Upload
trinhkiet
View
229
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
JAVNE FINANCIJE
TEORIJA 2. KOLOKVIJ
Prof. Šimović
ID:20305
1
Ovo je samo pregled, a cijela skripta (43
str.) te čeka u našoj SKRIPTARNICI!
2
Bok!
Drago nam je što si odabrao SKRIPTARNICU za pronalazak materijala koji će ti pomoći u učenju.
Što je SKRIPTARNICA?
Skriptarnica je projekt Štreberaj tima i Urbana, a nastala je u želji da ti olakšamo studiranje. Sve skripte možeš pogledati na stranici www.referada.hr, a kupiti u SKRIPTARNICI u Urbanu. Sjedi na kavu i uz svoju narudžbu naruči i skriptu. Simple as that! Tko je napisao skripte?
Skripte koje nađeš kod nas nisu naše autorsko djelo. To su razne skripte koje nam studenti donesu. Mi smo ih samo malo uredili, da ti je ljepše učiti iz njih.
Želimo ti puno sreće s učenjem!
Štreberaj instrukcije
Ako negdje zapneš s učenjem, mi ti možemo pomoći. Prijavi se na naše instrukcije i položi teške ispite bez muke. Sve info možeš pronaći na www.referada.hr/instrukcije.
3
101. (92.) Što su porezi i navedite njihova osnovna obilježja?+
o Najizdašniji i najvažniji prihodi države
o prisilna davanja – porezi se nameću, oni nisu dobrovoljni, za razliku od “tržišnih prihoda” države
koji se temelje na ugovorima, državnih kredita i prihoda od poduzetničke djelatnosti,
o transferi u novcu, a ne u naravi – usluge učinjene za državu kao posljedica vojne obveze s pravnog
se stajališta ne smatraju porezima,
o porezi nisu specijalna vrsta protuusluge za posebnu uslugu države, a ne postoji niti međuovisnost
iznosa plaćenog poreza i koristi od javnih dobara i usluga koje pruža država,
o pravo prikupljanja poreza imaju samo administrativne jedinice javnog prava,
o prikupljaju se na osnovi zakona – porez treba platiti tek kada postoji činjenica za koju zakon vezuje
obvezu plaćanja poreza.
102. Što su to ostali državni prihodi i navedi njihova obilježja.+
Državni prihodi poredani prema opadajućem stupnju državne prisile i političkog utjecaja i rastućem
stupnju utjecaja tržišta:
1. Porezi - prisilna davanja koja razrezuje državna uprava, a da građani zauzvrat ne mogu tražiti
ekonomsku protuuslugu
2. Doprinosi - doprinosi za socijalno osiguranje slični su porezima jer je za pojedince narušen odnos
između davanja i primljenih koristi, osobito ako se primjenjuje koncept međugeneracijske solidarnosti,
kada se daju državne potpore doprinosima za osiguranje ili kada država za pojedine osobe preuzima
plaćanje osiguranja premda oni nikad nisu uplaćivali doprinose za to osiguranje
3. Naknade - država ih može naplaćivati kod javnih dobara i usluga kod kojih je isključenje iz potrošnje
u velikoj mjeri moguće i poželjno (luke, knjižnice,...)
4. Prihodi od poduzetničke djelatnost - Država ih stječe kada na tržištu ponudi dobra i usluge koje
proizvodi ulaganjem svoje poduzetničke imovine, i prodaje ih u zamjenu za posebnu naknadu
5. Državni zajmovi (javno zaduživanje) - Imaju karakter tržišnog odnosa, ako se državi krediti daju na
dobrovoljnoj osnovi, budući da u tom slučaju država na tržištu konkurira privatnim zajmotražiteljima
103. (94.) Koje su poželjne karakteristike poreznog sustava?+
Ekonomisti, sociolozi i pravnici razvili su tijekom vremena stajalište o tome koje bi zahtjeve trebao
zadovoljiti “dobar” porezni sustav. Među tim zahtjevima ističu se:
• izdašnost–prihod poreznog sustava mora biti adekvatan da zadovolji potrebu javnih rashoda društva
• pravednost–raspodjela poreznog tereta mora biti pravedno raspoređena između članova zajednice
• uvažavanje problema porezne incidencije – nije značajna samo točka u kojoj se uvodi porez, nego i
mjesto konačnog smirivanja poreza
• neutralnost – poreze treba birati tako da se minimizira njihove uplitanje u ekonomsko odlučivanje.
