JAVNI BILJEŽNIK - hjk.hr biljeznik 38 small.pdf · JAVNI BILJEŽNIK 38 I 2013 3 Poštovani čitatelji, Javni bilježnik, naše glasilo, nakon proteklih sedamnaest godina uspješnog

JAVNI BILJEŽNIKbroj 38/2013.

JAVNI BILJEŽNIK 38 I 2013 3

Poštovani čitatelji,

Javni bilježnik, naše glasilo, nakon proteklih sedamnaest godina uspješnog izlaženja, eto, ponov-no se pojavljuje u obnovljenom ruhu. No osvježenim dizajnom nismo previše odstupili od prijašnjih brojeva. Nastojimo održati postojeći kontinuitet, posebno naslovnicom kao prepoznatljivim vizualnim identitetom, ali ponešto izmijenjenim oblikovanjem ostalog sadržaja približiti se modernijem izgledu na kvalitetnijem papiru, sve u koloru i boljem uvezu.Razumljivo, to je samo traganje za još primjerenijim informiranjem, a novo uredništvo i nizom drugih poboljšanja nastoji već sadržajno profilirani časopis što više obogatiti dopadljivošću i temama. Vje-rujemo da će ove promjene mnogi zapaziti i pridružiti se da svojim prijedlozima zajednički razvijamo i unapređujemo tu prijeko potrebnu javnobilježničku ediciju.

Ovom prigodom svakako se valja osvrnuti unatrag nekoliko godina te prisjetiti i zahvaliti Stjepanu Šaškoru koji je vrlo brižljivo, kao glavni urednik, pomno odabirao svaki prilog, članak, vraćao ga autorima na doradu, predlagao nove sadržaje u skladu s potrebama struke. Rijetko se može naći odvjetnika, suca ili drugog dužnosnika u pravosuđu koji nije zamijetio naš časopis zahvaljujući struč-nim prilozima prema odabiru redakcije, ali ponajviše glavnog urednika. Njegove ideje u smislu da u časopisu mora biti što više tekstova koji se odnose na aktualnu problematiku javnog bilježništva zadnjih godina striktno se provodila.

U tom smislu i dalje ćemo nastojati poticati suradnju s vama, poštovanim čitateljima, javnim bilježni-cima, prisjednicima, savjetnicima i vježbenicima, koji pojedina od naših forumskih pitanja i odgovora mogu stručno obraditi, ukazati na iskustva iz svoje prakse te postupke stranaka, suda kao i ostalih su-bjekata s kojima komuniciraju. Spremni smo objavljivati i članke koje potiču na drugačija razmišljanja, znači teme iz naše javnobilježničke prakse, što može otvoriti pojedini autor, a mogu se javiti, dakako, i oni koji imaju nove, druge i bolje prijedloge, mišljenja, rješenja.

Novo uredništvo s glavnim urednikom Ivanom Malekovićem više će prostora davati i međunarodnim temama, a posebno danas, na pragu ulaska u Europsku uniju kad nas čekaju novi propisi i saznanja koja je dobro imati pohranjena i u časopisu radi lakšega i bržeg snalaženja u poslu te jednostavnijeg pretraživanja.

Pred nama je međusobna suradnja s bilježnicima cijele Europske unije. Niz pravnih poslova već mnogi dobro poznaju (nasljeđivanje, nekretnine, obiteljsko pravo, poslovi poduzetništva i gospodar-stva, zaštita podataka i privatnosti i dr.). Vrlo brzo suočit ćemo se s nizom poslova vezanih za baze podataka i elektroničko poslovanje. CNUE (Vijeće notarijata Europske unije), kao službeno tijelo koje predstavlja bilježničku struku u odnosima s nizom europskih institucija, značajno pomaže i unapre-đuje naše poslovanje. Bavit ćemo se, dakle, sve više zajedničkim europskim temama i nastojati da sve značajnije informacije objavimo i u našem časopisu.

Vjerujemo da ćete u ovom broju pažljivo pročitati poruke Franka Molitora, predsjednika CNUE-a koji će nas uskoro posjetiti, i koji među ostalim, kaže „…S obzirom na nove pravne instrumente EU-a, od kojih su neki već stupili na snagu, europski notarijat će stvarati prostor tako da bude dostupan i pri

4 38 I 2013 JAVNI BILJEŽNIK 4

pomoći u implementacijskom procesu, kako bi se javni bilježnici, kao i europski građani, upoznali s mnogim novim mjerama”. Upravo pod njegovim predsjedavanjem Hrvatska javnobilježnička komora će biti primljena u ovu notarsku organizaciju.

U prvom dijelu ovoga broja predstavljamo Luciju Popov, novoizabranu predsjednicu Hrvatske jav-nobilježničke komore. Njezina vizija i strategija razvoja javnobilježničke službe ogleda se u pozivu na suradnju i zajedništvo, zadržavanju ugleda bilježnika kao nepristranog povjerenika stranke, pro-širivanju nadležnosti javnih bilježnika kao i timskom radu te suradnji s Ministarstvom pravosuđa RH i europskim institucijama bilježništva.

Doc. dr. Gabrijela Mihelčić piše o aktualnoj temi zadužnica i bjanko zadužnica u svjetlu novouvede-nih pravila o registru zadužnica i bjanko zadužnica. Odvjetnica Ivana Markovinović Žunko obrazlaže pojam escrow koji je prisutan u poslovnom kontekstu, često i kod javnih bilježnika, osobito kad je riječ o transakcijama koje uključuju znatnije novčane iznose, odnosno kod kojih je prijeko potreban veći stupanj osiguranja. Marija Butković detaljno nas upoznaje s izazovima i mogućnostima pravnog reži-ma obavljanja javnobilježničke djelatnosti u Europskoj uniji. Gordana Jakobović donosi sasvim prak-tične stvari, odnosno primjer zapisnika i popratnih materijala ss sjednice glavne skupštine dioničkog društva. O III. regionalnoj konferencije foruma građanskog prava jugoistočne Europe izvještavaju Jožica Matko Ruždjak i Iva Kemec Kokot.

Povijesna tema ovaj put se odnosi na Hrvatsko-slavonsko javno bilježništvo od 1859. do 1941. godi-ne iz pera dr. sc. Mirele Krešić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Uza zapis i slike o različitim događajima u proteklom razdoblju broj zaključujemo uobičajenim adre-sarom svih javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj. Molimo čitatelje i ovaj put da elektroničkom poštom pošalju možebitne ispravke, a novoimenovane javne bilježnike da pozorno provjere svoje podatke.Pozivamo vas također da i nadalje svojim stručnim prilozima i zanimljivostima iz prakse sadržajno obogatite sljedeća izdanja.

Uredništvo časopisa Javni bilježnik


U ovim turbulentnim vremenima za sve nas, nije bilo jednostavno prihvatiti se kandidature za predsjednika HJK. No

nakon promišljanja prihvatila sam to kao izazov i kao osoba koja se ne predaje, posebno ne kada je teško i ako je teško. Nisam impresionirana au-toritetima, ni bivšeg predsjednika kojem sam ta-kođer bila protukandidat na izborima i postigla velik broj glasova, niti sadašnjeg predsjednika a niti budućeg, ako to bude netko drugi legiti-mnom odlukom ove Skupštine.

Nakon 15 godina rada i sudjelovanja u Uprav-nom odboru, dopustite da imam pravo ustvrditi da ću biti sposobna i odgovorna voditi ovu Ko-moru u pravom smjeru, na dobrobit svih nas i službe u cjelini.

Moja vizija i plan je da Hrvatska javnobilježnička komora mora predstavljati sve javne bilježnike i osiguravati im sva prava koja im kao članovima pripadaju. U svom radu nastojat ću da javni bi-lježnici budu usklađeni u svom radu koliko je to najviše moguće i da svoju službu obavljaju u skladu sa zakonom i etičkim kodeksom.Također, inzistirat ću na osiguravanju uvjeta za daljnje stručno usavršavanje javnih bilježnika, prisjednika, savjetnika, vježbenika i službenika jer samo tako možemo održati zavidnu razinu službe. U tome i nadalje očekujem visok stupanj suradnje s Hrvatskom javnobilježničkom aka-demijom (HJA), zborovima i Povjerenstvom za stalno stručno usavršavanje te se zalagati da svi vi imate pristup novim saznanjima, kako putem

LUCIJA POPOVVizija i strategija razvoja javnobilježničke službe


naše web-stranice tako i putem tiskanih materija-la, našeg časopisa i na druge dostupne načine.

Posebno ću ustrajati u korektnom i transparen-tnom nadzoru Komore i službe u cjelini, u nadzo-ru rada svih javnih bilježnika, za koji smatram da mora biti preventivan, edukativan i objektivan, a sve u svrhu očuvanja digniteta javnobilježničke službe i nas kao osoba javnog povjerenja. To je srž naše opstojnosti i prepoznatljivosti.

HJK mora biti financijski stabilan kako bi omo-gućio prosperitet službe u cjelini, ali ne i „ne-osjetljiv“ na probleme svakog javnih bilježnika ponaosob. U tom smislu treba svakako preispi-tati postojeći način plaćanja članarina i pokušati ostvariti još više prihoda od budućih i postojećih registara.

Održati i proširivati nadležnosti javnih bilježnika

Znam koje vas pitanje muči i uložit ću svu ener-giju radi ostvarenja onoga što za sada nismo dobili, a to je barem naknada Komori za vođenje registra zadužnica.

Potaknut ću osnivanje nekog vida „fonda soli-darnosti“, ili kako god to budemo nazvali, s ci-ljem da pomognemo onim javnim bilježnicima kojima je iz objektivnih razloga ugroženo funk-cioniranje službe, a kako bi ta služba mogla op-stati na području cijele RH.U tom smislu maksimalno se trebamo angažirati da u preustrojstvu mreže sudova zaštitimo javne bilježnike i osiguramo im funkcioniranje.

Svakako ću se založiti za nastavak promicanja pozitivnog „imidža“ o javnobilježničkoj službi u javnosti te u tom pravcu po potrebi i medijski isticati prednosti koje naša služba donosi gra-đanima u ostvarenju pravne sigurnosti i preven-ciji sporova, a također i unutar pravnog sustava i rasterećenja sudova.

Sve snage, pa i pozitivna lobiranja, usmjerit ću na održanje i proširenje nadležnosti javnih bi-lježnika u zemljišnoknjižnim postupcima, izvan-parničnim postupcima, u prometu nekretnina-ma, javnim registrima i sl., a gdje imamo snagu i mogućnost, kako stručnu tako i tehničku da budemo spremni te nadležnosti preuzeti. Za to imamo opravdanje putem suzbijanja nadripisar-

stva, povećanja pravne sigurnosti, ubiranja po-reza, sprečavanje pranja novca i sl.Naravno, smatram da to sve trebamo raditi „ti-hom diplomacijom“, ne izazivajući negodovanje građana, stručne javnosti, Ministarstva pravosu-đa i Odvjetničke komore. To uopće ne smatram vazalnim odnosom, već promišljenom i racio-nalnom politikom. Također, trebamo nastaviti i s informatizacijom kao osnovom za buduće poslove, da uvijek budemo spremni za „korak ispred drugih“.

Probleme ovrha moguće je riješiti

Prošlo je više godina od dana stupanja na sna-gu člana 102. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, po kojem je određeno sudje-lovanje javnih bilježnika u ovrsi kao novog tijela postupka. Stoga ne želim „pobjeći“ od „bolne točke“ na koju ukazuju mnogi javni bilježnici, a to su ovrhe. Kod prve izmjene Ovršnog zakona ponovno snažno treba inzistirati na raspodjeli predmeta prema mjesnoj nadležnosti ovršenika, ali prvenstveno pokušati uvesti „mađarski mo-del“ ravnomjerne raspodjele ovršnih predmeta putem Komore svim javnim bilježnicima u Re-publici Hrvatskoj elektroničkim putem. Međutim, taj model nije lako samo preslikati, on svakako iziskuje vrijeme u kojem bi se morala prilagoditi Hrvatska odvjetnička komora i uvesti elektroniku za sve odvjetnike.

S obzirom da to ne ide tako brzo, založit ću se za druge moguće modalitete ravnomjerne raspodjele ovrha putem naše Komore. Pritom, znam da to nije jednostavno, ali za tu opciju sam se uvijek zalagala, iako nikad nisam napadala kolege koji su u okviru postojećeg Zakona mogli imati ovrha koliko su mogli, pa makar spadali i u „top 10“. Zato ću se kroz institucije boriti za izmjenu Zakona jer to je jedini pravi put za koji imamo opravdanje i čvrste argumente. To se mora moći opravdati suzbijanjem makar i sum-nje na korupciju i povezivanje odvjetnika, javnih bilježnika i ovrhovoditelja. S tim u vezi hitno valja odrediti i ujednačiti odvjetničke troškove u ovrš-nim predmetima. Pred tim ne treba zatvarati oči, a koliko ćemo uspjeti ovisi i o volji svih nas.

Transparentno informiranje - ključ uspjeha i zajedništva

Informiranost svih članova Komore treba biti


pravodobna, jasna i transparentna. U tome oče-kujem suglasnost svih članova Upravnog od-bora i posebno zborova koji će imati svu moju podršku u još većem jačanju svoje uloge.

Spremna sam na suradnju i želim čuti „glas“ svakog od vas iz bilo kojeg dijela Hrvatske. Ako zatreba, otvorit ću posebnu e-adresu, na koju bi otvoreno postavljali pitanja, iznosili kritike i su-gestije. Na taj način omogućit ćete da saznam vaša razmišljanja, a pokušat ću odgovoriti i s Upravnim odborom razmotriti koji su objektivni problemi službe i što su prioriteti. Time ne želim degradirati naš Forum, ali mislim da je mnogim kolegama još nelagodno njime komunicirati. Zbog opće poznatih razloga i Forumu treba omogućiti da postane uistinu ono čemu je na-mijenjen.

Vruće pitanje funkcioniranja stručnih službi Ko-more je nešto što budući predsjednik i Uprav-ni odbor moraju promptno rješavati. Stručne službe moraju biti primjeren servis Komore i svih javnih bilježnika i za svoj dobro plaćeni rad trebaju odgovorno i stručno obavljati svoj posao, ne preuzimajući na sebe ovlasti koje im ne pripadaju. Stručne službe pratit će propise, sve izmjene, analitike, statistike i sl. te promptno obavještavati sve javne bilježnike. Dakle, bit će kvalitetan servis naše službe.

Prema potrebama, mijenjat ćemo Pravilnik o radu stručnih službi i Statut kako bismo mogli provesti preustrojstvo stručne službe i staviti je u funkciju nadolazećih zadaća koje pred nas stavlja sve veća informatizacija, modernizacija i pozicija naše Komore ulaskom u Europsku uniju.

Suradnja s Ministarstvom pravosuđa

Nastavit ćemo, dakako, pozitivnu suradnju s Mi-nistarstvom pravosuđa, zauzimajući se za par-tnerske odnose, s percepcijom službe koja je sposobna odgovoriti na sve izazove, posebno ulaskom u EU, službe bez koje pravosudni su-stav RH više ne može biti ni zamišljen. U surad-nji s Ministarstvom pravosuđa pokrenut ćemo izmjene Zakona o javnom bilježništvu i pokušati riješiti probleme koji nas zbog zakonske ne-re-gulative opterećuju.

Javni bilježnici i Europska unija

O međunarodnim aktivnostima, koje su u tije-ku i koje nas očekuju od srpnja 2013., moglo bi se puno toga reći, ali ovdje ću samo nagla-siti da je ova godina izazovna i zahtjevna. To je godina mnoštva događanja, npr. u kojoj HJK ima aktivnu ulogu predsjedatelja Heksagonale i domaćina Europske notarske mreže (ENN-in-

LUCIJA POPOV

PREDSJEDNICA HJK


trelokutora) te prijema u punopravno članstvo u Vijeće notarijata Europske unije (CNUE), tu je i 27. međunarodni kongres latinskog notarijata (početkom listopada ove godine u Limi, Péru), 25. konferencija europskih javnih bilježnika u Salzburgu, gdje će sudjelovati i zamjenica mi-nistra pravosuđa te niz drugih međunarodnih aktivnosti i obveza koje proistječu ulaskom Re-publike Hrvatske u Europsku uniju.

Želim istaknuti da je sudjelovanje u svim među-narodnim aktivnostima za našu Komoru impe-rativ te da je važno zadržati dosadašnju razinu aktivnosti. No treba i nastojati unaprijediti daljnju suradnju, što podrazumijeva stvaranje organi-zacijskih i profesionalnih pretpostavki u Komori za nastavak i razvoj aktivnosti na području me-đunarodne suradnje.

Timskim radom do uspjeha

Poštovane kolegice i kolege, to je moja vizija rada u Komori, sa željom da nastavimo raditi ono što je započeto i pozitivno, ne rušeći mosto-ve koje smo od prvog dana mukotrpno gradili sve ove godine i da naravno pokušamo bolje. Svoju energiju usmjerit ću u tom pravcu, svje-

sna težine koju to nosi, svjesna problema koji su ostali, svjesna osobne odgovornosti „prve među jednakima“, ali također svjesna i činjenice da ni-kada i nitko od nas ne može ostvariti sve želje i ciljeve – ma koliko se trudio i bio sposoban.

No ono što sigurno mogu obećati jest da ću raditi i truditi se ostvariti zadani program. To, naravno, mogu i želim samo timskim radom s Upravnim odborom i svima vama, sa željom da u zajedničkom pozitivnom ozračju i suglasju do-nosimo odluke i radimo samo najbolje za dobro-bit naše službe, ne stvarajući od naše Komore „slučaj“jer ona to i nije. Ako pošteno pogledamo sami oko sebe shvatit ćemo i priznati koje i ko-like su naše prednosti u odnosu na okružje u kojem živimo. Uvjerena sam da će tako biti jer u protivnom ne bih se prihvatila ove odgovorne i časne dužnosti.

Na kraju, od srca vam zahvaljujem na ukazanom povjerenju, to je za mene veliko priznanje i čast. Ponosna sam na sve dosadašnje godine rada u bilježništvu, ne tražim i ne trebam osobnu pro-mociju, želim samo napredak naše službe i do kraja želim ostati samo ponosna i časna javna bilježnica kao i svi vi.


1. UVOD

Novi Ovršni zakon stupio je na snagu 15. listopada 2012.1 Važnija novost koju propis donosi je uvođe-nje Registra zadužnica i bjanko zadužnica (dalje: Registar zadužnica/bjanko zadužnica ili Registar). Tako je šesnaest, odnosno trinaest, godina nakon uvođenja zadužnice, odnosno bjanko zadužni-ce, zakonodavac ustrojio evidenciju (elektroničku bazu podataka) emitiranih zadužnica i bjanko za-dužnica. Registar uređuje čl. 216. OZ-a kao jedina registarska odredba zakonske snage. Osnovan je i vodi se pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori (da-lje: HJK ili Komora). Uvođenje Registra znači impostaciju nove vrste evidencije (upisnika) tj. elektroničke baze podata-ka koja ima određena posebna obilježja. Najkraće bi se moglo reći da se ona tiču: a) ustroja Registra te b) pravnih učinaka koji se ostvaruju upisom za-dužnica i bjanko zadužnica u Registar.2 3 Registar je evidencija vrlo sužene javnosti. Razlog uvođenju Registra zakonodavac je obja-snio potrebom osujećenja mogućih zlouporaba zadužnica, posebno bjanko zadužnica. Jasno je da je kontrola vjerodostojnosti (Dika kaže: autentič-nosti, zakonodavac: istinitosti)4 zadužnica i bjanko zadužnica poželjna, pa će Registar biti koristan. Ono što bi potencijalno moglo biti nejasno je: a) hoće li Registar funkcionirati kao evidencija iz koje će proizlaziti vjerodostojnost „papirnatih“ zadužni-ca i bjanko zadužnica ili, i istinitost tražbina koje su njima utvrđene i s tim u vezi: b) kakve su poslje-

1 Narodne novine, br. 112/12, dalje: OZ. 2 Za načela registarskog prava, v. JOSIPOVIĆ, T., Zajednička

načela registarskog materijalnog prava, u: DIKA, M., ERNST, H., JELČIĆ, O., JOSIPOVIĆ, T., LISIČAR, H., MARIN, J., MARKOVIĆ, N., MATANOVAC, R., RAČKI MARINKOVIĆ, A., RADIŠIĆ, N., ROIĆ, M., Hrvatsko registarsko pravo, Narodne novine, Zagreb., 2006., str. 1.-28., dalje: DIKA, M., et al., Reg-istarsko pravo. DIKA, M., Zajednička načela registarskog postu-povnog prava-sumarni pregled, u DIKA, M., et al., Registarsko pravo. str. 29.-40.

3 Za usporedbu s drugim javnim registrima privatnog prava v. ERNST, H., Hrvatski upisnik oporuka i drugi javni registri privat-nog prava, u DIKA, M., et al., Registarsko pravo. str. 243.-282.

4 DIKA, M., Građansko ovršno pravo, I. knjiga, Opće građansko ovršno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007., str. 276.-277.

dice, odnosno kakav je odnos između upisničkih zadužničkih podataka i onih koji proizlaze iz papir-nate zadužnice i bjanko zadužnice. U radu će se nastojati razjasniti funkcija Registra, što zahtijeva da se analiziraju ustrojstvena obilježja Registra i učinci koji se upisom ostvaruju. Postojanje registarskih pravila reflektirat će se na osnovno uređenje zadužnice i bjanko zadužnice. Tre-ba vidjeti kako će ta interferencija izgledati, što opre-djeljuje i koncepciju rada tako da se najprije analizira uređenje zadužnice i bjanko zadužnice, potom ustroj Registra i pravni učinci upisa, kako bi se sintezom pravila utvrdila korelacija registarskih i pravila koja uređuju institut zadužnice/bjanko zadužnice.

2. POZITIVNOPRAVNO UREĐENJE

2.1. Pravni izvori

Kako je rečeno, OZ sadrži samo jednu odredbu registarske naravi (čl. 216. OZ-a). Upotpunjuju je i predstavljaju posredni, neizravni izvor pravila regi-starske naravi pravila: a) o zapljeni na temelju za-dužnice i bjanko zadužnice iz čl. 214. i 215. OZ-a, te b) ona koja uređuju ovrhu na novčanoj tražbini ovršenika iz čl. 171.–218. OZ-a. Registarska pravila iz čl. 216. OZ-a prati pravil-nička legislatura podzakonske naravi iz: Pravilni-ka o registru zadužnica i bjanko zadužnica (dalje: PRZBZ),5 Pravilnika o obliku i sadržaju zadužnice (dalje: POSZ) i Pravilnika o obliku i sadržaju bjan-ko zadužnice (dalje: POSBZ). Prijelaznim i završnim odredbama POSBZ-a i POSZ-a (čl. 11. POSBZ-a i čl. 9. POSZ-a) određeno je da oni stupaju na snagu danom objave u Narodnim novinama. Objavljeni su 18. listopada 2012., dakle tri dana nakon stupanja na snagu OZ-a. PRZBZ je, a kako je određeno čl. 12. PRZBZ-a, stupio na snagu osmog dana od obja-ve u Narodnim novinama, dakle 26. listopada 2012. (budući da je objavljen 18. listopada 2012.), odno-sno jedanaest dana nakon stupanja na snagu OZ-a.Osim prethodno navedenih pravila OZ-a, koja ima-

5 Sva tri pravilnika objavljena su u Narodnim novinama, br. 115/12.

Zadužnica i bjanko zadužnica u svjetlu novouvedenih pravila o registru zadužnica i bjanko zadužnica

Doc. dr. sc. Gabrijela MihelčićKatedra za građansko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci


ju značenje posebnih ovršnih pravila, treba imati u vidu i opća ovršna pravila iz čl. 1.–73. OZ-a te opća pravila o ovrsi radi naplate novčane tražbi-ne iz čl. 74.–79. OZ-a. Nadalje, radi funkcija za-dužnica/bjanko zadužnica valja voditi računa i o pravilima Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika.6 Najuži hodogram relevan-tnih pravila zaokružuju pravila Zakona o obveznim odnosima7 koja uređuju vrijednosne papire i nala-ze se u čl. 1135.–1162. ZOO-a.8

2. Geneza pozitivnog uređenja zadužnice i bjanko zadužnice

Zadužnica i bjanko zadužnica „hrvatski su proi-zvod,“ kaže Vukmir, ističući njihove posebnosti, nakon iscrpne analize i usporedbe sa sličnim insti-tutima mjenice i akreditiva.9 Riječ je o specifičnim pravnim instrumentima kompleksne pravne naravi (Giunio smatra: ambivalentne),10 posebno uređe-nim, čije je uvođenje struka ocijenila hvalevrijed-nim.11 Praksa je, nesumnjivo, pokazala važnost zadužnica i bjanko zadužnica. Na određene dvoj-be uočene u primjeni zakonodavac je odgovorio dopunama i izmjenama izvornog uređenja. Zadužnica je, uz još neke instrumente osiguranja tražbina, prvi put uvedena u naš ovršni sustav odredbom čl. 183. Ovršnog zakona iz 1996. g.12 pod nazivom „zapljena računa po pristanku duž-nika“ (zadužnicom je nazvana tek 2005. g.) i, u izvornom uređenju, bez jasno naznačene funkcije osiguranja. Pravilom iz čl. 183. st. 1. OZ/96 dužnik je bio ovlašten ispravom na kojoj je javnobilježnički ovjerio potpis dati suglasnost vjerovniku da se radi naplate njegove tražbine zaplijene određeni duž-nikovi računi (račun) kod banke ili druge pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa te da se sredstva s njih izravno isplaćuju vjerovniku. Takva je isprava (od uvođenja, a tako je i danas) imala učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se: a) plijenila tražbina po računu i b) prenosila na ovrhovoditelja (vjerovnika) radi naplate. S tim da dana suglasnost nije utjecala na provedbu ovrhe radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi

6 Narodne novine, br. 91/10 i 112/12, dalje: ZPONS.7 Narodne novine, br. 35/05, 41/08 i 125/11, dalje: ZOO.8 Naravno, treba imati u vidu i druga relevantna pravila ZOO-a,

npr. o cesiji, solidarnom jamstvu, i sl. V. DIKA, M., op. cit. str. 266.-267.

9 VUKMIR, B., Kritički osvrt na zadužnicu, Pravo i porezi, 2010., br. 4., str. 5.-7.,

10 GIUNIO, A. M., Zadužnica-tri godine poslije, Hrvatska pravna revija, 2002., br. 5., str. 119.-120

11 VUKMIR, B., op. cit., str. 3. VIDOVIĆ, A., Zadužnice prema novom Zakonu, Računovodstvo, revizija i financije, 2012., br. 12., str. 169.

