IZVOZ DRVNIH SIROVINA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/1109.B.pdf2.2 Izvoz kao oblik izlaska na inozemna tržišta Na strana tržišta se može izaći raznoraznim putevima, tehnikama

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

GORDAN TOT

IZVOZ DRVNIH SIROVINA NA PRIMJERU HRVATSKIH ŠUMA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka,2015

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKLUTET

IZVOZ DRVNIH SIROVINA NA PRIMJERU HRVATSKIH ŠUMA

Diplomski rad

Predmet: Međunarodno poslovanje 2 Mentor: prof. Heri Bezić Student: Gordan Tot Smjer: Marketing JMBAG: 0081124433

Rijeka, srpanj 2015

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ............................................................................ 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ................................................................................ 2

1.3. Cilj i svrha istraživanja .................................................................................................... 2

1.4. Znanstvene metode .......................................................................................................... 2

1.5. Struktura rada .................................................................................................................. 3 2. MEĐUNARODNO POSLOVANJE ................................................................................... 4

2.1. Vrste ugovaranja robne razmjene u međunarodnoj trgovini ........................................... 4

2.2. Izvoz kao oblik izlaska na strana tržišta .......................................................................... 5

2.3. Međunarodni trgovački običaji, pravila, konvencije i norme .......................................... 6 3. DJELATNOST PODUZEĆA HRVATSKE ŠUME ........................................................ 10

3.1. Osnovni podaci .............................................................................................................. 10

3.2. Misija i vizija poduzeća ................................................................................................. 12

3.3. Ustrojna shema poduzeća .............................................................................................. 12

3.4. FSC ................................................................................................................................ 13

3.5. Exportdrvo ..................................................................................................................... 15 4. POSLOVANJE PODUZEĆA HRVATSKE ŠUME S PODUZEĆIMA U EU ............. 16

4.1. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Lestransa u 2011. godini ............................. 16

4.1.1. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Lestransa u 2012. godini .......................... 17

4.1.2. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Lestransa u 2013. godini .......................... 18

4.1.3. Ukupni promet u 2014. godini .................................................................................... 19

4.2. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Fantoni za 2011. .......................................... 20

4.2.1. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Fantoni za 2012. ....................................... 20

4.2.2. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Fantoni za 2013. ....................................... 21

4.2.3. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Fantoni za 2014. ....................................... 23 5.REALIZACIJA IZVOZNOG POSLA .............................................................................. 25

5.1. Postupak izvoza drvnih proizvoda putem dražbi ........................................................... 25

5.2. Postupak provedbe javnog nadmetanja ......................................................................... 26

5.3. Postupak provedbe izvoza prije EU .............................................................................. 32 6. PROMJENA NAKON ULASKA RH U EU .................................................................... 33

6.1. Carinski propisi koji se primjenjuju .............................................................................. 33

6.2. Carinski status robe ....................................................................................................... 34

6.3. Trgovina sa članicama Eu i s trećim zemljama ............................................................. 34

6.4. Zajednička trgovinska politika EU ................................................................................ 36

6.5. Porezi ............................................................................................................................. 37 7. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 40

POPIS LITERATURE……………………………………………………………………. 42

POPIS SLIKA I TABLICA ……………………………………………………………… 43

POPIS PRILOGA………………………………………………………………………… 44

PRILOZI…………………………………………………………………………………..45

1

1. UVOD Vanjska trgovina važan je dio nacionalnog gospodarstva svake zemlje. Vanjskom trgovinom

nazivaju se sve transakcije koje se odvijaju između domaćeg poduzeća i nekog inozemnog

poduzeća. Ne postoji niti jedna država koja je gospodarski samodovoljna te svaka od njih

mora izaći na međunarodno tržište i na njemu prodati robu i resurse koje su joj višak, a kupiti

ono što joj je manjak.

Globalizacija je promijenila način na koji se posluje u svijetu, roba iz cijeloga svijeta je sve

dostupnija, i jedan klik miša na internetu je sve što nas dijeli od kupaca ili dobavljača ma gdje

god se oni nalazili, vrijeme isporuke je sve kraće, a načini transporta sve moderniji i jeftiniji.

Uz promjene na tehničkom planu poslovanja dolazi naravno i do promjena u

administrativnom dijelu poslovanja, naravno nabolje, ukidaju se carine, roba se sve lakše

uvozi i izvozi, broj birokratskih poslova i papirologije se pokušava maksimalno smanjiti, i

omogućiti robi iz cijeloga svijeta da bude konkurentna na bilo kojem tržištu na koje dođe.

Hrvatska kao relativno mlada i malena zemlja bila je u nezavidnom položaju što se tiče

vanjske trgovine, prije svega zbog rata koji se vodio, a kasnije i zbog raznoraznih

administrativnih i birokratskih poslova, izmjena u zakonodavstvu, multilateralnih i

bilateralnih pregovora koji su otežavali i odugovlačili ulazak Republike Hrvatske u svjetske

gospodarske organizacije. Hrvatska je punopravna članica Svjetske trgovačke organizacije od

studenog 2000. godine, a Europske unije od 1.7. 2013. godine.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju zauvijek je promijenio i način poslovanja Hrvatske prije

svega sa ostalim članicama Europske unije, ali i sa ostalim zemljama koje nisu članice EU.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Predmet istraživanja rada je poslovanje Uprave šuma Senj sa slovenskim poduzećem Lestrans d.o.o. i talijanskim Fantoni. Budući da je Slovenija duže članica Europske Unije, a

Hrvatska tek od srpnja 2013. javlja se i problem ovog istraživanja, a to je promjena u načinu

poslovanja između ta dva poslovna subjekta nakon pridruženja Hrvatske EU. Iz predmeta i

problema istraživanja proizlazi i objekt istraživanja a to su pravila, postupci i proces oko

2

jedne poslovne transakcije između prethodno spomenutih poduzeća, a zatim i promjene koje

su u tome nastupile nakon ulaska RH u EU.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

U vezi s prethodno navedenim predmetom, problemom i objektom istraživanja moguće je

izvesti i osnovnu radnu hipotezu: objektivnim spoznajama o načinu i obujmu poslovanja

između Hrvatskih šuma i Lestransa d.o.o, te Hrvatskih šuma i Fantonija moguće je dokazati

kako je ulazak Republike Hrvatske u EU unaprijedio njihov poslovni odnos.

Radna hipoteza postavljena na ovaj način implicira i pomoćnu hipotezu.

P.H.- ulazak Hrvatske u Europsku uniju olakšao je i pojednostavio proces od prvog kontakta,

narudžbe pa do isporuke između dva poslovna subjekta. 1.3. Cilj i svrha istraživanja

Temeljna svrha ovog diplomskog rada je upoznavanje poslovnog procesa između dva

poslovna subjekta u međunarodnoj trgovini u ovom slučaju Uprave šuma Senj i Lestrans

d.o.o. i dinamikom njihovog odnosa kroz pet godina. Osnovni cilj je prikazati koje su se

promjene dogodile nakon 1. srpnja 2013. godine i ulaska RH u EU, i kako je to promijenilo

način poslovanja između ta dva subjekta.

1.4. Znanstvene metode

Kako bi se iz istraživanja izvukli objektivni, precizni i pouzdani zaključci, pri obradi i

iznošenju informacija i činjenica, te prezentiranju rezultata i njihovoj formulaciji, korištene su

razne metode, prije svega povijesna metoda pri analizi poslovanja prethodno spomenutih

poduzeća u razmaku od pet godina, metode indukcije, metoda dedukcije, deskriptivna metoda,

razne statističke metode, metoda analize i sinteze, i razne druge. Također u radu su korišteni

podaci s web stranica, poslovni podaci iz arhiva Hrvatskih šuma, te saznanja i literatura

drugih domaćih i inozemnih autora.

3

1.5. Struktura rada

Rad je strukturiran kroz šest povezanih cjelina. Uvod objašnjava predmet, problem i objekt

istraživanja, izvedena je radna hipoteza, kao i pomoćna hipoteza, te su definirani svrha i cilj

istraživanja, kao i znanstvene metode korištene pri pisanju rada.

U drugom dijelu Teoriji objašnjava se što je to međunarodno poslovanje, zatim pobliže se

označava što je to izvoz i vrste izvoza, te neka pravila u međunarodnom poslovanju. Treći dio

se bavi djelatnošću poduzeća Hrvatske šume, nekim njegovim osnovnim značajkama,

ustrojnoj šemi i godišnjim izvješćima. Četvrti dio rada analizira poslovanje poduzeća

Hrvatske šume sa slovenskim poduzećem Lestrans d.o.o. i Fantonijem unazad nekoliko

godina. Peti dio pobliže prikazuje kako izgleda realizacija jednog izvoznog posla između dva

poslovna subjekta, od prvog kontakta, preko isporuke do plaćanja. Šesti dio analizira kako

poslovanje izgleda i što se je promijenilo u poslovanju nakon ulaska RH u EU.

Sedmi dio je zaključak u kojem se uz statističku analizu i kratki osvrt na trgovinsku bilancu

nakon ulaska u EU iznose glavni problemi postojećeg načina trgovanja te ideje i prijedlozi za

poboljšanje.

4

2. MEĐUNARODNO POSLOVANJE

Vanjska trgovina iznimno je važan segment nacionalnog gospodarstva svake zemlje. Stoga je

predmet brige i pozornosti svake zemlje posebno, i međunarodne zajednice u cjelini. Zbog

svoje važnosti ona je od pamtivijeka predmet proučavanja znanstvenika. Vanjskom trgovinom

nazivamo sveukupnu trgovinu robom između jedne zemlje i inozemstva. Zbog nje dolazi iz

vrlo jednostavnog razloga, a taj je da nema niti jedne zemlje koja je toliko velika da raspolaže

svim resursima i prirodnim bogatstvima i materijalima.

2.1. Vrste ugovaranja robne razmjene u međunarodnoj trgovini

Postoje razni načini kojima poduzeće ulazi u proces međunarodne trgovine, a svaki od njih

nosi određene prednosti i nedostatke. Poduzeća koja odluče izaći na međunarodno tržište

stoga pokušavaju pronaći način koji najviše štiti njihove interese, minimizira rizik i povećava

njihovu zaradu s obzirom na okolnosti tržišta na koje izlaze.

Postoji mnogo faktora koji utječu na odluku o načinu sklapanja posla u međunarodnoj

trgovini. Najvažniji su: (Matić, B 2004.):

-vanjskotrgovinski, carinski i devizni i režimi zemalja koje trguju

-običaji u toj vrsti trgovine

-količina vrsta i kvaliteta, robe kojom se trguje i uslugama koje se pružaju

-rizici poslovanja vezani za tržište, poslovnog partnera i predmet kupoprodaje

- način plaćanja i naplata

-politički rizici koji se odnose na zemlju s kojom se trguje

-postojanje specijaliziranih tržišta (burzi i aukcija) i posebnih oblika ponuda (npr.

međunarodne licitacije), itd.