Takvo uplitanje uzrokuje nastanak “viška poreznog opterećenja” koji bi trebao biti što manji.
• stabilizacijsko i razvojno djelovanje – porezni sustav mora dopustiti korištenje fiskalne politike za
postizanje stabilizacijskih i razvojnih ciljeva
4
• jednostavnost – porezni sustav mora dopustiti da se pravedno i nearbitrarno primjenjuje, te da bude
razumljiv poreznom obvezniku
• niski troškovi – troškovi primjene i urednog izvršenja poreznih obveza moraju biti što niži, uzimajući u
obzir i ostvarenje ostalih ciljeva
•Ti ciljevi nisu nužno u skladu jedni s drugima
103.5 (Šimović – Wagnerova načela oporezivanja) (bitna razlika od 104.)+++
1. Financijsko politička načela
Izdašnost – mora zadovoljavati rashode društva
Elastičnost – prilagodljiv onim poreznim osnovicama kojima će izvući najviše novca
2. Ekonomsko-politička načela
Izbor poreznog izvora
Vođenje računa o učincima pojedinih poreza
3. Socijalno-politička načela
Općenitost poreza – svi moraju plaćati porez
Ravnomjernost poreza – ravnomjerno svojoj ekonomskoj snazi
4. Porezno-tehnička načela
Određenost poreza – tko plaća porez
Ugodnost plaćanja - lakoća plaćanja (npr. PDV plaćamo vrlo jednostavno)
Jeftinoća ubiranja poreza – nema smisla uvoditi porez čije ubiranje je preskupo
104. (95.) Navedi i objasni glavna načela raspodjele poreza? +
Postoje dva osnovna načela raspodjele poreza:
Prema načelu ekvivalencije, odnosno načelu koristi. Više bi se trebao oporezivati onaj koji ima veću korist
od javnih dobara i usluga. Sjetimo se Lindahlovih cijena. Problem je u švercanju i postizanju jednoglasnosti
pa ga je u praksi nekad teško primijeniti. Primjerice odvoz smeća je riješen prema načelu ekvivalencije u
nekim zemljama.
Načelo gospodarske snage – svatko u prikupljanju poreznih prihoda trebao sudjelovati u skladu sa
svojom gospodarskom snagom. Gospodarska snaga se u pravilu tumači kao pojam vezan uz osobe. Kao
indikatori gospodarske snage koriste se prije svega dohodak, imovina i potrošnja.
105. (96.) Objasnite razliku između zakonske i ekonomske incidencije poreza.+
Zakonska incidencija upućuje na onoga tko prema zakonu treba snositi porez. budući da se cijene
mijenjaju ovisno o porezu zakonska incidencija ne kaže ništa bitno o tome tko stvarno plaća porez
Ekonomska incidencija poreza pokazuje stvarno snosi teret. - ekonomska promjena u raspodjeli
privatnog realnog dohotka zbog uvođenja poreza
5
106. (98.) Navedite o čemu sve ovisi incidencija.+
o Način na koji su utvrđene cijene
o Raspolaganju poreznim prihodima
o Elastičnost ponude i potražnje - u tržišnim modelima i monopolu djelomične ravnoteže. (Za
oligopol ne postoji prihvaćeni okvir za analizu incidencije poreza.)
107. (99.) Objasnite kako se može mjeriti progresivnost poreza. (marginalno)
Ako prosječna porezna stopa raste s dohotkom, sustav je progresivan.
Postoje različite mjere progresivnosti, kao npr.
o razlika između granične i prosječne stope
o stopa promjene prosječne porezne stope kod promjene porezne osnovice
o elastičnost poreznog iznosa s obzirom na promjenu porezne osnovice
o rezidualna elastičnost (omjer relativne stope promjene porezne osnovice nakon odbitka poreznog
iznosa i relativne stope promjene porezne osnovice)
o promjena granične porezne stope kod promjene porezne osnovice (ova mjera ne može objasniti
indirektnu progresiju)
108. Što je porezni klin? (nije spomenuo)
Incidencija poreza ne ovisi o tome nrazrezuje li se porez potrošačima ili proizvođačima. Ono što je bitno je
veličina razlike između cijene koju plaćaju potrošači i cijene koju ostvare proizvođači., nastale uvođenjem
poreza. Ta porezom nastala razlika između cijene koju plaćaju potrošači i cijene koju dobivaju proizvođači
naziva se porezni klin.
