Izvršna Oblast Modul 4

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine

High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina

Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiH

Javna ustanova Centar za edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH

Public Institution Centre for Judicial and Prosecutorial Training of F BiH

Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tuilaca u RS Javna ustanova Centar za edukaciju sudaca i tuitelja u RS

Public Institution Centre for Judicial and Prosecutorial Training of RS

POETNA OBUKA

MODUL 4 IZVRNA I VANPARNINA

OBLAST

Modul priredile:

Bogdanka Dabi-Jovii, Okruni sud Istono Sarajevo

ida Jaarspahi, Sud Bosne i Hercegovine

Sarajevo 2009

Modul 4-Izvrna i vanparnina oblast 1

1 Tabela sadraja

1 TABELA SADRAJA 1

2 PODMODUL 1 : IZVRNA OBLAST 5

2.1 IZVRNA ISPRAVA 7 2.2 VRSTE IZVRNIH ISPRAVA 7 2.3 IZVRNOST ODLUKE 9 2.4 IZVRNOST PORAVNANJA 10 2.5 PODOBNOST IZVRNE ISPRAVE ZA IZVRENJE 11 2.5.1 V J E B E I 11 2.5.2 V J E B E II 13 2.5.3 SUDSKA PRAKSA: 15

VJERODOSTOJNA ISPRAVA 29

2.5.4 V J E B E 31

O B R A Z L O E NJ E 34

2.6 SREDSTVA I PREDMET IZVRENJA 35 2.7 SREDSTVA IZVRENJA RADI NAPLATE NOVANOG POTRAIVANJA 36 2.8 SREDSTVA IZVRENJA RADI OSTVARENJA NENOVANE TRABINE 37 2.8.1 V J E B E 39 2.8.2 SUDSKA PRAKSA 39 2.9 OCJENA UREDNOSTI PRIJEDLOGA ZA IZVRENJE 45 2.9.1 V J E B E 48 2.9.2 SUDSKA PRAKSA 50 2.10 P R A V N I L I J E K O V I 58 2.11 P R I G O V O R 59 2.12 SADRAJ PRIGOVORA 60 2.13 RAZLOZI ZA PRIGOVOR 60 2.14 ODLUKE O PRIGOVORU 62 2.14.1 V J E B E 63 2.15 SUDSKA PRAKSA 65


2.16 POSTUPAK POVODOM PRIGOVORA PROTIV RJEENJA O IZVRENJU NA OSNOVU VJERODOSTOJNE ISPRAVE 75 2.16.1 V J E B E 76 2.16.2 SUDSKA PRAKSA 77 2.17 ODLAGANJE IZVRENJA 81 2.17.1 V J E B E 83 2.17.2 SUDSKA PRAKSA 84

R J E E N J E 87

O B R A Z L O E N J E 87

2.18 OBUSTAVLJANJE IZVRENJA 92 2.18.1 SUDSKA PRAKSA 95

3 PODMODUL II-VANPARNINI POSTUPAK 100

3.1 POJAM VANPARNINOG POSTUPKA 100 3.2 OSNOVNE RAZLIKE IZMEU PARNINOG I VANPARNINOG POSTUPKA 101 3.3 NAELA VANPARNINOG POSTUPKA 102 3.4 VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI 104 3.5 PRIJEDLOG ZA PONAVLJANJE POSTUPKA 104 3.6 PRAVILA O SUKOBU IZMEU VANPARNINOG I PARNINOG POSTUPKA 104 3.7 SUDSKA PRAKSA: 105 3.7.1 RJEAVANJE PRETHODNOG PITANJA 105 3.7.2 DOZVOLJENOST REVIZIJE 105 3.7.3 SUDSKI ROKOVI 106 3.7.4 SUKOB VANPARNINOG I PARNINOG POSTUPKA 106 3.7.5 PREINAENJE ILI UKIDANJE REENJA 107 3.7.6 PREKID VANPARNINOG POSTUPKA 108 3.7.7 KADA SUD POSTUPA I ODLUUJE U VANPARNINOM A KADA U 108 3.7.8 PARNINOM POSTUPKU 108 3.7.9 PRAVOSNANOST ODLUKE VANPARNINOG SUDA 109 3.7.10 PREINAENJE SOPSTVENE ODLUKE 110 3.7.11 DOZVOLJENOST REVIZIJE 110 3.7.12 IZJAVLJIVANJE REVIZIJE 111 3.7.13 DOPUTENOST REVIZIJE 111


3.7.14 PRETHODNO PITANJE U VANPARNINOM POSTUPKU 112 3.8 RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE 112 OPTE NAPOMENE 112 PRETHODNE RADNJE 113 POSTUPAK SA TESTAMENTOM 115 POSTUPAK OSTAVINSKOG SUDA PO PRIJEMU SMRTOVNICE 116 RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE 118 SPOR O PRAVU NA NASLEE 119 SPOR O PRAVU NA LEGAT ILI O DRUGOM PRAVU IZ ZAOSTAVTINE 120 RJEENJE O NASLIJEIVANJU I LEGATU 121 NASLJEDNO-PRAVNI ZAHTJEVI POSLIJE PRAVOSNANOSTI RJEENJA O NASLIJEIVANJU 122 POSTUPAK KAD JE ZA RASPRAVLJANJE ZAOSTAVTINE NADLEAN INOSTRANI ORGAN 124 3.9 SUDSKA PRAKSA: 125 3.9.1 DOSTAVLJANJE REENJA O NASLEIVANJU 125 3.9.2 REVIZIJA IZJAVLJENA OD NEOVLAENIH LICA 125 3.9.3 PREINAENJE ILI UKIDANJE REENJA 126 3.9.4 OSPORAVANJA UGOVORA O POKLONU I RASPRAVA ZAOSTAVTINE 126 3.9.5 PRAVOSNANOST ODLUKE VANPARNINOG SUDA 126 3.9.6 PREINAENJE SOPSTVENE ODLUKE 127 3.9.7 OBUSTAVA OSTAVINSKOG POSTUPKA 127 3.9.8 UPUIVANJE NA PARNICU - ZBOG SPORA O INJENICAMA 128 3.10 OBRASCI ZA PRAKTINU PRIMJENU 129 3.10.1 RJEENJE DA SE NEE RASPRAVLJATI ZAOSTAVTINA 129 3.10.2 OGLAS AKO SE NE ZNA DA LI IMA NASLJEDNIKA 129 3.10.3 OGLAS AKO JE NEPOZNATO BORAVITE NASLJEDNIKA 130 3.10.4 PRIJEDLOG ZA POPIS I PROCJENU IMOVINE 131 3.10.5 RJEENJE O ODREIVANJU UVIAJA RADI POPISA I PROCJENE IMOVINE 132 3.10.6 ZAPISNIK O ROITU ZA POPIS I PROCJENU OSTAVINSKE IMOVINE 133 3.10.7 ZAPISNIK O ROITU SA OSTAVINSKE RASPRAVE 134 3.10.8 RJEENJE O NASLJEIVANJU, PO ZAKONSKOM REDU NASLJEIVANJA 136 3.10.9 PRIJEDLOG O RASPRAVLJANJU NAKNADNO PRONAENE IMOVINE 138 3.10.10 138 3.10.11 ZAPISNIK O ROITU KADA SE RASPRAVLJA O NAKNADNO PRONAENOJ IMOVINI 138 3.10.12 RJEENJE KOJIM SE ODLUUJE O NAKNADNO PRONAENOJ IMOVINI 139


3.10.13 ZAPISNIK O ROITU U OSTAVINSKOM POSTUPKU, KADA POSTOJI TESTAMENT 141 3.10.14 RJEENJE O PREKIDU OSTAVINSKOG POSTUPKA 143 3.10.15 ZAPISNIK O ROITU, NAKON PREKIDA OSTAVINSKOG POSTUPKA 144 3.11 L I T E R A T U R A 147


UVODNE NAPOMENE

Kategorije U Modulu IV, iji je naslov Izvrna i vanparnina oblast, sadrane su dvije tematske cjeline. Prva obuhvata materiju koja je regulisana Zakonom o izvrnom postupku i oznaena je Podmodulom I, a druga materiju koja se odnosi na Zakon o nasljeivanju i oznaena je Podmodulom II.

Trajanje Za obradu sadraja Podmodula I, koji se odnosi na izvrni postupak, potrebno je vrijeme od jednog radnog dana a za obradu sadraja Podmodula II, koja se odnosi na Zakon o nasljeivanju , potrebno je takoe vrijeme od jednog radnog dana.

Oblik Dvodnevni seminar Ciljevi edukacije Opti ciljevi: Pruanje obavezne poetne strune obuke radi

sticanja znanja iz oblasti izvrnog postupka, razvoj profesionalnih vjetina i sposobnosti u ovoj oblasti, bolje razumijevanje i primjena odreenih pravnih normi iji je rezultat brz, efikasan i pravian postupak, doprinos pravosudnoj reformi i jaanju izgradnje efikasnog pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini.

Posebni ciljevi: Obuiti strune saradnike/savjetnike za obavljanje poslova u sudovima iz oblasti izvrnog postupka, postii bolje razmijevanje pravnih pravila i pravnih rjeenja Zakona o izvrnom postupku kako bi njegove odredbe pravilno primjenjivali u praksi, razvijati vjetinu voenja postupka izvrenja, ukazati na postojeu sudsku praksu i primjenu Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u postupku provoenja izvrenja.

Mogui predavai/edukatori

Struna lica koja odredi Centar za edukaciju sudija

Tabela sadraja Materijali Vii savjetnik ida Jaarspahi i Bogdanka Dabi-Jovii


2 PODMODUL 1 : IZVRNA OBLAST

Uvod:

Na podruju Bosne i Hercegovine primjenjuju se etiri zakona iz oblasti ivzrnog postupka i to pred: Sudom Bosne i Hercegovine, sudovima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske te Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Nazivi ovih zakona su:

Zakon o izvrnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 18/03)

Zakon o izvrnom postupku (Slubene novine F BiH broj 32/03 i 33/06)

Zakon o izvrnom postupku (Slubeni glasnik RS broj 59/03, 85/03 i 64/05)

Zakona o izvrnom postupku (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH broj 8/00, 1/01 i 5/02)

Teoretski sadraj tematskih cjelina u ovom Podmodulu obraen je na osnovu odredbi lanova Zakona o izvrnom postupku koji se primjenjuje na podruju Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske zbog toga to su identine te to se veina predmeta izvrenja u Bosni i Hercegovini provode u skladu sa navedenim propisima.

Podmodul je uraen tako to je prvo dat teoretski prikaz odreenog instituta iz oblasti izvrnog prava, zatim su navedena pitanja, primjeri sudske prakse i uzorci rjeenja, sve vezano za konkretnu oblast na koju se odnose.

U ovom predmetu obraena je sljedea materija:

-osnovi za odreivanje izvrenja(lan22)

- vrste izvrnih isprava, njihova izvrnost i podobnost za izvrenje (lan 23 do 27)

- vjerodostojne isprave (lan 29)

- sredstva za izvrenje (lanovi 68, 118 i 139)

- ocjena urednosti prijedloga za izvrenje (lan 36)

- pravni lijekovi u izvrnom postupku (lanovi 46 do 53)

- izrada odgovarajuih odluka (lan 59)

- odlaganje i obustava izvrenja (lanovi 60 do 63)


- postupak povodom prigovora protiv rjeenja o izvrenju na osnovu vjerodostojne isprave (lan50)

2.1 IZVRNA ISPRAVA

Izvrna isprava je osnov na kome se zasniva potraivanje traitelja izvrenja. To

je kvalifikovana isprava u pisanoj formi koja sadri materijalno-pravno ovlatenje za odreivanje i provoenje izvrnog postupka.

Za sve izvrne isprave bitno je sljedee: moraju sadravati: obavezu dunika na neko davanje, odnosno injenje ili neinjenje, da je odluku, koja predstavlja izvrnu ispravu, donio nadleni organ ili ustanova (sud, organ uprave, pravne osobe koje imaju javna ovlatenja ) u odreenom postupku i da bude podobna za izvrenje. Opte je pravilo da ove odluke moraju biti i pravosnane , odnosno konane.

Potraivanje traitelja izvrenja mora biti utvreno odreenom kvalifikovanom ispravom koja je donesena u prethodnom kognicijskom postupku.

Prema pravilu lana 22 Zakona o izvrnom postupku sud odreuje izvrenje samo na osnovu izvrne ili vjerodostojne isprave,osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.Nema izvrenja bez valjanog pravnog osnova - izvrnog naslova.

Izvrni postupak je egzekutorski jer se izvrenik prisiljava na odreene radnje ili mu se oduzimaju stvari ili oduzimaju ili ograniavaju prava.

Prinudno izvrenje moe se odrediti i provesti samo u sluaju kada postoji potraivanje koje je dokazano na takav nain koji objektivno otklanja svaku moguu sumnju u njegovo postojanje.

