Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
IZVJEŠTAJ
O ZDRAVSTVENOM STANJU STANOVNIŠTVA
I
ORGANIZACIJI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
U SBK / KSB U 2016. GODINI
Travnik, 2017. godina
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SBK/KSB
1 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Izdavač:
Zavod za javno zdravstvo Srednjobosanskog kantona / Kantona Središnja Bosna
Uredila:
Prim.Mr.sci.dr. Amra Mehmedbegović-Živanović
Izvještaj pripremili:
Prof.Dr.sci.med. Sead Karakaš
Prim.Mr.sci.dr. Amra Mehmedbegović-Živanović
Mr.sci.dr. Zudi Osmani
dr. Emir Kerić
Naslovna strana:
Prim.Mr.sci.dr. Amra Mehmedbegović-Živanović
Štampa:
Grafički studio „Din“, Travnik
Tiraž:
200 primjeraka
2 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
3 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
SADRŽAJ
PREDGOVOR ....................................................................................................................... 5
1. OPĆI PODACI ............................................................................................................... 7
2. STANOVNIŠTVO........................................................................................................... 9
2.1. Vitalni pokazatelji ...................................................................................................10
2.2. Socioekonomski pokazatelji .......................................................................................13
3. ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA .......................................................................................15
3.1. Mortalitet ................................................................................................................15
3.1.1. Dojenačka smrtnost i smrtnost djece 1 do 5 godina ........................................16
3.2. Morbiditet ...............................................................................................................17
3.3. Hronične nezarazne bolesti (HNB) .........................................................................19
3.3.1. Oboljenja cirkulatornog sistema ......................................................................24
3.3.2. Dijabetes mellitus ............................................................................................25
3.3.3. Maligne bolesti ................................................................................................27
3.3.4. Mentalni poremećaji ........................................................................................30
3.3.5. Hronična respiratorna oboljenja ......................................................................32
3.3.6. Povrede i trovanja ...........................................................................................32
3.4. Zdravlje djece i mladih ............................................................................................33
3.5. Zdravlje žena ..........................................................................................................36
3.6. Oralno zdravlje .......................................................................................................37
3.7. Zarazne bolesti .......................................................................................................38
3.7.1. Epidemiološki nadzor ......................................................................................38
3.7.2. Struktura zaraznih bolesti ................................................................................43
3.7.3. Prevencija zaraznih bolesti .............................................................................55
3.7.4. Specifični ciljevi i mjere u oblasti epidemiologije .............................................57
3.7.5. Povezanost zaraznih i hroničnih nezaraznih bolesti ........................................60
4. ZDRAVLJE I OKOLIŠ ...................................................................................................62
4.1. Sanitarno-higijensko stanje okoliša ........................................................................62
4.1.1. Otpadne materije .............................................................................................62
4.1.2. Medicinski infektivni otpad ..............................................................................65
4.2. Analiza uzoraka materijala na zdravstvenu ispravnost ...............................................67
4 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
4.3. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija .....................................................................68
4.4. Zdravstveni pregledi osoba pod zdravstvenim nadzorom...........................................70
5. Organizacija zdravstvene zaštite ..................................................................................72
5.1. Zdravstveni kadar ......................................................................................................73
5.2. Primarna zdravstvena zaštita .....................................................................................74
5.2.1. Obiteljska medicina .............................................................................................74
5.2.2. Mreža i kadrovi u PZZ .........................................................................................75
5.2.3. Zahtjevi za uslugama primarne zdravstvene zaštite ............................................77
5.2.4. Zdravstvena zaštita žena ....................................................................................78
5.2.5. Stomatološka zdravstvena zaštita .......................................................................78
5.3. Laboratorijska djelatnost ............................................................................................79
5.4. Apotekarska djelatnost ..............................................................................................80
5.5. Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita .......................................................80
5.6. Bolnička zdravstvena zaštita ......................................................................................81
5.6.1. Bolnički mortalitet ................................................................................................85
5.6.2. Bolnički morbiditet ...............................................................................................86
6. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI .............................................................................................88
7. PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE ...............................................................................93
Pregled po općinama............................................................................................................95
5 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
PREDGOVOR
Kao članica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), naša zemlja obavezala se na
zajedničku odgovornost za zdravlje svog stanovništva. Prihvatili smo da su
unapređenje zdravlja i dobrobit ljudi konačni cilj socijalnog i ekonomskog razvoja, te
se obavezali da ćemo nastaviti razvijati zdravstveni sistem u skladu sa trenutnim i
predviđenim zdravstvenim stanjem, socijalno-ekonomskim okolnostima i potrebama
ljudi i zajednice kroz vođenje odgovarajućih aktivnosti i investiranje u zdravlje.
Na zdravlje ljudi uticaj imaju brojni faktori, koji sa jedne strane doprinose očuvanju i
unapređenju zdravlja, a sa druge strane predstavljaju rizik i prijete narušavanju
zdravlja. Oni su takođe višestruki, udruženi i međusobno povezani, što zdravlje
pojedinca i zajednice čine veoma kompleksnim.
Naše zdravlje zavisi od toga gdje živimo, kakva nam je okolina, genetika, naši
prihodi, obrazovanje, naši odnosi sa drugim ljudima, način kako živimo i kakav odnos
imamo prema zdravlju i faktorima zdravlja. Uticaj na zdravlje zajednice takođe ima i
pristup i korištenje zdravstvenih usluga, organizacija zdravstvene zaštite, zdravstveni
kadrovi i oprema, ekonomska razvijenost područja, demografski faktori, klimatološki
faktori, kao i reforme koje se čine u samom zdravstvenom sistemu.
Multifaktorijalni uzroci obolijevanja i smrtnosti stanovništva u Federaciji BiH ukazuju
da očuvanje i promocija zdravlja prevazilaze granice zdravstvenog sistema.
Intesektorski pristup rješavanju zdravstvenih problema i zaštite zdravlja bitna su
odrednica u zdravstvenoj politici. U skladu sa Deklaracijom iz Otawe, zdravstvena
politika se treba temeljiti na pet oblasti za intervenciju:
- kreiranju zdravih javnih politika,
- kreiranju održivog okoliša,
- jačanju akcije zajednice,
- razvoju osobnih vještina u javnom zdravstvu i
- reorjentaciji zdravstvenih usluga.
Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstvene zaštite na
jednom mjestu objedinjuje sve relevantne podatke vezane za zdravlje stanovništva,
organizaciju zdravstvene zaštite i rad zdravstvenih ustanova na području
Srednjobosanskog kantona/ Kantona Središnja Bosna, prateći pokazatelje zdravlja i
faktore rizika. Podaci su prikupljeni iz javnih zdravstvenih ustanova putem redovnih
zdravstveno-statističkih izvještaja, a na osnovu Plana i programa statističkih
istraživanja u FBiH, kao i iz drugih relevantnih institucija i izvještaja. Podaci o broju
stanovnika dobiveni su iz izvještaja i biltena Federalnog zavoda za statistiku.
6 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Izvještaj omogućuje praćenje kretanja faktora povezanih sa zdravljem, što daje
mogućnost detaljne analize, ocjene i planiranja budućih koraka.
Nadamo se da će Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva SBK/KSB pomoći
donosiocima odluka da kvalitetnije i sveobuhvatnije planiraju buduće aktivnosti koje
će biti usmjerene na poboljšanju zdravlja ukupnog stanovništva, zdravijem okruženju
te boljoj organizaciji i funkcionisanju zdravstvenog sistema, a ostalim korisnicima bolji
uvid u zdravlje stanovništva i mogućnosti njegovog poboljšanja.
7 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
1. OPĆI PODACI
Srednjobosanski kanton prostire se na 3.189 km2. U 12 općina, prema procjenama
Zavoda za statistiku FBiH, u 2016. godini živjelo je 251.973 stanovnika. Prosječna
gustina naseljenosti je 79,0 stanovnika/km2. Najgušće naseljena je općina Vitez sa
162,0 stanovnika/km2, a najmanje naseljena je općina Dobretići sa 27,1 stanovnika/
km2.
Administrativno sjedište kantona je u Travniku, općina Travnik.
Kanton se odlikuje umjerenom kontinentalnom klimom, sa oštrim zimama i blagim
ljetima. Srednja temperatura zraka u 2016. godini iznosila je 10,5, sa min.-max.
rasponom od -16,5 do +36,0˚C.
Slika 1. Administrativni ustroj Srednjobosanskog kantona/ Kantona Središnja Bosna
8 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 1. Opći podaci
1991. 2006. 2012. 2016.
Broj stanovnika* 337.010 256.351 253.598 251.973
Gustina naseljenosti (st/km2) 106 80 80 79
Urbana populacija 38,1% 40% 40% 30,2%
Natalitet (‰) 17,6 10,2 9,4 8,5
Mortalitet (‰) 6,1 8,2 9,1 9,3
Opći fertilitet (‰) 76,4 41,8 40,8 33,7
Dojenačka smrtnost (‰) 12,0 7,7 5,9 5,5
Mortinatalitet (‰) ... 6,5 5,5 5,6
Prirodni priraštaj (‰) 10,3 2,0 0,3 -0,8
Nasilne smrti (100.000 st) ... 18,7 19,2 20,6
Tabela 2. Stanovništvo Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna
Općina 1991. 2006. 2012. 2016.
Bugojno 46.889 37.440 37.197 31.220
Busovača 18.879 16.044 16.009 17.773
Dobretići - 660 649 1.600
D.Vakuf 24.544 14.139 13.948 13.828
Fojnica 16.296 12.365 11.812 11.979
G.Vakuf 25.181 19.475 18.888 20.519
Jajce 45.007 24.383 24.232 26.867
Kiseljak 24.164 20.785 20.653 20.454
Kreševo 6.731 5.724 5.524 5.149
N.Travnik 30.713 24.770 24.899 23.767
Travnik 70.747 55.634 54.567 53.054
Vitez 27.859 24.932 25.214 25.763
Kanton-UKUPNO 337.010 256.351 253.592 251.973
9 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
2. STANOVNIŠTVO Prim.Mr.sci.dr.Amra Mehmedbegović-Živanović
Stanovništvo Kantona postaje sve starije, sa značajnim učešćem osoba starijih od 65
godina. Prema kriterijima ocjene starosti stanovništva, spadamo u vrlo staro
stanovništvo. Starosna struktura stanovništva odgovara stacionarno-regresivnom
tipu.
Starost stanovništva uvjetuje specifičnost zdravstvenih potreba, kao i specifičnosti u
mogućnostima pružanja zdravstvene zaštite. Ona predstavlja polaznu osnovu za
planiranje i programiranje mjera, koje je neophodno provoditi u zajednici u cilju
optimalnog zadovoljenja potreba u području zdravstvene zaštite i unapređenja
zdravlja u okviru ograničenih sredstava.
Grafikon 1. Starosna struktura stanovništva
Index starosti pokazuje odnos osoba starosti preko 65 godina i djece i mladih od 0-19
godina. Index starosti je 0,54 što ukazuje da je stanovništvo počelo stariti.
U spolnoj strukturi žene čine 50,0% ukupnog stanovništva.
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
0-14 15-49 50 i više
17,9
51,6
30,5
10 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
2.1. Vitalni pokazatelji
Kretanje stanovništva zavisi od prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva, te
međusobne povezanosti raznih kombinacija prirodnog i mehaničkog kretanja koji
direktno djeluju na jačinu promjene u ukupnom broju stanovnika.
Prirodno kretanje stanovništva čine biološki procesi: rađanje i umiranje, a rezultat
njihovog međuodnosa je prirodni priraštaj. Na prirodno kretanje snažno djeluju
ekonomski, društveni, kulturni, sociološki i drugi faktori.
Tabela 3. Pokazatelji prirodnog kretanja stanovništva SBK/KSB u periodu 1991-2012.
1991. 2006. 2012. 2016.
Natalitet (‰) 17,6 10,2 9,4 8,5
Mortalitet (‰) 6,1 8,2 9,1 9,3
Opći fertilitet (‰) 76,4 41,8 40,8 33,7
Dojenačka smrtnost (‰) 12 7,7 5,9 5,5
Mortinatalitet (‰) NP 6,5 5,5 5,6
Prirodni priraštaj (‰) 10,3 2 0,3 -0,8
U 2016. godini živorođeno je 2.135 beba, od čega je 1.106 dječaka i 1.029
djevojčica. Stopa nataliteta iznosi 8,5 ‰ i ocjenjuje se kao niska. Najniža stopa
nataliteta je u općini Dobretići (1,3 ‰) i Kreševo (6,2 ‰), dok je najviša u općinama
Donji Vakuf (11,1 ‰) i Vitez (9,0 ‰).
Broj umrlih u 2016.godini je 2.342, od čega je 47,8% žena, a stopa općeg
mortaliteta iznosi 9,3‰. Stopa mortaliteta ima lagani porast posljednjih godina, kao
odraz stalnog starenja stanovništva. Naveća stopa mortaliteta zabilježena je u
općinama Kreševo (12,6 ‰) i Fojnica (12,2 ‰). Najnižu stopu bilježimo u općinama
Dobretići (6,3 i Jajce (7,4‰).
11 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Grafikon 2. Stope mortaliteta po općinama SBK/KSB u periodu 2001-2016.
U 2016. godini mrtvorođno je 12, a tokom dojenačkog perioda umrlo je 12 beba.
Stopa dojenačkog mortaliteta je 5,5‰, dok je stopa mortinataliteta
(mrtvorođenosti) 5,6‰. Najveća stopa dojenačke smrtnosti zabilježena je u općini
Kiseljak, gdje su umrle četiri bebe, i iznosi 23,8‰. Dojenačke smrti zabilježene su i u
općinama Bugojno (8,5‰), Travnik (8,2‰), Busovača (6,5‰) i Jajce (5,6‰). Najveću
stopu mrtvorođenosti imaju općine Bugojno Mrtvorođenost i dojenačka smrtnost su u
postupnom padu, zahvaljujući kvalitetnijoj, dostupnijoj i sveobuhvatnijoj prenatalnoj
zaštiti.
Grafikon 3. Trend dojenačkog mortaliteta u SBK/KSB u periodu 1991-2016.
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
2001. 2006. 2016.
12,0
5,0
7,7 8,6
5,5
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
14,0
1991. 2001. 2006. 2011. 2016.
12 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Kao posljedica pada stope nataliteta i fertiliteta, uz porast stope mortaliteta, prirodni
priraštaj, kao razlika između živorođenih i umrlih, bilježi konstantan pad, i u 2016.
godini iznosi -0,8‰. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se samo u općinama Donji
Vakuf (1,3‰), Vitez (1,3‰) i Novi Travnik (0,5‰). Najniža stopa prirodnog priraštaja
zabilježena je u općinama Kreševo (-6,4‰) i Dobretići (-5,0 ‰).
Grafikon 4. Natalitet i prirodni priraštaj po općinama SBK/KSB u 2016. godini
Vitalni index, predstavlja odnos živorođenih i umrlih, a za naš kanton on iznosi
91,16%, i opao je za 11% u odnosu na 2012. godinu.
Očekivana dužina života
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je objavila da se prosječni životni vijek od
1980. godine na globalnom nivou, produžio za pet godina. Međutim, naglašeno je da
je napredak nejednak jer i dalje ljudi siromašnih zemalja umiru mlađi od onih u
bogatim zemljama.
Najdugovječnije žene su u Japanu (86,8 godina), a muškarci u Švicarskoj (81,3
godine). Prosječna starost umrlih osoba je 72,3 godine, za žene 75 a muškarce 69,6
godina. Prema osvježenim podacima SZO, očekivana dužina života za stanovnike
Bosne i Hercegovine (2015.godina) je 76,59 godina, za žene je 79,17 godina, a za
muškarce 74,13 godine, i nalazimo se na 42.mjestu zemalja svijeta.1
1 http://countryeconomy.com/demography/life-expectancy/bosnia-herzegovina
-8,0
-6,0
-4,0
-2,0
0,0
2,0
4,0
6,0
8,0
10,0
12,0
Natalitet Prirodni priraštaj
13 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Grafikon 5. Očekivana dužina života u BiH i nekim odabranim zemljama EU
2.2. Socioekonomski pokazatelji
Ekonomska kriza koja pogađa našu zemlju ima negativne posljedice na ukupni život
stanovništva. Procijenjeni bruto društveni proizvod po glavi stanovnika u 2015.
godini2 u Federaciji BiH 8.001 KM.
Prema rangu razvijenosti kantona (utvrđen na osnovu aritmetičke sredine 5
pokazatelja: stepena zaposlenosti, stepena nezaposlenosti, broja učenika osnovnih i
srednjih škola na 1000 stanovnika, odsutnog stanovništva u odnosu na 1991. godinu
i poreskih prihoda po općinama po glavi stanovnika), Srednjobosanski kanton nalazi
se na 7-om mjestu od deset kantona. Unutar kantona, najrazvijenija je općina Vitez, a
najnerazvijenija je općina Dobretići.
Poreski prihodi po glavi stanovnika u FBiH iznose 124 KM, dok u SBK/KSB iznose 79
KM, što je 63,1% u odnosu na prosjek FBiH.
Prema procjenama Svjetske Banke i drugih međunarodnih organizacija, procenat
stanovništva koji se nalazi ispod linije siromaštva (procenat stanovništva koji živi sa
manje od 1,90 US$ dnevno), popeo se sa 17,2% u 2011. godini na 27%, i obuhvata
populaciju od oko 900.000 ljudi. U našem kantonu siromaštvo je više izraženo u
ruralnim sredinama i povećava se povećanjem broja djece u domaćinstvu.
2 Federalni zavod za programiranje razvoja. Makroekonomski pokazatelji po kantonima FBiH 2015.
Juni 2016.
66 68 70 72 74 76 78 80 82 84 86
Francuska
Austrija
Slovenija
Njemačka
Hrvatska
BiH
Makedonija
Srbija
82,4
81,3
80,9
80,7
77,5
76,6
75,5
75,3
79,2
78,8
77,8
78,3
74,4
74,1
73,5
72,8
85,5
83,7
83,9
83,1
80,5
79,2
77,4
77,9
žene
muškarci
oba spola
14 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
U 2016. godini broj zaposlenih iznosio je 43.474 osoba. Najveći broj zaposlen je u
prerađivačkoj industriji (30,8%), trgovini (20,1%) i u obrazovanju (9,2%). Procenat
zaposlenih u odnosu na radnoaktivno stanovništvo (20-64 godine) iznosi 27,3%.
Najveći procenat zaposlenosti je u općini Travnik (39,4%), a najmanji u općini
Dobretići (2,8%). Broj zaposlenih u SBK učestvuje u ukupnom broju zaposlenih u
FBiH sa 9,4%.
Prosječna plaća u Federaciji BiH iznosi 839 KM, dok prosječna plaća u
Srednjobosanskom kantonu iznosi 678 KM. Najviše plate su u oblasti proizvodnje i
snabdjevanja električnom energijom 1.609 KM, a najniže su u oblasti umjetnosti,
zabave i rekreacije i iznose prosječno 385 KM. Najniže plaće su u općini Vitez (607
KM), a najviše u općini Dobretići (913 KM).
U zdravstvu i socijalnoj skrbi zaposleno je 3.069 osoba, odnosno 7,1% svih
zaposlenih, sa prosječnom plaćom od 960 KM.
Broj nezaposlenih osoba je 38.889, što je za 3,6% manje u odnosu na 2012. godinu.
Stopa nezaposlenosti u odnosu na radnoaktivno stanovništvo čini 24,3%. Najveći
broj nezaposlenih čine kvalifikovani (35,3%) i nekvalifikovani radnici (30,8%).
Najmanje nezaposlenih je među visokokvalifikovanim (0,4%) i polukvalifikovanim
radnicima (1,3%). Najveću stopu nezaposlenosti ima općina Donji Vakuf (33,2%) i
Bugojno (29,1%), dok je najmanja u općini Dobretići (7,7%). Stopa nezaposlenih
osoba sa visokom stručnom spremom porasla je sa 2,5% u 2012. godini na 3,2% u
2016. godini.
Broj penzionera3 u decembru 2015. godine iznosi 38.457 što je više za 1,1% i što je
9,6% od ukupnog broja penzionera u FBiH. Prosječan broj penzionera je 152,6 na
1.000 stanovnika. Najveću stopu penzionera ima općina Fojnica (194,6‰), a
najmanju Jajce (118,4‰). Na jednog penzionera dolazi 1,13 zaposlenih. Prosječna
mejsečna penzija u Kantonu iznosi 359,2 KM i za 34 KM je niža od prosjeka
Federacije. prosječne penzije se kreću od 326,2 KM (Gornji Vakuf-Uskoplje) do 376,3
KM (Vitez). Prosječne starosne penzije iznosile su 405,5 KM, invalidske 324,9 KM, a
prosječne porodične 324,2 KM.
U 135 osnovnih škola sa redovnim obrazovanjem i 25 srednjih škola nastavu je
pohađalo 32.136 učenika što je za 6.332 učenika manje nego u 2012. godini. Udio
djece koja pohađa školu u dobnoj grupi 6-18 godina iznosi 72,8%. Na 20
visokoškolskih ustanova u školskoj 2016/2017 godini upisano je 5.149 studenata, od
čega je 38,6% studentica.
3 Federalni zavod za programiranje razvoja. Makroekonomski pokazatelji po kantonima FBiH 2015.
Juni 2016.
15 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
3. ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA Prim.Mr.sci.dr.Amra Mehmedbegović-Živanović
3.1. Mortalitet
Mortalitet ili smrtnost, kao negativni indikator zdravlja, je najčešće korišteni pokazatelj
zdravstvenog stanja stanovništva. Na mortalitet posebno utiče starost stanovništva,
ali i drugi biološki, kao i društveno-ekonomski faktori.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u Srednjobosanskom kantonu u
2015. godini umrlo je 2.280 osoba, od čega je 51,4% muškaraca, a žena 48,6%.
Stopa općeg mortaliteta iznosi 9,04 na 1.000 stanovnika. Vodeći uzroci smrti
povezani su sa visokom prevalencom faktora rizika i porastom učešća hroničnih
nezaraznih bolesti u ukupnom obolijevanju stanovništva.
Tabela 4. Vodeći uzroci mortaliteta u 2016. godini
Vodeći uzroci smrtnosti Broj
umrlih
Stopa na
10.000 st.
Index
strukture
Bolesti cirkulatornog sistema (I00-I99) 1.427 56,6 62,6
Maligne bolesti (C00-C97) 406 16,1 17,8
Endokrina i metabolička oboljenja (E00-E90) 76 3,0 3,3
Oboljenja genitourinarnog sistema (N00-N99) 73 2,9 3,2
Simptomi, znaci i nenormalni klinički nalazi (R00-R99) 70 2,8 3,1
Ostali uzroci 228 9,0 10,0
UKUPNO 2.280 90,4 100,0
Od bolesti cirkulatornog sistema, koje su kao i prethodnih godina vodeći uzrok
smrtnosti, umrlo je 1.427 osoba. Stopa smrtnosti je 56,6 na 10.000 stanovnika.
Najčešći uzroci smrti od kardiovaskularnih bolesti su kardiomiopatije (20,2 na 10.000
stanovnika), akutni infarkt miokarda (10,4 na 10.000 st.) i moždani udar (9,8 na
10.000 st.).
Na drugom mjestu vodećih uzroka smrti su maligne neoplazme sa stopom umiranja
od 16,1 na 10.000 stanovnika. Vodeći uzrok umiranja od malignih neoplazmi je
karcinom pluća (3,4/10.000 st). Na drugom mjestu su maligne neoplazme želuca
(1,5/10.000), a na trećem karcinom pankreasa (1,2/10.000)
Endokrine bolesti su na trećem mjestu uzroka smrti stanovništva Srednjebosanskog
kantona sa stopom smrtnosti od 3,3 / 10.000 stanovnika. Insulin ovisni dijabetes
uzrokom je 59,2% svih smrti uzrokovanih endokrinim poremećajima.
16 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Grafikon 6. Vodeći uzroci smrtnosti po spolu u 2015.godini
3.1.1. Dojenačka smrtnost i smrtnost djece 1 do 5 godina
Jedan od najosjetljivijih pokazatelja zdravlja stanovništva i razvijenosti zdravstvene
zaštite jeste dojenačka smrtnost. U 2015. godini umrlo je 14 djece starosti do 1
godine, a stopa dojenačke smrtnosti u 2015. godini iznosi 5,6‰. U prvih 7 dana
života umrlo je 10 dojenčadi, a u prvom mjesecu života 12 djece.
Stopa perinatalne smrtnosti (mrtvorođeni i umrli u prvoj sedmici života) iznosi 10,3‰,
i najveća je u općinama Donji Vakuf (25,2‰) i Bugojnu (21,2‰), dok u općinama
Dobretići, Fojnica i Kreševo nisu zabilježeni slučajevi perinatalnog mortaliteta.
Grafikon 7. Stope perinatalnog mortaliteta po općinama u 2016.godini
0%
20%
40%
60%
80%
100%
29,1 11,0
1,4 1,4 1,7
2,1 4,6
33,5 6,8
1,9 1,8 1,4
0,7 2,6
Žene Muškarci
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
21,4
13,0
0,0
25,2
0,0
6,2 5,6
11,9
0,0
4,7 6,2
12,5
17 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Bolesti perinatalnog perioda (P00-P96) uzrokovale su smrt 9 beba i čine 64,3% svih
uzroka smrti kod dojenčadi. Plućno krvarenje porijeklom iz perinatalnog perioda
(P26) uzrokom je smrti 44,4% smrti iz ove grupe bolesti. Neoznačeni uzroci smrtnosti
dojenčadi čine 14,4% svih uzroka, a evidentirane su smrti i usljed hromozomskih
malformacija (7,1%), hronične bubrežne insuficijencije (7,1%) i akutnog bronhitisa
(7,1%).
Zabilježene su tri smrti djece starosti 1 do 4 godina. Stopa smrtnosti djece 1-4 godinE
je 1,4‰. Uzroci smrti su maligna neoplazma mozga (C71), limfatična leukemija (C91)
i druge virusne infekcije CNS koje nisu drugdje klasificirane (A88).
3.2. Morbiditet
Vanbolnički morbiditet, kao indirektni pokazatelj zdravlja stanovništva, dobija se na
osnovu konačnih dijagnoza registrovanih u ustanovama primarne zdravstvene
zaštite. On značajno zavisi od starosne i spolne strukture stanovništva, dostupnosti
zdravstvene zaštite, kao i navike i standarda građana.
Stopa obolijevanja bilježi stalni trend rasta, i za 37% je veći u odnosu na 2010.
godinu.
Grafikon 8. Trend oboljevanja stanovništva u SBK u periodu 2010-2016. (stope na 10.000 stanovnika)
Vodeće grupe oboljenja su bolesti respiratornog sistema (1.623/10.000),
cirkulatornog sistema (1.053/10.000), bolesti endokrinog sistema (430/10.000),
3995,2 4122,9 4146,3
4713,7 5148,5 5166,3 5489,7
0,0
1000,0
2000,0
3000,0
4000,0
5000,0
6000,0
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
18 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
bolesti koštano-mišićnog sistema (320/10.000) i bolesti kože (315/10.000). Došlo je
do značajnog porasta stope oboljelih od navedenih bolesti u odnosu na 2012.godinu.
Grafikon 9. Vodeće grupe oboljenja u periodu 2012-2017.
Vodeće dijagnoze registrovane u stanovništvu su akutne infekcije gornjih
respiratornih puteva (J00-J06) sa stopom obolijevanja 862,9/10.000. Na drugom
mjestu je hipertenzija (I10) sa stopom obolijevanja 596/10.000, a na trećem dijabetes
(E10-E14) sa stopom 218,7/10.000. Četvrto mjesto vodećih oboljenja zauzimaju
povrede i trovanja (S00-T98) sa stopom 150,6/10.000, dok su se "drugi simptomi i
nenormalni klinički i laboratorijski nalazi" (R99) našli na petom mjestu sa stopom
141,5/10.000.
Grafikon 10. Stope morbiditeta vodećih uzroka oboljevanja stanovništa u 2016. godini
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
bolesti respiratornogsistema
cirkulatornog sistema bolesti endokrinogsistema
2012.
2017.
0,0
500,0
1000,0
1500,0
2000,0
2500,0
1133,2
830,1
323,0 182,9 174,3 157,4 155,2 110,3 103,0 100,8
2219,6
19 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
3.3. Hronične nezarazne bolesti (HNB) Prim.Mr.sci.dr.Amra Mehmedbegović-Živanović
Prof.Dr.med.sci. Sead Karakaš
Hronične nezarazne bolesti u svijetu pokazuju karakteristike pandemije i čine oko
75% ukupnog morbiditeta i mortaliteta. One su jedan od najvećih uzroka invalidnosti i
apsentizma. One ubijaju više od 40 miliona ljudi svake godine, od čega je 15 miliona
starosti između 30 i 70 godina. Više od 80% tih smrti spada u kategoriju
"prijevremenih".
Prema nekim istraživanjima u prosjeku svaki stanovnik stariji od 60 godina ima tri
hronična oboljenja, među kojima su najčešće bolesti srca i krvnih žila, oboljenja
koštano mišićnog sistema, oboljenja probavnog sistema, šećerna bolest, poremećaji
duševnog zdravlja. Poseban problem predstavljaju maligne bolesti (zloćudni tumori)
čija je učestalost u porastu.
Nezarazne bolesti su rezultat vrlo kompleksnih interakcija između pojedinca i njegove
sredine. Individualne karakteristike (pol, genetska predispozicija) i neki emocionalni
faktori, zajedno sa socijalno-ekonomskim determinišu razlike u osjetljivosti pojedinca
na stanja koja kompromitiraju zdravlje. Naročito snažan utisak na obrasce ponašanja
stanovništva, kao i na pojavu, stepen izloženosti i ishod bolesti imaju socijalno-
ekonomski uslovi.
Eksperti SZO su procijenili da skoro 60% ukupnog opterećenja bolešću nastaje kao
posljedica sljedećih sedam faktora: povišenog krvnog pritiska, pušenja duhana,
konzumiranja alkohola, povišenog nivoa holesterola, prekomjerne tjelesne težine,
niskog unosa voća i povrća i fizičke neaktivnosti. Navedeni rizični faktori su zajednički
za najčešća hronična nezarazna oboljenja.