12 Narodne novine, br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08, dalje: OZ/96.

narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgu-bljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdr-žavanja (čl. 183. st. 3. u vezi čl. 178. st. 3. OZ/96). Vjerovnik se namirivao na način da je zadužnicu radi naplate (neposredno, preporučenom pošilj-kom ili putem javnog bilježnika) dostavljao banci ili osobi koja obavlja poslove platnog prometa (čl. 183. st. 2. OZ/96). Ovlast na izvansudsko namire-nje na novčanoj tražbini na računu (na novčanim sredstvima),13 od početka primjene zadužnice do danas, njezin je najznačajniji prerogativ. Premda je praksa neko vrijeme „lutala“ oko toga može li se namirenje na računu tražiti neposredno ili je prethodno potrebno od suda tražiti dozvolu ovrhe, nije bilo mjesta nikakvom drugom zaključku do da je vjerovnik ovlašten namiriti se neposredno (usp. primjerice odluku ŽS-a u Bjelovaru, Gž-1248/09-2 od 4. studenog 2009. u kojoj stoji: „Na temelju za-dužnice ovrhovoditelj nije ovlašten od ovršnog suda tražiti donošenje rješenja o ovrsi i određi-vanje ovrhe na tražbini ovršenika po računu koji ima kod određene banke, jer glede navedenog sredstva ovrhe, već sama zadužnica predstav-lja rješenje o ovrsi i proizvodi sve pravne učinke tog rješenja, pa je na temelju iste ovrhovoditelj u mogućnosti izvansudski, neposrednim obra-ćanjem banci, zatražiti naplatu svoje ovršne tražbine,“ i obrazlaže se: „Ovrhovoditelj je podnio prijedlog za ovrhu na temelju zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika pljenidbom novčanih sred-stava koje ovršenik ima na tekućem računu kod … banke, a radi namirenja tražbine u iznosu od …kune zajedno s kamatama. Ovršenik je kao jamac - platac ispravom, koja nosi naziv „zadužnica“ od 23. travnja 2001. g., a čiji je potpis ovjeren po jav-nim bilježnicima ….dana 24. travnja 2001. g., dao suglasnost da se radi naplate tražbine ovrhovodi-telja prema dužniku ….u iznosu od ….u kunskoj protuvrijednosti, uvećano za ugovorene redovne i zatezne kamate, naknade i troškove, zaplijene svi računi s njegovih kunskih i deviznih računa kod svih pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa, te da se novac s tih računa isplati izrav-no vjerovniku. Ovrhovoditelj upravo na temelju te zadužnice i predlaže ovrhu u ovom predmetu i to upravo na novčanim sredstvima, koje ovršenik ima na računu kod … banke. Međutim, ova isprava koju je potpisao ovršenik, a koja isprava jest za-dužnica, ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate u smislu čl. 183. st. 1. i st. 2. OZ-a. Tu ispravu ovrhovoditelj dostavlja banci s učincima dostave pravomoćnog sudskog rješenja o ovrsi neposredno prijamnom uredu

13 Iako se radi o novčanoj tražbini na računu, zakonodavac govori o ovrsi na novčanim sredstvima.


banke, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili putem javnog bilježnika, sukladno čl. 183. st. 3. OZ-a. Prema tome, ovrhovoditelj nije mogao na temelju ove zadužnice podnijeti sudu prijedlog za ovrhu pljenidbom računa ovršenika, već je trebao direktno ovu zadužnicu dostaviti banci, sukladno čl. 183. st. 3. OZ-a. Zadužnica ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamca platca na drugim predmetima ovrhe, kako je to propisano čl. 183. st. 7. OZ-a. Prema tome, da je ovrhovodi-telj na temelju zadužnice zahtijevao ovrhu protiv ovršenika na pokretninama ili nekretninama, dakle, na drugim predmetima ovrhe, a ne na računu koji ovršenik ima kod banaka, onda bi se takva ovrha mogla sudski provoditi, jer bi u tom slučaju za-dužnica imala svojstvo ovršne isprave.,“14 i odluku VTS, Pž-7426/09 od 11. siječnja 2010. u kojoj je zauzeto sljedeće stajalište: „Zadužnica ima učinak i pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu, pa ne postoji opravdan razlog da ovrhovoditelj, umjesto izravno, prisilno napla-ćuje svoju tražbinu na ovršenikovim tražbinama po računima kod banke putem suda.“15 Izvorno uređenje zadužnice redefinirano je Zako-nom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 1999. g.16 kada su unesene bitne novine. Najveća je učinjena uvođenjem bjanko zadužnice koja je tako i nazvana. Početna kolebanja oko sadržaja i oblika bjanko zadužnice brzo su otklonjena, a po-jedini elementi, kako će se vidjeti, i osnaženi nove-liranjem (usp. i v. primjerice odluku ŽS u Bjelovaru, Gž-1006/10-2, od 10. rujna 2010. u kojoj se kaže: „Privatna isprava (ugovor o zakupu) o sklopljenom pravnom poslu ne može voljom ugovornih stanaka izraženom u toj ispravi steći svojstvo i pravnu sna-gu bjanko zadužnice, jer da bi imala pravnu sna-gu rješenja o ovrsi i pravnu snagu ovršne isprave bjanko zadužnica mora biti izdana na posebno propisanom obrascu, i mora imati propisani sadr-žaj,“ i obrazlaže se: „Osnovano u žalbi ovrhovodi-telj ističe da nisu ispunjeni uvjeti temeljem kojih bi se smatralo da ugovor o zakupu poslovnog pro-stora od 23. veljače 2007. g. Odredbom čl. 183.a. OZ-a određeno je da dužnik može ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati sugla-snost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi, zaplijene svi njegovi računi kod banaka, te da se novčana sredstva s tih računa u skladu s njegovom izjavom sadržanom u

14 Sudska praksa Županijskog suda u Bjelovaru, Bjelovar, 2009., Bilten, priredio: DOMINKO, A., Dostupno na: https://sudovi.pravosudje.hr/zsbj/img/File/sudska%20praksa/BILTEN%202009.doc

15 Informator, 6031, 2011. Dostupno na: Sudska praksa časopisa Informator, http://www.novi-informator.net/index.aspx?p=sudska/sudska&c=

16 Narodne novine, br. 29/99, dalje: ZIDOZ/99 ili Novela OZ/99.

toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan (bjanko zadužnica). Takva isprava izdaje se u jednom primjerku. St. 4. te odredbe određeno je da će oblik i sadržaj isprave, s naznakom najvi-ših iznosa koji se mogu upisati u pojedine vrste te isprave, propisati ministar pravosuđa. Na temelju te odredbe ministar pravosuđa donio je Pravilnik o obliku i sadržaju bjanko zadužnice (Narodne novine, br. 136/05) i njime je propisan oblik i sa-držaj bjanko zadužnice koju sukladno čl. 183. st. 1. OZ-a izdaje dužnik, s naznakom najviših iznosa koji se mogu upisati u pojedine vrste te isprave. Prema čl. 2. Pravilnika dužnik može izdati bjanko zadužnicu na obrascu iz Pravilnika s naznakom najvišeg iznosa, a čl. 3. i 4. propisan je izgled i sadržaj obrasca. Iz Pravilnika je vidljivo da bjanko zadužnica predstavlja vrijednosni papir koji je pre-ma čl. 1135. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br.: 35/05 i 41/08, dalje: ZOO) isprava i kojom je njezin izdavatelj obvezuje ispu-niti obvezu upisanu u toj ispravi njezinom zakoni-tom imatelju, a ta se izjava prema Pravilniku daje na obrascu koji je njen sastavni dio. Iz tih razloga stranke ovršnog postupka ne mogu u privatnoj ispravi ugovarati da ona ima pravnu snagu vrijed-nosnog papira, odnosno tzv. bjanko zadužnice, jer su bitni sadržaj i način izdavanja bjanko zadužni-ce kao vrijednosnog papira propisani navedenim Pravilnikom i izgledom i sadržajem obrasca. Osim toga, odredba čl. 26. Ugovora o zakupu na koju se u pobijanom rješenju poziva prvostupanjski sud niti ne sadrži sve bitne dijelove bjanko zadužnice propisane čl. 2, 4. i 6. Pravilnika,“17 odluku ŽS u Zagrebu, Gžovr- 1060/10-2 od 20. travnja 2010. u kojoj stoji: „Bjanko zadužnica u kojoj nije upisan iznos tražbine koja se naplaćuje, nema svojstvo ovršne isprave,“18 kao i odluku VTS, Pž-2974/06 od 9. lipnja 2006. prema kojoj: „Ako je dužnik vje-rovniku izdao bjanko zadužnicu, vjerovnik može u nju naknadno upisati iznos tražbine. Ako on to učini i ispuni preostali dio bjanko zadužnice (osim potpisa dužnika koji mora biti javno ovje-rovljen), ta zadužnica ima svojstvo ovršne ispra-ve na temelju koje sud može odrediti ovrhu,“19 odnosno odluku VTS, PŽ-3407/06 od 13. lipnja 2006. u kojoj se zastupa gledište: „Ako je ovršenik kao dužnik ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dao suglasnost da se zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa isplaćuje ovrhovoditelju, ta isprava

17 Sudska praksa Županijskog suda u Bjelovaru, Bjelovar, 2010., Bilten, 2010., priredio: DOMINKO, A., Dostupno na:https://su-dovi.pravosudje.hr/zsbj/img/File/sudska%20praksa/BILTEN%202010.doc

18 Informator, 5940, 2011. Dostupno kao u bilješci br. 15.19 Informator, 5542, 2007. Dostupno kao u bilješci br. 15.


ima snagu ovršne isprave te temeljem nje ovr-hovoditelj može tražiti ovrhu na drugim pred-metima ovrhe. Za određivanje ovrhe na drugim predmetima ovrhe nije uvjet da se naplata po računu ovršenika prethodno nije mogla prove-sti.“ Odredbom čl. 183. a. st. 1. OZ/96 dužnik (ali samo trgovac) bio je ovlašten ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da se radi naplate tražbine, čiji će iznos naknadno biti upisan u ispravu zaplijene određeni ili svi računi koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa, te da se sredstva s tih računa izravno isplate vjerovniku određenom u ispravi ili koji će naknadno u nju biti upisan. Takva isprava imala je učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi ko-jim se plijeni tražbina po računu i prenosi na ovr-hovoditelja radi naplate. Novinu je predstavljalo i uređenje prema kojem je dužnik i u „običnoj“ za-dužnici mogao dati suglasnost da se zaplijene svi njegovi računi, a ne samo određeni račun ili računi kao što je to bilo dotada, premda je mogao i to. Izri-jekom je predviđena mogućnost prijenosa prava iz zadužnice i čl. 183. st. 4. OZ/96 propisana ovlast vjerovniku da javno ovjerovljenom ispravom svoja prava iz zadužnice prenese na druge osobe, koje su u takvom slučaju stjecale prava koja je imao pri-jašnji vjerovnik po zadužnici. Istu je ovlast u korist vjerovnika iz bjanko zadužnice predviđao čl. 183. a. st. 3. OZ/96. Uvedena je (ili barem naglašena)20 i mogućnost da istodobno kada i dužnik ili naknad-no, obvezu iz zadužnice/bjanko zadužnice preuz-me jamac platac davanjem pisane izjave u formi javno ovjerovljene isprave, a sadržajno jednake izjavi dužnika (na samoj zadužnici/bjanko zaduž-nici ili u dodatnim ispravama uz nju), čl. 183. st. 2. i čl. 183. a. st. 3. OZ/96. Osim što se kao i dotada određivalo da zadužnica ima učinak pravomoćno-ga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate (što je vrijedilo i za bjanko zadužnicu), Novelom OZ/99 (a tako je i danas) određeno je da se na temelju ovih isprava, kao ovršnih isprava, može tražiti ovr-ha protiv dužnika ili jamaca plataca i na drugim predmetima ovrhe (čl. 183. st. 7. i čl. 183. a. st. 3. OZ/96). To je stajalište i judikature, npr. tako pro-izlazi iz odluke ŽS-a u Koprivnici, Gž.59/04-2 od 03. veljače 2004. u kojoj se kaže: „Bjanko zaduž-nica ima učinak pravomoćnog sudskog rješenja o ovrsi i na temelju takve zadužnice može se tražiti ovrha i na drugim predmetima ovrhe, a ne samo na računu ovršenika,“ odnosno određuje, primjerice, kao u odluci TS-a u Zagrebu, Ovrv-2319/09 od 27. svibnja 2009., potvrđenoj odlukom VTS-a RH Pž-4193/09 od 24. kolovoza 2009. kako:

20 Treba držati da je to bilo moguće i prije u skladu s obvezno-pravnim pravilima.

„Ako prijedlog za ovrhu nema sadržaj propi-san čl. 35. st. 1. OZ-a (između ostalog naznaku ovrhovoditelja i ovršenika), sud će ga odbaciti. Odredba da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena, na odgovarajući se način pri-mjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik. Da bi zadužni-ca mogla obaviti svoju funkciju ovršne isprave, mora biti podobna za ovrhu, što znači da u njoj moraju određeno biti naznačeni vjerovnik i duž-nik, predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze, a obveza mora biti precizno određena glede glavnice i kamata. Na iznos glavnice upi-san u zadužnici teku zatezne kamate od vreme-na koje je vjerovnik upisao u zadužnici.“ 21 Na ovaj način ustrojeno uređenje zadužnice i bjan-ko zadužnice u teoriji je rezultiralo zaključcima: 22

a) da je riječ o instrumentima osiguranja tražbi-na koji imaju obilježja obveznopravnog vrijed-nosnog papira sui generis, odnosnob) instrumentima ustrojenim radi naplate tražbi-ne koji su po svom učinku izjednačeni s pravo-moćnim rješenjem o ovrsi, ali samo kada je u pi-tanju namirenje na novčanoj tražbini na računu dužnika, odnosno c) ovršnoj ispravi, ovršivoj i podobnoj za ovrhu na drugim predmetima ovrhe, ad) prava iz kojih se prenose na drugog vjerov-nika cesijom u slučaju kada je riječ o prijenosu prava iz zadužnice, odnosno bjanko zadužnice u koju je upisan vjerovnik i tražbina, odnosno tradicijom kada to nije učinjeno.

Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zako-na iz 2003. g.23 kojim su radikalno izmijenjena pra-vila koja su uređivala neka druga sredstva osigu-ranja tražbina, zadužnica i bjanko zadužnica tek su ovlaš dodirnute. Promjene su se ticale predme-ta ovrhe-računa na način da je određeno (kako je i danas) da zadužnicom/bjanko zadužnicom dužnik daje suglasnost za zapljenu svih računa koje ima, čime je dokinuta mogućnost zapljene samo odre-đenog računa ili nekih računa.

21 Dostupno na: Sudska praksa Trgovačkog suda u Zagrebu, http://www.tszg.hr/cro/TSZG/Sudska-praksa/(offset)/170

22 V. općenito o zadužnici/bjanko zadužnici, posebno o pravnoj naravi, u: DIKA, M., op. cit., str. 261.-279., VUKMIR, B., op. cit., str. 5.-7., CRNIĆ, I., MATIĆ, H., Bjanko zadužnica, Računovodstvo i financije, 2002/4., str. 52. CRNIĆ, I., MATIĆ, H., Primjena zadužnice i bjanko zadužnice, Pravo u gospodarstvu, 2000, br. 4., str. 152. i 153., 160.-161., GIUNIO, A. M., op. cit., str. 119.-120., ŠIMUNEC, N., Bjanko zadužnica-izdavanje i naplata, Računovodstvo, revizija i financije, br. 9/2004., str. 61.

23 Misli se na Zakon objavljen u Narodnim novinama, br. 173/03, dalje: ZIDOZ/03 ili Novela OZ/03.


Još je jedna Novela OZ-a intervenirala u uređenje zadužnice i bjanko zadužnice. Riječ je o Zakonu o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2005. g.24 kojom je „obična“ zadužnica napokon nazva-na „zadužnicom,“ a naslov iznad čl. 183. OZ/96 umjesto dotadašnjeg „zapljena računa po pristan-ku dužnika“ zamijenjen naslovom „zapljena raču-na na temelju zadužnice.“ Ukinuto je ograničenje prema kojem je samo dužnik trgovac mogao izdati bjanko zadužnicu, odnosno njome dati suglasnost za zapljenu. Od Novele OZ/05 to može svaki duž-nik, neovisno ima li svojstvo trgovca ili ne. Nagla-šeno je da se zadužnice i bjanko zadužnice izdaju samo u jednom primjerku.25 V. npr. judikat: „Povrat bjanko zadužnice dužnik ne može s osnovom zahtijevati od vjerovnika, nakon što je vjerovnik ispunjenu bjanko zadužnicu predao banci.“Ukratko i u najvažnijim crtama prema uređenju iz noveliranog OZ/96 do 1. siječnja 2011.:

a) zadužnice/bjanko zadužnice imale su formu javno ovjerovljene isprave koja se izdavala u jednom primjerku; b) ispravom je dužnik davao suglasnost da se radi naplate tražbine iz isprave (odnosno koja će biti naknadno upisana), zaplijene svi njegovi računi kod pravnih osoba koje obavljaju poslo-ve platnog prometa i novac s njih izravno isplati vjerovniku određenom u ispravi (naknadno upi-sanom);c) obvezu po zadužnici/bjanko zadužnici, uz dužnika, mogao je preuzeti i jamac platac isto-dobno ili naknadno, na samoj ispravi ili u dodat-nim ovjerovljenim ispravama;d) vjerovnik je bio ovlašten prava iz zadužnice/bjanko zadužnice prenijeti ovjerovljenom ispra-vom na drugoga koji je stjecao prava koja je imao vjerovnik;e) zadužnice su imale učinak pravomoćnog rje-šenja o ovrsi za namirenje na novčanoj tražbini na računu i dostavljale se neposredno pravnoj osobi koja je obavljala poslove platnog prome-ta, odnosno općih ovršnih isprava za ovrhu na drugim predmetima ovrhe.

U razdoblju od 1. siječnja 2011. do stupanja na snagu novog OZ-a (15. listopada 2012.) zadužni-cu i bjanko zadužnicu uređivala su pravila čl. 125. st. 1. i čl. 126. st. 1. Ovršnog zakona iz 2010. g.,26 premda sâm Zakon nikad nije stupio na snagu i derogiran je donošenjem OZ-a. Međutim, među odredbama koje su anticipirano stupile na snagu (prije samog Zakona) bile su i one koje su uređi-

24 Narodne novine, br. 88/05, dalje: ZIDOZ/05 ili Novela OZ/05.25 VS, Revt-128/2007-2 od 5. prosinca 2007., Informator, 5763,

2009. Dostupno kao u bilješci br. 15. 26 Narodne novine, br. 139/10, 125/11, 150/11, 154/11, 12/12 i

70/12, dalje: OZ/10.

vale zadužnicu i bjanko zadužnicu i koje su doni-jele značajne novine u pogledu forme isprava. Ta važna izmjena, a koja će se, kako će se kasnije vidjeti, značajno odraziti na registarska pravila uči-njena je čl. 125. st. 1. i čl. 126. st. 1. OZ/10, pa se od 1. siječnja 2011. kako bi zadužnica/bjanko zadužnica imala pravne učinke koji se predviđaju ovršnim pravilima, traži da je načinjena u formi pri-vatne isprave koju potvrđuje javni bilježnik. Novinu je predstavljala i zakonska presumpcija iz čl. 126. st. 5. OZ/10 o istinitosti bjanko zadužnice. Prema pravilu iz navedene odredbe bjanko zadužnica je istinita u pogledu sadržaja, ako je vjerovnik na-knadno upisao iznos tražbine koji je manji ili jed-nak onome za koji mu je dužnik dao suglasnost u trenutku kada je potvrđena kod javnog bilježnika te podatke o vjerovniku. Konačni režim koji sada imamo uveden je OZ-om. Sadašnje uređenje, u biti slijedi novelirani OZ/96, uz izmjene i dopune učinjene OZ/10 i refleksijom stupanja na snagu ZPONS-a u cijelosti,27 pa je tako moguće apostrofirati sljedeće točke kao oko-snicu pozitivnopravnog uređenja zadužnice i bjan-ko zadužnice:

a) riječ je o ispravama koje se izdaju u formi pri-vatne isprave potvrđene kod javnog bilježnika i za čiju je valjanost nužna ta forma;b) zadužnicom dužnik daje suglasnost vjerovni-ku da se radi naplate određene tražbine, odno-sno tražbine čiji će se iznos naknadno upisati, zaplijene svi računi koje ima kod banaka i da se novac s njih izravno isplati vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno u nju biti upisan;c) kada se na temelju zadužnice traži proved-ba ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika dostavlja se neposredno Financijskoj agenciji (dalje: Agencija) s učinkom pravomoćnog rje-šenje o ovrsi;d) ima svojstvo ovršne isprave kada se na teme-lju nje traži ovrha na drugim predmetima ovrhe;e) dopušten je prijenos prava iz zadužnice/bjanko zadužnice, te f) obvezu iz zadužnice/bjanko zadužnice isto-dobno kada i dužnik ili naknadno može preuzeti i jamac platac.28

Posebno je poglavlje vezano uz sudsku zaštitu u vezi sa zadužnicom i bjanko zadužnicom, što se ne analizira u radu. Ipak, treba naglasiti da se u

27 Prema čl. 37. ZPONS, Zakon je stupio na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim odredbi čl. 1.–21., čl. 23., čl. 25., čl. 27/1/1.-19., čl. 28/1/1.-16., čl. 29/1/1.-3., čl. 30., čl. 31., čl. 33. i čl. 36., čija je primjena bila odgođena do 1. siječnja 2011., kada su stupila na snagu.

28 V. VUKMIR, B., op. cit., str. 7. O sudskoj zaštiti protiv zadužnice, v. DIKA, M., op. cit., str. 276.-279.


teoriji polemizira s mogućnosti ulaganja prigovora na zahtjev za ispunjenje obveze previđenih u čl. 1157. ZOO-a po zadužnici i bjanko zadužnici pre-ma kojem: a) protiv zahtjeva imatelja vrijednosnog papira izdavatelj može istaknuti prigovore koji se tiču izdavanja papira, kao što je krivotvorenje, b) zatim prigovore koji proizlaze iz sadržaja papira, kao što su rokovi ili uvjeti te c) napokon, prigovore koje ima prema samom imatelju papira, kao što su prijeboj, nedostatak zakonom propisanog postup-ka za stjecanje vrijednosnog papira i odsutnost ovlaštenja (st. 1.). Odnosno, izdavatelj može protiv zahtjeva imatelja, kojem je on ustupio vrijednosni papir, istaknuti nedostatke pravnog posla na te-melju kojega je prijenos izvršen, ali te nedostatke ne može istaknuti protiv zahtjeva nekoga potonjeg imatelja (st. 2.). Međutim, ako je imatelj vrijedno-snog papira primajući papir od svog prednika, znao ili morao znati da mu ovaj predaje vrijednosni papir, da bi izbjegao prigovor koji izdavatelj ima prema njemu, izdavatelj može istaknuti taj prigovor i prema imatelju papira (st. 3.). Korisno je upozoriti na određene judikate: npr. odluku ŽS-a u Varaždi-nu, Gž-372/09-2 od 6. travnja 2009. prema kojoj: „Sudsku zaštitu zbog eventualno neosnovane naplate po zadužnici ovršenik može ostvariti samo u parničnom postupku temeljem odgova-rajućeg zahtjeva za povrat novčanih sredstava (temeljem stjecanja bez osnove,“ u obrazloženju koje se kaže: „Tužiteljeva je tvrdnja da tuženik nije izvršio okončani obračun i ispostavio okončanu situaciju, a aktivirao je predmetne zadužnice i iz-vršio blokadu žiro-računa tužitelja. Budući da nije izvršen konačni obračun i ispostavljena konačna situacija, tužitelj smatra da nije nastupio uvjet za naplatu u smislu odredbe čl. 30. OZ-a. Međutim, tužitelja valja upozoriti da je odredbom čl. 183. a. st. 1. OZ-a propisano da dužnik može s ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati su-glasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi, zaplijene svi njego-vi računi kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa, te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno u nju biti upisan (bjanko zadužnica). St. 2. istog članka pro-pisano je da ispravu iz st. 1. s naknadno upisanim iznosom tražbine i podatcima o vjerovniku pravnoj osobi koja obavlja poslove platnog prometa do-stavlja vjerovnik s učincima dostave pravomoćnog sudskog rješenja o ovrsi, neposredno u prijamnom uredu pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa, preporučenom pošiljkom s povratnicom ili putem javnog bilježnika, te da se dostavom te isprave zapljenjuje tražbina po računu i prenosi se na vjerovnika. Naime, bjanko zadužnica predstav-

lja instrument osiguranja plaćanja, time da ona ima i ambivalentno svojstvo, tj. sadrži učinke pravo-moćnog rješenja o ovrsi kada se plijeni tražbina po računu i prenosi na vjerovnika iz ovršne isprave, kvazipresude, kada se traži ovrha na drugim pred-metima, a ne na novčanoj imovini, tj. na tražbini po računu. Za pravni značaj i odgovarajuće implika-cije zadužnice bitno je zakonsko određenje da se radi o ispravi koja se daje „radi naplate tražbine“, a zatim da se u svom učinku zadužnica izjednačava s pravomoćnim rješenjem o ovrsi odnosno sud-skom odlukom. Zbog navedenog i po ocjeni ovoga suda sudsku zaštitu zbog eventualno neosnovane naplate po zadužnici tužitelj može ostvariti samo u parničnom postupku temeljem odgovarajućeg zahtjeva za povrat novčanih sredstava (temeljem stjecanja bez osnove). Kako je, dakle, prije citira-nim propisima u cijelosti uređeno pitanje pravne prirode bjanko zadužnice, to je tuženik bio ovla-šten aktivirati sredstva osiguranja-bjanko zadužni-ce isključivo u skladu s navedenim propisom, zbog čega je sud prvog stupnja pravilno primijenio ma-terijalno pravo odbivši tužbeni zahtjev tužitelja,“29 odluku VTS-a, Pž-5537/09 od 4. veljače 2010.: „Kad tužitelj raspolaže valjanom zadužnicom koja ima svojstvo ovršne isprave, tada on, protiv izdavatelja te isprave, nema pravni interes voditi parnični postupak pa u tom slučaju sud treba donijeti rješenje kojim će odbaciti tužbu i ukinu-ti platni nalog iz rješenja o ovrsi,“30 istog suda: oznake PŽ-988/04 od 19. veljače 2004. „Bjanko zadužnicu s naknadno upisanim iznosom traž-bine i podatcima o vjerovniku banci dostavlja vjerovnik s učincima pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi. Izdavatelj bjanko zadužnice koji nije dokazao da njegov ugovorni odnos s pro-tivnikom osiguranja nije nastao, odnosno da je tražbina osigurana bjanko zadužnicom prestala nije vjerovnik, već dužnik. Stoga ne može osno-vano zahtijevati izdavanje privremene mjere za-brane naplate bjanko zadužnice,“ i oznake: PŽ-5614/03 od 20. travnja 2004. u kojoj stoji: „Bjanko zadužnica ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi sui generis, na temelju koje se zapljenjuju računi kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa za dužnika, te izravno s raču-na dužnika isplaćuju vjerovniku. Prvostupanjski ovršni sudac je nepravilno postupio naloživši banci da se zadužnica izdvoji iz redoslijeda na-plate, jer bi to značilo konačno suđenje, a ne privremeno uređenje spornog pravnog odno-sa,“ s obrazloženjem: «U smislu odredbe čl. 183.

29 Sudska praksa ŽS-a u Varaždinu, Zbirka br. 11. priredili: LO-DETA, Z., HRASTIĆ, G., Dostupno na: http://sudovi.pravosudje.hr/zsvz/img/File/sudska_praksa/Zbirka-GP-11.pdf

30 Informator, 6020, 2011. Dostupno kao u bilješci br. 15.


st. 1. OZ-a zadužnica ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi sui generis, kojom se zapljenjuje tražbine, ali se pri tome mora voditi računa o prav-noj prirodi zadužnice, jer je ona vrijednosni papir sui generis. Prema stavu ovog suda, dužnik može tražiti izdavanje privremene mjere radi zabrane naplate zadužnice, uz istodobnu zabranu postu-panja banci, ali u tom slučaju radi se o privremenoj mjeri radi osiguranja nenovčane tražbine, pa se i privremena mjera može donijeti ako su ispunjeni uvjeti iz članka 298. OZ-a. Prema odredbi članka 298. OZ-a privremena mjera se može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postoja-nje svoje tražbine, zatim: 1) ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osigu-ranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbi-ne, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2) ako učini vjerojatnim da je mjera po-trebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nena-doknadive štete koja prijeti. Pobijanim rješenjem je prvostupanjski sud odredio privremenu mjeru radi osigu ranja novčane tražbine, s time da je zauzeo stav da je predlagatelj osiguranja vjerovnik, una-toč činjenici što je upravo predlagatelj osiguranja izdavatelj zadužnice, te unatoč činjenici što je sam predlagatelj osiguranja priznao da je u odnosu na protivnika osiguranja njegov dužnik za iznos od …. kn od čega mu je platio …. kn, dok je ostatak osporio radi reklamacije na robu. Točno je da je predla gatelj osiguranja podnio protiv protivnika osiguranja tužbu radi naknade štete u iznosu od …. kn, ali je iz spisa vidljivo da je i protivnik osigu-ranja podnio protiv predlagatelja osiguranja tužbu radi isplate iznosa od … kn na ime isporučene i izvršene usluge s osnovnoga posla, radi kojega je zadužnica i izdana.“ Doktrina temeljem pozitivnopravnog uređenja (pri-je posljednjih izmjena) dovodi zadužnice u krug obveznopravnih vrijednosnih papira, bez iznimke ističući rezervu s obzirom na pravne učinke što se zadužnicom ostvaruje kod ovrhe na novčanoj tražbini na računu-pravni učinak pravomoćnog rje-šenja o ovrsi. Pogleda li se, naime, čl. 1135. st. 1. ZOO-a prema kojem je vrijednosni papir isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obve-zu upisanu u toj ispravi zakonitom imatelju, nema dvojbe da se dužnik iz zadužnice obvezuje ispu-niti tražbinu iz zadužnice (u nju upisanu ili koja će naknadno biti upisana) zakonitom imatelju zaduž-nice, a to može biti: a) vjerovnik iz zadužnice, b) naknadno upisan vjerovnik iz bjanko zadužnice, c) cesionar i d) založni vjerovnik. Nadalje, da bi neki papir bio vrijednosni papir, a kako određuje čl. 1136. st. 1. ZOO-a, mora imati slijedeće bitne sastojke: 1) naznaku vrste vrijednosnog papira, 2) podatke o izdavatelju, 3) podatke o osobi na koju, odnosno po čijoj naredbi vrijednosni papir glasi, ili naznaku da papir glasi na donositelja, 4) točno

naznačenu tražbinu, 5) mjesto i nadnevak izdava-nja i 6) potpis izdavatelja. Analiza sadržaja zaduž-nice što ga uređuju zadužnička pravila (zakonske i podzakonske naravi) pokazuje da zadužnica u kojoj je jasno naznačeno da je riječ o „zadužni-ci,“ odnosno „bjanko zadužnici“ sadrži navedene bitne sastojke.31 Naravno, uz posebnost vezanu uz režim bjanko zadužnice. Općenito se, naime, smatra da je bjanko zadužnica (kada u nju nije upi-san vjerovnik) u času izdavanja budući vrijednosni papir na ime, in statu nascendi.32 Upisom osobe vjerovnika i tražbine po zadužnici, bjanko se za-dužnica pretvara u zadužnicu s lako uočljivim bit-nim sastojcima zadužnice komparabilnim s bitnim sastojcima vrijednosnih papira koji se predviđaju u čl. 1136. st. 1. ZOO-a.33 Ovdje, međutim, i to treba naglasiti, valja imati u vidu da se prema čl. 215. st. 5. OZ-a za istinitost sadržaja zadužnice zahtijeva da je vjerovnik naknadno upisao iznos tražbine koji je manji ili jednak onome za koji mu je dužnik dao suglasnost u trenutku kad je potvrđena kod javnog bilježnika te podatke o vjerovniku. Kada je dovodi u vezu, odnosno označava vrijed-nosnim papirom, teorija stalno naglašava poseb-nosti zadužnice. Jedna o takvih je pitanje forme zadužnice/bjanko zadužnice i u vezi s njom trenu-tak nastanka obveze iz zadužnice. Prema čl. 1138. ZOO-a obveza iz vrijednosnog papira nastaje u trenutku kad izdavatelj vrijednosni papir preda njegovu korisniku. Obveza iz zadužnice također će nastati predajom papira (zadužnice), pod pret-postavkom da je zadužnicu potvrdio javni bilježnik (time je i upisana u Registar) i načinjena u odgova-rajućoj formi. Što se tiče bjanko zadužnica, obveza iz nje nastaje kada se u solemniziranu i registriranu bjanko zadužnicu upišu podatci o vjerovniku i du-govanoj tražbini.34 Upravo s obzirom na ovu odliku (propisanu formu javne isprave), zadužnica se u bitnom izdvaja iz sfere privatnopravnog odnosa i (prije legalizaci-jom), a sada solemnizacijom ostvaruje ulogu javne

31 Tako DIKA, M., op. cit., str. 270., GIUNIO, A. M., op. cit. Zadužnica-tri godine poslije, Hrvatska pravna revija, 2002., br. 5., str. 117., GIUNIO, A. M., Zadužnica, Pravo u gospodarstvu, 1999, br. 5., str. 819.-820., CRNIĆ, I., MATIĆ, H., Primjena zadužnice i bjanko zadužnice, Pravo u gospodarstvu, 2000, br. 4., str. 148., GIUNIO, A. M., Zadužnica - tri godine poslije, Hrvat-ska pravna revija, 2002., br. 5., str. 119.-120.,

32 DIKA, M., op. cit. str. 274.33 VUKMIR, B., Kritički osvrt na zadužnicu, Pravo i porezi, 2010.,

br. 4., str. 5.-7.,CRNIĆ, I., MATIĆ, H., Primjena zadužnice i bjanko zadužnice, Pravo u gospodarstvu, 2000, br. 4., str. 159.-160., CRNIĆ, I., MATIĆ, H., Bjanko zadužnica, Računovodstvo i financije, 2002/4., str. 49.