2.2 VRSTE IZVRNIH ISPRAVA

U stavu 1 lana 23 Zakona o izvrnom postupku taksativno su nabrojane izvrne isprave. To su: izvrna odluka sudova i izvrno sudsko poravnanje, zatim izvrna odluka donesena u upravnom postupku i poravnanje u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novane obaveze, ukoliko zakonom nije drukije odreeno, izvrna notarska isprava i druga isprava ako je zakonom odreena kao izvrna isprava. Meutim, u citiranom propisu nisu navedene definicije nabrojanih izvrnih isprava.

Dakle, opte je pravilo da se izvrenje moe odrediti i provesti samo na osnovu sudskih odluka i odluka drugih organa koje su podobne za sudsko prinudno izvrenje.

Pod izvrnom ispravom podrazumijeva se svaka od nabrojanih isprava u stavu 1 navedenog lana koja je donesena u Bosni i Hercegovini. Pravilo je da se izvrenje moe odrediti samo na osnovu sudskih odluka i odluka drugih organa koje su podobne za sudsko prinudno izvrenje.


Izreke ovih odluka moraju biti dovoljno jasne, odreene i razumljive da bi bile podobne za izvrenje. U izvrnom postupku nije dozvoljeno odstupanje od sadraja izreke izvrne isprave na osnovu koje je dozvoljeno izvrenje.

Izvrne isprave su kvalifikovane isprave u pisanoj formi u kojim je utvreno potraivanje jednog lica protiv drugog lica. Samo na osnovu isprava, koje su takvog sadraja, moe se odrediti prinudno namirenje u njima utvrenih potraivanja.

Prema sadraju navedenih odredbi Zakona o izvrnom postupku izvrne isprave, s obzirom na njihovog donositelja, moemo podijeliti na dvije vrste: isprave donesene u sudskom postupku i isprave donesene u postupcima koji nisu sudski, a glase na novano potraivanje.

U prvu grupu izvrnih isprava spadaju izvrna sudska odluka i izvrno sudsko poravnanje.

Sudovi na podruju Bosne i Hercegovine odluuju u graanskom postupku, krivinom postupku i postupku u upravnim sporovima. Po pravilima graanskog postupka sudovi rjeavaju u parninom, vanparninom i izvrnom postupku.

U parninom postupku sudovi donose odluke u obliku presude i rjeenja. Presudom odluuju o osnovanosti tubenog zahtjeva, a rjeenjem u zbog smetanja posjeda.

Najvei broj izvrnih isprava upravo se odnosi na kondemnatorne presude parninog suda. To su presude kojim je tuenom naloeno da neto uini, trpi ili propusti.Deklaratorne i konstitutivne presude ne mogu biti podobne za sudsko prinudno izvrenje.

Izvrna sudska isprava moe biti i rjeenje kojim je utvreno smetanje posjeda, jer je to odluka o tubenom zahtjevu u ovoj vrsti sporova.

Svojstvo izvrne isprave imaju i druga rjeenja, koja su donesena prilikom voenja parninog postupka kao to su: rjeenje o trokovima postupka, rjeenje o novanom kanjavanju stranaka, svjedoka i drugih uesnika u postupku,rjeenje o odreivanju trokova svjedocima, rjeenje o obavezi treeg lica da podnese odreenu ispravu i ostala rjeenja koja glase na izvrenje obaveze.

Izvrna isprava moe biti i rjeenje kojim je zavren vanparnini postupak. To su na primjer: rjeenje kojim je utvrena novana naknada za ekproprisane nekretnine, rjeenje o diobi zajednike imovine, rjeenje o diobi zajednike stvari i slino.

Sudsko poravnanje je sporazum koji sranke zakljuuju u postupku pred sudom, a glasi na ispunjenje obaveze na davanje, injenje, neinjenje ili trpljenje. I sudsko poravnanje mora ispunjavati sve bitne uslove koji se odnose na sadraj pojma izvrnosti i podobnosti da bi se moglo prihvatiti kao izvrna isprava.

I u izvrnom postupku sud moe donijeti rjeenja koja sama po sebi imaju kvalitet izvrne isprave. To su: rjeenje o izricanju novane kazne u izvrnom postupku (lan 17), rjeenje o dosudi nekretnine kupcu (lan 93, stav 1 i 2), rjeenje kojim se nalae izvreniku da traitelju izvrenja isplati iznos vrijednosti stvari koje se nisu mogle nai kod izvrenika niti tree osobe (lan 198, stav 1 i 3).


Stranke mogu postii sudsko poravnanje i u izvrnom postupku o zasnivanju zalonog prava na pokretnim i nepokretnim stvarima .

Svojstvo izvrne isprave imaju presuda i rjeenje koji su doneseni u krivinom postupku samo u sluaju kada sadravaju obavezu stranke da izvri odreenu inidbu imovinsko-pravne prirode kao to su: rjeenje o trokovima krivinog postupka, osuda na novanu kaznu, dosueni imovinsko-pravni zahtjev.

Izvrne odluke u upravnom postupku donose upravni organi, slube ili pravne osobe koje imaju javna ovlatenja. Svi oni odluuju u obliku rjeenja i zakljuka, koji predstavljaju izvrne isprave pod uslovom da glase na ispunjenje novanih obaveza. To moe biti i poravnanje zakljueno u upravnom postupku koje se takoe odnosi samo na ispunjenje novane obaveze.

Meutim, odluke o izreenim novanim kaznama, koje su donesene u upravnom postupku, izvravaju organi uprave, slube i pravne osobe sa javnim ovlatenjima, pa takve odluke ne mogu posluiti kao valjan pravni osnov u postupku sudskog izvrenja.

Izvrna notarska isprava odreena je Zakonom o notarima. Treba imati na umu da je to nije svaka notarska isprava ve samo ona koju je notar obradio u skladu sa odredbama navedenog zakona.

Izvrne isprave mogu biti i odluke koje donosi arbitraa kao i poravnanje zakljueno pred arbitraom.

Izvrna isprava je i platni nalog koji se izdaje pod uslovima odreenim Zakonom o radio-televiziji Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o radio- televiziji Republike Srpske.

Osim opte podjele na izvrne isprave donesene u sudskom postupku i na one koje su donesene u postupcima koji nisu sudski, a glase na novano potraivanje, postoji i druga podjela na izvrne isprave domaih i stranih sudova.

Kada se uporede vaea pravila sudskog izvrnog postupka sa ranijim zakonskim odredbama, moe se zakljuiti da je proiren broj izvrnih isprava koji kao izvrni naslovi mogu posluiti za odreivanje i sprovoenje rjeenja. Na ovaj nain omogueno je traiteljima izvrenja da bre i efikasnije ostvare njihova pravosnano utvrena potraivanja.

2.3 IZVRNOST ODLUKE

Sudska odluka, kojom je naloeno ispunjenje potraivanja na neko davanje ili injenje, izvrna je ako je postala pravosnana i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za dobrovoljno ispunjenje( paricioni rok) tee od dostave odluke izvreniku, a zavrava se istekom posljednjeg dana odreenog sudskom odlukom, ako zakonom nije drukije odreeno.

Ako je odlukom naloeno ispunjenje potraivanja na neko trpljenje ili neinjenje (proputanje), ova odluka je izvrna ako je postala pravosnana. Navedeno pravilo ne odnosi se na sluaj kada je u izvrnoj ispravi odreen poseban rok za usklaivanje ponaanja izvrenika sa njegovom obavezom.


Odluka, koja je donesena u upravnom postupku, izvrna je ako je postala izvrna prema pravilima koja ureuju taj postupak.

Pravosnanost konanost i protek paricionog roka kumulativne su pretpostavke da bi odluke mogle biti izvrne isprave. Od ovog opteg pravila postoje odstupanja jer neke odluke ne sadre paricioni rok i za njih je dovoljna njihova pravosnanost. To je na primjer odluka kojom je dunik obavezan na neinjenje. Meutim, neki pravni teoretiari smatraju da je i u takvim sluajevima potrebno odrediti paricioni rok.

2.4 IZVRNOST PORAVNANJA

Sudsko poravnanje ili upravno poravnanje je izvrno ako je dospjelo potraivanje, koje se prema njhovom sadraju treba ispuniti.

Dospjelost potraivanja dokazuje se zapisnikom o poravnanju, javnom ispravom ili prema zakonu ovjerenom ispravom.

Ako se dospjelost ne moe dokazati na nain naveden u stavu 2 lana 26 Zakona o izvrnom postupku, dokazuje se pravosnanom odlukom donesenom u parninom postupku u kojem se utvruje dospjelost.

Sve navedene odredbe sutinski se ne razlikuju od ranijih. Dakle, i poravnanje treba da sadri rok za ispunjenje obaveze i odreenje od kada poinje tei taj rok. Stranke u poravnanju sporazumno odreuju kada je dunik obavezan ispuniti svoju obavezu iz ove izvrne isprave.

Ako postoje sumnje ili nejasnoe u pogledu utvrivanja i odreivanja dospjelosti poravnanja, ove injenice se mogu dokazivati pravosnanom odlukom donesenom u parninom postupku. U tom sluaju sudskom odlukom se utvruje dospjelost.

Na poravnanje se ne stavlja klauzula pravosnanosti i izvrnosti suda ili organa pred kojim su stranke zakljuile poravnanje. Prema naelu formalnog legaliteta stranke dokazuju na osnovu ovjerenog zapisnika da je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze utvrene zakljuenim poravnanjem.

Na osnovu poravnanja, koje je postalo izvrno samo u jednom dijelu,sud moe odrediti izvrenje samo u odnosu na taj dio. Ovo predstavlja novinu jer raniji zakon nije sadravao navedenu odredbu.

Prema tome sada se dospjelost, kao pretpostavka da bi neko poravnanje postalo izvrno, ne mora odnositi na cijelo potraivanje iz poravnanja. Dovoljno je da je obaveza dospjela samo u jednom dijelu poravnanja, koji je podoban za izvrenje, pa u takvom sluaju u tom dijelu poravnanje stie svojstvo izvrne isprave.


2.5 PODOBNOST IZVRNE ISPRAVE ZA IZVRENJE lanom 27, stav 1 Zakona o izvrnom postupku odreena je definicija podobne izvrne isprave. Prema toj odredbi izvrna isprava je podobna za izvrenje ako su u njoj naznaeni traitelj izvrenja i izvrenik, zatim predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze.

Ako u izvrnoj ispravi nije odreen rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze, taj rok se odreuje rjeenjem o izvrenju. U takvom sluaju predloeno izvrenje sud e odrediti uz uslov da izvrenik u roku koji mu je odreen ne ispuni svoju obavezu. Odredbe iz stava 2 i 3 Zakona o izvrnom postupku ne primjenjuju se u postupku izvrenja na osnovu izvrne isprave notara.

Prema tome da bi izvrni sud mogao odrediti izvrenje, izvrna isprava, treba da bude i podobna za izvrenje.

2.5.1 V J E B E I

Izreka presude je glavni dio presude koji za stranke proizvodi materijalno-pravne posljedice i procesno-pravne posljedice. Pravosnana postaje samo izreka presude koja mora biti jasna, odreena i podobna za prinudno izvrenje.

U postupku izvrenja sud je vezan samo izrekom pravosnane presude, a ne i njenim obrazloenjem. Prinudno izvrenje sud moe odrediti samo u granicama sadraja izreke pravosnane i izvrne presude.

Imajui u vidu navedene napomene, obrazloite da li su podobne za izvrenje sljedee pravosnane presude:

1.

Tueni je duan isplatiti tuitelju naknade plae za period od 01.01.2004. godine do 17.11.2004. godine sa zakonskom zateznom kamatom od dospijea do isplate.

2.

Razvodi se brak parninih stranaka na osnovu lana 55 Porodinog zakona.

Maloljetno dijete N.N. povjerava se na odgoj, uvanje i vaspitanje majci.


Tueni je duan da plaa za izdravanje malodobnog djeteta poev od 29.04.2003. godine mjeseno po 120,00 KM uz zakonsku zateznu kamatu, dok za to budu postojali zakonski uslovi.

3.

Tueni je duan tuiteljici predati u posjed ove stvari: ve mainu, friider i bicikl u roku od 15 dana od prijema presude.

4.

Obavezuje se tueni da tuiteljici preda u posjed poslovnu prostoriju i pokretne stvari koje su nabrojane u zapisniku Mjesne zajednice Obre od 10.05.2003. godine, koji je sastavni dio ove presude.

5. Tueni je duan priznati tuitelju pravo vlasnitva na ljetnoj kuhinji koja se nalazi u

dvoritu porodine kue u Zenici.

6.

