u sektoru pravde u BiH, još uvijek se može reći da se sektor pravde u velikoj mjeri oslanja na donatorsku pomoć u finansiranju svog razvoja.

Vodeći ograničavajući faktorič napretka BiH u reformama sektora pravde u BiH i njenom putu evro-atlantskih integracija, koji ukazuju na snažnu potrebu za daljnjim finansiranjem reformskih procesa u sektoru pravde u BiH, su loša ekonomska situacija, velika opterećenost pravosuđa zaostalim predmetima i prilivom novih slučajeva, opterećenost zatvorskog sistema i slabi kapaciteti institucija za provođenje reformi.

S jedne strane problemu u praćenju i procjeni efektivnosti pomoći uveliko doprinosi razuđenost sektora pravde u BiH i njegove ne baš jasno razgraničene nadležnosti s jedne strane. S druge strane tu su slabi kapaciteti za strateško planiranje i analizu na praćenju provođenja Strategije za reformu sektora pravde u BiH (SRSP). Zbog razuđenosti sistema i nejasnih nadležnosti često nastaje šum u komunikaciji što vodi ka slaboj i lošoj koordinaciji. Iz perspektive čitatelja ovog izvještaja bitno je naglasiti kako je Bosna i Hercegovina složena ustavnopravna tvorevina koja ima više nivoa vlasti od kojih državna ima centralnu koordinacionu ulogu, a ne klasično hijerarhijsko-naredbodavnu. Reforme koje se poduzimaju u oblasti upravljanja javnih finansija su na umjereno zadovoljavajućem nivou. Veći dio sektora pravde koji nema

1 1 Izvor: Pariška deklaracija i Accra akcijski plan - http://www.oecd.org/dataoecd/30/63/43911948.pdf

http://www.oecd.org/dataoecd/30/63/43911948.pdf



5

upotpunjen proces pripreme programskog budžeta, niti rezultatima usmjerene pokazatelje provođenja prioriteta, time i alokacija sredstava prema programima je na niskom nivou. Upravljanje javnim nabavkama u institucijama sektora pravde su na zadovoljavajućem stepenu, iako postoje dokazi o slabostima sistema javnih nabavki unutar svog pravnog okvira koji se trebaju riješiti sa centralnih nivoa vlasti. Nakon toga je potrebno provesti obuku službenika u institucijama sektora pravde u pogledu upravljanja projektnim ciklusom obzirom kako niko osim VSTV BIH i MP BiH nema iskustva na provođenju projekata. Sistem interne revizije je tek u svojoj početnoj fazi uspostave dok takve funkcije ne postoje u većini institucija sektora pravde u BiH. Uz to sustav vanjske revizije nije jedinstven za cijeli sektor , a pri tom još uvijek se ne provodi revizija učinka koja bi bila zasnovana na reviziji provedbe okvira pokazatelja učinka sektorske i institucionalnih strategija.

Promatrajući efektivnost donatorske pomoći za 2010. godinu prema principima Pariške deklaracije možemo reći kako je napredak u prisvajanju vlasništva nad procesima u praćenju i provedbi SRSP u BIH ograničen. Stoga postoji potreba jačanja saradnje između domaćih institucija i donatora na jačanju svojih kapaciteta i konsolidovanju institucionalnog okvira. Za očekivati je da će ubuduće sve međunarodne razvojne agencije i institucije prilagođavati svoje planove i prioritete sa sektorskim prioritetima kao što to čine Delegacija EU u BiH, SIDA, USAID, Vlada Velike Britanije i Vlada Kraljevine Španije. Ovim bi se učvrstila uloga domaćih institucija u programiranju svojih prioriteta i jačanju vlasništva. Posebno je potrebno naglasiti da se donatorska sredstva moraju racionalnije i opreznije trošiti zbog namjere napuštanja BiH kao područja koje se smatra ugroženog krizom. Iz tog razloga je potrebno težiti ka više usklađenim praksama i procedurama između donatora kako bi se smanjilo dupliranje i povećala efikasnost, a ujedno i smanjili transakcijski troškovi.

Dodatno analiza stanja u sektoru pravde u BiH, u smislu Dokumenta okvirnog budžeta institucija sektora pravde u BiH, ukazuje na postojanje brojnih faktora koji naglašavaju potrebu za dodatnim finansijskim sredstvima u sektoru pravde u BiH, koji su se javili početkom 2010. godine. Makroekonomske prognoze za BiH ukazuju na spor i blag oporavak, što nužno upućuje kako se vlasti moraju usmjeriti na ograničenja u javnoj potrošnji i moguće velike rezove u sektoru pravde. Na primjer, već je evidentno kako budžet neće biti usvojen u skorom roku, dok s druge strane 2010. godina je zadnja godina u kojoj se vrši strano finansiranje u budžetima Suda BiH, Tužilaštva BiH, Kancelarije registrara i VSTV. Finansijskii plan za provođenje SRSP u BiH pokazuje da za potpuno provođenje SRSP zahtijeva više sredstava nego što je dostupno u budžetima različitih nivoa vlasti u BiH ili sredstava koja su dostupna kroz već preuzete donatorske obaveze.

Imajući u vidu ograničena budžetska sredstva, s jedne, te ambiciozan plan reforme definisan u SRSP u BiH, s druge strane, očigledno je da je potrebna značajna dalja donatorska pomoć u sektoru pravde u BiH. Stoga je dostupna sredstva potrebno koristiti na najefektivniji način.

Uspješno provođenje SRSP u BiH zahtijeva koordinaciju i usklađenost donatorske pomoći sa sektorskom strategijom, što je pristup za koji se zalaže i Pariška deklaracija, kojeg slijedi kako BiH tako i sektor pravde.

METODOLOGIJA PROCJENE

Procjena efektivnosti donatorske pomoći u sektoru pravde u BiH je utemeljena na principima Pariške deklaracije. Ona se usmjerava na poboljšanje efektivnosti donatorske pomoći, te nastojanja države koja prima donatorsku pomoć u smislu unapređenja upravljanja i efekata svojih razvojnih aktivnosti. Putem Pariške deklaracije, donatori i zemlje koje primaju donatorsku pomoć takođe, su se obavezali na praćenje i mjerenje napretka u poboljšanju efektivnosti donatorske pomoći koristeći pet principa efektivnosti.

Ovih pet principa efektivnosti donatorske pomoći iz Pariške deklaracije predstavljaju ujedno pet podkategorija: vlasništvo, prilagođavanje, usklađenost, upravljanje orijentisano prema postizanju rezultata i uzajamna odgovornost.

Na osnovu pet principa efektivnosti pomoći razvijeno je dvanaest pokazatelja koji su nadalje razrađeni u Akra



6

akcijskom planu praćenja provedbe Pariške deklaracije.

Sektor pravde u BiH se poslužio ovim pokazateljima na način integrisanja pokazatelja kroz osnovnih pet principa u svoj akcioni plan za provođenje Strategije za reformu sektora pravde u BIH u dijelu koordinacije pomoći.

Načela za praćenje efektivnostiu donatorske pomoći iz Pariške deklaracije neznatno su prilagođeni za potrebe ove procjene. Naime, principi Pariške deklaracije osmišljeni su s ciljem mjerenja napretka u njenom provođenju na nivou države u cjelini. Iz tog razloga morali smo pristupiti prilagođavanju praćenja efektivnosti za jedan segment poput sektora umjesto na nivou države. Ipak, ovdje je potrebno napomenuti da se, i pored određenog prilagođavanja pojedinih pokazatelja sa državnog na sektorski pristup, njihova suštinska namjera utvrđena Pariškom deklaracijom nije promijenila.