34 Sukladno čl. 1140. st. 1. i 3. ZOO-a tražbina iz vrijednosnog papira vezana je za sam papir i pripada njegovu zakonitom imatelju. Zakonitim imateljem vrijednosnog papira na ime ili po naredbi smatra se osoba na koju vrijednosni papir glasi, odnosno osoba na koju je uredno prenesen. Ispunjenje tražbine iz vrijednosnog papira može zahtijevati, uz njegovo podnošenje, samo njegov zakoniti imatelj, odnosno osoba koju on ovlasti (čl. 1141. ZOO-a).


isprave odgovarajuće dokazne snage.35

Forma je predviđena (legalizacija) i za prijenos prava iz zadužnice (kao i za naknadno jamstvo), pa se traži da cedent ovjeri svoj potpis na zaduž-nici. Pravila koja u ZOO-u uređuju prijenos vri-jednosnih papira na ime određuju da se prenose cesijom (čl. 1143. st. 1. ZOO-a)36 uz običnu notifi-kaciju.37 Prema čl. 1147. st. 3. ZOO-a, cedent, od-nosno indosant ne odgovara za neispunjenje ob-veze od strane izdavatelja, osim u slučaju drukčije zakonske odredbe ili ako postoji suprotna odred-ba upisana na samom vrijednosnom papiru.38 Dika korisno savjetuje, kada je riječ o zadužnici, da bi u ispravi o prijenosu prava valjalo precizno ugovoriti odgovara li cedent za bonitet i veritet (u smislu čl. 86. i čl. 87. OZ-a u vezi s čl. 215. st. 5. OZ-a).39

No kako je još uvodno rečeno, nova ovršna pravila donijela su i pravila o Registru zadužnica i bjanko zadužnica koja će se odražavati i na same zaduž-nice i bjanko zadužnice.

3. REGISTAR ZADUŽNICA I BJANKO ZADUŽNICA

3.1. Obilježja Registra zadužnica/bjanko zadužnica

3.1.1. Ustrojstvena obilježja

Prema čl. 216. st. 1. OZ-a, kojem odgovara čl. 1. st. 2. PRZBZ-a, Registar zadužnica je elektronič-ka baza podataka u kojoj su sadržani podatci o osobi koja je izdala zadužnicu/bjanko zadužnicu, vrsti zadužnice, u čiju je korist izdana (kada je u pitanju „obična“ zadužnica), je li preuzeto jamstvo za obvezu iz zadužnice i tko ga je preuzeo, za koji je iznos tražbine izdana, odnosno najviši iznos koji se u bjanko zadužnicu može upisati, te podatci o javnom bilježniku koji je potvrdio ispravu, datum i poslovni broj potvrde. Registar vodi HJK-a (čl. 1. st. 3. PRZBZ-a) prema podatcima koje dostavljaju (upisuju) javni bilježni-ci (čl. 2. st. 1. PRZBZ-a). Svaki bilježnik koji po-

35 V. o ovom DIKA, M., op. cit., str. 274.-276. V. VIDOVIĆ, A., op. cit., str. 172. i tamo opravdano iznesene dvojbe.

36 Zanimljivo je pravilo iz čl. 1143. st. 3. ZOO-a prema kojem se pravo iz vrijednosnog papira na ime prenosi ubilježavanjem na samom papiru tvrtke, odnosno naziva, odnosno imena novog imatelja, potpisivanjem prenositelja i upisom prijenosa u registar vrijednosnih papira, ako se takav registar vodi kod izdavatelja.

37 Prema čl. 1147. st. 1. i 2. ZOO-a prijenosom prava iz vrijedno-snog papira njegov novi imatelj stječe sva prava koja su pripa-dala njegovu predniku s tim da prijenos prava iz vrijednosnog papira na ime, bilo da je izvršen cesijom ili indosamentom, nema učinak prema izdavatelju dok on o tome ne bude pisanim putem obaviješten, odnosno dok taj prijenos ne bude ubilježen u registar vrijednosnih papira na ime, ako se takav registar vodi kod izdavatelja.

38 Obveza iz vrijednosnog papira prestaje ispunjenjem od strane izdavatelja papira zakonitom imatelju (čl. 1154. st. 1. ZOO-a).

39 DIKA, M., op. cit., str. 265.

tvrdi zadužnicu/bjanko zadužnicu dužan je, kako određuje čl. 216. st. 2. OZ-a, relevantne podatke (iz čl. 216. st. 1. OZ-a) odmah elektroničkim putem priopćiti službi Registra. To vrijedi za sve zaduž-nice i bjanko zadužnice koje su potvrđene nakon stupanja na snagu OZ-a, dakle od 15. listopada 2012. nadalje.Registar zadužnica nije javna evidencija u smislu u kojem bi to primjerice bila zemljišna knjiga, budući da su podatci koje sadrži povjerljive prirode. Njima se može koristiti Agencija radi provjere istinitosti zadužnica/bjanko zadužnica, kada se na temelju tih isprava traži prisilno namirenje, a kako određu-je čl. 216. st. 4. OZ-a i s njim usklađen čl. 2. st. 6. PRZBZ-a. Uvid u cjelokupne podatke iz Registra nemaju ni javni bilježnici koji obavljaju upise/regi-stracije zadužnica/bjanko zadužnica, jer je svaki bilježnik ovlašten pristupiti samo onim podatcima koje je on unio u Registar (čl. 2. st. 3. PRZBZ-a). Uvid u cjelokupne podatke o svim upisanim/regi-striranim zadužnicama moguć je Komori (zaposle-nicima koji imaju pristup podatcima) kao voditelju Registra i krovnom bilježničkom tijelu, odnosno ovlaštenim osobama koje rade na obradi poda-taka u Registru. Oni su navedene podatke dužni čuvati kao poslovnu tajnu (čl. 6. PRZBZ-a). Pravo uvida u podatke iz Registra imaju i sudovi, odnosno druga nadležna tijela u vezi s postup-cima koji se pred njima vode. Točnije, a kako to određuje čl. 216. st. 4. t. 2. OZ-a, podatci iz regi-stra dostavljaju se na zahtjev suda ili drugog nad-ležnog tijela u vezi s postupcima koji se pred njima vode.40 Kako izrijekom nije određeno da mora biti riječ o ovršnim postupcima, ova se odredba može razumjeti tako da se podatci iz Registra dostav-ljaju sudu ili drugom nadležnom tijelu u svakom postupku koji se vodi povodom zadužnice/bjanko zadužnice, a neovisno o vrsti postupka. Za razli-ku od čl. 216. st. 4. OZ-a koji ne određuje ništa o formi zahtjeva, čl. 7. PRZBZ-a govori o „pisanom“ zahtjevu suda ili nadležnog tijela. Diskrepancija zakonskih i podzakonskih pravila uvijek se rješava u korist zakonskog pravila. Slabo je vjerojatno, me-đutim, da će sud usmenim putem tražiti podatke iz Registra, ali nije isključeno. Osim što ne pred-viđa išta o formi zahtjeva, Zakon ne određuje niti bilo što o sadržaju i formi obavijesti Komore kojom bi ona trebala izvijestiti sud/nadležna tijela o po-datcima iz Registra. Treba očekivati da obavijest uključuje podatke iz čl. 216. st. 1. OZ-a za koje je predviđena obveza upisa. Kako je za pretpostaviti da će sudovi od Komore najčešće tražiti podatke o zadužnici/bjanko zadužnici nakon što je vjerovnik (ovrhovoditelj) već prethodno pokušao namirenje

40 Prema čl. 7. PRZBZ-a podatke iz Registra dostavlja Komora na pisani zahtjev sudu ili drugom nadležnom tijelu u vezi s postup-kom koji se pred njim vode.


na novčanim sredstvima ovršenika putem Agenci-je i ono je ostalo bez uspjeha ili se vjerovnik djelo-mično namirio, moguće je da će obavijest sadrža-vati i te podatke.41 Iz svega navedenog proizlazilo bi da je Registar evidencija bitno sužene javnosti u koju je uvid do-pušten:a) Agenciji u ograničenom broju slučajeva i to kada vjerovnik od nje zahtijeva provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika na temelju zaduž-nice/bjanko zadužnice, ib) sudovima, odnosno drugim nadležnim tijelima kada se pred njima vode postupci u vezi s zaduž-nicom/bjanko zadužnicom, odnosno povodom njih.Iz kruga osoba koje imaju pravo uvida u podatke iz Registra isključene su dvije kategorije osoba koje imaju pravni interes saznati te podatke: a) tzv. naknadni jamci-osobe koje naknadno jamče za obvezu iz zadužnice/bjanko zadužnice, i b) cesionari na koje su prenesena (prenose se) prava iz zadužnice/bjanko zadužnice. Pravni inte-res saznati podatke iz zadužnice imao bi i:c) založni vjerovnik kojem bi zadužnica /bjanko zadužnica bila dana u zalog radi osiguranja neke njegove tražbine. O mogućnosti da i ove osobe izvrše uvid u podatke u Registru ništa se ne odre-đuje. Uvid u registarske podatke ne će imati niti:d) vjerovnik koji će biti naknadno upisan u bjanko zadužnicu. Odnosno taj će se vjerovnik moći po-sredno izvijestiti o podatcima iz Registra tek kada Agenciji preda bjanko zadužnicu radi naplate, pa mu ostaje čekati što će Agencija u vezi s tim po-datcima utvrditi. Zakonskim pravilima, jednako kao niti pravilima PRZBZ-a nije predviđeno da bi se izdavale ikak-ve isprave koje imaju značenje javnih isprava u vezi s podatcima iz Registra (npr. u smislu kakvih izvadaka). Jedino je, a prema odredbi čl. 9. st. 2. PRZBZ-a bilježnik, koji je izvršio upis zadužnice/bjanko zadužnice u Registar, ovlašten o tome, da-kle o izvršenom upisu, i to na zahtjev stranke izdati potvrdu. Je li zakonodavac zamislio da obavijest Komore prema sudovima i drugim nadležnim tije-lima o podatcima iz Registra ima dokaznu snagu i značenje javne isprave, nije najjasnije. Ako jest, to bi tražilo predvidjeti što sve obavijest treba sadr-žavati i u kojoj formi bi trebala biti načinjena. Sudeći prema pravilu iz čl. 11. st. 1. PRZBZ-a pre-ma kojem Agencija podatke o zadužnicama/bjan-ko zadužnicama pretražuje42 na temelju podataka

41 Za očekivati je da će Komora za obavljanje svih ovih poslova imati određene troškove. Nije vidljivo kako je uređeno to pitanje, a s njim u vezi i pitanje moguće odgovornosti.

42 Kada u Registru nije evidentirana zadužnica/bjanko zadužnica za koju je postavljen upit, ispis glasi: „nisu pronađeni odgovarajući podaci“ (čl. 11. st. 2. PRZBZ-a).

o javnom bilježniku koji je ovjerio potpis/potvrdio ispravu, Registar je ustrojen s obzirom na osobu bilježnika koji je ovjerio potpis/potvrdio zadužnicu/bjanko zadužnicu. To, naravno, ne uklanja moguć-nost da se radi lakšeg snalaženja pretraživanje ustroji i s obzirom na druge parametre (npr. datum izdavanja, osobu dužnika ili sl.).

3.1.2. Predmet upisa

Suštinsko je u vezi s Registrom pitanje što je pred-met upisa u Registar, i logičan nastavak tog pitanja koji su pravni učinci upisa.Iako se na prvi pogled čini da je odgovor na pita-nje što je predmet upisa u Registar lagan, odgo-vor se komplicira kada se u vidu imaju pravila koja uređuju sam institut zadužnice i bjanko zadužnice. Analiza registarskih pravila i njihovo dovođenje u vezu s pravilima iz čl. 214. i čl. 215. OZ-a, koja uređuju zadužnicu i bjanko zadužnicu, pokazuje više mogućih gledišta pristupa odgovoru na upit o predmetu upisa.

3.1.2.1. Predmet upisa s obzirom na sadržaj upisa

Od dana stupanja na snagu novog OZ-a javni su bilježnici dužni, kada potvrde zadužnicu/bjanko zadužnicu, podatke iz nje bez odgode dostaviti Registru (čl. 216. st. 2. OZ-a). Dakle, upisati/registrirati zadužnicu/bjanko zadužnicu. Upis valja provesti pažljivo i potpuno kako bi se izbjegle moguće greške, jer se naknad-na promjena podataka dostavljenih Registru može izvršiti samo radi ispravljanja očitih grešaka u pi-sanju, a i to treba naznačiti u Registru (čl. 2. st. 2. PRZBZ-a). Odredba čl. 216. st. 1. OZ-a predviđa koje podat-ke iz zadužnice/bjanko zadužnice javni bilježnik treba upisati u Registar:

a) podatke o osobi koja je izdala zadužnicu/bjanko zadužnicu, dakle dužniku,b) vrsti zadužnice (zadužnica ili bjanko zaduž-nica), c) u čiju je korist zadužnica izdana (kada je u pitanju „obična“ zadužnica), dakle, podatci o vjerovniku,d) je li preuzeto jamstvo za obvezu iz zadužni-ce/bjanko zadužnice i tko ga je preuzeo, znači, podatci o jamcu platcu,e) za koji je iznos tražbine izdana zadužnica, odnosno najviši iznos koji se može upisati u bjanko zadužnicu, te f) podatke o javnom bilježniku koji je potvrdio zadužnicu/bjanko zadužnicu, datumu i poslov-nom broju potvrde.43

43 U Okružnici br. 36. (dalje Okružnica) načinjenoj na 136. sjednici


Prema tomu, slijedeći dikciju pravila čl. 216. st. 1. i 2. OZ-a za zaključiti je sljedeće:a) u Registar se upisuju podatci navedeni u čl. 216. st. 1. OZ-a, ib) ti se podatci upisuju prilikom potvrde papirnate zadužnice i bjanko zadužnice.Zakonodavac ne predviđa da bi javni bilježnik upi-sivao bilo što dalje s obzirom na zadužnicu/bjanko zadužnicu koju je potvrdio i tom prilikom upisao u Registar. Zato postoje registarska pravila o upisu i obveza upisa podataka samo prilikom potvrde zadužnice i bjanko zadužnice i ne predviđaju se nikakvi daljnji upisi. Pravila koja uređuju zadužnicu i bjanko zadužni-cu (čl. 214. i čl. 215. OZ-a) predviđaju i dopuštaju egzistenciju još najmanje tri vrste podataka koji mogu proizlaziti iz papirnate zadužnice i bjanko zadužnice.Obvezu iz zadužnice i bjanko zadužnice može isto-dobno s dužnikom ili naknadno preuzeti i jamac platac (čl. 214. st. 2. OZ-a i čl. 215. st. 3. OZ-a). Da-kle, jamstvo po zadužnici/bjanko zadužnici može se preuzeti naknadno davanjem pisane izjave koja je po svojem sadržaju i obliku jednaka izjavi duž-nika (na zadužnici/bjanko zadužnici ili u dodatnim ispravama uz nju). Pravilničke odredbe uređuju na koji se način naknadno preuzeto jamstvo upisuje u papirnatu zadužnicu/bjanko zadužnicu. Prema čl. 7. POSZ-a, kada se zadužnica izdaje bez pre-uzimanja obveze iz nje od strane jamca platca, ne popunjava se njezina druga stranica. Preuzme li jamac platac naknadno obvezu iz zadužnice to čini na način da popuni i potpiše drugu stranicu za-dužnice, odnosno na dodatnoj ispravi sadržaja kao druga stranica zadužnice i oznakom 2/a, 2/b, 2/c itd.44 I bjanko zadužnica može se izdati bez preu-zimanja obveze od strane jamca platca. Preuzme li jamac platac naknadno obvezu iz bjanko zadužni-ce to će učiniti tako što će popuniti i potpisati drugu stranicu bjanko zadužnice, odnosno s njom uskla-đenu dodatnu ispravu (čl. 8. POSBZ-a).45 Registarskim pravilima nije predviđen upis na-knadno preuzetog jamstva za obvezu iz zadužni-ce/bjanko zadužnice i izjave osobe tzv. naknad-nog jamca platca. Radi toga će, kada je riječ o podatcima o naknadno preuzetom jamstvu i osobi jamca platca, u Registru stajati tek „inicijalni“ po-datci, a u papirnatoj zadužnici/bjanko zadužnici i ovi podatci.

Upravnog odbora HJK 24. listopada 2012., u čl. 2., korisno se savjetuje bilježnike da se uz obvezne podatke upišu i OIB-ovi dužnika, jamca platca, odnosno vjerovnika (posljednjih kada je to moguće).

44 Dodatna se stranica mora spojiti (prošiti) sa zadužnicom na odgovarajući način propisan u čl. 6. st. 3. POSZ-a.

45 Dodatna se isprava može spojiti (prošiti) s bjanko zadužnicom na odgovarajući način propisan u čl. 7. st. POSBZ-a.

Jednako kao što ne predviđaju upis naknadno preuzetog jamstva, registarska pravila ne predvi-đaju niti upis podataka o vjerovniku koji se u bjan-ko zadužnicu upisuje naknadno (čl. 215. st. 1. u vezi sa st. 5. OZ-a). Prema tomu, takav podatak ne će biti vidljiv iz upisničkih podataka. Jasno da će ga sadržavati papirnata bjanko zadužnica u odre-đenom trenutku. Poslovničke odredbe uređuju tko i na koji način popunjava bjanko zadužnicu. Prema pravilu iz čl. 5. POSBZ-a, podatke iz čl. 4. st. 1. t. 1. (naznaka najvišeg iznosa bjanko zadužnice koji se u nju može upisati) t. 2. (podatci o dužniku), t. 3. (suglasnost za zapljenu) i t. 7. (mjesto i datum izdavanja bjanko zadužnice) POSBZ popunjava dužnik pri izdavanju bjanko zadužnice, a podatke iz čl. 4. st. 1. t. 4. (podatci o vjerovniku) POSBZ može popuniti dužnik pri izdavanju bjanko zaduž-nice, a može naknadno i vjerovnik.Moguće je i da je dužnik tražbinu iz zadužnice/bjanko zadužnice u međuvremenu (nakon izdava-nja i po dospijeću) dragovoljno namirio djelomič-no, ili čak i u cijelosti (u tom slučaju vjerovnik bi mu trebao vratiti zadužnicu/bjanko zadužnicu). Ta-kvo što moglo bi se vidjeti iz papirnate zadužnice, odnosno bjanko zadužnice, uz određene razlike. Kada je riječ o zadužnici, čl. 6. POSZ-a određuje se da se na prazno mjesto na četvrtoj stranici za-dužnice upisuju naknadne zabilježbe o računu (ili računima) s kojeg je djelomično ili u cijelosti ispla-ćen iznos troškova, kamata i glavnice koju ispisuje Agencija. To bi značilo da će se podatci o nami-renju (npr. da je tražbina djelomično namirena) vi-djeti iz papirnate zadužnice nakon što je vjerovnik pokušao namirenje putem Agencije. Kada je riječ o namirenju, odredba čl. 7. st. 1. POSBZ-a pred-viđa na prazno mjesto na trećoj i četvrtoj stranici bjanko zadužnice, između ostalog, upisati i na-knadne zabilježbe o računu (ili računima) s kojeg je djelomično ili u cijelosti isplaćen iznos troškova, kamata i glavnice dugovane tražbine. U ovoj se odredbi ne određuje da to čini Agencija. Znači li to da zakonodavac predviđa upis činjenice nami-renja ili djelomičnog namirenja u papirnatu bjanko zadužnicu ili je, jednostavno, riječ o redakcijskom previdu jer se takva zabilježba u bjanko zadužnicu po Agenciji predviđa u čl. 4. st. 1. t. 5. POSBZ-a.Može se dogoditi i da je vjerovnik svoja prava iz zadužnice/bjanko zadužnice cedirao drugom vje-rovniku, odnosno ovjerovljenom ispravom prenio na drugog vjerovnika koji u tom slučaju stječe prava koja je po zadužnici imao stari vjerovnik (čl. 214. st. 4. i čl. 215. st. 3. OZ-a). 46 Registarskim

46 V. DIKA, M., Zadužnica i bjanko zadužnica, u DIKA, M., ERAKOVIĆ, A., ERNST, H., GIUNIO, M. A., JELČIĆ, O., JOSIPOVIĆ, T., MATKO RUŽDJAK, J., VUKMIR, B., Zaštita vjerovnika, Narodne novine, Zagreb, 2005., CRNIĆ. I, MATIĆ, H., Primjena zadužnice i bjanko zadužnice, Pravo u gospodarst-vu, 2002., br. 4., str, 155.


pravilima nije predviđen upis činjenice prijenosa prava iz zadužnice/bjanko zadužnice. U papirnatu zadužnicu/bjanko zadužnicu upisat će se izjava o prijenosu. Tako proizlazi iz poslovničkih odredbi koje u čl. 6. st. 1. POSZ-a određuju da se prijenos (i ovjera potpisa) upisuje na prazno mjesto na če-tvrtoj stranici zadužnice, odnosno čl. 7. st. 1. PO-SBZ-a prema kojem se, na trećoj i četvrtoj stranici bjanko zadužnice, nalazi prazno mjesto za izjave o prijenosu i ovjeri potpisa u tu svrhu. Sve navedeno upućuje na zaključak da u Registru ne će biti vidljivi podatci iz zadužnica i bjanko za-dužnica koji će se upisivati naknadno, nakon po-tvrde i upisa zadužnice u Registar, a koje će sa-državati papirnate zadužnice/bjanko zadužnice. Što, pak, u odnosu na definiranje samog Registra znači da je Registar, u suštini, elektronička baza podataka o činjenici izdavanja i potvrde određene, konkretne zadužnice i bjanko zadužnice i podata-ka koje te zadužnice inicijalno sadrže. Zakonodavac u čl. 216. st. 4. OZ-a postavlja za-htjev prema kojem se upisom zadužnice/bjanko zadužnice u Registar treba ostvariti istinitosti za-dužnice/bjanko zadužnice. Naime, ovo pravilo kaže da se „ ... podatcima iz Registra može kori-stiti Agencija radi provjere istinitosti zadužnica kad se na temelju njih traži naplata tražbina koje su u njima utvrđene.“ Polazeći od prethodno obrazloženog zaključka da je Registar elektronička baza podataka o činjenici izdavanja i potvrde zadužnice i bjanko zadužnice i podataka koje one inicijalno sadrže, logično je upitati proizlazi li istinitost zadužnice/bjanko za-dužnice iz činjenici izdavanja i potvrde zadužnice i bjanko zadužnice, odnosno upisa tih činjenica s inicijalnim podatcima u Registar. Za odgovor na to pitanje najprije treba odrediti što je uopće istinitost zadužnice, odnosno bjanko zadužnice u smislu zadužničkih pravila OZ-a. Osim u čl. 216. st. 4. OZ-a, istinitost se spomi-nje u još jednom zadužničkom pravilu. Riječ je o odredbi čl. 215. st. 5. OZ-a koji kaže da je bjanko zadužnica istinita u pogledu svojeg sadržaja, ako je vjerovnik naknadno upisao iznos tražbine koji je manji ili jednak onome za koji mu je dužnik dao suglasnost u trenutku kad je potvrđena kod javnog bilježnika te podatke o vjerovniku. Misli li zakonodavac u čl. 216. st. 4. OZ-a na istini-tost iz čl. 215. st. 5. OZ-a? Odnosno hoće li Agen-cija radi provjere istinitosti bjanko zadužnica (kad se na temelju njih traži naplata) provjeravati je li bjanko zadužnica istinita u skladu s čl. 215. st. 5. OZ-a ili će se ograničiti na istinitost zadužnice u času potvrde i upisa? O istinitosti zadužnice i bjanko zadužnice mogu-će je govoriti u smislu istinitosti: a) zadužnica kao

javnih isprava, odnosno isprava uopće i b) sadrža-ja koji se u njima nalazi, što se u teoriji dovodi u vezu s njihovom dokaznom snagom.47 Posebnost je zadužnice/bjanko zadužnice činjenica što je za njihovu valjanost potrebna i propisana forma, čime je sadržaj zadužnice/bjanko zadužnice na određen način kvalificiran, budući da ga solemnizacija osna-žuje presumpcijom istinitosti, ali, zapravo, ne cijeli sadržaj, već podatke, odnosno onaj sadržaja koji je inicijalno unesen u zadužnicu/bjanko zadužnicu.48

Rečeno je supra da je zadužnicu i bjanko zaduž-nicu moguće promatrati kao vrijednosne papire koje odlikuju određene posebnosti. Ostavljajući po strani ove posebnosti i u mjeri u kojoj je zadužni-ce moguće držati vrijednosnim papirima, zanima-ju nas pravila o zamjeni i amortizaciji vrijednosnih papira. Smatra se, naime, da se na zadužnicu i bjanko zadužnicu može primijeniti pravilo iz čl. 1161. ZOO-a o amortizaciji koje kaže da se izgu-bljeni vrijednosni papir može amortizirati samo ako glasi na ime ili po naredbi, ako posebnim zako-nom nije drukčije određeno. Stoga bi i zadužnicu i bjanko zadužnicu (kada je popunjena) bilo mogu-će amortizirati. Moguće i u smislu čl. 1160. ZOO-a zamijeniti u slučaju oštećenja. Ovo pravilo kaže da imatelj oštećenoga vrijednosnog papira, koji nije prikladan za promet, ali čija se istinitost i sadržaj mogu točno utvrditi, ima pravo zahtijevati izdava-nje novoga vrijednosnog papira u istom iznosu, s tim da vrati oštećeni papir i naknadi troškove. Oči-to je da čl. 1160. ZOO-a razlikuje kao dvije kompa-tibilne komponente papirnatog vrijednosnog papi-ra: istinitost i sadržaj. Jasno je i da istinitost iz čl. 1160. ZOO-a ne ko-respondira s istinitosti iz čl. 215. st. 5. OZ-a. Pre-vedeno na teren zadužnica reklo bi se da se radi o istinitost papirnate zadužnice kao javne isprave, odnosno isprave uopće u času potvrde i upisa.No sada će istinitost zadužnica kao javnih isprava, odnosno isprava uopće dobiti još jednu dimenziju. Što, naime, s podatcima iz Registra? Pretvaraju li oni zadužnicu u registarski vrijednosni papir? Po svemu sudeći ne, najprije radi višekratno navođe-ne činjenice upisa samo inicijalnih podataka. Sto-ga, samo ako je zakonodavac u čl. 216. st. 4. OZ-a mislio na istinitost zadužnica i bjanko zadužnica kao isprava s inicijalno unesenim podatcima, a čini se tako, uvidom u Registar moći će se utvrditi određeni stupanj istinitosti. Za očekivati je, naime, pojavu disonance između upisanih registarskih

47 Građansko ovršno pravo, I. knjiga, Opće građansko ovršno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007., str. 274.-276.