Utvruje se da je tuitelj vlasnik dijela nekrentine k.. broj 7/24, livada zvana Luka pa se tueni obavezuje da navedeni dio nekretnine preda tuitelju u posjed u roku od 30 dana.

7.

Ponitava se rjeenje tuenog broj 22-741-8/02 od 01.09.2002. godine.

Tueni je duan tuitelju uspostaviti sva prava iz radnog odnosa u roku od 15 dana.

8.


Odbija se tubeni zahtjev opredijeljen na isplatu iznosa od 7.800,00 KM.

Tuitelj je duan namiriti tuenom troak postupka.

9.

Odbija se tubeni zahtjev opredijeljen na naknadu tete u iznosu od 12.870,00 KM.

Obavezuje se tueni da snosi parnine trokove u iznosu od 209,00 KM.

10.

Utvruje se da tuitelj ima pravo slunosti u korist svoje nekretnine k.. 51 Gradite preko nekretnine tuenog K.. broj 8 Gradite.

11.

Tueni je duan na ime izdravanja mldb. tuitelja D.D. i K.K. plaati ukupno mjeseno 260,00 KM poev od 3.6.2005.godine.

12.

Utvruje se da je tueni omeo tuitelja u posjedu parcele Bata na nain to je poruio 7 metara drvene ograde izmeu parcela stranaka.

2.5.2 V J E B E II

Odgovorite jasno i odreeno na sljedea postavljena pitanja:

1. ta su prema Zakonu o izvrnom postupku osnovi za odreivanje izvrenja?

2. Da li svaka notarska isprava moe imati svojstvo izvrne isprave?


3. Koje izvrne isprave donose sudovi u parninom postupku?

4. Koje izvrne isprave u upravnom postupku mogu donijeti upravni organi, slube ili pravno lice koje ima javno pravna ovlatenja?

5. Da li je poravnanje zakljueno u postupku pred arbitraom izvrna odluka?

6. Kada su sudsko, odnosno upravno poravnanje izvrni?

7. Kada je izvrna isprava podobna za izvrenje?

8. Kako e postupiti sud u sluaju kada u izvrnoj ispravi nije odreen rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze?

9. Kada je izvrna sudska odluka kojom je naloeno ispunjenje potraivanja ili neko davanje ili injenje?

10. Od kada tee rok za dobrovoljno ispunjenje potraivanja na neko davanje ili injenje?

11. Kada je izvrna sudska odluka kojom je naloeno ispunjenje potraivanja na neko trpljenje ili neinjenje (proputanje)?

12. ta je dokaz za dospjelost potraivanja sadranog u sudskom, odnosno upravnom poravnanju?

13. Moe li presuda donesena u krivinom postupku biti izvrna isprava?

14. Kada je izvrno sudsko, odnosno upravno poravnanje?

15. Moe li se izvrenje odrediti na osnovu sudske odluke koja nije postala pravosnana i odluke u upravnom postupku koja nije postala konana?

16. Da li sud u izvrnom postupku moe donijeti rjeenja koja sama po sebi imaju kvalitet izvrne isprave?


17. Koja rjeenja, donesena u toku voenja parninog postupka, imaju svojstvo izvrne isprave?

18. Kada je izvrna odluka koja je donesena u upravnom postupku?

19. Da li se moe odrediti izvrenje na osnovu odluke koja je postala izvrna samo u jednom dijelu?

20. Da li stranke u izvrnom postupku mogu postii sudsko poravnanje?

2.5.3 SUDSKA PRAKSA: I

Izvrna isprava podobnost za izvrenje lan 20, stav 1 Zakona o izvrnom postupku lan 46, stav 2 i 50, stav 2 Zakona o obligacionim odnosima NIJE PODOBNA ZA SUDSKO IZVRENJE ODLUKA SUDA KOJOM SE NAMEE DUNIKU DA POVJERIOCU DODIJELI DRUGI ODGOVARAJUI TROSOBAN STAN NA RASPOLAGANJE.

Iz obrazloenja: Predmet potraivanja je injenje ili neinjenje i ono je po svojoj prirodi obligaciono-pravne kategorije, pa shodno lanu 46, stav 2 Zakona o obligacionim odnosima dalje: ZOO predmet mora biti mogu, doputen i odreen, odnosno odrediv. Predmet potraivanja je odreen ako je unaprijed tano utvreno ta dunik treba tano da ini ili ne ini da bi odgovorio svojoj obavezi, a odrediv ako izvrna isprava sadri elemente putem kojih se moe utvrditi ta dunik treba da ini ili ne ini (lan 50, stav 2 ZOO).

U konkretnom sluaju izvrna isprava presuda Osnovnog suda u B.L. RS 41/94 od 17.05.1995. godine na osnovu koje je dozvoljeno izvrenje rjeenja Osnovnog suda u B.L. I. br. 3787/00 od 02.02.2001. godine po ocjeni i Vrhovnog suda, ne ispunjava uslove iz lana 20, stav 1 ZPP. Ovom odlukom je, naime, naloeno duniku da povjeriocu dodijeli odgovarajui trosobni stan na koritenje, a po osnovu konkursa objavljenog u aprilu mjesecu 1993. godine. Kako u toj izvrnoj ispravi nije oznaena


lokacija i povrina tog stana, te kako taj stan nije mogue identifikovati na osnovu elemenata sadranih u obrazloenju odluke, ije se izvrenje trai, drugostepeni sud je pravilno zakljuio da navedena izvrna isprava nije podobna za sudsko izvrenje zato to predmet dunikove obaveze nije odreen ili bar odrediv u skladu sa ovlatenjima koja po ZPP ima sud koji odluuje o prijedlogu za izvrenje, pa je stoga neprihvatljivo pravno shvatanje izraeno u zahtjevu za zatitu zakonitosti da je navedeni izvrni naslov podoban za sudsko izvrenje. Zato drugostepeni sud nije poinio bitnu povredu odredaba parninog i izvrnog postupka na koju ukazuje zahtjev za zatitu zakonitosti, kada je osporenom odlukom preinaio prvostepeno rjeenje o izvrenju tako to je odbio prijedlog za izvrenje, ukinuo sve provedene radnje i postupak izvrenja obustavio.

Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, broj: Gvl.10/02 od 23.08.2002. godine

II Priznavanje stranih odluka ne moe se priznati ovrna javnobiljenika isprava iz

Republike Hrvatske

lanovi 3 i 86, stav 3 Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima lan 20 Sporazuma izmeu Vlade BiH, Federacije BiH i Republike Hrvatske o pravnoj pomoi u graanskim i kaznenim stvarima NE MOE SE U POSTUPKU PRIZNAVANJA I IZVRENJA STRANE ODLUKE

DATI EGZEKVATURA OVRNOJ JAVNOBILJENIKOJ ISPRAVI IZ

REPUBLIKE HRVATSKE.

Iz obrazloenja: Neutemeljeni su albeni navodi predlagatelja da je prvostepeni sud pogreno primijenio materijalno pravo kada je, pozivom na lan 20 Sporazuma izmeu Vlade BiH, Vlade Federacije BiH i Vlade Republike Hrvatske o pravnoj pomoi u graanskim i kaznenim stvarima, pobijanim rjeenjem odbio zahtjev predlagatelja za nostrifikaciju ugovora o leasingu broj: LV-673500, kao neosnovan. Navodi predlagatelja da je navedeni ugovor solemniziranjem kod javnog biljenika stekao snagu ovrne javnobiljenike


isprave, koja, prema odredbi lana 21 Ovrnog zakona Hrvatske, ima snagu ovrne isprave, kao i pozivanje predlagatelja na odredbu lana 86, stav 3 Zakona o rjeavanju sukoba Zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (Slubeni list SFRJ broj 43/82 i 77/82 koji je F BiH preuzela kao svoj zakon), da se stranom sudskom odlukom smatra i odluka drugog organa koja je u dravi u kojoj je donesena izjednaena sa sudskom odlukom, odnosno sudskim poravnanjem, ne ini pobijano rjeenje nezakonitim.

Prema odredbi lana 3 preuzetog Zakona, odredbe tog zakona ne primjenjuju se na imovinske, odnosno druge materijalno-pravne odnose s meunarodnim elementom ako su ti odnosi regulisani meunarodnim ugovorima, u konkretnom sluaju, odredbom lana 20 Sporazuma izmeu Vlade BiH, Vlade Federacije BiH i Vlade Republike Hrvatske o pravnoj pomoi u graanskim i kaznenim stvarima (Sporazum ima karakter meunarodnog ugovora), regulisano je da drave ugovornice, pod uvjetima (l. 21), iz ovog Sporazuma na svom teritoriju priznaju i izvravaju (samo) sudske odluke u graanskim stvarima, te sudske nagodbe u takvim predmetima donesene i sklopljene pred sudom druge drave ugovornice, a ne i odluke drugih organa iz lana 86, stav 3 navedenog Zakona.

Stoga je prvostepeni sud pravilno primijenio materijalno pravo kada se pozvao na odredbu lana 20 navedenog Sporazuma i pobijanim rjeenjem odbio zahtjev predlagatelja za nostrifikaciju ugovora o leasingu broj: LV-673500.

Rjeenje Vrhovnog suda F BiH, broj G-53/01 od 09.11.2001. godine

III

NA TEMELJU PRESUDE KOJOM JE UTVRENO OVRHOVODITELJEVO

PRAVO KORITENJA NEKRETNINA NE MOE SE U OVRNOM

POSTUPKU TRAITI OVRHA PREDAJOM U POSJED NEKRETNINE JER

PRESUDA NE SADRI KOMDENATORNI ZAHTJEV.

Iz obrazloenja:

Ovrnu ispravu u ovom predmetu predstavlja pravomona presuda Opinskog suda u S. od 06. veljae 1997. godine kojom je utvreno da ovrhovoditelju pripada pravo koritenja 4/56 dijela est. zem. 1609/1 i 217 K.O. Split, a ovrenica je obavezana na naknadu trokova parninog postupka u iznosu od 3.472,00 kn.


Iz sadraja ovrne isprave ne proizlazi obveza izvrenice na predaju nekretnine u posjed ovrhovoditelju, ve se radi samo o deklaratornoj presudi u pogledu prava ovrhovoditelja.

Prema iznesenom ovrhovoditelj na temelju pravomone presude Opinskog suda u S. broj: II P 2589/93 moe zahtijevati samo naknadu parninog trokova, jer je samo u tom dijelu ta presuda konmdenatorna.

upanijski sud u Splitu, G-2413/1997 od 19. prosinca 1997. godine

IV

lan 95 Zakona o parninom postupku raniji

lan 305 Zakona o parninom postupku sadanji

RJEENJE O IZVRENJU MORA BITI IDENTINO IZVRNOJ ISPRAVI PA

SE, SHODNO TOME, OVIM RJEENJEM MOE ODREDITI DA DUNIK

SVOJU OBAVEZU IZVRI SAMO PREMA POVJERIOCU OZNAENOM TOJ

ISPRAVI, A NE PREMA POVJERIOEVOM PUNOMONIKU.

Iz obraloenja: Osnovano se u zahtjevu za zatitu zakonitosti (u daljem tekstu zahtjev) ukazuje na to da u pogledu obaveze dunika rjeenje o izvrenju mora biti identino izvrnoj ispravi, kako to proizlazi iz odredaba lana 35, stav 1 i lana 38, stav 1 Zakona o izvrnom postupku (Slubeni list SFRJ broj 20/78, 6/82, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91, i Slubeni glasnik Republike Srpske broj 17/93 i 14/94, u daljem tekstu ZIP). Drugim rijeima, dunik moe svoju obavezu da ispuni samo u odnosu na povjerioca koji je oznaen u izvrnoj ispravi. U ZIP-u nije predviena mogunost sprovoenja izvrenja prenosom sredstava sa rauna dunika u korist punomonika povjerioca. Naprotiv, prema odredbi lana 199, stav 1 tog Zakona, rjeenjem o izvrenju na novanim sredstvima koja se vode na raunu dunika kod organizacije koja obavlja poslove platnog prometa (to se shodno primjenjuje i na banku kod koje dunik ima otvoren raun) nalae organizaciji, (u ovom sluaju banci) da novani iznos za koji je odreeno izvrenje prenese sa rauna dunika na raun povjerioca. Zato se u fazi izvrnog postupka do donoenja rjeenja o


izvrenju, koju karakterie identinost dunikove obaveze iz izvrne isprave i iz tog rjeenja, punomonik povjerioca, nije mogao legitimisati kao lice kome bi, umjesto povjerioca bilo isplaeno novano potraivanje, jer on nije povjerilac u izvrnom postupku. To je mogue tek u kasnijoj fazi provoenja rjeenja o izvrenju.