Sve su to i razlozi zbog kojih su razvijeni i zbog kojih se rabe različiti načini prodaje robe i

ugovaranja kvalitete i usluga u vanjskoj trgovini. Najrašireniji i najpoznatiji jesu: (Matić, B 2004.):

-prodaja izravnim pregovorima

5

-prodaja po viđenju robe u cijelosti

-prodaja na osnovi uzoraka

-prodaja po standardnoj oznaci

-licitacije.

Svaki od navedenih načina trgovanja ima svoje određene prednosti, ali i mane, te svaki

poslovni subjekt mora pronaći način koji najbolje odgovara vrsti robe kojom trguje, te

poslovnom okruženju u kojem posluje kako bi se što je više moguće zaštitio od rizika, te sam

sebi olakšao cjelokupni posao, te naravno ostvario što veću zaradu uz što manje troškove.

2.2 Izvoz kao oblik izlaska na inozemna tržišta

Na strana tržišta se može izaći raznoraznim putevima, tehnikama i načinima. Svaki od tih

puteva načina i tehnika je specifičan i jedinstven, te pruža neke određene pogodnosti i

prednosti i dozvoljava određeni način prilagodbe specifičnim okolnostima na cijelokupnom

međunarodnom tržištu. Naravno da uvijek postoji mogućnost kombiniranja različitih puteva i

tehnika kojima se izlazi na inozemna tržištima. Tako će poduzeća u nekim državama i

poslovima izlaziti izravno na tržište, dok će u drugim slučajevima i okolnostima izaći na

tržište neizravno, to jest preko nekog posrednika kako bi se zadovoljile i određene zakonske i

pravne odredbe. U nekim slučajevima idealno je nastupiti prodajom licence ili osnivanjem

svog vlastitog proizvodnog pogona u stranoj zemlji.

Na strana tržišta može se izaći na 7 različitih načina : izvozom robe, prodavanjem licence,

ugovornom proizvodnjom, ugovornim rukovođenjem, proizvodnjom u inozemstvu,

montažnom proizvodnjom i zajedničkim ulaganjima. (Lazibat, Kolaković 2004.).

Izvoz je osnovni i prvi način izlaska poduzeća na međunarodnu scenu. Uz to je i jednostavan,

jeftin i lagan. Vrlo malo „smeta“ standardnim poslovnim operacijama poduzeća i nosi manje

rizika od ostalih oblika izlaska strana tržišta.

S organizacijskog gledišta, poduzeće može samostalno izvoziti robu proizvedenu robu ili taj

posao može dati nekoj tvrtki u vlastitoj zemlji koja se bavi izvozom. Ako robu samostalno

izvozi riječ je o izravnom izvozu, a ako izvozi preko neke druge tvrtke u svojoj zemlji radi se

o neizravnom izvozu. Prije nego li se odluči o odabiru načina izvoza moraju se proanalizirati dva vrlo važna aspekta o mogućim kanalima distribucije: tijek prijenosa vlasništva s

6

prodavatelja na kupca i tijek fizičke distribucije robe. Tijekom apstraktne transakcije (naziva

se i prijenos vlasništva) nazivamo niz kupoprodaja predmetne robe koje sklapaju sudionici u

odabranom kanalu distribucije, a koji završava prijenosom vlasništva na krajnjeg kupca. Tijek

fizičke distribucije proizvoda sastoji se također od više faza u kojima se obavlja fizički

prijenos proizvoda na njegovu putu od proizvođača preko prijevoznika, skladišta, novog

prijevoznika pa do njegove isporuke krajnjem kupcu.

U neizravan izvoz ubraja se trgovina preko posredničkih organizacija koje mogu biti

poduzeća sa sjedištem u zemlji proizvođača (specijalizirana vanjskotrgovinska poduzeća,

trgovačke kompanije, izvozni prekupci), vanjskotrgovinski posrednici u užem smislu (inozemni zastupnik, distributer, komisionar, indent posrednik, broker, diler, komprador).

U izravnom izvozu domaći proizvođač određene robe izvozi robu direktno svom kupcu u

inozemstvu, to jest u njegovu tvrtku čije je sjedište u nekoj stranoj zemlji. Pored toga stvarni

prijenos novca i robe se odvija preko tvrtke koja je u vlasništvu ili kupca ili proizvođača, te se

ne koriste neovisni posrednici. Izvoz se također može realizirati korištenjem raznih

organizacijskih oblika u zemlji proizvođača (vlastita poslovnica za izvoz u vlasništvu

proizvođača, samostalni odjel, posebna tvrtka izvozne poslove.), putem vlastite trgovačke

mreže u inozemstvu ili preko trgovačkog putnika, ili se može izravno izvoziti preko

distributera i zastupnika u inozemstvu. (Lazibat, Kolaković 2004.).

Za poduzeće je vjerojatno ipak bolje da se bavi izravnim izvozom jer tada bolje može

kontrolirati i „krojiti“ vlastitu sudbinu, određivati „pravila igre“ za koja smatra da su za njega

najbolja, bolje se brinuti o robi, te na kraju postići bolji poslovni rezultat. Takva situacija ipak

nije moguća za mnoga poduzeća jer je ponekad to puno skuplji način poslovanja barem u

početku, te su mnoga poduzeća ipak prisiljena pouzdati se u trgovce i posrednike, te na taj

način plasirati svoju robu do krajnjeg kupca.

2.3. Međunarodni trgovački običaji, pravila, konvencije i norme

Posljednjih par desetljeća suvremeni svijet sve više postaje jedno veliko globalno tržište roba i

usluga. U razmjeni na takvom tržištu sudjeluju poslovni ljudi iz svih krajeva svijeta koji se

razlikuju po tome što potječu iz različitih kultura, različitih jezičnih i pravnih sustava, različite

su vjere itd. Iako razlike potiču trgovinu i pridonose njezinu rastu, one ipak mogu stvarati i

različite poteškoće i nesporazume koji onda opet dovode i do nepotrebnih i skupih sporova. Iz

7

tih je razloga poslovna praksa stalno težila i stvaranju određenih općih pravila i kodeksa

ponašanja kako bi se poslovanje olakšalo i ubrzalo.

Međunarodni trgovački izrazi služe kako bi se lakše sporazumjele jedna i druga ugovorna

strana oko odredbi u ugovorima i svojim pravima i obvezama. Kako bi se izbjegla različita

shvaćanja, nejasnoće i sporovi pri tumačenju nekih najvažnijih obaveza iz kupoprodajnih

ugovora, trgovačka praksa je stalno tražila način za njihovu unifikaciju.

U tu svrhu su stvoreni međunarodni trgovački izrazi za isporuku robe (Incoterms), jedinstvena

pravila i običaji za dokumentirane akreditive, jedinstvena pravila inkaso dokumenata i

jedinstvena pravila za bankarske garancije. Incoterms su trgovački izrazi koji jasno određuju

mjesto na kojem se isporučuje roba, kako se dijele troškovi između prodavača i kupca, te se

jasno određuje mjesto i trenutak prijelaza rizika vezanih uz robu kojom se trguje, tako da svi

koji se na direktan ili indirektan način bave poslovima međunarodne trgovine moraju

poznavati osnovno značenje tih klauzula. S pravnog gledišta pravila Incotermsa su trgovački

običaji, dakle ne obavezuju unaprijed nego obvezujućim postaju tek ako i kad oba ugovorna

partnera ugovore njihovu primjenu i unesu ih u ugovor. Ti izrazi se raspoređuju u skupine

E,F,C i D po početnim slovima kratica engleskih naziva. Skupina E ima samo jednu klauzulu

EXW koja se primjenjuje u raznim varijantama, skupina F ih ima tri: FAS, FCA i FOB, skupinu C čine četiri klauzule: CFR, CIF, CIP, CPT, dok skupinu D čini pet klauzula a

to su: DAF, DES, DEQ, DDP, DDU.

Popis Incotermsa (Zelenika R 2002.) :

1.EXW( Ex Works) Franko tvornica

Ovaj termin označava da je prodavateljeva obaveza isporuke robe ispunjena kada robu, u

točno dogovorenom roku, u svojim prostorijama da na raspolaganje kupcu. Obveze kupca su

maksimalne, a obaveze prodavatelja minimalne.

2. Skupina F- Njihova karakteristika je da glavni prijevoz i osiguranje robe nisu uključeni u

dogovorenu cijenu

FCA (Free carrier) prodavač je obavezan isporučiti robu prijevozniku na kopnu kojeg je

odredio kupac, na prije dogovorenom mjestu, i roba treba biti izvozno ocarinjena roba.

8

FAS (free along side ship) prodavatelj mora isporučiti robu uz bok broda u dogovorenoj luci. Prodavatelj mora ocariniti robu.

FOB (free on board) prodavatelj je dužan do dogovorenog roka na svoj trošak ukrcati robu na

brod, i također platiti carinu.

3. Skupina C- njima je zajedničko da glavni prijevoz plaća prodavatelj s tim da po CIP i CIF

prodavatelj mora platiti i trošak osiguranja.

CFR (Cost and Freight) izraz „cijena i vozarina“ označava da je prodavateljeva obaveza

ispunjena kada je roba na njegov trošak i rizik ukrcana na brod koji je rezervirao, te kada je

plaćena vozarina i ostali troškovi do krajnjeg odredišta.

CIF (Cost, Insurance, Freight) to znači da prodavatelj ispunjava svoju obavezu kao i u

prethodnom CFR Incotermu, ali mora platiti i osiguranje za cijelo vrijeme prijevoza.

CPT (Carriage paid to) „vozarina plaćena do“ označava da je prodavateljeva obaveza pribaviti

robu, na svoj je trošak izvozno ocariniti, snositi troškove i rizike do predaje, te snositi trošak

ukrcaja i troškove prijevoza do dogovorenog mjesta.

CIP (Carriage and Insurance paid to...) „vozarina i osiguranje plaćeni do...“. Prema CIP-u

prodavač mora platiti osiguranje robe s kojim pokriva rizik za robu koja se ošteti ili izgubi

tijekom prijevoza. Dužan je to učiniti s minimalnim pokrićem.

4. Skupina D- zajedničko im je da prodavatelj snosi sve troškove i rizik otpreme robe do

krajnjeg odredišta.

DAF (Delivered at Frontier) „isporučeno na granici“ označava da je prodavatelj svoju

obavezu isporuke ispunio kada, u dogovorenom roku, roba bude na raspolaganju kupcu na

prijevoznom sredstvu, izvozno ocarinjenu na granici i neistovarenu.

DES (Delivered Ex Ship) „isporučeno na brodu“ znači da je prodavateljeva obveza ispunjena

kada je roba kupcu na raspolaganju na brodu u dogovorenoj i označenoj odredišnoj luci.

Troškovi vezani uz dopremu robe u naznačenu odredišnu luku do dogovorenog vremena su

također prodavateljevi.

DEQ (Delivered Ex Quay) „isporučeno franko Obala“. Prodavateljeva obaveza je ispunjena u

trenutku kada je roba na raspolaganju kupcu, uvozno neocarinjena, na obali u unaprijed

9

označenom odredištu. Troškovi rizika i prijevoza robe kao i troškovi istovara robe na obalu su

prodavateljevi. Odnosi se na robu koja putuje morem ili rijekama.