Za svaki od pet principa efektivnosti donatorske pomoći, ovaj izvještaj identifikuje i opšti stepen napretka (nizak, slab, umjeren, znatan ili visok) i navodi dokaze na temelju kojih je ocjena data.

PRINCIP 1: „VLASNIŠTVO“ STEPEN NAPRETKA: „UMJEREN“

Vlasništvo je od suštinske važnosti za efektivnost donatorske pomoći i dobre razvojne rezultate unutar zemlje, a time i sektora. Za potrebe ovog izvještaja, vlasništvo se treba posmatrati u smislu kapaciteta sektora pravde u BiH u izvršavanju efektivnog vodstva u razvojnim strategijama i politikama.

Pitanje vlasništva usmjerava pažnju na to da li sektor ima izrađenu srednjoročnu strategiju sa kojom donatori mogu uskladiti svoju pomoć i stepenj aktivnog djelovanja institucija sektora pravde BiH u radu sa donatorima na identifikovanju prioritetnih potreba za donatorsko finansiranje.

Na temelju dole predstavljenih dokaza, trenutni stepenj napretka u vezi principa vlasništva ocijenjen je kao umjeren. DOKAZI:

1) Nedovoljan stepen koordinacije i saradnje između institucija sektora pravde

Provođenje SRSP u BiH, koju vode domaće institucije, izražava složene upravljačke strukture u sektoru pravde u BiH. MP BiH ima isključivo centralnu koordinacionu ulogu, a na svom nivou ima još četiri ravnopravna partnera. Dok u praksama drugih država to je isključivo jedno mjesto, obično je ministarstvo to koje je odgovorno za sektorsku politiku. S druge strane tu su i ministarstva finansija u BiH na više nivoa koji moraju biti uključeni i trebaju imati svoje jasne uloge. U jednom takvom sistemu bi trebali zadaci biti jasno raspodijeljeni kao i linije odgovornosti koje trebaju biti ispoštovane putem decentralizovanog sistema.

Aktivnosti na provedbi uspostave zajedničkog donatorskog fonda za provođenje SRSP u BiH su u znatnoj mjeri usporene, iako su vođene opsežne konsultacije sa donatorima i ključnim učesnicima u sektoru pravde u

BiH, gdje je ostvaren konsenzus među ključnim institucijama sektora.

MFT BiH je početkom 2010. godine, u saradnji sa MP BiH, VSTV i Delegacijom Evropske unije u BiH, održalo radionicu na temu uspostava sektorskog pristupa u sistemu pravde. Ova radionica je nastavak napora koje je sektor pravde inicijativno započeo kroz samu strategiju reforme sektora uvrštavajući to unutar petog stuba reforme – dobro rukovođen i koordinisan sektor. Ova radionica ima veliki značaj iz razloga što označava prekretnicu u pristupu Delegacije EU sa projektnog na sektorski način programiranja prioriteta.

Inicijativa za uspostavu donatorskog fonda i prelazak jednog od vodećih donatora sa projektnog na sektorski orijentisano programiranje pomoći ukazuje da postoji pomak u prepuštanju vodstva na zemlju korisnika pružajući jedan fleksibilniji pristup. Dodatno se ističe pomak u pogledu vlasništva kao i činjenica



7

da su entitetska ministarstava dostavila pozitivna mišljenja na Nacrt Memoranduma o razumijevanju o uspostavi SRSP Fonda.

2) Manjak vještina i kapaciteta za provođenje aktivnosti

U 2010. godini samo je MP BiH zaposlilo dodatan broj službenika na poslovima koordinacije donatorske pomoći. Pomak je nastao i unutar Federalnog ministarstva pravde (FMP) koje je izmjenama pravilnika o unutrašnjoj sisematizaciji omogućilo zakonodavni okvir za izgradnju kapaciteta za strateška planiranja, ali će nadalje morati razvijati kapacitete za koordinaciju pomoći što će morati tražiti izvan ovih okvira. Ovo ukazuje da se iste ili slične jedinice za strateška planiranja i koordinaciju pomoći u 2011. godini moraju dalje graditi i to prvenstveno u okviru Ministarstva pravde RS (MP RS) koje nema ove kapacitete u svom sadašnjem institucionalnom okviru. Službenici iz MP BiH i VSTV su prisustvovali obukama vezanim za donatorsku koordinaciju, koje su organizovane uz pomoć donatora2. U narednom periodu potrebno je u pomenute obuke uključiti i državne službenike iz entitetskih i kantonalnih ministarstava pravde. FMP mora nastojati, uprkos postojećoj situaciji, moratorija dodatnog upošljavanja, uposliti i izgraditi kapacitete za strateška planiranja i koordinaciju pomoći. I institucije koje imaju zaposlene službenike u ovim oblastima, potrebno je vršiti redovno jačanje kapaciteta. Forum državnih službenika zaduženih za koordinaciju donatorske pomoći za sve nivoe sektora pravde je uspostavljen u oktobru 2010. godine. Forum kao mjesto komunikacije i razmjene informacija je neformalni mehanizam koordinacije koji je zbog nedovoljnih sredstava još uvijek u fazi uspostave.

Intenzivnija saradnja članova foruma je planirana nakon uspostave SRSP fonda.

3) Nerazmjernost između razvojnih strategija, sektorske i institucionalnih strategija

SRSP u BiH je usvojena polovinom 2008. godine. U njoj je predstavljena vizija za sektor pravde u BiH koju su zajedno pripremile ključne institucije sektora pravde u BiH. Šta više, jedan od stubova SRSP u BiH obuhvata i podoblast koordinacije pomoći. U 2010. godini vršena je izrada srednjoročnih strateških dokumenata entitetskih i kantonalnih ministarstava pravde i Pravosudne komisije Brčko distrikta BiH (PK BD BiH), ali isti nisu usvojeni unutar respektivnih vlasti. Razlog tome treba tražiti u nedovoljnoj predanosti rukovodstva institucije, zauzimanju za integrisanje reformskih procesa unutar sektora i slaboj političkoj volji na dosljednom provođenju reformi. Time se izgradnja vlasništva našla u određenoj fazi stagnacije.

Uz vodeću koordinacionu ulogu MP BiH u 2010. godini, kroz sastanke Funkcionalnih radni grupa (FRG), identifikovani su prioriteti za finansiranje iz IPA i drugih donatorskih fondova pomoći. Prioriteti su potvrđeni na Ministarskoj konferenciji i na osnovu njih se krenulo u izradu projekata za finansiranje iz sredstava IPA 2011.

Međutim potrebno je naglasiti da je SRSP u BiH usklađena sa drugim ključnim strateškim dokumentima u BiH, kao što je Evropsko partnerstvo za BiH, Strategija integrisanja BiH u Evropsku uniju i Strategija reforme javne uprave BiH. Ovo je značajno iz aspekta institucija sektora pravde koje svoje operativne planove pripremaju usklađujući ih sa ovim dokumentima i time pridonose podudarnosti sa aktivnostima iz SRSP u BiH.