Osnov da povjerioev punomonik primi novano potraivanje umjesto povjerioca u izvrnom postupku nije sadran ni u lanu 95 Zakona o parninom postupku, na koji se on pozvao u odgovoru na zahtjev. Prema toj zakonskoj odredbi, advokat moe, ako stranka nije blie odredila njegova ovlatenja u punomoju, da u ime stranke koja mu je izdala punomoje stavlja zahtjev za izvrenje ili obezbjeenje i da preduzima potrebne radnje u postupku povodom takvog zahtjeva (stav 1, taka 2), odnosno da od protivne stranke primi dosuene trokove (stav 1, taka 3). Pod preduzimanjem potrebnih radnji u postupku povodom zahtjeva za izvrenje oigledno se ne podrazumijeva prijem novanog potraivanja u ime povjerioca, tim prije to navedena odredba nije sadrana u ZIP-u, kao posebnom zakonu kojim je ureen postupak izvrenja, nego u Zakonu o parninom postupku. Ovlatenja advokata iz stava 1, taka 3 pomenutog zakonskog lana sastoje se samo u tome da primi dosuene trokove od protivne stranke koje bi mu ona dobrovoljno isplatila, dakle van izvrnog postupka u kojem se potraivanja naplauju prinudnim putem.

Vrhovni sud Republike Srpske, Gvl-16/02 od 03.01.2003. godine

V

lanak 171, stav 1 Zakona o parninom postupku

NOVANA OBVEZA JE POTPUNO ODREENA I KADA U IZRECI PRESUDE

NIJE ODREENA U APSOLUTNOM IZNOSU, AKO SU DATI BITNI

ELEMENTI NA TEMELJU KOJIH SE NOVANI IZNOS OBVEZE MOE

POUZDANO IZRAUNATI U MOMENTU IZVRENJA PRESUDE.

Iz obrazloenja:

Ovaj sud smatra, a to stajalite zastupa ne samo dosadanja sudska praksa ve i doktrina, da je obveza izraena na potpun nain i kada je odrediva. Povezanost s time presuda koja glasi na novanu obvezu udovoljava tim zahtjevima i kada u njezinoj izreci


novana trabina nije odreena u apsolutnom iznosu, ako su dati bitni elementi na temelju kojih se novani iznos obveze moe sa sigurnou izraunati u momentu njenog izvrenja. U odnosu na zatezne kamate obveza je dovoljno odreena, kada je u presudi u apsolutnom novanom iznosu odreena glavnica, te odreen dan od kada su poele tei dosuene zatezne kamate i kada je odlueno da se te kamate obraunaju po odredbama Zakona o visini stope zatezne kamate, koji je bio na snazi u pojedinim vremenskim razdobljima zakanjenja, jer je tim zakonima propisano kako e se utvrditi visina stope za pojedina razdoblja, te koja e se metoda (nain) obrauna primijeniti. Stoga po miljenju i ovog suda nije bilo nuno o zateznim kamatama odluiti na nain koji revizija sugerira, niti je nainom na koji je o tom dijelu tubenog zahtjeva odlueno niestupanjskim presudama, uinjena bitna povreda odredaba parninog postupka, kako to revizija bez osnove prigovara.

Presuda Vrhovnog suda F BiH, broj: Rev-208/02 od 20.05.2004. godine

VI

Isplata penzije utvrene pravomonim i izvrnim rjeenjem

u upravnom postupku

ISPLATA DOSPJELE PENZIJE, IJI SU OSNOV I VISINA UTVRENI

PRAVOMONIM I IZVRNIM RJEENJEM U UPRAVNOM POSTUPKU, MOE

SE TRAITI U IZVRNOM POSTUPKU.

Iz obrazloenja: Premet ovog spora je isplata dospjele penzije iji su osnov i visina utvreni pravomonim i izvrnim rjeenjem u upravnom postupku. Zbog navedenog izvrenje rjeenja moe se traiti na osnovu lana 273, stav 2 Zakona o upravnom postupku i izvrnim putem tog suda, ali se ne moe voditi parnica za isplatu penzije, pa je ovaj sud ocijenio da je prvostepeni sud pravilno odluio da nije nadlean da u parnici sudi za isplatu penzije, te je alba odbijena i prvostepeno rjeenje potvreno.


Rjeenje Kantonalnog suda u Sarajevu, broj: G-122/02 od 28.05.2002. godine

VII

lan 2 i 35 Zakona o izvrnom postupku lan 125 i 127 Zakona o krivinom postupku

KADA JE U PITANJU TRABINA KOJA PREDSTAVLJA TROKOVE

KRIVINOG POSTUPKA I PAUAL, (A VRI SE U KORIST BUDETA I PO

SLUBENOJ DUNOSTI), POSTUPAK IZVRENJA POKREE SE

DOSTAVLJANJEM SAMO OVJERENOG PREPISA PRESUDE S POTVRDOM O

NJENOJ IZVRNOSTI NADLENOM SUDU ZA NJENO IZVRENJE.

Iz obraloenja: Postupak izvrenja pokree se na prijedlog vjerovnika, a kada je to odreeno zakonom i po slubenoj dunosti. U sluaju kada je postupak izvrenja pokrenut po slubenoj dunosti, osoba koja je pokrenula postupak u postupku izvrenja ima poloaj vjerovnika, a osoba prema kojoj je postupak pokrenut poloaj dunika, ako zakonom nije drukije odreeno lan 2 Zakona o izvrnom postupku. U konkretnom sluaju u pitanju je trabina koja predstavlja trokove krivinog postupka i paual po pravosnanoj i izvrnoj presudi Kantonalnog suda u T. broj: K-215/96 od 06.05.1998. godine, a sud koji je donio presudu u prvom stepenu nije nadlean sud za njeno izvrenje. Kako se ova trabina vri u korist budeta i po slubenoj dunosti, Kantonalni sud u T. duan je bio dostaviti samo ovjeren prepis presude s potvrdom o njenoj izvrnosti Optinskom sudu u K., kao nadlenom sudu za njeno izvrenje lan 125, stav 3 i 127, stav 2 Zakona o krivinom postupku. Iako Optinski sud u K. kao izvrni sud nije ujedno i sud koji je donio presudu na temelju koje se izvrenje mora provesti po slubenoj dunosti, nego je presudu donio Kantonalni sud u T., funkcija Kantonalnog suda u T. kao donosioca izvrne isprave nije se mogla sastojati u podnoenju izvrnom sudu prijedloga za odreivanje u smislu lana 35 Zakona o izvrnom postupku dakle procesnopravnog zahtjeva stranke kojim se izvrni postupak pokree ve kako je i navedeno samo dostavljanjem ovjerenog prepisa presude (denuntiatio).


Ovaj sud smatra da je, u konkretnom sluaju, suvino bilo konstruiranje funkcije izvrnog vjerovnika u postupku koji je pokrenut i provodi se po slubenoj dunosti, jer u takvom sluaju iskljuena je potreba i mogunost postojanja i djelovanja procesno aktivne stranke u takvom postupku. Ovo tim prije to sud koji je donio izvrnu ispravu nije pravna osoba, jer nema izvorne ni stranake ni procesnoposlovne sposobnosti. Zbog navedenog smatramo da pridavanje poloaja izvrnog vjerovnika sudu od kojeg potie izvrna isprava na temelju koje se izvrni postupak provodi po slubenoj dunosti nema opravdanja pa niti u ovoj situaciji, jer nije nastala kriza izazvana inkopatibilnom konfuzijom uloge suda i vjerovnika u istom procesnom subjektu. Na ovakav zakljuak, pored navedenog, ukazuje i injenica to se u lanu 2, stav 4 Zakona o izvrnom postupku ne spominju i organi koji izvrni postupak pokreu po slubenoj dunosti odnosno organi koji su donijeli izvrnu ispravu, a sami nisu nadleni za provoenje izvrnog postupka.

Rjeenje Vrhovnog suda F BiH, broj: R-91/03 od 24.06.2003. godine

VIII

lan 16 Zakona o parninom postupku Federacije BiH sadanji lan 272, stav 2 Zakona o upravnom postupku Federacije BiH

lan 255 Carinskog zakona Bosne i Hercegovine

SUD JE APSOLUTNO NENADLEAN ZA IZVRENJE NOVANE KAZNE ZBOG

CARINSKOG PREKRAJA.

Iz obrazloenja: Iz stanja spisa i obrazloenja oalbenog rjeenja proizilazi da je traitelj izvrenja podnio prijedlog za izvrenje sudu na osnovu rjeenja Federalnog ministarstva finansija, Carinske uprave, Carinarnice Sarajevo, radi naplate novane kazne. Prvostepeni sud se oglasio apsolutno nenadlenim za postupanje u ovoj pravnoj stvari pozivajui se na odredbe lana 272, stav 2 Zakona o upravnom postupku i lana 255 Carinskog zakona. Suprotno albenim navodima, prvostepeni sud je pravilno postupio kada je donio oalbeno rjeenje pri emu su dati razlozi koje u cijelosti kao valjane prihvata i ovaj sud.


Naime, prema odredbama lana 23, stav 1, taka 2 Zakona o izvrnom postupku, izvrni dokumenti su: izvrna odluka donesena u upravnom postupku i poravnanje u upravnom postupku ako glasi na ispunjenje novane obaveze, ukoliko zakonom nije drudgaije odreeno. U konkretnom sluaju, radi se o naplati novane kazne zbog carinskog prekraja pa je prvostepeni sud pravilno postupio kada je donio oalbeno rjeenje pozivajui se na odredbe lana 255 Carinkog zakona kojim je propisan nain prinudne naplate, pa je ovaj sud albu traitelja izvrenja odbio i potvrdio prvostepeno rjeenje imajui u vidu odredbe lana 235, stav 2 Zakona o parninom postupku.

Rjeenje Opinskog suda u Sarajevu, broj: I-544/04 od 30.04.2004. godine i Rjeenje Kantonalnog suda u Sarajevu, broj: G-1304/04 od 22.07.2004. godine

IX

Rjeenje o izvrenju

lan 39 Zakona o izvrnom postupku

U SMISLU LANA 39 ZIP-a RJEENJE O IZVRENJU MORA BITI

ISTOVJETNO SA OBAVEZOM IZVRENIKA SADRANOM U ISPRAVI

(PRESUDI), KAO I SA PODACIMA KOJI SU NAZNAENI U PRIJEDLOGU ZA

IZVRENJE, PA SE U PRIJEDLOGU ZA IZVRENJE NE MOE TRAITI DA SE

IZVRENJE PROVEDE NA NAIN KOJI NIJE ISTOVJETAN SA OBAVEZOM

IZVRENIKA SADRANOM U ISPRAVI (PRESUDI).

Iz obrazloenja: Prema stanju spisa, presudom Opinskog suda u Sarajevu broj: PS.41/03 od 29.07.2004. godine, tueni je obavezan da tuitelju, izmeu ostalog, preda u posjed sve pokretne i nepokretne stvari, kao i kompletnu dokumentaciju o imovini preduzea.


Na osnovu ove presude, trailac izvrenja je podnio prijedlog za izvrenje, navodei da se izreka navedene presude ne moe izvriti u dijelu koji se odnosi na povrat pokretnih i nepokretnih stvari i dokumentacije, pa kako je privatizacijski postupak specifian i regulisan specijalnim propisima, a predmet obligacionog odnosa ne samo stvari navedene u izreci presude nego i dionice, predloio je da se predmetno izvrenje provede na 67% kapitala preduzea koje je privatizovano, ija je vrijednost iskazana kroz paket dionica. Prvostepeni sud je prilikom odluivanja pravilno utvrdio injenino stanje i pravilno primijenio materijalno pravo i to odredbi lana 365 i 392 ZIP-a, kada je samo djelomino usvojio prijedlog za izvrenje traioca izvrenja i to samo u dijelu koji je u potpunoj saglasnosti sa izrekom navedene pravosnane presude, a u preostalom dijelu prijedlog odbacio kao neuredan. U smislu lana 39 ZIP-a rjeenje o izvrenju mora biti iistovjetno sa obavezom izvrenika sadranom u ispravi, konkretno u presudi Opinskog suda Sarajevo broj: PS.41/03 od 29.07.2004. godine (kao i sa podacima koji su naznaeni u prijedlogu za izvrenje). Zbog toga rjeenje o izvrenju koje donosi sud i ne mora biti obrazloeno zbog potivanja principa formalnog legaliteta, koji ne dozvoljava da se pravosnane sudske odluke mijenjaju u izvrnom postupku, to osigurava pravnu sigurnost. Zbog ovoga su neosnovani svi albeni prigovori koji se svode na to da se pravosnana sudska odluka ne moe u cijelosti izvriti, tim prije to je trailac izvrenja imao priliku da u parninom postupku opredijeli tubeni zahtjev na povrat 67% kapitala preduzea, iskazanog kroz paket dionica. S obzirom na navedeno, ovaj sud je albu traioca izvrenja odbio kao neosnovanu i prvostepeno rjeenje potvrdio primjenom odredbe lana 235, stav 1, taka 2 ZPP-a.