DDU (Delivered Duty Unpaid) „isporučeno-neocarinjeno“ odnosi se na Incoterm u kojem je

prodavateljeva obaveza ispunjena kada roba uvozno neocarinjena i neistovarena s prijevoznog

sredstva bude stavljena kupcu na raspolaganje, a to se čini na naznačenom mjestu u odredištu,

najčešće u njegovu skladištu. Rizici i troškovi koji se mogu pojaviti dopremom robe do kupca

su prodavateljeva odgovornost.

DDP (Delivered Duty Paid) „isporučeno ocarinjeno“. Isto kao i DDU samo prodavatelj mora

snositi i troškove uvozne carine i postupak uvoznog carinjenja robe.

Svaki od navedenih Incotermsa ima svoje prednosti i mane ovisi sa čije se strane promatra, tj.

da li sa strane kupca ili sa strane prodavača. Neki od Incotermsa maksimalno opterećuju

prodavača koji snosi rizik i osiguranje dok neki maksimalno opterećuju kupca, dok postoje i

oni u kojima su odgovornost i obaveze podjednako raspodijeljene. O tome koji će se

trgovački običaj primijeniti ovisi o dogovoru dviju strana koje su u poslovnom odnosu.

Također koji će se običaj primijeniti ovisi i o vrsti robe kojom se trguje.

10

3. Djelatnost poduzeća Hrvatske Šume

Hrvatske šume su društvo sa ograničenom odgovornošću čiji glavni zadatak je gospodarenje

šumama u Republici Hrvatskoj. Tvrtka se između ostalih djelatnosti koje uključuju lovstvo,

turizam i rekreaciju bavi i trgovinom, točnije izvozom drvnih sirovina na domaće, ali i na

inozemno tržište. Hrvatsko drvo je vrlo cijenjeno u Europi, te je najkvalitetniji namještaj iz

Italije i Slovenije nerijetko napravljen od drva iz hrvatskih šuma. Već duže vrijeme se traži od

Hrvatskih šuma da što više pomognu domaćim drvoprerađivačima i omoguće im lakšu nabavu

sirovina i smanjene troškova. Hrvatski prerađivači drva moraju se što više okretati nišama i

kvaliteti jer teško da mogu konkurirati ipak puno većim i jačim poduzećima iz Italije ili

Slovenije, te bi ključnu ulogu u njihovom razvoju mogli odigrati upravo što bolji partnerski

odnosi s Hrvatskim šumama.

3.1. Osnovni podaci

U ovom poglavlju pobliže je opisana struktura Hrvatskih šuma, zatim djelatnosti kojima se

bave, namjena šuma te veličina teritorija kojima HŠ upravljaju.

Hrvatske šume su društvo sa ograničenom odgovornošću, a temeljni kapital iznosi

1.171.670.000,00 kuna, koji je u cijelosti uplaćen. Sadašnji oblik poduzeće je dobilo odlukom Trgovačkog suda u Zagrebu od 8. 4. 2002. godine.

Direkcija se nalazi u Zagrebu, a u sastavu Hrvatskih šuma nalazi se 171 šumarija i 16 uprava

šuma-podružnica. Na čelu poduzeća nalazi se predsjednik uprave, Nadzorni odbor kontrolira

rad poduzeća, a glavne odluke donosi Skupština društva. Poduzeće ima oko 8.500

zaposlenika. Njih 1.250 ima visoku stručnu spremu.

89% ukupnog prihoda Hrvatske šume zarade od primarne djelatnosti, a to je prodaja drveta.

No, u zadnje vrijeme sve su važnije i ostale djelatnosti povezane sa šumama između ostaloga

lovstvo, turizam, iznajmljivanje nekretnina, rekreacija.

11

Slika 1 grafički prikazuje sastav šuma u Hrvatskoj, najzastupljenije drvo je bukva sa 36%, ostale tvrde bjelogorice su na drugom mjestu sa 27%, dok je najmanje jasena (3%) i bora 2%

Slika 1. Grafički prikaz sastava šuma u Hrvatskoj

36%

27%

8%

3%

7%

4%

13%2%

Bukva

Hrast

Obični grab

Obični jasen

Ostale tvrde

bjelogorice

meke bjelogorice

jela i smreka

bor

Godišnje u Hrvatskim šumama naraste 9,6 milijuna m3 drvne mase, a svake godine se

posiječe 5,4 milijuna m3 bruto. Površina šuma u Hrvatskoj u 2014. godini iznosi 2, 688. 687

ha što je 47,4% površine kopna Hrvatske, od tog iznosa 2, 106. 917 ha u vlasništvu RH, a 581

770 ha u privatnom vlasništvu. Najvećim djelom šuma koje su državno vlasništvo gospodare

Hrvatske šume (2, 018.987ha).

Šume se razlikuju ne samo po vlasništvu već i po svojoj namjeni. Te namjene su sljedeće

(Hrvatske šume, 2015):

GOSPODARSKE – proizvodnja šumskih proizvoda, koji se kasnije prodaju

ZAŠTITNE – ponajprije služe kako bi se zaštitila zemljišta, naselja, vode, objekti i ostala

imovina,

ŠUME S POSEBNOM NAMJENOM – zaštićeni dijelovi prirode šume i dijelovi šuma

registrirani za proizvodnju šumskog sjemena. Šume za znanstveno istraživanje, i šume za

potrebe obrane RH

12

Hrvatske šume gospodare gotovo cijelim dijelom šuma koje su u državnom vlasništvu, tj. sa

čak 95%. 21% od ukupne površine šuma je u privatnom vlasništvu, dok je 79% u vlasništvu

države. 14% zaposlenika Hrvatskih šuma ima visoku stručnu spremu, dok 86% ima niže

razine obrazovanja.

3.2. Misija i vizija poduzeća

Svako poduzeće ima svoju misiju i viziju tj. svrhu postojanja i neki krajnji cilj, neku težnju.

Misija nekog poduzeća je izjava o njenoj svrsi postojanja, osnovni razlog postojanja

poduzeća, neka izjava koja razlikuje organizaciju od drugih, sličnih poduzeća, također opisuje

proizvod organizacije, tržište, tehnologiju i njene prioritete. Vizija je dugoročno usmjerenje

nekoga poduzeća, slika onoga što poduzeće želi biti u budućnosti, ona mora biti inspirativna,

usmjerena k izvrsnosti, primjenjiva i mjerljiva, zajednička.

Misija poduzeća Hrvatske šume je pobrinuti se da se gospodari šumama na cjelokupnom

području Hrvatske na ekološko, ekonomsko i socijalno odgovoran i efikasan način. Vizija

Hrvatskih šuma je da bude broj 1 trgovačko društvo koje se bavi gospodarenjem šuma u

regiji, te da podiže svijest građana o tome da su šume prirodno bogatstvo naše zemlje, te da

promiče načela održivog razvoja.

3.3. Ustrojna shema poduzeća

Shema poduzeća prikazuje ustroj i način na koji neka organizacija funkcionira. Svako

poduzeće ima svoju određenu shemu koja najbolje odgovara dijelovima njene organizacije i

kadrovima koje raspolaže i zadacima koji svaki kadar ima. Također, u svim poduzećima mora

postojati hijerarhija i lanac odgovornosti. Svaki dio poduzeća zadužen je za svoj dio posla, te

ukoliko svaki „kotačić“ mehanizma radi onako kako je predviđeno rezultati ne bi smjeli

izostati, te bi se trebalo pokazati da je cjelina veća i jača od samog broja njezinih dijelova.

Tablica 1. prikazuje ustrojnu shemu Hrvatskih šuma. Na čelu Hrvatskih šuma nalazi se

predsjednik Ivan Pavelić, Upravu čine dvije osobe, a to su gospođa Marija Vekić i gospodin Ivan Ištok, dok kontrolu rada vrši Nadzorni odbor. Članove uprave i Nadzornog odbora

imenuje Vlada RH, dok temeljne odluke donosi Skupština društva. U sastavu tvrtke nalazi se

16 Uprava šuma-podružnica (Bjelovar, Buzet, Delnice, Senj, Gospić, Karlovac, Koprivnica,

Našice, Nova Gradiška, Ogulin, Osijek, Požega, Sisak, Split, Vinkovci, Zagreb) i 171 Šumarija. Hrvatske šume imaju još nekoliko manjih tvrtki

13

svom vlasništvu, a to su: Ambalaža d.o.o. Lanišće, Drvna galanterija d.o.o. Vrbovsko, Kamenolomi Krašić d.o.o., Šumska biomasa d.o.o., Hrvatske šume Consult d.o.o. i Rasadnik Piket d.o.o.

Tablica 1. Ustrojna shema Hrvatskih šuma

SKUPŠTINA

NADZORNI ODBOR

UPRAVA

Sektor za šumarstvo Sektor komercijalnih poslova Sektor plana analize i informatike

Sektor ostalih djelatnosti Sektor za financije i računovodstva Sektor pravnih poslova

Sektor interne revizije i kontrole

Uprava šuma podružnica (1-16)

Šumarija (1-169)

Radna jedinica (1-21)

Tvrtke u vlasništvu Hrvatskih šuma

Ambalaža d.o.o. Lanišće Drva galanterija d.o.o. Vrbovkso Kamenolomi Krašić

Šumska biomasa d.o.o. Hrvatske šume Consult d.o.o Rasadnik Piket d.o.o.

Izvor: Hrvatske šume, 2015

3.4. FSC (Forrest Stewardship Council)

Nakon što su izvršeni detaljni inspekcijski pregledi 2012. godine, Hrvatske šume ispunile su

uvjete koje je trebalo kako bi stekle pravo da u narednih 5 godina svoje proizvode predstavljaju

kao certificirane FSC proizvode.

Forrest Stewardship Council – („Chain Of Custody) (FSC) sustav približava praksu i proizvode

odgovornih šumarskih poslovodstava s potrošačima FSC tvrtke prikazuju kako upravljaju

šumama s ciljem da zaštite okoliš i da budu sociološki odgovorne te označavaju svoje

proizvode FSC logotipom. Certifikat izdaje Soil Association Woodmark iz Bristola u

14

Velikoj Britaniji. FSC certifikat se izdaje kako bi se osigurao održivi razvoj u gospodarenju šumama u nadi da će ljudi radije kupovati, makar i po višoj cijeni, proizvode koji su

proizvedeni u šumama kojima se gospodari na održiv i ekološki prihvatljiv i osviješten način,

nego proizvode nepoznatog i nedokazanog porijekla. Potrošači diljem svijeta sve su više

ekološki osviješteni osobito u razvijenim zemljama, te veliku važnost pridaju eko

proizvodima.

"Hrvatske šume" posjeduju FSC certifikat za gospodarenje šumama od 2002. godine. FSC

certifikat garantira da se prema ekološki, socijalno i ekonomski visokim standardima

gospodari šumom. FSC certifikat velika je čast i globalno priznanje, te dokaz da je način na

koji se gospodari šumama unutar Hrvatskih šuma odrađen prema posebnim kriterijima. FSC

certifikatom hrvatski šumari, koji već dugi niz godina na odgovoran način gospodare izuzetno

važnim resursom, su dobili veliko priznanje.