48 Ovdje se ne će raspravljati o dokaznoj snazi zadužnica kao javnih isprava i u tom kontekstu presumpcije istinitosti njezina sadržaja ostvarenog solemnizacijom. Namjera je razumjeti značenje istinitosti u kontekstu papirnatih zadužničkih podataka i registarskih podataka.


podataka i onih podataka koji će proizlaziti iz pa-pirnate zadužnice i bjanko zadužnice uvijek kada će se u zadužnicu i bjanko zadužnicu nešto na-knadno upisivati. Za pitanje istinitosti relevantna su i pravila iz čl. 216. st. 8. OZ-a i pripadajuće pravilničke odredbe. Kako bez analize ovih pravila nije moguće formi-rati zaključke o postavljenom problemu nastavno će se ona analizirati u kontekstu predmeta upisa s obzirom na funkciju upisa i pravne učinke upisa.

3.1.2.1. Predmet upisa s obzirom na funkciju upisa i pravne učin-ke upisa

Načelno bi se moglo kazati da se upisom podata-ka iz zadužnice/bjanko zadužnice u Registar samo deklarira činjenica izdavanja zadužnice/bjanko za-dužnice određenog sadržaja kao jednostranoga pravnog posla dužnika. Naime, nezavisno od či-njenice upisa zadužnice/bjanko zadužnice u Regi-star, pravni učinci koji iz nje proizlaze nastupaju za vjerovnika u času potvrde, odnosno predaje i to:

a) iz zadužnice bezuvjetno, ab) iz bjanko zadužnice pod pretpostavkom da je vjerovnik naknadno upisao iznos tražbine koji je manji ili jednak onome za koji mu je dužnik dao suglasnost u trenutku kad je potvrđena kod javnog bilježnika, te podatke o vjerovniku (čl. 215. st. 5. OZ-a).

U jednom smislu, međutim, izgleda da osim de-klaratornih, publicitetnih učinaka, upis zadužnice/bjanko zadužnice u Registar ima i određene pse-udo konstitutivne učinke. Kako bi se razjasnila ova tvrdnja treba posegnuti za funkcionalnim kriterijem zadužnica u ovršnom postupku (postupku prisil-nog namirenja). To stoga što ovaj kriterij neizravno koristi sam za-konodavac uređujući posljedice: a) izostanka upisa zadužnice/bjanko zadužnice u Registar, odnosno b) nepodudaranja podataka iz Registra s onima s papirnate zadužnice/bjanko zadužnice.U vezi s tim na kojem se predmetu ovrhe određuje i provodi prisilno namirenje tražbina utvrđenih za-dužnicama/bjanko zadužnicama, te isprave mogu imati dvije funkcije. To za posljedicu ima da je Re-gistar, zapravo, elektronička evidencija zadužnica/bjanko zadužnica:

a) u funkciji pravomoćnih rješenja o ovrsi u slu-čajevima kada vjerovnik tražbinu ostvaruje pro-vedbom ovrhe na novčanoj tražbini na novča-nim sredstvima na računu ovršenika (čl. 214. st. 1. i čl. 215. st. 1. OZ-a), odnosnob) u funkciji općih kategorija ovršnih isprava u slučajevima kada se na temelju zadužnice ovr-ha predlaže na drugim predmetima ovrhe (čl. 214. st. 7. i čl. 215. st. 3. OZ-a).

Vjerovnik je ovrhu na novčanim sredstvima ovrše-nika po zadužnici/bjanko zadužnici dužan tražiti izravno od Agencije. Prema čl. 208. OZ-a, kada je naplata zatražena na temelju zadužnice koju je vjerovnik izravno dostavio Agenciji, Agencija će postupiti kao u povodu pravomoćnog rješenja o ovrsi. To je redovan put namirenja na ovom pred-metu ovrhe. Ne iskoristi li ga vjerovnik, pa najprije zatraži od suda određivanje i provedbu ovrhe, sud će prijedlog za ovrhu na novčanim sredstvima na računu odbaciti kao nedopušten. Samo u slučaju kada nije uspjelo prethodno pokušano izvansud-sko namirenje, dakle kada tražbina nije namirena ili je namirena djelomično, i pod pretpostavkom da to može dokazati potvrdom Agencije, vjerovnik je ovlašten tražiti sudsku ovrhu na novčanim sred-stvima na računu. Kada se na temelju zadužnice/bjanko zadužnice kao ovršne isprave traži ovrha na ostalim predme-tima ovrhe (a ne na novčanim sredstvima), prisilno namirenje provodi se u sudskom ovršnom postupku.S tim u vezi, budući da se uz čl. 211. OZ-a49 po-javljuju razmišljanja da je vjerovnik dužan najprije tražiti provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, pa tek ako ona ne uspije na drugim predmetima ovrhe, treba kazati da stipulacija na-vedenog pravila ovlašćuje vjerovnika da po svom izboru odredi hoće li ovrhu tražiti na računu ili na drugom predmetu ovrhe i nema restrikcije po tom pitanju.Naime, moguće je da je zakonodavac imao na umu drugačije uređenje, no to nije stipulirano čl. 211. OZ-a. U praksi je, naime, dulje vrijeme uz prisilno namirenje tražbine po zadužnici/bjanko zadužnici bilo problematizirano treba li vjerovnik najprije pri-silno namirenje pokušati na novčanim sredstvima ovršenika (time i putem Agencije) ili može slobod-no izabrati hoće li tražiti ovrhu po računu ili nekom drugom predmetu ovrhe, npr. na nekretnini. Najpri-je se uglavnom držalo da je vjerovnik dužan pret-hodno tražiti ovrhu na računu, pa ako ne uspije tek onda na drugim predmetima ovrhe. Kasnije se počelo smatrati da je vjerovnik slobodan po svom izboru odlučiti kojim će se sredstvom, odnosno na kojem predmetu ovrhe namirivati, s tim da ako se namiruje na računu zadužnica/bjanko zadužnica ima značenje pravomoćnog rješenja o ovrsi, da kod ovrhe na ostalim predmetima ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje sud određuje ovrhu i donosi rješenje o ovrsi na tom predmetu ovrhe.

49 Čl. 211. OZ-a glasi: „Sud će odbaciti kao nedopušten prijed-log za ovrhu na novčanim sredstvima na računu na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodosto-jne isprave, zadužnice te na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda, upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca na temelju kojih se može od Agencije zatražiti izravna naplata, osim ako se na temelju tih isprava nije mogla provesti naplata putem Agencije, o čemu će Agencija izdati potvrdu.“


Zato je moguće da je novim čl. 211. OZ-a zako-nodavac, zapravo, htio odrediti da se tražbine po zadužnicama/bjanko zadužnicama najprije trebaju namirivati iz novčanih sredstava na računu ovrše-nika, a tek onda iz drugih predmeta ovrhe, ali to za sada ne stoji u čl. 211. OZ-a. U njemu izrijekom stoji: „ … će odbaciti kao nedopušten prijedlog za ovrhu na novčanim sredstvima na računu ….“Kada bilježnik upiše zadužnicu/bjanko zadužnicu ona se registrira u Registru. Prema čl. 5. PRZBZ-a zadužnice/bjanko zadužnice registriraju se redo-slijedom kojim ih bilježnici upisuju u Registar. Taj redoslijed nema značenje koje primjerice ima pr-venstveni red u zemljišnoknjižnom pravu ili upis osiguranja u Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stva-rima i pravima (dalje: USJBO). Upisom u Registar ne osniva se prvenstveni red upisanih, odnosno registriranih zadužnica/bjanko zadužnica u smi-slu da bi se na temelju upisa zadužnice/bjanko zadužnice za vjerovnika ustrojio prvenstveni red namirenja s naslova tražbine po zadužnici/bjanko zadužnici.Međutim, činjenicom što je zadužnica/bjanko za-dužnica upisana, odnosno registrirana u Registru ostvaruje se jedna druga važna pretpostavka. Upis u Registar pretpostavka je za upis zadužnice/bjan-ko zadužnice u Očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje (čl. 216. st. 8. OZ-a),50 a upis u Očevidnik pretpostavka je za prisilno namirenje tražbine na temelju zadužnice/bjanko zadužnice na novčanim sredstvima ovršenika. Prema, čl. 6. st. 1. ZPONS-a Očevidnik je jedinstvena baza podataka o redo-slijedu primitaka osnova za plaćanje i stanju nji-hove izvršenosti po pojedinom ovršeniku. Osnove za plaćanje Agencija upisuje u Očevidnik prema trenutku (datumu, satu i minuti) primitka (čl. 6. st. 2. ZPONS-a). Dakle, kada joj budu dostavljene. U konkretnom, kada vjerovnik, na jedan od zakonom predviđenih načina, dostavi zadužnicu/bjanko za-dužnicu Agenciji. Pritom je irelevantno kada je za-dužnica/bjanko zadužnica upisana u Registar. U skladu s čl. 7. ZPONS-a, naime, Agencija naloge za izvršavanje osnova za plaćanje (a zadužnica/bjanko zadužnica je osnova za plaćanje)51 daje onim redoslijedom kojim su upisane u Očevidnik, ako drugim zakonom nije drugačije propisano. Prema čl. 216. st. 8. OZ-a Agencija je dužna, kada zaprimi zadužnicu/bjanko zadužnicu, upisati je u Očevidnik. Odnosno, a kako predviđa navedena odredba, u slučaju kada Agencija zaprimi zaduž-

50 Treba uočiti da čl. 216. st. 8. OZ-a govori o „Očevidniku neizvršenih osnova za plaćanje“ misleći na „Očevidnik redosli-jeda osnova za plaćanje“ (dalje: Očevidnik) u smislu čl. 6. st. 1. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, Narodne novine, br. 91/10 i 112/12, dalje: ZPONS.

51 Između ostalih, a kako određuje čl. 3. t. 1. ZPONS-a, zadužnica/bjanko zadužnica je jedna od osnova za plaćanje.

nicu/bjanko zadužnicu koja nije upisana u Regi-star, ili kada se podatci iz dostavljene zadužnice/bjanko zadužnice ne podudaraju s podatcima iz Registra, Agencija zadužnicu/bjanko zadužnicu ne će upisati u Očevidnik niti je izvršiti sukladno odredbama ZPONS-a. To, zapravo, znači da je pretpostavka za ostvarenje namirenja tražbine utvrđene zadužnicom/bjanko zadužnicom na nov-čanim sredstvima dužnika kao predmetu ovrhe, uredan upis, odnosno registracija zadužnice/bjan-ko zadužnice u Registar. Ništa sličnog nije predviđeno u slučaju ovrhe na drugim predmetima ovrhe, što znači da se takav uredan upis, odnosno registracija ne traži kada je riječ o ovrsi radi namirenja tražbine utvrđene za-dužnicom/bjanko zadužnicom na drugim predme-tima ovrhe. To treba dovesti u vezi s činjenicom da samo u slučaju kada se tražbina iz zadužnice/bjanko zadužnice ovršava na novčanim sredstvi-ma dužnika, ove isprave imaju učinak pravomoć-nog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. U svim osta-lim slučajevima, dakle kada je riječ o ovrsi na dru-gim predmetima ovrhe, zadužnica/bjanko zaduž-nica ima samo svojstvo ovršne isprave ne temelju koje se može tražiti ovrha. Kako je inicijalni razlog uvođenja zadužnice/bjanko zadužnice u naš ovršnopravni sustav bila upravo zamisao da se vjerovniku koji raspolaže tom ispravom omogući učinkovito namirenje bez suda, dakle izvansudsko namirenje i to na novčanim sredstvima (računu) dužnika, točnije na novčanoj tražbini po računu, to je jasno da izostankom upisničkih pretpostavki i nemogućnošću namirenja na računima zadužni-ca/bjanko zadužnica gubi svoju primarnu funkciju i najvažnije obilježje.S druge strane, očito je i da se u ovom segmentu – onom prema kojem se traži točan upis zadužnica u Registar kao pretpostavka ovršnog namirenja na računu i ostvarenja učinka pravomoćnog rješenja o ovrsi, upisom ne ostvaruju samo deklaratorni učinci. U tom dijelu, upis za osnivanje prava na namirenje vjerovnika s naslova zadužnice/bjanko zadužnice ima i ostvaruje konstitutivne učinke.U kontekstu (supra potaknute) rasprave o istinito-sti zadužnice/bjanko zadužnice, naglasiti treba dio odredbe čl. 216. st. 8. OZ-a koji kaže „ ... kada se podatci iz dostavljene zadužnice/bjanko zaduž-nice ne podudaraju s podatcima iz Registra …“ i staviti je u odgovarajući kontekst. No prije toga, potrebno je analizirati pravne učinke upisa u Regi-star s obzirom na temporalno određenje, jer posto-je različiti režimi, ovisno o tome kada je zadužnica i bjanko zadužnica izdana i u kojoj od zakonom predviđenih oblika.


3.1.2.1.1. Upis/registracija zadužnica/bjanko zadužnica potvrđe-nih nakon 15. listopada 2012.

U odnosu na ove zadužnice upis, odnosno regi-stracija, ima značenje pretpostavke za prisilno na-mirenje, jer ako zadužnica/bjanko zadužnica nije upisana i to uredno i u svemu točno kako glasi, vjerovnik ne će moći prisilno namiriti tražbinu iz zadužnice/bjanko zadužnice ovrhom na novča-nim sredstvima dužnika, a u skladu s pravilima ZPONS-a. Moguće su dva slučaja kada se vjerovnik ne će moći namiriti iz zadužnice/bjanko zadužnice pro-vedbom ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika:

a) kada Agencija primi zadužnicu/bjanko zaduž-nicu potvrđenu nakon 15. listopada 2012. koja nije upisana, odnosno registrirana u Registru. To se ne bi trebalo dogoditi, ali da se ipak dogodi, ispis će glasiti da nisu pronađeni odgovarajući podatci (čl. 11. st. 2. PRZBZ-a);b) kada Agencije primi zadužnicu/bjanko zaduž-nicu koja je upisana u Registar, ali su podatci iz papirnate zadužnice/bjanko zadužnice različiti od onih upisanih u Registar. Prema čl. 2. st. 4. PRZBZ-a, u takvom je slučaju Agencija dužna prije daljnjeg postupanja izvršiti dodatnu pro-vjeru zadužnice/bjanko zadužnice kod javnog bilježnika. Ostanu li i nakon provjere podatci iz primljene isprave različiti od onih u Registru, na temelju takve zadužnice/bjanko zadužnice ne će se moći provesti ovrha na novčanim sredstvima ovršenika.

Tzv. dodatna provjera zadužnica, za pretpostaviti je, odnosila bi se na moguću provjeru pogrešaka učinjenih prilikom upisa podataka u Registar i one bi trebale biti uklonjive. Imajući u vidu da se podat-ci iz dostavljene zadužnice/bjanko zadužnice ne će podudarati s podatcima iz Registra uvijek kada je u papirnatu zadužnicu nešto naknadno upisiva-no, doseg pravila iz čl. 216. st. 8. OZ-a odmah tre-ba ograničiti tako da se odnosi samo na podatke inicijalne naravi iz čl. 216. st. 1. OZ-a i Agencija treba provjeriti i usporediti samo te podatke. Svako drugo tumačenje, neovisno o logičnim razlozima, može imati oštre praktične reperkusije. Posebi-ce kada se ima u vidu da nije predviđeno što će Agencija učiniti sa zadužnicama za koje utvrdi da ih ne će upisati u Očevidnik i time stvoriti pretpo-stavke za namirenje vjerovnika. Ne određuje se ništa o čuvanju prvenstvenog reda po takvim za-dužnicama, odnosno prvenstvenog reda prava na namirenje tražbina s naslova tih isprava u slučaju da prvotna neusklađenost otpadne. I pitanje do-datne provjere je delikatno. Ako ni zbog čega dru-goga ono, opet, zbog prvenstvenog reda. Što ako, dok traje dodatna provjera, zadužnica izgubi pr-venstveni red koji se računa od upisa u Očevidnik,

a u koji zadužnica „na provjeri“ ne će biti upisana. Kako će se ta provjera provesti i tko će biti odgo-voran ako za vjerovnika nastupi šteta za ostvarenje ovlasti na namirenje? Prema čl. 3. PRZBZ-a, nakon izvršene naplate Agencija je dužna dostaviti Registru podatke o na-plati izvršenoj po zadužnici/bjanko zadužnici. Na-plata može biti izvršena u cijelosti ili djelomično. U slučaju kada se vjerovnik namiri djelomično, dakle kada njegova tražbina po zadužnici/bjanko zaduž-nici nije u cijelosti namirena, može od Agencije za-htijevati da mu je vrati. U tom je slučaju Agencija dužna naznačiti na zadužnici/bjanko zadužnici s kojega je računa naplaćen koji iznos troškova, ka-mata i glavnice (čl. 214. st. 6. i čl. 215. st. 3. OZ-a). Iako se to ne propisuje, ti podatci moraju biti pot-puno kompatibilni s podatcima koje Agencija do-stavlja Registru u odnosu na namirenje po zaduž-nici/bjanko zadužnici. Istim je odredbama (čl. 214. st. 6. i čl. 215. st. 3. OZ-a) predviđena i dužnost Agencije da u slučaju, kada tražbina iz zadužni-ce/bjanko zadužnice bude u cijelosti namirena, o tome obavijestiti dužnika/jamca platca i na njihov zahtjev im preda zadužnicu/bjanko zadužnicu. De lege lata nisu predviđena pravila o brisanju zadužnice/bjanko zadužnice iz Registra. Naime, osim što se čl. 9. st. 1. PRZBZ-a predviđa da se jednom upisana zadužnica/bjanko zadužnica ne može ponovno upisati u Registar, ne govori se ni-šta o brisanju upisanih zadužnica nakon što traž-bina njima utvrđena bude u cijelosti namirena. Točno je da tradicijsko obilježje zadužnice/bjanko zadužnice priječi ikakve daljnje radnje po zaduž-nici, no ne bi li to trebalo u Registru učiniti vidlji-vim? Naime, prema čl. 3. PRZBZ-a, nakon izvršene naplate postoji samo dužnost Agencije da dostavi Registru podatke o naplati izvršenoj po zadužnici/bjanko zadužnici. Što kada se tražbina iz zadužni-ce prisilno ostvari u sudskom ovršnom postupku? Hoće li i koliko dugo upis/registracija te zadužni-ce/bjanko zadužnice „pendirati“ u Registru. Ili je, moguće, volja zakonodavca bila da se u Registru uvijek vide sve potvrđene zadužnice/bjanko za-dužnice od dana njegova ustroja.Što se tiče ovrhe na drugim predmetima ovrhe, tu-mačenjem čl. 216. st. 8. OZ-a, bilo bi za zaključiti da upis, odnosno registracija zadužnice/bjanko zadužnice nisu pretpostavka prisilnom namire-nju tražbina koje su u njima utvrđene. Neovisno o tome, sve će zadužnice/bjanko zadužnice koje su potvrđene od 15. listopada 2012. biti upisane i re-gistrirane. I moraju biti jer je upis obvezne prirode i svaki je bilježnik, koji je potvrdio zadužnicu/bjanko zadužnicu nakon ovog datuma, dužan bez odgo-de upisati je. Tako će sudovi, kada budu odlučivali o predloženoj ovrsi na drugim predmetima ovrhe, moći provjeriti je li zadužnica/bjanko zadužnica


kao ovršna isprave na temelju koje se predlaže ovrha, upisana u Registar i s kojim podatcima. Zadužnica/bjanko zadužnica je papir koji se izdaje u jednom primjerku (čl. 214. st. 1. i čl. 215. st. 1. OZ-a). Stoga se ovrha pred sudom na temelju za-dužnice/bjanko zadužnice na temelju koje je pret-hodno pokušana, ali je ostala bez uspjeha, ovrha na novčanim sredstvima na računu može tražiti samo kada se zadužnica/bjanko zadužnica preuz-me od Agencije i preda sudu radi ovrhe. Stoga, kada je riječ o zadužnicama u kontekstu čl. 211. OZ-a koji određuje za ovrhu na novčanim sredstvi-ma kao redovan izvansudski put namirenja putem Agencije, pa ako on ne uspije mogućnost sudskim putem uz odgovarajuću potvrdu ostvariti tražbinu, navedena potvrda i ne će trebati. Dovoljno je da ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu priloži zadužni-cu/bjanko zadužnicu.Propisi ne govore ništa o tome što ako sud pri provjeri potvrđene zadužnice/bjanko zadužnice utvrdi da ona nije upisana/registrirana u registru, odnosno da podatci s primljene zadužnice/bjanko zadužnice ne odgovaraju onima upisanim u Regi-star. Pitanje je i hoće li sudovi ex offo provjeravati zadužnicu/bjanko zadužnicu na temelju koje se, kao ovršne isprave, traži ovrha ili će to činiti samo po izjavljenoj žalbi ovršenika. Utvrdi li se da za-dužnica/bjanko zadužnica potvrđena nakon 15. li-stopada 2012. nije upisana/registrirana u Registru, odnosno da podatci u njoj nisu jednaki onima iz Registra, na temelju takve zadužnice/bjanko za-dužnice ne bi trebalo odrediti, odnosno provesti ovrhu.

3.1.2.1.2. Upis/registracija zadužnica/bjanko zadužnica potvrđe-nih do 15. listopada 2012., odnosno onih na kojima je ovjeren potpis dužnika prema prijašnjim propisima

Prema čl. 216. st. 6. OZ-a, vjerovnik kojim ima za-dužnicu/bjanko zadužnicu ovjerenu ili potvrđenu prije 15. listopada 2012. dužan je prije podnošenja na naplatu zatražiti od javnog bilježnika njezin upis u Registar. Jednako, no nešto detaljnije određuje čl. 8. PRZBZ-a prema kojem se zadužnice/bjan-ko zadužnice na kojima je javni bilježnik ovjerio potpis, odnosno koje je potvrdio prije stupanja na snagu OZ-a, upisuju se u Registar na zahtjev vje-rovnika na temelju podataka iz Upisnika o ovjera-ma i potvrdama (dalje: UOP) pod istim poslovnim brojem pod kojim je izvršena ovjera, odnosno po-tvrda. Javni bilježnik, nakon što izvrši upis u Regi-star dužan je zabilježiti činjenicu upisa u UOP-u.52

52 U ovom pravcu stoji i u čl. 1. Okružnice prema kojoj će se „stare“ zadužnice/bjanko zadužnice upisati u Registar na pisani i obrazložen zahtjev vjerovnika koji sadrži najmanje sljedeće

Za taj upis javni bilježnik nema pravo na nagradu ni naknadu troškova, niti se naplaćuje javnobiljež-nička pristojba (čl. 216. st. 7. OZ-a). Vjerovnik koji ne zatraži upis/registraciju svoje „stare“ zadužnice/bjanko zadužnice ne će moći na temelju nje tražiti od Agencije provedbu ovrhe na novčanim sredstvima dužnika, jer je upis/regi-stracija zadužnice/bjanko zadužnice pretpostavka njezina upisa u Očevidnik kao osnove za plaćanje, pa time i prisilnog ostvarenja njome utvrđene traž-bine.Hoće li moći tražiti ovrhu na drugim predmetima ovrhe? Ovdje je stvar malo drugačija negoli s no-vim zadužnicama. Odnosno, barem tako upućuje dikcija čl. 216. st. 6. OZ-a u kojoj stoji „ ... prije podnošenja iste na naplatu … “, a ne kao u čl. 216. st. 8. OZ-a za nove zadužnice koji govori o nami-renju putem Agencije na novčanim sredstvima ovršenika. Tako bi iz ovog pravila proizlazilo da je upis stare zadužnice/bjanko zadužnice vjerovnik dužan tražiti:

a) kada se namjerava namiriti provedbom ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, b) kada se namjerava namiriti ovrhom na bilo kojem drugom predmetu ovrhe, ic) neposredno prije negoli namjerava pristupiti prisilnom namirenju kao pretpostavku za to na-mirenje.

Tumačenje pravila u njihovu smislu traži da se re-žimi ne razlikuju na taj način, jer to dodatno fra-gmentira i usložnjava ionako složene komponente instituta i ne pridonosi njihovoj praktičnoj vrijedno-sti. Stoga bi bilo korisno to pravilo tumačiti onako kako je to predviđeno za nove zadužnice – tako da je upis u Registar pretpostavka samo za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika putem Agencije. Nema potrebe anticipirano tražiti upis starih za-dužnica u Registar tj. prije pristupanja prisilnom namirenju. Upisom zadužnice/bjanko zadužnice ne uspostavlja se nikakav prvenstveni red, pose-bice ne prvenstveni red namirenja.Nisu sve stare zadužnice iste kada je riječ o formi. S obzirom na formu postoje:

a) stare zadužnice potvrđene prije 15. listopada 2012. koje su u toj formi, dakle solemnizirane mogle biti najranije od 1. siječnja 2011. (kada su stupile na snagu odredbe OZ/10), i

podatke: a) oznaku radi li se o zadužnici/bjanko zadužnici, b) visinu tražbine/najviši iznos tražbine, c) broj i datum ovjere (ili potvrde, op. aut.) te d) zahtijeva li vjerovnik potvrdu o izvršenom upisu u Registar. Uza zahtjev bi trebala biti priložena obična preslika zadužnice/ bjanko zadužnice (nema razloga da vjerovnik ne podnese izvornik – op. aut.). Bilježnik će u Registar upisati sljedeće podatke iz UOP-a: a) radi li se o zadužnici/bjanko zadužnici, b) podatke o osobi koja je ovjerila potpis/za koju je isprava potvrđena i c) datum i broj ovjere/potvrde.


b) stare zadužnice izdane prije 1. siječnja 2011. na kojima se samo ovjeravao potpis dužnika i nisu bile potvrđene.

3.1.2.1.3. Upis/registracija zadužnica/bjanko zadužnica izdanih prije 1. siječnja 2011.

Imajući u vidu navedeno i dužnost vjerovnika da zatraži upis stare zadužnice/bjanko zadužnice u Registar, za očekivati je da će se pred bilježnicima pojaviti i takve stare zadužnice na kojima je samo ovjeren potpis dužnika i koje se vode u upisnicima Ovjere potpisa (OV) i u skladu s pravilima o čuva-nju isprava, čuvaju tri godine. Sačuvane ili ne (a poseban je problem ako nisu) često iz njih ne će biti vidljivi podatci iz čl. 216. st. 1. OZ-a za koje se određuje da ih se upisuje u Re-gistar. Odnosno ti podatci ne će biti vidljivi iz biljež-ničkih evidencija (Upisnika). Bilježnici su ovjeravali potpise dužnika na zadužnicama. Kako onda da jamče za sadržaj isprave i njezinu upisničku rele-vantnost ili kako zakonodavac kaže istinitost.Bilježnik bi trebao upisati samo one podatke kojim izvorno raspolaže u svojim evidencijama (upisniku OV ili iz pohranjenog preslika isprave). Posebno je to značajno kod bjanko zadužnica gdje će, za-pravo, upis/registraciju bjanko zadužnice mogu-će tražiti vjerovnik koji inicijalno nije bio upisan u ispravu. Podatke o takvom vjerovniku bilježnik ne bi trebao upisati u Registar.

3.1.3.4. Upis/registracija zadužnica/bjanko zadužnica potvrđenih do 15. listopada 2012., odnosno onih na kojima je ovjeren pot-pis dužnika prema prijašnjim propisima, a tražbine iz kojih su djelomično namirene

Ukoliko je tražbina utvrđena starom zadužnicom/bjanko zadužnicom djelomično namirena prije stu-panja na snagu registarskih pravila i zadužnica/bjanko zadužnica, kao papir, vraćena vjerovniku potreba njezina upisa/registracije ovisit će o tome namjerava li vjerovnik prisilno ostvariti preostali, nenamireni, dio tražbine. Registarskim pravilima ovog časa nije predviđeno ništa posebno o upisu takvih zadužnica/bjanko zadužnica niti je određe-no kako bi se u tom slučaju postupalo. Bilježnik ne će pogriješiti ako upiše sve ono što je predviđeno čl. 216. st. 1. OZ-a (ako ima te podat-ke), ali je pitanje treba li upisati i podatke sa same zadužnice/bjanko zadužnice o djelomičnom nami-renju. Imajući, naime, u vidu da je Agencija dužna naznačiti na zadužnici/bjanko zadužnici s kojega je računa naplaćen koji iznos troškova, kamata i glavnice u slučaju kada je tražbina djelomično na-

mirena (čl. 214. st. 6. i čl. 215. st. 3. OZ-a), ti bi podatci trebali biti vidljivi s papirnate zadužnice/bjanko zadužnice. Prema čl. 3. PRZBZ-a, Agencija je dužna nakon izvršene naplate (u cijelosti ili dje-lomično) dostaviti u Registar podatke o izvršenoj naplati po zadužnici ili bjanko zadužnici. Ta duž-nost, naravno, postoji u slučaju prisilnog namire-nja na novčanim sredstvima ovršenika nakon što je ustrojen Registar, dakle, od 15. listopada 2012.Pojavi li se pred bilježnikom stara zadužnica/bjan-ko zadužnica tražbina iz koje je djelomično nami-rena iz novčanih sredstava ovršenika, bilježnik bi trebao upisati podatke navedene u čl. 216. st. 1. OZ-a i, zapravo, „ignorirati“ činjenicu djelomičnog namirenja. Na takav bi zaključak uputila logika analiziranih registarskih pravila. Posebno je pitanje što u slučaju kada je tražbina po zadužnici/bjanko zadužnici djelomično namire-na u sudskom ovršnom postupku na nekom dru-gom predmetu ovrhe i kada to, zapravo, ne će biti vidljivo ni iz same zadužnice/bjanko zadužnice.