109. (110.) Objasnite izravne i neizravne poreze. +
-Izravni (direktni) porez - porez koji konačno snosi poduzeće ili pojedinac te se ne može prevaliti na
drugoga (npr. porez na dohodak i porez na dobit). izravni porez – onaj tko placa porez ga i snosi; ide na
naš dohodak ili imovinu
-Neizravni (indirektni) porez - porez koji ne snosi onaj tko ga uplaćuje u državni proračun, već se
najčešće prevaljuje na druge. Porezni obveznici kroz cijenu svojih dobara i usluga prevaljuju teret tih
poreza na krajnjeg potrošača, tj. na građane (npr. PDV)
110. (116.) Objasnite razlike poreza i doprinosa.+
Doprinosi su kao i porezi javna davanja državi. No, razlika je u tome što za poreze nema unaprijed
određene namjene njihova trošenja, a za doprinose ona postoji. Doprinos je vrsta javnih prihoda kod
kojih je pružena usluga razmjerna plaćenom doprinosu Doprinosi se u HR ubiru iz plaća i na plaće te se
skupljaju u izvanproračunskim fondovima putem kojih se financira socijalno osiguranje građana.
Prošireno:
6
Primjerice, kada platimo porez na dohodak, onda ne znamo hoće li se od tog novca financirati izgradnja
ceste, obrana zemlje ili plaće carinika. Za doprinose je, naprotiv, unaprijed utvrđena namjena njihova
trošenja. Dakle, onaj tko plaća doprinos za zdravstveno osiguranje zna da je namjena tih sredstava pružanje
zdravstvenih usluga. Štoviše, za doprinose bi trebao postojati i određeni odnos između visine uplaćenog
iznosa i protuusluge koja se za uzvrat dobije. Tako bi na primjer viši iznos doprinosa plaćenog za mirovinsko
osiguranje u pravilu treba značiti i višu kasniju mirovinu. Za poreze takva veza ne postoji jer teoretski svi
dobivaju jednaku kvalitetu javne usluge (javne sigurnosti, državnih škola, i sl.) bez obzira na visinu plaćenog
poreza.
111. (111.) Objasnite regresivno i progresivno oporezivanje. +
-Progresivni porez- porez kojemu prosječna porezna stopa raste s porastom dohotka pojedinca
-Regresivni porez- porez kojemu prosječna porezna stopa pada s porastom dohotka pojedinca
112. (112.) Objasnite što su porezni rashodi. +
- gubitak prihoda prouzročen isključenjem neke stavke iz porezne osnovice (lista stavaka izuzetih od
oporezivanja).
- zbrojni iznos koji je uključen pri određivanju neke dobiti ili gubitka razdoblja koja se odnosi na tekuće
razdoblje i odgođeni porez
- uključuje tekući porezni rashod i odgođeni rashod
113. (100.) Grafički prikažite (?) i objasnite povezanost incidencije i ulogu elastičnosti potražnje i ponude, te raspodjelu poreznog tereta. (ovo je važno) naći graf+++++
Incidencija jediničnog poreza ovisi o elastičnosti ponude i potražnje. Kada je potražnja manje elastična u
odnosu na ponudu veći porezni teret snosi kupac, vrijedi i obrnuto. Elastičnost pokazuje približnu mjeru
sposobnosti ekonomskog subjekta da izbjegne porez. Što je potražnja elastičnija, to se potrošačima lakše
pri porastu cijene okrenuti drugim proizvodima, pa stoga veći dio poreza moraju snositi proizvođači.
Naprotiv, ako potrošači kupuju istu količinu proizvoda, bez obzira na cijenu, cijeli teret može biti prenesen
na njih. Slična razmatranja vrijede i na strani ponude.