Mnogo znači i činjenica da Hrvatske šume mogu svoje proizvode na tržište stavljati kao FSC

certifirane proizvode, jer to uvelike pomaže hrvatskoj drvnoj industriji, te joj pojačava ugled. 250 FSC COC certificiranih tvrtki koje se nalaze u Hrvatskoj su time dobile značajnu

komparativnu prednost, te su drvoprerađivači time mnogo dobili. FSC certifikat će biti poticaj

izvozu hrvatske drvne industrije i to tako što će FSC certifikat pomoći da se postigne veća

dodana vrijednost proizvoda. Hrvatska je prva zemlja ove regije koja je dobila FSC certifikat,

što je veliko postignuće i iskorak za hrvatsko šumarstvo, te ujedno i jedan od najvećih dometa

šumarske struke.

Certifikacija šuma, koja je prisutna već 13 godina, ušla je u svoju zrelu fazu. Na nju se u

početku gledalo kao na čudnu novotariju s kojom dolaze i neka nerazumna ograničenja, ali s

vremenom sve ju se više prepoznaje kao uobičajeni dio svakodnevnog posla u šumarstvu. Naše zakonodavstvo, iskustvo i šumarska praksa sadrže u sebi principe FSC standarda. Gospodarenjem šuma po FSC standardima trajno se dokazuje ispravnost struke i dodatno se

legitimira pred očima javnosti.

Za prosječnog kupca, koji kupuje drvne proizvod, FSC logotip označava garanciju da

proizvod koji kupuje nije proizveden na način koji šteti šumama, te da on svojom kupnjom ne

pridonosi nemilosrdnoj eksploataciji šuma i šumskih resursa. Danas je sve više ljudi ekološki

osviješteno, te će posjedovanje ovog certifikata pomoći da se hrvatske šume prepoznaju kao

prijatelj okoliša, te će steći naklonost mnogih kupaca.

15

3.5. Posrednik u poslovanju Hrvatskih šuma prije ulaska u EU (Exportdrvo)

Prije ulaska u EU Hrvatske šume su svoj izvoz morale obavljati preko posrednika, a za

Hrvatske šume taj posrednik je bio „Exportdrvo“ d.d. Hrvatske šume nisu posjedovale licence

koje su im bile potrebne za međunarodno trgovanje, te su iz tog razloga morali imati svog

posrednika.

Exportdrvo je poduzeće koje se bavi izvozom drvnih proizvoda primarnog, polufinalnog i

finalnog sektora drvno prerađivačke industrije, te je u poslu više od 50 godina. Veliku

prednost u izlasku na tržište Europske unije Exportdrvo ima u tome što je jedno od prvih

poduzeća u Hrvatskoj koje je vlasnik FSC™ certifikata za sve skupine drvnih proizvoda koje

su namijenjene izvozu. Želja Exportdrva je da proizvodi hrvatske drvne industrije budu

prepoznatljiva robna marka, te uspostava mehanizma koji će omogućiti domaćim

proizvodima da na zahtjevnom međunarodnom tržištu bude konkurentni. Exportdrvo u

nastojanjima da udovolji svim zahtjevima modernog tržišta orijentira se prema kvaliteti i

diferencijaciji proizvoda i usluga. ( Exportdrvo, 2015)

Exportdrvo posluje transparentno i pouzdano, te ima vlastita inozemna tržišta što je njihova

velika prednost. Poslovanjem tokom niza godina Exportdrvo je došlo u kontakte s preko 2000

poduzeća u svijetu. Partneri dolaze iz svih krajeva svijeta, a među glavnima su oni iz

Njemačke, Italije, Velike Britanije, Francuske, Španjolske, Egipta i nordijskih zemalja.

16

4. POSLOVANJE PODUZEĆA HRVATSKE ŠUME S PODUZEĆIMA U EU

Jedna od djelatnosti poduzeća Hrvatske šume je i izvoz drvnih sirovina, a za potrebe ovog

rada proanalizirat ću poslovanje Hrvatskih šuma sa slovenskim poduzećem Lestrans d.o.o. i

talijanskim poduzećem Fantoni. Promatrano razdoblje će biti ono između 2011. godine i

2014. godine.

Lestrans je slovensko poduzeće koje se bavi trgovinom i nalazi se u blizini Ljubljane te često

trguje sa Hrvatskim šumama, a bavi se uglavnom preprodajom. Posluje od 1992. godine.

4.1. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Lestransa u 2011. godini

U tablici broj 2 nalaze se podaci o trgovini između Hrvatskih šuma d.o.o i slovenskog

Lestransa za 2011. godinu. Podaci su dobiveni iz računovodstva Hrvatskih šuma (Uprava

šuma Senj). Stupac jedinična mjera odnosi se na veličinu promjera drva.

Tablica 2. Promet između HŠ i Lestransa u 2011. godini

Naziv robe Jedinična mjera(m3) Količina Neto iznos

Bukva obična

Pilanski trupci II

25-39 131,48 38.571,88

Bukva obična

Pilanski trupci II

40-49 41,97 12.301,36

Bukva obična

Pilanski trupci II

>50 6,45 1.890,54

Bukva obična

Pilanski trupci III

25-39 238,72 70.069,88

Bukva obična

Pilanski trupci III

40-49 187,39 54.923,24

17

Izvor: Računovodstvo Hrvatskih šuma, UŠ Senj

Kao što je iz gore navedene tablice vidljivo ukupni promet je iznosio 211.995,03 kn za

ukupno 722,88 m3 drvnih sirovina od čega je najviše bilo prodano pilanskih trupaca III (25-

39 promjera) 238,72 m3 u vrijednosti od 70.069,88 kuna. Dogovoreno je da se posao odvija

po EXW incotermu što znači da Lestrans snosi sve troškove prijevoza.

4.1.1. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Lestransa u 2012. godini

Tablica broj 3 prikazuje promet između Hrvatskih šuma i Lestransa za godinu 2012. U 2012.

godini promet između dva poduzeća se povećao, ali ovaj put nisu trgovali pilanskim trupcima

već isključivo drvima za ogrijev.


Naziv robe-usluge Jedinična mjera(m3) Količina Neto iznos

Bukva obična

Ogrijevno drvo

7-25 6.049,88 1.780.276,50

Troškovi izvoza 6.049,88 45.312,06

UKUPNO 6.049.88 1.825.588,56


Tablica broj 2 nam otkriva kako se je promet između dva poduzeća u 2012. godini značajno

povećao, gotovo 9 puta, te je iznosio 1.780.276,50 kuna za količinu od 6.049,88 m3.

Promijenila se i vrsta sirovine kojom se trgovalo, a to su bila drva za ogrijev. Troškovi izvoza

za naprijed navedenu godinu iznosili su 45.312,06 kuna.

Bukva obična

Pilanski trupci III

>50 116,87 34.238,13

UKUPNO 722,88 211.995,03

18

4.1.2. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Lestransa u 2013. godini

2013. godina bila je vrlo bitna za Republiku Hrvatsku pa samim time i za hrvatska poduzeća

čiji se način poslovanja promijenio ulaskom u Europsku uniju.

2013. godinu ću podijeliti na dva dijela, tj. na dio prije ulaska u EU dakle od 1.1. do 30.6. i na

dio nakon ulaska u EU od 1.7. do 31.12.

a) Poslovanje u prvom dijelu godine (1.1.-30.6.2013.)

U tablici broj 4 se nalaze podaci iz računovodstva Hrvatskih šuma o prometu između

Hrvatskih šuma i Lestransa za razdoblje od 1.1. do 30.6. 2013. godine tj. za razdoblje prije

ulaska RH u EU.

Tablica 4. Promet između HŠ i Lestransa u prvom dijelu 2013. godine


Troškovi izvoza u prvom dijelu 2013. godine iznosili su 35.593,62 kune za količinu od

5689,43 m3. Prema podacima iz tablice broj 3 možemo doći do zaključka da je promet u prvoj

polovici 2013. godine gotovo nadmašio učinak iz cijele 2012. godine. Ponovo je glavna

sirovina prodaje bilo bukvino drvo za ogrijev u količini od 5.539,43 m3 za cijenu od

1.710.313,45 kuna. U manjoj mjeri se trgovalo drvom za drvne ploče koje se koriste za

daljnju preradu. Prodano je 116,22 m3 drva za drvne ploče od obične jele i 33,78 m3 od

obične smreke, tako da dolazimo do ukupne količine od 5.689,43 m3 drvnih sirovina po

cijeni od 1.737.933,95 kuna.

Naziv robe-usluga Jedinična mjera(m3) Količina Neto iznos

Bukva obična

Ogrijevno drvo

7-25 5.539,43 1.710.313,45

Obična jela

Drvo za drvne ploče

>7 116,22 21.475,24

Obična smreka-ploče >7 33,78 6.145,26

UKUPNO 5.689,43 1.737.933,95

19

b) Poslovanje u drugom dijelu godine (1.7.-31.12.)

Tablica 5. Promet između HŠ i Lestransa u drugom dijelu 2013. godine


Bukva ogrijev 7-25 6.511,08 2.132.619,63

Bukva ploče >7 88 28.490,66

UKUPNO 6599.08 2.161.110,29


Troškovi izvoza u drugom dijelu godine iznosili su 17.111,85, te su manji nego u prvom

dijelu godine što se može objasniti činjenicom da se trgovalo s manje vrsta robe. U drugom

dijelu godine ponovo je drvo za ogrijev glavni predmet trgovine sa 6.511,08 m3 u iznosu od

2.132.619,63 kn. Prodano je i 88 m3 bukvinih ploča za 2.161.110,29 kn. Ukupna cifra za

2013 godinu iznosi 3.899.044,24 kn za količinu od 12.288,51 m3. Vidljivo je da se promet

povećao nakon 1.7. i ulaska RH u EU što može značiti da je upravo to razlog većeg prometa,

no u ovakvoj vrsti trgovine često zna presuditi i pronalazak bolje ponude pa je moguće da su

Hrvatske šume u tom periodu imale i ponudu koja je najbolje odgovarala slovenskom kupcu.

4.1.3. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Lestransa u 2014 godini.

Tablica broj 6 prikazuje dinamiku poslovnog odnosa u godini 2014. To je prva puna godina

otkako je RH članica EU.



Bukva obična

Ogrijev

7-25 7.739,86 2.276.536,17

Troškovi prijevoza 596.048,87

Ukupno 2.893.822,68


20

Tablica broj 6 nam pokazuje da se poslovanje između Hrvatskih šuma i Lestransa smanjilo u

odnosu na 2013. godinu, te iznosi 2.276.536,17 kn za količinu od 7.739,86 m3. Navedeni

iznos predstavlja pad od 1.622.508,02 kn ili 41,61 % u odnosu na prethodnu godinu. Treba

ponoviti da uzrok jednostavno može biti da ponude Lestransa nisu zadovoljile na natječaju ili

je Lestrans pronašao neku bolju ponudu negdje drugdje ili pak nije bilo jednake potražnje kao

godinu prije, ali treba napomenuti da su rezultati i dalje bolji od godina kada RH nije bila u

EU

4.2.. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Fantoni za 2011.