Svjetska zdravstvena skupština je 2013. godine usvojila Globalni akcijski plan4 SZO
za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti koji će, ako se realizuju u razdoblju 2013.-
2020. godine, doprinijeti napretku 9 globalnih ciljeva postavljenih za nezarazne
bolesti, a koji treba da se ostvare do 2025. godine u odnosu na baznu 2010. godinu.
Globalni ciljevi su:
- Smanjenje rizika od ranog umiranja od kardiovaskularnih bolesti, raka,
dijabetesa i hroničnih respiratornih bolesti za 25%;
- Smanjenje štetne upotrebe alkohola za najmanje 10%;
- Smanjenje prevalence nedovoljne tjelesne aktivnosti za 10%;
- Smanjenje prosječnog unosa soli za 30%;
4 SZO. Globalni akcijski plan za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti 2013.-2020.
20 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
- Smanjenje prevalence konzumacije duhana kod osoba starosti 15 i više
godina za 30%;
- Smanjenje prevalence povišenog krvnog pritiska za 10%;
- Zaustaviti porast dijabetesa i gojaznosti;
- Najmanje 50% osoba će dobivati lijekove i ići na savjetovanje s ciljem
sprječavanja srčanog i moždanog udara;
- Dostupnost osnovnih tehnologija i osnovnih lijekova za vodeće nezarazne
bolesti biće na razini od 80%.
Dokazano je da postoje efikasne intervencije za prevenciju i kontrolu nezaraznih
bolesti, pri čemu prevencija ima najveći potencijal za smanjenje obolijevanja od
hroničnih masovnih nezaraznih bolesti. Nije uvijek potrebno čekati decenijama da bi
se postigli efekti preventivnih programa. Smanjenje faktora rizika može dovesti do
iznenađujuće brzog unapređenja zdravlja, što se može uočiti posmatranjem
nacionalnih trendova za pojedine poremećaje zdravlja. Odličan primjer su Finska i
Poljska. U Finskoj je u period 1972–1992. godine mortalitet od koronarne srčane
bolesti smanjen za 80% zahvaljujući značajnom smanjenju glavnih faktora rizika, dok
je incidencija dijabetesa tipa 2 redukovana za 60% u Finskoj i SAD-u i za preko 30%
u Kini.
Evropska strategija za prevenciju i kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti, sačinjena
od WHO sredinom 2006. godine, vođena je osnovnom idejom da je ostvarivanje
boljeg zdravlja stanovništva moguće dostići prvenstveno kroz sveobuhvatne
programe prevencije i kontrole najvažnijih masovnih hroničnih nezaraznih bolesti:
ishemične bolesti srca, cerebrovaskularnih bolesti, malignih neoplazmi, diabetes
mellitus-a i hroničnih opstruktivnih bolesti pluća.
Za hronične nezarazne bolesti karakterističan je komorbiditet. Tako, depresija, kao
jedno od najčešćih stanja današnjice, češće se dijagnostikuje kod osoba koje boluju
od neke bolesti nego kod zdravih osoba (kod 35% oboljelih od raka, kod 29%
oboljelih od povišenog pritiska, kod 27% oboljelih od dijabetesa).
Dostupnost zdravstvene zaštite u vidu kontinuiranog pružanja zdravstvene zaštite u
svim vidovima i nivoima (prevencije, liječenja i rehabilitacije) i u skladu sa potrebama
cjelokupne zajednice od velike je važnosti za realizaciju programa iz oblasti javnog
zdravstva. Obzirom da je hipertenzija rasprostranjeno oboljenje u našim krajevima i
da je jedan od rizika ishemične bolesti srca, naša pažnja je usmjerena na rano
otkrivanje i liječenje hipertenzije, jer tako djelujemo i na smanjenje oboljenja srca.
Naše su procjene da od ukupnog broja oboljelih od hipertenzije na broj
novootkrivenih slučajeva otpada oko 15%, te je rano otkrivanje i liječenje hipertenzije
važno da bismo preduprijedili teža oboljenja, invalidnost i smrt. Uz hipertenziju se
često otkriju i drugi riziko faktori na koje je moguće djelovati. Tako se kod bolesnika
oboljelih od dijabetesa tip II mnogo može postići u kontroli bolesti higijensko –
21 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
dijetetskim režimom i fizičkom aktivnošću. Naše su procjene da od ukupnog broja
oboljelih od šećerne bolesti oko 9% otpada na novootkrivene slučajeve. Rano
liječenje ove bolesti odgađa komplikacije bolesti za što kasniju životnu dob.
Povezanost hroničnih nezaraznih bolesti i stanja okoliša
Značajan dio tereta hroničnih nezaraznih bolesti posljedica je izloženosti uticaju
okoliša i radne okoline. Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da zagađenje
zraka u okolišu sudjeluje s udjelom od 0,6% među deset vodećih rizičnih faktora
povezanih s ukupnom smrtnošću u Evropskom regionu (The European Health Report
2005). Prema procjenama SZO oko 2% ukupnih smrti u Hrvatskoj vezano je uz
onečišćenje zraka (The European Health Report 2009.).
Tjelesna aktivnost pod utjecajem je okolišnih uslova poput razvoja prometne
infrastrukture i urbaniziranosti prostora u kojem ljudi žive. Razvojem sigurne
infrastrukture može se poticati prevoz biciklom i pješačenjem. Osiguranje dostupnih
zelenih površina za tjelesnu aktivnost u slobodno vrijeme preduslov su za uspješno
poticanje promjene ponašanja.
Prihvatljiva i održiva politika koja se odnosi na okoliš i zdravlje može izravno
pridonijeti smanjenju tereta hroničnih nezaraznih bolesti.
Demografske promjene i HNB
Demografske promjene koje se ogledaju u procesu starenja stanovništva
predstavljaju dopunske izazove u ekonomskom, budžetskom i socijalnom pogledu.
Odnos starih, ekonomski neaktivnih lica i lica u radno aktivnim godinama iz godine u
godinu će biti nepovoljniji. Zbog toga je izuzetno važno da osobe ostanu zdrave i
nezavisne od tuđe pomoći što je moguće duže u svom životu i da se prijevremena
smrt u srednjim godinama života izbjegne u najvećoj mogućoj mjeri.
Siromaštvo i HNB
Siromaštvo, nedovoljni prihodi da bi se zadovoljile životne potrebe, predstavlja složen
fenomen koji se ogleda u nemogućnosti zapošljavanja, lošim stambenim uslovima,
neadekvatnom pristupu zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, obrazovnim i komunalnim
uslugama, neostvarenim pravima na zdravu životnu sredinu i drugo. Zbog toga
siromaštvo ima veliki udio u nastanku hroničnih nezaraznih bolesti.
Siromaštvo spada u osnovne faktore rizika za nastanak hroničnih nezaraznih bolesti,
a podrazumeva loše socijalno-ekonomsko stanje, nezaposlenost, nizak obrazovni
nivo i nezadovoljavajući položaj porodice. Definiše se kao višedimenzionalni fenomen
koji, pored nedovoljnih prihoda za zadovoljenje životnih potreba, podrazumjeva i
nemogućnost zapošljavanja, neodgovarajuće stambene uslove i neadekvatan pristup
socijalnoj zaštiti, zdravstvenim, obrazovnim i komunalnim uslugama, uz
neostvarivanje prava na zdravu životnu sredinu i prirodna bogatstva, prije svega, na
22 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
čistu vodu i zrak. Najveći rizik siromaštva imaju domaćinstva gde je nosilac
domaćinstva sa nezavršenom osnovnom školom, nezaposlen, ili neaktivan (student,
domaćica). Stanovništvo seoskog područja je dva i po puta siromašnije u odnosu na
stanovništvo gradskog područja. Kategorija sa natprosečnim rizikom siromaštva su
stara lica uzrasta 65 i više godina, čiji je relativni rizik siromaštva bio za 13,4% veći u
odnosu na rizik ukupne populacije
Obrazovanje i HNB
Pored pozitivnih trendova u odnosu na stepen pismenosti stanovništva, problemi u
obrazovanju se ogledaju u nedostatku opremljenosti savremenim nastavnim
sredstvima, neostvarenoj integraciji marginalizovanih grupa, posebno Roma,
neadekvatnom zdravstvenom vaspitanju i sticanju određenih socijalnih znanja koja bi
budućim generacijama pomogla u svakodnevnim životnim iskušenjima.
Što se tiče rodne nejednakosti, prema vrijednosti takozvanog indeksa staklenog
plafona (glass ceiling), koji se izračunava kao odnos ukupnog broja žena na svim
nivoima obrazovanja prema broju žena sa najvišim stepenom obrazovanja, naša
zemlja je na začelju Evrope.
Globalizacija, urbanizacija i HNB
Proces globalizacije, između ostalog, povezan je sa trendom da stanovništvo nisko
razvijenih država konzumira nezdravu hranu sa dosta zasićenih masti, soli i šećera.
Stanovništvo je u urbanim sredinama sve više orijentisano ka sedentarnom načinu
života i smanjenoj mogućnosti za redovnu dnevnu fizičku aktivnost.
Dokazano je da postoje efikasne intervencije za prevenciju i kontrolu nezaraznih
bolesti. Moguće je spriječiti ili modifikovati faktore rizika, spriječiti početak ili
napredovanje bolesti, spriječiti nesposobnost, kao i prerano umiranje uz bol i patnju.
Ishod bolesti je moguće poboljšati njenim ranim otkrivanjem, odgovarajućom
terapijom i efikasnom rehabilitacijom.
Odgovarajuća primjena znanja na svim nivoima zdravstvene zaštite ima višestruku
korist za sve.
Primjer pojedinih zemalja koje su napravile značajan napredak u prevenciji i kontroli
hroničnih nezaraznih bolesti ukazuje na ogroman potencijal za unapređenje zdravlja.
Smanjenje nejednakosti u zdravlju
Povišene razine šećera u krvi, na primjer, prema podacima za naš kanton, češća je
kod stanovnika sa najnižom školskom spremom (62,7%). Intervencije kojima se
deluje na determinante zdravlja, kao što su ekonomski rast, nejednakosti u dohotku,
siromaštvo, obrazovanje, radna sredina, nezaposlenost i dostupnost zdravstvene
službe, predstavljaju glavne opcije za značajno unapređenje zdravlja. Širok opseg
23 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
mjera na nivou populacije zahtjeva uključenje, kako zdravstvenog, tako i
vanzdravstvenog sektora u zajednički rad. Zdravstveni sektor treba da ukaže ostalim
sektorima na značaj koji oni imaju u određivanju uslova bitnih za zdravlje i
blagostanje ljudi, kao i na njihovu odgovornost za poboljšanje zdravlja populacije.
Neophodno je istovremeno sprovoditi prevenciju na individualnom i populacionom
nivou. Ukoliko se osobe sa povišenim rizikom od nastanka hronične nezarazne
bolesti ne liječe, kratkoročno i srednjoročno gledano neće biti značajnog uticaja na
morbiditet i mortalitet od hroničnih nezaraznih bolesti. Kod osoba sa poremećenom
tolerancijom glukoze, koje su pod visokim rizikom da obole od dijabetesa, program
modifikacije stila života može da smanji rizik pojave dijabetesa za oko 58%, a
farmakološka intervencija (primena odgovarajućih lijekova) za 31%.
Primjenom skrininga, može se spriječiti nesposobnost, smanjiti smrtnost i poboljšati
kvalitet života, pod uslovom da je efikasna, pristupačna i prihvatljiva terapija
dostupna svima kojima je potrebna. Skrining sa sljedstvenom terapijom osoba sa
povećanim rizikom od nastanka KVB istovremenim delovanjem na više faktora rizika,
isplatljiviji je od fokusiranja na pojedinačne faktore rizika. U zemljama sa dovoljnim
resursima za obezbjeđenje odgovarajuće terapije, efektivno je uvođenje masovnog
skrining programa za ranu detekciju raka dojke i raka grlića materice.
Za poboljšanje menadžmenta hroničnih bolesti potrebni su programi koji će uzeti u
obzir zajedničke pristupe u liječenju hroničnih stanja, kao i pristupe specifične za
svaku pojedinačnu bolest. Kod nas su, po ugledu na mnoge evropske zemlje,
napravljeni vodiči dobre prakse za menadžment pojedinim hroničnim nezaraznim
bolestima. Međutim, imajući u vidu visok stepen koomorbiditeta, prednost treba dati
integrisanoj zaštiti u čijem sprovođenju ljekari primarne zdravstvene zaštite imaju
važnu ulogu. Pritom se sve više pažnje obraća aktivnom učešću pacijenata u
liječenju, što može poboljšati ishod bolesti.
Zbog produženog životnog vijeka sve je više ljudi koji boluju od jedne ili više
hroničnih nezaraznih bolesti, čijem nastanku pogoduju i urbanizacija, usvajanje
nezdravih stilova života, kao i reklamiranje u medijima stilova života koji predstavljaju
rizik po zdravlje. Sve ovo nameće potrebu za reorganizacijom zdravstvenih sistema
širom svijeta kako bi bili u stanju da se uhvate u koštac sa povećanim opterećenjem
hroničnih nezaraznih bolesti.
U Srednjobosanskom kantonu HNB su vodeći uzrok smrtnosti i obolijevanja
stanovništva. Najveći porast broja oboljelih od HNB u odnosu na prethodni period
uočljiv je kod dijabetes mellitusa, malignih neoplazmi, mentalnih oboljenja i bolesti
cirkulatornog sistema
24 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 5. Prevalenca hroničnih nezaraznih bolesti u periodu 2004 - 2016.*
Oboljenje
Prevalenca (na 10.000 st)
2004. 2012. 2016.
Oboljenja cirkulatornog sistema 632 778 942
Diabetes mellitus 125 219 323
Mišićno-koštana oboljenja 297 211 285
Mentalni poremećaji 145 173 239
Hronična respiratorna oboljenja 227 105 170
Maligne neoplazme 33 42 59
*Izvor podataka: Izvještaj o registrovanim stanjima i oboljenjima u ambulatno-polikliničkoj
djelatnosti PZZ u 2016. godini
3.3.1. Oboljenja cirkulatornog sistema
Na visoku stopu obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti upućuju i rezultati Studije o
stanju zdravlja stanovništva u Federaciji BiH, rađene 2012. godine5 koji su pokazali
da 44,4% odraslog stanovništva Federacije BiH ima povišenu vrijednost holesterola
(=ili>5mmol/l), a 21,2% imaju povišenu vrijednost triglicerida (=ili>1,7mmol/l), bez
značajnih razlika među ženama i muškarcima.
Rezultati ovog istraživanja su pokazali da 42,1% odraslih stanovnika ima potencijalnu
hipertenziju (sistolni pritisak >140, dijastolički >90mmHg) i/ ili koji uzimaju
antihipertenzivnu terapiju. Hipertenzija je nešto više zastupljena među muškarcima
(45,3%), nego među ženama (38,9%).
U Srednjobosanskom kantonu od bolesti cirkulatornog sistema u 2016. godini umrlo
je 1.427 osoba, odnosno 56,6 na 10.000 stanovnika. Čak 20% umrlih su starosti do
65 godina, odnosno iz populacije radnoaktivnog stanovništva, 80,0% su stariji od 65
godina, odnosno 59,6% starijih od 75 godina.
5 Studija o stanju zdravlja odrasloga stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine 2012. Federalno
ministarstvo zdravstvo, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, 2014.
25 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Grafikon 11. Starosna struktura umrlih od kardiovaskularnih bolesti u 2015. godini
Od svih oboljenja cirkulatornog sistema registrovanih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti,
55,6% registrovano je starosnoj grupi 20-64 godine, 44,3% u starosnoj grupi 65
godina i više, a 0,05% u grupi 15-19 godina. Hipertenzivna oboljenja (I10) čine 78,9%
svih registrovanih oboljenja cirkulatornog sistema, a 6,3% čine druga ishemična
oboljenja (I20, I23-I25).
3.3.2. Dijabetes mellitus
Procjene su da u svijetu od šećerne bolesti boluje više od 371 miliona ljudi, a da će
do 2030. godine taj broj narasti na 550 miliona, pa se sa punim pravom pojava ove
bolesti naziva „epidemijom 21. vijeka“. Faktori rizika za nastanak dijabetesa, kao što
su povećana tjelesna težina i gojaznost, fizička neaktivnost, metabolički sindrom,
nepravilna ishrana i stres, mogu se uspješno prevenirati i tako smanjiti broj
novoboljelih i broj oboljelih sa razvijenim komplikacijama.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, od dijabetesa je u 2016. godini
umrlo 76 osoba, odnosno 3,0 na 10.000 stanovnika. Od inzulin ovisnog dijabetesa
(E10) umrlo je 59,2%. 21% umrlih je starosti do 65 godina, 78,9% je starijih od 65
godina.
U Registru oboljelih od dijabetesa prijavljeno je 11.556 oboljelih, od čega su 6.956
žene, odnosno 60,2%, dok je muškaraca 4.600, odnosno 39,8%.
Prosječna starost oboljelih je 65 godina, a 50% oboljelih je starosti 57 do 74 godine.
Insulin ovisnih dijabetičara je 3.417 (29,6%), a insulin neovisnih dijabetičara 8.139
(70,4%).
0
50
100
150
200
250
300
350
20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85 i
26 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 6. Registrovani dijabetičari po spolu i tipu dijabetesa
Spol Inzulin ovisni dijabetes
(E 10)
Inzulin neovisni dijabetes
(E 11) Ukupno
Muškarci 1.421 3.179 4.600
Žene 1.996 4.960 6.956
Ukupno 3.417 8.139 11.556
Prema završenom obrazovanju, najveći broj oboljelih su osobe bez škole i sa
završenom osnovnom školom (67,5%), sa srednjim nivoom obrazovanja je 29,1%,
dok je sa višom i visokom školom 3,4% oboljelih.
Kao izraženi rizik za nastanak dijabetesa jeste povećana tjelesna težina koja kod
registrovanih pacijenata iznosi 81,4 ± 16,2 kg. U odnosu na prosječnu visinu od
168,1 ± 9,6 cm, prosječni BMI je 28,7 što ukazuje na povećanu tjelesnu težinu
registrovanih, koja je na granici sa gojaznošću.
Neku od hroničnih komplikacija ima čak 78,3% registrovanih. Najučestalije
komplikacije su poremećaji cirkulacije koju ima 7.904 oboljelih (68,4%) i neurološke
komplikacije 5.937 (51,4%).
Grafikon 12. Registrovane komplikacije dijabetesa
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
68,4
51,4
39,8 36,0 33,6
28,7
9,0
27 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
3.3.3. Maligne bolesti
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u Srednjobosanskom kantonu je
od malignih bolesti u 2015. godini umrlo je 406 osoba, i to 251 muškaraca (61,8%) i
155 žena (38,2%). Stopa umrlih od malignih bolesti je 161,1/100.000 stanovnika.
Vodeći uzroci smrtnosti su maligne neoplazme bronha i pluća (C34) sa stopom
smrtnosti 34,1/100.000 stanovnika. Na drugom mjestu su maligne neoplazme želuca
(C16) sa stopom smrtnosti 15,1/100.000 stanovnika, a na trećem su neoplazme
pankreasa (C25) sa stopom 12,7/100.000.
Stopa smrtnosti od malignih neoplazmi veća je za 8% u odnosu na 2012. godinu.
Značajno povećanje smrtnosti izraženo je kod karcinoma prostate, jetre i larinxa.
Grafikon 13. Stope smrtnosti od malignih neoplazmi na 10.000 stanovnika u 2012. i 2015.godini
Vodeći uzroci smrtnosti od malignih neoplazmi kod muškaraca su neoplazme bronha
i pluća, prostate i želuca, dok su kod žena najčešći uzrok smrti neoplazme dojke,
bronha i pluća i želuca.
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
Bronhi i pluća (C34)
Želudac (C16)
Pankreas (C25)
Prostata (C61)
Jetra (C22)
Dojka (C50)
Larinx (C32)
Rektosigm. spoj (C19)
Mozak (C71)
Rektum (C20)
Ostale
42,1
13,1
4,8
7,9
5,6
10,7
4,8
10,7
7,5
7,2
34,6
34,1
15,1
12,7
10,3
10,3
9,1
8,7
7,9
7,9
7,5
37,3
2015.
2012.
28 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Grafikon 14. Stope umrlih (na 10.000 st.) od malignih bolesti po spolu u 2016. godini.
Prosječna starost umrlih je 66,5 ± 13,2 godina. 40,9% umrlih su starosti do 65
godina, 59,1% su starosti preko 65 godina, a starijih od 75 godina je 32,01%.
Grafikon 15. Umrli od malignih neoplazmi u 2016. po starosnim godinama
Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo, incidenca obolijevanja od
malignih neoplazmi je, kada je u pitanju SBK niža u odnosu na 2011. godinu. Tako je
incidenca oboljevanja muškaraca u 2011. godini iznosila 20,8 /10.000 stanovnika,
dok u 2014. godini iznosi 10,4 /10.000. Incidenca oboljevanja žena u 2011. iznosila je
18,9/10.000, a u 2014. je 9,7/10.000.
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0Muški
Ženski
0
10
20
30
40
50
60
70
29 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Na osnovu Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Službene novine F/BiH br. 29/05), Zakona
o statistici (Službene novine F/BiH br. 63/03), Programa statističkih istraživanja i
Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti, kao i Upute o mjerama i
aktivnostima za sprečavanje, rano otkrivanje i suzbijanje maligne neoplazme
(Službene novine F/BiH br.2/08) zdravstvene ustanove su dužne prijavljivati osobe
oboljele od maligne neoplazme. Proces registracije raka u FBiH je decentraliziran.
Zdravstvene ustanove primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, kao i
privatna zdravstvena djelatnost dostavljaju nadležnom Kantonalnom zavodu prijave
slučajeva oboljelih od karcinoma. Kantonalni zavodi mjesečno, nakon unošenja
prijava u Registar, prosljeđuju podatke Federalnom zavodu gdje se objedinjuju
podaci za cijelo područje Federacije. Prijavljivanje se vrši na jedinstvenom obrascu
Prijava maligne neoplazme (objavljenom u Službenim novinama F/BiH br. 2/08).
Glavni izvori podataka za Registar su prijave bolesti prikupljene iz zdravstvenih
ustanova. Informacije su upotpunjene potvrdama o smrti koje dostavlja kantonalna
statistika.
U 2015. godini u Registru oboljelih od malignih bolesti evidentirano je ukupno 558, a
u 2016. godini 589 osoba.
Grafikon 16. Novoregistrovani oboljeli po spolu u 2015. I 2016. godini
U 2016. godini bilježi se veći broj žena oboljelih od malignih bolesti u odnosu na
muškarce.
Najčešće lokalizacije maligniteta kod muškaraca su pluća (C 34), želudac (C16) i
prostata (C61), dok su u ženskoj populaciji najčešće lokalizacije dojka (C50), korpus
materice (C54) i ovarij (C56).
42,0
44,0
46,0
48,0
50,0
52,0
54,0
2015. 2016.
53,0
47,4 47,0
52,6
muškarci žene
30 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Grafikon 17. Najčešće registrovane lokalizacije maligniteta kod muškaraca u 2015. i 2016. godini
Broj novooboljelih muškaraca u 2016. godini nešto je manji u odnosu na 2015.
godinu. Međutim značajnije je manji broj oboljelih od karcinoma prostate i mokraćnog
mjehura.
Grafikon 18. Najčešće registrovane lokalizacije maligniteta kod žena u 2015. i 2016. godini
3.3.4. Mentalni poremećaji
Mentalni poremećaji su od posebnog javnozdravstvenog značaja. Ova oboljenja se
javljaju u svim dobnim grupama, nivoima obrazovanja, ekonomskim kategorijama, i
jedan su od vodećih uzroka apsentizma, odnosno odsustva sa posla zbog bolesti i
povreda.
0,0 2,0 4,0 6,0 8,0 10,0 12,0 14,0 16,0
Bronhi i pluća (C34)
Želudac (C16)
Prostata (C61)
Mokraćni mj. (C67)
Rektosim.sp. (C19)
ostale
4,0
1,4
2,7
1,8
1,1
12,3
3,2
1,4
1,2
1,2
1,1
14,0
2016.
2015.
0,0 2,0 4,0 6,0 8,0 10,0 12,0 14,0 16,0
Dojka (C50)
Uterus (C54)
Ovariji (C56)
Želudac (C16)
Cerviks (C53)
Bronhi i pluća (C34)
Ostale
5,2
1,6
1,5
0,5
1,8
1,0
9,2
4,4
2,1
1,4
1,0
0,8
0,4
14,6
2016.
2015.
31 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Ovi poremećaji dovode do razvoja stigme i diskriminacije. Takođe ne treba
zanemariti i vezu mentalnog i tjelesnog zdravlja. Bilo koja tjelesna bolest može za
posljedicu imati narušeno mentalno zdravlje, kao što mentalni poremećaj može
rezultirati tjelesnim poremećajem.
Naznačen je porast broja oboljelih u periodu 2004-2016. godine, sa stope 145/10.000
stanovnika u 2004. godini na 238,7/10.000 stanovnika u 2016. godini.
Grafikon 19. Stopa obolijevanja stanovništva SBK/KSB u periodu 2008-2016. godina (na 10.000
stanovnika)
Među poremećajima mentalnog zdravlja dominiraju neurotski sa stresom povezani i
somatski poremećaji (F40-F48) i afektivni poremećaji raspoloženja (F30-F39).
Grafikon 20. Stopa obolijevanja stanovništva po dijagnozama u periodu 2010-2016. godina
145
125,5 137,7
173,4
208,6
238,7
0
50
100
150
200
250
300
2004. 2008. 2010. 2012. 2010. 2016.
0 20 40 60 80
Neurotski, stres porem.
Poremećaji respoloženja
Šizofrenija
Dr. ment. porem.
Porem. uzrokovani alkoholom
Porem.uzrokovani.psihoakt.supst.
Demencija
Mentalna zaostalost
38,7
34,3
28
13,8
6,2
5,4
5,4
6
44,6
49,3
39,3
19,5
6,6
6,3
5
2,6
74,5
66,3
48,9
26,7
7,5
5,6
5,2
4,0
2016.
2012.
2010.
32 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
3.3.5. Hronična respiratorna oboljenja
Oboljenja respiratornog sistema predstavljaju vodeći uzrok oboljevanja svih dobnih
skupina i ukupnom morbiditetu učestvuju sa 29,6%. Hronične obstruktivne bolesti
pluća su drugi uzrok radne nesposobnosti nakon srčanih bolesti, a četvrti najčešći
uzrok smrti. Život u sredini sa zagađenim zrakom, rad u onečišćenom okolišu kao i
pušenje povećava rizik za nastanak HOBP.
Hronične obstruktivne bolesti (J40-J46) učestvuju sa 6,7% u svim bolestima
respiratornog trakta, te sa 1,97% u ukupnom morbidetetu.
Grafikon 21. Učestalost oboljevanja od HOBP po dobnim grupama
Imajući u vidu visoku prevalencu pušenja među stanovnicima (44,1%), uz sve veće
onečišćenje zraka, praćenje kroničnih opstruktivnih bolesti ima sve veći značaj.
3.3.6. Povrede i trovanja
Povrede i trovanja su posebno značajan javnozdravstveni problem jer predstavljaju
jedan od vodećih uzroka invaliditeta i smrti, te su česte kod mlađe populacije.
U 2016. godini registrovano je ukupno 4.391 povreda i trovanja, sa stopom
povređivanja od 174,3/10.000 stanovnika.
3,8 6,7
6,3
47,4
35,8
1-6
7-14
15-18
19-64
65 i više
33 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Grafikon 22. Učeššće povreda i trovanja po dobnim grupama u 2012. i 2016. godini
3.4. Zdravlje djece i mladih
Djeca i mladi čine oko 37% svjetske populacije čija se vulnerabilnost odražava u
oblicima morbiditeta, mortaliteta i reprodukcije, kao posljedica različitih formi
socijalnog i ekonomskog lišavanja. Posebnu vulnerabilnost pokazuju ruralne grupe
žena i djece.
Među pokazateljima zdravstvenog stanja djece, smrtnost dojenčadi predstavlja jedan
od najosjetljivijih pokazatelja zdravlja ove populacije. U ovom se razdoblju prate:
mrtvorođenost, perinatalna smrtnost, neonatalna i postneonatalna smrtnost. Stopa
dojenačkog mortaliteta u posmatranom razdoblju ima trend pada, i u 2016. godini
iznosi 5,5‰, stopa mrtvorođenosti 5,6 ‰, dok perinatalni mortalitet iznosi 10,3‰.
Kvalitetnija, dostupnija i sveobuhvatnija prenatalna zaštita je dovela do smanjenja
mrtvorođenosti i dojenačkog mortaliteta.
Mala porođajna težina predstavlja rizik od češćeg oboljevanja i umiranja male djece.
U 2016. godini rođeno je 2.049 beba od čega je 3,4% (70 beba) imalo porođajnu
težinu manju od 2.500 grama, odnosno 0,8% (17 beba) je imalo porođajnu težinu
manju od 2.000 grama.
Istraživanje o anemiji među djecom i ženama u FBiH6 pokazuje da 18,4% djece
uzrasta 6-59 mjeseci ima anemiju, uglavnom u umjerenom i blagom obliku. Anemija
je najučestalija u dobi 1 do 2 godine, nakon čega postepeno opada. Istraživanje je
pokazalo da djeca čije majke imaju niži nivo obrazovanja češće imaju anemiju, kao i
ona djeca koja žive u domaćinstvima čija su primanja ispod 300 KM.
6 Zavod za javno zdravstvo FBiH, Federalno ministarstvo zdravstva, UNICEF. Istraživanje o anemiji
među djecom i ženama u FBiH, izvještaj za opštu populaciju. Sarajevo 2012.
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
0-6 7-14 15-18 19-64 65 i više
5,7
10,5 10,2
63,1
10,5 7,3
16,0 13,6
51,9
11,2
2016.
2012.