114. Objasnite oporezivanje faktora proizvodnje sa stajališta opće ravnoteže.
Analiza incidencije poreza u općoj se ravnoteži često ostvaruje primjenom dvosektorskog modela s dva
faktora (L i K).Različito će oporezivanje rada i kapitala uz klauzulu ceteris paribus, odrediti odnos inputa, a
time i tehnologiju kojom će se gospodarska aktivnost provoditi. U ovisnosti o stupnju porezne
diskriminacije rada ili kapitala diskriminirat će se radno intenzivne ili kapitalno intenzivne tehnologije.
o Doprinos iz plaće – Incidencija poreza određena je samo poreznim klinom koji nastaje između
onoga što prime zaposlenici i što plati poslodavac.
7
o Oporezivanje kapitala – Vlasnici kapitala snose određeni dio poreznog tereta čiji točan iznos o
elastičnostima ponude i potražnje.
115. Objasnite Harbergerov model i njegove pretpostavke. (nije spomenuo)
Harberger je napravio pionirski rad u primjeni modela opće ravnoteže na incidenciju poreza. To je model
opće ravnoteže određivanja cijena na incidenciju poreza ( jedne od temeljnih odrednica kako porezi
mijenjaju cijene) , koji proučava utjecaj poreza na sva tržišta( za razliku od modela djelomične ravnoteže-
utjecaj samo na jedno tržište ).
Načelne pretpostavke njegovog modela su:
Tehnologija – tvrtke se u svakom sektoru koriste radom i kapitalom da bi ostvarile proizvodnju.
Tehnologije svakog sektora određene su tako da istodobno udvostručenje obaju inputa vodi udvostručenju
proizvodnje, tj. riječ je o konstantnim prinosima. Naravno, proizvodne se tehnologije pojedinih sektora
mogu razlikovati. Razlikuju se obzirom na mogućnost supstitucije kapitala radom i omjerom između
korištenog kapitala i rada. Industrijska grana u kojoj je omjer kapitala obzirom na rad relativno visok,
smatra se kapitalno-intenzivnom, a suprotan omjer bilježe radno-intenzivne grane.
Ponašanje ponuđača faktora – ponuđači L i K maksimiziraju ukupne prinose. Nadalje, L i K savršeno
su pokretni – mogu se slobodno kretati između sektora po željama vlasnika. Slijedom toga, neto granični
povrat kapitala mora biti jednak u svakom sektoru.
Struktura tržišta – tvrtke se natječu i maksimiziraju profit, a sve cijene savršeno su fleksibilne. Stoga
se faktori u cijelosti koriste, a povrat svakog FP = njegov granični proizvod
Ukupna ponuda faktora – ukupna količina L i K nepromjenjiva.
Sklonosti potrošača – svi potrošači imaju jednake sklonosti.
Okvir incidencije poreza – okvir za analizu je diferencijalna incidencija poreza (razmatramo zamjenu
jednog poreza drugim)
116. Grafički prikažite i objasnite učinak poreza na proračunsko ograničenje i višak tereta poreza na dobra.+
8
Porezi nameću trošak poreznom obvezniku i stvaraju proračunsko ograničenje na način da ako se poveća
porez na određeni proizvod, osoba će smanjiti potražnju za njim i trošit će novac na druge stvari (dakle
porez mogu uzrokovati smanjenje javnog prihoda). Porezi tako iskrivljuju ekonomske odluke te stvaraju
višak tereta ( trošak blagostanja/mrtvi teret), tj. gubitak blagostanja iznad i unatoč ubranim porezima.
Na grafu je prikazana čovjekova potražnja ječma (y os) i potražnja za kukuruzom (os x).
I GRAF (utjecaj na proračunsko ograničenje):
AD- linija proračunskog ograničenja
E1- točka maksimalizacije koristi na krivulji indiferencije i ( u kojoj se troši B1 funti ječma i C1 funti kukuruza
)
AF- izmjenjeno proračunsko ograničenje (kada se nametne porez na ječam ).
E2- nova tražena količina poslije nametanja poreza ( na krivulji indiferencije ii)
AD-AF ( GE2) nametnut porez
Niža krivulja indiferencije.
Porez na ječam stvara višak tereta jer on stvara veći gubitak koristi nego što je nužno za ostvarenje prihoda
( GE2).
II GRAF (višak tereta poreza na dobra):
Prikazuje nastanak viška tereta .