4) Manjak ili odsustvo jasnih mehanizama i procedura za komunikaciju i koordinaciju unutar/među institucijama sektora pravde

"Generalno bilo koji sektor bi se mogao nositi sa bilo kojom slabošću kada bi imao jak sistem koordinacije i odgovarajuće vodstvo vlasti unutar sektora. U suprotnom, gdje je koordinacija slaba,

2 Obuke su održane u periodu maj - junirazdoblju svibanj - lipanj 2010. godine, a finansiranefinancirane od strane Vlade Velike Britanije.



8

problemi u tom području imaju sklonost neukrotivosti“.3

Ovakva slabost naročito je iskazana na projektu podrške entitetskim ministarstvima pravde i PK BD na izradi kapaciteta za strateška planiranja, koordinaciju pomoći i evropske integracije. Naime zbog slabosti definicije koordinacije u pravnom okviru u BiH i jasnih uloga koordinacije cijelog sistema unutar BiH ovaj pilot projekt zajednički za više nivoa zbog neusuglašenosti je zakazao u provođenju. Iako je imao namjeru jačati institucionalne kapacitete i dati inicijativu za vodstvo domaćim institucijama zbog rizika birokratske prirode, ali i tehničke prirode koji su se desili je odložen od strane ugovarača. Ovo ukazuje na činjenicu iznimno slabe komunikacije i koordinacije unutar sektora pravde u BiH.

U sklopu AP SRSP u BiH predviđena je izrada srednjoročne komunikacijske strategije u svim institucijama sektora pravde. U tu svrhu izrađen je okvirni dokument odnosno Komunikacijski plan za provedbu AP SRSP u BiH koji će biti osnova za izradu pojedinačnih komunikacijskih strategija. Obzirom na nedostatak mehanizama i jasnih procedura komunikacije ovi dokumenti su ključni u poboljšanju komunikacije i koordinacije fragmentiranog sektora pravde u BiH. Nažalost zbog nedovoljnih ljudskih i finansijskih sredstava, ali i nedovoljno jasne političke volje u 2010. godine, napredak je bio ograničen što otežava uspostavu sektorskog pristupa i vlasništvo institucija nad procesima provođenja reformi.

U protekloj godini sektor pravde je usko surađivao sa projektom Podrške razvoju sektora pravde, koji finansira USAID, na izradi elektronskog dokumentacionog sistema, čija je svrha poboljšati komunikaciju i koordinaciju na samom provođenju aktivnosti SRSP u BIH.

PRINCIP 2: „PRILAGOĐAVANJE“ STEPEN NAPRETKA: „SLAB“

Na osnovu principa prilagođavanja procjenjuje se stepen u kojoj mjeri donatori zasnivaju svoju podršku na osnovu postojeće sektorske i institucionalnih strategija, te pratećih procedura. U cilju procjene prilagođavanja pomoći, Pariška deklaracija preporučuje vršenje procjene dijela uložene pomoći u vladin sektor koji je zabilježen u državnim budžetima zemalja partnera.

Složenost strukture sektora pravde u BiH predstavlja veliki izazov prilagođavanja donatorske pomoći sa fragmentovanim sistemom sektora pravde u BiH. To je jedan od razloga zašto je nizak nivo donatorske upotrebe sistema BiH u pogledu javnih finansija, javnih nabavki i revizije. Mehanizmi koordinacije i procedure vođenja evidencija i izvještavanja o pomoći, takođe su u procesu uspostave, što donatorima dodatno otežava korištenje sistema u značajnijoj mjeri.

Na temelju dole predstavljenih dokaza, trenutni stepen napretka u vezi sa drugim principom ocijenjen je kao slab. DOKAZI:

1) Korištenje domaćih sistema se izbjegava

Pregled projekata koji se provode u sektoru pravde u BiH iz baze podataka4 MFT većina projekata koristi vlastite ili neke druge nevladine strukture preko kojih se vrši realizacija projekata. Projekti koji se provode unutar VSTV su izuzetak od toga. Projekti pomoći u oblasti pravosuđa, čiji su finansijeri bilateralni donatori, oslanjaju se na kapacitete uspostavljene unutar Sekretarijata VSTV. Ti projekti koriste domaće kapacitete, te se time oslanjaju na domaće sisteme javnih nabavki i revizije.

3Izvor: EP (2007) – Podrška sektorskim programima: pokrivanje tri različita modaliteta finansiranja: Podrška sektorskom budžetu, zajedničko finansiranje i EP projektne procedure, vodič br. 2. – 3.4. Sektor i donatorska koordinacija 4 Izvor: Mapiranje projekata pomoći – Ministarstvo finansija i trezora BiH – Baza podataka - http://db.donormapping.ba/default.aspx

http://db.donormapping.ba/default.aspx



9

2) Informacijska buka između institucija sektora pravde oko planiranja i rada donatora

Forum donatora5 u BiH koji okuplja vodeće donatore u BiH kao što su EU, USAID, SIDA, DfID, Holandija, AECID, Švajcarska, Svjetska banka, UNDP, osnovan je 2005. godine, ali tek od 2009. godine vodstvo forumom preuzima MFT. Time je vlasništvo nad procesom prešlo na domaće institucije. Ovakav Forum je odlično mjesto sa kojeg bi se mogla slati jedinstvena poruka o budućim planovima donatora, a koji bi se usaglašavali sa prioritetima pojedinačnih sektora u BiH. Cijeneći dosadašnji rad MFT, i s obzirom na početak procesa, mišljenja smo da će u narednom periodu do toga i doći. No trenutno kako mnogi donatori nemaju sektorski pristup u planiranju prioritetnih aktivnosti i dolazeći s različitim pozadinama u pogledu procedura pripreme i planiranja to dovodi do određene informacijske buke koja slabo kapacitiran i pripremljen sektor pravde u BiH za planiranje svojih prioritetnih aktivnosti stavlja u nezavidan položaj.

3) Većina donatora stavlja naglasak na izgradnju efektivnih sistema

Ulaganje donatora u sektor pravde u BiH je na značajnom nivou cijeneći informacije prikupljene kroz internu bazu podataka sektora pravde u BiH i bazu podataka MFT. Ovo učestvovanje se ne registruje u većini slučajeva kao učestvovanje u budžetu institucija sektora pravde u BiH. Razlog tome su, prvenstveno, slabi kapaciteti za upravljanje javnim finansijama u većini institucija u BiH. Dodatni razlog se nalazi u slabo razrađenim procedurama javnih finansija, slabim kapacitetima za upravljanje i registrovanje pomoći s jedne strane, a s druge strane slabo definisanim postojećim pravnim okvirom koordinacije koji odbija većinu donatora u upotrebi domaćih sistema. Za sada jedini koji to uspijevaju činiti ažurno su Sekretarijat VSTV i MP BiH. Forum za koordinaciju donatora u sektoru pravde u kojem vodeću koordinacionu ulogu ima MP BiH bilježi trajno zagovaranje i podršku jačanju efektivnih sistema javnih finansija, nabavke i revizije.