3.1.4. Što s pravilom iz čl. 3. PRZBZ-a?

Prema čl. 3. PRZBZ-a, nakon izvršene naplate Agencija je dužna dostaviti Registru podatke o naplati izvršenoj po zadužnici/bjanko zadužnici. Naplata može biti izvršena u cijelosti ili djelomič-no. Osim što predviđa dužnost dostave podataka o naplati, zakonodavac ne govori ništa dalje. Što s tim podatcima i tko ih i kako upisuje? Koji su pravni učinci upisa tih podataka. Briše li se zadužnica/bjanko zadužnica iz registra ako je namirena u ci-jelosti? Nije nevažno niti to što je dužnost dostave podatke o naplati izvršenoj po zadužnici/bjanko zadužnici registru predviđena samo kada se traž-bina namiruje izvansudski i putem Agencije. Što kada se radi o sudskom ovršnom namirenju? Re-gistarska pravila, za sada, ništa ne kažu.

4. REGISTARSKA I PAPIRNATA ZADUŽNIČKA ISTINITOST

Sudeći po svemu dosada kazanom, interferencija registarskih pravila u osnovna zadužnička pravila dopušta govoriti o registarskoj i papirnatoj zaduž-ničkoj istinitosti. Smatramo da bi u kontekst, zako-nodavčev zahtjev za istinitost zadužnice i bjanko zadužnice, trebalo razumjeti tako da zakonodavac ima u vidu:a) činjenicu izdavanja zadužnice po određenom dužniku, s


b) podatcima koje su te isprave sadržavale u času izdavanja i u odnosu na koje bi vrijedila predmni-jeva da su istiniti.Očito je riječ o nekoj posebnoj kategoriji koja ne korespondira niti s klasičnom istinitosti vrijedno-snih papira kao isprava, čija obilježja zadužnice dijele, a ne može se zaključiti niti da je riječ o isti-nitosti sadržaja jer naknadni upisi u papirnatu za-dužnicu upitnim čine sadržaj upisa.Jedno moguće važno pitanje može se pojaviti u vezi s upisom zadužnica „iz vremena dok još nisu imale to ime,“ a u kontekstu Registra i pitanja za-stare tražbina koje su njima utvrđene. Točnije, hoće li registarsko osnaženje, ako se i ove zaduž-nice upišu u Registar, utjecati na zastaru na način da bi isprave doveo u djelokrug pravila iz čl. 233. ZOO-a prema kojem sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom dru-goga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset go-dina, pa i one za koje zakon inače predviđa kraći rok zastare? Ne bi trebalo.

ZAKLJUČAK

Nova ovršna legislativa donijela je i pravila o Re-gistru zadužnica i bjanko zadužnica kao nove elektroničke baze podataka. Time je zakonodavac udovoljio zahtjevima prakse za pojačanim nadzo-rom izdavanja zadužnica i povjerio, slijedom već uhodane prakse oporučnog registra, vođenje Re-gistra javnobilježničkoj Komori. Normativno uređe-nje je za sada skromno, posebice kada se imaju u vidu zakonska pravila. Logika registarskih pravila pokazuje već sada potrebu uređenja još nekih pi-tanja, što će zakonodavac sigurno učiniti. De lege ferenda bude li intervencija njima se može pomoći i u uklanjanju određenih nejasnoća. Kako će Regi-star imati veliku praktičnu vrijednost koristilo bi od-mah razjasniti sve potencijalno neuralgične točke, pa se u tom smislu neka pitanja uz postojeća re-gistarska pravila iz čl. 216. OZ-a predlaže tumačiti na sljedeći način:1. Pravilo iz čl. 216. st. 1. OZ-a koje glasi: „Regi-star zadužnica i bjanko zadužnica sadrži podatke o osobi koja ih je izdala, vrsti zadužnice, u čiju je korist izdana ako je riječ o zadužnici, je li preuzeto jamstvo za obvezu iz zadužnice ili bjanko zadužni-ce i tko ga je preuzeo, koji je iznos tražbine za koju je izdana odnosno koji se najviši iznos u nju može upisati te podatci o javnom bilježniku koji je ispra-vu potvrdio, datumu i poslovnom broju potvrde,“ tako da se u Registar upisuju:a) inicijalni podatci sa zadužnice/bjanko zadužni-ce, što isključuje upis svih onih podataka koji će se

naknadno upisati u zadužnicu/bjanko zadužnicu i iz nje biti vidljivi, što znači da se za nove zadužnice ne će upisivati osoba novog vjerovnika, naknadno upisan iznos dugovane tražbine, naknadno preu-zeto jamstvo te prijenos prava iz zadužnice;b) ne upisuje se niti činjenica djelomičnog nami-renja;c) ne upisuje se za stare zadužnica ništa više od onog što proizlazi iz bilježničkih evidencija i ovisno o tome jesu li potvrdili ili ovjerili zadužnicu, i kao posebno važno, a što je uočeno u praksi;d) ne upisuju se tzv. suglasnosti za zapljenu (stare administrativne zabrane) koje je prije uređivao čl. 178. OZ/96, a sada čl. 202. OZ-a. Te isprave nisu zadužnice i njihov upis nije predviđen u Registar. 2. Pravilo iz čl. 216. st. 2. OZ-a koje glasi: „Javni bi-lježnik koji potvrdi zadužnicu ili bjanko zadužnicu dužan je podatke iz stavka 1. ovoga članka odmah elektroničkim putem priopćiti službi registra“ tako da je bilježnik dužan prilikom potvrde bez odgo-de upisati inicijalne podatke sa zadužnice točno i onako kako glase. 3. Pravilo iz čl. 216. st. 4. OZ-a koje glasi: „Podat-ci iz registra su povjerljivi i njima se može koristiti samo Agencija radi provjere istinitosti zadužnica kad se na temelju njih zatraži naplata tražbina koje su u njima utvrđene. Podatci iz registra dostavit će se na zahtjev sudu ili drugom nadležnom tijelu u vezi s postupkom koji se pred njima vode“ tako da će se Agencija osvjedočiti na okolnost izda-vanja zadužnice čiji je inicijalan sadržaj vidljiv iz Registra. Agencija ne će odbiti upisati u Očevid-nik, pa time de facto i onemogućiti namirenje s naslova zadužnice/bjanko zadužnica koje sadrže naknadno upisane podatke. Dužna je u smislu čl. 215. st. 5. OZ-a paziti da u zadužnicu bude upisan vjerovnik čiji je upis izostao pri izdavanju i potvrdi bjanko zadužnice te iznos tražbine, pazeći da on ne prelazi najviši iznos koji je dužnik prilikom izda-vanja bjanko zadužnice dopustio upisati, odnosno za koji je dao suglasnost za zapljenu. Predlaže li vjerovnik ovrhu na drugom predmetu ovrhe, a ne na novčanoj tražbini na računu, sudovi nisu dužni provjeravati je li zadužnica/bjanko zadužnica upi-sana u Registar, ali je korisno da to učine. 4. Pravilo iz čl. 216. st. 6. OZ-a koje glasi: „Za-dužnicu ili bjanko zadužnicu ovjerenu ili potvrđenu prije stupanja na snagu ovoga Zakona vjerovnik je dužan prije njezina podnošenja na naplatu zatražiti kod javnog bilježnika upis zadužnice ili bjanko za-dužnice u registar iz stavka 1. ovoga članka,“ tako da se stare zadužnice/bjanko zadužnice upisuju u Registar neposredno prije podnošenja Agenciji radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ovr-šenika, i to prema podatcima koje su imale u času izdavanja, odnosno legalizacije ili solemnizacije i,


a što je vrlo važno, samo one podatke koje javni bilježnik ima u svojoj evidenciji (v. supra 1.).

5. Pravilo iz čl. 216. st. 8. OZ-a koje glasi: „Ako Agencija zaprimi zadužnicu ili bjanko zadužnica koja nije upisana u registar iz stavka 1. ovog član-ka ili se podatci iz dostavljene zadužnice odnosno bjanko zadužnice ne podudaraju s podatcima iz registra, Agencija je ne će upisati u Očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje niti je izvršiti su-kladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima“, imajući u vidu da u jednom segmentu Registar nije samo evidencijske naravi. Jer, upisom u Registar ostvaruje se za vjerovnika najvažnija ovlast iz zadužnice/bjanko zadužnice: pravo na namirenje tražbine utvrđene zadužni-com/bjanko zadužnicom u izvansudskom postuku

provedbom ovrhe na novčanim sredstvima ovrše-nika. Budući da je činjenica upisa/registracije za-dužnice/bjanko zadužnice i urednost upisa poda-taka iz zadužnice/bjanko zadužnice pretpostavka ostvarenja prisilnog namirenja tražbine u postupku ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika (takvo što nije predviđeno za sudsko namirenje tražbine iz zadužnice/bjanko zadužnice na drugim pred-metima ovrhe). No, zapravo, je predviđena obveza upisa svake zadužnice/bjanko zadužnice potvrđe-ne nakon 15. listopada 2012.

Navedeni prijedlozi imaju za cilj ponuditi određena praktična rješenja de lege lata u odnosu na odre-đena sporna pitanja. To uključuje potrebu i mogu-će nomotehničke intervencije.

Rad je prethodno objavljen u časopisu Pravo i porezi, RRIF, 2013., br. 2.


Escrow – mehanizam koji štiti i osigurava sudionike pravnih poslovaPojam escrow nerijetko je prisutan u poslovnom kontekstu, osobito kad je riječ o transakcijama koje uključuju znatnije novčane iznose, odnosno kod kojih je potreban veći stupanj osiguranja

Ivana Markovinović ŽunkoOdvjetničko društvo Vedriš&Partneri

UVOD

Iako hrvatski pozitivni propisi za sada ne sadrže propise kojima bi se nedvojbeno uredio pojam i doseg ovog instituta, činjenica je da se on itekako koristi u poslovnoj praksi, o čemu svjedoči i činje-nica da poslovne banke u pravilu nude escrow – račun kao standardnu uslugu.S obzirom da ne postoji neposredna pravna defi-nicija u hrvatskim propisima ovog instituta, namje-ra rada je pokušati smjestiti ga u okvire koje naš pravni sustav poznaje te usporediti ga sa sličnima. Također, nastojat će se definirati elementi karakte-ristični za ovaj ugovor uz osobit osvrt na najosjet-ljivija pitanja, gdje ključno mjesto svakako zauzi-ma pitanje radi li se uopće o instrumentu koji je u skladu s pravnim pravilima i načelima u Republici Hrvatskoj.Sam izraz escrow u engleskom jeziku ima zna-čenje: «čuvanje kod treće osobe dok stranke ne ispune neke uvjete»1 , a u nas se uvriježilo koristi-ti termin bez prijevoda. Tako se govori o escrow-ugovoru, escrow-računu, escrow-agentu i sl. Ako bi se inzistiralo na hrvatskom pojmu, to bi morao biti izraz koji bi jasno uputio na uvjetnu prirodu ovog posla, odnosno na činjenicu da je za njego-vo ispunjenje ključna realizacija određenih uvjeta. Tako propisi Hrvatske narodne banke prevode escrow- račun kao “uvjetni račun”2, a koriste se i termini povjerenički, založni račun.Najopćenitije, escrow bi se mogao opisati kao pravni posao kod kojeg jedna ugovorna strana povjerava imovinu (najčešće novac) na čuvanje

1 Željko Bujas, Veliki englesko-hrvatski rječnik, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001

2 Odluka o uvjetima i načinu otvaranja i vođenja računa nere-zidenata u banci (Narodne novine, br. 124/2006., 131/2006. i 74/2007.) koja je u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopuna-ma Zakona o deviznom poslovanju (NN, br. 145/2010.) prestala važiti dana 1. siječnja 2012. u članku 6. stavku 2. propisivala je: “Iznimno, prilikom otvaranja uvjetnog (engl. escrow) računa u banci nerezident nije dužan dostaviti financijsko izvješće.”

trećoj strani koja je zadržava do ispunjenja odre-đenih uvjeta.3

Već iz ovako jednostavnog opisa daju se nasluti-ti razlozi i cilj koji se želi postiži korištenjem ovog instituta, a to je prije svega osiguranje. Pravo je stvorilo niz mehanizama kojima se pruža zaštita i sigurnost sudionicima pravnih poslova, a koji od njih će oni koristiti ovisi o okolnostima konkret-nog slučaja. Mehanizam uvođenja treće osobe prepoznat je kao osobito pogodan u tu svrhu te je iskorišten u mnogim instrumentima osiguranja, prije svega u klasičnom institutu zaštite – jamstvu i njegovim brojnim izvedenicama poput npr. ban-karskog jamstva.Naglašena značajka kod escrow-ugovora je u činje-nici da je riječ o osobi koju ugovorne strane zajed-nički biraju, čime se osigurava njena nepristranost. Nadalje, kao prednost escrow-računa ističe se široka mogućnost primjene. Naime, predmet po-sla može biti svaki pravni posao kod kojeg treba obaviti isplatu nakon ispunjenja određenih uvjeta, odnosno u kojima se transakcija bez toga ne može dovršiti.Za primjer se može uzeti obična kupoprodaja ne-kretnina gdje kupac želi biti siguran da će proda-vatelj izdati tabularnu ispravu koja će mu omogu-ćiti upis u zemljišne knjige, a prodavatelj s druge strane želi biti siguran da će u tom slučaju dobiti novac.U takvim i sličnim situacijama, osobito ako je izra-žen element nepovjerenja među strankama, na-meće se potreba za uvođenjem treće osobe koja će djelovati kao svojevrstan posrednik u transakci-ji, na način da će platiti, odnosno predati predmet escrowa tek po ispunjenju uvjeta. Značajan ele-

3 u tom smislu definiciju escrowa daje Black’s Law Dictionary: “a legal document (such as deed), money, stock, or other property delivered by the grantor, promisor or obligor into the hands of a third person to be held by the latter until the happening of a contingency or performance of a condition, and then by him delivered to the grantee, promisee or obligee.”


ment za prodavatelja je svijest da je novac osigu-ran te da će doći do isplate u slučaju ispunjenja predviđenih uvjeta.Escrow se često koristi i kod prijenosa poslovnog udjela, budući da je u tom poslu potrebno uskladiti isplatu naknade za preneseni udjel prenositelju te upis novog stjecatelja u sudski registar temeljem podnesene prijave s prilozima. Ovdje se također nameće kao logično rješenje uvođenje treće ne-pristrane osobe kao posrednika koji će balansirati interese ugovornih strana. U odnosu na pravnu prirodu escrowa, u hrvatskom pravu riječ je o neimenovanom ugovoru. Escrow-ugovor nije uređen Zakonom o obveznim odnosi-ma (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11), a niti drugim pozitivnim propisima. S obzirom da se escrow itekako pojavljuje u praksi, može se zaklju-čiti da zakonodavac nije primjereno reagirao na postojeću praksu, a čime bi spriječio pojavu odre-đenih nejasnoća.Imajući u vidu definiciju escrow-ugovora, u njego-voj pravnoj konstrukciji mogu se zamijetiti elementi imenovanih ugovora, prije svega ugovora o djelu.Naime, ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popra-vak neke stvari, izvršenje kakva fizičkoga ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Dakle, ovdje bi se kao naručitelji javile u pravilu obje strane zajedno, a kao izvođač javlja se escrow-agent.Međutim, najspecifičniji dio escrowa – a to je ispu-njenje uvjeta i prezentacija dokumenta nakon kojih slijedi plaćanje/predaja, ostaje sasvim neuređen te je time naglašenija potreba da se to pitanje pre-cizno odredi u escrow-ugovoru.

Nadalje, govoreći o pravnoj prirodi, ne može se zaobići stanovita kontroverza koja se javlja oko primjene ovog instituta u okviru hrvatskih pozitiv-nih propisa. Naime, Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, br. 91/10, 112/12) u članku 5. propisano je: „Ovrha na novča-nim sredstvima ovršenika provodi se na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novča-nim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove su-glasnosti i bez obzira ako u osnovi za plaćanje nije određena ovrha na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima.“Dakle, računi pravnih subjekata izloženi su u slu-čaju ovrhe raspolaganju bez suglasnosti vlasnika računa, čime čitava konstrukcija escrow-računa, koja ima za cilj osiguranja plaćanja, gubi smisao.

Kako se navodi u literaturi4, upravo iz ovog razlo-

4 Dr. Branko Vukmir: “Escrow račun kao instrument osiguranja

ga prije nije bilo moguće otvoriti zajednički račun za dva ili više poslovnih subjekata, budući da bi time bila onemogućena blokada računa. Međutim, izmjenama regulative odnosno donošenjem Zako-na o platnom prometu (Narodne novine, 133/09, 136/12) dopušteno je otvaranje računa na ime jednog ili više korisnika, s time da je pitanje ovrhe nad sredstvima na escrow-računu u izvjesnoj mjeri ostalo sporno, budući da do ispunjenja uvjeta za isplatu nije sigurno kome pripadaju sredstva te bi li ovlaštenik nad kojim se ne provodi ovrha mogao s uspjehom ulagati prigovore u slučaju pokušaja ovrhe nad sredstvima na tom računu.

BANKOVNI ESCROW-RAČUN

Glavni zadatak escrow-agenta je čuvanje imovine, a budući da je to posao za koji su specijalizirane banke, escrow-ugovor u užem smislu odnosi se na specifični bankarski instrument – plaćanje putem tzv. escrow-računa.

Escrow-račun predstavlja takav račun na koji jed-na ugovorna strana u nekom trgovačkom ugovoru (nalogodavatelj u odnosu prema banci), preda ne-koj banci (escrow-banka) novac, vrijednosnice ili dokumente u polog na čuvanje, s time da je ban-ka ovlaštena položeni novac isplatiti ili dokumente izručiti njegovoj drugoj ugovornoj strani (korisni-ku), pod uvjetima koji su utvrđeni između escrow-banke, te nalogodavatelja i korisnika. Pri tome se deponent odrekao prava da koristi položeni novac ili da raspolaže s dokumentima, sve dok se ne is-pune uvjeti na način određen escrow-ugovorom. Definicije u tom smislu sadrže poslovne banke – tako npr: „Escrow-račun je račun na koji jedna ugovorna strana u nekom trgovačkom ugovoru (nalogodavac u odnosu prema banci), preda es-crow-banci (banka agent) novac, vrijednosnice ili dokumente u polog na čuvanje, s tim da je ta ban-ka ovlaštena položeni novac isplatiti ili dokumente izručiti njegovoj drugoj ugovornoj strani (korisni-ku), pod uvjetima koji su utvrđeni escrow-ugovo-rom između banke – escrow-agenta, nalogodavca i korisnika. To je založni/uvjetni račun, koji služi za namirenje potraživanja s kojeg se provodi isplata tek nakon ispunjenja određenih uvjeta.Služi za pružanje usluge posredovanja prilikom obavljanja novčanih transakcija koje su uvjetova-ne ispunjenjem određenih radnji, koje se dokazuju prezentacijom ugovorenih dokumenata.“5

plaćanja (escrow accounts)”, http://www.hgk.hr/wp-content/files_mf/predavanjevukmir.pdf, str. 61-62

5 Definicija preuzeta sa stranica Privredne banke Zagreb http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=869


Uzimajući to u obzir, kao bitni elementi mogu se izdvojiti:

pravni posao zavisan od ispunjenja uvjeta zajednički izbor nepristrane treće osobe – banke nalog banci prezentacija dokumenata ne korištenje predmeta depozita dok se ne ispune uvjeti

Kada je escrow-agent banka, escrow-ugovor po-prima elemente bankarskih ugovora iz Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11) i to prije svega ugovora o novča-nom pologu6 kojim banka stječe prvo raspolaga-ti položenim novcem te ga je dužna vratiti prema uvjetima predviđenim u ugovoru.

Kada predmet escrowa nije novac, dolazi u obzir primjena odredbi o polaganju vrijednosnih papi-ra7, odnosno odredbi ugovora o sefu8.Naime, ugovorom o položenju vrijednosnih papira banka se obvezuje da će, uz naknadu, preuzeti vrijednosne papire radi čuvanja i ostvarivanja pra-va i obveza koje s u vezi s tim zahtijevaju, dok se kod ugovora o sefu banka obvezuje dati na upora-bu korisniku sef za određeno razdoblje. Treba napomenuti da nikako ne dolazi u obzir pri-mjena odredbi o bankarskom tekućem računu9, prije svega zbog odredbe kojom se propisuje da korisnik tekućeg računa može u svakom trenutku raspolagati saldom koji se na računu pojavljuje u njegovu korist, a što je u direktnoj suprotnosti s pravnom prirodom escrow-ugovora.

Kod odlučivanja o otvaranju escrow-računa, kao bitan element pojavljuje se pitanje naknade koja pripada banci za njezinu uslugu. Iznos, kao i mo-dalitet plaćanja koji će banka zahtijevati ovisi o po-slovnoj politici banke. Ponekad je politika takva da je iznos koji nudi za vođenje escrowa viši, ali će zato kamata koja će teći na položeni iznos također biti veća. S tim u vezi, u ugovoru je potrebno defi-nirati i tko će biti dužan platiti naknadu, nalogoda-vatelj i korisnik, ili samo jedan od njih, kao i kome će pripasti kamata (logično je da je to nalogodava-telj jer je riječ o njegovu novcu). Također, osobito kada je riječ o znatnijim iznosima, treba razmotriti i mogućnosti eventualnog ulaganja deponiranog

6 članak 990-997. 7 članak 1002.-1006.8 članak 1016.-1020.9 članak 1007-1015.

iznosa, za što banke imaju razvijene široke lepe-ze mogućnosti, pa i to može biti jedna od odredbi ugovora.10 Treba napomenuti da su u praksi iznosi koje po-slovne banke potražuju za usluge vezane za es-crow-račun neujednačene te u velikoj mjeri pod-ložne pregovorima. S obzirom da neke poslovne banke naknadu ne uređuju u fiksnim iznosima, nego je vežu za vrijednost osnovnog posla (u postotku koji se uobičajeno kreće od 0,15% do 0,25% vrijednosti posla), kod vrednijih transakcija iznosi se mogu drastično razlikovati – tako se do-gađa da se ponude raznih banaka za isti posao variraju od nekoliko stotina pa do nekoliko deseta-ka tisuća eura.Također, pored odredbi o naknadi koja se isplaću-je banci, escrow-ugovori obično sadrže i odredbe o naknadi sudskih i sličnih troškova koji bi even-tualno mogli nastati za banku iz escrow-ugovora, a ponekad se zahtijeva i predujam za njihovu na-knadu.Uzimajući u obzir zakonsku neuređenost ovog in-stituta, kod ugovaranja escrow-računa treba pre-cizirati obveze koje nastaju za pojedine sudionike. Na strani agenta, odnosno banke prvenstvena je obveza otvoriti račun na ime deponenta, gdje se banka obvezuje postupati s računom na način koji je određen ugovorom, uz uobičajenu odredbu ko-jom se obvezuje da neće raspolagati deponiranim iznosom.Osnovna obveza deponenta je deponiranje odre-đenog iznosa. Modaliteti (jednokratna ili višekratna uplata, prijenos s računa, rok do kojeg je deponent dužan izvršiti uplatu i dr.) također se uređuju ugo-vorom.Element koji slijedi je isplata depozita na račun korisnika, gdje je ponovo potrebno definirati način i rokove isplate. Također, potrebno je u ugovoru razraditi i situaciju koja nastaje ako do plaćanja ne dođe (zbog isteka roka odnosno neispunjenja uvjeta), odnosno ako sav ili dio iznosa ostane na računu. Uobičajeno je da se u tom slučaju iznos vraća nalogodavatelju. U slučaju da dođe do

10 Vezano za ulaganje deponiranih iznosa u literaturi se navodi (dr. Branko Vukmir: “Escrow račun kao instrument osiguranja plaćanja (escrow accounts)”, http://www.hgk.hr/wp-content/files_mf/predavanjevukmir.pdf, str. 56.): “Taj posao preuzima escrow-banka za račun nalogodavatelja i po njegovoj posebnoj uputi. Banka, u skladu s uputom da se novac uloži ali u odsut-nosti posebnih uputa kako da se uloži, zadržava diskrecijsko pravo da taj iznos uloži na način koji smatra svrsishodnim. Za taj posao banka zadržava pravo na posebnu i uobičajenu proviziju za tu vrstu posla, te zadržava pravo da se za taj iznos provizije naplati iz escrow-računa … Karakter tog ulaganja je “fiducijar-ne” prirode (fiduciary investment), čime banka karakterizira ula-ganje koje je u cijelosti na rizik nalogodavatelja tj. klijenta, a bez rizika za banku. Načelno govoreći, banka će prihod iz iznosa položenih na račun isplatiti korisniku na njegov posebni račun, a prema uputama iz ugovora ili prema zajedničkim uputama nalogodavatelja i korisnika.


isplate, račun se u pravilu zatvara te ugovori često sadržavaju odredbe kojima se to naznačuje.Najosjetljivije pitanje koje zahtijeva posebnu pa-žnju prilikom ugovaranja je razrada uvjeta pod kojim će banka biti obvezna isplatiti novac, odno-sno definiranje isprava koje su za to potrebne. To može biti predočavanje određenih odluka nadlež-nih tijela (u kojem slučaju se često zahtijeva kla-uzula pravomoćnosti); raznih izjava stranaka itd. Ovdje treba naglasiti da se banke nastoje ograditi od odgovornosti u smislu ocjenjivanja istinitosti do-kumenata. Uobičajeno se ograničavaju od odgo-vornosti za sve slučajeve postupanja u dobroj vje-ri, odnosno odgovaraju samo za namjeru ili krajnju nepažnju (što ionako nisu u mogućnosti ugovorom isključiti). Takve odredbe u tom smislu predstavlja-ju standardne klauzule u escrow-ugovorima.Vezano za klauzule o odgovornosti, često se ugra-đuje i ovlast banke da u svakom trenutku provjeri istinitost i valjanost ovlasti osoba koje zastupaju ugovorne strane.U odnosu na ograničavanje odgovornosti banaka, u literaturi se navodi: “Banke se kod poslovanja s escrow-računima, kao i kod akreditiva i bankar-skih jamstava, uvijek nastoje ugovorno osloboditi odgovornosti za provjeravanje istinitosti, točnosti ili valjanosti primljenih uputa. Banke ograničavaju svoju odgovornost samo na dužnost da u dobroj vjeri prosude primljene upute. U tom pogledu, banke će se ponašati jednako kao i kod akreditiva. To znači da će ispitivati dogovorene dokumente s “razumnom pažnjom, kako bi utvrdile odgovaraju li ti dokumenti po svom vanjskom izgledu i uvjetima ...” primljenog naloga. To je standard koji je usvo-jen u čl. 13. UOP 500 i koji predstavlja i standard poslovanja banaka prema usvojenoj međunarod-noj standardnoj bankarskoj praksi. Kad su jednom tako postupile, oslobađaju se odgovornosti i ne odgovaraju ni za pogreške pravne ili faktične priro-de. Banke jedino odgovaraju za namjeru ili krajnju nepažnju u izvršavanju svojih dužnosti. Banke re-dovito traže da ih se oslobodi i od odgovornosti za tumačenje primljenih uputa ili obavijesti, zahtjeva ili drugih pisanih dokumenata koji im se dostavljaju i to ne samo za njihovu valjanost, već i za istini-tost i prihvatljivost svih obavijesti koje one sadrže, pod pretpostavkom da ih banka tumači u dobroj vjeri.”11

Takvo ograničavanje odgovornosti od strane ban-ke, odnosno ocjenjivanje dokumenata koje se za-država na razini puke forme odnosno na pitanju podudarnosti vanjskog izgleda dokumenata s ugovorenim uvjetima, predstavlja značajan nedo-

11 Dr. Branko Vukmir: “Escrow račun kao instrument osiguranja plaćanja (escrow accounts)”, http://www.hgk.hr/wp-content/files_mf/predavanjevukmir.pdf, str. 57.

statak konstrukcije escrowa kod koje se kao agent pojavljuje isključivo banka. Upravo iz ovog razloga pojavila se potreba uvođenja javnog bilježnika kao nepristrane treće strane koja će temeljem svojih zakonskih ovlasti biti u mogućnosti zaista potvrditi da su ugovoreni uvjeti ispunjeni te da nema za-preke za realizaciju posla. Stoga je u praksi uo-bičajeni model kod zahtjevnijih pravnih poslova, kao što su npr. složenije kupoprodaje, ugovaranje escrowa kod kojeg obje stranke angažiraju javnog bilježnika za čuvanje dokumentacije novca radi predaje trećim osobama, pri čemu bilježnik novac polaže na svoj depozitni račun otvoren za takve svrhe kod poslovne banke.