34 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Dojenje štiti djecu od infekcija i obezbjeđuje im idealan izvor hranjivih materija. SZO i
UNICEF izdali su preporuke o isključivom dojenju tokom prvih 6 mjeseci života bebe,
te produženo dojenje tokom dvije ili više godina. Istraživanje višestrukih pokazatelja u
FBiH7 pokazalo je da samo 15,1% djece ispod 6 mjeseci isključivo doji.
Vodeća oboljenja dječijeg uzrasta su:
Tabela 7. Vodeća oboljenja djece uzrasta 0-6 godina
Oboljenje Br.oboljelih Index
strukture
Stopa
oboljevanja na
10.000 st.
Ak.inf. gornjih respirat.puteva (J00-J06) 9.460 51,6 375,4
Ak.bronhitis i bronhiolitis (J20-J21) 2.116 11,5 84,0
Dr.ob. kože (L10-L14, L20-L45, L55-L99) 689 3,8 27,3
Anemije uzrokovane nedostatkom Fe (D50) 607 3,3 24,1
Otitis media (H65-H75) 577 3,1 22,9
Ostala oboljenja 4.877 26,6 193,6
Školska djeca spadaju u najzdraviju populaciju. Njihovi zdravstveni problemi vezani
su za polazak u školu i odvajanje od roditeljskog doma, sticanje životnih navika pod
djelovanjem različitih uticaja. U starijem školskom uzrastu često se započinje sa
konzumiranjem cigareta, alkohola, opojnih sredstava, seksualnih odnosa. Posebno
su izloženi štetnom uticaju okolišu. Sve ovo reflektuje se na njihovo zdravlje i na
vodeća oboljenja ove populacije.
Tabela 8. Vodeća oboljenja djece uzrasta 7-14 godina
Oboljenje Br.oboljelih Index
strukture
Stopa
oboljevanja na
10.000 st.
Ak.inf. gornjih respirat.puteva (J00-J06) 6.787 51,3 269,4
Ak.bronhitis i bronhiolitis (J20-J21) 962 7,3 38,2
Povrede i tovanja (S00-T98) 462 3,5 18,3
Dr.oboljenja kože (L10-L14, L20-L45, L55-L99) 461 3,5 18,3
Dr. simpt. i nenormalni klinički nalazi
(R00-R09, R11-R49, R51-R53, R55-R99) 401 3,0 15,9
Ostala oboljenja 4.161 31,4 165,1
7 Zavod za javno zdravstvo FBiH, Federalno ministarstvo zdravstva, UNICEF.Istraživanje višestrukih
pokazatelja u FBiH 2011-2012. Sarajevo, 2013.
35 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 9. Vodeća oboljenja mladih uzrasta 15-18 godina
Oboljenje Br.oboljelih Index
strukture
Stopa
oboljevanja
na 10.000 st.
Ak.inf. gornjih respirat.puteva (J00-J06) 3.183 39,8 126,3
Povrede i tovanja (S00-T98) 448 5,6 17,8
Dr.oboljenja kože (L10-L14, L20-L45, L55-L99) 404 5,0 16,0
Ak.bronhitis i bronhiolitis (J20-J21) 391 4,9 15,5
Dr. simpt. i nenormalni klinički nalazi
(R00-R09, R11-R49, R51-R53, R55-R99) 350 4,4 13,9
Ostala oboljenja 3.230 40,3 128,2
Povrede se prema metodologiji izvještavanja svrstavaju u povrede nastale u školi
(radno mjesto, vrtić), sportu, kući i na drugom mjestu. Najveći broj povreda školske
djece (50,2%) nastao je na „drugom“ mjestu, odnosno na ulici i mjestima za igranje.
U kući se desilo 28,6% povreda, školi 12,7%, dok se u sportu desilo 8,5% svih
povreda.
Indeks ranog rasta i razvoja
Indeks ranog rasta i razvoja predstavlja procenat djece s očekivanim nivoom razvoja
u najmanje tri od sljedeća četiri područja: pismenost i poznavanje brojeva, tjelesni
razvoj, socijalni i emocionalni razvoj i učenje. Prema MICS4 istraživanju u Federaciji
BiH 95,6% djece uzrasta 36‐59 mjeseci je dostiglo očekivanu razinu razvoja. Nivo
razvoja u domenu tjelesnog, socijalnog i emocionalnog razvoja i učenja veći je od
90%, dok je nivo razvoja u domeni pismenosti i poznavanja brojeva očekivano manji
među djecom ovog uzrasta i iznosi 26,7%.
Spremnost za školu
Pohađanje predškolskog obrazovanja u okviru organizovanog obrazovnog programa
važno je za spremnost djece za školu. Prema rezultatima MICS4 istraživanja, 18,4%
djece koja pohađaju prvi razred osnovne škole su pohađala predškolsku ustanovu u
prethodnoj godini. Taj procenat je znatno veći među ženskom (27,3%) nego muškom
djecom (11,6%), te je veći u urbanim sredinama (35,4%) nego u ruralnim (12,6%).
Većina djece osnovnoškolskog uzrasta pohađa školu (97,2%), više muške (97,4%)
nego ženske djece (96,9%). Osnovnu školu uopće ne pohađa 2,8% djece ovoga
uzrasta, dok 8% djece srednjoškolskog uzrasta ne pohađaju srednju školu.
36 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Među djecom koja pohađaju srednju školu više je ženske (93,3%), nego muške djece
(90,4%). Osnovnu školu u Federaciji BiH završava 91,7% djece. Srednju školu
završava 89,3% muške i 89,6% ženske djece.
3.5. Zdravlje žena
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u Srednjobosanskom kantonu
žene čine 49,96% ukupnog stanovništva. Očekivana dužina života za žene u BiH,
pema procjenama SZO, iznosi 79 godina i nešto je veća od očekivane dužine života
za muškarce.
Od ukupnog broja umrlih u 2016. godini žene čine 48,5%. Najčešći razlog umiranja
žena su kardiovaskularne bolesti koje čine 69% svih uzroka smrti žena. Ovakvo
visoko učešće KVO u ukupnoj strukturi uzroka smrti može se povezati sa riziko
faktorima ponašanja izraženim u ženskoj populaciji, kao što su neadekvatna ishrana,
gojaznost, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje, te faktorima okoline. Na drugom
mjestu uzroka smrti su maligne bolesti i to maligna neoplazma dojke, maligne
neoplazme bronha i pluća, te rektosigmoidalnog dijela crijeva.
Grafikon 23. Vodeći uzroci smrtnosti u ženskoj populaciji
Zdravlje žena ugroženo je trudnoćom, porođajem, materinstvom, ekonomskom
ovisnošću, siromaštvom i različitim oblicima diskriminacije.
Vodeća oboljenja žena starosti 15 i više godina, kada se izuzmu poremećaji
menstrualnog ciklusa i menopauzalni poremećaji, su: druge upale vulve i vagine sa
stopom obolijevanja od 61,2/ 10.000 žena. Na drugom mjestu je upala vrata materice
(N72) sa stopom 35/10.000 žena, zatim kandidijaza (B37) sa stopom 28,8/10.000. Na
četvrtom i petom mjestu vodećih oboljenja žena su cistits (N30) sa stopom od
26,1/10.000 žena, te anemije sa stopom od 27,7/10.000 žena.
69,0
14,0
3,9 3,6
2,8 1,4 5,3
kardiovaskularne
maligne
endokrine
urogenitalni
drugi simptomi
povrede
ostali uzroci
37 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Reproduktivno zdravlje uključuje slobodno i svjesno odlučivanje o najpovoljnijem
vremenu rađanju, rađanje željenog broja djece, razmak između poroda, dostupnost
kontracepcije i informacija.
Prema izvještaju MICS 4, 86% žena u SBK, koje su trenutno u braku ili zajednici,
koriste neki oblik kontraceptivne zaštite. Samo 7,7% žena koristi neki od modernih
metoda zaštite, dok 78,4 % žena koristi tradicionalne metode (laktaciona amenoreja,
periodična apstinencija, prekinuti odnos). Žene nižeg obrazovnog statusa češće
koriste tradicionalne metode kontracepcije, dok sa višim obrazovanjem koriste
moderne metode.
U 2016. godini registrovano je 2.049 poroda od čega je 325 (15,8%) završeno
carskim rezom. Registrovano je 87 maloljetničkih poroda (starosti do 19 godina),
odnosno 4,2%, od čega je jedan porod zabilježen u dobi ispod 15 godina.
3.6. Oralno zdravlje
Oralno zdravlje se definiše kao stanje zdravih i za funkciju sposobnih zuba i njihovih
potpornih tkiva, uključujući zdravlje svih dijelova usne šupljine koji sudjeluju u
žvakanju.
Prema Izvještaju o utvrđenim stanjima, oboljenjima i povredama u stomatološkoj
djelatnosti za 2016. godinu, evidentirano je 30.170 oboljenja, a stopa obolijevanja je
1.197 na 10.000 stanovnika.
Kao vodeće oboljenje u svim dobnim grupama evidentira se karijes (K02) sa stopom
obolijevanja 865,4/10.000 stanovnika. Na drugom mjestu vodećih oboljenja su
oboljenja pulpe i periapikalnog tkiva (K04) sa stopom 148,9/10.0000, Gingivitis i
periodontalna oboljenja (K05) sa stopom 51,7/10.000.
Kod djece i mladih starosti do 18 godina na trećem mjestu vodećih zubnih oboljenja
su poremećaji razvoja i rasta zuba (K00).
KEP-indeks (odnos karioznih, ekstrahiranih i plombiranih zuba) pokazao se kao vrlo
dobar pokazatelj oralnog zdravlja. U zemljama EU vrijednosti KEP indeksa kreću se
između 0,5 i 1,5. U našem Kantonu ovaj indeks za djecu predškolskog i školskog
uzrasta iznosi 2,49.
38 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Grafikon 24. Vodeća oboljenja zuba i usta u 2016. godini
3.7. Zarazne bolesti Prof.Dr.med.sci. Sead Karakaš
3.7.1. Epidemiološki nadzor
Epidemiološki nadzor predstavlja stalno, sistematsko prikupljanje, analizu i
tumačenje podataka o određenoj pojavi vezanoj za zdravlje, kao i povratnu
informaciju onima koji učestvuju u prikupljanju podataka ili njihovom korišćenju, a u
cilju sprječavanja i suzbijanja poremećaja zdravlja. Osnovni cilj epidemiološkog
nadzora je sagledavanje deskriptivno-epidemioloških karakteristika ispitivanog
događaja vezanog za zdravlje. Ovaj aspekt nadzora obuhvata: a) identifikaciju
posebno ugroženih grupa; b) uočavanje prostorne raspodjele oboljevanja, i c)
praćenje vremenskog kretanja učestalosti poremećaja zdravlja, uključujući otkrivanje
epidemija kao i karakteristike osoba, mjesta i vremena.
Međunarodne zdravstvene regulative zahtijevaju brzo otkrivanje javnozdravstvenih
rizika i njihovu procjenu, obavještavanje i djelovanje na rizike. Zbog toga je potreban
osjetljiv i fleksibilan sistem nadzora uz funkciju ranog upozoravanja.
Osnovni ciljevi rada epidemioloških službi su praćenja zaraznih i masovnih hroničnih
bolesti. U tu svrhu prikupljaju se i analiziraju podaci o kretanju zaraznih bolesti prema
prijavama pojedinih oboljenja ili epidemija, koji pristižu iz ordinacija primarne
zdravstvene zaštite, bolnica i laboratorija.
72,3
12,4
4,3 2,5
2,3 6,2
Zubni karijes (K02) Ob.zubne pulpe (K04)
Gingivitis i period.ob.(K05) Por.razvoja i rasta zuba (K00)
Dr.porem.zuba (K08) ostala oboljenja
39 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Pored toga nadziru se sve osobe zaposlene u proizvodnji i prometu prehrambenih
proizvoda, odnosno opskrbi stanovništva pitkom vodom, djelatnici u zdravstvu i
ustanovama socijalne skrbi koji se bave pregledima, liječenjem, njegom i
usluživanjem bolesnika, osobe koje rade u proizvodnji, opremanju i izdavanju
lijekova, ustanovama za odgoj i obrazovanje predškolske i školske djece te osobe
koje pružaju usluge njege stanovništvu.
Epidemiološki nadzor obuhvata osobe u kontaktu s oboljelim od određene zarazne
bolesti, ali i osobe koje putuju ili su doputovale iz područja endemskog ili
epidemijskog javljanja određenih zaraznih bolesti. Ovaj nadzor obuhvata niz mjera
prevencije, uključujući i epidemiološko izviđanje, određivanje protuepidemijskih mjera
te preventivno cijepljenje i hemoprofilaksu.
Kvalitet epidemiološkog nadzora i mogućnost sagledavanja realne epidemiološke
situacije direktno zavise od kvaliteta dijagnostike, mogućnosti mikrobiološkog
ispitivanja i ažurnosti i sveobuhvatnosti prijavljivanja zaraznih bolesti, u skladu sa
zakonskim propisima.
Većina podataka o zaraznim bolestima rezultat je pasivnog nadzora, osim za gripu,
za koju je uveden tzv. sentinel nadzor, respiratornu tuberkulozu i pojedine
vakcinopreventabilne bolesti, za koje se sprovodi epidemiološki nadzor u sklopu
programa Svjetske zdravstvene organizacije.
Ne samo učestalost bolesti, već i učestalost izlaganja faktorima rizika, određenim
navikama i oblicima ponašanja u prošlosti i sadašnjosti služe za projekciju budućih
dešavanja I predviđanje trenda kretanja. Takvi podaci, prikupljeni nadzorom, nužni su
ne samo za organizovanje zdravstvene službe, već i za preduzimanje mjera
(preventivni programi i sl.).
Epidemiološke karakteristike zaraznih bolesti, brzina širenja i masovnost javljanja,
problem rezistencije mikroorganizama, opasnost od importovanja zaraznih oboljenja
iz raznih dijelova svijeta i stalna, potencijalna opasnost prirodnožarišnih infekcija daje
ovoj grupi oboljenja poseban značaj.
Zarazne bolesti i dalje predstavljaju teret za zdravlje i za zdravstvene resurse: bilo da
je riječ o endemski prisutnoj tuberkulozi, epidemijskom pojavljivanju bolesti koje se
mogu prevenirati cijepljenjem, rastućem problemu rezistencije na antibiotike, do
izazova izrade strategija prevencije i kontrole kada je riječ o bolestima koje se javljaju
u svijetu i predstavljaju globalnu zdravstvenu prijetnju (npr. Ebola). Jačanje
kapaciteta na svim razinama nadzora (epidemiološkog, laboratorijskog), osobito
uspostava i jačanje kapaciteta ranog obavještavanja i uzbunjivanja (ALERT),
efektivno korištenje informacija za kontrolu javnozdravstvenih prijetnji, reducirat će
ukupni teret zaraznih bolesti.
40 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Nadzor nad zaraznim bolestima
Nadzor nad zaraznim bolestima zasniva se na obaveznom prijavljivanju zaraznih
bolesti (Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, Službene novine FBiH br.
29/05 i Pravilnik o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti, Službene novine FBiH br.
101/12). U sistemu nadzora i kontrole zaraznih bolesti učestvuje cijeli zdravstveni
sistem. Prijave oboljelih od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju,
Služba za epidemiologiju Zavoda kontinuirano prikuplja, analizira i prati stanje
zaraznih bolesti, vrši procjenu epidemiološke situacije, te evaluaciju poduzetih mjera
prevencije i suzbijanja. Zaštita od zaraznih bolesti je moguća samo kroz efektivan
sistem monitoringa i evaluacije, pri čemu „nadzor predstavlja informaciju za akciju“.
Morbiditet (obolijevanje) od zaraznih bolesti, iako značajno reduciran, još uvijek ima
značajan udio u ukupnom obolijevanju i zahtjeva našu stalnu pažnju. Problem
zaraznih bolesti, naročito moguća pojava novih, kao i ponovna pojava „starih“
infektivnih bolesti je uvijek aktuelna. Njihovo održavanje i širenje zaokuplja opću
pažnju, jer su to bolesti koje se iznenada pojave, često uzrokuju visok morbiditet, pa i
letalitet
Slučaj oboljevanja od zarazne bolesti može se klasifikovati kao “moguć”, “vjerovatan”
i “potvrđen”.
Moguć slučaj označava slučaj klasifikovan kao moguć za potrebe prijavljivanja.
Najčešće je to slučaj koji zadovoljava kliničke kriterijume na način na koji je to
opisano u samoj definiciji bolesti, bez epidemioloških ili laboratorijskih dokaza.
Određivanje slučaja kao mogućeg ima visoku senzitivnost i nisku specifčnost.
Ovakva klasifikacija omogućava otkrivanje većine slučajeva, ali sa mogućnošću da
se u ovoj kategoriji nađu i neki lažno pozitivni slučajevi.
Vjerovatan slučaj označava slučaj klasifikovan kao vjerovatan za potrebe
prijavljivanja.
Najčešće je to slučaj koji zadovoljava kliničke kriterije i kod koga je ustanovljeno
postojanje epidemiološke povezanosti na način naveden u samoj definiciji bolesti.
Laboratorijski testovi za vjerovatne slučajeve su potrebni samo za neke bolesti.
Potvrđen slučaj označava slučaj klasifikovan kao potvrđen za potrebe prijavljivanja.
Potvrđeni slučajevi su laboratorijski potvrđeni slučajevi oboljevanja od određene
zarazne bolesti. Oni mogu, ali ne moraju, ispunjavati kliničke kriterijume koji su
opisani u definiciji bolesti. Klasifikacija slučaja kao potvrđenog ima visoku secifičnost i
nisku senzitivnost, što znači da će većina potvrđenih slučajeva biti stvarno oboljele
osobe pri čemu postoji mogućnost da neki slučajevi ostanu neotkriveni.
41 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
U zavisnosti od podataka dobijenih tokom ispitivanja slučaja zaraznih bolesti,
potvrđeni slučajevi mogu biti svrstani u jednu od tri navedene kategorije:
Laboratorijski potvrđeni slučaj sa kliničkim kriterijumima: slučaj isunjava laboratorijske
kriterijume za potvrđenog slučaja, kao i kliničke kriterijume navedene u definiciji
slučaja.
Laboratorijski potvrđen slučaj sa nepoznatim kiničkim kriterijumima: slučaj ispunjava
laboratorijske kriterije za potvrdu slučaja, ali nisu dostupni ili su nepoznati podaci
vezani za kliničke kriterijume (npr. postoji samo laboratorijski izvještaj)
Laboratorijski potvrđen slučaj bez kliničkih kriterija: slučaj ispunjava laboratorijske
kriterijume za potvrdu slučaja, ali ne ispunjava kliničke kriterijume iz definicije slučaja
ili je slučaj asimptomatski.
U 2016. godini, Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je
prijavljeno ukupno 54.064 oboljelih od zaraznih bolesti (Mb 2316/100.000), više nego
u 2015. godini (Mb 2133/100.000). U razdoblju od 2011-2015. godine, najniža stopa
incidence zaraznih bolesti registrirana je 2013. godine, a najviša, 2011. godine.
Na ukupan morbiditet od zaraznih bolesti, svake godine, najviše utječe gripa, pa tako
u 2015. godini 65% registriranih zaraznih oboljenja čini gripa/bolesti sličnih gripi
(35.048), dok ostale zarazne bolesti (19.016) učestvuju sa 35%.
U predhodnom, četvorogodišnjem, posmatranom periodu dijagnostikovano je 38
različitih zaraznih oboljenja na prostoru SBK, od ukupno 48 koja, po Zakonu o zaštiti
stanovništva od zaraznih bolesti, podliježu obaveznom prijavljivanju.
Samo tokom 2016. godine na području kantona dijanosticirano je ukupno 35 različitih
zaraznih oboljenja.
Na osnovu prijave oboljenja od zaraznih bolesti tokom 2016. godine na prostoru
SBK/KSB registrirano je ukupno 10.613 oboljelih lica (Mb 4.162/100.000), što je
znatno više u odnosu na predhodnu 2015.godinu (4.277 ili 1677/100.000).
Od tog broja od gripe (ARI/ ILI) oboljelo je 9.347osoba ili 88% što je značajna razlika
u odnosu na predhodnu godinu kada je od gripe oboljelo 2760 ili 64,5% od ukupnog
broja oboljelih. Najveći broj oboljelih u 2016. godini, njih 2393, je u općini Novi
Travnik (Mb 957/10.000), zatim 2185 u općini Travnik (Mb 397/10.000) i Jajce sa
1919 oboljelih i morbiditetom od 767/10.000.
Na osnovu prijave oboljenja od zaraznih bolesti, u periodu od 2013. do 2016.godine,
na prostoru SBK, registrovano je ukupno 21.008 oboljelih osoba. Najmanji broj
oboljelih (1.432) registriran je tokom 2013. godine, a najveći broj (10.613) posljednje
2016.godine.
42 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Grafikon 25. Zarazne bolesti na prostoru SBK/KSB u periodu od 2013. do 2016. godine
U odnosu na općine, najveći broj oboljelih u protekle četiri godine, njih 3.349,
registriran je u općini Novi Travnik, zatim u općinama Travnik (3.154) i Bugojno
(2.618). Kada uporedimo stope morbiditeta na 10.000 stanovnika uočavamo da je
najveća stopa oboljevanja zabilježena u općini Novi Travnik (1.945/10.000), zatim
Kreševo (1.849/10.000) i J.ajce (1267/10.000), dok su najmanje stope oboljevanja
zabilježene u općinama Kiseljak (226/10.000) i Fojnica (347/10.000).
Tabela 10. Prikaz oboljelih od zaraznih bolesti po općinama u periodu 2013-2016.godine
Naziv općine 2013. 2014. 2015. 2016. ukupno Stopa na 10.000
Jajce 181 389 680 1.919 3.169 1.267
D. Vakuf 47 154 206 437 844 602
Bugojno 194 832 459 1.133 2.618 654
Gornji Vakuf /Uskoplje 60 255 72 573 960 480
Novi Travnik 209 810 1451 2.393 4.863 1.945
Travnik 245 839 635 2.185 3.904 710
Vitez 226 366 364 1.217 2.173 869
Busovača 111 233 139 108 591 369
Kiseljak 35 105 50 262 452 226
Kreševo 18 459 181 359 1.017 1.849
Fojnica 106 244 40 27 417 347
U 2016. godini, među oboljelim od zaraznih bolesti (bez gripe), više od polovine
(62,93%) su mlađi od 25 godina. S obzirom na spol, 50,8% oboljelih je muškog, a
49,2% ženskog spola.
1.432
4.686
4.277
10.613
2013
2014
2015
2016
43 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
3.7.2. Struktura zaraznih bolesti
U strukturi zaraznih bolesti dominiraju respiratorne infekcije sa učešćem od 38 % (bez gripa).
RESPIRATORNE ZARAZNE BOLESTI
Respiratorne zarazne bolesti zbog svoje učestalosti imaju veliki javnozdravstveni
značaj. Virus gripa je sa najvećim pandemijskim potencijalom. Pandemije gripe su
nepredvidive, jer se javljaju ciklično u neodređenom vremenskom periodu i imaju
teške posljedice na ljudsko zdravlje i čitavu ljudsku populaciju, kao i na ekonomsku
situaciju u svijetu. S obzirom na to da stanovništvo nema prirodni imunitet na novi
pandemijski soj virusa, to bi značilo zaražavanje, oboljevanje i umiranje većeg broja
ljudi nego kod sezonskog gripa, sa izrazitim socio-ekonomskim posljedicama u svim
sverama života. Počev od šesnaestog vijeka, od kada postoje pisani tragovi, u
svakom vijeku u prosjeku su registrovane po tri pandemije. Intervali između
pandemija variraju od 11 do 39 godina.
Tokom XX vijeka desile su se tri pandemije gripa i to:
- 1918.godine, tzv. Španska gripa, izazvana virusom gripa A (H1N1), sa oko 40-
50 miliona umrlih;
- 1957.godine, tzv.Azijska gripa sa oko 2 miliona umrlih;
- 1968.godine, tzv.Hongkongška gripa sa oko milion umrlih.
Pored desetine miliona oboljelih i više miliona umrlih, svaka pandemija je izazivala i
socijalno ekonomsko urušavanje društva. Naknadnom analizom ovih pandemija
zaključeno je da su posljedice ovih pandemija bile katastrofalne, usljed
nepripremljenosti vlada da se suoče i brzo reaguju na pojavu velikog broja oboljelih i
umrlih lica u veoma kratkom periodu.
Zbog toga sve zemlje svijeta održavaju i unapređuju sisteme nadzora nad gripom, a
posebno u svjetlu Međunarodne zdravstvene regulative.
Sezonska gripa
Gripa je akutno respiratorno oboljenje koje nastupa iznenada, pojavom opštih i
specifičnih simptoma. Javlja se svake sezone od oktobra do maja i godišnje pogađa
tri do pet miliona ljudi u svijetu, sa 300.000 – 500.000 smrtnih ishoda. Prenosi se
putem sitnih kapljica, ali je moguć i indirektni prenos putem kontaminiranih ruku i
predmeta. Sezonskom gripom godišnje se zarazi 5% do 10% populacije, dok je u
pandemijama oboljevalo 30% do 50% stanovništva.
Pojava virusa gripe tip A (H1N1) u 2009. godini pokazala je nepredvidivost
pandemijske gripe. Većina oboljelih lica je imala blažu kliničku sliku. Međutim, teška
klinička slika se javljala kod mlađih lica, trudnica i zdravog stanovništva. Pandemijsko
44 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
širenje ovog virusa, 2009. godine, bilo je mnogo brže u odnosu na predhodne
pandemije, zbog neograničenosti u kretanju stanovništva i stilu života. U okviru šest
nedjelja od kada je opisan i otkriven, novi pandemijski virus je već bio zahvatio svih
šest regiona WHO što je i dovelo do proglašenja pandemije. Brzina kojom se virus
širio istakla je važnost da se uspostave sistemi nadzora koji će pravovremeno i
efikasno otkriti pojavu novog virusa sa panemijskim potencijalom.
Gripa uzrokuje znatan morbiditet i mortalitet svake godine i na listi vodećih zaraznih
oboljenja zauzima vodeće mjesto u svakoj izvještajnoj godini. S toga, praćenje
kretanja gripe zauzima posebnu pažnju. Kao jedan od odgovora na pandemiju gripe,
2009. godine u FBiH, je redizajniran postojeći pasivni sistem nadzora. Uveden je
epidemiološki i bolnički nadzor nad oboljenjima sličnim gripi (ILI), akutnim
respiratornim infekcijama (ARI), kao i nadzor nad teškim neobjašnjenim akutnim
respiratornim bolestima (SARI) i mortalitetom povezanim s gripom, korištenjem
standardnih definicija slučaja.
Iskustva su pokazala da postoje problemi u prijavljivanju i lošem protoku podataka, te
ukazala na važnost uspostave integriranog nadzora utemeljenog na laboratorijskoj
analizi. Iskustva sa pandemijom (2009/2010), kao i međunarodne inicijative
(Globalne smjernice o nadzoru i kontroli gripe WHO, IHR 2005) definirale su kao
jednu od prioritetnih aktivnosti svake zemlje, korištenje više vrsta nadzora nad gripom
i jačanje sistema nadzora.
Jačanje sistema nadzora rezultiralo je povećanjem broja registriranih slučajeva
oboljenja po godinama i na prostoru SBK. Tako je tokom 2013. godine registrirano
120 oboljelih, zatim 2014. godine bilježimo 1.659, tokom 2015.godine 2.760 oboljelih,
a zadnje posmatrane godine čak 9.347.
Meningokokni meningitis
Zbog svog načina pojavljivanja, stopa mortaliteta i pogođene populacije, izuzetno je
značajno pratiti pojavu meningokoknog oboljenja (meningokokna sepsa i
meningokokni meningitis). To je oboljenje koje se javlja iznenada, ne može se
predvidjeti niti prevenirati. Zadatak zdravstvene službe je rano uspostavljanje
dijagnoze koja garantira povoljan ishod bolesti i istovremeno hitno provođenje
interventnih mjera u cilju spriječavanja širenja ovog oboljenja u epidemijskoj formi.
Svake godine mi bilježimo sporadične slučajeve, registrirano je ukupno 14 oboljenja
tokom predhodne četiri godine i jedan smrtni slučaj. Tokom 2016.godine zabilježena
su tri slučaja oboljevanja od meningokoknog meningitisa.
U sprječavanju i suzbijanju oboljenja koja se šire putem vazduha, opštim
preventivnim mjerama se ne mogu postići zadovoljavajući rezultati. Epidemiološka
situacija je povoljna u pogledu onih respiratornih infekcija protiv kojih postoje
efikasne vakcine i protiv kojih se sprovodi sistematska imunizacija. Ona respiratorna
45 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
oboljenja, za koja ne postoji specifična prevencija, karakteriše neometan, prirodan
tok, sa cikličnim porastom morbiditeta i mogućom pojavom epidemija u uslovima
povećanja broja oboljele populacije.
Tabela 11. Sedam vodećih zaraznih bolesti na prostoru SBK/KSB, u 2015. i 2016. godini
2 0 1 6. 2 0 1 5.
rang Bolest Broj
oboljelih
Mb/
100.000
rang Bolest Broj
oboljelih
Mb/
100.000
1. ARI/ILI 9.347 366,5 1. ARI/ILI 2.760 108,2
2. Varicellae 596 23,4 2. Varicellae 675 26,5
3. Enterocolitis 186 7,3 3. Enterocolitis 393 15,5
4. Angina streptoc. 104 4,1 4. Angina streptoc. 98 3,9
5. Tuberculosis 47 1,8 5. Tuberculosis 68 2,7
6. Herpes zoster 46 1,8 6. Scarlatina 55 2,1
7. Brucellosis 31 1,2 7. Scabies 48 1,9
VAKCINOPREVENTABILNE BOLESTI
Početkom 2011. godine,na prostoru SBK, dolazi do pojave epidemije parotitisa, koji
se nastavlja i tokom 2012.godine. Razlog nastanka ove epidemije je nedovoljna
pokrivenost imunizacijom djece koja su rođena tokom rata ili neposredno nakon toga
kada nije bilo dovoljno adekvatnih vakcina. Epidemija se razvija u svim općinama
kantona sa najvećim stopama oboljevanja u Fojnici, Novom Travniku i Vitezu.