Rjeenje Kantonalnog suda u Sarajevu, broj: 009-0-P-07-000551 od 13.09.2007. godine

X lan 291, stav 1 Zakona o parninom postupku (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 58/03, 85/03 i 74/05) i lan 21 Zakona o izvrnom postupku (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 59/03, 85/03 i 64/05) u vezi lana 2 Zakona o umama (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 53/05 U IZVRNOM POSTUPKU SUD E SHODNO ODREDBAMA LANA 293, STAV 3

ZAKONA O PARNINOM POSTUPKU I LANA 21 ZAKONA O IZVRNOM


POSTUPKU PO SLUBENOJ DUNOSTI PAZITI DA LI LICE KOJE SE

POJAVLJUJE KAO STRANKA MOE BITI STRANKA U POSTUPKU.

Iz obrazloenja: Iz stanja spisa proizilazi da je trailac izvrenja podnio dana 29.09.2006. godine Osnovnom sudu u Kotor Varou prijedlog za izvrenje i kao trailac izvrenja oznaen je G . K. koji je kao takav bio oznaen i kao tuitelj u izvrnoj ispravi. Iz odredbi izmijenjenog lana 2 Zakona o umama (Slubeni glasnik RS broj 53/05 i 66/03) proizlazi da je G . K. izgubila svojstvo pravnog lica nakon upisa u sudski registar promjene oblika organizovanja JP S.. na osnovu odluke Vlade Republike Srpske. Donoenjem pobijanog rjeenja prvostepeni sud je zanemario konstatovane promjene i nije utvrivao da li je oznaeni traitelj izvrenja u ovoj pravnoj stvari imao svojstvo pravnog lica, odnosno da li mu je to svojstvo prestalo temeljem promjene zakonskih propisa i promjene upisa u sudski registar, a to je obavezan uiniti po slubenoj dunosti, imajui u vidu odredbu lana 293, stav 3 Zakona o parninom postupku. Iz iznesenih razloga povodom albe ukinuto je prvostepeno rjenje pa se predmet vraa prvostepenom sudu na ponovni postupak. U ponovnom postupku prvostepeni sud e zatraiti od traitelja izvrenja da u skladu sa naprijed konstatovanim promjenama u organizaciji subjekta pravilno oznai traitelja izvrenja JP .R.S. AD S., nakon ega e, vodei rauna i o zastupanju traitelja izvrenja, donijeti na zakonu zasnovanu odluku, za koju e dati jasne i logine razloge.

Rjeenje Okrunog suda u Banjaluci, broj 011-0-P-07-000 298 od 16.11.2007. godine

XI IZREKA PRAVOSNANE PRESUDE, KOJOM JE PONITENO RJEENJE

TUENE O ODBIJANJU PRIGOVORA TUITELJA, A TUENI NIJE OBAVEZAN

DA DONESE NOVO RJEENJE UMJESTO PONITENOG, NIJE PODOBNA ZA

IZVRENJE.


Povjerilac je u prijedlogu za izvrenje naveo da je pravosnanom presudom ovog suda, broj: P-57/05 od 28.12.2005.godine, djelimino usvojen tubeni zahtjev povjerioca, te poniteno rjeenje dunika Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, broj: 34-7150-1/04 od 8.2.2005.godine. Ponitenjem navedenog rjeenja ponitene su i sve pravne posljedice koje je takvo rjeenje prouzrokovalo. S obzirom da dunik nije donio novo rjeenje u skladu sa pravnim shvatanjem Suda BiH, zauzetim u predmetnoj presudi, povjerilac je predloio da sud donese rjeenje o izvrenju kojim se nalae duniku da u roku od 8 dana postupi po pravosnanoj presudi Suda Bosne i Hercegovine, broj: P-57/05 od 28.12.2005.godine i donese zakonito rjeenje kao i da isplati povjeriocu trokove izvrenja u iznosu od 290,00 KM, sa zakonskom kamatom poev od 11.04.2007. godine, pa do isplate.

Sud je naao da prijedlog povjerioca za izvrenje nije osnovan.

U smislu odredbe lana 18. Zakona o izvrnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj: 18/03), sud odreuje izvrenje samo na osnovu izvrne ili vjerodostojne isprave, to znai da se izvrenje sudske odluke moe sprovesti samo u onom obimu koji je obuhvaen izrekom izvrne isprave. Izvrna isprava mora sadravati obavezu dunika na neko davanje, odnosno injenje ili neinjenje. U konkretnom sluaju pravosnanom presudom ovog suda, broj: P-57/05 od 28.12.2005.godine, je izvrenje se trai, djelimino je usvojen tubeni zahtjev povjerioca, te poniteno rjeenje dunika Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, broj: 34-7150-1/04 od 8.2.2005.godine. Dakle izrekom navedene presude dunik nije obavezan na donoenje novog umjesto ponitenog rjeenja, odnosno na davanje, injenje ili neinjenje, jer to tuitelj tubom nije ni traio.

U postupku prinudnog izvrenja sud je vezan samo izrekom presude, odnosno izvrne isprave, a ne i njenim obrazloenjem.

Iz navedenih razloga, a u smislu lana 34. stav 6. Zakona o izvrnom postupku pred sudom Bosne i Hercegovine, odlueno je kao u izreci. Rjeenje Suda Bosne i Hercegovine, broj: I-59/07 od 04.06.2007. godine

X

lan 70, stav 1 Zakona o izvrnom postupku


Neprihvatljiv je prigovor albe da je predmet izvrenja u ovom sluaju nepodoban

i nedoputen. Nekretnina, iji se popis, procjena i predaja predlae u prijedlogu za izvrenje, dovoljno je individualizirana, a traitelj izvrenja je priloio izvod iz zemljine knjige kao dokaz da je k..53 upisana u z.k. ul. br.63 KO Teanj kao vlasnitvo izvrenika. Prema tome u svemu je postupio u skladu sa odredbom lana 70, stav 1Zakona o izvrnom postupku. Iz navedenog proizlazi da pravo vlasnitva na nekretnini, koja je predmet izvrenja, nije upisano u zemljinoj knjizi na druge osobe. Priloeni zakljueni ugovori o kupoprodaji i poklonu izmeu izvrenika i treih lica nisu od uticaja na provoenje odreenog izvrenja.

Kantonalni sud u Zenici G-958/04 od 18.11.2004. godine Bosna i Hercegovina SUD BOSNE I HERCEGOVINE S A R A J E V O Broj: I 97/07 Sarajevo, 19.07.2007. god.

Sud Bosne i Hercegovine, sudija A.A., u predmetu izvrenja povjerioca B.B. GOLUB d.o.o. Zagreb, koga zastupa C.C., advokat iz Sarajeva, protiv dunika Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hrecegovine Banja Luka, ul. Bana Lazarevia bb, koju zastupa Pravobranilatvo Bosne i Hercegovine, radi naplate novanog potraivanja, odluujui o prijedlogu povjerioca za izvrenje pravosnane presude Suda Bosne i Hercegovine, broj: P 07/06 od 22.05.2007. godine, na osnovu lanova 23. stav 2., 31. i 34. Zakona o izvrnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj 18/03 ), dana 19.07.2007.godine, donio je

RJEENJE O IZVRENJU

Duniku, Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, odreuje se rok

od 30 dana za dobrovoljno ispunjenje obaveze naloene pravosnanom presudom ovog suda, broj: P-07/06 od 22.052007. godine.


U sluaju da dunik u ostavljenom roku dobrovoljno ne izvri navedenu presudu, odreuje se izvrenje protiv dunika Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, radi naplate glavnog duga u iznosu od 612.848,73 KM, sa zakonskim zateznim kamatama i to na iznose: - 149.475,30 KM, od 31.12.2002. godine do isplate, - 179.370,36 KM, od 31.12.2003. godine do isplate, - 179.370,36 KM, od 31.12.2004. godine do isplate, - 104.632,71 KM, od 28.07.2005.godine do isplate, pljenidbom novanih sredstava dunika koja se nalaze na raunima broj:

- 6 koji se vodi kod Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo, - 3 koji se vodi kod Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo, - 1 koji se vodi kod Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo, - 000 koji se vodi kod Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo, - 040 koji se vodi kod Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo, - 13 koji se vodi kod UPI banka -Sjedite Sarajevo, - 565 koji se vodi kod LHB BANKA AD Banja Luka, - 632 koji se vodi kod LHB BANKA AD Banja Luka,

i to navedenim redom za sluaj prrezaduenosti, te prenosom radi naplate na transakcijski raun punomonika povjerioca C.C., advokata iz Sarajeva, ul Jadranska bb, broj: 917 koji se vodi kod Gospodarske banke d.d. Sarajevo. Nalae se navedenim bankama da postupe po ovom Rjeenju o izvrenju, te im se zabranjuje da vre isplatu drugim licima dok se povjerilac ne namiri u cijelosti. Trokovi izvrenja odreuju se u iznosu od 18.984,00 KM. Izvrenje e sprovesti Sud Bosne i Hercegovine.

S U D I J A

A.A.


POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rjeenje stranke mogu izjaviti albu, a trea lica prigovor, Vijeu Upravnog odjeljenja ovog Suda, u roku od 8 dana od dana dostavljanja rjeenja. alba, odnosno prigovor ne sprjeavaju sprovoenje rjeenja.

VJERODOSTOJNA ISPRAVA Opte je pravilo da se izvrenje moe odrediti i provesti samo na osnovu sudskih odluka i odluka drugih organa koje su podobne za sudsko prinudno izvrenje. Od ovog pravila izuzetak je vjerodostojna isprava na osnovu koje se odreuje i sprovodi izvrenje, a da prethodno nije proveden parnini ili drugi postupak u kome se donosi izvrna isprava. Dakle, vjerodostojna je isprava sainjena u pisanoj formi na osnovu koje se moe naloiti izvrenje u odreenim pravnim situacijama radi namirenja novanog potraivanja.

Prema lanu 29 Zakona o izvrnom postupku izvrenje radi ostvarivanja novanog potraivanja odreuje se i na osnovu vjerodostojne isprave.

Na osnovu vjerodostojne isprave prijedlog za izvrenje pored pravnog lica moe podnijeti i fiziko lice, ako posjeduje takvu ispravu koja se po ovom Zakonu priznaje kao izvrni naslov. Naime, novi Zakon o izvrnom postupku ne pravi nikakvu razliku izmeu navedenih lica, kada je u pitanju aktivna legitimacija. Takoe i na strani izvrenika u prijedlogu za izvrenje na osnovu vjerodostojne isprave moe biti i fiziko i pravno lice. U odnosu na izvrne isprave navedene u lanu 23 Zakona o izvrnom postupku vjerodostojne isprave nemaju kvalitet izvrnih isprava u uem smislu i ne predstavljaju kvalifikovanu izvrnu ispravu. Vjerodostojne isprave ipak u visokom stepenu ine vjerovatnim postojanje one novane trabine koja se takvom ispravom dokazuje. Na ovakav nain se pojednostavljuje postupak u prinudnoj naplati novanih trabina, u sluaju kada novano potraivanje nije sporno meu strankama. U odnosu na odredbe ranijih propisa u oblasti izvrnog postupka , koje se odnose na vjerodostojne isprave, smanjen je broj subjekata koji mogu podnijeti prijedlog za izvrenje na osnovu izvoda iz poslovnih knjiga i rauna, jer to ovisi od vrste usluge za koju je ispostavljen raun. Razlog za ovakvo rjeenje je smanjenje broja izvrnih predmeta u sudovima i ubrzanje izvrnog postupka na osnovu vjerodostojnih isprava. Prema Zakonu o izrnom postupku vjerodostojna isprava je mjenica i ek s protestom i povratnim raunom, ako su potrebni za zasnivanje potraivanja, i rauni ili