4) Slab sistem i upotreba javnih nabavki i finansija

Kada je riječ o reformi javnih finansija u BiH institucije sektora pravde su dio jednog šireg reformskog procesa koji je detaljnije razrađen Akcionim planom 1 Strategije za reformu javne uprave. Prema ovom akcionom planu potrebno je uspostaviti sisteme javne unutrašnje kontrole. U ovom trenutku samo su institucije sektora pravde na državnom nivou napravile značajniji iskorak. Institucije sektora pravde na državnom nivou kod izrade budžetskih prijedloga povezuju definisane prioritete sa državnim i sektorskim strategijama i politikama. U entitetima i većini kantona ova mjera nije ispunjena. Institucije sektora pravde na državnom nivou su uskladile tok i vremenske okvire aktivnosti u vezi sa ključnim fazama u procesu strateškog planiranja i pripremanja budžeta. Na ostalim nivoima vlasti institucije sektora pravde u BiH, zbog neusvojenih institucionalnih strateški planova, ne ispunjavaju ovu mjeru. Službenici MP BiH i VSTV, kao i predstavnici pojedinih kantona su uključeni u obuke za unapređenje znanja i vještina u oblastima pripremanja i izvršenja budžeta koje treba nastaviti. U određenim kantonima organizovane su dodatno i radionice za pripremu višegodišnjeg indikativnog planskog dokumenta 2011-2013. godine. Međutim, to je nedovoljno ukoliko se nastoji postići uklađenost i povezanost institucija sektora pravde u BiH na provedbi SRSP. Pariška deklaracija govori kako će se donatori obavezati na jačanje operativnih okvira (planiranja, budžeta i okvira za procjenu provedbe) i razvoj strategije, kao i na prilagođavanje pomoći prioritetima, sistemima i procedurama uz dosljedno jačanje kapaciteta u te svrhe. Sektor pravde u BiH je ukazao na slabosti internog sistema ne provodeći projekt tehničke podrške za izgradnju kapaciteta za strateška planiranja, koordinaciju pomoći i evropske integracije čime rizik povjerenje koje je sektor stekao od strane donatora na provedbi SRSP u BiH. Dodatno se rizik dalje traćenje ljudskih i finansijskih resursa ukoliko se ne shvati ozbiljno postojeće stanje i sve oskudniji resursi što pokazuje sve veći broj donatora koji su napustili BiH ili su u fazi izlazne

5Izvor: Forum za koordinaciju donatora - http://www.donormapping.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=190&Itemid=332

http://www.donormapping.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=190&Itemid=332



10

strategije iz BiH kao što su Kanada, Velika Britanija, Španija i drugi. Možemo reći kako je Memorandumom o razumijevanju za uspostavu SRSP fonda predviđeno da tokovii donatorskih sredstava prate proces izrade budžeta unutar institucija sektora pravde, ali se ova mjera ne može smatrati ispunjenom s obzirom da svi donatori u sektoru pravde nisu potpisnici Memoranduma. U većini institucija sektora pravde zaposlen je dovoljan broj državnih službenika zaduženih za javne nabavke, koji prisustvuju obukama iz oblasti javnih nabavki. Institucije sektora pravde moraju ojačati kapacitete za javne nabavke i uvezivati ih s projektnim aktivnostima, jer u većini slučajeva ovi službenici rade samo na nabavkama koje se provode kao redovna aktivnost te institucije. Preporuke i nalazi revizorskih institucija se provode u institucijama sektora pravde na državnom nivou, ali je potrebno da se nalazi revizorskih kuća na drugim nivoima isto tako ažurno i dosljedno provede. Ovo zahtijeva jačanje kapaciteta tih institucija za javne finansije.

PRINCIP 3: „USKLAĐENOST“ STEPEN NAPRETKA: „SLAB“

U pogledu principa usklađenosti posmatramo u kojoj mjeri su aktivnosti donatora usklađene, transparentne i zajednički efektivne. Za sektor pravde u BiH to podrazumijeva usku saradnju sa donatorskom zajednicom u BiH na provedbi prioriteta sektora pravde kroz usklađene aktivnosti donatora koji odstupaju od svog dosadašnjeg pristupa samostalnog djelovanja i koriste udružene misije, te putem zajedničkih procedura smanjuju transakcijske troškove za zemlju i za sebe čime čine pomoć efektivnijom.

Na temelju dole navedenih dokaza, trenutni stepen napretka u vezi sa trećim principom ocjenjuje se kao slab.

DOKAZI:

1) Donatorske organizacije nedovoljno koriste mehanizme koordinacije kao alat usklađivanja donatorske pomoći

Postoje dokazi o donatorima koji su pružali pomoć po zahtjevima pojedinačnih institucija. Finansiranje kroz projekte Evropske Unije (IPA) zasnovano je na zahtjevima pojedinačnih institucija sektora pravde u BiH. Nakon usvajanja SRSP u BiH sve više dolazi do usklađivanja tokova donatorske pomoći sa prioritetima sektora pravde. Značajan iskorak u usklađivanju donatorske pomoći sa prioritetima sektora pravde se očekuje nakon usvajanja institucionalnih strateških planova u svim institucijama sektora pravde u BiH. Ovome doprinosi i činjenica da su Delegacija Evropske unije u BiH i Evropska komisija za proširenje usvojile sektorski pristup za BiH, i to odabirom sektora pravde u BiH kao jednog koji ispunjava kriterije sektorskog pristupa. Potrebno je istaći da Forum za koordinaciju donatora na nivou BiH kojeg vodi MFT još nije zaživio u dovoljnoj mjeri i slijed informacija o djelatnostima donatora izostaje. Forum informisanja donatora o provedbi SRSP u BIH bilježi slab odaziv i nedovoljno korištenje postojećih kapaciteta za usklađivanje donatorske aktivnosti donatora sa mehanizmima provedbe SRSP u BiH. Donatori poput EU, SIDA, Norveške u određenoj mjeri dosljedni su principu usklađenosti, prema kojem se cjelokupna podrška donatora oslanja na razvojne strategije, institucije i druge procedure.

2) Donatori pokušavaju uspostaviti formalizovan proces koordinacije i usklađivanja procedura za izvještavanje, budžeti, upravljanje finansijama i javne nabavke – udruženo finansiranje kroz fond

Jedna od vodećih i glavnih inicijativa koje je sektor pravde u BiH poveo kako bi ojačao svoje kapacitete jeste uspostava zajedničkog donatorskog finansiranja za provođenje SRSP u BiH. O ovome je više puta napominjano u ovome Izvještaju. Namjera fonda je specijalno dizajniran sistem finansiranja rashoda unutar sektorskog programa, gdje se sredstva dva ili više donatora udruže skupa sa unaprijed određenim izdvajanjem vlade u svrhu fonda. Svrha ovakvog finansiranja je smanjenje transakcijskih troškova upotrebe različitih sistema finansiranja i paralelnih provedbenih struktura, ali i doprinos jačanju domaćih kapaciteta i odnosa vlasništva nad procesima koje bi donatori prepustili domaćim institucijama. Ujedno



11

ovakav fond promoviše uvezanost i dosljednost u planiranju prioriteta i planiranju budžetskih alokacija za iste.

3) Institucije sektora pravde u prijekoj su potrebi dijeljenja informacija kao naučenih lekcija i zajednice praktičara

Koordinacija donatora za sektor pravde u BiH je formalizovan proces, te predstavlja dio programa donatorske koordinacije unutar oblasti dobro rukovođen i koordinisan sektora u SRSP u BiH. S obzirom na veliku razuđenost sektora i nedovoljne kapacitete, formalni proces je nedovoljan, na što ukazuju predstavnici sektora, ali i donatora kroz sastanke informisanja donatora i sastanke funkcionalnih radnih grupa. Aktivnost vođenja zajednica praktičara, kroz koje bi se razmjenjivale informacije na osnovu naučenih lekcija, nema stavku u budžetu, gdje ona nije prioritet. Koristi od ovakvog mehanizma bi se ogledale u postizanju bolje vrijednosti za dati novac što bi rezultovalo efektivnijom pomoći i razvoju. Ovakva aktivnost bi za sektor pravde BiH značila institucionalnu nadogradnju i izgradnju kapaciteta, ali i jačanje uvezanosti sektora i učvršćivanje misije.