Ukupan broj registriranih oboljenja od parotitisa tokom ove dvije godine iznosio je
2.417, od čega 2.182 tokom 2011.godine.
Epidemija morbila u Bosni i Hercegovini započinje u našem kantonu, u Bugojnu,
početkom 2014. godine, i u narednih nekoliko mjeseci zahvata sve općine kantona.
Ukupan broj oboljelih u posmatranom periodu (2014-2015.) iznosio je 1.305, pri čemu
su Bugojno, Fojnica i Novi Travnik općine sa najvećim stopama oboljevanja.
Oboljevale su osobe različitih dobnih skupina a zajednička karakteristika je da nisu
vakcinisani, ili nemaju podatke o vakcinaciji.
46 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 12. Obolijevanje od vakcinopreventabilnih bolesti na prostoru SBK u periodu 2012.-
2016.godine
Oboljenje 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Ukupno
Morbili 0 0 1.270 35 3 1.308
Rubeola 1 0 2 0 1 4
Parotitis 235 12 17 7 21 292
Pertusis 2 11 15 0 2 30
Ukupno 238 23 1.304 42 27 1.634
Epidemija morbila koja je započela u Bugojnu, februara 2014. godine, proširila se po
Federaciji, nakon čega zahvata i cijelu BiH. Samo tokom 2014. godine u BiH se
registrira 5.340 oboljelih. Epidemija se nastavlja i u 2015. godini. Zabilježeni su
slučajevi morbila u sedam kantona Federacije. Ukupno je u 2015. godini u FBiH
prijavljeno 1.677 slučajeva. Necijepljeni ili s nepoznatim cijepnim statusom činili su
87,9% (1.474), nepotpuno cijepljeni 8,2% (138) i cijepljeni s dvije doze 3,9% (65).
Gotovo deset posto oboljelih je bilo mlađe od godinu dana, premladi za cijepljenje,
koji su trebali biti zaštićeni kolektivnim imunitetom.
Inače, pred kraj 2009. godine, u sklopu Programa eliminacije morbila i rubeole,
uveden je laboratorijski nadzor za ove dvije bolesti (Ref. laboratorij UKC u Sarajevu i
kontrolni laboratorij u Luksemburgu). U 2015. godini, u tri laboratorije (Sarajevo,
Tuzla i Mostar) ukupno je testirano 169 slučajeva, od kojih je 82 bilo pozitivno
(48,5%).
Prema preporukama WHO, u cilju eliminacije morbila i rubeole u Evropskom regionu,
u Federaciji BiH uveden je nadzor baziran na slučaju radi otkrivanja, istraživanja i
potvrđivanja sumnjivih slučajeva na morbile i rubeolu u zajednici. U 2015. godini, u
bazi podataka, napravljenoj za taj tip nadzora, evidentirano je i istraženo 805
slučajeva (48% od ukupno prijavljenih slučajeva).
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, Federacija BiH je postala zemlja
endemske transmisije.
Genotipizacija virusa u cirkulaciji tokom epidemije 2014/2015. je pokazala da je riječ
o virusu- genotip D8-Frankfurt/ Main.
Osim navedene epidemije morbila, druge vakcino-preventabilne bolesti registriraju se
sporadično.
47 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
U 2016. godini među bolestima koje se mogu prevenirati cijepljenjem registrirano je
21 slučaj parotitisa, 2 slučaja pertusisa, 1 slučaj rubeole i 3 slučaja morbilla..
Invazivna oboljenja koja uzrokuje hemofilus influence tip b, na kantonu (ali i na
prostoru Federacije BiH), se ne prijavljuju, tako da pouzdanim informacijama o njima
Zavod za javno zdravstvo SBK ne raspolaže.
TUBERKULOZA
Spada u 10 vodećih uzroka smrtnosti u svijetu. Vodeći je uzrok smrtnosti među
infektivnim uzročnicima. U toku 2016. godine, 10.4 miliona ljudi u svijetu oboljelo je
od tuberkuloze (90% odrasli, 65% muškarci, 10% HIV pozitivni, 56% u 5 zemalja:
Indija, Indonezija, Kina, Filipini i Pakistan). U toku 2016.godine 1.7 miliona smrtnih
ishoda usljed tuberkuloze (od kojih 0.4 miliona HIV pozitivnih).
Zapaža se sve veći jaz između procjenjenog i prijavljenog broja oboljelih. Samo 6,1
milion oboljelih (59%) prijavljen je WHO, što govori da 41% novih slučajeva
tuberkuloze ostaje nedijagnostikovano ili neprijavljeno, što je više u odnosu na 2014.
godinu kada je procjenjen broj nedijagnostifikovanih slučajeva iznosio 37%. Isti trend
se održava i kada je u pitanju multirezistentna tuberkuloza (MDR). Od procjenjenih
580.000 slučajeva, samo jedna petina je prijavljena i uključena u liječenje, odnosno
5% manje u odnosu na 2014.godinu.
Prema podacima Evropskog centra za kontrolu bolesti (ECDC), tokom 2015. godine
registrovano je ukupno 311.910 slučajeva oboljevanja od tuberkuloze u 51 zemlji
evropskog regiona WHO, što odgovara stopi prijavljivanja od 35 na 100.000. To
predstavlja 3% od ukupnog broja oboljelih u svijetu.
Sa druge strane u zemljama EU i Evropske ekonomske zajednice u 2015.godini
registrirano je 60.195 slučajeva tuberkuloze, što odgovara stopi od 11,7/100.000.
Visoke stope MDR TB u velikom broju zemalja istočne evrope i centralne Azije
predstavljaju najveći izazov u kontroli tuberkuloze u Evropskom regionu.
Multirezistentna (MDR TB) tuberkuloza predstavlja javnozdravstvenu prijetnju i
ugrožava dalji napredak u kontroli tuberkuloze. WHO procjenjuje da je trenutno u
svijetu 600.000 novooboljelih sa rezistencijom na rifampicin-najefikasniji
antituberkulotik prve linije, medju kojima je 490.000 MDR-TB.
U Federaciji BiH u 2015. godini, prema rezultatima pasivnog nadzora, registrirane su
664 osobe oboljele od tuberkuloze, odnosno stopa oboljevanja iznosi 28,4/100.000
stanovnika. Prema broju oboljelih od respiratornih bolesti u Federaciji BiH u 2015.
godini, tuberkuloza se nalazi na trećem mjestu, nakon gripe/ILI i varičela.
48 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tuberkuloza je oboljenje koje se prema Pravilniku o načinu prijavljivanja zaraznih
bolesti prijavljuje prema posebnim propisima, odnosno prema Federalnom programu
za kontrolu tuberkuloze.
Prijavljena stopa oboljevanja iznosi 31,1/100.000 stanovnika. U razdoblju 1996-2015.
godina, u Federaciji Bosne i Hercegovine, stopa oboljevanja od tuberkuloze se
kretala u rasponu od 93 slučaja (1998.) do 29 slučaja na 100.000 stanovnika (2015.).
U ukupnom broju oboljelih od tuberkuloze bilo je 425 osoba muškog (58,5%) i 302
ženskog spola (41,5%). Kao i prethodnih godina, najviše prijavljenih slučajeva
tuberkuloze je u dobnoj skupini preko 65 godina (35,5%). Oboljeli do 24 godine činili
su 13,5 % u ukupnom broju oboljelih. Među 664 prijavljenih slučajeva tuberkuloze u
2015. godini, 90,1% su novootkriveni slučajevi, dok su 9,9% recidivi.
U 2016. godini završen je proces unaprjeđenja web orijentirane elektronske baza
podataka o tuberkulozi (podržana projektom finansiranim od strane Globalnog fonda
za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije - GFATM). Nova verzija je postavljena
na odgovarajuće servere u Zavodu za javno zdravstvo FBiH, Institutu za javno
zdravstvo Republike Srpske i Ministarstvu civilnih poslova BiH. Baza omogućava da
se iz nje generiraju odgovarajući mjesečni, kvartalni i godišnji izvještaji. U narednom
periodu, redovitim ažuriranjem podataka i generiranjem izvještaja, potrebno je izvršiti
evaluaciju rada, s konačnim ciljem potpune funkcionalnosti baze i harmonizacije kada
je riječ o izvještavanju.
Tabela 13. Uporedni podaci o oboljevanju od tuberkuloze u Federaciji BiH i Republici Srpskoj
u periodu 2012.-2016.godine
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Republika Srpska
Broj novih TB slučajeva
532 440 382 353 306
FBiH
Broj novih TB slučajeva
828 772 773 664 547
Republika Srpska
Incidencija na 100.000
38,0 31,4 27,3 25,2 21,8
FBiH
Incidencija na 100.000
35,4 33,0 33,0 28,4 24,8
Kao što je već naglašeno, tuberkuloza je najčešća zarazna bolest na svijetu, bolest
koja je stara koliko i čovječanstvo i na kraju, bolest čija je incidencija u posljednje
vrijeme porasla za 20% usprkos sve modernijoj medicini i naučnim dostignućima.
Svake godine bacilom tuberkuloze zarazi se 1% svjetske populacije, pri čemu 8-10
miliona razvije aktivnu bolest. U vrijeme otkrića uzročnika tuberkuloze 1882.godine u
svijetu je bio zaražen svaki sedmi stanovnik planete, a danas je to svaki treći
stanovnik (oko dvije milijarde ljudi). Tek 1-5% inficiranih razvit će bolest unutar jedne
do dvije godine.
49 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Alarmantni podaci o tuberkulozi na globalnom nivou su doveli do toga da je Svjetska
zdravstvena organizacija stvorila strategiju za borbu protiv tuberkuloze, koju je
nazvala DOTS (Directy Observed Therapy Short course).
Analiza stanja prijavljenih slučajeva tuberkuloze, Zavodu za javno zdravstvo
SBK/KSB, u periodu od 2008. do 2016. godine pokazuje da je u navedenom periodu
registrirano ukupno 850 slučajeva novooboljelih pacijenata od tuberkuloze. U
prosjeku, to je godišnje 95 novooboljelih. (tabela 5.)
Tabela 14. Broj oboljelih od plućne tuberkuloze na prostoru SBK u periodu 2008.-
2016.godine
Godina 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Ukupno
Oboljeli 157 113 118 86 76 83 99 68 47 850
Zahvaljujući efektima DOTS strategije, prisutan je trend značajnog opadanja stope
morbiditeta od tuberkuloze po pojedinim godinama. Broj novooboljelih, koji je 2008.
godine iznosio 157, sa stopom oboljevanja od 61,81/100.000, u 2012. godini se
smanjio na 76 i stopu oboljevanja od 29/100.000 stanovnika, dok je 2016.godine
registrirano samo 47 oboljelih, sa stopom 18/100.000 (slika 2)
Grafikon 26. Prikaz broja oboljelih od tuberkuloze u periodu 2008-2016. godine
U odnosu na pojedine općine kantona najveći broj oboljelih se registrira u općini
Travnik (185), zatim Bugojno (128) i Gornji Vakuf/Uskoplje (80). U općini Kreševo u
posmatranom devetogodišnjem period registrirano je svega 21 oboljelih. (tabela 6)
157
113 118
86 76
83
99
68
47
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016
50 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 15. Broj oboljelih od plućne tuberkuloze po općinama SBK u periodu 2008- 2012. g.
U navedenom periodu prosječna stopa incidencije plućne tuberkuloze na prostoru
srednjobosanskog kantona iznosila je 46/100.000, sa varijacijama koje su se kretale
od 19/100.000 u Novom Travniku do 250/100.000 u Gornjem Vakufu/Uskoplju.
Visoke stope oboljevanja u općini Fojnica su u vezi sa štićenicima ustanova za
zbrinjavanje mantalno invalidnih lica „Drin“ i „Bakovići“.
CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI
Više od 250 poznatih bolesti se prenosi putem kontaminirane hrane. Značaj tih
bolesti ogleda se u činjenici da se njihova pojava može spriječiti primjenom
jednostavnih mjera (higijena ruku, dispozicija otpadnih materija, vodosnabdjevanje,
adekvatna primjena mjera za bezbjednost hrane), a uprkos tome od ovih bolesti
godišnje oboli oko milion ljudi širom svijeta.
Salmoneloze su, poslije kampilobakterioza, u zemljama Evropske unije i Evropske
ekonomske zajednice (EU/EEZ), druge najčešće prijavljivane gastrointestinalne
infekcije i značajan uzrok alimentarnih epidemija. U 2014. godini je u 30 država
članica EU registrovano 89.883 potvrđenih slučajeva salmoneloze, sa registrovnom
stopom incidencije od 25,4 na 100.000. Time se nastavlja trend opadanja učestalosti
oboljevanja u posmatranom sedmogodišnjem periodu (2008-2014) i potvrđuje se
Go
din
a
Bu
go
jno
Bu
sova
ča
D.V
akuf
Fojn
ica
G.V
akuf
Ja
jce
Kis
elja
k
Kre
ševo
N.T
ravn
i
Tra
vn
ik
Vite
z
2008. 25 7 11 5 16 19 11 8 7 37 11
2009. 16 6 9 8 5 20 10 5 8 17 9
2010. 13 5 8 13 6 9 14 2 9 32 7
2011. 14 7 4 15 8 3 9 0 4 13 9
2012. 15 5 6 6 6 4 7 1 4 19 3
2013. 15 5 7 5 4 7 8 2 4 21 5
2014. 13 6 6 9 17 5 10 2 4 21 6
2015. 13 5 0 12 11 0 4 1 4 11 7
2016. 4 2 2 4 7 6 0 0 3 14 5
Ukupno 128 48 53 66 80 73 73 21 47 185 62
51 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
uspješna implementacija programa kontrole infekcije kod životinja, posebno kod
živine.
Najviše registrovana specifična stopa incidencije registrovana je u dobnoj skupini 0-4
(115,7/100.000). Grupa crijevnih zaraznih oboljenja, sa registriranih 5.531 oboljelih
osoba učestvuje u ukupnoj strukturi zaraznih bolesti u Federaciji BiH sa 10,2%.
Najzastupljeniji je enterocolitis acuta (84,12%), na drugom mjestu su salmoneloze
(7,93%), na trećem zarazno trovanje hranom (7,44%).
Stopa incidence u 2015. godini, (236,9/100000) je veća u odnosu na 2014. godinu
(183,5/100000).
Najveći broj oboljelih od crijevnih zaraznih bolesti je u dobi 0-6 godina (30,08%),
zatim u dobi 25-49 godina (24,19%). U 2015. godini, najveća stopa obolijevanja od
crijevnih zaraznih bolesti je registrirana u Sarajevskom, a najmanja u Zapadno-
hercegovačkom kantonu.
Na prostoru SBK u posmatranom periodu registrira se prosječna stopa oboljevanja
od 150/100.000..Najveći broj oboljelih zabilježen je tokom 2012.godine, kada je
evidentirano 728 oboljelih sa stopom od 285/100.000 stanovnika, dok je najmanje
registriranih 2016.godine sa stopom 82/100.000 stanovnika opšte populacije.
Tabela 16. Kretanje oboljevanja od crijevnih zaraznih bolesti na prostoru kantona u periodu
2012- 2016.godine
Oboljenje 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. ukupno
Enterocolitis 715 246 260 396 186 1.803
Toxiinfectio alimentaris 5 10 11 15 8 49
Salmonellosis 8 6 13 18 15 60
Ukupno 728 262 284 429 209 1.912
ANTROPOZOONOZE
Prema navodima WHO, smatra se da je oko 75% novih oboljenja koja su se pojavila
u humanoj populaciji u posljednjih 10 godina uzrokovano infektivnim agensom
porijeklom od životinja ili produkata životinjskog porijekla. Većina oboljenja iz ove
grupe odlikuje se blažom kliničkom slikom sa povoljnim ishodom. Međutim u ovoj
grupi oboljenja registruju se i invazivne forme koje mogu dovesti do smrtnog ishoda,
naročito u vulnerabilnim skupinama.
52 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Iako stope oboljevanja i umiranja od antropozoonoza u FBiH nisu visoke u poređenju
sa bolestima iz drugih grupa zaraznih bolesti, one su od značaja zbog zdravstvenih i
ekonomskih posljedica. Treba napomenuti da u grupi zoonoza postoji značajna
podregistracija, zato što se ove bolesti nedovoljno istražuju, ali i zbog problema
vezanih za dijagnostiku ovih bolesti, kako zbog raznolikosti kliničkih manifestacija
tako i zbog nedostataka reagensija za serološka ispitivanja.
U 2015. godini, u ovoj grupi oboljenja registrirane su 152 oboljele osobe. U strukturi
svih zaraznih oboljenja ova grupa oboljenja učestvuje sa 0,28%. Stopa obolijevanja
(6,51/100.000 stanovnika) je niža nego 2014. godine (14,5/100.000). Najveća stopa
incidence je od bruceloze, a registrirani su slučajevi leptospiroze, hemoragijske
groznice sa bubrežnim sindromom (HGSBS) i Lymove bolesti.
Na prostoru Srednjobosanskog kantona u periodu 2013.-2016. godine nisu
zabilježene epidemije antropozoonoza. Broj oboljelih je relativno mali, vjerovatno kao
i u cijeloj Federaciji da se radi o podregistraciji prije svega zbog neadekvatne
dijagnostike. Od bolesti koje su predstavljale najveće prijetnje izdvajaju se
Hemoragijska groznica sa renalnim sindromom tokom 2014. godine i bruceloza
tokom 2016.godine.
Tabela 17. Kretanje oboljevanja od odabranih antropozoonoza na prostoru SBK/KSB u
periodu 2013- 2016. godine
Oboljenje 2013. 2014. 2015. 2016. Ukupno
Brucellosis 7 9 9 31 56
Q-febris 1 1 1 0 3
Leptospirosis 1 5 0 3 9
Febris haemoragicae 1 22 0 1 24
Ehinococcus 0 1 4 2 7
Ukupno 10 38 14 37 99
Bruceloza
Prema podacima iz 2015.godine, u zemljama EU/EEZ prijavljeno je 439 slučajeva
bruceloze sa stopom incidencije od 0,09/100.000. Najviše stope incidencije
registrovane su u Grčkoj (1/100.000), Bugarskoj (0,5/100.000), Portugalu
(0,44/100.000) i Italiji (0,17/100.000). U ove četiri zemlje prijavljeno je 67,4% od
ukupnog broja registriranih slučajeva oboljevanja u humanoj populaciji tokom 2015.
godine. Nakon velike epidemije bruceloze koja je pogodile Federaciju BiH tokom
2007. i 2008. godine došlo je do smirivanja stopa oboljevanja od ove bolesti.
Međutim, tokom 2016.godine u većini kantona ponovo se bilježi porast broja
53 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
oboljelih. Na prostoru SBK tokom 2016.godine registrirano je 31 oboljenje i to u
drugoj polovici godine sa izraženim trendom rasta tako da je očekivati da će tokom
2017.godine broj oboljelih i dalje rasti. Neophodno je alarmirati sve nadležne
institucije kako bi se na vrijeme preduprijedila eventualna epidemija. Iskustva iz
predhodne epidemije, koja je ostavila nesagledive posljedice prije svega zbog kasne
reakcije i neadekvatnog odgovora veterinarske službe, nas uče da je veoma
značajan energični intersektorijalni pristup rješavanju ove prijetnje.
Hemoragijska groznica sa renalnim sindromom
Na nivou EU/EEZ u 2015.godini prijavljeno je 2.885 slučajeva hantavirusnih infekcija,
sa stopom incidencije 0,65/100.000. Najviša stopa incidencije registrovana je u
Finskoj (26,74/100.000). Od hantavirusnih infekcija oboljevau uglavnom odrasli, sa
procentualnim učešćem od 76% u dobnoj skupini 25-64 godine. U odnosu na polnu
distribuciju 63,65 oboljelih bile su osobe muškog spola.
Na prostoru Srednjobosanskog kantona u predhodne četiri godine registrirano je 24
oboljela, od čega 22 tokom 2014.godine. Tokom 2014.godine, slučajevi oboljenja
nisu grupirani već su se javljali u deset različitih općina.
ZARAZNE BOLESTI KOJE SE PRENOSE SPOLNIM PUTEM
Procjene WHO za 2012. godinu ukazuju da je skoro 400 miliona osoba uzrasta 15-49
godina u svijetu svake godine imalo neku od četiri spolno prenosive infekcije
(hlamidijaza 131 milion, gonoreja 78 miliona, sifilis 6 miliona, vaginalna trihomonijaza
143 miliona). Procjene za region Evrope ukazuju na brojku od 18 miliona ovih
infekcija na godišnjem nivou.
Spolna hlamidijaza uzrokovana bakterijom Chlamydia trahomatis je jedna od
najčešćih spolno prenosivih infekcija u Evropi. Učestalost ove infekcije među
seksualno aktivnim mladim osobama se kreće između 5% i 10%. Inficirane osobe
mogu imati simptome upale genitalnih organa uključujući upalu uretera ili grlića
materice, ali većina osoba nema ni jedan simptom (70% žena i 50%muškaraca).
Hlamidijaza je značajan javnozdravstveni problem zbog toga što neliječena infekcija
može usloviti pojavu upale reproduktivnih organa, smanjenje plodnosti/seksualnog
steriliteta, kao i komplikacije tokom trudnoće, prijevremenog porođaja i slično.
Troškovi liječenja steriliteta uzrokovanog hlamidijom su veliki zato što zahtijevaju
hiruršku intervenciju na jajovodima i /ili vještačku oplodnju. Premda je dostupno
jeftino i uspješno liječenje, kontrola hlamidijaze je i dalje izazov jer je većina osoba
bez simptoma i /ili znakova infekcije.
Imajući u vidu epidemiološke karakteristike, problem u laboratorijskoj dijagnostici i
značajan stepen stigmatizacije osoba sa dijagnostikovanim bolestima koje se
prenose seksualnim putem u društvu, postoji opravdana pretpostavka da prijavljeni
54 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
slučajevi bolesti koje se prenose seksualnim putem u našoj sredini ne prikazuju
realno stanje, kako zbog nepoznatog obima mogućnosti dijagnostikovanja, tako i
zbog insuficijentnog prijavljivanja laboratorijski potvrđenih slučajeva u skladu sa
važećom zakonskom i podzakonskom regulativom.
VIRUSNI HEPATITIS-i
Procjenjuje se da su virusni hepatitisi odgovorni za 1,34 miliona smrtnih slučajeva u
2015. godini, što je više u poređenju sa smrtnim ishodima uslijed tuberkuloze i više
od smrtnih ishoda kod osoba inficiranih HiV-om. Međutim, broj smrtnih slučajeva
zbog virusnog hepatitisa raste u vremenu, dok smrtnost izazvana tuberkulozom i
HIV-om opada. Hronične bolesti jetre uslijed prisustva virusa hepatitisa
prouzrokovale su tokom 2015. godine 720.000 smrtnih ishoda zbog ciroze jetre i
470.000 zbog hepatocelularnog karcinoma. Po podacima WHO tokom 2015.godine u
svijetu je živjelo oko 257 miliona ljudi sa hroničnom HBV infekcijom i 71 milion ljudi sa
hroničnom HCV infekcijom.
Pristup testiranju na hepatitise je generalno ograničen. Malo osoba sa virusnim
hepatitisom je dijagnostikovano (9% HBV zaraženih osoba od procjenjenih 22
miliona, i 20% HCV-zaraženih osoba od procjenjenih 14 miliona). Među onima koji su
dijagnostikovani, antivirusni tretman je dostupan samo malom broju inficiranih osoba.
U 2015.godini, 8% osoba sa dijagnostikovanom HBV infekcijom, odnosno 1,7 miliona
ljudi je bilo na liječenju, dok je samo 7,4% osoba sa dijagnostikovanom HCV
infekcijom odnosno 1,1 milion ljudi je započelo terapijski tretman.
Dodatnu komplikaciju čini koinfekcija sa HDV kod osoba sa već manifestnom HBV
infekcijom. Većina stručnjaka procjenjuje da je 5% HBV inficiranih osoba koinficirana
sa HDV.
Procjenjena prevalenca i sa HbsAg i anti-HCV u zemljama Evropske unije je oko 1%.
Zemlje sa najvećim procjenjenim apsolutnim brojem hroničnih hepatitis B slučajeva
su Italija i Rumunija (obe zemlje sa preko jedan milion slučajeva), a slijede Poljska ,
Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Bugarska i Španija gdje se brojke kreću u
rasponu od 550.000 do 300.000 slučajeva. U Grčkoj, Portugalu i Mađarskoj u
rasponu od 260.000 do 100.000 slučajeva.
Tabela 18. Oboljeli od hepatitisa na prostoru SBK/KSB u periodu 2013-2016. godine
Oboljenje 2013. 2014. 2015. 2016. Ukupno
Hepatisis virosa C 7 5 10 7 29
Hepatitis virosa B 4 2 6 2 14
HbsAg 18 13 20 21 72
UKUPNO 29 20 36 30 115
55 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
3.7.3. Prevencija zaraznih bolesti
U cilju prevencije i spriječavanja širenja zaraznih bolesti i mogućih epidemija,
epidemiološki timovi su tokom godine poduzimali čitav niz protuepidemijskih
aktivnosti. Radi ranog otkrivanja izvora zaraze i puteva prenošenja, zavod je putem
Službe za epidemiologiju obavljao čitav niz aktivnosti među kojima su najčešći:
- epidemiološko izviđanje u kući i kolektivu (114),
- epidemiološka anketa (137),
- posjeta kliconoši i ispitivanje okoline (31),
- uzimanje uzoraka na mikrobiološke pretrage (3406) i
- cijepljenje (512).
Epidemiološko terensko izviđanje i ispitivanje obavezno se provodi pri pojavi Brill-
Zinssenove bolesti, bruceloze, tuberkuloze, hemoragijske groznice sa renalnim
sindromom, virusne žutice, bjesnoće, malarije, morbila, rubeole, meningokokne
bolesti, Q groznice, sindroma stečenog nedostatka imuniteta, nosilaštva HIV antitjela,
trbušnog tifusa i paratifusa, pjegavca, dječije paralize, difterije, gonoreje, sifilisa,
crnog prišta, tularemije, trihineloze, legionarske bolesti i botulizma te pri pojavi
epidemije drugih zaraznih bolesti, kao i pri pojavi ili opasnosti od pojave kolere i
kuge.
Vršeni su zdravstveni pregledi osoba koje su preboljele trbušni tifus, virusnu žuticu
tipa B i C , a po epidemiološkim indikacijama i po preboljeloj dizenteriji i salmonelozi,
kao i zdravstvene preglede osoba za koje se sumnja da su oboljele ili da nose klice
(kliconoše) zaraznih bolesti kao i zdravstvene preglede osoba koje su oboljele ili se
sumnja da su oboljele od zaraznih bolesti nepoznatog uzročnika, takođe, bile su
predmetom ovog ispitivanja. Ispitivanje krvi davatelja na prisutnost markera virusne
žutice tipa B i C i antitjela na virus HiV-a vršeno je u saradnji sa Službama za
transfuziju općih bolnica na kantonu.
Među svim mjerama prevencije zaraznih bolesti, imunizacija predstavlja najbržu,
najefikasniju i ekonomski najviše opravdanu mjeru, koja je direktno uticala na
smanjenje incidencije morbiditeta i mortaliteta, kao i izmjenu strukture zaraznih
bolesti u svijetu. U ovim izuzetno složenim okolnostima zdravstveni radnici su učinili
napore kako bi održali i unaprijedili program imunizacije. Posebna aktivnost u centru
za cijepljenje je skladištenje i distribucija cjepiva prema općinskim cijepnim centrima
iz Programa obaveznih imunizacija, ali i fakultativnih imunizacija (gripa). Ovu godinu
je obilježilo uglvnom kontinuirano snabdjevanje vakcina u dovoljnim količinama po
svim cjepivima, osim povremenih kratkotrajnih kašnjenja za pojedina cjepiva. Kroz
hladni lanac Zavoda za javno zdravstvo u predhodnih četiri godine prošlo je više od
300.000 doza cjepiva uz svakodnevni monitoring, skladištenje i transport po
principima hladnog lanca.
56 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Broj cijepljenih osoba u ambulanti Zavoda za javno zdravstvo, je znatno manji u
odnosu na predhodnu godinu iz razloga što se nije provodilo cijepljenje protiv gripe, a
i broj putnika na hadž je iz godine u godinu sve manji. S druge strane povećan je broj
cjepljenih protiv hepatitisa B i bjesnila.
Kada je u pitanju antirabična zaštita ljudi, u toku 2016. u ambulantu za antirabičnu
zaštitu se javilo 67 pacijenata. Za 9 pacijenata je propisan antirabični tretman od po 5
doza vakcine, 4 pacijenta su tretirana i antirabičnim serumom, a 3 pacijenta su
nepotpuno vakcinisana. Životinje poznatih vlasnika su bile pod veterinarskim
nadzorom, a u ostalim slučajevima nije bilo indikacije za antirabičnim tretmanom.
Tabela 19. Uporedni pokazatelji o realizaciji programa imunizacije na prostoru SBK/KSB u
periodu 2014.-2016.godine
VRSTA VAKCINA Broj
planiranih
Broj imuniziranih
2016. % 2016. % 2015. % 2014.