JAVNOBILJEŽNIČKI DEPOZIT

Zakonska podloga djelovanja javnih bilježnika u ulozi svojevrsnog escrow-agenta kao punomoćni-ka obje strane ugovornog odnosa nije posebno ra-zrađena već se primjenjuju opće odredbe Zakona o javnom bilježništvu o čuvanju isprava, odnosno novca i vrijednosnih papira12 (Zakon o javnom bi-lježništvu, NN br. 78/93, 29/94, 16/07, 75/09). To znači da će javni bilježnik sastaviti javnobilježnički zapisnik o preuzimanju i čuvanju isprava i/ili novca radi predaje trećim osobama u kojem će utvrditi sve uvjete ovakvog depozita. Zapisnikom se definiraju dokumenti, iznosi koje depozitar ima predati u depozit, uvjeti pod kojima je javni bilježnik u obvezi dati nalog za prijenos sredstava te izdati deponiranu dokumentaciju. Uo-

12 Članak 109. (1) Javni je bilježnik dužan preuzeti na čuvanje isprave svih vrsta. Javni bilježnik je ovlašten odbiti preuzeti na čuvanje koju ispravu ako za to postoje opravdani razlozi. (2) O preuzimanju isprava sastavit će se zapisnik, u kojem će se navesti mjesto i vrijeme preuzimanja, prezime i ime, zanimanje i adresu onoga koji je ispravu predao, oznaku položene isprave, razlog zbog kojega je položena i kome je treba izdati. Zapisnik će potpisati osoba koja je ispravu predala i javni bilježnik. Na zapisnik će javni bilježnik staviti svoj službeni pečat. (3) Ako se isprava pošalje javnom bilježniku pismom, o tome će se također sastaviti zapisnik odgovarajućom primjenom odredbe stavka 1. ovog članka. Pismo zamjenjuje potpis osobe koja je ispravu predala. (4) Javni će bilježnik o preuzimanju isprave izdati potvrdu. Ako je isprava poslana poštom, potvrda će se poštom poslati pošiljatelju. (5) Javni bilježnik je dužan utvrditi identitet osobe kojoj predaje ispravu u skladu s odredbama članka 60. i 61. ovoga Zakona. Primatelj je dužan potvrditi primitak isprave na zapisniku o preuzimanju.

Članak 110. (1) Javni bilježnik može preuzeti na čuvanje gotov novac, mjenice, čekove, javne obveznice i druge vrijednosne papire, a dužan ih je preuzeti samo kad su mu u povodu sastavljanja javnobilježničkog akta predani zato da bi ih izručio izvjesnoj osobi ili da bi ih položio kod određene vlasti. (2) Ako preuzimanje nije prigodom sastavljanja javnobilježničkog akta potvrđeno u njemu samom, o preuzimanju će se sastaviti zapisnik u kojemu će se točno naznačiti brojevi upisnika i depozitne knjige, mjesto i vrijeme preuzimanja; odnosno oznaka i vrijednost iznosa novca, preuzetih papira te ime osobe koja ih je predala i njenu izjavu o tome što s njima treba učiniti. Javni će bilježnik o preuzimanju izdati stranci potvrdu u kojoj će specificirati novac i vrijednosne papire koji su mu predani.


bičajeno se ugovara kako deponirani dokumenti za trajanja depozita nisu dostupni ugovornim stra-nama, osim prema uvjetima depozita koje je stoga potrebno precizno odrediti.Je li u konkretnom slučaju uputnije za escrow-agenta odabrati isključivo banku ili je uputnije uključiti javnog bilježnika, treba odrediti uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja. Prednost na strani bilježnika svakako predstavlja činjenica da su upravo bilježnici ovlašteni utvrditi istovjet-nost dokumenata te da su njihove usluge ionako nužne kada su u pitanju složeni poslovi kakvi su u pravilu oni kod kojih se ugovara escrow. Također, uzimajući u obzir iznesene dvojbe oko sudbine escrow-računa u slučaju ovrhe, dolazi do izražaja još jedna prednost korištenja vrste es-crowa kod kojeg se kao agent pojavljuje javni bi-lježnik, budući da je u tom slučaju novac položen na njegov poseban račun za stranke gdje su sred-stva imobilizirana do ispunjenja određenih uvjeta i nije neposredno izložen blokadi.

USPOREDBA S DRUGIM INSTITUTIMA

Escrow u osnovi predstavlja sredstvo osigura-nja pa se nameće njegova usporedba s ostalim instrumentima, prije svega bankovnim, koji imaju istu svrhu. Uspoređujući escrow s dokumentarnim akredi-tivom i bankarskim jamstvom kao uvriježenim sredstvima osiguranja koje dobro poznaju i hrvat-ski propisi (oba instituta uređena su u Zakonu o obveznim odnosima13), mogu se uočiti stanovite prednosti, o kojima je već bilo riječi. Naime, za es-crow-ugovor karakteristična je široka mogućnost primjene koja nadmašuje onu kod akreditiva i ban-karskog jamstva. Tako escrow, za razliku od akreditiva koji je primje-njiv samo kod kupoprodaje robe ili izvršenja uslu-ga, dolazi u obzir kod svakog pravnog posla gdje je prisutan određeni uvjet uz čije se ispunjenje veže isplata (odnosno predaja), a čitav režim je mnogo fleksibilniji i time za stranke pogodniji (nema pravila kao kod akreditiva). Treba napomenuti da se prav-na konstrukcija ovih instituta u bitnome razlikuje. Naime, kod escrow-računa radi se o tripartitnom

13 Akreditiv je uređen člancima 1028.-1029., a jamstvo člancima 1039.-1043. Zakona o obveznim odnosima

ugovoru između nalogodavatelja, agenta i korisni-ka, dok kod akreditiva banka nije u nikakvoj pret-hodnoj vezi s korisnikom te se obvezuje u vlastito ime i iz vlastitih sredstava izvršiti isplatu.Zajednička značajka ovih instituta očituje se u či-njenici da je taj posao potpuno odvojen od temelj-noga pravnog posla. Općenito, može se reći da ova dva instituta imaju i određenih dodirnih toča-ka, te bi tu okolnost trebalo uzeti u obzir prilikom nejasnoća i praznina u praksi koje, uzimajući u obzir pravnu neuređenost escrowa, nije teško za-misliti te se pri njihovom rješavanju poslužiti pravi-lima koja se odnose na akreditive (npr. u pogledu odgovornosti banaka za dokumente koji se trebaju predočiti).Što se tiče bankarskog jamstva, tu prije svega tre-ba napomenuti da je riječ o popuno apstraktnom poslu kod kojeg se uloga banke, sve u svrhu osi-guranja izvršenja obveza, svodi na obvezu isplate te banka ovdje nema nikakvu složeniju ulogu tako da kod poslova gdje se upravo traži sudjelovanje treće nepristrane strane kao svojevrsnog posred-nika, bankarsko jamstvo ne predstavlja rješenje i tu je escrow znatno prihvatljiviji.

ZAKLJUČAK

Escrow-ugovor je instrument osiguranja plaćanja koji je, unatoč oskudnom pravnom uređenju sve prisutniji u poslovima, a osobito kada su u pitanju poslovi s međunarodnim elementom. S obzirom da nije uređen Zakonom o obveznim odnosima niti drugim propisima, riječ je o neime-novanom ugovoru. Ta okolnost predstavlja otegot-ni element pri korištenju ovog instituta za stranke i ostale sudionike koje su prisiljene ravnati se pre-ma općim pravilima i načelima obveznih odnosa te sličnim institutima, što unosi određenu dozu nesi-gurnosti. Nadalje, nesigurnosti pridonosi i oskud-na prisutnost u pravnoj teoriji kao i neujednačena praksa poslovnih banaka kada su u pitanju usluge vezane za escrow-račun. Kako je escrow nesumnjivo pogodan instrument za balansiranje između stranaka prilikom osjetljivih i vrednijih poslova, svakako bi bilo uputno unijeti u hr-vatske propise pravila koja će precizirati pojam i pri-mjenu escrow-ugovora. Pri tome treba voditi računa da se ne našteti fleksibilnosti ovog instituta, budući da ga upravo ta značajka čini privlačnim za stranke.


Pravni režim obavljanja javnobilježničke djelatnosti u Europskoj uniji izazovi i mogućnosti

1. UVOD

U članku se analizira institut javnog bilježništva kratkim osvrtom na neke trenutne ovlasti koje su javnim bilježnicima dodijeljene zakonskim rješe-njima predviđenima u latinskom tipu notarijata, a koje se u budućnosti mogu samo razrasti i pove-ćati. Ujedno, poseban osvrt je dan na sve ono što potencijalno javne bilježnike očekuje u budućnosti nakon što se u potpunosti usuglasimo za pravnom stečevinom EU-a, s obzirom na, u Europi, prisu-tan trend harmonizacije i liberalizacije javnog bi-lježništva. Kako se u Europi već godinama vode rasprave kako na tržišno prihvatljiv način regulirati slobodne profesije u koje ubrajaju i javne biljež-nike, očekuje se da će takav potez naići na ve-lik otpor ne samo javnih bilježnika nego i zemalja članica (poput Njemačke, Austrije i Francuske) u kojima je javno bilježništvo integralni dio pravnog sustava. Naglasak je dan na obavljanje javnobi-lježničke službe u Republici Hrvatskoj s obzirom na uvjet državljanstva, kao jednog od glavnih uvje-ta za pristup javnobilježničkoj službi, uz dano rje-šenje Suda Europske unije, koji je u nekolicini svo-jih presuda utvrdio kako države članice ne mogu ograničiti bavljenje bilježništvom samo na vlastite državljane, koje sukladno mišljenju suda nije po-vezano s obavljanjem službenih ovlasti. Navede-na sudska praksa zanimljiva je za proučavanje problematike instituta javnog bilježništva u nekim državama članicama Europske unije, a posebice imajući u vidu skori ulazak Republike Hrvatske u EU. Stoga se može zaključiti kako su, inicijativom Europske komisije koju slijedi praksa Europskog suda, poduzeti već određeni koraci u cilju ukla-njanja prepreka koje strancima zabranjuju da se bave javnobilježničkim poslom, budući da je Sud ustvrdio da je takva vrsta diskriminacije u suprot-nostima s principima tržišne slobode koja vlada sustavom EU-a. Integrira li i u tom smjeru Hrvatska navedena pravila unutarnjeg tržišta EU-a u svoj pravni sustav i liberalizira li se tržište javnobiljež-ničkih usluga u ostatku Europe, doći će do znatnih

Marija Butkovićjavnobilježnička prisjednica u Rijeci

promjena u položaju javnih bilježnika, što bi hrvat-sko tržište moglo natjerati da se otvori strancima i poveća konkurenciju.

1.1. Oblici notarijata

Moderno doba donijelo je i nekoliko oblika notarija-ta tj. javnog bilježništva, ali najčešća podjela je ona prema opsegu ovlasti danih javnim bilježnicima, stoga u svijetu postoje tri oblika institucije notarija-ta: latinski tip, državni tip i anglosaksonski tip.1

Latinski tip notarijata rasprostranjen je širom svije-ta, a svoju primjenu naročito ima u Europi. U osno-vi koncepta ovog modela je samostalnost i nezavi-snost javnih bilježnika kao stručnih osoba s javnim ovlastima delegiranim od strane države, koji jav-nobilježničku službu obavljaju kao svoje isključivo zanimanje, odnosno ne mogu se baviti drugim poslovima. Stoga možemo reći da latinsko javno bilježništvo danas poznaje pretežni dio Zapadne i Srednje kontinentalne Europe, da ono postoji u la-tinskoameričkom svijetu i sve više prodire u azijske i afričke zemlje, te svoju reafirmaciju doživljava u mnogim istočnoeuropskim zemljama.2 Podrijetlo javnobilježničke službe valja potražiti u razvijenom srednjem vijeku, iako su neke od dje-latnosti koje ju čine obavljali na razne načine, u ra-zličitim svojstvima i s različitim učincima različite osobe već od rimskog prava.3U rimskom su dobu, naime, pravnici i pravna znanost uopće rođeni, te su tada nastali korijeni onoga što se danas naziva latinskim notarijatom4. Srednjovjekovna „arsnota-

1 Autorica ovog uratka zahvalu svakako duguje i Jožici Matko Ruždjak, javnoj bilježnici iz Zagreba, koja je svojim korisnim savjetima i sugestijama bitno pridonijela konačnom izgledu ovog rada.

Oruč Esad, Savremene tendencije u razvoju institucije notara, Anali Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, br. 8, 2011., str. 135.

2 Dika, M., Osvrt na povijesni razvoj europskoga latinskoga javnog bilježništva, Zakon o javnom bilježništvu, ur. Ivica Crnić i Mihajlo Dika, Zagreb, 1994., str. 29.

3 Vidi supra, bilješka 2. 4 „tabellio“ kasnoga Rimskog Carstva zapravo je prototip moder-

noga notara


ria“ prethodila je rađanju moderne pravne znanosti i kao takva smatrala se znanošću o stilu pravnih isprava i posebnih formi, usporedo s postojanjem „arsdictandi“ – vještine pisanog govora. U sred-njovjekovnoj Italiji notarskim se aktima počela priznavati autentičnost (fidespublica) potkraj XI. i početkom XII. stoljeća. Moderni europski (latinski) notarijat rodio se u sjevernoj Italiji i u sjevernom dijelu središnje Italije, odakle se širio po Europi u nekoliko pravaca. U Francuskoj je početkom 19. st. donošenjem novih zakonskih propisa uređen novi način obavljanja službe: notar je imao državni pečat te je postao državni dužnosnik, koji je svo-ju službu obavljao prema pravilima i u organizaciji osmišljenoj u tradiciji srednjovjekovnog notarijata. Notarska struka je tako postala eminentnom stru-kom gradskog društva srednjeg vijeka.5Suvremeni pojam notara, pak, označava prvenstveno jednu specifičnu pravnu službu, s posebnom ulogom u provedbi i ostvarivanju pravnog poretka, o čemu će biti više riječi kasnije.

U modelu državnog notarijata uloga javnog biljež-nika svedena je na status državnog zaposlenika bez profesionalne neovisnosti, stoga je ovaj model značajka autoritarnih sustava i u funkciji je očuva-nja režima.

Institut notarijata prihvaćen je i u zemljama CommonLaw ili anglosaksonskog pravnog susta-va, ali s određenim posebnostima u odnosu na kontinentalni. Za razliku od kontinentalnog prava, kojeg karakterizira kodificirano pravo, anglosak-sonski pravni sustav zasniva se na običajnom pravu, tj. pravnim pravilima izraženim u sudskim odlukama (precedentno pravo), koje kao takve predstavljaju izvor prava. Razlike su prvenstve-no nastale povijesnim utjecajem budući da je institucija notarijata u anglosaksonski pravni su-stav dospjela iz Europe putem utjecaja crkvenog prava i Katoličke crkve, a ne recepcijom rimskog prava.6Uloga javnih bilježnika u ovome pravnom sustavu ograničena je na vrlo mali broj poslova u odnosu na latinski tip notarijata. Ipak, imenovanje javnih bilježnika i ovdje spada u nadležnost drža-ve, odnosno tijela uprave, iako su uvjeti za imeno-vanje javnim bilježnikom brojčano puno manji, pa u ovom sustavu javnim bilježnikom može postati gotovo svatko. Poslovi pravnog savjetovanja, što predstavlja osnovu djelatnosti bilježnika u latin-skom modelu, u ovom su sustavu u nadležnosti odvjetnika, tako da se djelokrug poslova javnih

5 Dika, M., Osvrt na povijesni razvoj europskoga latinskoga javnog bilježništva, Zakon o javnom bilježništvu, ur. Ivica Crnić i Mihajlo Dika, Zagreb, 1994., str. 35.

6 M. L. Shea, NotaryLaw, http://www.sos.state.co.us/pubs/notary/notary_law_text.doc (stanje na dan 18.12.2009.)

bilježnika u anglosaksonskom pravnom sistemu svodi na potvrdu autentičnosti potpisa, uzimanje zakletvi kojima se jamči vjerodostojnost dokumen-ta i potvrđivanje dokumenata, kao i njihovu ovjeru pečatom.7

2. JAVNO BILJEŽNIŠTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ

Suvremeno bilježništvo u Republici Hrvatskoj uve-deno je Zakonom o javnom bilježništvu8 od 29. srpnja 1993., s početkom primjene od 1. listopada 1994. Radikalna reforma pravnog sustava u Re-publici Hrvatskoj, nakon državnopravnog osamo-staljenja, koja se ogledala i u donošenju propisa o trgovačkim društvima, novim uređenjem imovin-skih i vlasničkih odnosa, potrebi prenošenja nekih upravnih i sudskih funkcija na druga tijela, namet-nula je potrebu za ponovnom uspostavom javnog bilježništva kao posebne javne službe u Republici Hrvatskoj9. Hrvatski se zakonodavac opredijelio za latinski tip javnog bilježništva što, kako je već pret-hodno navedeno, podrazumijeva samostalnost, neovisnost i odvojenost institucije javnih bilježnika od institucije suda i odvjetništva. Prema tom za-konu „Javnobilježnička služba sastoji se u služ-benom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na ko-jima se utemeljuju prava, u službenom ovjeravanju privatnih isprava, u primanju na čuvanje isprava, zatim novca i predmeta od vrijednosti radi njiho-ve predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima te u obavljanju, po nalogu sudova ili drugih javnih tijela, postupaka određenih zakonom” i obavljanje drugih poslova predviđenih ovim zakonom. Jav-nobilježničku službu obavljaju javni bilježnici kao samostalni i neovisni nositelji te službe, koji imaju svojstvo osoba javnog povjerenja. Javni bilježnici obavljaju svoju službu kao isključivo zanimanje ti-jekom vremena za koje su postavljeni.“10 Nabrojati i primjereno elaborirati sve ovlasti javnih bilježni-ka i poslove koje oni obavljaju sukladno važećoj zakonskoj regulativi Republike Hrvatske prelazilo bi okvire ovoga rada. Stoga ćemo se ovdje samo ukratko dotaknuti nekih ovlasti javnih bilježnika, a koji po našem skromnom sudu imaju realnu šansu da se dodatno „razrastu“ te na taj način prošire obujam poslovanja javnih bilježnika u budućnosti.

Javno bilježništvo je danas jedan od najznačajnijih

7 Judges’ Committee on Notaries Public, Manual For Notaries Public, The Cincinnati Bar Association, USA, 2.

8 Narodne novine br. 78/93, 29/94, 162/98, 16/07 i 75/099 Crnić, I., Početak djelovanja javnih bilježnika u Republici Hrvat-

skoj, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 59, br. 6, 2009., str. 1355.

10 Vidjeti čl. 2 Zakona o javnom bilježništvu


pravnih instituta jedne države, pa tako i Republike Hrvatske, koje vodeći se načelima pravne države i vladavine prava, načelom zaštite prava na slo-bodu, načelom socijalne države i načelom supsi-dijarnosti11, ima za osnovni cilj jačanje pravne si-gurnosti, zaštitu javnih interesa, kao i rasterećenje sudova, poglavito glede rješavanja izvanparničnih nespornih postupaka (ostavinski postupci koji su javnim bilježnicima povjereni od strane sudova). U tu svrhu se ovlasti javnih bilježnika sve više proši-ruju, što je posljedica prenošenja sudskih ovlasti na javne bilježnike u skladu s preporukama Vijeća Europe12.U skladu s tim, za očekivati je da će se ovlasti bilježnika u rješavanju nespornih postupa-ka, kako se već godinama najavljuje, i proširivati na npr. nesporne razvode brakova, moguće rješa-vanje postupaka osobnog stečaja dužnika i sl.

Ne manje bitno, prijeko je potrebno istaknuti i ulo-gu javnih bilježnika u ovršnim postupcima, budući da su oni sukladno propisima ovršnog prava ovla-šteni donositi rješenja o ovrsi na temelju vjerodo-stojne isprave, a posredno su u (eventualni) ovršni postupak uključeni i s ustrojavanjem Registra za-dužnica i bjanko zadužnica13.

Bitno je za istaknuti i ulogu javnih bilježnika kod sastavljanja javnobilježničkih isprava koje zatim,

11 Zimmermann, S.,Schmitz-Vornmoor, A., Javnobilježnička služba u EU-u – Filozofija struke i trendovi razvoja, harmonizacija i ujednačavanje, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 59, br. 6, 2009., str. 1224.

12 Vijeće Europe je međunarodna organizacija 47 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom konti-nentu. Najveći doseg Vijeća Europe ogleda se u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, potpisanoj 1950. godine, a koja služi kao osnovni pravni dokument Europskom sudu za ljudska prava. Sjedište Vijeća Europe je u Strasbourgu na francusko-njemačkoj granici. Prvotno sjedište je bilo u palači strazburškog sveučilišta, dok se sad nalazi u Palais de l’Europe (Palača Europe). Članstvo u Vijeću Europe otvoreno je svim europskim demokratskim državama koje su prihvatile načelo vladavine prava i koje jamče temeljna ljudska prava i slobode svojim građanima. Vijeće Europe ne treba miješati s Vijećem Europske unije ili Europskim vijećem, koji su pak tijela Europske unije. Vijeće Europe je samostalna međunarodna organizacija odvojena od Europske unije.

13 Vidjeti Pravilnik o registru zadužnica i bjanko zadužnica (Narodne novine, br. 115/12). Pravilnik je donesen na temelju čl. 216. st. 3. Ovršnog zakona. Pravilnikom se propisuje oblik, sadržaj i način vođenja registra zadužnica i bjanko zadužnica (u nastavku: Registar). Registar vodi Hrvatska javnobilježnička komora. Podatke o zadužnici ili bjanko zadužnici u Registar dostavlja javni bilježnik i to elektroničkim putem odmah čim potvrdi zadužnicu ili bjanko zadužnicu. Zadužnice, odnosno bjanko zadužnice na kojima je javni bilježnik ovjerio potpis, odnosno koje je potvrdio prije stupanja na snagu OZ-a, upisuju se u Registar na zahtjev vjerovnika na temelju podataka iz Upisnika o ovjerama i potvrdama pod istim poslovnim brojem pod kojim je izvršena ovjera, odnosno potvrda. Javni bilježnik će nakon izvršenog upisa u Registar zabilježiti činjenicu upisa u Upisniku o ovjerama i potvrdama. Podatke o izvršenoj naplati po zadužnici ili bjanko zadužnici, u cijelosti ili djelomično, u Registar dostavlja Agencija nakon izvršene naplate.

koristeći elektronički medij, dostavlja nadležnim tijelima, primjerice kod osnivanja trgovačkih dru-štava.14 Ne zaboravimo da javni bilježnici od sa-moga svog početka djelovanja u Hrvatskoj imaju mogućnosti izdavanja izvadaka iz sudskog regi-stra putem elektroničkog medija za pravne osobe, čije se postojanje evidentira u sudskom registru (trgovačka društva, ustanove, zadruge), koji su po obliku, sadržaju i snazi jednaki onima izdanima pri trgovačkim sudovima.

Također, budući da je javni bilježnik samostalan i neovisan nositelj službe, značajna je uloga biljež-nika u sprječavanju nastanka sporova, ali i u njiho-vu rješavanju mirnim putem (medijacija).15

U pogledu proširenja ovlasti javnih bilježnika u okviru funkcije jačanja pravne sigurnosti podrazu-mijeva se i ovlast bilježnika za poduzimanje mjera radi otkrivanja i sprječavanja pranja novca i finan-ciranja terorističkih aktivnosti sukladno istoimenom Zakonu16.

Sve su to načini proširivanja javnobilježničke dje-latnosti s ciljem što većeg jamstva načela pravne sigurnosti.

3. HRVATSKA I EUDržave članice Europske unije zaključile su 30. lip-nja 2011. preostala četiri poglavlja zatvarajući tako pristupne pregovore s Republikom Hrvatskom, što je rezultiralo potpisivanjem Ugovora o pristupanju 9. prosinca 2011. Na referendumu koji je održan 22. siječnja 2012., 66,27% birača je glasovalo za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Nakon procesa ratifikacije od strane svih država članica i same Hrvatske, pristupanje je predviđeno za 1. srpnja 2013. Podsjetimo da su pristupni pregovori izme-đu EU-a i Hrvatske, koji su se sastojali od čak 35 poglavlja, pokrivali širok raspon politika i pravila EU-a, a započeli su još u listopadu 2005. godi-

14 e-Tvrtka je usluga HITRO.HR-a koja omogućava elektroničko osnivanje društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s temeljnim kapitalom u novcu iz bilo kojeg javnobilježničkog ili HITRO.HR ureda u Republici Hrvatskoj, na bilo koji od trgovačkih sudova u roku od 24 sata. Usluga je od iznimne važnosti za gospodarstvo i predstavlja prvu stepenicu u ostvarivanju ideje o dostupnosti suda korištenjem zaštićenih elektroničkih sustava te djelotvorni-jem i bržem rješavanju predmeta u sudovima. Osnivanje društva elektroničkim putem omogućeno je temeljem Pravilnika o načinu upisa u sudski registar (Narodne novine, br. 22/12).

15 Wagner, K.R., Thenotarialfunctioninavoidingdisputes: Notari-aladviceandmediation as tehniques,

XXII InternationalCongressof Latin Notaries – Reportofthe German Delegation, http://www.bnotk.info/_downloads/UINL_Kongress/Athen/WAGNER_ENGLISH.pdf (stanje na dan 17.11.2010.)

16 Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, Narodne novine, br. 87/08 i 25/12


ne. Stoga je spomenuta odluka označila uspješan kraj šestogodišnjeg razdoblja tijekom kojeg se od Hrvatske tražilo ne samo da usvoji nove zakone i propise kako bi se uskladila sa standardima EU-a već i da ih provodi, dokazujući tako da je spremna i sposobna pokrenuti i provoditi tijek reformi koje su bile neophodne za ulazak u europsku obitelj.

3.1. Primarno i sekundarno pravo EU-a

Ulazak u Europsku uniju velik je korak. S ulaskom se svaka država članica mora odreći dijela svog suvereniteta, budući da europsko zakonodavstvo ima pravo prvenstva pred nacionalnim zakono-davstvom. Ono što su odlučile vlade država člani-ca, sve države članice moraju primijeniti, neovisno o tome je li odluka proturječna postojećem propisu u nacionalnom zakonodavstvu. Primarno pravo u pravnom sustavu EU-a najvišeg je ranga, a sve ostale pravne norme temelje se i podređene su normama primarnoga prava. Pri-marno pravo čine osnivački ugovori i opća načela prava. Osnivačkim se ugovorima17 definiraju ciljevi i ovla-

17 Iako se o Ugovorima o osnivanju govori u množini, formalno-pravno postoji samo jedan Ugovor - Ugovor o Europskoj uniji, čiji su sastavni dijelovi Ugovor o Europskoj zajednici i Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju. Iz praktičnih razloga govori se o tri ugovora te se oni odvojeno i citiraju. Pod izrazom Ugovor o Europskoj uniji (EU) misli se na ugovor koji sadrži zajedničke odredbe za cijeli EU, završne odredbe te dvije glave koje uređuju drugi (zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku) i treći stup (policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima). Pod izrazom Ugovor o Europskoj zajednici (EZ) misli se na ugovor kojim se uređuju nadležnosti koje su prenesene na europsku razinu Rimskim ugovorom iz 1958. o Europskoj ekonomskoj zajednici sa svim kasnijim amandmanima na taj Ugovor. Pod izrazom Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju (Euratom) misli se na ugovor kojim je, također 1958. u Rimu, uspostavljena europska nadležnost nad nuklearnom energijom, a izraz obuhvaća sve kasnije amandmane na taj Ugovor. Do polovice 2002. godine, kao dio primarnog prava postojao je još jedan ugovor, onaj kojim je 1952. u Parizu osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik. Taj je ugovor, za razliku od svih ostalih nabrojenih, bio sklopljen na 50 godina te su države članice odlučile ne obnoviti ga po isteku 2002. Europske nadležnosti koje su bile utvrđene tim ugovorom nisu, međutim, nestale, već su raspodijeljene pod postojeće ugovore. Iako više nije na snazi, Pariški je ugovor važno spomenuti jer je upravo njime započeo proces integracije u Europi. Budući da u biti postoje tri različita ugovora, pri citiranju njihovih odredaba uvijek je potrebno naglasiti i o kojem se ugovoru radi, jer se brojevi članaka preklapaju. Ugovori o dvije europske zajednice iz 1958. godine formalnopravno gledano još su na snazi, te se pravno obvezujuće norme nalaze u ta dva dokumenta i svim njihovim kasnijim izmjenama. Ugovori se mijenjaju usvajanjem novog ugovora, koji sadrži amandmane na prethodni, a ne usvajanjem posve novog cjelovitog ugovora. Iako su formalno-pravno obvezujući amandmani na amandmane itd., radi lakšeg snalaženja izrađene su, objavljene i u upotrebi konsolidirane verzije svih ugovora. Ako i kada bude usvojen ustavni ugovor (ProvisionalconsolidatedversionofthedraftTreatyestablishing a Constitution for Europe, CIG 86/04, 25. lipnja 2004.), opisana će se situacija promijeniti. Naime, taj će novi ugovor, za razliku od svih dosadašnjih izmjena, ukinuti dosadašnje ugovore, i to Ugovor o EU-u i Ugovor o EZ-u, i zamijeniti ih novim cjelovitim tekstom. Ugovor o Euratomu i dalje će ostati na snazi kao zase-ban ugovor. (http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=23)

sti europskih zajednica i Unije te način ostvariva-nja tih ciljeva. U tu svrhu uspostavljene su europ-ske institucije, čije se ovlasti i međusobni odnos također uređuju Ugovorima. Ugovori predviđaju i pravne instrumente kojima se uređuju pitanja iz europskih ovlasti te postupke u kojima se takve odluke donose. Unija i zajednice utemeljeni su na načelu dodijeljenih ovlasti, tj. nadležne su samo za pitanja za koja im je ovlast dodijeljena Osnivačkim ugovorom. Te ovlasti Zajednice i Unije nisu, me-đutim, jasno nabrojene u Ugovoru, već se o njima može zaključiti tek poznavanjem cjeline Ugovora, koji u različitim glavama potanje uređuje pojedine politike za razvoj i uređenje kojih je nadležna Za-jednica/Unija. Ugovor sadrži i odredbe o vlastitim izmjenama. Po svom nastanku a i načinu mijenja-nja, Ugovor je instrument međunarodnog prava. Njegove se izmjene dogovaraju na međunarodnoj konferenciji na kojoj sudjeluju sve države članice, a stupaju na snagu tek kada ih sve države člani-ce ratificiraju u skladu s procedurama propisanim internim ustavnim normama. Sastavni dio Osnivač-kog ugovora čine i brojni aneksi, protokoli i dekla-racije.Kao primarni propis koji u samoj osnovi regulira i spominje i institut javnog bilježništva, i koji određu-ju gdje i na koji način javni bilježnik može obavljati svoj posao prema nacionalnom pravu, a donesen je na razini Europske unije, je dakle spomenuti Ugovor o Europskoj uniji tj. Ugovor o funkcionira-nju Europske unije18.