izvodi iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga isporuka vode, toplotne energije i odvoz smea. Dakle, vjerodostojne isprave taksativno su nabrojane u lanu 29, stav 2 Zakona o izvrnom postupku. Prema ranijim propisima vjerodostojna isprava je mogla biti i privatna isprava ovjerena po zakonu i isprava koja je po posebnim propisima imala znaaj javne isprave. U novom Zakonu o izvrnom postupku kao vjerodostojne isprave nisu navedeni : raun, faktura, izvod iz ovjerenih poslovnih knjiga i obraun kamata, koji su postojali kao izvrne isprave u ranijim propisima. Razlog je ranija sudska praksa prema kojoj su se na rjeenje o izvrenju, odreeno u nabrojanim sluajevima, redovno izjavljivali prigovori, nakon ega je voen parnini postupak. To to samo protiv malog broja ovakvih rjeenja o izvrenju nije bio podnesen prigovor, posljedica je injenice to , prema ranijim propisima, nije trebao biti ni obrazloen. Da je u ovim sluajevima trailac izvrenja odmah pokrenuo postupak po tubi, stekao bi znatno bre izvrnu ispravu pa bi na taj nain utedio vrijeme, a smanjio i trokove postupka. Odreivanje rauna ili izvoda iz poslovnih knjiga kao vjerodostojnih isprava samo ako se odnose na cijenu komunalnih usluga, isporuka vode, toplotne energije i odvoz smea, praktino je dovelo do smanjenja broja aktivno legitimisanih subjekata za podnoenje prijedloga za izvrenje. Opredjeljenje za ovakvo zakonsko rjeenje su da se radi o izvrenim uslugama za koje se plaanje vri periodino, a pruanje usluga se ne moe uskratiti na bilo koji nain i time prisiliti izvrenika da plati dug. Nain ovakvog regulisanja postigao je zadovoljavajue rezultate jer se naplata cijene za komunalne usluge, isporuku vode , toplotne energije i odvoz smea u veem broju predmeta ostvaruje u izvrnom postupku. Izvrenje na osnovu eka i mjenice provodi se djelimino (vri se pljenidba sredstava na raunu izvrenika) i prije pravosnanosti rjeenja o izvrenju, odnosno nakon odluke o prigovoru u sluaju ako bude odbijen. Ovaj prigovor mora biti obrazloen. U sluaju kada prigovor bude usvojen, do okonanja parninog postupka blokira se raun izvrenika, kad su u pitanju ek i mjenica. Nakon sticanja izvrne isprave izvrni postupak se nastavlja. Izvod iz poslovnih knjiga, raun, faktura i obraun kamata, kao jednostrani akti njihovih emitenata na kojim se zasnivaju potraivanja, nisu dovoljno pouzdan dokaz na nain kao to je to u sluaju sa izvrnim ispravama ili barem na nain kao kod mjenice, eka ili povratnog rauna, na kojem bi se temeljilo izvrenje sa ve navedenim posljedicama za izvrenika. Zbog navedenog po vaeem Zakonu o izvrnom postupku ne spadaju u taksativno nabrojani krug vjerodostojnih isprava. Ranije su, u nekim sluajevima, ovi akti mogli biti zloupotrijebljeni od strane traitelja izvrenja radi ikaniranja izvrenika blokadom njegovih sredstava.


Zakon je samo dao naznaku i odredio vjerodostojne isprave, ali ne sadri pravila o njihovoj sadrini i formi. Zato su u ovom dijelu relevantne odredbe pravnih tekstova kojim se regulie njihova forma i izdavanje. Za raune ili izvode iz poslovnih knjiga nije propisana unaprijed odreena sadrina i forma. Meutim, mjenica i ek su strogo formalne isprave jer kao hartije od vrijednosti moraju ispunjavati sve uslove koji se trae zakonom iz oblasti mjeninog i ekovnog prava da bi se prihvatile kao vjerodostojne isprave. Stoga prilikom odreivanja izvrenja na osnovu mjenice i eka, prije donoenja rjeenja o izvrenju, sud je duan cijeniti da li su ove isprave sainjene u zakonom propisanoj formi, to jest da li sadravaju sve propisane elemente.

Vjerodostojna isprava je podobna za izvrenje ako su u njoj oznaeni: traitelj izvrenja i izvrenik, predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze. Ova isprava mora sadravati i dospjelost potraivanja jer vie ne postoji mogunost da tu injenicu traitelj izvrenja oznai u posebnoj pismenoj izjavi, kao to je to mogao uiniti prema ranijim odredbama izvrnog postupka.

2.5.4 V J E B E


1. Koje vjerodostojne isprave su navedene u Zakonu o izvrnom postupku?

2. Koje potraivanje se ostvaruje na osnovu vjerodostojne isprave?

3. Da li je vjerodostojna isprava rezultat prethodno provedenog parninog ili nekog drugog postupka?

4. Koja su lica aktivno legitimisana da podnesu prijedlog za izvrenje na osnovu

vjerodostojne isprave?

5. Na osnovu kojih rauna ili izvoda iz poslovnih knjiga moe se podnijeti prijedlog za izvrenje na osnovu vjerodostojne isprave?

6. Da li je Zakonom o izvrnom postupku odreena forma i sadrina vjerodostojnih

isprava?

7. Koji su potrebni uslovi da bi vjerodostojna isprava bila podobna za izvrenje?


8. Koje vjerodostojne isprave su strogo formalne?

9. Kakav mora biti prigovor koji je izjavljen protiv rjeenja o izvrenju odreenog na osnovu vjerodostojne isprave?

10. Kada je vjerodostojna isprava podobna za izvrenje?

11. Da li postoji mogunost da traitelj izvrenja oznai dospjelost potraivanja u posebnoj izjavi u pisanoj formi? 12. Protiv kojih lica sud moe odrediti izvrenje na osnovu vjerodostojne isprave? Republika Srpska Osnovni sud u Sokocu Broj : 89 0 Ip 002451 08 Ip Sokolac, 16.04.2008. godine Osnovni sud u Sokocu, sudija A.A., u pravnoj stvari traioca izvrenja Bis.B. Sarajevo, koga zastupa punomonik advokat u Ilidi C.C., protiv izvrenika D.D. Sarajevo, radi naplate duga, dana 16.04.2008. godine donio je

R J E E NJ E


Odbacuje se kao nedozvoljen prijedlog za izvrenje traioca izvrenja Bis.B. Sarajevo podnesen ovom sudu 19.03.2008. godine protiv izvrenika Restart d.o.o. Sarajevo.

O B R A Z L O E NJ E

Trailac izvrenja je podnio prijedlog za izvrenje navodei da prijedlog zasniva na vjerodostojnim ispravama, t.j. raunima. Nakon to je izvren uvid u prijedlog traioca izvrenja i raune dostavljene uz prijedlog utvreno je da u ovom sluaju trailac izvrenja nije zasnovao svoj prijedlog na osnovu vjerodostojne isprave kao to je tvrdio u svom prijedlogu. Naime, lanom 29. Zakona o izvrnom postupku odreeno je da se izvrenje odreuje i na osnovu vjerodostojne isprave a vjerodostojne isprave su: mjenica i ek sa protestom i povratnim raunom ako su potrebni za zasnivanje potraivanja i rauni ili izvodi iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga isporuke vode, toplotne energije i odvoz smea. Dakle, rauni na osnovu kojih trailac izvrenja zasniva svoj prijedlog nisu vjerodostojne isprave jer se se radi o raunima nastalim u poslovnom odnosu stranaka po osnovu ugovora o distribuciji i prodaji tampe, kako je to trailac izvrenja i naveo u svom prijedlogu. Na osnovu navedog, primjenom lana 39. Zakona o izvrnom postupku, odlueno je kao u izreci ovog rjeenja.

S U D I J A A.A. POUKA : Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Okrunom sudu u Istonom Sarajevu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. alba se podnosi putem ovog suda u dva primjerka. REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD SOKOLAC Broj: 89 0 Ip 005605 08 Ip Sokolac, 25.11.2008. godine Osnovni sud u Sokocu, sudija A.A., u izvrnom postupku traioca izvrenja Javno preduzee Radio-televizija Republike Srpske, Banja Luka, protiv izvrenika B.B., radi naplate novanog potraivanja, odluujui o prijedlogu za izvrenje, dana 25.11.2008. godine, donio je sljedee


RJEENJE O IZVRENJU

Na osnovu vjerodostojne isprave - Izvoda iz poslovnih knjiga traioca izvrenja, broj 608, odreuje se izvrenje radi naplate novanog potraivanja traioca izvrenja u iznosu od 39,50 KM sa zakonskom zateznom kamatom obraunatom na navedeni iznos, poevi od 17.9.2008. godine pa do isplate duga, kao i trokova izvrnog postupka u iznosu od 50,00 KM, zapljenom, procjenom i prodajom izvrenikovih pokretnih stvari, te namirenjem traioca izvrenja iz iznosa dobijenog prodajom uplatom na iro raun traioca izvrenja broj 000084, koji je otvoren kod Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banja Luka.

Prijedlog traioca izvrenja u dijelu u kojem predlae da se odredi izvrenje radi naplate novanog potraivanja navedenog u stavu 1. izreke ovog rjeenja obustavom iznosa do jedne treine plate, odnosno penzije izvrenika, smatra se povuenim.

O b r a z l o e nj e

Ispitujui prijedlog za izvrenje traioca izvrenja, sud je zakljuio da je isti osnovan u dijelu u kome trailac izvrenja predlae izvrenje zapljenom, procjenom i prodajom pokretnih stvari izvrenika, te da nije osnovan u dijelu u kome se predlae izvrenje obustavom iznosa do jedne treine plate, odnosno penzije izvrenika.

Naime, izvrenik B.B. d.o.o. Sokolac, je pravno lice, pa je oigledno da kao takav ne moe imati ni platu, ni penziju, jer to mogu imati samo fizika lica. Na osnovu navedenog sud je dopisom od 7.10.2008. godine naloio traiocu izvrenja da svoj prijedlog o izvrenju ispravi u tom dijelu, to trailac izvrenja nije uinio, pa sud, primjenom lana 336. stav 3. Zakona o parninom postupku, u vezi sa lanom 21. Zakona o izvrnom postupku, smatra da je prijedlog za izvrenje u tom dijelu povuen.

Na osnovu naprijed navedenog, zakljueno je da su ispunjeni uslovi iz lana 39. Zakona o izvrnom postupku, te je odlueno kao u izreci ovog rjeenja.

S U D I J A A.A.


Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog rjeenja dozvoljen je prigovor ovom sudu roku od 8 dana od dana prijema ovog rjeenja.

2.6 SREDSTVA I PREDMET IZVRENJA

Stavom 1, lana 6 Zakona o izvrnom postupku odreena je definicija sredstava izvrenja, a stavom 2 predmeta izvrenja. Sredstva izvrenja su izvrne radnje ili sistem takvih radnji kojim se prema zakonu potraivanje prinudno ostvaruje. To su metodi direktne ili indirektne prinude na izvrenika ili neka druga lica koji se preduzimaju u izvrnom postupku radi namirenja potraivanja traitelj izvrenja. Meutim, obje vrste prinude moraju se vriti samo preduzimanjem onih procesnih radnji koje su propisane pravilima o izvrnom postupku. Traitelj izvrenja disponira koje e sredstvo izvrenja predloiti. On moe u izvrnom predmetu navesti i vie sredstava za izvrenje, ali je duan i naznaiti i njihov redosljed po kome e sud postupiti. Sredstva izvrenja se razlikuju po tome da li se odnose na naplatu novanih potraivanja ili ostvarenje nenovanih trabina. Predmet izvrenja je objekat radnje izvrenja, odnosno njihovih skupova. To mogu biti sve stvari i prava na kojim se shodno pravilima izvrnog postupka provodi izvrenje radi ostvarivanja potraivanja. Predmet izvrenikove obaveze mora biti jasno odreen, odnosno odrediv, a ne smije biti u suprotnosti sa prinudnim prpoisima. Predmet je odreen ako je unaprijed tano utvreno ta izvrenik treba da ini ili ne ini da bi ispunio svoju obavezu, ili su samo dati elementi na osnovu kojih se moe pouzdano utvrditi vrsta prestacije koju izvrenik treba da uini. Predmet izvrenja radi namirenja novanog potraivanja su pokretne i nepokretne stvari, potraivanja i druga imovinska prava izvrenika. Izuzetak su one stvari i prava na kojim se izvrenje ne moe provesti ili je ogranieno njegovo izvrenje. Prema lanu 7 Zakona o izvrnom postupku predmet izvrenja ne mogu biti stvari van prometa, rudno blago i druga prirodna bogadstva. Predmet izvrenja ne mogu biti ni objekti, naoruanje i oprema za potrebe oruanih snaga i policije, kao ni novana sredstva osigurana za te namjene. Stvari i prava predstavljaju predmet izvrenja zbog toga to se mogu pretvoriti u novac. Na ovim objektima provodi se izvrenje da bi se dobio odreeni novani iznos koji e nakon toga ustvari postati predmet izvrenja radi namirenja novanog potraivanja. Traitelj izvrenja ima pravo i moe biti namiren jedino isplatom odreenog broja novanih jedinica kada izvrenik nema novanih sredstava. U takvoj situaciji nuno je prvo njegove stvari pretvoriti u novac. Dobiveni odreeni novani iznos postaje predmet


izvrenja na osnovu kojeg se namiruje traitelj izvrenja. Zbog toga ovakav predmet izvrenja pravni teoretiari nazivaju posrednim predmetom izvrenja. Svakoj pojedinoj grupi predmeta odgovara i svojevrstan nain izvrenja koji se manifestuje u sredstvima izvrenja. Predmet izvrenja na nenovano potraivanje su odreene ili zamjenjive pokretne stvari, nepokretne stvari, radnje i lica. Nekada dolazi do izmjene prvobitne sadrine potraivanja traitelja izvrenja pa tako i predmeta izvrenja. To se deava u situaciji kada se umjesto predaje pokretne stvari, koja je naloena izvrnom ispravom, traitelju izvrenja isplati odreeni novani iznos. Kada se obaveza u odreenim situacijama realizuje uz pritisak na izvrenika da izvri svoju obavezu, tada se prinudno izvrenje ostvaruje posrednim putem (odreivanje novane kazne). Izvrenje na dionici je novo sredstvo izvrenja, a provodi se pljenidbom dionice, upisom rjeenja o odreivanju izvrenja u registar, procjenom i prodajom dionice, te namirenjem traitelja izvrenja iz kupoprodajne cijene. Pljenidbom dionice traitelj izvrenja stie zalono pravo na dionici. Rjeenje o izvrenju se dostavlja Registru vrijednosnih isprava, depozitaru i emitentu dionice. Novo sredstvo izvrenja je i pljenidba osnivakog ili drugog udjela u pravnoj osobi. Kada sud dozvoli izvrenje, rjeenje o izvrenje na osnovu navedenog sredstva, dostavie registarskom sudu, odnosno drugom nadlenom registarskom tijelu pravne osobe radi zabiljebe zalonog prava. I druga imovinska prava mogu biti sredstvo izvrenja radi namirenja novanog potraivanja. Izvrenje se provodi pljenidbom tog prava i njegovim unovenjem u skladu sa pravilima koja se odnose na pokretne stvari.