BCG 2.049 2.039 100 98 99
Hep B 1 2049 2.035 99 98 100
Hep B 2 2.049 1.893 93 94 99
Hep B 3 2.049 1.395 68 78 94
DTwP IPV1 2.049 1.796 88 91 97
DTwP IPV2 2.049 1.520 75 82 93
DTwP IPV3 2.049 1.422 70 78 90
OPV 1 /IPV1 2.049 1.796 88 91 97
OPV 2 /IPV2 2049 1.481 73 82 93
OPV 3 /IPV3 2.049 1.395 68 78 90
Hib 1 2.049 1.710 84 90 94
Hib 2 2.049 1.509 74 81 93
MMR 2.049 1.238 61 80 99
Hib 3 1.980 1.124 61 66 77
OPV I 1.980 1.049 53 68 73
DTa P 2.100 1.120 56 61 75
MMR 2100 1.435 69 69 98
OPV / II 2100 1.089 55 69 77
dT(adul. ) 2.100 1.411 66 98 92
OPV / III 2.100 1.421 67 98 82
TT 2.100 1.766 78 98 85
57 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
3.7.4. Specifični ciljevi i mjere u oblasti epidemiologije
1. Dječija paraliza (poliomijelitis)
Cilj: eradikacija poliomijelitisa
Mjere:
- Održavanje obuhvata vakcinacije djece oralnom polio vakcinom (OPV) po
Programu, sa najmanje 95% obaveznih u svakoj opštini i naselju;
- Imunizacija grupa visokog rizika (izbjeglice, raseljena lica, imigranti, Romi i
dr.);
- Kontrola vakcinalnog statusa djece i omladine kroz kartoteku o imunizaciji i
djece pri ulasku u kolektivne smeštaje i vakcinacija neimunizovanih;
- Periodično i godišnje izvještavanje o obuhvatu vakcinacije polio vakcinom;
- Održavanje visoko kvalitetnog nadzora nad svim slučajevima akutne flakcidne
paralize (AFP), potpuno ispitivanje i klasifikacija, analiza i izvještavanje po
kriterijumima SZO;
2. Male boginje (morbili)
Cilj: kontrola i eliminacija
- U fazi prevencije epidemijskog javljanja redukcija stope incidencije na manje
od 1 na 100.000 stanovnika;
- Eliminacija autohtonih slučajeva.
Mjere:
U fazi prevencije epidemija:
- Visok obuhvat vakcinacije kombinovanom morbili-mups-rubela vakcinom
(MMR) djece do navršene 2 godine života i revakcinacije u 6-oj godini, sa 95%
obaveznih u svakom naselju;
- Sumnju na epidemiju potvrditi laboratorijskom dijagnozom u prvih 10
slučajeva;
- Rutinsko sedmično izvještavanje po svim nivoima o kliničkim slučajevima.
U fazi eliminacije:
- Održavanje visokog obuhvata MMR vakcinom (primjenom sljedećih strategija
imunizacije: "održavanje", "postizanje" i "praćenje");
- Uvođenje i sprovođenje aktivnog epidemiološkog nadzora nad svakim
sumnjivim i oboljelim od morbila sa laboratorijskom potvrdom dijagnoze.
58 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
3. Rubela
Cilj: smanjenje kongenitalnih komplikacija na 0.01 na 1000 živorođenih
Mjere:
- Visok obuhvat vakcinacije MMR vakcinom sve ženske djece do navršene 2
godine i revakcinacije u 6-oj godini života, sa obuhvatom od 95% obaveznih u
svakoj opštini i naselju;
- Aktivan epidemiološki nadzor u epidemijama sa laboratorijskom identifikacijom
u prvim slučajevima oboljenja;
- Aktivan epidemiološki nadzor nad oboljelima od rubele (trudnice i žene) u
generativnom periodu, sa laboratorijskom potvrdom dijagnoze svakog
prijavljenog slučaja;
- Rutinsko nedjeljno izveštavanje po nivoima.
4. Tuberkuloza
Cilj: snižavanje stopa incidencije i mortaliteta
Mjere:
- Visok obuhvat vakcinacije novorođenčadi BCG vakcinom;
- Rano otkrivanje oboljelih sa više od 80% novoregistrovanih slučajeva;
- Uspješno liječenje 85% novootkrivenih slučajeva koji su bakteriološki
potvrđeni;
- Uvođenje kratkog, direktno praćenog tretmana lečenja (DOTS strategija) i
praćenje multirezistentnosti na terapiju;
- -Testiranje oboljelog od tuberkuloze na HIV infekciju prema epidemiološkim
indikacijama;
- Rutinsko nedjeljno izveštavanja po nivoima.
5. Virusni hepatitis B
Cilj: smanjenje stope incidencije nosilaštva virusa hepatitisa B za najmanje 80%
Mjere:
- Registracija i prijavljivanje slučajeva virusnog hepatitisa B;
- Aktivno epidemiološko i serološko ispitivanje oboljelih i kontakata iz rizika;
- Kontinuirano sedmodnevno izvještavanje po svim nivoima;
- Sprovođenje vakcinacije protiv hepatitisa B (HB) kod zdravstvenih radnika i
novorođenčadi HBsAg pozitivnih majki;
- Imunizacija HB vakcinom grupa sa visokim rizikom;
- Obavezna HB imunizacija djece do navršene 1 godine života;
- Testiranje na HBsAg trudnica, dobrovoljnih davalaca krvi i grupacija iz rizika;
59 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
- Primjena higijenskih i sanitarnih postupaka i mjera u pružanju zdravstvenih
usluga;
- Edukativni programi za čitavo stanovništvo i ciljano u grupacijama
stanovništva sa većim rizikom.
6. Hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom i druge hemoragijske groznice
Cilj: sniženje stopa incidencije i mortaliteta u prirodnim žarištima
Mjere:
- Otkrivanje sumnji i slučajeva bolesti sa laboratorijskom potvrdom dijagnoze;
- Epidemiološko ispitivanje oboljelih, radi otkrivanja mehanizma širenja i
utvrđivanja žarišta;
- Praćenje brojnosti mišolikih glodara i krpelja u prirodnim žarištima;
- Preduzimanje DDD mjera u žarištima;
- Redovno izvještavanja po nivoima
7. Bolničke infekcije
Cilj:
- Sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (BI);
- Smanjenje infekcija izazvanih bakterijama rezistentnim na antibiotike.
Mjere na nivou bolnice:
- Forsirati ulogu bolničke komisije za bolničke infekcije (najmanje 4 sastanka
tokom godine). Bolnička komisija priprema program i plan rada.
- Odrediti sestru na svakom odjeljenju koja će biti zadužena za sprovođenje
programa za sprječavanje i suzbijanje BI.
- Bolnice koje imaju mogućnosti trebaju formirati tim za aktivni nadzor nad BI
koja će raditi u koordinaciji sa Zavodom za javno zdravstvo;
- Sprovoditi sve opšte mjere za zaštitu od BI i mjere po kliničkim i
epidemiološkim indikacijama predviđenim zakonom
U Zavodu za javno zdravstvo formirati tim za zaštitu od BI koji vrši epidemiološki
nadzor:
- Studija prevalencije (presjeka) najmanje svake treće godine u svim bolnicama
sa ciljem da se registruju sve BI i sagleda korišćenje antibiotika u profilaksi i
terapiji;
- Sprovođenje sanitarno-higijenskog nadzora.
- Za odjeljenja sa visokim rizikom za nastanak BI (jedinice intenzivne nege,
hirurška odjeljenja, odjeljenja za neonatologiju): Studija incidencije u trajanju
1-3 meseca tokom godine.
60 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
- Prikupljanje podataka o infekcijama izazvanim bakterijama rezistentnim na
antibiotike.
- Rano otkrivanje i suzbijanje epidemija BI.
8. Zarazne bolesti od većeg socijalnog i epidemiološkog značaja
Cilj: sprečavanje, suzbijanje i sniženje stope incidencije
Mjere:
- Rutinsko nedeljno prijavljivanje podataka o oboljelima;
- Epidemiološki nadzor nad pojedinačnim slučajevima oboljevanja od: tetanusa,
trbušnog tifusa, bruceloze, Q-groznice, lajmske bolesti, antraksa,
hemoragijske groznice sa bubrežnim sindromom, salmoneloza i komplikacija
od streptokoknih infekcija;
- Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u epidemijama: zaraznih
trovanja hranom, virusnih žutica, meningitisa, trihineloze, tularemije, gripa i
akutnih respiratornih bolesti i zaraznih proliva kod djece mlađe od pet godina;
- Održavanje nivoa eliminacije bjesnila kod ljudi;
- Sprječavanje unošenja karantinskih i tropskih bolesti;
- Laboratorijsko ispitivanje kod postavljanja dijagnoze prema definiciji slučaja, a
kod sumnje na epidemiju laboratorijsko ispitivanje na uzorku slučajeva;
- Redovno izvještavanje na svim nivoima
3.7.5. Povezanost zaraznih i hroničnih nezaraznih bolesti
Neki od uzročnika zaraznih bolesti prepoznati su i kao uzročnici kasnijeg razvoja
hroničnih oboljenja kod ljudi. Tako su infekcije virusima hepatitisa B i C jedan od
glavnih medicinskih problema širom svijeta zbog mogućeg razvoja hroničnog
hepatitisa, ciroze jetre i hepatocelularnog karcinoma. U Bosni i Hercegovini se
zadnjih godina godišnje evidentira oko 200 novootkrivenih hepatitis B infekcija
(asimptomatskih nositelja virusa i akutno oboljelih od hepatitisa B zajedno), te oko
150 hepatitis C infekcija.
Također, humani papiloma virus (HPV) uzrokuje karcinom cerviksa koji je u svijetu
drugi najčešći karcinom žena. Gotovo svi slučajevi karcinoma cerviksa (99%)
povezani su s infekcijom HPV-om.
Efikasne mjere, među kojima treba istaknuti cijepljenje, dovode do pada incidencije
ovih bolesti. Treba napomenuti da brojni uzročnici zaraznih bolesti mogu značajno
pogoršati ionako narušeno zdravstveno stanje hroničnih bolesnika te dovesti do
komplikacija pa i smrtnih ishoda. Stoga je bitno planirati i osigurati sinergijsko
djelovanje preventivnih programa prevencije zaraznih i nezaraznih bolesti jer su
mjere prevencije zaraznih bolesti važne upravo za hronične bolesnike i edukativne
poruke preveniranja zaraznih bolesti trebaju biti pažljivo usmjerene na te skupine
61 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
stanovništva. Dobar primjer iz prakse je gripa, odnosno cijepljenje protiv gripe osoba
s hroničnim bolestima koje se provodi već dugi niz godina kako bi kod njih prevenirali
teške oblike gripe i spriječili smrtne ishode. Rizični faktori, koji su rizični faktori za
neke hronične nezarazne bolesti, kao što su pušenje i prekomjerno konzumiranje
alkohola, javljaju se kao prateći problem i kod osoba oboljelih od TBC-a.
62 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
4. ZDRAVLJE I OKOLIŠ Mr.sci.dr. Zudi Osmani
Dr.Kerić Emir
4.1. Sanitarno-higijensko stanje okoliša
Stanovništvo je svakodnevno izloženo riziko faktorima okoliša, koji mogu značajno
uticati na zdravlje. Rizičnim faktorima okoliša kontinuirano su izložene sve
populacijske grupe. Naročito su ugrožena djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji
ljudi, jer se nalaze pod većim zdravstvenim rizikom zbog onečišćenog zraka, vode i
zemljišta, kontaminirane hrane, buke, jonizirajućeg zračenja, UV zračenja, i loših
stambenih i radnih uslova.
4.1.1. Otpadne materije
Na području kantona odlaganje čvrstih i tečnih otpadnih materija predstavlja jedan od
glavnih problema javnog zdravstva. Kada je u pitanju čvrsti otpad, najveći problem je
njegovo nekontrolisano odlaganje i stvaranje „divljih“ odlagališta pored puteva, na
seoskim smetljištima, riječnim koritima ili napuštenim rudnicima. Ova mjesta
predstavljaju opasnost za podzemne vode koje osiguravaju pitku vodu za
stanovništvo, a samim tim i rizik za ljudsko zdravlje uslijed spiranja i curenja
onečiščujućih tvari. Osim toga, tečne otpadne materije se uglavnom bez prethodnog
prečišćavanja ispuštaju u rijeke.
Općinska odlagališta komunalnog otpada većinom su otvorenog tipa i to su najčešće
prostori koji ne zadovoljavaju uslove sanitarnih odlagališta otpada, niti su propisno
pripremljeni za tu namjenu. Kontrole procjednih voda i gasova nema gotovo ni na
jednom općinskom odlagalištu otpada. Neuređena odlagališta otpada uglavnom su
neograđena, tako da ljudi i životinje neometano ulaze, čime se povećava rizik od
širenja infektivnih bolesti. Na većini ovih deponija odlažu se sve vrste otpada, od
industrijskog do medicinskog. Raspoloživa mjesta za odlaganje čvrstog otpada su
nedovoljna u usporedbi sa količinom proizvedenog otpada. Kao posljedica toga
značajne količine otpada su odložene na nedozvoljenim mjestima.
Općine Travnik, Novi Travnik, Busovača i Vitez imaju ugovore sa regionalnom
santarnom deponijom „Mošćanica“ u Zenici o zbrinjavanju čvrstog otpada.
63 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 20. Domaćinstva sa organizovanim prevozom smeća po općinama*
Općina Broj
domaćinstava
Organizovani prevoz smeća
%
Gradska
%
Seoska
%
Bugojno 9.429 7.490 79 2.552 34 4.938 66
Busovača 5.621 1.081 19 871 81 210 19
D.Vakuf 4.183 2.800 67 1.300 46 1.500 54
Fojnica 3.908 1.740 45 1.280 74 460 26
G.Vakuf/ Uskoplje 5.686 4.221 74 1.532 36 2.689 64
Jajce 8.041 4.200 52 3.500 83 700 17
Kiseljak 6.801 5.238 77 4.138 79 1100 21
Kreševo 1.845 810 44 540 67 270 33
Novi Travnik 7.267 4.140 57 3.200 77 940 23
Travnik 16.445 7.961 48 5.459 69 2.502 31
Vitez 8.190 3.000 37 1.000 33 2.000 67
Dobretići 473 - - - -
Ukupno 77.889 42.681 55 25.372 59 17.309 41
*Izvor podataka : HES službe domova zdravlja
U Srednjobosanskom kantonu od ukupno 77.889 domaćinstava, u organizovan
prevoz smeća uključeno je 42.681 domaćinstava ili 55%. Od broja domaćinstava koja
su uključena u organizovan prevoz smeća 25.372 su gradska domaćinstva ili 59% i
17.309 seoskih domaćinstava ili 41%. Najveći procenat domaćinstava sa
organizovanim prevozom smeća je u općini Bugojno i iznosi 79%, a najmanji u općini
Busovača i iznosi 19%.
Tabela 21. Sanitarno-higijenske karakteristike deponije čvrstog otpada*
Općina
Ud
aljen
ost
naselj
a
Način
od
lag
an
ja
Incid
en
tno
zap
aljen
je
Prisustvo
Br.
eksp
on
iran
ih
do
maćin
sta
va
Ču
vars
ka
slu
žb
a
Insekti
Glo
dari
Živ
oti
njje
Jata
pti
ca
G.Vakuf/Uskoplje 1.500 m zatrpavanjem Ne Da Da Da Da 50 Da
Fojnica 1.500 m zatrpavanjem Ne Da Da Da Da 0 Ne
Bugojno 1.200 m zatrpavanjem Ne Da Da Da Da 150 Da
Donji Vakuf 2.000 m zatrpavanjem Ne Da Da Da Da 10 Da
Jajce 2.000 m zatrpavanjem Da Da Da Da Da 0 Da
Kreševo 7.000 m zatrpavanjem Ne Da Da Da Da 0 Da
Busovača 25.000 m zatrpavanjem Ne Ne Ne Ne Ne 0 Da
Novi Travnik 2.000 m zatrpavanjem Ne Da Da Da Ne 0 Da
Kiseljak 5.000 m Bez zatrpavanja Da Da Ne Ne Da 0 Da
Vitez 1.000 m zatrpavanjem Ne Da Da Da Ne 0 Da
Travnik Prikupljanje i odvoz čvrstog otpada iz Travnika i sa općine obavlja J.K.P.Bašbunar, a
deponija za odlaganje otpada nalazi se u Zenici- Moščanica
Dobretići - - - - - - - - -
*Izvor podataka : HES službe domova zdravlja
64 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Najveća udaljenost deponije od naseljenog mjesta iznosi 25 km u općini Busovača, a
najmanja u općini Bugojno i ona iznosi 1.200 metara. Prikupljanje i odvoz čvrstog
otpada iz općine Travnik obavlja J.K.P.Bašbunar, a deponija za odlaganje otpada
nalazi se u Zenici na odlagalištu „Moščanica“. U svim općinama SBK/KSB odlaganje
čvrstog otpada na deponiji se vrši sa zatrpavanjem, izuzev općine Kiseljak gdje se
odlaganje vrši bez zatrpavanja. Incidentno zapaljenje dešava se na deponijama u
općinama Jajce i Kiseljak, dok u ostalim općinama nema incidentnog zapaljenja na
deponijama.
Prisustvo insekata, glodara, životinja lutalica i jata ptica primjećeno je na većini
deponija, izuzev općine Busovača. Imamo ukupno 210 eksponiranih domaćinstava, i
to najviše u općini Bugojno (150), zatim u općini Gornji Vakuf/Uskoplje (50) i u
općini Donji Vakuf (10). U ostalim općinama nema eksponiranih domaćinstava.
Čuvarska služba postoji na svim deponijama osim u općini Fojnica. Za općinu
Dobretići nema podataka.
Tabela 22. Sanitarno higijensko stanje gradskog naselja*
Općina
Broj stanovnika u
gradskom naselju
Pražnjenje kontejnera i
odvoz smeća
Prisustvo otpadaka smeća po slobodnim
površinama
Rasipanje smeća iz
vozila tokom transporta
Pranje ulica
G.Vakuf/Uskoplje 1602 2x sedmično Da Ne Ne
Fojnica 4000 2x sedmično Da Ne 4x godišnje
Travnik - 7x sedmično Da Ne Po planu-
ugovor
Bugojno 29728 7x sedmično ljeti,
6xostali
Da Ne -
Donji Vakuf 7530 2x sedmično Da Ne -
Jajce 9000 6x sedmično Da Da 4x mjesečno
Kreševo - 1x sedmično Da Ne 3x godišnje
Busovača 4000 6x sedmično Da Ne 6x godišnje
Novi Travnik 1200 6x sedmično Da Ne 4x godišnje
Kiseljak 9989 4x sedmično Da Ne 5x godišnje
Vitez 4000 3x sedmično Da Ne 1x mjesečno
Dobretići - - - - -
*Izvor podataka: HES službe domova zdravlja
Na osnovu tabele vidimo da je neujednačen odvoz smeća po općinama, što može da
predstavlja opasnost u ljetnjem periodu u smislu nastanka zaraznih oboljenja zbog
povećane aktivnosti insekata kao i širenje neprijatnog mirisa.
65 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 23. Sanitarno higijensko stanje seoskog naselja*
Općina Broj sela
Broj domaćinstava
Broj vodovoda
Domaćinstava priključena na
kanalizacionu mrežu
Broj %
priključenih
Novi Travnik 27 2.114 41 1.743 82
Vitez 35 7.064 45 - -
Kiseljak 17 3.380 49 3.099 91
Jajce 26 5.203 61 4.558 87
Donji Vakuf 24 2.288 33 713 31
Bugojno 60 4.870 18 - -
G.Vakuf /Uskoplje 11 1.015 8 650 64
Fojnica - 3.908 - - -
Busovača 35 3.889 44 1.476 37
Kreševo 26 1.380 56 1.366 98
Travnik 31 8.985 46 3.369 37
*Izvor podataka : HES službe domova zdravlja SBK/KSB
Na osnovu dostavljenih podataka vidimo da najveći broj priključenih domaćinstava
na kanalizacionu mrežu imaju općine Kreševo 98% i Kiseljak 91%.
4.1.2. Medicinski infektivni otpad Zbrinjavanje medicinskog otpada je veliki problem u svim zemljama svijeta, jer zbog
svojih karakteristika predstavlja opasnost za zdravlje ljudi, životinja i ekološki sistem.
Infektivni otpad je otpad koji u većoj ili manjoj mjeri vjerovatno sadrži patogene
organizme (pretežno mikroorganizme) koji zbog svog tipa, virulencije, te količine i
koncentracije mogu izazvati bolest kod ljudi koji su mu izloženi.
U infektivni otpad spada:
- pribor i kulture iz mikrobioloških laboratorija, otpad koji nastaje pri hirurškim
zahvatima, obdukcijama, pri previjanju hirurških rana, otpad iz jedinica za
izolaciju, iz jedinica za hemodijalizu, otpad iz sistema za infuziju, rukavice i
drugi materijal za jednokratnu upotrebu itd.
- oštri predmeti koji uključuju igle, šprice, skalpele, oštrice, pile, čavle i sve oštre
predmete koji mogu izazvati ubod ili posjekotinu.
Put prenosa opisan je kod infekcija Diphtheria; Ebola; Gonorrhoea; Hepatitis B i C;
Infekcija izazvana Humanim Imunodeficijentnim Virusom(HIV); Herpes;
Leptospirosis; Malaria; Mycobacterium tuberculosis; Pjegavi tifus; Syphilis;
Toxoplasmosis.
66 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Neadekvatno upravljanje ovom vrstom otpada, koja je heterogena mješavina otpada,
pri čemu 10-25% čini opasan otpad rizičan pozdravlje ljudi i životnu sredinu,
predstavlja veliki rizik za zdravlje svih osoba koji mogu doći u kontakt sa njim.
Zavod za javno zdravstvo raspolaže sa uređajima „Sintion“ i „Šreder“ koji služe za
obradu infektivnog otpada i njegovu pretvorbu u komunalni otpad.
Slika 2. Uređaj „SINTION“ Slika 3. Drobilica „Šreder“
Tabela 24. Obrađeni infektivni otpad u kg u zdravstvenim ustanovama u periodu 2013-
2016.g.
Godina Javne zdravstvene ustanove Privatne zdravstvene ustanove
2013. 43.525 kg 670 kg
2014. 40.010 kg 476 kg
2015. 34.046 kg 695 kg
2016. 37.796 kg 730 kg
Ukupno 155.378 kg 2.581 kg
U ukupno obrađenoj količini otpada u posmatranom periodu, javnozdravstvene
ustanove učestvuju sa 98%.
67 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Grafikon 27. Obrađeni otpad u javnim i privatnim ustanovama
4.2. Analiza uzoraka materijala na zdravstvenu ispravnost Ubrzano onečišćenje okoliša zbog industrijskog razvoja, porasta poljoprivredne
proizvodnje kao i primjene savremenih agrotehničkih postupaka i sredstava,
preopteretilo je prirodni okoliš brojnim hemijskim spojevima. Mikrobiološka i hemijska
onečišćenja hrane i predmeta opće upotrebe mogu biti uzrok infekcija i trovanja
stanovništva. Zdrava ishrana podrazumijeva konzumiranje higijenski ispravne i
nuritivno sadržajne hrane, što je jedna od prioritetnih aktivnosti javno zdravstvenog
sektora.
Cilj analize uzoraka materijala je nadzor nad proizvodnjom, distribucijom i upotrebom
hrane, vode i predmeta opće upotrebe.
Uzimanje uzoraka hrane, vode kao i predmeta opće upotrebe provodi se sa
sanitarnom inspekcijom.
Tabela 25. Mikrobiološka analiza namirnica za period 2013-2016.
Godina Ukupan broj analiza Procenat neispravnih
mikrobioloških nalaza
2013. 1.439 4,8 %
2014. 668 1,19 %
2015. 1.355 0,07 %
2016. 1.575 1,07 %
Broj neispravnih (pozitivan nalaz) uzoraka ima trend opadanja. Jedan od razloga za
smanjenje neispravnih uzoraka je provođenje kontinuirane edukacije iz sanitarno-
98,37%
1,63% javne zdravstvene ustanove
privatne zdravstvene ustanove
68 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
higijenskog minimuma za osobe koje rade sa hranom, a u skladu sa zahtjevima
standarda ISO 9001, ISO/IEC 17025.
Tabela 26. Mikrobiološka analiza vode za piće za period 2013-2016.godina
Godina Ukupan broj
analiza
Procenat neispravnih
mikrobioloških nalaza
2013. 1.976 9,8 %
2014. 1.515 16,3 %
2015. 1.995 11,1 %
2016. 1.707 7,02 %
Procenat neispravnih nalaza bio je najveći u 2014. godini kada su Bosnu i
Hercegovinu zadesile poplave. Ovako veliki procenat neispravnih nalaza ukazuje na
činjenicu da je stanje vodnih objekata loše i da je voda za piće ugrožena zbog
nesaniranih objekata.
Tabela 27. Mikrobiološka analiza briseva na čistoću za period 2013-2016.godina
Godina Ukupan broj analiza Procenat neispravnih
mikrobioloških nalaza
2013. 3.877 2,5 %
2014. 1.690 7,0 %
2015. 3.673 7,9 %
2016. 4.275 3,7 %
Tabela 28. Fizičko - hemijska analiza vode za period 2013-2016.godina
Godina Ukupan broj analiza Procenat neispravnih
fizičko-hemijskih nalaza
2013. 1.020 0,7 %
2014. 1.008 0,7 %
2015. 990 0,7 %
2016. 932 0,5 %
4.3. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija Dezinfekcija predstavlja uništavanje onih mikroorganizama na koje je primjenjeno
dezinfekciono sredstvo, u određenoj koncentraciji, vremenu ekspozicije i uslovima
sredine, djeluje ispoljavajući baktericidno dejstvo.
69 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
U zavisnosti od vrste mikroorganizma, vremena i uslova djelovanja, dazinfekcija se
može podjeliti na:
- Preventivnu: uništavanje mikroorganizama koji mogu da se nađu na
predmetima, a koji mogu da dovedu do oboljenje ljudi ili kvara životnih
namirnica. Ovo je najčešći vid dezinfekcije i skoro se svakodnevno primjenjuje
u zdravstvenim, prehrambenim i obrazovnim organizacijama, sredstvima
javnog prevoza itd.
- Tekuća dezinfekcija: dezinfekcija koja se sprovodi u slučajevima pojave bolesti
ljudi ili životinja. Predstavlja ciljanu dezinfekciju i sprovodi se sve vrijeme
trajanja bolesti
- Završna dezinfekcija: dezinfekcija koja se sprovodi nakon prestanka bolesti.
Pod pojmom dezinsekcija podrazumijeva se regulacija populacije štetnih insekata
(artropoda). Štetni insekti izazivaju zdravstvene poremećaje kod ljudi i domaćih
životinja i nanose velike ekonomske štete. Štetni insekti su vektori (prenosioce ili
prelazne domaćine) za veliki broj zaraznih bolesti ljudi i domaćih životinja. Da bi se
lanac prenošenja zaraznih bolesti prekinuo, neophodno je sprovesti adekvatne mjere
dezinsekcije. Pri pojavi infektivnih bolesti pristupa se dezinsekciji u skladu sa
zakonskom regullativom. Sa druge strane, insekti izazivaju velike ekonomske štete.
Procjene Svjetske zdravstvene organizacije su da artropode unište oko 1/3 namirnica
koje se godišnje proizvedu u svijetu. Regulacija populacije artropoda vrši se
preventivnim (mjere sprečavanja pojave insekata) i kurativnim mjerama (mjere koje
se primenjuju kada su se štetni insekti već naselili.
Deratizacija predstavlja suzbijanje, uništavanje ili regulisanje populacije štetnih
glodara. Potreba za suzbijanje štetnih glodara uslovljena je kako iz epizotiološko-
epidemioloških razloga, tako i u cilju sprječavanja ekonomskih šteta koje glodari
nanose materijalnim dobrima. U svjetu postoji oko 3.000 vrsta glodara. Glodari su
prenosioci velikog broja uzročnika bolesti kod ljudi i domaćih životinja, kao što su
tularemija, leptospiroza, bruceloza, botulizam, pseudotuberkuloza, tuberkuloza, kuga,
lepra, tifus, hemoragične groznice, bjesnilo, slinavka i šap, trihineloza i druge.
Zavod za javno zdravstvo vrši poslove DDD po ugovoru i na osnovu zahtjeva
pojedinaca.
Dinamika rada DDD poslova je u skladu sa Pravilnikom o vršenju preventivne
dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (Službene novine FBiH, br. 30/16).
Sistemsku deratizaciju na prostoru SBK/KSB provodi “Sanitacija” d.o.o Sarajevo.“
70 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 29. Ustanove i objekti u kojima je provedena obavezna dezinfekcija,dezinsekcija i
deratizacija u periodu 2013-2016.
Godina Objekti za
javno
vodosnabd.
Objekti za
proizvodnju
životnih
namirnica
Prevozna
sredstva
Ugostiteljsk
i objekti
Odgojno
obrazovne
ustanove
Zdravstvene
ustanove
2013. 0 5 0 8 3 2
2014. 0 6 2 31 3 6
2015. 0 36 9 79 2 12
2016. 1 43 11 127 8 63
Najveći obim DDD poslova izvršen je u 2016. godini, a što je bilo uslovljeno novim
pravilnikom o načinu obavljanja obavezne DDD (Sl.novine FBiH, br.30/16).
4.4. Zdravstveni pregledi osoba pod zdravstvenim nadzorom Zakonom o zdravstvenoj zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (Sl.novine FBiH,
br.29/05) definisano je koje se osobe stavljaju pod zdravstveni nadzor, a Pravilnikom
o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom
(Sl.novine FBiH, br.20/08) propisan je način obavljanja zdravstvenih pregleda
(sanitarni pregled). Sanitarni pregled obavlja se obavezno prije zasnivanja radnog
odnosa, svakih 6 mjeseci za sve osobe koje obavljaju poslove u proizvodnji /prometu
namirnica i snabdijevanju stanovništva pitkom vodom, a za ostale osobe svakih 12
mjeseci.
Sanitarnom pregledu podliježu:
1. osobe koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu namirnica,
snabdijevanju stanovništva pitkom vodom;
2. osobe koje obavljaju poslove u obrazovnim i drugim ustanovama za djecu i
omladinu;
3. osobe koje su zaposlene u predškolskim ustanovama (jaslice i dječiji vrtić);
4. osobe koje se bave pregledima, liječenjem, njegom, usluživanjem bolesnika
(napomena: zdravstveni radnici ne podliježu obavezi pregleda stolice na
kliconoštvo i parazite, osim onih koji su zaposleni na porođajnim i dječijim
odijelima);
5. osobe koje rade u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova te dolaze u
neposredan dodir s lijekovima;
6. osobe koje se bave pružanjem higijenske njege stanovništva;
7. osobe koje se bave proizvodnjom ili prometom sredstava za higijenu za
potrebe stanovništva;
71 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
8. osobe koja u toku školovanja obavljaju obaveznu praksu na navedenim
poslovima dužna su da obave zdravstvene preglede pod uslovima, u rokovima
i na način propisan za lica zaposlena na tim poslovima.