„Fantoni Spa“ je talijansko poduzeće koje se nalazi u blizini Udina koje se bavi proizvodnjom

uredskog materijala, panela i šperploča. Tablica broj 7 prikazuje promet između Hrvatskih

šuma i talijanskog poduzeća. Predmet trgovine bilo je bukovo drvo za drvne ploče.

Tablica 7. Promet između HŠ i Fantoni Spa u 2011. godini


Bukva obična-drvo

za drvne ploče

>7 13.564,51 4.452.872,15

Ukupno 13.564,51 4.452.872,15


Tablica 7 prikazuje da je u 2011. prodana količina od 13.564,51 m3 po cijeni od 4.452.872,15

kuna, a jedina sirovina kojom se trgovalo je obična bukva za drvene ploče. Iz priloženog

vidimo da je cijena jednog m3 je iznosila 328 kn.

4.2.1. Ukupni promet između Hrvatskih šuma i Fantoni za 2012.

U 2012. godini bilježi se pad u trgovini između ova dva poduzeća. Fantoni je naručio znatno

manje količine drva za drvne ploče točnije 8127,36 m3 manje što je za 59% manje u odnosu

na prethodnu godinu. Razlog tome može biti velika zaliha koja je ostala od godine ranije, ali i

smanjena potražnja za tom vrstom sirovine ili pak pronalazak bolje ponude kod drugog

prodavatelja.

21



U 2012. godini prodano je tek 5.534,16 m3 drvnih sirovina po iznosu od 1.871.359,77 kn što

predstavlja značajan pad u odnosu na godinu prije. I dalje je glavni predmet trgovine drvo za

drvne ploče uglavnom od obične bukve a nešto malo i od ostalih tvrdih bijelih drva.


Prvi dio godine prije ulaska u EU (1.1.-31.6.)

Godina 2013-a. je također kao i na primjeru Lestransa podijeljena u dva dijela, tj. u dio prije

ulaska RH u EU i na dio nakon ulaska RH u EU i prema financijskim pokazateljima može se

zaključiti da je članstvo Hrvatske u EU pozitivno doprinijelo odnosu između ova dva

poduzeća.

Tablica broj 9 prikazuje poslovanje između Hrvatskih šuma i „Fantoni“ u prvom djelu 2013.

Tablica 9. Promet između HŠ i Fantoni Spa u prvom dijelu 2013. godine


Bukva obična

Ogrijevno drvo

7-25 319,13 105.974,98

Ukupno 319,13 105.974,98



Bukva obična

drvo za drvne ploče

>7 5.437,15 1.849.477,81

Ostala tvrda bjela

drva za drvne ploče

>7 97,01 21.881,96

Ukupno 5.534,16 1.871.359,77

22

U prvom dijelu godine do 1. srpnja prodano je 319,13 m3 obične bukve za ogrijevna drva u

iznosu od 105.974,98 kn, dok je u drugom dijelu godine prodano 2.868,90 m3 u vrijednosti od

967.046,47 kn. Moguće je da razlog tome leži i u činjenici da se drva za ogrijev ipak kupuju

u određenom dijelu godine, tj. u drugom periodu godine početkom zime pa je zato prodaja za

drugi dio godine puno veća nego za prvi. Također je prodano i 453,10 m3 tvrdih bijelih drva

za drvne ploče u iznosu od 155.516,44 kn. Drva za drvne ploče ovo poduzeće koristi za

proizvodnju panela i šperploča. Kada se usporedi cijela 2013. godina u kojoj je vrijednost

prodanih drvnih sirovina Hrvatskih šuma iznosila 1.228.537,89 kn s prethodnom 2012. u kojoj

je prodana roba u vrijednosti od 1.871.359,77 kn, vidljiv je pad od 34,3% u 2013. godini. Za

razliku od primjera na poslovanju slovenskog Lestransa pozitivni pomaci ulaska RH nisu

odmah vidljivi i na primjeru poslovanja s talijanskim Fantoni Spa. Moguće je da se slovensko

brže i efikasnije prilagodilo promjenama načina poslovanja od talijanskog, no u slučaju oba

poduzeća vidljivo je da je godina nakon ulaska RH u EU značajno uspješnija od godina kada

nismo bili članica EU, te se prijelazni period, tj. druga polovica 2013. godine može možda

promatrati i kao neka anomalija do koje je došlo zbog različitih reakcija svakog poduzeća na

novonastalu promjenu u načinu na koji se trguje. Za očekivati je da se i u narednim godinama

vidi pozitivan rast na području trgovine drvnim sirovinama.

Drugi dio godine nakon ulaska u EU (1.7.-31.12.)

Tablica broj 10 prikazuje poslovanje HŠ i Fantoni Spa u drugom dijelu 2013. godine

Tablica 10. Promet između HŠ i Fantoni Spa u drugom dijelu 2013.


Bukva obična

Ogrijev

7-25 2.868,90 967.046,47

Tvrda bijela drva za

drvne ploče

>7 453,10 155.516,44

Ukupno 3322 1.122.562,91


23

Drugi dio godine bio je uspješniji od prvog dijela godine prodano je ukupno 3322 m3 drvnih

sirovina u iznosu od 1.122.562,91 kn. Vidljiv je značajan pomak u odnosu na prvi dio godine,

ali također primjećujemo pad u odnosu na cijelu prethodnu godinu.


Tablica broj 11 daje uvid u ostvarenu trgovinu između HŠ i talijanskog Fantoni Spa za godinu

2014. prvu punu godinu Hrvatskog članstva u EU i također godinu za koju su se mogli

očekivati i najbolji rezultati što se je na primjeru poslovanja sa ovim talijanskim poduzećem i

ostvarilo.



Bukva obična

Ogrijev

7-25 28.367,99 7.947.968,48

Ostala tvrda bijela

drva- Ogrijev

7-25 66,00 16.368,00

Borovi

Drvo za drvne ploče

>7 225,00 39.375,00

Ukupno 28.658,99 8.003.711,48


Tablica broj 10 pokazuje rekordnu godinu što se tiče poslovanja ovih dvaju poduzeća,

predmet trgovine je kao i prije ostao isti drva za ogrijev i drva za drvne ploče, te je ukupno

prodano 28.658,99 m3 drvnih sirovina u iznosu od 8.003711,48 kn, što je zbilja jako velik

napredak u odnosu na prethodne godine.

Sami financijski pokazatelji o vrijednosti transakcija i količini nabavljene robe variraju kroz

godine i to ponekad s velikim razlikama, ali treba uzeti u obzir da ta poduzeća naravno ne

trguju uvijek isključivo s Hrvatskim šumama pa neke drastičnije razlike u padu obujma

poslovanja se može potražiti i u tome što poslovanje ide javnim nadmetanjem, pa ponekad

24

poduzeće uspije ponuditi pravu cijenu i ostvariti kupnju, a ponekad njihova ponuda i nije

najbolja, te moraju potražiti drvne sirovine negdje drugdje. Ipak, može se zaključiti da se

nakon ulaska RH u EU promet sa oba inozemna poduzeća povećao u odnosu na godine prije

ulaska u EU, te se takav trend rasta može očekivati i u narednim godinama.

25

5.REALIZACIJA IZVOZNOG POSLA

Postupak trgovanja Hrvatskih šuma promijenio se nakon ulaska RH u Europsku uniju. Prije

ulaska u EU Hrvatske šume su trgovale sa inozemnim kupcima putem posrednika, a to se

promijenilo 1. srpnja 2013. godine. Od tog datuma HŠ trguju sa inozemnim kupcima bez

prisustva bilo kakvog posrednika putem vlastitog izvoza, a budući da je to trgovina unutar EU

ne plaća se više niti PDV. Smanjeni su i troškovi poslovanja jer više nema posrednika. Kada

Hrvatske šume zaprime ponudu nekog kupca iz EU sve što treba učiniti prije početka

poslovanje je provjeriti VIES (VAT Information Exchange System) kupca, te ako je valjan

može se započeti razmatranje ponuda, inače se s takvim kupcem ne trguje. U nastavku je

opisan postupak provedbe izvoza drvnih proizvoda.

5.1. Postupak izvoza drvnih proizvoda putem dražbi

Način na koji Hrvatske šume obavljaju izvoz je putem javnih dražbi na koje se mogu javiti

strane fizičke i javne osobe, te nakon što ponuda ispuni određene kriterije da uđe u

razmatranje najboljih ponuda dobiva pravo otkupa robe.

Prema odredbi članka 6. Zakona o trgovini („Narodne novine“ broj: 87/08, 96/08,116/08 i 79/06) dražba je definirana kao način kojim se obavlja trgovina na veliko i malo, te se njome

organizira prodaja robe kupcu koji da najbolju ponudu koja se temelji na javnoj objavi u

određeno vrijeme i na određenom mjestu.

Druga stavka 6. članka Zakona propisuje da se dražbe mogu obavljati na povremenoj ili

stalnoj bazi, te je odlukom zakonodavca Vlada Republike Hrvatske obvezana propisivati

kriterije prema kojima se organiziraju dražbe, popis drvnih sirovina koje se obvezno moraju

prodavati putem dražbe, te način poslovanja i postupak prodaje.

Drva koja se prodaju na dražbi su: drvo za ogrijev, neobrađeno drvo s korom ili bez nje, te

okresano drvo ili grubo obrađeno i trupci. Hrvatske šume, godišnjim planom prodaje određuju

koja će količina drvnih proizvoda u vlasništvu RH biti prodana putem dražbi.

Na nadmetanje su se slobodni prijaviti domaći i strani kupci osobno ili preko svojih

zastupnika, a javno nadmetanje se provodi odvojeno ili zajedno.

26

5.2.Postupak provedbe javnog nadmetanja

Postupak javnog nadmetanja ili dražba je strogo regulirani proces koji osigurava pošteno

nadmetanje između kupaca i odabir najbolje ponude od strane Hrvatskih šuma. Postoji jasna

procedura i kriteriji koje moraju zadovoljiti kupci kako bi ušli među ponude koje se

razmatraju i koje uopće mogu biti prihvaćene.

Vrste drvnih proizvoda koji su navedeni u članku 1. Uredbe, prodaju se na javnom nadmetanju.

Povjerenstvo koje imenuje ministar zadužen za poslove gospodarstva i ministar zadužen za

poslove šumarstva, zaduženi su za to da se Uredba provede, a članovi Povjerenstva dolaze iz

Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva, i vodnog gospodarstva, Hrvatskih šuma i

Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (članak 8. Uredbe).

Povjerenstvo također nadgleda i upravlja i primjenama svih važećih propisa koji se odnose na

prodaju drvnih sirovina, a to čini tako da provjerava sve dokumentacije koje služe kao dokaz

o porijeklu robe, s obzirom na to da prateća dokumentacija mora biti u skladu sa stvarnim

stanjem robe po količini, vrijednosti robe i kvaliteti.