Na tom temelju grade se propisi koji donose tijela EU-a – sekundarno zakonodavstvo. Sekundarno pravo čine pravni akti institucija EU-a i međuna-rodni sporazumi kojima se uređuju međusobni odnosi EU-a i drugih međunarodnih organizacija ili trećih država, pravni akti koje Vijeće EU-a dono-si na temelju primarnoga zakonodavstva (odluke, uredbe, direktive, mišljenja, preporuke) te sudska praksa Suda europskih zajednica. Uredba i direk-tiva su općeobvezujuće, dok odluka obvezuje one kojima je upućena. Uredba i odluka su izravno pri-mjenjive, za razliku od direktive koju je potrebno implementirati u nacionalno pravo. Drugim riječi-

18 Lisabonski ugovor (također i Reformski ugovor), punim na-zivom Ugovor iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o osnivanju Europske zajednice, međunarodni je ugovor koji je potpisan u Lisabonu 13. prosinca 2007. s ciljem rješavanja pitanja daljnjeg institucionalnog funkcioniranja Europske unije. Lisabonski ugovor dopunjuje postojeće ugovore o Europskoj uniji i Europskoj zajednici, ne zamjenjujući ih. Ugovor je stupio na snagu 1. prosinca 2009., nakon što je prošao proces ratifikacije u svim državama članicama EU-a. Lisabonski ugovor je uveo i pravno obvezujuću povelju o ljudskim pravima Unije, Povelju o temeljnim pravima. Ugovor predstavlja dopunu Ugovora o Europskoj uniji (TEU, Maastricht; 1992.) i Ugovora o osnivanju Europske zajednice (TEC, Rim; 1957.). Njime je TEC preimenovan u Ugovor o funk-cioniranju Europske unije (TFEU).


ma, dok uredbe u potpunosti unificiraju pravo, tj. zamjenjuju do tada postojeće interne norme jed-nom, potpuno istovjetnom europskom normom, direktive ostavljaju prostora za donekle različita rješenja u različitim državama članicama, budući da je osnovnim i Ugovorom o EU-u predviđeni na-čin primjene direktiva posredstvom internog prava svake od država članica. Interno pravo mora, me-đutim, biti prilagođeno u mjeri u kojoj je to nužno da bi se ostvario cilj zbog kojeg je direktiva u pr-vom redu i bila usvojena, no to ne znači da svaka država članica u području direktive ima jednake norme. U tom su smislu direktive akti izuzetno fe-deralnoga karaktera, jer omogućavaju istodobno i jedinstvo, ali i različitosti između sastavnih dijelova EU-a – njegovih država članica19.Propisi EU-a objavljuju se u službenom listu Europ-ske unije.20

Ukupnost pravnih propisa Europske unije skupno se naziva acquiscommunautaire (pravna stečevi-na EU-a), a podijeljen je na 35 poglavlja za potre-be pregovora o pristupanju.21

4. SUD EUROPSKE UNIJE22

Europska unija, za razliku od drugih tradicionalnih međunarodnih organizacija, ima jedinstvenu insti-tucionalnu strukturu. Zemlje koje su prihvatile eu-ropske ugovore potvrdile su svoju spremnost da dio svojih suverenih prava ustupe neovisnim insti-tucijama koje istodobno predstavljaju nacionalne interese kao i interese Unije. Te institucije među-sobno su povezane odnosima komplementarnosti temeljem kojih se donose odluke23.

Jedan od bitnih temelja za razumijevanje Europ-ske unije je poznavanje njezinog institucionalnog okvira i načina njegova funkcioniranja. Institucije Europske unije, kroz čiji se rad donose zajedničke odluke i provode zajedničke aktivnosti, zastupaju interese različitih segmenata Unije - Unije kao cje-line, njezinih država članica, građana EU-a, regi-ja i sl. Ugovorom o osnivanju Europske zajednice stvoreno je pet temeljnih institucija. Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora, Europsko vijeće i Eu-

19 Rodin, S., Ćapeta, T., Učinci direktiva Europske unije u na-cionalnom pravu (s izabranim presudama Europskog suda u punom tekstu i komentarom), Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, Zagreb, 2008., str. 8.

20 Engl. Official Journal of the European Union, dostupan je na internetskoj stranici EUR-lex (http://eur-lex.europe-eu)

21 Izvori prava EU (Primarno i sekundarno pravo Europske unije - (http://www.vlada.hr/hr/dodatno/upute_i_vodici/pojmovnik/izvori_prava_eu_primarno_i_sekundarno_pravo_europske_unije)

22 Naziva se još i samo Sud, Sud pravde Europske unije, Europski sud, Sud europskih zajednica, a službeni naziv mu je „Court ofJusticeoftheEuropeanCommunities“

23 Institucije Europske unije - http://www.poslovniforum.hr/eu/institucije_eu.asp

ropska središnja banka postaju i formalno institu-cije EU-a, stoga se danas EU u svom radu oslanja na sedam temeljnih institucija. To su: Europski par-lament, Europsko vijeće, Vijeće, Europska komisi-ja, Sud pravde Europske unije, Europska središnja banka, Revizorski sud24.Europski sud je osnovan 1952. godine u okviru Ugovora o ECSC-u i ima sjedište u Luxembourgu. Zbog preopterećenosti Suda, 1988. godine osno-van je Prvostupanjski sud europskih zajednica (danas Opći sud).

4.1 Zadaće Suda

Zadatak je Suda EU-a osigurati da se zakonodav-stvo Europske unije tumači i primjenjuje na isti na-čin u svim državama članicama EU-a Kako bi zako-nodavstvo bilo jednako za sve, on tumači odredbe osnivačkih ugovora i rješava sporove po tužbama država članica i građana, čija su prava povrijeđe-na nekom od odluka tijela Unije te osigurava da nacionalni sudovi ne donose različite presude o istome pitanju. Tako Sud može ustanoviti da je jed-na od država članica propustila djelovati u skladu s nekom od obveza preuzetim potpisivanjem Ugo-vora, može provjeriti podudarnost pravnih postu-paka tijela Unije sa zakonskim odredbama, može također ustanoviti propuste u radu Europskog par-lamenta, Vijeća ili Komisije. Sud također osigurava da države članice i institucije Unije čine ono što zakonodavstvo od njih zahtijeva. Ima ovlasti rješa-vati pravne sporove između država članica EU-a, institucija EU-a, poslovnih subjekata i pojedinaca tj. građanina EU-a. Ustanovi li sud da se država članica nije pridržavala zajedničkih propisa bit će upozorena ili u slučaju da se ogluši kažnjena nov-čanom kaznom. Sud je također jedina institucija koja može dati mišljenje, na zamolbu nacionalnog suda, o tumačenju ili valjanosti odredaba zajed-ničkih pravnih akata koje provode institucije Unije. Ako su takva pitanja u procesu pred nacionalnim sudom, Sud pravde može, a u nekim slučajevima i mora dati prethodno rješenje (tzv. odluke o pret-hodnom pitanju). Sud je također jedina instanca mjerodavna za pravorijek u sudovima zemalja čla-nica u slučaju da je nacionalno pravosuđe pozove.

Ovaj sustav jamči jedinstvenu primjenu zajednič-kog europskog prava na cijelom području Europ-ske unije. Donoseći presude uvijek primjenjuje is-ključivo pravo EU-a, nikad nacionalno pravo. Da bi pravna norma prava Zajednice imala izravni uči-nak u nacionalnom pravu, tj. da bi mogla utjecati na nastanak, promjenu ili prestanak nekog prav-

24 Institucije Europske unije - http://www.mvep.hr/ei/default.asp?ru=507&sid=&akcija=&jezik=1


nog odnosa, ona mora biti jasna i bezuvjetna, te neovisna o donošenju bilo kakvih dodatnih mjera od strane država članica25. U odluci u predmetu Van GendenLoos, ES je uspostavio doktrinu izrav-nog učinka prava Zajednice i ustvrdio da pravo Zajednice ima izravni učinak u pravnim poredci-ma država članica. U izuzetno važnom predmetu Costa v. ENEL Sud je zauzeo shvaćanje, koje je danas široko prihvaćeno i nesporno, da je pravo Zajednice nadređeno pravu država članica, a u predmetu Simmenthal II da nacionalni sud, suočen s nacionalnom pravnom normom koja je suprotna pravu Zajednice, mora izuzeti iz primjene nacional-nu pravnu normu i neposredno primijeniti normu prava Zajednice. Navedena odluka od izuzetne je važnosti za razumijevanje prava Zajednice.

Budući da Sud ima posljednju riječ pri tumačenju prava EU-a, ujedno je zadužen za daljnji razvoj eu-ropskoga prava26.

4.2. Sastav Suda

Sastoji od po jednoga suca iz svake države člani-ce, tako da je zastupljeno svih 27 nacionalnih prav-nih sustava EU-a. Međutim, radi učinkovitosti, Sud rijetko zasjeda u punome sastavu. Obično zasjeda kao “Velika komora” koja se sastoji od samo 15 sudaca ili u komorama od pet ili tri suca. Sucima pomaže osam odvjetnika. Njihova je uloga izlagati mišljenja o predmetima koji su podneseni Sudu, što moraju činiti javno i nepristrano. Suci i odvjet-nici osobe su čija je nepristranost neupitna: imaju kvalifikacije i stručnost potrebnu za imenovanje na najviše sudske pozicije u svojim zemljama. Njih imenuje Sud europskih zajednica zajedničkom suglasnošću između vlada i država članica Unije. Svaki od njih imenovan je na mandat od šest godi-na koji se može obnoviti.

Kako bi pomogli Sudu europskih zajednica u rje-šavanju velikoga broja slučajeva koji su im pod-neseni te kako bi građanima ponudili bolju pravnu zaštitu, 1989. godine osnovan je Prvostupanjski sud. Ovaj Sud (koji je pridružen Sudu europskih zajednica) odgovoran je za donošenje presuda o nekim vrstama predmeta, osobito u parnicama koje pokrenu pojedinci, trgovačka društva i neke organizacije te u predmetima koji se odnose na

25 Rodin, S., Ćapeta, T., Učinci direktiva Europske unije u na-cionalnom pravu (s izabranim presudama Europskog suda u punom tekstu i komentarom), Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, Zagreb, 2008., str. 14.

26 Bohm W., Lahodynsky O., Biščević, H., EU for you! – Kako funk-cionira Europska unija, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija RH i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, Zagreb, 2006., str. 36.

Zakon o tržišnome natjecanju27.

Sve presude Europskoga suda objavljuju se u Zborniku sudske prakse (European Court Re-ports), a izreke presuda objavljuju se i u Službe-nom listu Zajednice (OfficialJournal). Sudsku prak-su moguće je pretraživati na internetskoj stranici Suda EU-a www.curia.europa.eui na portalu za pristup pravu EU www.eur-lex.eu(Collection - Ca-selaw).

5. INSTITUT JAVNOG BILJEŽNIŠTVA U PRIMARNIM IZVORIMA PRAVA EU-a

Sud EU-a u nekolicini se svojih presuda, između ostaloga, dotakao instituta javnog bilježništva i mogućnosti obavljanja javnobilježničke djelatnosti na području Europske unije, sukladno odredbama Ugovora o Europskoj uniji (Ugovora o funkcionira-nju Europske unije).

Prema odredbi čl. 1. Ugovora o Europskoj uniji „Ovaj Ugovor i Ugovor o Europskoj uniji ugovori su na kojima se temelji Unija. Na ova se dva ugovo-ra, koja imaju istu pravnu snagu, upućuje kao na „Ugovore“.“

Glava IV. spomenutog Ugovora regulira „Slobod-no kretanje osoba, usluga i kapitala“, a članak 45. (bivši članak 39. UEZ-a) nalazi se u Poglavlju 1. naslovljenom „Radnici“ i glasi kako slijedi:

1. Sloboda kretanja radnika osigurava se unutar Unije. 2. Ta sloboda kretanja podrazumijeva ukidanje svake diskriminacije na temelju državljanstva među radnicima iz država članica u vezi sa za-pošljavanjem, primicima od rada i ostalim uvje-tima rada i zapošljavanja.3. Podložno ograničenjima koja su opravdana razlozima javnog poretka, javne sigurnosti ili javnog zdravlja, ta sloboda podrazumijeva pra-vo na:

(a) prihvaćanje stvarno učinjenih ponuda za zapo-slenje;(b) slobodno kretanje unutar državnog područja država članica u tu svrhu;(c) boravak u državi članici radi zapošljavanja sukladno odredbama koje uređuju zapošljavanje

27 Sud Pravde Europske unije - http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=920


državljana te države utvrđenih zakonom i ostalim propisima;(d) ostanak na državnom području države člani-ce nakon prestanka zaposlenja u toj državi, pod uvjetima sadržanima u uredbama koje sastavlja Komisija.

4. Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na zapošljavanje u javnim službama.

Sloboda kretanja radnika odnosi se na sve osobe koje svoje pravo na rad ostvaruju na način da kao nesamostalno zaposlene osobe za druge obavlja-ju određeni rad, poslove uz naknadu ili plaću, pa je stoga pravilnije govoriti o slobodi kretanja za-poslenika tj. nesamostalno zaposlenih osoba, a ne slobodi kretanja radnika.28

Poglavlje 2. u toj glavi govori o „Pravu poslovnog nastana“, te je kao takva ključna odredba članka 49. (bivši članak 43. UEZ-a) i članka 51. (bivši čla-nak 45. UEZ-a)29 koje su vezane uz materiju jav-nog bilježništva, a glase: „U okviru niže navedenih odredaba, ograničivanje slobode poslovnog na-stana državljana jedne države članice na držav-nom području druge države članice se zabranjuje. Ta se zabrana odnosi i na ograničivanje osnivanja zastupništava, podružnica ili društava kćeri od strane državljana bilo koje države članice s po-slovnim nastanom na državnom području bilo koje druge države članice.Sloboda poslovnog nastana uključuje pravo po-kretanja i obavljanja djelatnosti kao samozapo-slene osobe te pravo osnivanja i upravljanja po-duzećima, osobito trgovačkim društvima u smislu drugog stavka članka 54., sukladno uvjetima koje pravo zemlje u kojoj se taj poslovni nastan ostvaru-je utvrđuje za svoje državljane, a podložno odred-bama poglavlja koje se odnosi na kapital.“

„Odredbe ovog poglavlja ne primjenjuju se u odre-đenoj državi članici na djelatnosti koje su u toj dr-žavi članici, makar i povremeno, povezane s izvr-šavanjem javnih ovlasti.Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, mogu propi-sati da se odredbe ovog poglavlja ne primjenjuju na određene djelatnosti.“

Za ostvarivanje slobode poslovnog nastana vrije-di načelo jednakog postupanja kao prema doma-

28 Josipović, T., Pravni promet nekretnina u Europskoj uniji – prila-godba hrvatskog pravnog poretka europskom, Narodne novine, Zagreb, srpanj 2003., str. 15.

29 Čl. 43. i 45. Ugovora o Europskoj zajednici - konsolidirana verzija, OJ C 321 E/1

ćim državljanima. Svako ograničavanje slobode poslovnog nastana za državljane jedne države članice na području druge države članice je za-branjeno, a svaka diskriminacija državljana dru-gih država glede ostvarivanja prava na poslovni nastan je zabranjena, bila ona posredna ili nepo-sredna, namjeravana ili nenamjeravana, formalna ili materijalna. Ove odredbe imaju izravnu, nepo-srednu primjenu te obvezuju sve institucije Unije i države članice na jednako postupanje.30

5.1. Institut javnog bilježništva u presudama Suda EU-a

S motrišta harmonizacije javnobilježničkog prava u Europskoj uniji činjenica državljanstva kao uvje-ta za pristupanje javnobilježničkoj službi proizvela je mnoge rasprave i podijelila javnost na dva dije-la. Jedni zagovaraju unifikaciju javnobilježničkog prava i tu djelatnost shvaćaju kao slobodnu glede pružanja usluga, slijedom čega je javnom biljež-niku omogućeno obavljanje djelatnosti izvan gra-nica matične države. S druge pak strane, države članice se brane argumentom da kod obavljanja navedene djelatnosti postoji nacionalni interes, da je to javna služba te da se javni bilježnici ne mogu smatrati sudionicima na tržištu kao i da javnobi-lježnička služba nije dio tržišta, nego stoji izvan, odnosno određuje mu granice.31

U kontekstu teme kojom se bavi ovaj rad treba prethodno obrazložiti kako je Europska komisija protiv Belgije, Njemačke, Grčke, Francuske, Luk-semburga i Portugala pokrenula postupke pred Sudom EU-a zbog neispunjavanja preuzetih obve-za. Naime, spomenute su države mogućnost bav-ljenja bilježništvom rezervirale za svoje državljane, što po mišljenju Europske komisije predstavlja dis-kriminaciju temeljem nacionalnosti, što je slijedom odredaba Ugovora o EZ-u nedopušteno. Komisija u tužbi navodi i činjenicu da niti jedna od spome-nutih država, osim Francuske, ne primjenjuje za bilježništvo Direktivu o priznavanju stručnih kva-lifikacija32. Sud je u presudama, što ih je donio 24. svibnja 2011. u predmetima C-47/08, C-50/08, C-51/08, C-53/08, C-54/08, C-61/08 i C-52/08,

30 Josipović, T., Pravni promet nekretnina u Europskoj uniji – prila-godba hrvatskog pravnog poretka europskom, Narodne novine, Zagreb, srpanj 2003., str. 22.-23.

31 Zimmermann, S., Schmitz-Vornmoor, A., Javnobilježnička služba u EU - Filozofija struke i trendovi razvoja, harmonizacija i ujednačavanje, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 59, br. 6, 2009., str. 1232.

32 EUROPA Info – Bilten informacijskog centra za europsko pravo, broj 09, lipanj 2011. (http://euinfo.pravo.hr/news.aspx?pageID=12)


utvrdio kako države članice ne mogu ograničiti bavljenje bilježništvom samo na vlastite državlja-ne. Unatoč činjenici da je bilježništvo u državama članicama definirano kao djelatnost koja ostvaruje ciljeve od javnog interesa, ono nije vezano uz ob-našanje javne vlasti u smislu članka 45. Ugovora o EZ-u, dakle jamstva tih sloboda ne primjenjuju se ako je riječ o aktivnosti koja je u određenoj državi vezana, čak i povremeno, s poslovima javne vlasti, budući da Europski sud tu iznimku interpretira re-striktivno te je primjenjuje samo na one aktivnosti koje su strogo nužne za osiguravanje interesa koje ta odredba državama članicama dopušta zašti-titi33. Iznimka se ne odnosi na odvjetnike i javne bilježnike, jer prema shvaćanju Suda odvjetnici obavljaju ekonomsku aktivnost i zato se smatraju poduzetnicima u smislu članaka 101., 102. i 106. Ugovora o funkcioniranju EU-a, a na to ne utječe ni činjenica da je riječ o reguliranoj profesiji.34 Radi boljeg razumijevanja ove materije, obrazloženje presuda Suda objavljujemo u cijelosti:“Komisija je zaprimila pritužbu da Belgija ne po-štuje pravo slobodnog poslovnog nastana kroz nametanje uvjeta državljanstva za pristup javnobi-lježničkoj profesiji. Nakon što nije bila zadovoljna obrazloženjem Belgije, Komisija je započela po-stupak pred Sudom pravde za propust ispunjava-nja obveza iz Ugovora jer ona omogućava pristup tom zanimanju isključivo vlastitim državljanima, što je prema mišljenju Komisije diskriminacija na te-melju nacionalnosti, koja je zabranjena Ugovorom o EZ-u.Sud prvo konstatira da je sloboda poslovnog na-stana temeljna odredba zakonodavstva EU-a kojoj je upravo cilj da državljani jedne države članice mogu djelovati pod istim uvjetima na teritoriju dru-ge države članice. Belgijsko zakonodavstvo, kroz uvođenje uvjeta nacionalnosti, prema državljanima drugih država postupa različito. Belgija, međutim, tvrdi da je profesija javnog bilježnika izvan opse-ga čl. 43. jer je povezana s obavljanjem službenih ovlasti, u skladu s čl. 45. Ugovora o Europskoj za-jednici.Stoga je osnovno pitanje u ovom slučaju je li dje-latnost javnog bilježnika povezana s izvršenjem službenih ovlasti u okviru značenja EZ Ugovora. Ugovor predviđa da su djelatnosti koje su poveza-ne, čak i povremeno, s izvršenjem službenih ovla-sti izuzete od pravila o slobodi poslovnog nasta-na. Belgija priznaje da bilježnici općenito pružaju usluge u njihovim zemljama kao članovi slobodne profesije, no drži da je bilježnik javni službenik po-vezan s izvršenjem službenih ovlasti čije su djelat-nosti izuzete od slobode poslovnog nastana.

33 Rodin, S., Republika Hrvatska i unutarnje tržište EU, Novi informator, Zagreb, br. 6019, 12.11.2011., str. 2.

34 Supra, bilješka 19.

Sud pravde prvo konstatira da se postupak koji je pokrenula Komisija tiče isključivo uvjeta državljan-stva nametnutog nacionalnim zakonodavstvima u pitanju za pristup zanimanju bilježnika, te da se ne tiče organizacije bilježničkog zanimanja kao takvog. Kako bi ocijenio jesu li djelatnosti biljež-nika povezane s izvršenjem službenih ovlasti pre-ma značenju Ugovora o EZ-u, Sud analizira ovlasti bilježnika u državi članici, primjećujući u početku da samo djelatnosti koje su izravno ili specifično povezane s izvršenjem službenih ovlasti mogu biti izuzete iz primjene načela slobode nastana.

Sud primjećuje u tom smislu da je glavna funkcija bilježnika, kao javnog službenika, da potvrđuje au-tentičnost pravnih instrumenata. Kada to čini, bez obzira je li njegova intervencija obvezna i fakulta-tivna, ovisno o prirodi instrumenta, on potvrđuje da su ispunjeni svi uvjeti predviđeni zakonom u izradi tog instrumenta i da stranke imaju pravnu osob-nost i kapacitet da uđu u pravne transakcije. Takav autentični akt može se osnažiti.Sud primjećuje, međutim, da su dokumenti kojima se potvrđuje autentičnost dokumenti koje stranke slobodno sklapaju. One same odlučuju, u okviru zakonskih odredaba, širinu prava i obveza i izabi-ru slobodno uvjete kojima se žele podvrgnuti kada proizvode dokument ili ugovor kojeg će potvrditi bilježnik. Intervencija bilježnika stoga pretpostav-lja prethodno postojanje ugovora ili dogovora stranaka, te on ne donosi za njih nikakvu odluku. Nadalje, bilježnik ne može jednostrano izmijeniti ugovor kojem treba potvrditi autentičnost bez da prvo dobije suglasnost stranaka. Aktivnost potvr-đivanja autentičnosti koja je povjerena bilježnicima stoga nije u izravnoj i specifičnoj vezi s obavlja-njem službenih ovlasti.Slično, činjenica da djelovanje bilježnika predstav-lja cilj u javnom interesu, konkretno jamčenje legal-nosti ili pravne sigurnosti dokumenata koje sastav-ljaju pojedinci, sama po sebi nije dovoljna da se ta aktivnost smatra izravno ili specifično povezanom s izvršenjem službenih ovlasti. Djelatnosti koje se obavljaju u kontekstu različitih reguliranih zani-manja često uključuju obvezu osoba u pitanju da promoviraju takav cilj, bez da spadaju u obavljanje službenih ovlasti.Glede probativne snage bilježničkog čina, Sud skreće pažnju da se ta snaga izvodi iz pravila o dokazivanju država članica i stoga nema izravni učinak na klasifikaciju bilježničkih aktivnosti u sa-stavljanju takvog čina. Glede izvršnosti bilježničkih akata, Sud primjećuje da je ona temeljena na na-mjeri stranaka koje se pojavljuju pred bilježnikom da sastave dokument i da ga osnaže i izvrše, na-kon što je njegova suglasnost sa zakonom provje-rena od strane bilježnika.


Sud ispituje i druge aktivnosti kojima se bave bi-lježnici u navedenim državama članicama, u vezi s nepokretnom imovinom ili zakonom o sukcesiji, i nalazi da niti one nisu povezane s izvršenjem služ-benih ovlasti. Većina se tih djelatnosti provodi pod nadzorom suda i u skladu sa željama klijenata.

Sud dalje smatra da u okviru geografskih ograni-čenja njihove službe, bilježnici prakticiraju svoju djelatnost u uvjetima natjecanja, koje nije karak-teristično za provođenje službenih ovlasti. Oni su također izravno i osobno odgovorni svojim klijenti-ma za gubitke koji proizlaze iz greške u obavljanju njihovih aktivnosti, što nije slučaj s javnim vlastima, u kojem se slučaju odgovornost pripisuje državi.

U tim okolnostima, Sud nalazi da djelatnosti biljež-nika kako su trenutačno definirane u državi člani-ci u pitanju ne predstavljaju obavljanje službenih ovlasti u okviru značenja čl. 45. Ugovora o EZ-u. Posljedično, uvjet državljanstva koji se zahtijeva zakonodavstvom tih država za pristup bilježničkoj profesiji predstavlja diskriminaciju na temelju na-cionalnosti koja je zabranjena Ugovorom o EZ-u. Belgija je stoga kroz nametanje uvjeta nacional-nosti za obavljanje bilježničke profesije propustila ispuniti obveze prema čl. 43. Ugovora o EZ-u. Isto-vjetnu presudu Sud je donio i u odnosu na Njemač-ku, Grčku, Francusku, Luksemburg i Austriju.”35

Ako navedeni uvjet državljanstva za obavljanje funkcije javnog bilježnika usporedimo s propisom u našem zakonodavstvu, uočavamo da članak 13. Zakona o javnom bilježništvu restriktivno, između ostaloga, propisuje kako: „Za javnog bilježnika može biti imenovana osoba: 1. koja je državljanin Republike Hrvatske…;“.