Tabela 30. Provedeni zdravstveni pregledi osoba pod zdravstvenim nadzorom u periodu od
2013-2016.godina
Godina Ukupan broj analiza
/pregleda Pozitivni nalazi (%)
2013. 7.178 315 (4,3 %)
2014. 5.546 232 (4.1 %)
2015. 11.714 433 (2,7 %)
2016. 9.624 490 (5,1 %)
72 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
5. Organizacija zdravstvene zaštite Prim.Mr.sci.dr.Amra Mehmedbegović-Živanović
Zdravstvena zaštita podrazumijeva djelatnosti usmjerene na zadovoljavanje
zdravstvenih potreba, što je uslovljeno demografskim karakteristikama stanovništva,
opštom i zdravstvenom kulturom, stepenom obrazovanja i pismenosti, uslovima
života i rada, navikama i stavovima...
Zahtjevi i potrebe za zdravstvenom zaštitom podložni su stalnim promjenama zbog
demografskog kretanja, promjena u vanjskoj sredini, organizacije zdravstven službe,
razvoja medicinske nauke i tehnologije.
Potrebe za zdravstenom zaštitom su neograničene i praktično ih je nemoguće
zadovoljiti. U medicinskoj praksi pod zdravstvenim potrebama podrazumijevaju se
ona stanja i bolesti koje se mogu utvrditi i na koje možemo uticati nekom
zdravstvenom uslugum. U potrebe spadaju i tzv. nepoznate zdravstvene potrebe koje
se mogu otkriti samo posebnim ispitivanjima, kao što su npr.sistematski pregledi
stanovništva.
Zdravstvena zaštita u Srednjobosanskom kantonu provodi se na načelima
solidarnosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa bez obzira na starost, spol, vjeru i
etničku pripadnost. Zdravstvene usluge se pružaju na primarnom i sekundarnom
nivou zdravstvene zaštite. Poseban oblik zaštite zdravlja stanovništva ostvaruje se
putem javnog zdravstva, koje je na našem kantonu organizovano na primarnom i
sekundarnom nivou.
Slika 4. Javne zdravstvene ustanove na području SBK/KSB
73 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
5.1. Zdravstveni kadar
Broj zdravstvenih djelatnika je jedan od bitnih indikatora za mjerenje napretka u
razvoju zdravstene zaštite. Pristup zdravstvenim službama determinišu još i vještine
zdravstvenih djelatnika, geografska distribucija i produktivnost.
U zdravstvenim ustanovama u 2016. godini bilo je zaposleno ukupno 2.286
zaposlena, i to: 356 doktora medicine, 56 doktora stomatologije, 12 magistara
farmacije, 98 zdravstvenih radnika sa VSS, 1.065 zdravstvenih tehničara, 14
zdravstvenih saradnika, dok je nezdravstvenih radnika bilo 685. Nezdravstveni
radnici čine ukupno 30,0% svih zaposlenih u zdravstvenim ustanovama.
Tabela 31. Zdravstveni radnici na 10.000 stanovnika u periodu 1991-2016.godine
1991. 2006. 2010. 2012. 2016.
Dr.medicine-ukupno 12,4 10,9 12,0 12,9 14,1
opća medicina 6,3 7,3 4,5 5,0 5,4
specijalisti 6,1 3,7 7,5 7,9 8,8
Dr.stomatologije 1,9 1,4 1,9 2,1 2,2
Mr.farmacije 1,5 0,2 0,4 0,3 0,5
Zdr.tehničari-ukupno 36,3 40,9 42,1 44,1 46,2
VSS zdr.tehničari - - 1,1 2,2 3,9
VŠ zdr.tehničari 5 3,9 4,9 4,3 3,8
SSS zdr. tehničari 31,3 37,1 36,1 37,6 38,4
Bilježimo blagi porast broja zdravstvenih radnika u odnosu na prethodni period, dok
je broj tehničkog i administrativnog osoblja manji.
Može se reći da je odnos zdravstvenih radnika u primarnoj i sekundarnoj
zdravstvenoj zaštiti dosta povoljan, iako je potrebno i dalje potencirati rad u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti. U sekundaranoj zdravstvenoj zaštiti, uključujući i RC Reumal,
zaposleno je ukupno 172 doktora medicine i 598 medicinskih tehničara, dok u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti radi 179 doktora medicine i 539 medicinskih tehničara.
Nezdravstveni radnici u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti čine 28,5% svih zaposlenih,
dok u primarnoj taj odnos iznosi 24,6%.
74 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Grafikon 28. Struktura kadrova u primarnoj i sekundarnoj zdravstenoj zaštiti
U spolnoj strukturi zdravstvenih radnika žene su više zastupljenje, i to kod VSS
zaposlenika 55,6%, a kod zdravstvenih tehničara 75,3%.
Starosna struktura doktora medicine značajno je povoljnija u odnosu na prethodni
period. Čak 29,8% doktora medicine je u starosnoj dobi do 34 godine, od kojih je
10% na specijalizaciji. Od ukupno zaposlenih doktora medicine, starijih od 55 godina
je 25%.
I kod doktora stomatologije je povoljnija starosna struktura. U starosnoj grupi do 34
godine je 39,3% doktora stomatologije, među kojima je najveći broj onih bez
specijalizacije. Manje od jedne trećine doktora stomatologije (30,5%) ima
specijalizaciju ili je na specijalizaciji, od čega je njih 29% starijih od 55 godina.
5.2. Primarna zdravstvena zaštita
Projekat jačanja zdravstvenog sektora ima za cilj unapređenje efikasnosti
zdravstvenog sistema putem rekonstruisanja i jačanja primarne zdravstvene zaštite
kroz razvoj obiteljske medicine i jačanje procesa donošenja politika, te smanjenja
nejednakosti u dostupnosti i kontinuitetu zdravstvene zaštite.
5.2.1. Obiteljska medicina
Kada je u pitanju implementacija obiteljske medicine najveći uspjeh postignut je
edukaciji kadra, rekonstrukciji i opremanju ambulanti. Prema izvještajima o radu
0
100
200
300
400
500
dr.o
pće
med
icin
e
dr. s
peci
jalis
ti
dipl
.med
,teh.
VS
S
med
.tehn
ičar
i VŠ
med
.tehn
ičar
iS
SS
upra
va i
adm
inis
trac
ija
primarna z.z.
sekundarna z.z.
75 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
obiteljske medicine u funkciji su 32 lokaliteta u kojima radi 49 timova obiteljske
medicine, od čega je 11 specijalista obiteljske i 38 doktora medicine i specijalista sa
PAT edukacijom. Izražena je fluktuacija kadra sa dodatnom edukacijom, koji odlazi
na neke druge specijalizacije, tako da je gotovo nemoguće formirati stalne timove za
određena područja. Izrađeni su planovi doedukacije iz obiteljske medicine, kao i plan
specijalizacija baziran prvenstveno na razvoju obiteljske medicine.
Kao jedan od prioritetnih problema u implementaciji obiteljske medicine na ovom
kantonu je svakako nepostojanje Pravilnika o registraciji stanovništva, koji predstavlja
preduslov za donošenje planova i programa rada, monitoring i evaluaciju rada, te
finansiranje timova.
Postojeća legislativa, Dokumentaciona osnova za provođenje primarne zdravstvene
zaštite i Zakon o zdravstvenoj zaštiti SBK, ne prate razvoj obiteljske medicine, niti su
usklađeni sa reformskim procesima.
5.2.2. Mreža i kadrovi u PZZ
Usluge primarne zdravstvene zaštite u 2016. godini pružalo je 11 domova zdravlja na
147 punktova u 175 ordinacije.
U domovima zdravlja zaposleno je 1.046 radnika, od čega 776 zdravstvenih radnika,
13 zdravstvenih saradnika i 257 nezdravstvenih radnika. U navedeni broj zaposlenih
ulazi i zdravstveni kadar koji pruža vanbolničku sekundarnu zdravstvenu zaštitu.
Učešće nezdravstvenog kadra (administracija i tehničke službe), u ukupnoj strukturi
radnika, iznosi 24,6%.
Usluge primarne zdravstvene zaštite pružalo je 148 stalno zaposlenih doktora
medicine i 392 zdravstvenih tehničara. Od ukupnog broja zaposlenih doktora
medicine je 68 specijalista, od kojih su 45,9% specijalisti opće i obiteljske medicine.
Tabela 32. Mreža i kadrovi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Službe Punktovi Ordinacije Doktori medicine
Zdravstveni tehničari
Opća medicina 32 40 41 68
Medicina rada 10 11 11 19
Zaštita djece 17 19 15 29
Zaštita školske djece i omladine
13 14 9 17
Pneumoftiziološka služba 10 10 4 11
Patronažna služba 11 11 - 29
76 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Hitna pomoć 11 11 17 77
Porodična medicina 32 48 49 123
HES 11 11 2 19
UKUPNO 147 175 148 392
Broj punktova i doktora medicine značajnije je povećan u odnosu na 2012. godinu, i
to prvenstveno u djelatnosti opće i obiteljske medicine.
U gotovo svim domovima zdravlja, osim u DZ Bugojno i u DZ Jajce, zdravstveni
radnici rade u dvije ili više službi, ili se angažuju kadrovi iz drugih domova zdravlja.
Na ovaj način radi 28 doktora medicine (18,9%) i 9 medicinskih tehničara SSS.
Najveći deficit kadra je u službama za zdravstvenu zaštitu predškolske i školske
djece, pneumoftiziološke zaštite, hitne medicinske pomoći i higijensko-epidemiološke
službe.
Opterećenost zdravstvenog kadra moguće je pratiti brojem stanovnika na jedan tim.
Prosječno na jednog doktora medicine dolazi 1.702 stanovnika, dok na zdravstvenog
tehničara dolazi 628 stanovnika. Najveći broj stanovnika po jednom doktoru medicine
je u općinama Jajce (2.372) i Gornji Vakuf-Uskoplje (2.052). Najmanja opterećenost
je u općinama Vitez (1.515) i Donji Vakuf (1.536).
Najveći broj stanovnika na jednog tehničara je u općini Bugojno (800), a najmanji u
općini Kreševo (396).
Grafikon 29. Broj stanovnika po jednom stalno zaposlenom timu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
0,0
500,0
1000,0
1500,0
2000,0
2500,0 dr.medicine
zdr.tehničari
77 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
5.2.3. Zahtjevi za uslugama primarne zdravstvene zaštite
Zahtjevi za uslugama su ona količina usluga koju pojedinac, grupa ili cijelo
stanovništvo potražuje od zdravstvenih radnika, na šta uticaj ima starosna struktura
stanovništva, navike i stavovi prema zdravlju, uslovi života i rada, kao i dostupnost
zdravstvene zaštite.
Zahtjevi za uslugama PZZ mogu se posmatrati kroz broj posjeta ljekaru u ordinaciji i
posjetama ostalim zdravstvenim radnicima.
U periodu od 2001. do 2009. godine bilježili smo smanjen broj posjeta u ordinaciji
doktora medicine što je bilo uslovljeno plaćanjem participacije. Nakon što je 2009.
godine uvedeno plaćanje godišnje premije, dolazi do značajnog povećanja broja
posjeta. Posebno je bilo izraženo povećanje zahtijeva za specijalističkim pregledima i
laboratorijskim uslugama. Ipak, reformski procesi, koji su najviše bili usmjereni na
razvoj obiteljske medicine te edukaciju kadra, doveli su do zaustavljanja negativnog
trenda.
Tabela 33. Rad primarne zdravstvene zaštite u SBK/KSB u 2016. godini
2004. 2006. 2012. 2016.
Broj posjeta u ordinaciji dr.medicine 676.831 662.096 919.176 993.213
Broj posjeta u ordinaciji dr.medicine/st.
2,7 2,6 3,7 3,9
Broj posjeta po dr.medicine (god.) 5.013,6 5.213,4 6.709,3 5.643,3
Broj posjeta med.tehničaru 629.974 625.003 1.070.789 1.440.971
Broj posjeta med.tehničaru/ st. 2,5 2,4 4,3 5,7
Broj posjeta po 1 med.tehničaru (god.) 1.815 1.796,0 2.704,0 3.593,4
Odnos prvih i ponovnih posjeta (1 : ) 2,3 2,4 1,4 1,5
Odnos preventivnih i kurativnih posjeta (1 : )
46 40 27 22
Izdate specijalističke uputnice/timu 908 970 1.320,5 1.133,7
Izdate spec.uputnice/st. 0,47 0,48 0,7 0,8
Izdate laboratorijske uputnice/timu 702 718 1.037,0 869,1
Izdate laboratorijske uputnice/st. 0,35 0,35 0,6 0,6
Reformski procesi vide se i u promjeni odnosa preventivnih i kurativnih posjeta, gdje
pratimo povećanje broja preventivnih posjeta. Preventivni rad trebao bi da zauzima
15-50% radnog vremena, u zavisnosti od djelatnosti. Nažalost, zdravstveni radnici
ovaj dio posla još uvijek ne prihvataju kao svakodnevnu obavezu, pa je broj
preventivnih usluga u pojedinim službama veoma nizak. Najveći broj preventivnih
78 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
posjeta registrovan je u službama obiteljske medicine i zdravstvenoj zaštiti
predškolske djece.
Grafikon 30. Preventivni rad po službama primarne zdravstvene zaštite
5.2.4. Zdravstvena zaštita žena
Zdravstvena zaštita žena provodila se na 11 punktova, 11 ordinacija, a usluge je
pružalo 8 stalno zaposlenih doktora medicine i 22 zdravstvena tehničara. Općine
Fojnica, Kiseljak, Kreševo i Vitez imale su ugovorom angažovane specijaliste.
Tabela 34. Rad u službama za zdravstvenu zaštitu žena
Vrsta usluge Broj Stopa na 10.000 žena
Ciljani pregledi 10.750 1.049,54
Posjete u ordinaciji 26.093 2.547,50
Patronažne posjete 1.202 117,35
U savjetovalištu za trudnice registrovano je 11.511 posjete, odnosno 1.845 posjeta
na 10.000 žena fertilne dobi. Propisano je 731 kontraceptivnih sredstava, odnosno
0,011 sredstava po ženi fertilne dobi. Kao što je pokazalo i Istraživanje višestrukih
pokazatelja (MICS 4) vrlo mali broj žena koristi moderna sredstva zaštite od
neželjene trudnoće.
5.2.5. Stomatološka zdravstvena zaštita
U 2016. godini stomatološku zdravstvenu zaštitu stanovništvo je kroz javni sektor
ostvarivalo u 52 stomatološke ordinacije na 38 punktova. Usluge je pružalo 56 stalno
zaposlenih stomatologa i 58 zubnih tehničara i asistenata. Broj stomatologa povećan
je za 32%.
0,05,0
10,015,020,025,030,035,040,045,0
Porodičnamedicina
Zaštita djece Medicina rada Zaštita školskedjece
Opća medicina
44,4
21,0
14,4 12,6 7,6
79 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Prsječan broj stanovnika po jednom stomatološkom timu je 4.500. Ipak postoje
značajne razlike po općinama. Najbolja pokrivenost je u općini Kreševo, gdje na
jedan tim dolazi 2.575 stanovnika, dok u općini Gornji Vakuf-Uskoplje jedan tim
opskrbljuje 10.260 stanovnika.
Grafikon 31. Broj stanovnika po jednom stomatološkom timu u 2012. i 2016.godini
U 2016. godini ostvareno je 82.847 posjeta, odnosno 1.479 posjeta po timu godišnje,
ili prosječno dnevno 5,6 posjeta. Po stanovniku ostvareno je prosječno 0,32 posjete
godišnje.
Odnos plombiranih i izvđenih zuba je loš, jer na jedan plombirani zub dolazi 1,9
izvađenih zuba.
Rezultati istraživanja pokazuju da 52% stanovištva stomatologu odlazi samo u
slučaju zubobolje ili neke tegobe, 29,1 % jednom ili više puta godišnje odlazi zbog
kontrole zubnog zdravlja, dok 9% ne odlazi nikako ili vrlo rijetko.
5.3. Laboratorijska djelatnost
Laboratorijska djelatnost obavljala se na 16 bolničkih i 16 vanbolničkih punktova.
U bolničkim laboratorijima radilo je 4 doktora medicine, 9 zdravstvenih saradnika i 61
zdravstveni tehničar.
Od 176.626 lica uzeto je 300.332 uzoraka i urađeno 979501 analiza. Po stanovniku
je ostvareno 0,7 bolničkih laboratorijskih usluga. Po jednom pacijentu uzeto je 1,2
uzoraka i urađeno 3,9 analiza.
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
16000
18000
20000 2012.
2016.
80 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
U vanbolničkim laboratorijima radilo je 2 doktora medicine, 8 zdravstvenih saradnika i
53 zdravstvena tehničara.
U vanbolničkim laboratorijima je od 249.172 lica uzeto 536.448 uzoraka i urađeno
1.148.320 analiza. Svaki stanovnik, prosječno je ostvario 1,0 vanbolničku
laboratorijsku uslugu. Po jednom pacijentu uzeto je 2,1 uzoraka i urađeno 4,6
analiza.
Najveći broj analiza urađen je u biohemijskim i hematološkim laboratorijama.
5.4. Apotekarska djelatnost
Na području SBK/KSB u javnom sektoru radile su 3 društvene, 6 ogranka i 1 depo
apoteka, i to u Bugojnu, Travniku i Vitezu. Apoteke iz ostalih općina ne dostavljaju
izvještaje o radu. Usluge je pružalo 15 magistara farmacije i 25 zdravstvenih radnika
sa srednjom stručnom spremom.
Na recept je izdato 324.500 esencijalnih, 100.028 ostalih lijekova i 1.513 lijekova koji
sadrže opojnu drogu. U ručnoj prodaji izdato je 634.832 gotovih i 6.965 magistralnih
lijekova. Po stanovniku je na recept izdato 1,68 lijekova, i to 1,29 esencijalnih i 0,39
ostalih.
Prodaja gotovih lijekova veća je za 49% u odnosu na 2012. godinu, a magistralnih
lijekova za 79%.
5.5. Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita
Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita dio je zdravstvene djelatnosti koja,
kroz pružanje vanbolničkih usluga, obezbjeđuje podršku primarnoj i bolničkoj
zdravstvenoj djelatnosti, a sa ciljem povećanja stepena rješavanja zdravstvenih
problema pacijenata i racionalnog korištenja resursa. Prema Zakonu o zdravstvenoj
zaštiti djelatnost opće interne medicine, opće hirurgije, neurologije,
otorinolaringologije, oftalmologije, ortopedije, dermatologije i radiološke dijagnostike
primarnog nivoa organizuje se tako da je korisnicima dostupna u općinama njihovog
boravka.
Na području Srednjobosanskog kantona specijalističko-konsultativna djelatnost se za
15 disciplina pružala u 147 ordinacija. Usluge je pružalo 92 stalno zaposlenih doktora
medicine i 149 zdravstvenih tehničara. Značajan dio kadra angažovan je na
povremenom pružanju usluga (77 doktora medicine i 63 zdravstvenih tehničara). Na
10.000 stanovnika dolazi 6,7 svih angažovanih doktora medicine i 8,4 zdravstvenih
tehničara.
81 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
U posmatranom periodu došlo je do značajnog povećanja broja posjeta. U 2016.
godini realizovano je ukupno 408.857 posjeta, od čega je 139.330 prvih posjeta.
Odnos prvih i ponovnih posjeta je 1 : 2,93. Ostvareno je 1,6 posjeta po stanovniku,
dok je u 2006. godini ostvareno 1,1 posjeta. Po jednom timu ostvareno je prosječno
2.419 posjete godišnje, dok je u 2006. godini ostvareno 1.790 posjeta po timu.
Grafikon 32. Broj posjeta u specijalističkim službama po stanovniku u periodu 2006-2016.
5.6. Bolnička zdravstvena zaštita
Bolnička zdravstvena zaštita, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, obuhvata skup
mjera, aktivnosti i postupaka, koje se poduzimaju u cilju dijagnosticiranja, liječenja i
medicinske rehabilitacije oboljelih u odgovarajućim stacionarnim zdravstvenim
ustanovama. Ova zaštita se provodi na sekundarnom i tercijarnom nivou. To jedan
od najznačajnijih i najskupljih segmenata zdravstvenog sistema, jer rješava
najsloženije zdravstvene probleme u populaciji, angažuje brojne specijalističke i
dijelom usko specijalizirane kadrove, te koristi skupu i visokosofticiranu opremu.
Na korištenje bolničke zaštite utiču brojni faktori, a prije svega: razvijenost primarne
zdravstvene zaštite, biološki tip stanovništva, udio starije populacije, te vodeći uzroci
morbiditeta i mortaliteta.
Za planiranje funkcionalnih bolničkih sitema koristi se nekoliko važnih kriterija, kao
što su:
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,452006.
2012.
2016.
82 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
- Zauzetost postelja. Prema međunarodno priznatim optimizacijskim kriterijima
za popunjenost bolničkih postelja koji se koriste u Europi, optimalna stopa
popunjenosti je 85% u akutnoj bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Prema
rezultatima istraživanja, postoje naznake da rizici u pružanju bolničke
zdravstvene zaštite postaju vidljivi kada prosječne stope Zauzetosti postelja
premaše 85%, a bolnica za akutnu zdravstvenu zaštitu može očekivati redovni
nedostatak postelja i periodične krize ako se prosječna stopa popunjenosti
postelja poveća na 90% ili više.
- Prosječno trajanje boravka u bolnici. Prosječno trajanje boravka u bolnici često
se koristi kao pokazatelj učinkovitog rada bolnice. Uz pretpostavku da su svi
drugi parametri jednaki, kraći boravak pacijenata u bolnici smanjit će troškove
liječenja i omogućiti preusmjeravanje pružanja zdravstvene zaštite s akutnih
stacionarnih kapaciteta prema financijski povoljnijim oblicima post-akutne
zdravstvene zaštite. Ipak, kraći boravci u bolnici podrazumijevaju intenzivnije
pružanje zdravstvene zaštite, što povećava troškove po danu boravka u
bolnici. Također, prekratki boravak može nepovoljno uticati na zdravstvene
ishode, smanjiti zadovoljstvo pacijenta pruženom uslugom, pa čak i ugroziti
njegov oporavak te povećati stopu rehospitalizacija.
Preporuke i rezultati međunarodne prakse potvrđuju da je u području hirurgije
moguće postićikraći boravak, posebno u oftalmologiji i optometriji, te
otorinolaringologiji. Relativno kraći boravak trebao bi biti u određenoj mjeri
ostvaren u ginekologiji i opstetriciji, ortopediji i traumatologiji, urologiji, dječjoj
hirurgiji, maksilofacijalnoj hirurgiji, plastičnoj i rekonstrukcijskoj hirurgiji, kao i u
standardnoj vaskularnoj, endokrinoj i općoj hirurgiji. Relativno duže boravke u
bolnicama zahtijevaju složene onkološke operacije različitih sistema organa
(probavnih, uroloških, ginekoloških, respiratornih, endokrinih itd.), složene
vaskularne operacije, kardijalna hirurgija, neurohirurgija i transplantacijske
operacije. U nehirurškim djelatnostima prihvaćeno je da pedijatrija,
dermatologija i venerologija, a donekle i fizikalna medicina i rehabilitacija,
infektologija, gastroenterologija i kardiologija mogu imati kraći boravak nego,
npr. hematologija, nefrologija, neurologija i psihijatrija.
- Minimalni broj postelja u bolničkim jedinicama. Broj bolničkih postelja u
savremenoj medicinskoj i bolničkoj praksi ne može se uzimati kao jedini ili čak
najvažniji pokazatelj aktivnosti. U načelu, broj bolničkih postelja trebao bi se
određivati fleksibilno, te planirati tako da se može brzo promijeniti i prilagoditi
potrebama stanovništva. Eventualni višak kadrova koji može nastati
promjenom broja bolničkih postelja može se preusmjeriti na druge modalitete
bolničkog liječenja, kao što je dodatni rad s pacijentima u poliklinici, dnevnoj
bolnici i slično.
83 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
- Modalitet liječenja. U bolničkom liječenju postoji nekoliko ključnih modaliteta
koji se razlikuju po trajanju i intenzitetu zdravstvene zaštite koja se pruža
pacijentu. Pod pojmom specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita
podrazumijeva se polikliničko-ambulantna zdravstvena zaštita koja se pruža u
bolnicama. Dnevna bolnica definiše se kao modalitet bolničkog liječenja koje
ne traje duže od 16 sati u toku jednoga dana. Akutno stacionarno liječenje
definira se kao pružanje bolničke zdravstvene zaštite visokog ili višeg
intenziteta, u jedinicama intenzivnog ili akutnog liječenja, pri čemu je trajanje
liječenja u okvirima međunarodno preporučenih i prihvatljivih prosjeka za
pojedinu djelatnost. Pri tome jedinice intenzivnog liječenja pružaju
visokospecijaliziranu zdravstvenu zaštitu za pacijente neposredno ugroženog
zdravlja i života i nezamjenjiv su modalitet liječenja u bolnicama. Produženo
liječenje namijenjeno je pacijentima liječenim u akutnim stacionarnim
kapacitetima čije zdravstveno stanje ne dopušta otpuštanje iz bolnice u
okvirima preporučenoga prosječnog trajanja boravka u bolnici za pojedinu
djelatnost, ali čije se bolničko liječenje može nastaviti smanjenim intenzitetom.
Dugotrajno liječenje namijenjeno je bolesnicima kojima je potrebna
kontinuirana i dugotrajna zdravstvena zaštita nižeg intenziteta, koja obično
traje i duže od trideset dana. Hronično liječenje odnosi se na specifično
liječenje hroničnih bolesnika u pojedinim djelatnostima kao što su pedijatrija i
pulmologija. Palijativna njega u bolnici odnosi se na zbrinjavanje bolesnika s
neizlječivom bolešću u posljednjem stadiju bolesti sprječavanjem i
olakšavanjem simptoma, liječenjem boli te pružanjem psihosocijalne podrške.
Savremeno bolničko liječenje temelji se na učinkovitim i djelotvornim
modalitetima poput dnevne bolnice, te na specijalističko-konsultativnoj
zdravstvenoj zaštiti uz upotrebu akutnih stacionarnih kapaciteta samo u
slučajevima kada je to nužno.
Na području kantona, bolničke zdravstvene usluge pružalo je 158 doktora medicine
od čega je 111 specijalista i 526 zdravstvenih tehničara u šest bolničko-stacionarnih
ustanova. Odnos doktora medicine i zdravstvenih tehničara je 1 : 3,3.
U analizi rada bolničkih ustanova izostavljena je djelatnost RC Fojnica zbog
specifične djelatnosti (banjsko liječenje).
84 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 35. Pregled odabranih indikatora o radu bolničko-stacionarnih ustanova u periodu
2001-2016.
2001.* 2006. 2010. 2012. 2016.
Broj postelja 662 765 765 741 749
Broj doktora medicine-specijalisti 95 89 92 104 111
Broj zdr.tehničara 314 397 434 428 526
Broj postelja na 1.000 st. 2,76 2,97 3,01 2,94 2,97
Broj BO dana 164.580 155.488 139.682 135.646 122.904
Broj BO dana na 1.000 st. 686,5 606,5 548,7 539 488
Broj ispisanih 15.743 20.646 19.283 19.307 20.187
Dužina ležanja 10,5 7,5 7,2 7 6,1
Zauzetost postelja (%) 68,1 56 50 50,2 45,0
Stopa liječenih na 1.000 st. 66 81 76 77 80
Obrt bolesnika po postelji 23,8 27,1 25,2 26,1 27,0
Zauzete postelje /ljekar 4,6 6,9 6,3 5,5 5,4
Zauzete postelje /tehničar 1,4 1,5 1,3 1,3 1,1
*bez Opće bolnice Jajce
Broj postelja na 1.000 stanovnika odgovara propisanim normativima bolničke
zdravstvene zaštite (2,99). Ostvareni broj BO dana na 1.000 stanovnika je manji u
odnosu na propisani normativ od 988,6; a dužina ležanja odgovara propisanoj (6,6
dana. Zabrinjava izrazito niska zauzetost postelja kao i negativan trend opadanja
zauzetosti. Prosječna zauzetost postelja je izrazito niska, svega 50,2%. Niska je i
stopa liječenih, svega 80/1.000 stanovnika u odnosu na propisanih 150,37.
Tabela 36. Pregled odabranih indikatora o radu bolnica u 2016. godini
.. JU Bolnica
Travnik Bolnica Fra Mato Nikolić
OB Jajce OB Bugojno Bolnica za
plućne bolesti i TBC
Broj postelja 323 130 66 80 150
Broj specijalista 46 29 10 7 7
Broj zdr.tehničara 162 87 30 80 44
Broj BO dana 69.569 29.844 7.250 3.735 12.479
Broj ispisanih 11.668 5.066 1.610 738 1.105
Dužina ležanja 6,0 5,9 4,5 5,1 11,3
Zauzetost postelja 59,0 62,9 30,1 12,8 22,8
Obrt bolesnika po postelji 36,1 39,0 24,4 9,2 7,4
85 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Zauzetost postelja je vrlo niska i kreće se od 12,8% u Općoj bolnici Jajce, do 62,9% u
Bolnici fra Mato Nikolić, a nizak je i obrt bolesnika po postelji. Ovakva situacija
zahtijeva reorganizaciju u cilju postizanja optimalne iskorištenosti resursa.
U bolnicama je izvršeno ukupno 4.687 operativnih hirurških i ginekoloških zahvata,
što iznosi prosječno 142 operativnih zahvata po specijalisti hirurgu. U JU Bolnica
Travnik izvršeno je 3.219 operativnih zahvata (169 po hirurgu), Bolnici Fra Mato
Nikolić 1.259 zahvata (126 po hirurgu), OB Bugojno 105 (52,5 po hirurgu) i OB Jajce
104 zahvat (52 po hirurgu).