2.7 SREDSTVA IZVRENJA RADI NAPLATE NOVANOG POTRAIVANJA

Najei vid sprovoenja sudskih odluka odnosi se na izvrenje na novanim potraivanjima. Ovo je logino jer se veina pravnih poslova utvruje ili iskazuje u vidu novanih ekvivalenata. Sredstva izvrenja radi ostvarenja novanog potraivanja distanciraju se prema stvari ili pravu koje se pretvara u novana sredstva da bi se namirilo takvo potraivanje povjerioca. Zakonom o izvrnom postupku odreene su sljedee izvrne radnje ili sistem tih radnji koje su potrebne radi naplate novanog potraivanja: prodaja pokretnih stvari, prodaja i drugo izvrenje na nepokretnim stvarima, izvrenje na potraivanju izvrnog dunika, prenos potraivanja za predaju pokretnih stvari ili nepokretnosti, unovenje drugih imovinskih prava, prenos sredstava koja se vode na raunu banke, prodaja dionica u prvrednim subjektima.


Izvrenje na nekretnini provodi se zabiljebom rjeenja o izvrenju u zemljinjoj knjizi, utvrivanjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem traitelja izvrenja iz dobivene cijene prodajom. Sve nabrojane radnje preduzimaju se redosljedom koji je utvren zakonom, a u procesnom smislu su meusobno povezane. Na osnovu zabiljebe rjeenja o odreivanju rjeenja u zemljinjoj knjizi traitelj izvrenja stie pravo da svoju trabinu namiri iz nekretnine na kojoj je izvrena zabiljeba, pod uslovom da je ta nekretnina uknjiena. U sluaju kada je odreeno izvrenje na nekretnini, koja je vanknjino vlasnitvo izvrenika, primjenjuju se uslovi propisani lanom 113 Zakona o izvrnom postupku. Pri tome nemaju nikakvog znaaja razlozi zbog kojih ta nekretnina nije upisana u zemljine knjige. Izvrenje na pokretnim stvarima i na novanoj trabini izvrenika provodi se pljenidbom navedene trabine i njenim prenosom sa izvrenika na traitelja izvrenja. Ovakvom radnjom traitelj izvrenja stie zalono pravo na izvrenikovoj trabini, ako za pojedine sluajeve nije drukije odreeno zakonom. U ovim predmetima pravi se razlika da li se radi o prenosu radi naplate ili umjesto naplate. Izvrenje na plati i drugim stalnim novanim primanjima provodi se pljenidbom dijela plate do maksimalne visine odreene zakonom. Poslodavcu, koji je izvrenikov dunik, sud daje nalog da zaplijeni iznos odreen rjeenjem o izvrenju i da ga isplati traitelju izvrenja. Sredstvo izvrenja radi namirenja novanog potraivanja moe biti i predaja ili isporuka pokretne stvari. Izvrenje na dionici je novo sredstvo izvrenja, a provodi se pljenidbom dionice, upisom rjeenja o odreivanju izvrenja u registar, procjenom i prodajom dionice te namirenjem traitelja izvrenja iz kupoprodajne cijene. Pljenidbom dionice traitelj izvrenja stie zalono pravo na dionici. Rjeenje o izvrenju sud dostavlja Registru vrijednosnih papira, depozitaru i emitentu dionice. Novo sredstvo izvrenja je i pljenidba osnivakog ili drugog udjela u pravnoj osobi. Kada sud dozvoli izvrenje, rjeenje o izvrenju na osnovu navedenog sredstva, dostavlja Registarskom sudu, odnosno drugom nadlenom registarskom tijelu za pravne osobe radi zabiljebe zalonog prava. I druga imovinska prava mogu biti sredstvo izvrenja radi namirenja novanog potraivanja. Izvrenje se provodi pljenidbom tog prava i njegovim unovenjem u skladu sa pravilima koja se odnose na pokretne stvari.

2.8 SREDSTVA IZVRENJA RADI OSTVARENJA NENOVANE TRABINE

Da bi se u izvrnom postupku ostvarila nenovana trabina, odreeno je vie sredstava izvrenja, odnosno izvrnih radnji ili njihov skup. To su:predaja pokretnih stvari,ispranjenje i predaja nepokretnosti,izvrenje obaveza na injenje, neinjenje ili


trpljenje, izvrenje odluka iz oblasti porodinog prava-predaja i oduzimanje djeteta, izvrenje radi vraanja zaposlenog na rad, izvrenje odluke o diobi stvari, upisivanje u javne knjige, izdejstvovanje izjave volje. Ako izvrenik ne ispuni svoju nenovanu obavezu, koja je utvrena u izvrnoj ispravi, njemu se izriu sudski penali. Na prijedlog traitelja izvrenja sud odreuje izvreniku i naknadni primjereni rok u kome treba da ispuni obavezu. Ako izvrenik obavezu ne ispuni ni u tom roku, za svaki dan zakanjenja traitelju izvrenja e dugovati odreeni novani iznos. U postupku izvrenja radi predaje odreenih pokretnih stvari kao sredstvo izvrenja predvieno je oduzimanje stvari od izvrenika, odnosno tree osobe i predaja tih oduzetih stvari traitelju izvrenja. Ako je to nemogue, sud e na prijedlog traitelja izvrenja izvriti procjenu vrijednosti stvari, a izvrenika obavezati da traitelju izvrenja plati utvreni iznos vrijednosti stvari. Radi ostvarenja potraivanja ispranjenjem i predajom nepokretnih stvari, odreuje se udaljenje osoba i uklanjanje stvari sa nekretnine te predaja nekretnine traitelju izvrenja. Obaveza, koja glasi na radnju koju moe obaviti i druga osoba, izvrie se tako to e sud ovlastiti traitelja izvrenja da obavljanje takve radnje povjeri drugoj osobi ili da je on lino obavi. Troak obavljanja ovih radnji snosi izvrenik. Izvrenje radi ostvarenja obaveze na trpljenje ili neinjenje provodi se nalogom izvreniku da se ponaa na nain kako mu je naloeno u izvrnoj ispravi uz prijetnju izricanja novane kazne u sluaju njegovog suprotnog ponaanja. U sluaju ponovnog smetanja posjeda, koje se ne razlikuje od ranijeg, sud e ovlastiti traitelja izvrenja da sam uspostavi prijanje stanje o troku izvrenika. Na prijedlog traitelja izvrenja sud e donijeti novo rjeenje o izvrenju radi uspostavljanja prijanjeg stanja na osnovu ranije donesenog rjeenja kojim je utvreno smetanje posjeda. Izvreniku i odgovornim osobama u izvreniku, koji je pravna osoba, izvrenje radi vraanja zaposlenog na rad provodi se izricanjem novane kazne. Kao sredstvo izvrenja u izvrnom postupku predviena je dioba koja se provodi fizikom diobom. Ako je fizika dioba nemogua ili bi se mogla izvriti uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, onda je sredstvo izvrenja prodaja stvari, ako je to odreeno izvrnom ispravom. Kada je izvrnom ispravom naloeno da se izvri upis u javni registar, ovaj upis se vri bez izvrnog postupka na nain to e se podnijeti molba Registru da provede upis na osnovu izvrne isprave.


2.8.1 V J E B E


1. ta su sredstva za izvrenje?

2. Po emu se razlikuju sredstva za izvrenje?

3. Koja su sredstva izvrenja radi ostvarenja novanog potraivanja?

4. ta je predmet izvrenja?

5. Protiv koga se mogu poduzimati izvrne radnje?

6. Kojim sredstvom i na kojem predmetu izvrenja e sud odrediti izvrenje?

7. Moe li sud ograniiti izvrenje samo na neke od vie predloenih sredstava ili vie predmeta izvrenja?

8. ta ne moe biti predmet izvrenja?

9. Koja su sredstva izvrenja radi ostvarenja nenovane trabine?

10. Kako se izvrava obaveza koja glasi na radnju koju moe obaviti i druga osoba?

2.8.2 SUDSKA PRAKSA I

lanak 28 u svezi sa lankom 246


ODUZIMANJE PUTNE ISPRAVE NE MOE BITI PREDMET IZVRENJA I

OSIGURANJA RADI NAMIRENJA NOVANOG POTRAIVANJA.

Iz obrazloenja: Protiv rjeenja, kojim je odbijen prijedlog vjerovnika za oduzimanje putnih isprava duniku radi osiguranja novanog potraivanja, ali se vjerovnik iz svih razloga propisanih odredbom lana 353, stav 1 Zakona o parninom postupku (NN broj: 53/91 i 91/92- dalje) i predlae da se rjeenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak. alba nije osnovana. Vjerovnik istie u albi da je on, nakon neuspjele prve javne drabe, predloio novi predmet ovrhe- oduzimanje putne isprave, a ne osiguranje. Meutim, prema odredbi lana 38 Zakona o ovrnom postupku (NN broj: 53/091 i 91/92- dalje ZIP) predmet izvrenja radi namirenja novanog potraivanja (kao i predmet osiguranja) mogu biti dunikove stvari i imovinska odnosno materijalna prava, a ne isprave, pa bi takav prijedlog trebalo odbiti. Prema tome pobijano rjeenje nije u suprotnosti sa odredbama ZIP-a. upanijski sud u Zagrebu, G-4529/1127 od 05. svibnja 1998. godine

II

IZVRNI POSTUPAK IZVRENJE NA NEPOKRETNOSTIMA

lan 6 Zakona o privatizaciji dravnog kapitala u preduzeima

lan 23 Zakona o poetnom bilansu stanja u postupku privatizacije dravnog kapitala u preduzeima

lan 1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvrnom postupku

(Slubeni list SFRJ broj 27/090)


NE MOE SE SPROVESTI IZVRENJE RADI OSTVARENJA NOVANOG

POTRAIVANJA PRODAJOM PUTEM USMENOG JAVNOG NADMETANJA ILI

NEPOSREDNOM POGODBOM U IZVRNOM POSTUPKU MAGAZINA KOJI

SLUI PREDUZEU ZA OBAVLJANJE NJEGOVE DJELATNOSTI.

Iz obrazloenja: lanom 6 Zakona o privatizaciji dravnog kapitala u preduzeima (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 24/98), na koji se poziva zahtjev za zatitu zakonitosti (u daljem tekstu: zahtjev), propisano je da preduzee u dravnoj i mjeovitoj svojini ne moe prodavati stalna sredstva od dana stupanja na snagu toga zakona (to jest od 23. jula 1998. godine u smislu njegovog lana 50) do dana registracije nastalih svojinskih promjena kod registarskog suda. Prema drugoj zakonskoj odredbi na koju se, takoe, poziva zahtjev lanu 23. Zakona o poetnom bilansu stanja u postupku privatizacije dravnog kapitala u preduzeima (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 24/98), preduzeu nije dozvoljena prodaja stalnih sredstava, niti promjena vlasnike strukture kapitala, od dana stupanja na snagu tog zakona (to jest od 23. jula 1998. godine, u smislu njegovog lana 39) do dana odobrenja programa privatizacije, u skladu sa Zakonom privatizaciji dravnog kapitala u preduzeima. Pomenute zakonske odredbe su imperativnog (prinudnog) karaktera.

Vrhovni sud Republike Srpske, Gvl-2/02 od 03.01.2003. godine

III

ZABILJEBA IZVRENJA


(Slubeni glasnik Republike Srpske broj 59/03 i 64/05)

NAKON TO SUD DONESE RJEENJE O IZVRENJU PO SLUBENOJ

DUNOSTI ODREDIE U ZEMLJINOJ KNJIZI ZABILJEBU IZVRENJA.