Na popratnicama je naznačeno o kojoj se vrsti drveta radi, kvaliteta drva, evidencijski broj

trupca i količina robe u m3 ili tonama, napomena da li je riječ o drvima iz državnih šuma

kojima gospodare Hrvatske šume ili je riječ o drvima iz privatnog posjeda, a što se može

vidjeti iz oznaka režijskog čekića, koji je dio svake popratnice.

Povjerenstvo ima pravo izvršavati kontrolu nad dokumentacijom, te robom navedenom u toj

dokumentaciji, a sve u svrhu da se spriječi nelojalno tržišno nadmetanje i zlouporaba

trgovanja predmetnom robom, a na štetu prirodnog bogatstva u vlasništvu Hrvatskih šuma.

Dražbe za drvne sirovine koje su namijenjene izvozu, provode se na tjednoj bazi, obično

petkom tokom cijele godine u prostorijama HŠ u Zagrebu, a temeljem objavljenog natječaja

na internetskim stranicama Hrvatskih šuma d.o.o.

Slika 4 prikazuje internet stranicu na kojoj se može vidjeti javne natječaje Hrvatskih Šuma i

na kojoj se može javiti na javni natječaj.

27

Slika 4. Javni natječaj Hrvatskih šuma

Izvor: Hrvatske šume, 2015

Natječaj za prodaju drva, iz državnih, ali i privatnih šuma mora sadržavati sljedeće podatke (Hrvatske šume, 2015): 1. Ime vlasnika robe,

2. vrstu proizvoda i njegov naziv

3. kvalitetu i opis proizvoda,

4. količinu proizvoda,

5. Jediničnu cijenu proizvoda, bez PDV-a,

6. lokacija prodaje – paritet

7. mjesto i vrijeme pregleda drvnih proizvoda,

8. rok za slanje ponuda,

28

9. mjesto, datum i sat otvaranja ponuda,

10. utvrđivanje mogućnosti sudjelovanja kod otvaranja ponuda,

11. instrumente kojima se osigurava plaćanje,

12. rok za prikupljanje ponuda

13. adresu za dostavu ponuda,

14. rok za obavještavanje ponuditelja o najpovoljnijoj ponudi,

15. kriterije po kojima se bira najbolja ponuda,

16. rok za rješavanje prigovora,

17. naznaku da li se radi o nadmetanju za domaće tržište ili izvoz,

18. mjesto gdje će se obaviti nadmetanje.

Kvaliteta drva koje se prodaje utvrđuje se temeljem važećih normi, a cijene utvrđuje cjenik

glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma.

Po objavi natječaja svi zainteresirani za kupnju moraju dostaviti na adresu Povjerenstva,

pismenim putem svoje ponude u zatvorenim omotnicama, tako da pečat tvrtke jednim dijelom

zahvaća preklopni dio omotnice, na način da bez oštećenja otiska pečata nije moguće otvoriti

omotnicu, s naznakom „ ZA POVJERENSTVO” i „NE OTVARATI” i to ne kasnije od dana

na koji se otvaraju ponude, neposredno prije otvaranja.

Podaci koji su obavezni u ponudi te obrasci na kojima se podnosi ponuda propisani su člankom 7. stavkom 1. i 2. Uredbe. Primjer jednog takvog obrasca nalazi se na kraju rada u

popisu priloga.

Obrazac A koristi se kada su predmet prodaje drvni sortimenti iz šuma u državnom vlasništvu,

dok se obrazac B koristi kada se trguje za drvnim sortimentima iz šuma u privatnom

vlasništvu.

Otvaranje ponuda je javno, sa čitanjem naglas svake ponude

Ponuda je mora sadržavati navedene podatke (Hrvatske šume, 2015): a) Ime i adresu ponuđača;

29

b) (OIB);

c) Jediničnu cijenu i količinu drvnog sortimenta na koju se ponuda odnosi

d) oznaka nadležne uprave šuma, podružnice i šumarije za drvni sortiment koji potječe iz

državnih šuma;

e) ponuđenu cijenu za ukupnu količinu ;

f) uvjeti plaćanja, i naziv i matični broj ovlaštene banke;

g) napomenu je li riječ o drvnom sortimentu iz državnih ili privatnih šuma;

h) naznaku zemlje izvoza i valute naplate iznosa izvoza,

i) naziv izvoznika;

j) datum i potpis i pečat ponuditelja.

Nakon što se provede javno nadmetanje Povjerenstvo pismenim putem zabilježava sve

zaprimljene ponude, te bira najbolju ponudu po svakom proizvodu koji je bio na dražbi, te

potom sastavlja Zapisnik o utvrđenom koji šalje svima koji su se javili na javno nadmetanje.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, kupcima s najboljim ponudama daje pravo

otkupa određenog sortimenta, te mu izdaje „Obavijest o provedenom javnom nadmetanju“

koje služi kao dokaz na pravo kupnje te također njime vlasnik robe ostvaruje i pravo izvoza

drva koje je kupio.

Kada se roba koju su Hrvatske šume prodale, cjelokupna dokumentacija koja prati prodanu

robu mora biti u skladu sa stvarnim stanjem po vrsti, količini, kvaliteti i vrijednosti robe

Ako se prodaju drvne sirovine iz privatnih šuma postoje malo drugačija pravila i procedure.

Povjerenstvo za provedbu već ranije spomenute Uredbe, u slučaju da je predmet prodaje

putem javnog nadmetanja i izvoza roba iz šuma koje su u privatnom vlasništvu, prije objave

natječaja za prodaju robe dužno je izdati vlasniku robe Suglasnost za organizaciju dražbe

čime se dokazuje da su zadovoljeni svi preduvjeti koje je zakon propisao za pristupanje

javnom nadmetanju (uredna dokumentacija, popratnice i uplaćene zakonske pristojbe).

30

Zahtjev za organizaciju javnog nadmetanja mora sadržavati sljedeće podatke (Hrvatske šume, 2015):

1. Puni naziv podnositelja zahtjeva

2. sjedište

3. telefon ili faks

4. vrstu i naziv robe koja se prodaje

5. kvalitetu drva

6. količinu po jedinici mjere 7. cijenu proizvoda po jedinici mjere

8. lokacija prodaje-paritet

9. OIB;

10. naziv i matični broj ovlaštene banke

11. porijeklo robe Uz navedene podatke iz zahtjeva potrebno je priložiti i slijedeću dokumentaciju:

1. Popratnice koje dokazuju porijeklo robe označene s režijskim žigom koji označava da

je riječ o privatnim šumama.

2. Dokaz da je uplaćen šumski doprinos od 3,5-5% od prodajne cijene proizvoda na

panju,

3. Specifikaciju s podacima o vrsti drva, debljinskom razredu, količini i izvoznoj cijeni, te

ukupnoj vrijednosti robe, kao i o mjestu prodaje i paritetu.

4. Također, uz specifikaciju robe priložena je i njena detaljna razrada tako da se specificira

svaki trupac pojedinačno po debljini, po evidencijskom broju, vrsti i kvaliteti drva, količini i

broju popratnice. Specifikacija robe sastavni je dio prateće dokumentacije.

31

5. Upravnu pristojbu u vrijednosti od 50,00 kn treba priložiti uz zahtjev za organizaciju

javnog nadmetanja.

Zahtjev za organizaciju dražbe za robu iz privatnih šuma, dostavljaju se Povjerenstvu za

provedbu navedene Uredbe najkasnije sedam dana prije objave natječaja, kako bi stigli

obraditi svi zahtjeve i u roku dati suglasnost.

U slučaju da Povjerenstvo nakon što pregleda dostavljenu dokumentaciju utvrdi da je zahtjev

osnovan, izdaje Suglasnost za organizaciju javnog nadmetanja za prodaju određenih drvnih

proizvoda iz privatnih šuma.

Jedan primjerak Suglasnosti ide Hrvatskim šumama, a drugi ide podnositelju zahtjeva. Nakon što primi Suglasnost podnositelj mora dostaviti Hrvatskim šumama dokaz o uplaćenoj

naknadi za objavu natječaja za prodaju robe u iznosu od 100,00 kn po vrsti drvnog sortimenta.

Po objavi natječaja svi kupci moraju dostaviti na adresu Povjerenstva, pismenim putem svoje

ponude u zatvorenim omotnicama, tako da pečat tvrtke koji jednim dijelom zahvaća preklopni

dio omotnice ne dozvoljava da se omotnica otvori bez da ošteti pečat, sa naznakom „ ZA

POVJERENSTVO” i „NE OTVARATI” i to ne kasnije od dana na koji se otvaraju ponude,

neposredno prije otvaranja.

Kupci s najboljim ponudama dobivaju pravo otkupa određenog sortimenta, te im se izdaje

„Obavijest o provedenom javnom nadmetanju“ koje služi kao dokaz na pravo kupnje te

također njime vlasnik robe ostvaruje i pravo izvoza drva koje je kupio.

Proces organiziranje i provedbe javne dražbe nije sam po sebi previše kompliciran niti

dugotrajan, te Hrvatske šume posluju dosta brzo i efikasno, iako je želja mnogih uprava šuma

da dođe do određene vrste decentralizacije kako se svi podaci ne bi morali slati u zagrebačku

Direkciju, nego da uprave šuma imaju veću autonomiju u organizaciji i provedbi javnih

nadmetanja.

Primjeri ugovora i faktura iz doba nakon ulaska Republike Hrvatske u EU od 1.7. nalaze se u

popisu priloga na kraju rada

32

5.3. Postupak provedbe izvoza prije EU

Prije ulaska Republike Hrvatske u EU strana poduzeća kao što su ranije navedeni

„Fantoni“(ITA) i „Lestrans“(SLO) morali su kupovati sirovinu preko posrednika, a to je za Hrvatske šume bio „Exportdrvo“ d.d. iz Zagreba, budući da Hrvatske šume d.o.o. nisu imale

međunarodne licence, a nisu imale ni potrebu da steknu licence za vanjskotrgovinsko

poslovanje. Ulaskom u EU izvoz u zemlje članice se više ne tretira kao izvoz, te nema

posrednika.

Ovdje je riječ bila naravno o neizravnom izvozu u kojem proizvođač može prvo prodati robu

domaćem specijaliziranom vanjskotrgovinskom poduzeću koje nakon toga robu plasiraju na

inozemno tržište za svoje ime i za svoj račun. Druga je mogućnost da proizvođač preda robu

posredniku koji ju potom prodaje na inozemnom tržištu uz naplatu određene provizije.

„Exportdrvo“d.d. bi sklapalo ugovor s Hrvatskim šumama i davalo bi garanciju za kupca, te

se fakture šalju „Exportdrvu“, a on je prosljeđuje dalje kupcu. Hrvatskim šumama nije bitno

kako se kupac zove, ali ga ipak šifriraju. Natječaj je bio objavljivan u javnom glasilu „Vjesnik“.

Nakon ulaska u EU kupci kao što su „Fanton“ i/ili „Lestrans“ sami se javljaju na dražbe i

sklapaju ugovor o poslu u direkciji Hrvatskih šuma u Zagrebu.