Ekvivalentna promjena- odražava gubitak nastao zbog poreza kao veličinu smanjenja dohotka koja bi
uzrokovala jednako smanjenje koristi kao i porez. Na grafu je prikazan ako udaljenost izmežu AD i HI (
ME3); dakle osobi je svejedno gubi li ME3 $ ili je izložena porezu na ječam.
Ovaj graf prikazuje promjenu gubitka blagostanja( mjerena ekviv. promjenom) koja prelazi prikupljene
poreze-višak tereta ( udaljenost E2N)!!
117. Grafički prikažite i objasnite zašto paušalni porez ne stvara višak tereta. (nije spominjao)
9
Paušalni porez je onaj koji treba platiti neovisno o ponašanju poreznog obveznika.
Porez na ječam nije paušalni porez( jer ovise o potrošnji ječma).
Crta se isti graf kao i u prethodnom pitanju ( II)- uz dva uvijeta 1. proračunsko ograničenje mora biti
paralelno sa AD 2. proračunsko ograničenje mora biti tangenta( na grafu HI) na krivulji indiferencije ii .
ME3- prihod od paušalnog poreza ( a ujedno je i ekvivalentna promjena pomaka krivulje indiferencije i na
ii. - PITANJE PRIJE).
Budući da je prihod od paušalnog poreza jednak ekvivalentnoj promjeni , ON NE STVARA VIŠAK TERETA(
ne mijenja se potražnja oporezivog dobra), za razliku od poreza na ječam.
119. Grafički prikažite i objasnite višak tereta pri potpori (subvenciji) za stanovanje.+
Pretpostavimo da je cijena stana fiksna pa je
ponuda kao takva savršeno elastična.
Potpora je kao negativan porez povezana sa viškom tereta. Potpora za stambene objekte se istvaruje
odobravanjem olakšica pri izračunu poreza na dohodak.
o Dh- potražnja za stanovima
o Sh- ponuda stanova
o Ph - cijena stanova (njome se mjeri granični društveni trošak pružanja stambenih usluga).
o h1- prvobitna količinska ravnoteža
o mno- potrošački višak nakon potpore:
o (1-s)*Ph- cijena stanova nakon davanja potpore
o S´h- nova krivulja ponude
o h2- nova uvećana količina korištenih stanova (potpora ju povećava)
o mqu- potrošački višak nakon potpore
o noqu- korist potpore za stanare, povećanje njihovog viška
o nvuq- trošak potpore
Troškovi potpore su veći od koristi jer postoji višak tereta koji je jednak razlici između područja nvuq i
noqu!!
Potpora potiče ljude da koriste stambene usluge koje su manje od nastalih troškova, što je neučinkovito!
10
120. Grafički prikažite i objasnite višak tereta poreza na rad. (nije spominjao)
o Sl - kompenzirana krivulja ponude (pokuzuje najmanju nadnicu što bi je radnik tražio za svaki
dodatni sat rada)
o w- početna nadnica
o L1- početni sati rada
o adf – radnikov višak (područje između krivulje ponude i tržišne stope nadnice)
o t- stopa nametnutog poreza na dohodak
o (1-t)*w- nadnica nakon oporezivanja
o L2- nova količina sati rada
o agh- radnikov višak nakon oporezivanja
o fihg- prikupljeni prihodi od poreza
o fdgh- radnikov gubitak blagostanja
Rezultat je sličan onome dobivenom u razmatranju programa potpora. Višak tereta nastao zbog poreza je
zapravo iznos koji predstavlja radnikov gubitak blagostanja koji je veći od prikupljenih poreza.
121. Grafički prikažite i objasnite učinak diferenciranog oporezivanja faktora proizvodnje - rada. (nije spominjao)
Različito oporezivanje faktora proizvodnje stvara višak poreznog tereta tj. kad god je faktor proizvodnje u
ukupnoj ponudi fiksan, a različito se oporezuje pri razl. upotrebama, nastaje pogrešna alokacija faktora
između sektora, što uvjetuje gubitak učinkovitosti. Takvi se faktori „premalo“ koriste u oporezivim
djelatnostima, a „previše“ u neoporezivim.
Npr. razlike između rada u kućanstvu i rada na tržištu.