4) Slabo zabilježene usklađene akcije podrške donatora

Sektor pravde u BiH bilježi malo usklađenih akcija pojedinih donatora. Ovom ide u prilogu i analiza koju je proveo MFT prema kojoj su u vrlo niskom procentu od 11% zabilježene usklađene akcije podrške, sa vrlo malim procentom od 10% udruženih misija.6 Nekoliko donatora, uključujući vlade Švedske, Norveške, Španije, Velike Britanije i SAD, te Evropske Unije u BiH, podržavaju činjenicu da SRSP u BiH predstavlja mehanizam za identifikovanje prioriteta za cijeli sektor pravde u BiH. U prilog pokušaja usklađivanja akcija ide aktivnost uspostave zajedničkog donatorskog fonda koje podržavaju gore navedeni donatori, ali i orijentacija Delegacije Evropske komisije i EU u BiH na odabiru sektorskog pristupa i sektora pravde kao sektora koji udovoljava minimumu kriterija. Svijetli primjer sinergijskog djelovanja je i projekt Izgradnje državnog zatvora u kojemu donatori, zajmodavci i domaće vlasti udružuju sredstva za jedan značajan infrastrukturni objekt. U sklopu ovog projekta vlada SAD, SIDA, Evropska komisija, Banka Vijeća Evrope i vlast na državnom nivou u zajedničkoj misiji će uskladiti svoje procedure i mehanizme, te združeno provesti projekt.

Sada kada je SRSP u BiH na pola puta provedbe, od izuzetnog je značaja imati usklađena donatorska finansiranja sa SRSP u BiH, pri čemu je potrebno dalje razmotriti i razraditi primjenu sveobuhvatnog sektorskog pristupa.

PRINCIP 4: „UPRAVLJANJE USMJERENO KA REZULTATIMA“ STEPEN NAPRETKA: „UMJEREN“

Pariška deklaracija definiše mjeru u kojoj se državni nivo pridržava ovog principa i to kroz udio donatorske tehničke saradnje koja se provodi putem koordinisanih projekata dosljednih državnim razvojnim strategijama.

Za potrebe ove procjene, ovaj pokazatelj tumači se kao stepenj u kojem se donatori koordinišu u primjeni prioritetnih programa sektora pravde u BiH.

Na temelju dole navedenih dokaza, trenutni stepen napretka u vezi sa četvrtim principom ocjenjuje se kao umjeren.

6 Izvor: MFT – Donormapping - Prezentacija mehanizama koordinacije pomoći inih načela i procedura (eng.) - http://www.donormapping.ba/donormapping/Presentations_240211/Aid_Co-ordination_Mechanism-DCF_Presentation.ppt

http://www.donormapping.ba/donormapping/Presentations_240211/Aid_Co-ordination_Mechanism-DCF_Presentation.ppt



12

DOKAZI:

1) Slabe veze između razvojnih strategija i sektorske strategije na godišnjem i višegodišnjem nivou

Poznato je da BiH, iako je sačinila razvojnu strategiju za BiH i Strategiju socijalne uključenosti, koje mijenjaju dosadašnju Strategiju za smanjenje siromaštva u BiH, nije još uvijek usvojila, jer ne postoji potpuna saglasnost za njeno provođenje. Upravo iz razloga slabosti na polju koordinacije i komunikacije.

Ovo otežava sektoru pravde u BiH da usklađuje svoje prioritete sa državnim, kojim bi se istakle veze unutar programskog budžeta i uspostavio dosljedan i uvezan sistem finansija orijentisan ka rezultatima.

2) Nedovoljno razvijen okvir procjene koji prati napredak naspram ključnih dimenzija državne strategije i sektorske, kao i nedovoljno razvijen sistem izvještavanja koji bi bio usmjeren na rezultate

Neusvojena državna strategija na svim nivoima vlasti otežava institucijama sektora pravde u BiH usmjeriti se na razvijanje okvira procjene koji bi pratio svoj napredak naspram ključnih prioriteta koji bi bili untar istog određeni. No poznato je i to kako mnoge od institucija sektora pravde ne primjenjuju u potpunosti planiranje na osnovu programskog budžeta, već je još uvijek u praksi ustaljeni način troškovno sačinjenog budžeta, a ne orjentisanog ka rezultatima. To dodatno otežava izgradnju okvira procjene u sektoru pravde u BiH. Sistem izvještavanja koji je razvijen unutar mehanizama praćenja provedbe SRSP u BiH u svojoj osnovi je zamišljen kao jedan osnovni i polazni sistem izvještavanja koji se lako prilagođava postojećem institucijskom okviru sektora. No pokazalo se kroz rad FRGF na provođenju SRPS u BiH da mnogi iskazuju nerazumijevanje prema tome procesu. Izvještaji o provođenju SRSP su slabog kvaliteta i sadržaja zbog slabog sistema koordinacije i komunikacije, ali i zbog slabih analitičkih kapaciteta za provođenje jedne ovako sveobuhvatne strategije u datom institucijskom okviru sektora pravde u BiH.

3) Uspostava elektronskog sistema za praćenje provođenje SRSP u BiH

Dokumentacioni sistem je softver koji će zaposlenim u sektoru pravde u BiH omogućiti efikasnije i svrsishodnije praćenje provođenja, ali ujedno i svima značajno olakšati izradu izvještaja o poduzetim aktivnostima na provođenju SRSP, te na taj način doprinijeti aktivnijem učestvovanju institucija sektora pravde. Ovaj sistem od 2011. godine ulazi u službenu primjenu, te će se od tada isključivo putem ovog sistema pratiti provođenje SRSP. Za korištenje ovog sistema biće dovoljan samo pristup internetu. Na ovaj način pregled napretka na provedbi SRSP biće mnogo bliži korisniku i lakši za bilježenje, ali ukoliko ovaj sistem ne bude pratio i izgradnju sistema neće ostvariti svoju svrhu, a to je olakšati i ubrzati napore na praćenju provedbe SRSP.

4) Upravljanje rezultatima podržavaju svi donatori u sektoru pravde

Dok su primjeri finansiranja koordinisanog na sektorskoj nivou malobrojni, SSPKPEI u više navrata je organizovao koordinacijske sastanke između donatora koji pružaju tehničku i drugu pomoć. Bilateralne rasprave uvijek su rezultirale efikasnom i efektivnom upotrebom donatorske pomoći, te osiguranjem odgovarajućih resursa za potrebe donatorskih projekata. Koordinisani sastanci potpomogli su u identifikovnju područja potencijalne sinergije donatorskih projekata i u isključenju potencijalnog preklapanja, a time i gubitka vremena i resursa.