5.6.1. Bolnički mortalitet
Pod bolničkim mortalitetom podrazumijeva se broj smrtnih slučajeva na 1.000
liječenih bolesnika.
Stopa bolničkog mortaliteta raste. U 2006. godini iznosila je 32,5‰, u 2012. godini
39,5‰, dok u 2016. godini iznosi 42,5‰. Najveću stopu smrtnosti bilježimo u Bolnici
za pluće bolesti i TBC gdje smrtnost iznosi 80/1.000 liječenih, dok je najmanja u JU
Bolnica Travnik i iznosi 30,9/1.000 liječenih.
Tabela 37 . Stopa mortaliteta po bolnicama u 2016. godini
Bolnica Umrli Broj ispisanih Stopa na 1.000
liječenih
JU Bolnica Travnik 360 11668 30,9
Bolnica za plućne bolesti i TBC 89 1105 80,5
Bolnica Fra Mato Nikolić 289 5066 57,0
Opća Bolnica Jajce 66 1610 41,0
Opća Bolnica Bugojno 53 738 71,8
Ukupno 857 20187 42,5
Najčešći vodeći uzroci smrti su kardiovaskularne bolesti uključujući i moždani udar, te
maligne bolesti, pa su i najveće stope smrtnosti zabilježene na odjelima interne
medicine, neurologije i hirurgije.
86 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 38. Vodeće grupe oboljenja kao uzroci bolničkog mortaliteta
Grupa oboljenja Broj
umrlih
Index
strukture
Stopa na 1.000
liječenih
Oboljenja cirkulatornog sistema (I00-I99) 409 47,7 20,3
Maligne neoplazme (C00-C97) 120 14,0 5,9
Oboljenja digestivnog trakta (K00-K93) 69 8,1 3,4
Oboljenja respiratornog sistema (J00-J99) 48 5,6 2,4
Endokrine bolesti (E00-E90) 34 4,0 1,7
Ostali uzroci 177 20,7 8,8
Ukupno 857 100,0 42,5
Kao pojedinačni uzroci od kardiovaskularnih poremećaja najsmrtonosniji su
kardiomiopatije (I42) sa stopom od 5,3/1.000 liječenih te moždani udar (I63) sa
stopom od 4,1/1.000. Među malignim oboljenjima najveća smrtnost usljed maligne
neoplazme želuca (C16) sa stopom od 1,2/1.000 i neoplazme bronha i pluća (C34)
sa stopom od 0,9/1.000 liječenih.
5.6.2. Bolnički morbiditet
Vodeća oboljenja u JU Bolnica Travnik su bolesti cirkulatornog sistema sa
147,8/1.000 liječenih, oboljenja digestivnog trakta sa 130,6/1.000 liječenih, oboljenja
urogenitalnog trakta sa 89,9/1.000 liječenih, oboljenja respiratornog sistema sa
83,5/1.000 liječenih i povrede sa 65/1.000 liječenih. Vodeća oboljenja čine 51,7%
ukupnog bolničkog morbiditeta.
U Bolnici fra Mato Nikolić vodeća oboljenja su iz grupe cirkulatornih poremećaja sa
176,7/1.000 liječenih, oboljenja digestivnog trakta sa 161,3/1.000 liječenih, oboljenja
respiratornog sistema sa 93,8/1.000 liječenih, maligne bolesti sa 48,6/1.000 liječenih
i povrede sa 33,2/1.000 liječenih. Vodeća oboljenja čine 51,3% ukupnog bolničkog
morbiditeta.
Vodeća grupa oboljenja Opće bolnice Jajce su cirkulatorni poremećaji sa 214,9/1.000
liječenih. Na drugom mjestu nalaze se oboljenja respiratornog sistema sa 141/1.000
liječenih, a na trećem bolesti digestivnog trakta sa 121,1/1.000 liječenih. Na četvrtom
mjestu su endokrine bolesti sa 75,2/1.000 liječenih, a na petom su povrede sa
55,9/1.000 liječenih. Vodeća oboljenja čine 60,8% ukupnog bolničkog morbiditeta.
U Općoj bolnici Bugojno vodeća grupa oboljenja su bolesti digestivnog trakta sa
215,4/1.000 liječenih. Na drugom mjestu su povrede sa 149,1/1.000 liječenih, dok
87 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
treće mjesto zauzimaju "simptomi, znaci i nenormalni klinički nalazi" sa 120,6/1.000
liječenih. Cirkulatorna oboljenja su na četvrtom mjestu sa 81,3/1.000 liječenih , a na
petom endokrine bolesti sa 71,8/1.000 liječenih. Vodeća oboljenja čine 63,8%
ukupnog bolničkog morbiditeta.
U Bolnici za plućne boesti i tuberkulozu na prvom mjestu su oboljenja respiratornog
trakta sa 743,0/1.000 liječenih. Na drugom mjestu su maligne neoplazme sa
105,9/1.000, a slijede ih cirkulatorni poremećaji sa 85,1/1.000 liječenihOva oboljenja
čine 93,4% ukupnog bolničkog morbiditeta.
U RC Fojnica na prvom mjestu su oboljenja koštano-mišićnog sistema i vezivnog
tkiva sa 830,6/1.000 liječenih. Oboljenja nervnog sistema su na drugom mjestu sa
stopom od 76,8/1.000 liječenih, a na trećem mjestu su oboljenja cirkulatornog
sistema sa 51,8/1.000 liječenih. Povrede učestvuju sa stopom od 39,1/1.000 liječenih
i nalaze se na četvrtom mjestu uzroka. Ova oboljenja čine 99,8% ukupnog bolničkog
morbiditeta.
Grafikon 33. Vodeće grupe oboljenja (stope liječenih) po bolnicama u 2016. godini
0,0
50,0
100,0
150,0
200,0
250,0
B.Travnik F.M.Nikolić OB Bugojno OB Jajce
Ob.KV sistema Ob.digest.sist. Ob.resp.sist. Povrede
88 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
6. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI
Prema definiciji SZO zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog
blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti. Procjena zdravlja stanovništva predstavlja
opis i mjerenje zdravlja pojedinaca, grupe ili čitave populacije prema prihvaćenim
standardima.
Procjena zdravstvenog stanja stanovništva daje uvid u globalno stanje zdravlja
stanovništva posmatranog područja i služi u svrhu:
- Unapređenje zdravstvenog stanja
- Identifikovanje prioriteta zdravstvenih problema
- Praćenje promjena i kompariranje zdravstvenog stanja tokom vremena
- Uočavanje i analiza razlika između različitih teritorija i grupa
- Preispitivanje zdravstvene politike i stretegije
- Unapređenje menadžmenta u zdravstvu
- Realne procjena i evaluacija za potrebe budućih aktivnosti
- Osiguranje relevantne baze podataka za intervencije u cilju poboljšanja
zdravstvenog stanja.
U Federaciji Bosne i Hercegovine u toku su mnogobrojni reformski procesi koji za cilj
imaju očuvanje i unapređenje zdravlja stanovništva, kao i unapređenje zdravstvenog
sistema.
Na zdravlje stanovništva utiču brojni direktni i indirektni faktori, među kojima su
posebno značajni socio-ekonomski status, obrazovanost, zaposlenost, stanje okoliša,
način života kao i starost stanovništva. Upravo ovi faktori utiču i na prirodno i
migracijsko kretanje stanovništva.
Stanovništvo se prema starosnoj strukturi nalazi u stacionarno-regresivnom obliku,
kojeg karakterizira sve veće učešće osoba starijih od 55 godina. Prema kriterijima
ocjene starosti, spadamo u vrlo staro stanovništvo. Negativan prirodni priraštaj
rezultat je niske stope nataliteta i fertiliteta te veće stope mortaliteta, kao i izraženih
migracijskih kretanja. Najniže stope prirodnog priraštaja nađene su u općinama
Kreševo i Dobretići. Ako bi ovakav odnos nataliteta i mortaliteta ostao jedan duži
period može doći do regresivnih tokova u razvoju populacije.
Sa druge strane, kao najosjetljiviji indikator razvijenosti zdravstvene zaštite, stopa
dojenačkog mortaliteta ima trend opadanja i u periodu 1991-2016. godine opala je sa
12‰ na 5,5‰. Ovakva stopa ide u prilog kvalitetnijoj, dostupnijoj i sveobuhvatnijoj
prenatalnoj zaštiti.
89 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Očekivana dužina života iznosi 76,59 godina za oba spola, za muškarce je 74,13
godine, a za žene 79,17 godina. Prosječna očekivana dužina života niža je u odnosu
na zemlje u okruženju i zemalje Evrope.
Socijalna zaštita jedan je od veoma važnih faktora, koji sa aspekta socijalno-
ekonomskog stanja porodice i pojedinca u velikoj mjeri utiču na zdravstveno stanje
stanovništva. Stoga je veoma važno poboljšati socijalna prava stanovništva, koja su
posljednjih godina dostigla zabrinjavajuće nizak nivo.
Prema rangu razvijenosti kantona, koji je utvrđen na osnovu aritmetičke sredine 5
pokazatelja: stepena zaposlenosti, stepena nezaposlenosti, broja učenika osnovnih i
srednjih škola na 1000 stanovnika, odsutnog stanovništva u odnosu na 1991. godinu
i poreskih prihoda po općinama po glavi stanovnika, Srednjobosanski kanton nalazi
se na 7-om mjestu od deset kantona. Unutar kantona, najrazvijenija je općina Vitez, a
najnerazvijenija je općina Dobretići.
U odnosu na prosječnu plaću u Federaciji BiH (839 KM) nalazimo se na posljednjem
mjestu sa prosjekom od 678 KM. Po nezaposlenosti se nalazimo na 4-om mjestu u
FBiH, a stopa nezaposlenosti u odnosu na radnoaktivno stanovništvo iznosi 24,3%.
Stopa općeg mortaliteta je u porastu, a glavni uzroci umiranja su kardiovskularne
bolesti (62,6%), maligne neoplazme (17,8%) i bolesti endokrinog sistema (3,3%).
Vodeći uzroci smrti povezani su sa visokom prevalencom faktora rizika i porastom
učešća hroničnih nezaraznih bolesti u ukupnom obolijevanju stanovništva. Ove
uzroke smrti moguće je umanjiti preventivnim programima koji utiču na promjenu stila
življenja, odnosno promovišu zdrave stilove života. Zemlje koje su uvele ove
programe uspjele su spustiti stope umiranja od kardiovaskularnih bolesti sa 500 na
150/100.000 stanovnika
Vodeća oboljenja mlađe populacije su akutne respiratorne bolesti, dok u starijoj
populaciji preovladavaju hronična oboljenja, i to najčešće hipertenzija, dijabetes,
povrede i dorzopatije.
Poseban problem predstavljaju hronične nezarazne bolesti čija je pojava usko
povezana sa rizičnim faktorima ponašanja: konzumiranje duhana, nezdrav način
ishrane, fizička neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina, nekontrolisana upotreba
šećera, soli i masnoća u ishrani... Od bolesti cirkulatornog sistema umrlo je 1.427
osoba, od čega je 20% mlađih od 65 godina i ima tendencu rasta.
Pandemija dijabetesa proširila se i na naš kanton, gdje bilježimo porast broja
oboljelih za 2,5 puta u odnosu na 2014. godinu. Povećana tjelesna težina i gojaznost,
fizička neaktivnost, metabolički sindrom, nepravilna ishrana i stres su glavni okidači
za nastanak insulin neovisnog dijabetesa koji zahvaća stariju populaciju, te dovodi do
90 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
pojave brojnih komplikacija. Nizak obrazovni nivo oboljelih i nezaposlenost stvaraju
preduslove za pogoršanje stanja bolesti.
Stopa smrtnosti od malignih bolesti iznosi 16,1/10.000 stanovnika. Najveći broj umrlih
je od karcinoma bronha i pluća (21,2%), karcinoma želuca (9,4%), te karcinoma
pankreasa (7,9%). Prosječna starost umrlih je 66,5 ± 13,2 godina. Najčešća
lokalizacija neoplazme kod muškaraca su pluća, a kod žena dojka.
Naznačen je porast broja oboljelih u periodu 2004-2016. godine, sa stope 145/10.000
stanovnika u 2004. godini na 238,7/10.000 stanovnika u 2016. godini, a dominiraju
neurotski sa stresom povezani poremećaji te afektivni poremećaji raspoloženja.
Povećanje broja oboljelih od hroničnih obstruktivnih bolesti pluća vezano je za život u
sredini sa zagađenim zrakom, rad u onečišćenom okolišu kao i povećanom
prevalencom pušenja.
Morbiditet od zaraznih bolesti, iako značajno reduciran, još uvijek ima značajan udio
u ukupnom obolijevanju i zahtjeva našu stalnu pažnju. Stopa obolijevanja od
zaraznih bolesti u odnosu na 2015. godinu značajno je porasla sa 1.677/100.000 na
4.162/100.000. Najveći broj registrovanih zaraznih bolesti je u općinama Novi Travnik
(2.393) i Travnik (2.185), dok je najmanje registrovanih u općini Fojnica (27).
U strukturi zaraznih bolesti dominiraju respiratorne bolesti koje učestvuju sa 38%
(bez gripe).
Epidemije Parotitisa i Morbila, koje su bile izražene prethodnih godina u fazi su
smirivanja, pa je u 2016. godini od vakcinalno-preventabilnih bolesti obolilo 27 djece.
Zahvaljujući efektima DOTS strategije, prisutan je trend značajnog opadanja stope
morbiditeta od tuberkuloze po pojedinim godinama. Broj novooboljelih, koji je 2008.
godine iznosio 157, sa stopom oboljevanja od 61,81/100.000, u 2016. godini se
smanjio na 47 i stopu oboljevanja od 18,65/100.000 stanovnika
Uvođenjem programa „Urgentni epidemiološki nadzor nad epidemijom bruceloze u
SBK/KSB” 2008. godine bilježio se pad broja zaraženih životinja i obolijevanja ljudi.
Međutim tokom 2016.godine registrirano je 31 oboljenje, i to u drugoj polovini godine
sa izraženim trendom rasta pa se može očekivati porast broja oboljelih i naredne
godine. Kako bi se preduprijedila eventualna epidemija neophodno je alarmirati sve
nadležne institucije, jer nam prethodna iskustva kazuju da su posljedice kasne
reakcije i neadekvatnog odgovora veterinarske službe nesagledive.
Među svim mjerama prevencije zaraznih bolesti, imunizacija predstavlja najbržu,
najefikasniju i ekonomski najviše opravdanu mjeru, koja je direktno uticala na
smanjenje incidencije morbiditeta i mortaliteta, kao i izmjenu strukture zaraznih
91 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
bolesti u svijetu. Broj cijepljenih osoba u ambulanti Zavoda za javno zdravstvo, u
2016. godini je znatno manji u odnosu na predhodnu godinu jer se nije provodilo
cijepljenje protiv gripe, a i broj putnika na hadž je iz godine u godinu sve manji. S
druge strane povećan je broj cjepljenih protiv hepatitisa B i bjesnila.
Potrebno je nastaviti kampanju promocije imunizacije prema programu imunizacije
kako bi se povećao broj djece koja su potpuno cijepljena i kolektivni imunitet.
Sanitarno-higijensko stanje okoliša je nezadovoljavajuće, prvenstveno u sistemu
vodosnabdijevanja gdje ne postoji jedinstveni registar vodoopskbnih objekata, što
onemogućava potpuni uvid u sistem vodosnabdijevanja i donošenja mjera u cilju
poboljšanja vodosnabdijevanja. Zone sanitarne zaštite oko lokalnih objekata
vodosnabdijevanja nisu jasno definisane, a sami objekti nemaju dovoljan nadzor nad
zdravstvenom ispravnošću vode.
Nadzor nad zdravstvenom ispravnošću vode za piće nije dovoljan, pa je potrebno
poduzeti korake u poboljšanju istog. U mnogim centralnim objektima
vodosnabdijevanja u upotrebi su zastarjeli načini hlorinacije.
Na području SBK/KSB ne postoje kontinuirana mjerenja osnovnih vazdušnih
polutanata (SO2, čađ i azotni oksidi) zbog nedostatka sofisticirane opreme.
Neriješeno je pitanje odvoza i krajnje dispozicije smeća iz većine seoskih naselja.
Raspoloživa mjesta za odlaganje čvrstog otpada su nedovoljna u poređenju sa
količinom proizvedenog otpada, pa se značajne količine otpada odlažu na
nedozvoljena mjesta: pored puteva, u riječnim koritima ili napuštenim rudnicima. Ova
mjesta predstavljaju opasnost za podzemne vode koje obezbjeđuju pitku vodu za
stanovništvo, a samim tim su i rizik za ljudsko zdravlje usljed spiranja i curenja
zagađujućih materija. Pored toga, tečne otpadne materije se, uglavnom bez
prethodnog prečišćavanja, ispuštaju u rijeke i jezera.
Zdravstvene usluge pružalo je 1.587 zdravstvenih radnika i 14 zdravstvenih
saradnika. Bilježi se blagi porast broja zdravstvenih radnika u odnosu na prethodni
period, dok je broj tehničkog i administrativnog osoblja manji. Skoro polovina svih
specijalista u PZZ su specijalisti opće i obiteljske medicine.
U toku je reforma primarne zdravstvene zaštite kroz razvoj i jačanje obiteljske
medicine. Iako su educirani timovi za provođenje obiteljske, renovirane i opremljene
ambulante obiteljske medicine, ona još nije zaživjela u punom svjetlu. Kao jedan od
prioritetnih problema u implementaciji obiteljske medicine na ovom kantonu je
svakako nepostojanje Pravilnika o registraciji stanovništva, koji predstavlja preduslov
za donošenje planova i programa rada, monitoring i evaluaciju rada, te finansiranje
timova. Postojeća legislativa, Dokumentaciona osnova za provođenje primarne
92 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
zdravstvene zaštite i Zakon o zdravstvenoj zaštiti SBK, ne prate razvoj obiteljske
medicine.
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti zaposleno je 148 doktora medicine i 392
zdravstvenih tehničara. Broj stanovnika po jednom timu kreće se od 1.515 (Vitez) do
2.372 (Jajce).
Povećan je broj zahtjeva za uslugama PZZ sa 2,7 u 2004. godini na 3,9 u 2016. Čini
se da je došlo do blagog zaustavljanja negativnog trenda upućivanja na
specijalističke preglede i laboratorijsku dijagnostiku.
Stomatološka zdravstvena zaštita u javnom sektoru razvijena je u svim općinama, uz
naglašavajući trend povećanja broja privatnih stomatoloških ordinacija. Povećan je
broj stomatologa u javnom sektoru pa je i prosječan broj stanovnika po jednom
stomatološkom timu manji i iznosi 4.500 st/1 tim, uz značajne razlike između
pojedinih općina. Po stanovniku ostvareno je prosječno 0,32 posjete godišnje.
Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita za 15 disciplina obavljala se u 147
ordinacije, a usluge je pružalo 92 stalno zaposlenih doktora medicine i 149
zdravstvenih tehničara. Na 10.000 stanovnika dolazi 6,7 svih angažovanih doktora
medicine i 8,4 zdravstvenih tehničara. Generalno se može reći da je došlo do
povećanja zahtjeva za ovom vrstom zdravstvene zaštite. Ostvareno je 1,6 posjeta po
stanovniku, dok je u 2006. godini ostvareno 1,1 posjeta.
Na području Kantona, bolničke zdravstvene usluge pružalo je 6 bolničko-stacionarnih
ustanova, 158 doktora medicine od čega je 111 specijalista, i 526 zdravstvenih
tehničara. Pokazatelji rada bolnica nisu zadovoljavajući. Na 749 postelja (bez RC
Fojnica) 20.187 pacijenata ostvarilo je 122.904 dana. Prosječna dužina ležanja je 6,1
BO dana. Prosječna zauzetost postelja je izrazito niska, svega 45,0% i pokazuje
značajne razlike između bolnica. Najmanja zauzetost registrovana je OB Bugujno
(12,8%), a najveća u bolnici Fra Mato Nikolić 62,9%.
U bolničkom mortalitetu dominiraju kardiovaskularne bolesti, maligne neoplazme i
oboljenja digestivnog trakta, dok u morbiditetu dominiraju kardiovaskularne bolesti,
bolesti digestivnog trakta i oboljenja respiratornog sistema.
93 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
7. PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE
Da bi se stanje u zdravstvu, a time i zdravstveno stanje stanovništva, poboljšalo
potrebno je uraditi sistemske promjene u organizaciji, funkcionisanju i finansiranju
zdravstvene zaštite. Na nivou Federacije donesene su brojne strategije čije cilj
očuvanje i unapreeđenje zdravlja stanovništva. Čini se međutim, da je njihova
implementacija na kantonima „mrtvo slovo na papiru“. Stoga neophodno pod hitno
donijeti strategiju razvoja zdravstva za područje kantona te implementirati postojeće
federalne strategije. Pored toga potrebno je utvrditi novu Dokumentacionu osnovu za
provođenje primarne zdravstvene zaštite, te donijeti Pravilnik o registraciji
stanovništva za timove obiteljske medicine.
Veza socijalne i porodične zaštite sa zdravstvenim stanjem stanovništva zahtijeva
primjenu uspostavljenih socijalnih prava koja proizilaze iz kantonalnog zakona o
socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom sa posebnim
težištem na iznalaženju rješenja i mehanizama za dalje jačanje i reafirmaciju
porodice kao najznačajnije društvene institucije.
Osiguranje poticajnih politika za rađanje, kao i povećanje socijalno-ekonomskih
mogućnosti pojedinaca mogle bi zaustaviti negativan trend vitalnih događaja, što
zahtijeva multisektorski pristup sektora za rad, socijalnu i zdravstvenu politiku,
sektora finansija....
Nastaviti sa provođenjem aktivnosti od ukupnog značaja za osiguranje pretpostavki
za dalje i postepeno unapređivanje sistema ukupne zaštite, brige i što efikasnije
integracije osoba sa posebnim potrebama u društvo i ostvarenje razvojnih rezultata u
ovoj oblasti.
U cilju održavanja stope dojenačkog mortaliteta uvesti kontinuirani nadzor u praćenju
trudnoće, stručnog nadzora nad porodiljama i novorođenčadi, pravovremeno liječenje
djece, promociju kontinuiranog dojenja...
Učiniti dodatne napore kako bi se higijensko-epidemiološka situacija popravila i
uklonili okolišni faktori rizika po zdravlje. Ovo se posebno odnosi na ulaganje napora
u poboljšanju nadzora nad zdravstvenom ispravnošću vode za piće iz lokalnih vodnih
objekata kao i sanaciju zaštitne zone prema sanitarno-higijenskim principima i
zakonskim procesima. Neophodno je uvesti sisteme za prečišćavanje industrijskih i
otpadnih voda, te pojačati inspekcijski nadzor nad zaštitom okoliša.
Riješavanje pitanje deponija otpada, te deponija krutog i industrijskog otpada trebaju
biti jedan od prioriteta u zaštiti i očuvanju okoliša. Potreban je poseban angažman na
saniranju divljih deponija, te čišćenju i uređenju obala i korita vodotokova uz
postavljanje zaštite od zagađenja krutim i tečnim otpadom.
94 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Izradnja vlastitih strategija i akcija kontrole riziko faktora zdravlja, te monitoring
hroničnih nezaraznih bolesti i njihovih komplikacija mogu dati pozitivne rezultate u
smanjenju stope prerane smrti, invalidnosti i obolijevanja od hroničnih nezaraznih
bolesti. Uvođenje screeninga i nadzora nad hroničnim nezaraznim bolestima
doprinijet će, u dugoročnom razdoblju, smanjenom broju oboljelih i manjim brojem
komplikacija kod već oboljelih. Rano otkrivanje karcinoma grlića materice, dojke,
prostate i debelog crijeva (lokacije za jednostavnu i laku dijagnostiku) trebali bi biti
prioriteti u ranom otkrivanju maligniteta, jer su to i najčešći tumori kod čovjeka. S tim
u vezi treba naglasiti značaj preventivnog djelovanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Ovakvo djelovanje je predviđeno standardima i normativnima zdravstvene zaštite, ali
se u praksi slabo provodi. To rezultira velikim brojem oboljelih od preventabilnih
bolesti, što znatno više poskupljuje zdravstvenu zaštitu na Kantonu.
U cilju zbrinjavanja povećanog broja oboljelih od malignih bolesti potrebno je
uvođenje hemoterapijske djelatnosti na području našeg kantona za šta su već
stvoreni preduslovi u vidu rekonstrukcije i izgradnje bolničkih kapaciteta i nabavke
opreme za tretman ovih pacijenata.
Potrebno je ublažiti neravnomjernost distribucije zdravstvenih resursa po općinama
(kadrovi, prostor, oprema). Potpuna implementacija obiteljske medicine osigurava
sveobuhvatnu, pristupačnu i efikasnu zdravstvenu zaštitu za svo stanovništvo.
Uvođenje stimulativnih mjera za kadrove opredjeljene ka obiteljskoj medicini,
prioritetima u dodjeli specijalizacija, i drugim mjerama moguće je osigurati veću
opredjeljenost ka ovoj djelatnosti. Podsticanje privatnog sektora za otvaranje novih
objekata tamo gdje sada ne postoje može riješiti pitanje neravnomjerne distibucije.
Potrebno je raditi i na razvoju i uspostavljanju kriterija kvaliteta zdravstvenih usluga u
cilju povećanja zadovoljstva pacijenata pruženim uslugama.
Slaba iskorištenost bolničkih kapaciteta, koji odnose značajna materijalna sredstva,
nalaže potrebu izrade studije koja bi dala novu organizaciju bolničkih kapaciteta. Ovo
podrazumijeva smanjenje kapaciteta nekih postojećih djelatnosti, ali i otvaranje novih
kojih do sada nije bilo na ovom prostoru (npr. infektologija, hronična psihijatrija,
hospicij...).
Šira zajednica mora postati svjesna svoje nezaobilazne uloge u brizi o zdravlju pa je
potrebno definisati obaveze pojedinih segmenata društva (mediji, obrazovanje,
inspekcijske službe, ministarstva, organi lokalne samouprave...).
95 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Pregled po općinama
96 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
BUGOJNO
Tabela 1.Osnovni pokazatelji
2012. 2016.
Površina 361 361
Broj stanovnika 37.197 31.220
Gustina naseljenosti 103 86,5
Natalitet 8,4 7,5
Mortalitet 10,3 9,8
Prirodni priraštaj -1,9 -2,3
Dojenačka smrtnost 3,6 8,5
Tabela 2. Vodećo uzroci smrtnosti stanovništva u 2016. godini
Broj
umrlih
Index
strukture
Stopa na 10.000
stanovnika
Kardiomiopatija (I42) 86 27,9 27,5
Moždani udar (I63) 31 10,1 9,9
Akutni infarkt miokarda (I 21) 31 10,1 9,9
Sekvele cerebrovas. oboljenja (I69) 26 8,4 8,3
Maligna neopl. bronha i pluća (C34) 20 6,5 6,4
Ostali uzroci 114 37,0 36,5
Ukupno 308 98,7
97 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 3. Vodeća oboljenja stanovništva u 2012.i 2016. godini
2012. 2016.
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
1. Hipertenzivna oboljenja 528,0 1. Hipertenzivna oboljenja 1.194,4
2. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva
833,1 2. Akutne infekcije gornjih
respiratornih puteva 1.130,0
3. Dijabetes 275,0 3. Dijabetes 369,6
4. Povrede 157,0 4. Druga obolj.kože 226,4
5. Oboljenja oka 117,2 5. Druge dorzopatije 203,4
Ostala oboljenja 2.469,3 Ostala oboljenja 509,9
Ukupno 4.379,7 Ukupno 3.633,9
Tabela 4. Vodeće zarazne bolesti stanovništva u 2012. i 2016. godini
Tabela 5. Primarna zdravstvena zaštita u 2012. i 2016. godini
2012. 2016.
Broj punktova 15 17
Broj ordinacija 15 17
Broj doktora medicine 17 19
Broj zdravstvenih tehničara 37 39
Broj posjeta dr.medicine/1 stanovnika 3,0 3,6
Broj posjeta tehničaru/1 stanovnika 3,7 8,7
Broj stomatoloških stolica 5 8
Broj stomatologa 4 10
Broj stomatoloških tehničara 7 10
Broj posjeta stomatološ. timu/1 stanovnika 0,3 0,5
2006. 2016.
Rang Vodeća zarazna
oboljenja Broj
Stopa na
10.000
Rang
Vodeća zarazna oboljenja
Broj Stopa na 10.000
1. Varicellae (B01) 187 50,3
1. Akutne respiratorne infekcije
704 225,5
2. Enterocolitis (A09) 87 23,4 2. Infekcije slične gripi 272 87,1
3. Scabies (B86) 18 4,8 3. Varicellae (B01) 83 26,6
4. Angina streptoc. (J02)
14 3,8 4.
Enterocolitis (A09) 26 8,3
5. Tuberculosis (A 15) 13 3,5 5. Scabies (B86) 10 3,2
Ostala ob. 24 6,5 Ostala ob. 38 12,2
Ukupna ob. 343 92,2 Ukupna ob. 1.133 362,9
98 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
BUSOVAČA
Tabela 1.Osnovni pokazatelji
2012. 2016.
Površina 158 158
Broj stanovnika 16.009 17.773
Gustina naseljenosti 101,3 112,5
Natalitet 11,1 8,7
Mortalitet 9,7 8,8
Prirodni priraštaj 1,3 -0,2
Dojenačka smrtnost 11 8,5
Tabela 2. Vodeći uzroci smrtnosti stanovništva u 2016. godini
Broj umrlih Index
strukture Stopa na 10.000
stanovnika
Kardiomiopatija (I42) 33 22,6 18,6
Akutni infarkt miokarda (I 21) 21 14,4 11,8
Moždani udar (I63) 16 11,0 9,0
Dijabetes (E10-E11) 6 4,1 3,4
Maligna neopl. bronha i pluća (C34) 5 3,4 2,8
Hr. bubrežna insuficijencija (N18) 5 3,4 2,8
Ostala oboljenja 60 41,1 33,8
Ukupno 146 100,0 82,1
99 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 3. Vodeća oboljenja stanovništva u 2012. i 2016. godini 2012. 2016.