11
Prije nego što se na dohodak od rada nametne porez, pretpostavimo da pojedinci alociraju svoje vrijeme
na rad u kućanstvu i rad na tržištu tako da maksimiziraju ukupne dohotke. Posljedica toga je jednaka
vrijednost graničnog proizvoda rada u oba sektora( VMP), koja iznosi w1 dolara. Porez t je nametnut na
dohodak ostvaren radom na tržištu,dok je prinos od rada u kući ostao neoporezovan. Ljudi počinju više
radtiti u kućanstvu nego na tržištu jer je gran.proizvod sata rada u kućanstvu veći od odgovarajuće stope
povrata od rada na tržištu. Porez stvara takvo stanje u kojemu je „previše“rada ostvarenog u kućanstvu,
„nedovoljno“ rada na tržištu. Budući da dolazi do smanjenja dohotka- ono predstavlja VIŠAK POREZNOG
TERETA
( abmn).
122. Objasnite Ramseyevo pravilo oporezivanja (Rosen 330) (nema na kolokviju ima na ispitu)+
Pravilo prema kojemu se, da bi se minimalizirao ukupan višak tereta, porezne stope trebaju odrediti tako
da porezom prouzročeno postotno smanjenje količine svakog dobra koje se potražuje bude jednako.
Pravilo kaže: kada dobra nisu povezana u potrošnji, relativne porezne stope moraju biti obrnuto
proporcionalne elastičnostima kompenzirane potražnje.Učinkovito oporezivanje mora poticati jednake
proporcionalne promjene količina koje se potražuju zato što je višak tereta posljedica iskrivljenosti količina.
Minimiziranje ukupnog viška tereta zahtijeva da sve te promjene budu jednakih proporcija.Ramseyevo
pravilo vrijedi za X i Y nepovezana dobra ali i povezana dobra- bilo supstituti ili komplementi.
12
123. Corlett – Hagueovo pravilo oporezivanja (Rosen 333.) (nije spomenuo)
= učinkovito oporezivanje prema kojem se robe komplementarne dokolici oporezuju relativno visokim
stopama.
Corlett i Hague dokazali posljedicu Ramseyeva pravila: kada postoje dva dobra, učinkovito oporezivanje
zahtijeva oporezivanje dobra koje je komplementarno dokolici relativno višom stopom -> kada bi bilo
moguće oporezivati dokolicu, postigao bi se «prvi najbolji» rezultat, a prihodi bi se ubirali bez viška tereta.
No kako porezna uprava ne može oporezivati dokolicu , ona može oporezivati dobra koja se koriste uz
dokolicu, te tako neizravno smanjiti potražnju dokolice. (ako se igrice visoko oporezuju ljudi će ih manje
kupovati pa stoga provoditi manje vremena u dokolici igrajući igrice). Tako visoki porezi na komplemente
dokolice osiguravaju neizravan način oporezivanje dokolice, a time i pomicanje potpuno učinkovitom
rezultatu koji bi bio moguć kada bi oporezivanje dokolice bilo moguće.
124. Grafički prikažite i objasnite kako opadajući prosječni troškovi vode prirodnom monopolu. (335, 336, 337. Rosen) (nije spomenuo)
Odgovor se temelji na raspravi o tome kada država treba sama proizvoditi neko dobro umjesto da ga
nabavlja od privatnog sektora. Državna proizvodnja može biti opravdana onda kada se proizvodnja nekog
proizvoda ili usluge zbiva u uvjetima stalno opadajućih prosječnih troškova-što je viša razina proizvodnje,
to su niži jedinični troškovi. U tim uvjetima tržište vjerojatno nije konkurentno. Samo jedno poduzeće može
iskoristiti prednosti ekonomija obujma i opskrbiti cjelokupno tržište tog dobra, barem za regiju određene
veličine. Ta se pojava naziva PRIRODNIM MONOPOLOM. (npr. autoceste, mostovi, struja, tv). U nekim
slučajevima ta se dobra proizvode u privatnom sektoru (struja) a država ih regulira.
Graf:
o ACz - krivulja prosječnog troška (kontinuirano opada na svim relevantnim razinama proizvodnje)
o Budući da prosječni trošak pada, granični trošak MCz mora biti niži od prosječnog
o Krivulja potražnje za z je Dz
o Njoj pripadajuća krivulja graničnog prihoda je MRz, a prikazuje dodatni prihod na svakoj razini
proizvodnje
13
125. Objasnite vodoravnu i okomitu pravednost poreza (334., 344. Rosen) (nije spomenuo)
vodoravna – načelo prema kojem se s pojedincima u jednakom položaju treba postupiti na jednak način.