PRINCIP 5: „UZAJAMNA ODGOVORNOST“ STEPEN NAPRETKA: „SLAB“

Pariška deklaracija poziva na obostranu odgovornost za efektivnost donatorske pomoći. Za sektor pravde u BiH to znači da udruženo rade na ostvarenju druga četiri principa deklaracije. Za institucije sektora važno je da preuzmu odgovornost nad procesom definisanja prioriteta i spajanja istih u jedan čvrst okvir u kome su procjene orijentisane ka rezultatima. Za donatore to znači prepustiti domaćim vlastima vlasništvo i pomoći u



13

procjeni institucijskog okvira i jačanja kapaciteta kako bi odgovorili savremenim izazovima javne uprave.

Na osnovu dole navedenih dokaza, trenutni stepen napretka u vezi sa petim principom procjenjuje se kao slab.

DOKAZI:

1) Slaba predvidljivost donatorske pomoći vodi prema neefektivnoj prioritizaciji akcija u reformi sektora pravde

Delegacija EU je uvijek bila jako otvorena i pristupačna po pitanju predvidljivosti svoje pomoći, ali ono što otežava je pravovremenost informacije koja trpi zbog velikog broja birokratskih procedura unutar EK, s jedne strane, i broja institucija s kojim sektor pravde vrši koordinaciju, s druge strane. Očekivati je da će se ubuduće ova praksa poboljšati, što je nagovijestila i sama Evropska komisija zauzevši novi stav prema zemljama korisnicama upotrebom sektorskog pristupa. Drugi donatori u sektoru pravde su pokazali odgovornost u pogledu konsultacija sa sektorom pravde u BiH, ali se pažnja mora obratiti na poboljšanje razmjene informacija sa sektorom pravde u BiH. Naime dosad u praksi vrlo malo donatora dijeli svoje znanje u pogledu procesa pripreme prioriteta za finansiranje i novčanih alokacija za sektor pravde u BiH. Delegacija EU u BiH, USAID, SIDA jedni su od svijetlih primjera, koji su, prethodeći proceduri izrade svojih godišnjih planova pomoći, se konsultovali sa sektorom pravde u BiH, ali cijeneći i aktivnost drugih donatora koji su imali bilaterlane konsultacije. Svjesni smo da postojeći institucijski okvir u BiH donekle zbunjuje i same donatore koji onda s nepovjerenjem dijele informacije. Takav je slučaj zabilježen pri traženju informacija od donatorskih agencija koje su tvrdile da svoje informacije dijele sa centralnim koordinacionim mjestom, a to je MFT – Sektor za koordinaciju međunarodne pomoći. Međutim, zbog slabog institucijskog okvira i mehanizama komunikacije i koordinacije, ovakva informacija rijetko dospije u vlasništvo sektora pravde u BiH. Naša namjera je da mehanizam foruma koordinacije donatora sektora pravde postane mjesto razmjene informacija iz oblasti pravde u kojem bi imale aktivno učestvovanje, osim donatorskih agencija, i domaće institucije čime bi se povećala obostrana odgovornost.

2) Učesnički pristup u oblikovanju politika i procjeni napretka u provođenju sektorske strategije je značajan ali nedovoljno korišten

MP BiH kao centralno koordinaciono tijelo, koje upravlja procesom praćenja i provođenja SRSP, kao i efektivnosti pomoći, od samog početka 2006. godine, je koristilo sudionički pristup u oblikovanju politika i prioriteta politika sektora. Ovo je izrazito naglašeno kroz proces održavanja sastanaka funkcionalnih radnih grupa u kojem je pružena prilika svima, pored glavnih učesnika, od donatorske zajednice do organizacija civilnog društva da direktno učestvuju u ocjeni napretka i oblikovanju budućih politika. Učestvovanje u oblikovanju politika, putem mehanizama zaduženih za praćenje procjene napretka, je od velikog značaja, ali ovaj mehanizam treba pratiti odvojeno od procesa koordinacije donatora. U praksi, ove dvije dimenzije, kao što to tvrdi i Vodič za za podršku sektorskom programu (vidi 3) se preklapaju. Isti je slučaj sa Forumom za informisanje donatora u sektoru pravde i funkcionalnih radnih grupa, ali bitno je istaći, kako bi zaštitili odgovornost domaćih institucija i vlasništvo, ove dvije dimenzije, konceptualno držati odvojenim. Dobra praksa kaže da u situaciji kao u BiH, sa slabom političkom voljom i visokim nivoom zavisnosti o pomoći, da se ove linije odgovornosti ponovo uspostave. Koordinacioni mehanizmi moraju biti usklađeni sa strukturama i odgovornostima unutar institucijskog okvira. Ovo znači kako mora postojati jedno vodeće koordinaciono mjesto, koje može djelovati i združeno sa drugim institucijama, obzirom na specifičnost sektora, za sektorski program, dok ministarstva finansija i kancelarije za planiranje moraju imati aktivnu ulogu. Raspodjela nadležnosti i linije odgovornosti moraju biti definisana prema zadanoj strukturi decentralizovanosti. Neophodno je ujedno približiti ovaj sistem koordinacije, ukoliko je to moguće, širem okviru koordinacije i dijaloga utemeljenom oko foruma koordinacije donatora kojeg vodi MFT. U tom pogledu bi trebalo povećati korištenje



14

mehanizama koordinacije u nastojanju odvajanja od mehanizama sektorske koordinacije, a približavanja i spajanja s mehanizmom koordinacije u širem smislu.

SLJEDEĆI KORACI

Ova procjena ukazuje na to da postoje dokazi o ograničenoj primjeni principa Pariške deklaracije u sektoru pravde u BiH.

Ovo dalje upućuje na ograničene kapacitete u institucijama sektora pravde u BiH, a u određenim slučajevima i ograničenu primjenu principa ove deklaracije od strane donatora koji pružaju pomoć institucijama sektora pravde u BiH.

Poboljšanja je moguće ostvariti u svim dijelovima iskazanim u ovom izvještaju. Kako bi se pratila efektivnostpomoći u sektoru pravde u BiH, aktivnosti praćenja i procjene pomoći potrebno je vršiti redovno.

Redovna procjena osiguraće prioritetnim pitanje efektivnosti pomoći za korisnike, domaće institucije i donatore u sektoru pravde u BiH, kao i razmjenu informacija o uspješnim aktivnostima u vezi sa efektivnošću pomoći i rezultatima iz naučenih lekcija. Pored toga, prepoznaće se poboljšanja u učinkovitosti pomoći.

Rezultate i preporuke, proizašle iz aktivnosti praćenja i procjene, treba predstaviti na ministarskim konferencijama sektora pravde u BiH, kao i na sastancima donatorske koordinacije.

Stalni razvoj i provođenje SRSP u BiH pruža dovoljno prilika za poboljšanje efektivnosti pomoći, kako za institucije u sektoru pravde u BiH, tako i za donatore.

Za institucije sektora pravde u BiH, SRSP u BiH stvara i povećava osjećaj pripadnosti u vezi sa procesom reforme i identifikuje aktivnosti usmjerene prema unapređenju procesa u institucijama koji time doprinose efektivnijem upravljanju pomoći.

Za donatore, SRSP u BiH pruža priliku, između ostalog, i za bolju koordinaciju i razvoj sveobuhvatnog sektorskog pristupa finansiranju.



15

SAŽETAK MJERA I PREPORUKA KOORDINACIJE POMOĆI

Ovo poglavlje predstavlja mjere koje su ugrađene u AP SRSP u BiH i služe kako bi se poboljšala efektivnost pomoći u sektoru pravde u BiH. Predložene mjere prate principa Pariške deklaracije.