NA PODRUJE GDJE ZEMLJINE KNJIGE NISU USPOSTAVLJENE ILI SU

UNITENE ODNOSNO NESTALE, SUD E PO ZAHTJEVU I NA TROAK

TRAIOCA IZVRENJA OBJAVITI RJEENJE O IZVRENJU U SLUBENOM

GLASNIKU REPUBLIKE SRPSKE I NAJMANJE DVA DNEVNA LISTA KOJA SE

DISTRIBUIRAJU NA TERITORIJI REPUBLIKE SRPSKE.

Iz obrazloenja:

Odredbom lana 251 g Zakona o izvrnom postupku (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 59/03, 85/03 i 64/05) propisano je da e na osnovu sporazuma stranaka o zasnivanju zalonog prava na nekretnini sud rjeenjem odrediti uknjibu i preduzeti sve to je potrebno radi provoenja uknjibe zalonog prava na nekretnini dunika, te da to rjeenje ima znaaj rjeenja o obezbjeenju, dok je odredbom lana 251 navedenog zakona propisano da e na prijedlog povjerioca, sud rjeenje, kad utvrdi da je sporazum stranaka iz lana 251 v ovog zakona postao izvran odrediti i provesti izvrenje na nepokretnoj stvari dunika, radi namirenja obezbijeenog novanog potraivanja povjerioca prema odredbama o izvrenju na nekretnini, da to rjeenje ima znaaj rjeenja o izvrenju, te da zabiljeba rjeenja o izvrenju na nekretnini ima pravno dejstvo od dana uknjibe zalonog prava na nekretneinama u postupku obezbjeenja.

Rjeenje Okrunog suda u Banjaluci 011-0-P-06-000 339 od 24.04.2007. godine

IV

POSTUPAK UTVRIVANJA DUNIKOVE IMOVINE

lan 37 Zakona o izvrnom postupku (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 59/03, 85/03 i 64/05)



KUPOPRODAJNI UGOVOR NIJE DOKAZ O VLASNITVU NA PREDMETU

IZVRENJA JER SE PRAVO VLASNITVA STIE UPISOM U ZEMLJINE

KNJIGE (UPIS JE KONSTITUTIVAN).

UKOLIKO TRAILAC IZVRENJA NE RASPOLAE IZVODOM IZ ZEMLJINE

KNJIGE, MOE PREDLOITI UTVRIVANJE DUNIKOVE IMOVINE (TZV.

PROKAZNI POSTUPAK).

Okruni sud u Banjaluci broj 011-0- P-07-000274

V


OSNOVNA SREDSTVA PRAVNOG LICA NISU IZUZETA OD PREDMETA

IZVRENJA.

Sud odreuje izvrenje na onom predmetu i onim sredstvom koji su navedeni u

prijedlogu za izvrenje, kao to je to uinjeno u ovom sluaju. to se tie prigovora albe da predmet izvrenja ne mogu biti osnovna sredstva

izvrenika, koji je pravno lice, izvreniku se ukazuje na odredbu lana 7 Zakona o izvrnom postupku prema kojoj predmet izvrenja ne mogu biti stvari van prometa, rudno blago i drugo prirodno bogatstvo, zatim objekti, naoruanje i oprema za potrebe oruanih snaga i policije, kao ni novana sredstva osigurana za te namjene.

Prema tome osnovna sredstva pravnog lica nisu izuzeta od predmeta izvrenja. Kantonalni sud u Zenicu broj: G-1047/03 od 22.10.2003. godine

VI



NEPRIHVATLJIV JE PRIJEDLOG ALBE DA SUD OMOGUI IZVRENICI DA

PLAA MJESENO PO 1/6 DIJELA NJEZINE PENZIJE, JER TRAITELJ

IZVRENJA SE PROTIVI ISTOM.

Prvostepenim rjeenjem dozvoljena je promjena predmeta izvrenja pa je na

osnovu pravosnane presude Opinskog suda u Visokom broj: P-536/99 od 28.02.2001. godine odreeno izvrenje pljenidbom i prenosom 1/3 penzije izvrenice koju ostvaruje u Federalnom zavodu PIO Kantonalna administrativna sluba u Zenici pod brojem: 07-00 na ruke traitelja izvrenja radi naplate glavnog potraivanja u iznosu od 4.200,00 KM i trokova izvrnog postupka u iznosu od 2.700,00 KM.

Prilikom donoenja ovog rjeenja prvostepeni sud je imao u vidu sve pravno relevantne injenice konkretnog sluaja i kriterije iz odredbe lana 138 Zakona o izvrnom postupku.

Zato je neprihvatljiv prijedlog albe da sud omogui izvrenici da plaa po 1/6 dijela njezine penzije, jer traitelj izvrenja neopravdano eka na naplatu pravosnano mu dosuene trabine od 2001. godine.

Kantonalni sud u Zenici broj: G-777/05 od 31.08.2005. godine

VII


TRAITELJ IZVRENJA U PRIJEDLOGU ZA IZVRENJE NAD POKRETNIM

STVARIMA NIJE DUAN BLIE NAZNAITI TE STVARI.

Prema lanu 120 Zakona o izvrnom postupku pljenidba nad pokretnim stvarima se obavlja sastavljanjem pljenidbenog popisa. Popisati se mogu stvari koje se nalaze u posjedu izvrenika te njegove stvari koje se nalaze u posjedu traitelja izvrenja.


Pljenidbenim popisom popisae se onoliko stvari koliko je potrebno za namirenje potraivanja traitelja izvrenja i trokova izvrenja. Zato traitelj izvrenja u prijedlogu za izvrenje na pokretnim stvarima ne mora blie naznaiti te stvari. Kantonalni sud u Zenici broj: G-706/04 od 14.10.2005. godine

VIII

lan 70, stav1 Zakona o izvrnom postupku

Neprihvatljiv je prigovor albe da je u ovom sluaju predmet izvrenja nepodoban

i nedoputen. Nekretnina, iji se popis, procjena i prodaja predlae u prijedlogu za izvrenje, dovoljno je individualizirana jer sadri sve potrebne podatke koji se na nju odnose, a traitelj izvrenja je predloio izvod iz zemljine knjige kao dokaz da je k.. br. 63 upisana u z. k. br.85 KO Teanj kao vlasnitvo izvrenika. Dakle,u svemu je postupio u skladu sa lanom 70, stav 1 Zakona o izvrnom postupku. Iz navedenog proizlazi da pravo vlasnitva na nekretnini, koja je predmet izvrenja, nije upisano u zemljinoj knjizi na druga lica. Priloeni zakljueni ugovori o kupoprodaji i poklonu izmeu izvrenika i dugih lica irelevantni su za provoenje odreenog izvrenja. Kantonalni sud u Zenici broj: G-958/04 od 18.11.2004.godine

2.9 OCJENA UREDNOSTI PRIJEDLOGA ZA IZVRENJE

Prema lanu 36, stav 1 Zakona o izvrnom postupku prijedlog za izvrenje mora sadravati: zahtjev za izvrenje u kojem e biti naznaena izvrna ili vjerodostojna isprava na osnovu koje se trai izvrenje, podatke o traitelju izvrenja i izvreniku, potraivanje ije se ostvarenje trai, sredstvo kojim treba provesti izvrenje, predmet izvrenja, ako je poznat, kao i druge podatke koji su potrebni za provoenje izvrenja. Izvrenje se uglavnom pokree na osnovu prijedloga traitelja izvrenja, a po slubenoj dunosti samo kada je to zakonom odreeno. Traitelj izvrenja je fiziko ili pravno lice ije se potraivanje ostvaruje ili obezbjeuje u izvrnom postupku. Izvrenik je lice protiv koga se pokree prijedlog za izvrenje. Ova lica su stranke u postupku to znai da izvrni postupak ima dvostranaki karakter.


Prilikom naznaenja traitelja izvrenja i izvrenika, shodno primjeni odredbi parninog postupka, u prijedlogu za izvrenje treba navesti potpune podatke o strankama, posebno njihove tane adrese prebivalita, odnosno sjedita, bez obzira da li stranke imaju punomonike, odnosno zakonske zastupnike Dosadanja praksa ukazuje da punomonici nisu oznaavali u prijedlogu sve istaknute potrebne podatke, pa je zbog ovog propusta esto bila onemoguena ili oteana naplata sudske takse. To se naroito dogaalo kada su traitelji izvrenja bili strani subjekti koji su ovlastili punomonike da i naplatu vre putem njihovih rauna ili na njihove adrese. U interesu je traitelja izvrenja da u prijedlogu za izvrenje navede tanu adresu prebivalita izvrenika, odnosno njegovog sjedita ako je to pravno lice, da bi im sud mogao uruiti rjeenje o izvrenju te tako ostvariti procesne pretpostavke za provoenje izvrenja. Netani podaci o izvreniku negativno se odraavaju na duinu trajanja postupka i njegovu efikasnost. Ako je sredstvo prijedloga za izvrenje pljenidba i prijenos novanih sredstava sa transakcijskog rauna, onda prijedlog za izvrenje mora sadravati i broj tog rauna. Svojstvo stranaka u izvrnom postupku izvodi se iz izvrne isprave-izvrnog naslova bez obzira na naziv stranke , odnosno uesnika u postupku u kojem je donesena izvrna isprava. U parninom postupku to su tuitelj i tueni, u vanparninom postupku predlaga i protivnik predlagaa te ostali procesni subjekti ovisno o njihovom nazivu u konkretnom postupku. Pokretanje postupka po slubenoj dunosti je izuzetak od opteg pravila. Predvieno je u sluaju kada sud izvrenja treba da izvri odluku koju je sam donio. To na primjer moe biti izvrenje odluke o novanoj kazni koja je izreena u toku voenja izvrnog postupka, a nije plaena u odreenom roku. Prijedlog za izvrenje mora sadravati zahtjev za izvrenje u kojem je naznaena izvrna ili vjerodostojna isprava na osnovu kojih traitelj zahtijeva izvrenje. Takoe mora sadravati i predmet na kome se izvrenje ima provesti. Traitelj izvrenja esto ne raspolae podacima o imovini izvrenika pa e te podatke, na njegov zahtjev, sud naknadno pribaviti.U ovakvoj situaciji traitelj izvrenja nije u mogunosti u prijedlogu za izvrenje precizirati predmet izvrenja dok se ne utvrdi izvrenikova imovina na nain u odredbi lana 37 Zakona o izvrnom postupku. U skladu sa vaeim propisima izvrnog postupka u prijedlogu za izvrenje traitelj izvrenja duan je navesti i sredstvo kojim se izvrenje treba provesti to je logino, jer ova injenica doprinosi brzini i efikasnosti izvrnog postupka. Naime, sredstva izvrenja propisana su pravilima izvrnog postupka, a od njihovog opredjeljenja zavisi i mjesna nadlenost suda. Sud ne moe odrediti izvrenje putem drugog sredstva izvrenja izvan onih koje je predloio traitelj izvrenja u svom prijedlogu.To moe uiniti u kasnijem toku postupka, ali samo na prijedlog stranke. Prijedlog za izvrenje mora sadravati i druge podatke koji su potrebni za provoenje izvrenja. Zahtjevom za izvrenje, to jest navedenim prijedlogom rjeenja o


izvrenju, omoguava se sudu da bre postupa u izvrnim predmetim na nain to e predloeno izvrenje usvojiti stavljanjem peata. U izvrnom postupku nije doputeno odstupanje od izreke izvrne isprave pa traitelj izvrenja moe predloiti izvrenje one obaveze koja je identina sadraju ovog dijela izvrne odluke. Ako je uz prijedlog za izvrenje, koji se zasniva na izvrnoj ispravi, podnesen i zahtjev za utvrivanje izvrenikove imovine, sud e o rezultatu utvrivanja ove injnice obavijestiti traitelja izvrenja i odrediti mu rok da podneseni prijedlog izmijeni ili dopuni. Ako traitelj izvrenja u odreenom roku na takav nain ne uredi svoj prijedlog, sud e ga odbaciti kao neuredan, jer ne sadri naznaku predmeta izvrenja. Prijedlog za izvrenje na osnovu vjerodostojne isprave smatrae se tubom i kada ne sadri takav zahtjev traitelja izvrenja u sluaju kada izvrenik podnese obrazloen prigovor protiv rjeenja o izvrenju odreenog na osnovu izvrnog naslova iz lana 29 Zakona o izvrnom postupku. U ovakvoj pravnoj situaciji vie se nee obustaviti izvrni postupak ve e se izvrenje odgoditi do pravosnanosti odluke parninog suda. Urednost prijedloga za izvren

Documents

Izvršna Oblast Modul 4