Prodaja ide preko vlastitog izvoza Hrvatskih šuma bez posrednika, već se Hrvatske šume,

svaka Uprava posebno javlja na domaće javno nadmetanje i ponudi stranom poduzeću cijenu i

sirovinu.

U prilogu na kraju rada nalaze se primjeri ugovora i faktura iz razdoblja prije ulaska RH u EU

dok se posao obavljao preko komitenta u ovom slučaju Exportdrva.

33

6. PROMJENE NAKON ULASKA RH U EU

Republika Hrvatska (RH) je od 1.7. 2013. godine 28. članica EU, a samim time postali smo

dio jedinstvenoga carinskog područja EU-a. Posljedično, carinski propisi EU-a, postaju i

carinski propisi RH. Također, sve zemlje Unije imaju mogućnost i obvezu da donesu neke

svoje propise, koji detaljnije uređuju neke institute carinskih postupaka. Zbog toga je i donesen Zakon o provedbi carinskih propisa EU-a koji predstavlja nacionalni

carinski zakon.

Ulaskom Republike Hrvatske u EU, trgovina između poduzeća iz RH s poduzećima iz EU se

provodi pod drugačijim uvjetima, dok se trgovina sa zemljama koje nisu članice EU provodi u

skladu sa europskim i nacionalnim carinskim propisima.

Promjene koje su očekivale hrvatski izvoz nakon 1. srpnja 2013. su : gubitak povlastica zbog

izlaska iz CEFTE-e, jeftinija europska roba, jeftinija roba iz zemalja koje su sa Europskom

unijom sklopile povlaštene ugovore, Carinska unija, obračun PDV-a, carine na uvoz zbog

antidampinških odluka EU, dolazak proizvođača iz EU u Hrvatsku, otvaranje tržišta Europske

unije svim proizvođačima iz Hrvatske, rast boniteta hrvatskih proizvođača na trećim tržištima,

sigurnija hrana, veća zaštićenost potrošača.

6.1. Carinski propisi koji se primjenjuju

Ulaskom RH u EU mijenjaju se carinski propisi, te nema naplate carine u trgovini sa

zemljama članicama EU, ali ima prema zemljama izvan EU. Hrvatska mora primjenjivati

propise EU u robnoj razmjeni na zajedničkom tržištu dok u trgovini s trećim zemljama

naplaćuje se carina prema propisima EU.

Glavni carinski propisi su:

•Carinski zakonik Zajednice (CZZ)

•Uredba za provedbu Carinskog zakonika Zajednice

•Zakon o provedbi carinskih propisa EU

•razni provedbeni propisi koji jače reguliraju carinske institute i postupanja čije donošenje je

nadležnost svake pojedine zemlje iz EU.

34

Uredba o sustavu oslobođenja u EU regulira temeljna pravila i uvjete kojima se oslobađa od

plaćanja carine. Uredba je donesena 16. 11. 2009. godine.

Hrvatska prihvaćanjem ovakvih carinskih propisa i zakona postaje dio jedinstvenog i

zajedničkog europskog tržišta, te se odriče svojih vlastitih carinskih zakona i propisa kako bi

EU mogla uistinu postati kao tržište jedne zemlje sa slobodnim tokom robe i liberalnijom

trgovinom.

6.2. Carinski status robe

Prije odluke o provedbi carinskih postupaka nad nekom robom, mora se utvrditi njen carinski

status. U skladu sa odredbama CZZ-a, postoje dva statusa robe: jedan status je za robu

Zajednice, a drugi na robu koja nema status robe Zajednice.

Roba Zajednice je ona koja je: (MVEP Gospodarska diplomacija, 2015):

• u potpunosti dobivena na carinskom teritoriju Zajednice;

• uvezena iz trećih zemalja i puštena u slobodan promet;

• dobivena ili proizvedena u carinskom području Zajednice iz robe koja je prethodno

uvezena i puštena u slobodan promet.

Roba koja nema status robe Zajednice je sva druga roba koja ne ispunjava ranije navedene

kriterije, te se na njoj provode carinski postupci. Takva carinska pravila čine robu Zajednice

konkurentnijom na području europskog tržišta, dok se istovremeno otežava robi izvan EU da

lako ulazi na tržište, te ona biva manja konkurentna, a samim time je roba Zajednice

konkurentnija te gospodarstvo EU jača.

6.3. Trgovina sa članicama EU i sa trećim zemljama

Ulaskom RH u EU, bilo koje kretanje robe Zajednice unutar EU-a predstavlja trgovinu među

zemljama članicama i nad njom se ne provode carinske formalnosti.

Međutim, ta trgovina predstavlja robnu razmjenu između tih zemalja, te ona mora biti

35

adekvatno izmjerena i zabilježena, u svrhu izrade makroekonomskih planova, sastavljanja

platnih bilanci i nacionalnih računa. Budući da mjerenje nije moguće provesti koristeći

carinske deklaracije jer roba nije predmet carinskih postupaka ili uporabe robe, uspostavljen je

INTRASTAT. INTRASTAT je sustav kojim se prikupljaju podaci o razmjeni robe između

unutar EU.

INTRASTAT je statističko istraživanje o trgovini između članica EU, pomoću kojeg se

dobivaju podaci o primljenoj robi iz druge zemlje EU ili o otpremi robe u druge zemlje

članice EU iz RH. Kao što je ranije navedeno, provođenje carinskih postupaka i postupanja

ovisi o statusu robe. Ako se unosi iz zemalja EU roba koja ima status robe Zajednice, za nju

nema nikakvih obveza niti carinskih postupaka. Međutim, ako se unosi roba koja nema status

robe Zajednice, za nju se provode neki carinskih postupci u RH.

Sva roba koja se uvozi u ili izvozi iz trećih zemalja na carinsko područje EU-a, podložna je

carinskom nadzoru i postupanjima, pa se za nju mora odrediti carinski dopušteno postupanje i

uporaba robe. CZZ i njegova provedena uredba propisuje sve dozvoljene vrste carinskog

postupanja i uporabe robe. Carinski dopušteno postupanje ili uporaba robe su sljedeća

postupanja: davanje robe u određene propisane carinske postupke, unos u slobodnu zonu,

uništenje robe ili ustupanje u korist države, te ponovni izvoz robe iz carinskog područja.

Carinski dopušteni postupci su sljedeći: provozni i izvozni postupak, te carinski postupci s

gospodarskim učinkom. Njima se roba pušta u slobodan promet. Kako su odredbe carinskih

propisa RH koje su vrijedile do dana našeg ulaska u EU, propisivale carinski dopuštena

postupanja ili uporabu robe na identičan način kao i europski propisi, u načinu postupanja i

vrstama postupaka nije došlo do nikakvih promjena nakon našeg ulaska u EU.

6.4. Zajednička trgovinska politika EU

Republika Hrvatska, nakon ulaska u Europsku uniju, u trgovinskim odnosima prema trećim

državama primjenjuje Zajedničku trgovinsku politiku Europske unije (Common Commercial

Policy).

Zajednička trgovinska politika je temeljna politika Europske unije, određena je člankom 207

Ugovora o funkcioniranju Europske unije i isključiva je nadležnost Europske Unije. Njeni

temelji su na jedinstvenim načelima u trgovinskim odnosima Europske unije sa svijetom,

36

posebno kada je riječ o zajedničkim carinskim stopama koje proizlaze iz sklopljenih

trgovinskih sporazuma, komercijalnim aspektima prava intelektualnog vlasništva, izravnom

stranom ulaganju, ujednačavanju mjera liberalizacije trgovine, donošenju zajedničke politike

izvoza, te korištenja mehanizama zaštite u trgovini i ukidanja prepreka u trgovanju. Zajednička trgovinska politika također donosi odluke kakvi će biti bilateralni odnosi u

trgovanju EU s trećim zemljama i multilateralni odnosi EU kroz suradnju s multilateralnim

organizacijama (WTO).

Članstvom u Europskoj uniji, Republika Hrvatska zastupa interese hrvatskog gospodarstva

kroz rad u pripremnim tijelima Vijeća Europske unije, prvenstveno Odboru za trgovinsku

politiku, kao samostalan i ravnopravan partner. Nakon usuglašavanja, stavove svih država

članica predstavlja Europska komisija koja, u ime Europske unije pregovara bilateralne i

multilateralne trgovinske ugovore, te nastupa u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).

Provedba Zajedničke trgovinske politike ima 3 dimenzije: (MVEP Gospodarska

diplomacija, 2015)

1. Multilateralna

2.Bilateralna

3.Unilateralna

Zajednička trgovinska politika provodi se kroz sljedeće mehanizme:

1.Liberalizacija trgovine robama i uslugama – pristup tržištu

2.Zajednička carinska tarifa

3.Trgovinski zaštitni mehanizmi

4.Trgovinske prepreke

Postupak ulaska RH u EU označio je, kada se govori o trgovinskoj politici, liberalizaciji

trgovine, slobodnoj trgovini sa zemljama regije, usklađivanje zakona, pristupanje WTO-u,

temelje za integraciju hrvatskog gospodarstva u europsko i svjetsko tržište.

Republika Hrvatska postala je nakon završetka bilateralnih pregovora o carinskim stopama za

37

pristup roba i o uvjetima za pružanje usluga na tržištu Hrvatske 30. studenog 2000. godine

140. članica WTO-a.

Kada je RH ušla u EU na snazi su prestali biti svi naši zakoni, multilateralni i bilateralni

ugovori o slobodnoj trgovini koje je sklopila RH i provedbeni propisi u trgovinskoj politici.

U tom smislu više ne vrijede ugovori o slobodnoj trgovini sa zemljama CEFTA-e, EFTA-e i

Turskom. Članstvom u EU, RH je postala dio unutarnjeg tržišta EU u kojem nema carinskih

prepreka, manji su prekogranični troškovi poslovanja, veća je konkurencija, a hrvatski

gospodarstvenici imaju slobodan pristup tržištu u svim zemljama u EU, kao i tržištu država s

kojima EU ima sklopljene trgovinske sporazume.

6.5. Porezi

Otkad je Republika Hrvatska ušla u EU više ne postoje niti granice prema drugim zemljama iz

EU, pa više tehnički u smislu trgovine s drugim državama iz EU ne postoji izvoz i uvoz.

Izvoz i uvoz postoji samo sa zemljama koje nisu članice EU, tj. s trećim zemljama.

Kada neko poduzeće trguje na tržištu EU ono mora podnijeti Zbirnu prijavu za isporuke koje

se obavljaju na zajedničkom tržištu. Putem navedene prijave i informatičke podloge za

razmjenu informacija o PDV-u, tzv. VIES sustavu kontrolira se obaveza plaćanja PDV-a.