MJERE AKCIONOG PLANA

» Predano i dosljedno provoditi SRSP u BiH i njen Akcioni plan;

» Usvojiti ili revidirati institucionalne strateške planove u skladu sa SRSP u BiH i iste provoditi;

» Unaprijediti ljudske potencijale unutar SSPKPEI MP BiH i VSTV BiH upošljavanjem dodatnog broja državnih

službenika za donatorsku koordinaciju u svakoj od institucija i vršiti stalnu obuku;

» Dalje raditi na uspostavi jedinice za strateška planiranja i koordinaciju pomoći unutar FMP i MP RS, te nastaviti s

imenovanjem službenika odgovornih za donatorsku koordinaciju u kantonalnim ministarstvima pravde i PK BD BiH;

» Unaprijediti znanje i vještine za donatorsku koordinaciju domaćeg osoblja;

» Uspostaviti i održavati forum službenika koji se bave donatorskom koordinacijom na svim nivoima sektora pravde

u BiH, te postepeno poboljšavati saradnju između njegovih članova;

» Konsolidovati i održavati mehanizme koordinacije za kandidovanje projekata iz sektora pravde za IPA finansiranje;

» Uspostaviti Fond za provođenje SRSP u BiH (Upravni odbor, Tehnički sekretarijat;

» Izvršiti analizu statusa i dijela (ne)uslovljene pomoći sektoru pravde u BiH na osnovu povratnih informacija od

donatora primljenih putem uspostavljenog mehanizma izvještavanja i vođenja bilješki o donatorskoj pomoći

sektoru pravde u BiH.

PREPORUKE

» Dalje poboljšati rad Funkcionalnih radnih grupa i jačati koordinaciju sektora efektivnijom upotrebom resursa i

proaktivnijim uključivanjem institucija;

» Istražiti mogućnosti organizacijske restrukture unutar institucija sektora pravde, razviti strategije obuka, gdje je

moguće zatražiti pomoć donatora;

» Hitno uskladiti i usvojiti sve institucionalne strategije:

- Ugraditi akcije u radne planove,

- Dodijeliti i prioritizirati budžet za te akcije;

» Razviti i usvojiti komunikacijski(e) plan(ove) pozivajući se na provođenje sektorske i institucionalnih strategija i

jačati razmjenu informacija uspostavom efektivnih koordinacionih tačaka.

Program 1:

VLASNIŠTVO Obezbjeđuje efektivno vodstvo i koordinaciju institucija sektora pravde nad provođenjem SRSP u BiH, te održavanje mehanizama

koordinacije sa donatorima



16


» Uspostaviti efikasniji sistemsustav upravljanja javnim finansijama i ojačati kontrolno okruženje u kojem posluju

institucije sektora pravde provođenjem mjera Akcionog plana 1, oblast Javne finansije, Strategije za reformu javne uprave BiH;

» Unaprijediti budžetske procese u svim institucijama sektora pravde u BiH putem definisanja prioriteta i njihovog

povezivanja sa državnim i sektorskim strategijama, kao i politikama, posebno sa prioritetima iz SRSP u BiH;

» Uskladiti slijed i vremenske okvire aktivnosti u vezi sa ključnim etapama u procesu strateškog planiranja i

pripreme budžeta putem sektora pravde u BiH, kako bi se osigurala potpuna integracija ova dva procesa i

usklađenost između budžeta i strateških planova, to jest izrada programskih budžeta;

» Dalje jačati vještine osoblja institucija sektora pravde u BiH u pripremi i izvršenju budžeta;

» Bolje poznavanje domaćih budžetskih procedura od strane donatora, uz istovremeno jačanje strateškog planiranja

i budžetskog procesa u institucijama sektora pravde BiH;

» Zaposliti dovoljan broj osoblja u pojedinačnim institucijama sektora pravde u BiH i obezbjediti im obuku u

procedurama javnih nabavki;

» Izraditi preporuke za pojednostavljenje postojećih procedura za javne nabavke.

» Obezbijediti hitno djelovanje i dosljedno provođenje preporuka i nalaza finansijske revizije izdatih od strane

glavnih revizorskih institucija BiH u institucijama sektora pravde u BiH;

» Uspostaviti sistem javne interne finansijske kontrole u institucijama sektora pravde u BiH, u skladu sa Strategijom

reforme javne uprave BiH i njenim Akcionim planom 1.

PREPORUKE

» Ojačati sisteme upravljanja nabavkama i finansijama koji su usklađeni sa EU najboljim praksama, provodeći

potpuno reformu javne uprave;

» Podržati jačanje kapaciteta za finansijsko upravljanje, nabavke, planiranje ljududskog potencijala i upravljanje kao

i sisteme odgovornosti kako bi se ojačao proces prioritizacije i efektivnosti pomoći;

» Podržati sektorske napore na prikupljanju sveobuhvatnih informacija o potencijalnom dotoku pomoći uvećanim dijeljenjem informacija;

» Donatorska podrška nevladinom sektoru bi trebala zadržati svoj tok ;

» Donatori bi trebali više koristiti jedno mjesto, kao što je to mehanizam provedbe SRSP, za prilagođavanje i

usklađenje prioriteta sa sektorskim i iznositi svoje stajalište na forumima informisanjadonatora u sektoru pravde u

BiH;

» Institucije sektora bi trebale raditi na poboljšanju izvještavanja SRSP kako bi pomoć bila više prilagođena.

Program 2:

PRILAGOĐAVANJE Obezbjeđuje dalje jačanje sistema upravljanja

javnim finansijama u sektoru pravde u BiH i veći stepen korištenja istog od članova

donatorske zajednice u sektoru pravde u BiH



17


» Obezbijediti potpuno usklađivanje tokova pomoći sa prioritetima sektora pravde utvrđenih u SRSP u BiH;

» Redovno održavanje baze podataka kontakata donatora, te je učiniti dostupnom za sve domaće i strane aktere

strateškog procesa donatorske pomoći u sektoru pravde u BiH;

» Preraditi i odražavati bazu podataka svih projekata u sektoru pravde u BiH, te je učiniti dostupnom za sve domaće

i strane aktere strateškog procesa donatorske pomoći u sektoru pravde u BiH;

» Izraditi, verifikovati i održavati matricu donatorske pomoći za pet stubova sektora pravde i njihovih strateških

programa, kao što je to predviđeno SRSP u BiH, te je učiniti dostupnom za sve domaće i strane aktere strateškog

procesa donatorske pomoći u sektoru pravde u BiH;

» Eliminisati područja preklapanja donatorske pomoći u sektoru pravde u BiH;

» Povećati broj zajedničkih donatorskih misija unutar sektora pravde u BiH, uključujući i broj udruženih analitičkih i

drugih sličnih aktivnosti;

» Racionalizovati podjelu rada između donatora u sektoru pravde u BiH, putem koordinacije njihovih misija i

međusobne razmjene državnih i sektorskih analiza;

» Povećati komplementarnost između različitih unutrašnjih procedura upravljanja programima ili projektima od

strane donatora;

» Provesti odabrani model mehanizma udruženog donatorskog finansiranja za provođenje SRSP u BiH.