Za mjerenje jednakosti trebala bi se koristiti stopa nadnice pojedinca, a ne dohodak. Na stopu mogu
utjecati ulaganje u ljudski kapital (obrazovanje, dokvalifikacija, zdravstvena njega).
Alternativa mjerenju jednakosti položaja je vodoravna pravednost definirana pomoću korisnosti: a) ako
dva pojedinca imaju istu korisnost kada nema poreza, jednako dobro bi im
trebalo biti i uz oporezivanje
b) porezi ne bi smjeli izmijeniti poredak korisnosti (Ako je X-u bilo bolje od Y-a prije
oporezivanja, tako treba ostati i nakon oporezivanja)
okomita – pravilna raspodjela poreznog tereta između pojedinaca različitih mogućnosti plaćanja
126. Grafički prikažite i objasnite nezakonito izbjegavanje poreza. (349-355
Rosen)+
Nezakonito izbjegavanje poreza je neplaćanje legalno dospjelih obveza.
- vjerojatnost
t – granična stopa poreza na dohodak
R – iznos neprijavljen poreznim vlastima
Granična kazna- kazana za neplaćanje poreza (ako se otkrije); povećava se rastućom stopom počevši od R
MB – granična korist varanja
MC – granični trošak = t (t je jednak iznosu ušteđenog poreza)
R* - optimalni iznos varanja (maksimizira dohodak)
$
Z na godinu
MRZ DZ
ACZ
MCZ
337. Rosen graf 15.3 – docrtajte -> alternativno određivanje cijena u prirodnom monopolu
Prirodni monopol
14
Model pretpostavlja rast varanja kada granične porezne stope rastu. Zato što se većom vrijednosti t
povećava granična korisnost varanja, podižući krivulju graničnih korisnosti tako da se sjecište s krivuljom
graničnog troška nalazi u višoj vrijednosti R.
127. (101.) Koje sve vrste troškova izaziva ubiranje poreza? (Rosen 348.)+
Troškovi rukovođenja poreznim sustavom – administrativni troškovi (troškovi porezne uprave)
Troškovi ispunjavanja porezne obveze (troškovi poreznih obveznika) – obuhvaćaju izdatke za
računovođe i porezne savjetnike, vrijednost vremena koje obveznici utroše na ispunjavanje poreznih
prijava i vođenje arhive
operativni trošak (engl. operating cost) (za neku vrstu poreza ili za cijeli porezni sustav) se može
upotrijebiti da bi se označio zbir upravnih troškova i troškova poreznog obveznika. Dakle ovaj pojam
označava ukupan trošak ubiranja poreza koji nastaje kod poreznog obveznika i kod porezne uprave.
128. Što je to neslužbeno gospodarstvo? (nije spomenuo)
Neslužbeno gospodarstvo = obuhvaća ekonomske aktivnosti koje su zakonite, no koje se lako mogu sakriti
od poreznih vlasti (npr. popravci u kući), kao i aktivnosti koje su same po sebi kriminalne (npr. prostitucija,
prodaja droge…) Neslužbenom gospodarstvu (tj. zaposlenju koje osigurava velike mogućnosti nezakonitog
izbjegavanja poreza) vode visoke granične porezne stope. Vrlo ga je teško izmjeriti. Neslužbeno
gospodarstvo sinonim je za sivo gospodarstvo. Osim naziva sivo gospodarstvo koriste se i nazivi
neformalno gospodarstvo, paralelno gospodarstvo, rad na crno i slično. Pod tim pojmovima obično se u
najširem smislu misli na one aktivnosti koje se iz različitih razloga odvijaju izvan okvira službenog
gospodarstva. No jednako tako kako je broj naziva koji označavaju fenomen skrivene gospodarske
aktivnosti velik, tako je velik i broj njezinih definicija.
MC = * granična kazna MC = * granična kazna
MB = t MB = t
R*
$ $
(utajeni dolari) R R* (utajeni dolari) R
Nezakonito izbjegavanje poreza je pozitivno
Nezakonito izbjegavanje poreza je negativno
15
Ovo je samo pregled, a cijela skripta (43
str.) te čeka u našoj SKRIPTARNICI!