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva
711,5 1. Akutne infekcije gornjih
respiratornih puteva 1.003,2
2. Hipertenzivna oboljenja 680,2 2. Hipertenzivna oboljenja 469,3
3. Dijabetes 216,8 3. Diabetes 336,5
4. Cistitis 129,3 4. Druge dorzopatije 180,6
5. Dr.oboljenja kože 118,1
5. Dr.simptomi i nenormal. klinički i lab. nalazi 126,0
Ostala oboljenja 1.998,3 Ostala oboljenja 2.448,1
Ukupno 3.854,1 Ukupno 4.563,7
Tabela 4. Vodeće zarazne bolesti stanovništva u 2012. i 2016. godini
Tabela 5. Primarna zdravstvena zaštita u 2012. i 2016. godini
2012. 2016.
Broj punktova 15 15
Broj ordinacija 16 16
Broj doktora medicine 10 10
Broj zdravstvenih tehničara 37 37
Broj posjeta dr.medicine/1 stanovnika 3,5 4,5
Broj posjeta tehničaru/1 stanovnika 2,2 3,3
Broj stomatoloških stolica 5 5
Broj stomatologa 3 2
Broj stomatoloških tehničara 3 2
Broj posjeta stomatološ. timu/1 stanovnika 0,2 0,2
2012. 2016.
Rang Vodeća zarazna
oboljenja Broj
Stopa na
10.000
Rang
Vodeća zarazna oboljenja
Broj Stopa na
10.000
1. Varicellae (B01) 27 16,9 1. Varicellae (B01) 26 14,6
2. Enterocolitis (A09) 19 11,9 2. Enterocolitis (A09) 21 11,8
3. Parotitis (B26) 17 10,6 3. Scabies (B26) 21 11,8
4. Scabies (B86) 14 8,7 4. Herpes zoster (B02) 14 7,9
5. Tuberculosis (A15) 5 3,1 5. Akutne resp. inf. 5 2,8
Ostala oboljenja 15 9,2 Ostala oboljenja 21 11,8
Ukupno 97 59,4 Ukupno 108 60,8
100 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
DONJI VAKUF
Tabela 1.Osnovni pokazatelji
2012. 2016.
Površina 320 320
Broj stanovnika 13.948 13.828
Gustina naseljenosti 43,5 43,2
Natalitet 10 11,5
Mortalitet 9,7 10,2
Prirodni priraštaj 1,2 1,3
Dojenačka smrtnost 0,0 0,0
Tabela 2. Vodeći uzroci smrtnosti stanovništva u 2016. godini
Broj umrlih Index
strukture
Stopa na 10.000
stanovnika
Kardiomiopatija (I42) 30 21,1 21,7
Moždani udar (I63) 19 13,4 13,7
Akutni infarkt miokarda (I 21) 14 9,9 10,1
Dijabetes (E10-E11) 11 7,7 8,0
Sekvele cerebrovas. oboljenja (I69) 6 4,2 4,3
Ostali uzroci smrti 62 43,7 44,8
Ukupno 142 100,0 102,7
101 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 3. Vodeća oboljenja stanovništva u 2012. i 2016. godini 2006. 2012.
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva
967,2 1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva
1.308,9
2. Hipertenzivna oboljenja 264,6 2. Hipertenzivna oboljenja 254,6
3. Dijabetes 199,3 3. Akutni bronhitis 206,1
4. Cistitis 177,8 4. Dijareja inf.porijekla 198,9
5. Dr.oboljenja kože 166,3 5. Dr.simptomi i nenormal. klinički i lab. nalazi
167,1
Ostala oboljenja 1.929,3 Ostala oboljenja 2.012,6
Ukupno 3.704,5 Ukupno 4.148,1
Tabela 4. Vodeće zarazne bolesti stanovništva u 2012. i 2016. godini
Tabela 5. Primarna zdravstvena zaštita u 2012. i 2016. godini
2012. 2016.
Broj punktova 15 11
Broj ordinacija 16 14
Broj doktora medicine 10 9
Broj zdravstvenih tehničara 37 31
Broj posjeta dr.medicine/1 stanovnika 3,5 4,7
Broj posjeta tehničaru/1 stanovnika 2,2 6,0
Broj stomatoloških stolica 5 3
Broj stomatologa 3 2
Broj stomatoloških tehničara 3 2
Broj posjeta stomatološ. timu/1 stanovnika 0,2 0,4
2012. 2016.
Rang Vodeća zarazna
oboljenja Broj
Stopa na 10.000
Rang
Vodeća zarazna oboljenja
Broj Stopa na
10.000
1. Varicellae (B01) 27 19,4 1. Akutne resp. infekcije 281 203,2
2. Enterocolitis (A09) 19 13,6 2. Infekcije slične gripi 83 60,0
3. Parotitis (B26) 17 12,2 3. Enterocolitis (A09) 47 34,0
4. Scabies (B86) 14 10,0 4. Varicellae (B01) 9 6,5
5. Tuberculosis (A15) 5 3,6 5. Angina streptoc. (J02) 5 3,6
Ostala oboljenja 15 10,8 Ostala oboljenja 12 8,7
Ukupno 97 69,5 Ukupno 437 316,0
102 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
FOJNICA
Tabela 1.Osnovni pokazatelji
2012. 2016.
Površina 306 306
Broj stanovnika 11.812 11.979
Gustina naseljenosti 38,6 39,1
Natalitet 10,3 8,9
Mortalitet 11,9 12,2
Prirodni priraštaj -1,6 -3,3
Dojenačka smrtnost 0 0
Tabela 2. Vodeći uzroci smrtnosti stanovništva u 2016. godini
Broj umrlih Index
strukture Stopa na 10.000
stanovnika
Kardiomiopatija (I42) 35 26,3 29,2
Akutni infarkt miokarda (I 21) 16 12,0 13,4
Moždani udar (I63) 11 8,3 9,2
Hipertenzija (I10) 6 4,5 5,0
Sekvele cerebrovas. oboljenja (I69) 5 3,8 4,2
Ostali uzroci smrti 60 45,1 50,1
Ukupno 133 100,0 111,0
103 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 3. Vodeća oboljenja stanovništva u 2012. i 2016. godini
2012. 2016.
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
1. Hipertenzivna oboljenja 1.740,6 1. Ak. inf. gornjih respiratornih puteva 1.602,0
2. Ak. inf. gornjih respiratornih puteva
821,2 2. Hipertenzivna oboljenja 1.135,3
3. Anemije 408,9 3. Diabetes 571,8
4. Dijabetes 405,5 4. Druge dorzopatije 208,7
5. Akutni bronhitis 235,4 5. Dr. ob. želuca 207,9
Ostala oboljenja 6.414,7 Ostala oboljenja 3.596,3
Ukupno 10.026,2 Ukupno 7.322,0
Tabela 4. Vodeće zarazne bolesti stanovništva u 2012. i 2016. godini
Tabela 5. Primarna zdravstvena zaštita u 2012. i 2016. godini 2012. 2016.
Broj punktova 10 9
Broj ordinacija 16 11
Broj doktora medicine 10 7
Broj zdravstvenih tehničara 30 22
Broj posjeta dr.medicine/1 stanovnika 5,3 4,0
Broj posjeta tehničaru/1 stanovnika 2,8 5,4
Broj stomatoloških stolica 4 6
Broj stomatologa 3 5
Broj stomatoloških tehničara 4 5
Broj posjeta stomatološ. timu/1 stanovnika 0,3 0,8
2012. 2016.
Rang Vodeća zarazna
oboljenja Broj
Stopa na
10.000
Rang
Vodeća zarazna oboljenja
Broj Stopa na
10.000
1. Parotitis (B26) 16 13,5 1. Varicellae (B01) 15 12,5
2. Varicellae (B01) 12 10,2 2. Tuberculosis (A15) 4 3,3
3. Tuberculosis (A15) 7 5,9 3. Enterocolitis (A09) 3 2,5
4. Enterocolitis (A09) 2 1,7 4. HBsAg (Z22) 2 1,7
5. Scabies (B86) 1 0,8 5. F.haemoragicae (A98) 1 0,8
Ostala oboljenja 5 4,2 Ostala oboljenja 2 1,7
Ukupno 43 36,4 Ukupno 27 22,5
104 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
GORNJI VAKUF - USKOPLJE
Tabela 1.Osnovni pokazatelji
2012. 2016.
Površina 402 402
Broj stanovnika 18.888 20.519
Gustina naseljenosti 47 51,0
Natalitet 8,1 7,8
Mortalitet 8,3 9,3
Prirodni priraštaj -0,3 -1,5
Dojenačka smrtnost 12,8 0
Tabela 2. Vodeći uzroci smrtnosti stanovništva u 2016. godini
Broj umrlih Index
strukture Stopa na 10.000
stanovnika
Kardiomiopatija (I42) 49 30,4 25,4
Kardiomiopatija (I42) 44 22,1 21,4
Moždani udar (I63) 22 11,1 10,7
Akutni infarkt miokarda (I 21) 21 10,6 10,2
Maligna neopl. bronha i pluća (C34) 13 6,5 6,3
Dr. simpt. i nenormalni kl. nalazi (R99) 8 4,0 3,9
Ostali uzroci smrti 91 45,7 44,3
Ukupno 199 100,0 97,0
105 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 3. Vodeća oboljenja stanovništva u 2012 i 2016. godini 2012. 2016.
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva
458,5 1. Hipertenzivna oboljenja 550,7
2. Hipertenzivna oboljenja 262,1 2. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 478,1
3. Anemije 113,3 3. Diabetes 196,4
4. Dr. ob. respirat. sistema 76,8 4. Anemija 162,8
5. Neurotski, sa stresom povezani poremećaji
63,0 5. Druga ishemično srčana obolj. 127,2
Ostala oboljenja 845,5 Ostala oboljenja 1017,1
Ukupno 1.819,1 Ukupno 2532,3
Tabela 4. Vodeće zarazne bolesti stanovništva u 2012 i 2016. godini
Tabela 5. Primarna zdravstvena zaštita u 2012 i 2016. godini
2012. 2016.
Rang Vodeća zarazna
oboljenja Broj
Stopa na 10.000
Rang Vodeća zarazna
oboljenja Broj
Stopa na 10.000
1. Enterocolitis (A09) 21 11,1 1. Ak. respiratorne inf. 528 257,3
2. Angina streptoc. (J02) 8 4,2 2. Varicellae (B01) 10 4,9
3. Tuberculosis (A15) 8 4,2 3. Enterocolitis (A09) 8 3,9
4. Scabies (B86) 2 1,1 4. Tuberculosis (A15) 7 3,4
5. F.haemoragicae (A98) 2 1,1 5. Angina streptoc. (J02) 4 1,9
Ostala oboljenja 8 4,2 Ostala oboljenja 16 7,8
Ukupno 49 25,9 Ukupno 573 279,3
2012. 2016.
Broj punktova 11 11
Broj ordinacija 15 14
Broj doktora medicine 11 10
Broj zdravstvenih tehničara 23 28
Broj posjeta dr.medicine/1 stanovnika 2,5 2,1
Broj posjeta tehničaru/1 stanovnika 1,5 2,1
Broj stomatoloških stolica 3 4
Broj stomatologa 1 2
Broj stomatoloških tehničara 2 2
Broj posjeta stomatološ. timu/1 stanovnika 0,1 0,1
106 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
JAJCE
Tabela 1.Osnovni pokazatelji
2012. 2016.
Površina 339 339
Broj stanovnika 24.232 26.867
Gustina naseljenosti 71,5 79,3
Natalitet 7,5 6,7
Mortalitet 7,8 7,4
Prirodni priraštaj -0,3 -0,7
Dojenačka smrtnost 5 5,6
Tabela 2. Vodeći uzroci smrtnosti stanovništva u 2016. godini
Broj umrlih Index
strukture Stopa na 10.000
stanovnika
Kardiomiopatija (I42) 54 22,0 20,1
Moždani udar (I63) 28 11,4 10,4
Akutni infarkt miokarda (I21) 18 7,3 6,7
Hronična ishemijska bolest srca (I25) 13 5,3 4,8
Hr. bubrežna insuficijencija (N18) 10 4,1 3,7
Ostali uzroci smrti 123 50,0 45,8
Ukupno 246 100,0 91,6
107 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 3. Vodeća oboljenja stanovništva u 2012. i 2016. godini
2012. 2016.
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva .
1.165,4 1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva . 1.171,7
2. Hipertenzivna oboljenja 496,9 2. Hipertenzivna oboljenja 700,9
3. Dijabetes 267,8 3. Dijabetes 355,1
4. Dr.oboljenja kože 179,5 4. Druga obolj.kože 198,0
5. Dr. simpt. i nenormalni kl. nalazi
179,1 5. AkutnI bronhitis 193,9
Ostala oboljenja 3.939,8 Ostala oboljenja 2.475,9
Ukupno 6.228,5 Ukupno 5.095,5
Tabela 4. Vodeće zarazne bolesti stanovništva u 2012. i 2016. godini
Tabela 5. Primarna zdravstvena zaštita u 2012. i 2016. godini
2012. 2016.
Broj punktova 7 8
Broj ordinacija 13 14
Broj doktora medicine 10 7
Broj zdravstvenih tehničara 34 33
Broj posjeta dr.medicine/1 stanovnika 2,5 2,7
Broj posjeta tehničaru/1 stanovnika 2,6 3,1
Broj stomatoloških stolica 6 4
Broj stomatologa 5 6
Broj stomatoloških tehničara 6 6
Broj posjeta stomatološ. timu/1 stanovnika 0,4 0,5
2012. 2016.
Rang Vodeća zarazna
oboljenja Broj
Stopa na 10.000
Rang Vodeća zarazna
oboljenja Broj
Stopa na 10.000
1. Enterocolitis (A09) 272 112,2 1. Akutne respiratorne infekcije 1774 660,3
2. Varicellae (B01) 102 42,1 2. Varicellae (B01) 71 26,4
3. Šigeloza (A03) 44 18,2 3. Angina streptoc. (J02) 47 17,5
4. Pneumococcal inf. (A40)
10 4,1 4. Tuberculosis (A15) 6 2,2
5. Scabies (B86) 6 2,5 5. Scabies (B86) 5 1,9
Ostala oboljenja 31 12,8 Ostala oboljenja 16 6,0
Ukupno 465 191,9 Ukupno 1919 714,3
108 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
KISELJAK
Tabela 1.Osnovni pokazatelji
2012. 2016.
Površina 165 165
Broj stanovnika 20.653 20.454
Gustina naseljenosti 125,2 124,0
Natalitet 11,4 8,2
Mortalitet 9 8,8
Prirodni priraštaj 2,4 -0,6
Dojenačka smrtnost 0 23,8
Tabela 2. Vodeći uzroci smrtnosti stanovništva u 2016. godini
Broj umrlih Index
strukture Stopa na 10.000
stanovnika
Kardiomiopatija (I42) 42 22,6 20,5
Akutni infarkt miokarda (I 21) 25 13,4 12,2
Moždani udar (I63) 20 10,8 9,8
Maligna neopl. bronha i pluća (C34) 7 3,8 3,4
Hronična ishemijska bolest srca (I25) 5 2,7 2,4
Ostali uzroci smrti 87 46,8 42,5
Ukupno 186 100,0 90,9
109 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 3. Vodeća oboljenja stanovništva u 2012. i 2016. godini
2012. 2016.
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva
535,5 1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 710,9
2. Dijabetes 306,5 2. Hipertenzivna oboljenja 657,6
3. Hipertenzivna oboljenja 293,9 3. Dijabetes 362,3
4. Povrede 104,6 4. Akutni bronhitis 198,5
5. Druge dorzopatije 85,2 5. Druge dorzopatije 110,0
Ostala oboljenja 1.313,1 Ostala oboljenja 1.549,3
Ukupno 2.638,8 Ukupno 3.588,5
Tabela 4. Vodeće zarazne bolesti stanovništva u 2012. i 2016. godini
Tabela 5. Primarna zdravstvena zaštita u 2012. i 2016. godini
2012. 2016.
Broj punktova 14 14
Broj ordinacija 14 14
Broj doktora medicine 14 13
Broj zdravstvenih tehničara 32 25
Broj posjeta dr.medicine/1 stanovnika 4,7 5,0
Broj posjeta tehničaru/1 stanovnika 5,6 5,5
Broj stomatoloških stolica 8 6
Broj stomatologa 5 5
Broj stomatoloških tehničara 2 5
Broj posjeta stomatološ. timu/1 stanovnika 0,6 0,5
2012. 2016.
Rang Vodeća zarazna
oboljenja Broj
Stopa na
10.000
Rang
Vodeća zarazna oboljenja
Broj Stopa na
10.000
1. Parotitis (B26) 81 39,2 1. Akutne resp. infekcije 169 82,6
2. Varicellae (B01) 56 27,1 2. Varicellae (B01) 71 34,7
3. Enterocolitis (A09) 15 7,3 3. Herpes zoster (B02) 6 2,9
4. Tuberculosis (A15) 7 3,4 4. Scabies (B86) 3 1,5
5. Scarlatina (A38) 5 2,4 5. Trichinosis ((B75) 2 1,0
Ostala oboljenja 10 4,8 Ostala oboljenja 11 5,4
Ukupno 174 84,2 Ukupno 262 128,1
110 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
KREŠEVO
Tabela 1.Osnovni pokazatelji
2012. 2016.
Površina 149 149
Broj stanovnika 5.524 5.149
Gustina naseljenosti 37,1 34,6
Natalitet 5,8 6,2
Mortalitet 10,9 12,6
Prirodni priraštaj -5,1 -6,4
Dojenačka smrtnost 0 0
Tabela 2. Vodeći uzroci smrtnosti stanovništva u 2016. godini
Broj umrlih Index
strukture Stopa na 10.000
stanovnika
Kardiomiopatija (I42) 15 25,4 29,1
Akutni infarkt miokarda (I 21) 6 10,2 11,7
Moždani udar (I63) 3 5,1 5,8
Porem. sprovođenja srčanog ritma (I46) 2 3,4 3,9
Maligna neoplazma bronha i pluća (C34) 2 3,4 3,9
Ostali uzroci smrti 31 52,5 60,2
Ukupno 59 100,0 114,6
111 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 3. Vodeća oboljenja stanovništva u 2012. i 2016. godini
2012. 2016.
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva
662,6 1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 1039,0
2. Hipertenzivna oboljenja 530,4 2. Hipertenzivna oboljenja 365,1
3. Dijabetes 134,0 3. Dr. porem. štitne žlj. 260,2
4. Povrede 121,3 4. Diabetes 223,3
5. Dr.ob. kože 105,0 5. Goznica nepoz. porijekla 134,0
Ostala oboljenja 1.375,8 Ostala oboljenja 2441,3
Ukupno 2.929,0 Ukupno 4463,0
Tabela 4. Vodeće zarazne bolesti stanovništva u 2012. i 2016. godini
Tabela 5. Primarna zdravstvena zaštita u 2012. i 2016. godini
2012. 2016.
Broj punktova 8 8
Broj ordinacija 9 9
Broj doktora medicine 3 3
Broj zdravstvenih tehničara 12 12
Broj posjeta dr.medicine/1 stanovnika 5,6 6,5
Broj posjeta tehničaru/1 stanovnika 3,6 3,1
Broj stomatoloških stolica 3 3
Broj stomatologa 2 2
Broj stomatoloških tehničara 2 2
Broj posjeta stomatološ. timu/1 stanovnika 0,7 0,5
2012. 2016.
Rang Vodeća zarazna
oboljenja Broj
Stopa na
10.000
Rang
Vodeća zarazna oboljenja
Broj Stopa na
10.000
1. Parotitis (B26) 31 56,1 1. Ak. respiratorne inf. 225 437,0
2. Varicellae (B01) 10 18,1 2. Infekcije slične gripi 118 229,2
3. Scarlatina (A38) 2 3,6 3. Varicellae (B01) 5 9,7
4. Scabies (B86) 2 3,6 4. Enterocolitis (A09) 5 9,7
5. Tuberculosis (A15) 1 1,8 5. Meningitis vir.(A87) 1 1,9
Ostala oboljenja 3 5,4 Ostala oboljenja 5 9,7
Ukupno 49 88,7 Ukupno 359 697,2
112 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
NOVI TRAVNIK
Tabela 1.Osnovni pokazatelji
2012. 2016.
Površina 242 242
Broj stanovnika 24.899 23.767
Gustina naseljenosti 102,9 98,2
Natalitet 10,5 9,0
Mortalitet 8 8,5
Prirodni priraštaj 2,4 0,5
Dojenačka smrtnost 8,2 0,0
Tabela 2. Vodeća uzroci smrtnosti stanovništva u 2016. godini
Broj umrlih Index
strukture Stopa na 10.000
stanovnika
Kardiomiopatija (I42) 47 24,4 19,8
Moždani udar (I63) 25 13,0 10,5
Akutni infarkt miokarda (I 21) 23 11,9 9,7
Dijabetes (E10-E11) 10 5,2 4,2
Hr. bubrežna insuficijencija (N18) 8 4,1 3,4
Ostali uzroci smrti 80 41,5 33,7
Ukupno 193 100,0 81,2
113 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 3. Vodeća oboljenja stanovništva u 2012. i 2016. godini
2012. 2016.
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva
1.200,4 1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 1.950,6
2. Hipertenzivna oboljenja 561,1 2. Hipertenzivna oboljenja 512,9
3. Dijabetes 218,1 3. Dijabetes 331,6
4. Akutni bronhitis 185,5 4. Akutni bronhitis 304,6
5. Povrede 170,3 5. Druge dorzopatije 212,9
Ostala oboljenja 1.972,4 Ostala oboljenja 2.789,6
Ukupno 4.309,0 Ukupno 6.102,2
Tabela 4. Vodeće zarazne bolesti stanovništva u u 2012. i 2016. godini
Tabela 5. Primarna zdravstvena zaštita u 2012. i 2016. godini
2012. 2016.
Broj punktova 11 11
Broj ordinacija 17 17
Broj doktora medicine 14 14
Broj zdravstvenih tehničara 50 46
Broj posjeta dr.medicine/1 stanovnika 3,6 4,3
Broj posjeta tehničaru/1 stanovnika 5,5 7,8
Broj stomatoloških stolica 4 3
Broj stomatologa 3 5
Broj stomatoloških tehničara 5 6
Broj posjeta stomatološ. timu/1 stanovnika 0,3 0,4
2012. 2016.
Rang Vodeća zarazna
oboljenja Broj
Stopa na 10.000
Rang Vodeća zarazna
oboljenja Broj
Stopa na 10.000
1. Varicellae (B01) 107
43,0 1. Akutne respiratorne infekcije 2.232 939,1
2. Enterocolitis (A09) 65 26,1 2. Varicellae (B01) 79 33,2
3. Parotitis (B26) 8 3,2 3. Inf.slične gripi 30 12,6
4. F.Haemoragicae (A98) 5 2,0 4. Enterocolitis (A09) 12 5,0
5. Tuberculosis (A15) 4 1,6 5. Brucelosis (A23) 8 3,4
Ostala oboljenja 23 9,2 Ostala oboljenja 32 13,5
Ukupno 212 85,1 Ukupno 2.393 1.006,9
114 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
TRAVNIK
Tabela 1.Osnovni pokazatelji
2012. 2016.
Površina 529 529
Broj stanovnika 54.567 53.054
Gustina naseljenosti 103,2 100,3
Natalitet 10 9,1
Mortalitet 10 10,1
Prirodni priraštaj 0 -1,0
Dojenačka smrtnost 7,4 8,2
Tabela 2. Vodeća uzroci smrtnosti stanovništva u 2016. godini
Broj umrlih Index
strukture Stopa na 10.000
stanovnika
Kardiomiopatija (I42) 84 17,6 15,8
Akutni infarkt miokarda (I 21) 65 13,6 12,3
Moždani udar (I63) 51 10,7 9,6
Sekvele cerebrovas. oboljenja (I69) 25 5,2 4,7
Maligna neopl. bronha i pluća (C34) 18 3,8 3,4
Ostali uzroci smrti 234 49,1 44,1
Ukupno 477 100,0 89,9
115 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 3. Vodeća oboljenja stanovništva u 2012. i 2016. godini
2012. 2016.
Rang Vodeća oboljenja Stopa na
10.000 Rang Vodeća oboljenja
Stopa na 10.000
1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva
1.141,9 1. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva
1.396,9
2. Hipertenzivna oboljenja 856,0 2. Hipertenzivna oboljenja 1.119,4
3. Akutni bronhitis 238,6 3. Akutni bronhitis 302,5
4. Dr.ob.kože i potk.tkiva 208,7 4. Diabetes 283,7
5. Cistitis 172,3 5. Dr.ob.kože i potk.tkiva 237,5
Ostala oboljenja 3.163,5 Ostala oboljenja 4.098,8
Ukupno 5.781,0 Ukupno 7.438,8
Tabela 4. Vodeće zarazne bolesti stanovništva u 2012. i 2016. godini
Tabela 5. Primarna zdravstvena zaštita u 2012. i 2016. godini
2012. 2016.
Broj punktova 24 31
Broj ordinacija 29 32
Broj doktora medicine 29 34
Broj zdravstvenih tehničara 64 76
Broj posjeta dr.medicine/1 stanovnika 3,6 4,3
Broj posjeta tehničaru/1 stanovnika 4,8 6,5
Broj stomatoloških stolica 6 9
Broj stomatologa 7 15
Broj stomatoloških tehničara 12 15
Broj posjeta stomatološ. timu/1 stanovnika 0,3 0,3
2012. 2016.
Rang Vodeća zarazna
oboljenja Broj
Stopa na
10.000
Rang
Vodeća zarazna oboljenja
Broj Stopa
na 10.000
1. Enterocolitis (A09) 204 37,4 1. Inf.slične gripi 1.000 188,5
2. Varicellae (B01) 106 19,4 2. Ak. respiratorne inf. 864 162,9
3. Tuberculosis (A15) 20 3,7 3. Varicellae (B01) 156 29,4
4. Scabies (B86) 8 1,5 4. Enterocolitis (A09) 45 8,5
5. Mononucleosis in. (B27) 7 1,3 5. Sindrom sličan ARI 19 3,6
Ostala oboljenja 51 9,3 Ostala oboljenja 101 19,0
Ukupno 396 72,6 Ukupno 2.185 411,8
116 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
VITEZ
Tabela 1.Osnovni pokazatelji
2012. 2016.
Površina 159 159
Broj stanovnika 25.214 25.763
Gustina naseljenosti 158,6 79,0
Natalitet 8,9 9,3
Mortalitet 6,8 8,0
Prirodni priraštaj 2,2 1,3
Dojenačka smrtnost 8,8 0
Tabela 2. Vodeća uzroci smrtnosti stanovništva u 2016. godini
Broj umrlih Index
strukture Stopa na 10.000
stanovnika
Kardiomiopatija (I42) 40 21,4 15,5
Akutni infarkt miokarda (I 21) 22 11,8 8,5
Moždani udar (I63) 20 10,7 7,8
Dijabetes (E10-E11) 12 6,4 4,7
Sekvele cerebrovas. oboljenja (I69) 10 5,3 3,9
Ostali uzroci smrti 83 44,4 32,2
Ukupno 187 100,0 72,6
117 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
Tabela 3. Vodeća oboljenja stanovništva u 2012. i 2016. godini
2012. 2016.
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
Rang Vodeća oboljenja Stopa na 10.000
1. Hipertenzivna oboljenja 393,4 1. Hipertenzivna oboljenja 1140,4
2. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva
308,6 2. Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva 523,2
3. Povrede 150,7 3. Diabetes 376,1
4. Cistitis 81,3 4. Druge dorzopatije 143,2
5. Dijabetes 47,6 5. Akutni bronhitis 89,3
Ostala oboljenja 1.377,8 Ostala oboljenja 1984,2
Ukupno 2.359,4 Ukupno 4256,5
Tabela 4. Vodeće zarazne bolesti stanovništva u 2012. i 2016. godini
Tabela 5. Primarna zdravstvena zaštita u 2012. i 2016. godini
2012. 2016.
Broj punktova 11 12
Broj ordinacija 15 17
Broj doktora medicine 11 17
Broj zdravstvenih tehničara 39 37
Broj posjeta dr.medicine/1 stanovnika 5,3 4,1
Broj posjeta tehničaru/1 stanovnika 7,8 7,0
Broj stomatoloških stolica 4 3
Broj stomatologa 3 3
Broj stomatoloških tehničara 3 3
Broj posjeta stomatološ. timu/1 stanovnika 0,2 0,2
2012. 2016.
Rang Vodeća zarazna
oboljenja Broj
Stopa na 10.000
Rang
Vodeća zarazna oboljenja
Broj Stopa na
10.000
1. Varicellae (B01) 105 41,6 1. Akutne resp. infekcije 914 354,8
2. Parotitis (B26) 70 27,8 2. Inf.slične gripi 145 56,3
3. Scarlatina (A 38) 35 13,9 3. Varicellae (B01) 71 27,6
4. Enterocolitis (A09) 9 3,6 4. Angina streptoc.(J02) 33 12,8
5. Tuberculosis (A15) 3 1,2 5. Enterocolitis (A09) 15 5,8
Ostala oboljenja 26 10,3 Ostala oboljenja 39 15,1
Ukupno 248 98,4 Ukupno 1.217 472,4
118 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini
DOBRETIĆI
Tabela 1.Osnovni pokazatelji
2012. 2016.
Površina 59 59
Broj stanovnika 649 1.600
Gustina naseljenosti 11 27,1
Natalitet 4,6 1,3
Mortalitet 24,6 6,3
Prirodni priraštaj -20 -5
Dojenačka smrtnost 0 0
Tabela 2. Vodeća uzroci smrtnosti stanovništva u 2016. godini
Broj umrlih Index
strukture Stopa na 10.000
stanovnika
Dr. simptomi i nenormalni klinički nalazi (R99) 3 75,0 18,8
Dr. hr. opstruktivna bolest pluća (J44) 1 25,0 6,2
Ukupno 4 100,0 25,0
119 Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB: Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji
zdravstva u Srednjobosanskom kantonu/ Kantonu Središnja Bosna u 2016. godini