PREPORUKE

» Povećati svijest o koordinaciji donatorske pomoći u sektoru pravde;

» Angažovati i ojačati kapacitete koordinatora pomoći;

» Usmjeriti se na udruživanje donatora i usklađivanje procedura kako bi olakšali finansiranje provođenja SRSP kao

što je to kroz programski zasnovano finansiranje što omogućava npr.zajedničkifond;

» Pružiti tehničku i finansijsku podršku radu foruma informisanjai donatorske zajednice u sektoru pravde u BiH;

» Zajednički raditi na kreiranju institucijske memorije bilježeći akcije koje donatori preduzimaju kroz udružene misije

ili usklađivanje procedura.

Program 3:

USKLAĐENOST Doprinosti unapređenju koordinacije i

usklađenosti tokova pomoći sa prioritetima

sektora pravde i koordinacije sa donatorima



18

MJERE AKCIONOGPLANA

» Smanjiti troškove raspodjele i upravljanja pomoći u sektoru pravde u BiH;

» Razviti jednoobrazni obrazac izvještavanja donatorskih projekata u sektoru pravde u BiH;

» Uspostaviti sistem prikupljanja, analize i razmjene svih relevantnih podataka i informacija između ključnih

institucija sektora pravde u BiH, kao i između njih samih i zajednice donatora u sektoru pravde u BiH.

PREPORUKE

» Institucije sektora pravde bi se trebale posvetiti jačanju veza unutar okvira procjene provođenja SRSP kroz

jačanje kapaciteta za planiranje, usvajanje strategije i provođenje akcionog plana kroz programe rada;

» Institucije sektora pravde trebaju dosljedno jačati svoje izvještavanja i tražiti tehničku podršku donatora u tome;

» Nastaviti aktivnosti uz pomoć JSDP II projekta na kreiranju više odgovornog sektora i boljeg procesa donošenja

odluka u praćenju i procjeni SRSP.

Program 4:

UPRAVLJANJE Obezbjeđuje efikasnije upravljanje pomoći u

sektoru pravde u BiH



19


» Poboljšati metodu i način da donatori pružaju pouzdanije informacije oko raspodjele sredstava u MP BiH i MFT BiH;

» Pružati tačne i blagovremene povratne informacije o donatorskim projektima i planiranim raspodjelama sredstava u sektoru pravde u BiH SSPKPEI MP BiH, kako bi iste bile uključene u bazu podataka projekata sektora pravde u BiH;

» Uskladiti mehanizme i procedure kako bi se smanjila ili isključila razlika između raspodijeljene pomoći i pomoći evidentirane u budžetima.

PREPORUKE

» Ojačati kapacitete sektora pravde izbjegavajući korištenje paralelnih provedbenih struktura (projekti bi trebali biti koordinisani kroz vladine strukture prije nego kroz izolovane provedbene jedinice) kako bi se smanjili transakcijski troškovi;

» Nastaviti rad na uspostavi zajedničkih finansijskih aranžmana, gdje je moguće, a posebno kao što je to u slučaju udruženog finansiranja kroz fond ili podršku programu kako bi se efektivnije koordinisala pomoć;

» Zajednički raditi na povećanju povjerenja u upotrebu javnih finansijskih sistema i sistema nabavke;

» Zajednički ojačati konsultativni pristup, sistemski uključujući donatorsku zajednicu, NVO i druge relevantne institucije u oblikovanju i procjeni napretka na provođenju sektorske i institucionalnih strategija.

Program 5:

UZAJAMNA ODGOVORNOST Obezbjeđujeda donatorska pomoć bude

predvidljiva i preciznije evidentirana u sistemu

sektora pravde u BiH

Korišteni izvori:

- Akcion plan za provođenje SRSP u BiH – (http://mpr.gov.ba/userfiles/file/Strate%C5%A1ko%20planiranje/Institucionalana%20strategija/14_2%20Revidirani%20Akcijski%20plan%20za%20provedbu%20SRSP%20u%20BiH%20-%20BJ.pdff)

- Finansijski plan za provođenje SRSP u BiH – (http://mpr.gov.ba/userfiles/file/Strate%C5%A1ko%20planiranje/SRSP/07_2%20Revidirani%20FP%20SRSP%20u%20BiH%20-%20BJ.pdf)

- Baza podataka o projektima pomoći – Donormapping – (http://db.donormapping.ba/default.aspx)

- ProvođenjeProvedba sektorskih pristupa u kontekstu proširenja EU- zaključci radionice, Sarajevo, mart 2010. godine (http://www.mft.gov.ba/bos/images/stories/medjunarodna%20suradnja/Implementacija%20sektoskih%20pristupa%20LOC.pdf)

- EK (2007) Podrška sektorskim programima: Pokrivanje tri finansijska modaliteta: Podrška sektorskom budžetu, Udruženo finansiranje. Projektne procedure EK, Vodič br. 2. (eng.) (http://ec.europa.eu/europeaid/how/delivering-aid/sector-approach/documents/europeaid_adm_guidelines_support_to_sector_prog_sep07_short_en.pdf)

- Koje su koristi korištenja sistema u zemlji? Opis politike 1, 2, 3 (eng.) (http://www.oecd.org/document/4/0,3746,en_2649_3236398_45493060_1_1_1_1,00.html)

- Upravljanje ka razvojnim rezultatima – Opis politike (eng.) (http://www.oecd.org/dataoecd/18/53/42447575.pdf)

- MFT – Prezentacija mehanizama koordinacije pomoći principa i procedura (eng.) –

(http://www.donormapping.ba/donormapping/Presentations_240211/Aid_Co-ordination_Mechanism-

DCF_Presentation.ppt)

http://mpr.gov.ba/userfiles/file/Strate%C5%A1ko%20planiranje/Institucionalana%20strategija/14_2%20Revidirani%20Akcijski%20plan%20za%20provedbu%20SRSP%20u%20BiH%20-%20BJ.pdff

http://mpr.gov.ba/userfiles/file/Strate%C5%A1ko%20planiranje/Institucionalana%20strategija/14_2%20Revidirani%20Akcijski%20plan%20za%20provedbu%20SRSP%20u%20BiH%20-%20BJ.pdff

http://mpr.gov.ba/userfiles/file/Strate%C5%A1ko%20planiranje/SRSP/07_2%20Revidirani%20FP%20SRSP%20u%20BiH%20-%20BJ.pdf

http://mpr.gov.ba/userfiles/file/Strate%C5%A1ko%20planiranje/SRSP/07_2%20Revidirani%20FP%20SRSP%20u%20BiH%20-%20BJ.pdf

http://db.donormapping.ba/default.aspx

http://www.mft.gov.ba/bos/images/stories/medjunarodna%20saradnja/Implementacija%20sektoskih%20pristupa%20LOC.pdf

http://www.mft.gov.ba/bos/images/stories/medjunarodna%20saradnja/Implementacija%20sektoskih%20pristupa%20LOC.pdf

http://ec.europa.eu/europeaid/how/delivering-aid/sector-approach/documents/europeaid_adm_guidelines_support_to_sector_prog_sep07_short_en.pdf

http://ec.europa.eu/europeaid/how/delivering-aid/sector-approach/documents/europeaid_adm_guidelines_support_to_sector_prog_sep07_short_en.pdf

http://www.oecd.org/document/4/0,3746,en_2649_3236398_45493060_1_1_1_1,00.html

http://www.oecd.org/dataoecd/18/53/42447575.pdf



Documents

IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU I PROCJENI UČINKOVITOSTI … 1 Izvjestaj o PiP... · Izvještaj o praćenju i procjeni efektivnosti donatorske pomoći u sektoru pravde u Bosni i Hercegovini