VIES (VAT Information Exchange System) je sustav kojim se razmjenjuju podaci između

zemalja Europske unije o trgovini na koju se plaća PDV. Daje poduzetnicima koji posluju na

tržištu EU mogućnost da provjere i potvrde PDV poreznih brojeva svojih poslovnih partnera,

dok Porezna uprava pomoću VIES-a vrši nadzor i kontrolu nad isporukama dobara i usluga na

zajedničkom tržištu. Informacije povezane s podacima o PDV registraciji prikupljaju

nacionalne administracije i unose u nacionalne baze podataka. To se također primjenjuje na

isporuke unutar Zajednice prijavljene na zbirnim prijavama. Slika 5 je primjer izgleda web

stranice VIES-a

38

Slika 5. Web stranica VIES-a

Izvor: VIES, 2015

Potvrđivanjem PDV identifikacijskog broja hrvatski poduzetnik ili bilo koji drugi poduzetnik

provjerava valjanost PDV identifikacijskog broja partnera s kojim posluje u ostalim članicama

EU. Taj broj nalazi se na svakom računu te se njime dokazuje i potvrđuje da je partner s kojim

se posluje u sustavu PDV-a, te se mora nalaziti na bilo kojem računu kada se isporučuje roba

ili usluga iz jedne zemlje EU u drugu zemlju članicu, te se na takvu vrstu isporuke ne

naplaćuje porez. PDV identifikacijski broj između partnera u poslovnom procesu može se

provjeriti na sljedeće načine (Porezna uprava, 2015):

-na web stranici Europske komisije

- na web stranici Porezne uprave

- slanjem E-mail-a Poreznoj upravi

- telefonskim pozivom Poreznoj upravi

39

Provjera se vrši na 2 nivoa:

- Prvi nivo na kojem se provjerava samo valjanost PDV identifikacijskog broja

- Drugi nivo na kojem je predemt provjere valjanost PDV identifikacijskog broja,

ali i imena i adrese poduzeća ili poduzetnika.

PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz

naknadu, na stjecanje dobara unutar Zajednice i na uvoz dobara iz trećih zemalja.

Činjenica da se porez ne plaća na izvoz u EU puno olakšava poslovanje svim domaćim

poduzećima koja izvoze u EU, i znatno im smanjuje troškove i čini njihovu robu

konkurentnijom na stranom tržištu, te samim time daje šansu i našem gospodarstvu da

ojača.

40

7. ZAKLJUČAK

Izvoz RH u cijeloj 2014. godini prema DZS-u je iznosio 78,9 milijardi kuna što čini

porast od 8,7% u odnosu na lanjsku godinu, dok je uvoz iznosio 130,4 milijarde kuna

što čini rast od 4,3%. Vanjskotrgovinski deficit tako u 2014. iznosi 51,5 milijardi kuna,

tj. 6,7 milijardi eura, te je manji za 1,8% u kunama tj., 1,55% u eurima. Pokrivenost

uvoza izvozom je 60,5 % što čini rast od 2,4% u odnosu na 2013. Na ovakav rast izravno

je utjecao ulazak RH u EU, tj. ukidanje carinskih barijera, te razlike u načinu praćenja

razmjene robe. Najveći utjecaj je imala promjena praćenja vrijednosti izvoza po zemlji

otpreme, a puno manje promjena praćenja porijekla robe. Najviše se izvezlo prema Italiji

čak 10,9 milijardi kuna, zatim u Njemačku i Sloveniju 8,9 milijardi kuna, te u Austriju

4,8 milijarde kuna.

Hrvatska drvna industrija 65% onoga što proizvede kasnije i izvozi, dok se uvozi samo

5% što čini ovaj sektor još vrjednijim. Ulazak u EU olakšao je izvoz, te je u 8 mjeseci

2014. godine ostvaren izvoz u iznosu od 868 milijuna dolara, što dovodi trgovinsku

bilancu sa inozemstvom u pozitivno stanje. Suficit iznosi 481 milijun dolara. To čini rast

od 32 % u usporedbi sa prethodnom godinom kada je izvoz iznosio 659 milijuna dolara.

Drvo, drvni proizvodi i namještaj u razmjeni sa inozemstvom u osam mjeseci 2014-e

godine čine 10% izvoza i 2% uvoza, te čini 5% BDP-a hrvatske prerađivačke industrije.

Udio izvoza drvne industrije skočio je s 8% na 10% u ukupnoj trgovini sa inozemstvom

u prvih 8 mjeseci 2014. godine u odnosu na isti period prethodne godine, dok se udio

uvoza nije mijenjao. Hrvatska drvna industrija oko 65% svoje proizvodnje plasira u

izvoz.

Preko 70% izvoza su finalni proizvodi (namještaj, parket, građevinska stolarija, kuće,

pragovi, i drugo), a oko 30% do 40 % su polufinalni proizvodi (građa, elementi, sagomati

i drugo). Glavna izvozna tržišta svih hrvatskih tvrtki iz drvoprerađivačkog sektora su

Njemačka, Italija, Austrija i druge zemlje Europske unije. Iako su hrvatski proizvođači

na tim tržištima bili prisutni i ranije, činjenica je da nam je ulazak u Europsku uniju

znatno olakšao izvoz i ubrzao, te pojednostavio čitavi postupak, te otvorio nove izazove i

mogućnosti za drvoprerađivački sektor.

Prema podacima iz DZS i HGK, dakle, vidljivo je da se smanjuje vanjskotrgovinski

deficit Hrvatske, te da ulazak u EU daje pozitivne rezultate na hrvatski izvoz. Tome

41

sigurno pridonosi pojednostavljena procedura izvoza i poslovanja sa stranim

poduzećima. Olakšanja nisu samo financijske prirode zbog ukidanja carina i nekih

poreza već i birokratske i administrativne naravi jer se smanjuje broj „koraka“ koji se

moraju obaviti da bi se ostvario jedan posao kao što je prikazano na primjeru Hrvatskih

šuma. Ukinuti su posrednici koji su morali zastupati strana poduzeća pri trgovini s

Hrvatskim šumama, što svakako olakšava posao kupcima i smanjuje im troškove

plaćanja provizija svojim posrednicima. Kada se usporede podaci o poslovanju s

poduzećima Lestrans i Fantoni, vidljivo je kako su vrijednosti transakcija veći nakon

ulaska RH u EU, pa se također samim time može zaključiti kako je naše članstvo u EU

pomoglo izvozu Hrvatskih šuma. Uvođenje VIES-a prema riječima zaposlenika

Hrvatskih šuma također je olakšalo poslovanje, jer kada dobiju zahtjev od nekog

poduzeća vrlo brzo mogu provjeriti da li je porezni identifikacijski broj tog poduzeća

valjan, te može li se poslovati s poduzećem.

Po riječima zaposlenih u Hrvatskim šumama postoji još mnogo prostora za razvoj i za

poboljšanje izvoza, proširivanje tržišta na koja se izvozi, ali i u području komunikacije s

potencijalnim kupcima i boljeg informiranja kupca. Prije svega tu se misli na dodatni

napredak u informatizaciji i moderniziranju postojećih kadrova. Također, navodi se kako

bi njihovo poslovanje dodatno olakšala dodatna decentralizacija, jer svi poslovi izvoza i

dalje prvo moraju ići preko Direkcije u Zagrebu i bilo bi dobro kada bi Uprave šuma

dobile veću mjeru autonomije. Također bi se mogao unaprijediti marketing Hrvatskih

šuma u smislu da se više orijentira na oglašavanju i reklamiranju prodaje drvnih sirovina,

jer zasad su dosta orijentirani i na reklamiranje i promoviranje lovstva, izleta, rekreacije i

ostalih aktivnosti koje se mogu obavljati u šumi. Naravno, ne treba zanemariti niti taj

dio, ali u dijelu međunarodne trgovine mislim da bi HŠ postigle još veće uspjehe uz

dodatna ulaganja u marketinške aktivnosti.

Općenito unaprijedila bi se sva vrsta izvoza prema deklaraciji Hrvatskih izvoznika kada

bi Vlada Republike Hrvatske afirmirala izvrsnost i promicala uspješne, nastavila štititi

hrvatske izvoznike na tržištu CEFTA-e nakon pristupanja EU, pokrenula investicije za

proizvode koji se izvoze, osigurala konkurentne dugoročne kredite za kupce u

inozemstvu, dovela u red državnu upravu, povećala kontrolu trošenja državnih

subvencija i njihovo preusmjeravanje prema uspješnima, reformirala sustava znanosti i

obrazovanja, poticala inovacije i bolju suradnju između znanosti i gospodarstvenika.

42

POPIS LITERATURE Knjige: 1) Matić, B 2004 Međunarodno poslovanje, Sinergija Zagreb

2) Lazibat, Kolaković 2004 Međunarodno poslovanje u uvjetima globalizacije, Sinergija Zagreb 3) Zelenika R 2002 Incoterms 2000. u teoriji i praksi, Ekonomski fakultet u Rijeci Internet izvori:

4) Hrvatske šume, dostupno

na: http://www.hrsume.hr/

5) Exportdrvo d.d. dostupno na:

http://www.exportdrvo.hr/cro/default.htm

6) Trgovinska politika dostupno na:

http://gd.mvep.hr/hr/trgovinska-politika-europske-unije/

7) Porezna uprava, dostupno na:

http://www.porezna-uprava.hr/EU_Vanjski_poslovi/Stranice/%C5%A0to-zna%C4%8Di-ulazak-u-EU.aspx#28

8) VIES, dostupno na:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/?locale=hr

Članci:

9)Pokrivenost uvoza izvozom, dostupno na:

http://limun.hr/main.aspx?id=1032044

Ostali izvori:

10) Podaci iz računovodstva Hrvatskih šuma, UŠ Senj 11)Ugovori Hrvatskih Šuma s kupcima 12)Fakture

43

POPIS SLIKA:

REDNI BROJ Naslov STRANICA

1 Grafički prikaz sastava šuma u Hrvatskoj 11

2 Javni natječaj Hrvatskih šuma 27

3 Web stranica VIES-a 38

POPIS TABLICA:

REDNI BROJ NASLOV STRANICA

1 Ustrojna shema Hrvatskih šuma 13

2 Promet između HŠ i Lestransa u 2011. godini 16


4 Promet između HŠ i Lestransa u prvom dijelu 2013. 18 godine

5 Promet između HŠ i Lestransa u drugom dijelu 2013. 19 godine


7 Promet između HŠ i Fantoni Spa u 2011. godini 20


9 Promet između HŠ i Fantoni Spa u prvom dijelu 2013. 21 godine

10 Promet između HŠ i Fantoni Spa u drugom dijelu 22 2013. godine


44

POPIS PRILOGA

REDNI BROJ NASLOV

1 Ugovor i faktura sa Fantoni Spa

2 Ugovor i faktura sa Exportdrvom d.d.

3 Obrazac ponude na javnom natejčaju

4 FSC CERTIFIKAT

45

PRILOZI

UGOVOR I FAKTURA SA „FANTONI“ SPA

UGOVOR I FAKTURA SA EXPORTDRVOM d.d.

OBRAZAC PONUDE NA JAVNOM NATJEČAJU

FSC CERTIFIKAT

Documents

IZVOZ DRVNIH SIROVINA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/1109.B.pdf2.2 Izvoz kao oblik izlaska na inozemna tržišta Na strana tržišta se može izaći raznoraznim putevima, tehnikama