Stoga je Sud na pitanje može li pristup biljež-ničkom zvanju biti pridržan samo državljanima pojedine države članice, jasno presudio da jav-nobilježnički poslovi u skladu s konkretnim odred-bama nacionalnog zakonodavstva nisu povezani s obnašanjem javnih ovlasti u smislu čl. 45 st. 1. UEZ. Uistinu, sukladno odlukama Europskog suda bilo bi svakako zamislivo da neka država članica svojim bilježnicima dopusti da sastavljaju isprave u inozemstvu u skladu s vlastitim pravnim susta-vom, pa bi takvi „putujući bilježnici“ tada zbilja mogli biti konkurencija bilježnicima iz neke druge države članice, čime bi moglo doći do obrnute diskriminacije vlastitih bilježnika ili do situacije koje

35 Sud Europske unije u slučajevima C-47/08, C-50/08, C-51/08, C-53/08, C-54/08, C-61/08 i C-52/08, Komisija protiv Belgije, Francuske, Luksemburga, Austrije, Njemačke, Grčke i Portu-gala, od 24.05.2011. - http://www.ingbiro.com/sudska/sadrzaj.aspx?Brojac=11491

bi bilježnici u toj zemlji mogli smatrati slučajevima nelojalne konkurencije.36

Zaključno se može reći da postoji realna osnova da će se i hrvatski propis vezan uz činjenicu dr-žavljanstva kao uvjeta za obavljanje javnobiljež-ničke službe morati izmijeniti ulaskom Hrvatske u EU, sve u skladu s odlukama Suda EU-a koji, primjenjujući primarno pravo, donosi presude koje svojim autoritetom predstavljaju sekundarno pra-vo EU-a i kao takve su obvezne glede primjene u svim državama članicama.

Promjenom Ustava Republike Hrvatske37u tekst je uneseno novo poglavlje VIII. pod nazivom “Europ-ska unija”, koje odredbe će stupiti na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Odredbama članka 141.c st. 2.-4. Ustava izričito su propisana naprijed analizirana načela izravnog učinka prava EU-a i izravne primjene prava Unije. Naime, stavak 2. tog članka Ustava propisuje da se pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenju-ju u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom steče-vinom Europske unije. Članak 141. stavak. 3. izri-čito propisuje obvezu za hrvatske sudove da štite subjektivna prava utemeljena na pravnoj stečevini Europske unije, a koja obveza proizlazi iz nače-la izravnog učinka, ali i načela izravne primjene i nadređenosti. Stavak 4. propisuje načelo izravne primjene prava Europske unije od strane državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima. Podsjećamo, ovo načelo vrijedi samo za odredbe Osnivačkih ugovora, ugovora o pristupanju Eu-ropskoj uniji, uredaba i odluka koje donosi Unija38. Bez obzira na to, ova ustavna odredba bit će os-nova za poštivanje svih načela europskog prava, i onih izričito ugovorenih i onih koja su uspostavlje-na praksom Suda Europske unije.

6. ZAKLJUČAK

Posljednjih godina je u Europskoj uniji, a posebice temeljem djelovanja Europske komisije i presuda Europskog suda, primjetna tendencija k liberali-zaciji javnobilježničke službe39 te potrebi ujedna-

36 Becker, M., Učinci europskog prava na zvanje javnog bilježnika i njegov posao, Javni bilježnik, broj 37, studeni 2012., str. 14.

37 Narodne novine br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10

38 Rodin, M., Temeljna načela koja određuju odnos prava Europ-ske unije i prava država članica, Hrvatska pravna revija, broj 1, siječanj 2012., str. 13.-14.

39 Nizozemska je prva država s latinskim modelom notarijata koja je izvršila liberalizaciju službe na način da je Zakonom o javnim bilježnicima od 3. travnja 1999. (Wetophetnotarisambt) ukinuto načelo numerusclausus, te je broj javnih bilježnika sada neograničen. Ukinuta je i zabrana obavljanja službe izvan službenog područja, na teritoriju cijele države, javni bilježnici


čavanja nacionalnih zakonodavstava s propisima EU-a koji reguliraju načela slobodnog kretanja roba i usluga. Kako je jasno da javnobilježnička služba nema za temelj izvorno pravo Europske unije, ključno je i neophodno nacionalno zakono-davstvo jedne države u dovoljnoj mjeri usuglasiti i ujednačiti s odredbama europskog prava, kako bi se na taj način svim građanima EU-a omogući-la jednaka zaštita njihovih individualnih interesa i olakšala primjena europskog prava na nacionalnoj razini. U tu je svrhu Europska komisija izradila i nekoliko istraživanja u ovome području, a zaklju-čak je u svima bio nužnost liberalizacije nacional-nih javnobilježničkih sustava država članica EU-a. U isto se vrijeme nastoji provesti i harmonizacija javnobilježničkog prava općenito, poglavito dje-lovanjem Međunarodne unije latinskog notarijata (UINL), Vijeća javnih bilježnika EU-a (CNUE), Eu-ropske javnobilježničke mreže (ENN), Srednjoeu-ropske javnobilježničke inicijative (Heksagonala), Instituta za istraživanja i studije europskog notari-jata (IRENE) itd.Na posao javnih bilježnika uvelike utječe spome-nuti razvoj sekundarnog prava EU-a, pri čemu se o manjoj mjeri radi o uvjetima za obavljanje bilježnič-kog posla, a više o materijalno-pravnim odredba-ma koje u sadržajnom smislu utječu na promjene u radu bilježnika, posebice kada se uzmu u obzir europske norme koje građanima EU-a izričito do-puštaju mogućnost odabira mjerodavnog prava.40

Područje primjene prava unutarnjeg tržišta EU-a uvelike je definirano funkcionalistički, na temelju pojmova ekonomske aktivnosti, javne vlasti, slobo-de kretanja, prodajnih aranžmana, koji se gotovo svi spominju u naprijed navedenim presudama, pa je uočljivo kako taj funkcionalistički pristup nije za-obišao ni naizgled „krutu“ instituciju javnog biljež-ništva kako se to isprva može činiti. Odbacujući funkcionalni pristup te protežući javnopravnu re-gulaciju na područje tržišnih sloboda, takvo shva-ćanje podupire Ustavni sud Republike Hrvatske, no ovdje nije riječ o kritici rezultata odluka Ustav-nog suda, već o kritici njegove metodologije, koja je u neskladu s metodologijom europskog prava.41

Pred Republiku Hrvatsku i javne bilježnike, kad je riječ o učenju i primjeni europskog prava, postav-ljene su i prije njena ulaska u EU bitne zadaće i konkretni ciljevi. Vrijeme posvećeno usavršavanju svih pravnika, bilo da su oni suci, državni odvjet-

slobodno odlučuju o cijenama usluga, a reklamiranje je dopušteno uz određene uvjete.

40 Becker, M., Učinci europskog prava na zvanje javnog bilježnika i njegov posao, Javni bilježnik, broj 37, studeni 2012., str. 17.

41 tako i Rodin, S., Republika Hrvatska i unutarnje tržište EU-a, Novi informator, Zagreb, br. 6019, 12.11.2011., str. 2.

nici ili javni bilježnici, investicija je u znanje i u krajnjoj liniji rezultira kvalitetnije obavljenim poslo-vima. Obveza edukacije o pravnoj stečevini EU-a jednako je bitna i prije i nakon pristupanja Uniji, budući da se samo cjeloživotnim učenjem i usavr-šavanjem može osigurati kvaliteta javnobilježnič-kih usluga.

Literatura

1. Crnić, I., Početak djelovanja javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 59, br. 6, 2009.

2. Dika, M., Osvrt na povijesni razvoj europskoga latinskoga javnog bilježništva, Zakon o javnom bilježništvu, ur. Ivica Crnić i Mihajlo Dika, Za-greb, 1994.

3. Oruč, E., Savremene tendencije u razvoju in-stitucije notara, Anali Pravnog fakulteta Uni-verziteta u Zenici, br. 8, 2011.

4. Zimmermann, S., Schmitz-Vornmoor, A., Jav-nobilježnička služba u EU-u – Filozofija struke i trendovi razvoja, harmonizacija i ujednačava-nje, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 59, br. 6, 2009.

5. Bohm, W., Lahodynsky, O., Biščević, H., EU for you! – Kako funkcionira Europska unija, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih inte-gracija RH i Ministarstvo znanosti, obrazova-nja i športa RH, Zagreb, 2006.

6. Rodin, S., Republika Hrvatska i unutarnje tr-žište EU, Novi informator, Zagreb, br. 6019, 12.11.2011.

7. Rodin, S., Ćapeta, T., Učinci direktiva Europ-ske unije u nacionalnom pravu (s izabranim presudama Europskog suda u punom tekstu i komentarom), Ministarstvo pravosuđa Repu-blike Hrvatske, Zagreb, 2008.

8. Vujičić, T., Škola osnovnih pojmova Europske unije (Pojmovnik Europske unije), Hrvatska pravna revija, Zagreb, broj 2, 2011.

9. Vujičić, T., Škola osnovnih pojmova Europske unije, Hrvatska pravna revija, Zagreb, broj 3, 2011.

10. Rodin, M., Temeljna načela koja određuju od-nos prava Europske unije i prava država čla-nica, Hrvatska pravna revija, broj 1, siječanj 2012.

11. Ćapeta, T., Rodin, S., Osnove prava Europske unije – gradivo za cjeloživotno obrazovanje pravnika, Prvo PDF izdanje, Zagreb, 2009. (http://www.pravo.unizg.hr/_download/reposi-tory/Osnove_prava_EU_2009_1.pdf)


12. Josipović, T., Pravni promet nekretnina u Eu-ropskoj uniji – prilagodba hrvatskog pravnog poretka europskom, Narodne novine, Zagreb, srpanj 2003.

13. Becker, M., Učinci europskog prava na zvanje javnog bilježnika i njegov posao, Javni biljež-nik, broj 37, studeni 2012.

14. M. L. Shea, NotaryLaw, http://www.sos.state.co.us/pubs/notary/notary_law_text.doc(stanje na dan 18.12.2009.)

15. Judges’ Committee on NotariesPublic, Ma-nual For NotariesPublic, TheCincinnati Bar Association,USA, 2.

16. Wagner, K.R., Thenotarialfunctioninavoi-dingdisputes: Notarialadviceandmediation as tehniques,XXII InternationalCongressof Latin Notaries – Reportofthe German Delegation, http://www.bnotk.info/_downloads/UINL_Kon-gress/Athen/WAGNER_ENGLISH.pdf(stanje na dan 17.11.2010.)

17. EUROPA Info – Bilten informacijskog centra za europsko pravo, broj 9, lipanj 2011. (http://eu-info.pravo.hr/news.aspx?pageID=12)

18. Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10

19. Zakon o javnom bilježništvu, Narodne novine, br. 78/93, 29/94, 162/98, 16/07 i 75/09

20. Zakon o sprječavanju pranja novca i financi-ranju terorizma, Narodne novine br. 87/08 i 25/12

21. Pravilnik o registru zadužnica i bjanko zaduž-nica, Narodne novine, br. 115/12

22. Ugovor o Europskoj zajednici - konsolidirana verzija, OJ C 321 E/1

23. www.wikipedia.org24. http://www.delhrv.ec.europa.

eu/?lang=hr&content=92025. http://www.poslovniforum.hr/eu/institucije_

eu.asp26. http://www.mvep.hr/ei/default.

asp?ru=507&sid=&akcija=&jezik=127. http://www.vlada.hr/hr/dodatno/upute_i_vodi-

ci/pojmovnik/izvori_prava_eu_primarno_i_se-kundarno_pravo_europske_unije

28. http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=23

29. http://www.ingbiro.com/sudska/sadrzaj.aspx?Brojac=11491


Gordana Jakobovićjavna bilježnica u Zagrebu

Primjerak zapisnikas glavne skupštine dioničkog društva

Odredbom članka 286. stavak 1. Zakona o trgo-vačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99 - vjer. tumačenje, 52/00 – Odluka USRH, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11 - v. čl. 381. Kaznenog za-kona, 152/11 – proč. tekst i 111/12), zapisnik na sjednici glavne skupštine sastavlja javni bilježnik. Radi se o kogentnoj zakonskoj obvezi.

Zapisnik koji je sastavio javni bilježnik predstavlja javnu ispravu (čl. 3. st. 2. Zakona o javnom biljež-ništvu – NN 78/93, 29/94, 16/07, 162/98, 75/09). To znači da se njime dokazuje istinitost onoga što se u njemu određuje i potvrđuje, te su u skladu s tim postavljene granice ispitivanja takve isprave. Zapi-snik je u velikom broju slučajeva podloga za upis podataka u sudski registar (kao npr. izbor i opo-ziv članova nadzornog odbora odnosno upravnog odbora, izmjene statuta, povećanje i smanjenje temeljnog kapitala i dr.). Kako u sudskom registru nije dopušteno dokazivati da su u javnobilježnič-kom zapisniku neistinito utvrđene činjenice, već se to može učiniti u posebnom parničnom postupku, to postavlja posebnu odgovornost javnog bilježni-ka pri sastavljanju zapisnika.

Sastavljajući zapisnik, javni bilježnik postupa kao nepristrani povjerenik stranaka (članak 33. ZJB). Iz njegove funkcije nepristranog povjerenika stra-naka proizlazi i njegova djelatnost savjetovanja stranaka.

Polazeći od navedenog, dužnost je javnog biljež-nika da osobama koje su je angažirale za sastav-ljanje zapisnika sa sjednice glavne skupštine dio-ničkog društva kao i predsjedniku skupštine pruži prijeko potrebnu pravnu pomoć prije održavanja sjednice glavne skupštine. Javni bilježnik bi trebao upravu upozoriti na odredbe koje se odnose na za-kazivanje sjednice glavne skupštine (članak 277. –

284. ZTD-a), a predsjednika skupštine na njegove ovlasti, način utvrđenja donesenih ili nedonesenih odluka i dr. U praksi česti su sporovi koji se odnose na popis sudionika na sjednici glavne skupštine, a koji popis potpisuje predsjednik skupštine (čl. 285. ZTD-a), jer je on temelj za utvrđenje kvoruma i danih valjanih glasova za pojedinu odluku glav-ne skupštine. Zato je potrebno posebno upoznati predsjednika skupštine s već navedenom odred-bom članka 285. ZTD-a. Iako je za izradu popisa sudionika odgovorna uprava društva jer raspolaže sa svim potrebnim tehničkim sredstvima i informa-cijama o dioničarima, kao na primjer podataka o dioničarima koji su prijavili svoje sudjelovanje na sjednici glavne skupštine, podaci o prispjelim pu-nomoćima i dr., ipak smatram da može postojati odgovornost uprave, predsjednika skupštine i jav-nog bilježnika, ako izrađeni popis ima takve ne-dostatke koji su očiti. Javni bilježnik bi trebao po-stupati pažnjom dobrog stručnjaka te upozoriti na takve vidljive nedostatke i to konstatirati u zapisnik. Predsjednik skupštine posebno mora paziti da se obavi dopuna popisa radi naknadnog pristupa di-oničara, kao i da se brišu svi oni koji su napustili sjednicu skupštine.

Tijekom vođenja zapisnika o radu skupštine, javni bilježnik nije ovlašten jednostrano uskratiti obav-ljanje službene radnje vođenja zapisnika ili njenog dijela, nego je kao nepristrani povjerenik stranaka obvezan upozoriti stranke na nezakonitost njezina postupanja te joj nepristrano skrenuti pozornost i na ispravan put postupanja, posebno ako bi bilo očito da će pojedina odluka skupštine biti ništetna.

U nastavku teksta daje se ogledni primjerak za-pisnika sa sjednice glavne skupštine dioničkog društva.


REPUBLIKA HRVATSKA

Javni bilježnik

PETAR PETRIĆ

ZAGREB, ILICA 100 OU-123/12-1

U Zagrebu, 28. lipnja 2012. g. (dvadeset osmog lipnja dvije tisuće dvanaeste godine)

Ja, javni bilježnik Petar Petrić iz Zagreba, Ilica 100, sastavio sam ovaj zapisnik sa sjednice Glavne skup-štine društva CVIJEĆE, dioničko društvo za proizvodnju, trgovinu i usluge, Zagreb, Ilica 1, upisanog u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, MBS: 080080080 (nula osam nula nula osam nula nula osam nula), OIB: 12345678910 (jedan dva tri četiri pet šest sedam osam devet jedan nula), koja je odr-žana dana 28.06.2012. (dvadeset devetog srpnja dvije tisuće dvanaeste) godine, s početkom u 15,00 (petnaest) sati, u sjedištu Društva, u Zagrebu, Ilica 1 ....................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................

Predsjedavajući Ivan Ivić izvijestio je da je sjednicu Skupštine sazvala Uprava Društva dana 16.05.2012. (šesnaestog svibnja dvije tisuće dvanaeste) godine, na temelju članka 277. (dvjesto sedamdeset sed-mog) Zakona o trgovačkim društvima i članka 48. (četrdeset osmog) Statuta. Poziv koji sadrži Odluku o sazivanju sjednice Skupštine, dnevni red i prijedlog odluka, objavljeni su u glasilu Društva, Narodne novine broj 60. (šezdeseti) od 25.05.2012. (dvadeset petog svibnja dvije tisuće dvanaeste) godine. Kako se dionicama trguje na uređenom tržištu to su u smislu članka 280.a ZTD-a objavljeni i svi podaci na internetskoj stranici Društva www.cvijeće.hr. Prijedlog odluka po dnevnom redu za točke 4., 5. i 6. predlaže Uprava i Nadzorni odbor, a prijedlog odluke pod točkom 7. predlaže Nadzorni odbor. ..................................................................................................................................................................................

Predsjedavajući je utvrdio da su na sjednici Skupštine prisutni:

Članovi Uprave:

predsjednik Mirjana Mirić, rođ. 01.01.1950. g., OIB: 2345678912, Zagreb, Ilica 2, čiju sam istovjetnost utvrdila temeljem osobne iskaznice 123456789, izdala PU zagrebačka ....................................................

član Mate Matić, rođ. 02.02.1950. g., OIB: 56565656565, Zagreb, Božidara Magovca 12, čiju sam istovjetnost utvrdila temeljem osobne iskaznice 123456789, izdala PU zagrebačka .................................

Članovi Nadzornog odbora:

predsjednik Ivan Ivić, rođ. 03.03.1950. g., OIB: 18972565198, Zagreb, Sveti Duh 1, čiju sam istovjet-nost utvrdila temeljem osobne iskaznice 123456789, izdala PU zagrebačka ............................................

zamjenik predsjednika Ruža Ružić, rođ. 04.04.1950. g., OIB: 56852938427, Zagreb, Platana 3, čiju sam istovjetnost utvrdila temeljem osobne iskaznice 123456789, izdala PU zagrebačka .........................

član Grgo Grgić, rođ. 05.05.1950. g., OIB: 00072565198, Zagreb, Sveti Duh 111, čiju sam istovjetnost utvrdila temeljem osobne iskaznice 123456789 izdala PU zagrebačka .....................................................

Za revizorsko društvo REVIZOR d.o.o. Zagreb, Jure Jurić, ovlašteni revizor, osobno poznat javnom bilježniku ............................................................


Utvrđuje se da je u glasilu Društva objavljen sljedeći:

D n e v n i r e d

1. Otvaranje sjednice Glavne skupštine, utvrđivanje nazočnih i zastupanih dioničara i utvrđivanje broja glasova nazočnih na sjednici Glavne skupštine ..................................................................................

2. Izvješće Uprave Društva o poslovanju i stanju Društva u 2011. godini ............................................................................................................................................................................................................

3. Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vođenja poslova Društva, rezultatima ispitivanja financijskih izvješća, izvješća o stanju Društva, izvješća revizora o izvršenoj reviziji za 2011. i prijed-logu rasporeda dobiti ostvarene u 2011. godini .....................................

4. Donošenje odluke o uporabi dobiti CVIJEĆE d.d. ostvarene u 2011. godini ...................................................................................................................................................................................................

5. Donošenje odluke o davanju razrješnice članovima Uprave Društva za 2011. godinu ...................................................................................................................................................................................

6. Donošenje odluke o davanju razrješnice članovima Nadzornog odbora za 2011. godinu ................................................................................................................................................................................

7. Donošenje odluke o imenovanju revizora CVIJEĆE d.d. za 2012. godinu .........................................................................................................................................................................................................

Ad 1.

Otvaranje sjednice Glavne skupštine, utvrđivanje nazočnih i zastupanih dioničara i utvrđivanje broja glasova nazočnih na sjednici Glavne skupštine

Predsjedavajući je obavijestio prisutne da zapisnik sa sjednice Skupštine vodi javni bilježnik Petar Pe-trić iz Zagreba, te da javni bilježnik za svoje potrebe izvrši tonsko snimanje, na što prisutni nisu imali primjedbe i dali su suglasnost aklamacijom ...............................................................................................Predsjedavajući je utvrdio da temeljni kapital društva iznosi 40.726.100,00 (četrdeset milijuna sedamsto dvadeset šest tisuća sto) kuna, i da je podijeljen na 407.261 (četristo sedam tisuća dvjesto šezdeset jed-nu) dionicu, svaka nominalnog iznosa 100,00 (sto) kuna, od kojih je 1 (jedna) vlastita koju drži Društvo, dok su ostale redovne dionice na ime, svaka s pravom na jedan glas.Nadalje, utvrdio je da je sjednici Skupštine prisutno ukupno 404.958 (četiristo četiri tisuće devetsto pedeset osam) dionica s pravom glasa, što čini 99,4347% (devedeset devet zarez četiri tri četiri sedam posto) od ukupnog broja dionica s pravom glasa. Iz navedenog proizlazi da postoji kvorum i da se sjed-nica Skupštine može održati ....................................................................................................................Predsjedavajući je utvrdio da je Društvo zaprimilo dana 25.06.2012. (dvadeset petog lipnja dvije tisuće dvanaeste) godine pismeni podnesak od dioničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića, koje za-stupaju odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i Zoran Zorić, zahtjev za dopunu dnevnog reda za objavu novih predmeta odlučivanja i to pod točkom 8. Donošenje odluke o imenovanju posebnog revizora i točkom 9. Donošenje odluke o nepovjerenju članovima Uprave koji zbog nepravodobnosti nije mogao biti uredno objavljen te neće biti predmetom razmatranja današnje sjednice Skupštine, zbog čega se podnositelji zahtjeva za dopunu dnevnog reda upućuju na saziv nove sjednice Skupštine koja će razmatrati ove prijedloge. U istom podnesku pristigli su i protuprijedlozi odluka po objavljenom dnevnom redu o kojim će se odlučiti kada pojedina točka dnevnog reda bude raspravljana i kad se o njoj bude odlučivalo. ........................................................................................................................................................................Javni bilježnik utvrđuje da mu je navedeni podnesak uručen te je on prilog ovog zapisnika. Utvrđuje se da su se u podnesku dioničari izjasnili da ne traže da se dopuna dnevnog reda, protuprijedlozi i obra-zloženje priopćuju .......................................................................................................................................Predsjedavajući je utvrdio da su Upravi Društva dostavljene prijavnice za sudjelovanje na sjednici Glav-ne skupštine, u kojoj su dioničari Nevenka Nević i Miro Mirić upisali veći broj glasova nego kako su upisani u Registru dionica za navedene dioničare. Kako će članovi Skupštine raditi prema broju glasova


kako su upisani u Registar dionica, stoga se dioničari koji su upisali drugi broj glasova (veći) od onih koji su upisani u Registar dionica upućuju da svoja prava ostvare pravnim putem ..................................Popis prisutnih i zastupanih dioničara, koji je prilog ovom zapisniku, dan je na uvid prisutnim dioničarima i punomoćnicima, te se utvrđuje da su na njih dane sljedeće primjedbe: ................................................

Odvjetnik Nino Ninić, koji zastupa dioničara Miru Mirića, stavlja prigovor na popis sudionika što su u po-pisu navedene osobe koje glasaju kao dioničari B, C i D serije, a za koje smatra da su nevaljano upisani te predlaže da se tim dioničarima ne da pravo glasa. S druge strane, prigovara što su dioničarima Ne-venki Nević i Miri Miriću oduzeti glasovi na način da je Nevenki Nević oduzeto 528 dionica te Miri Miriću oduzeto 371 dionicu. Nadalje, stavlja prigovor da bez obzira što Društvo nije objavilo dopunu dnevnog reda predlaže da se o dopuni dnevnog reda glasa jer je dopuna dnevnog reda učinjena u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima .......................................................

Odvjetnik Zoran Zorić, punomoćnik dioničara Sanje Sanjić pridružuje se prigovorima i prijedlogu punomoćnika Nevenke Nević i Mire Mirića .................................................................Odvjetnik Suzi Suzić, punomoćnik dioničara Mile Milić pridružuje se prigovorima i prijedlogu puno-moćnika dioničara Nevenke Nević i Mire Mirića .........................................................Punomoćnik Sanje Sanjić odvjetnik Zoran Zorić postavlja zahtjev da se sve danas donesene odluke Skupštine u pisanom obliku dostave dioničaru Sanji Sanjić ......................................Predsjedavajući obavještava sudionike da će se glasovanje na sjednici Skupštine provesti dizanjem ruku, a rezultati glasovanja utvrđivati metodom zbrajanja, odnosno da će se odvojeno zbrajati glasovi dani „za“ i glasovi dani „protiv“. Suzdržani se glasovi neće brojati jer se ne smatraju danim glasovima. Oni se po učinku izjednačuju s nesudjelovanjem u glasovanju ....................................................................................................................................................................................................................................

Ad 2.

Izvješće Uprave Društva o poslovanju i stanju Društva u 2011. godini

Predsjedavajući je utvrdio da su Uprava i Nadzorni odbor utvrdili godišnja financijska izvješća, kao i da je Uprava u pisanom obliku izradila Godišnje izvješće o stanju društva, a što je objavljeno na web strani-cama Društva, te je ono u prilogu ovog zapisnika. Pozvao je prisutne na pitanja i raspravu u vezi izvješća Uprave Društva o poslovanju i stanju društva u 2011. godini ..........................................................Punomoćnici dioničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i Zoran Zorić stavljaju primjedbu na Godišnje izvješće Uprave o stanju Društva u pravcu da u njemu nisu prikazani svi podaci koje zahtijeva članak 250.a Zakona o trgovačkim društvima, a da su neki prikazani površno, posebno da nije objektivno iskazano financijsko stanje u kojem se Društvo nalazi ...................................................................................................................................................

Ad 3.

Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vođenja poslova Društva, rezultatima ispitiva-nja financijskih izvješća, izvješća o stanju Društva, izvješća revizora o izvršenoj reviziji za 2011. i prijedlogu rasporeda dobiti ostvarene u 2011. godini

Predsjedavajući je utvrdio da je Nadzorni odbor u pisanom obliku načinio izvješće o obavljenom nadzoru vođenja poslova društva, rezultatima ispitivanja financijskih izvješća, izvješća o stanju društva, izvješća revizora o izvršenoj reviziji i prijedlogu rasporeda dobiti ostvarene u 2011. godini, a što je sve objavljeno na web stranicama Društva, te je u prilogu ovog zapisnika .......................................................Predsjedavajući je pozvao prisutne na pitanja i raspravu. Punomoćnici dioničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i Zoran Zorić stavljaju primjedbu na izvješće Nadzor-


nog odbora o obavljenom nadzoru vođenja poslova društva, rezultatima ispitivanja financijskih izvješća i izvješća o stanju Društva te prijedlogu rasporeda dobiti, ostvarene u 2011. godini, u pravcu da Nadzorni odbor nije trebao prihvatiti izvješće Uprave o stanju društva zbog razloga koji su naveli u prethodnoj točki dnevnog reda ..................................................................................Predsjedavajući je pozvao dioničare da raspravu pod točkama 4., 5. i 6. dnevnog reda obave zajedno zbog toga jer se prema čl. 276. st. 3. ZTD-a rasprava o davanju razrješnice mora voditi zajedno s raspra-vom o uporabi dobiti. Javni bilježnik utvrđuje da se rasprava vodila zajedno ........................................Odvjetnik Zoran Zorić, punomoćnik dioničara Sanje Sanjić, izjavljuje da se protivi odluci o upotrebi dobiti kako su je predložili Uprava i Nadzorni odbor jer nema uporišta u financijskim izvješćima, zbog kojih razloga je i njegov dioničar stavio protuprijedlog koji je u pisanom obliku prilog ovog zapisnika. Iz nave-denih razloga se protivi i donošenju odluke o davanju razrješnice Upravi i članovima Nadzornog odbora, zbog čega je i dao protuprijedlog, kako je navedeno u pisanom podnesku koji je prilog ovog zapisnika ..........................................................Punomoćnici dioničara Nevenke Nević i Mire Mirića, odvjetnici Suzi Suzić i Nino Ninić, izjavljuju da se pridružuju protivljenju kao i punomoćnik dioničara Sanje Sanjić ...............................................................Po navedenim točkama dnevnog reda daljnje rasprave i pitanja nije bilo. ...................................................................................................................................................................................................................

Ad 4.

Donošenje odluke o uporabi dobiti CVIJEĆE d.d. ostvarene u 2011. godini

Predsjedavajući je pročitao prijedlog odluke koja je objavljena u pozivu s dnevnim redom te je tu odluku dao na glasovanje .......Nakon glasovanja predsjedavajući je utvrdio da je: ..............ZA prijedlog odluke dano 75,3% (sedamdeset pet zarez tri posto) glasova, odnosno broj dionica na te-melju kojih su dani valjani glasovi je 304.958 (tristo četiri tisuće devetsto pedeset osam), što predstavlja 75% (sedamdeset pet posto) udjela temeljnoga kapitala društva koji otpada na dionice na temelju kojih su dani valjani glasovi .................................................Protiv prijedloga odluke dano je 24,7% (dvadeset četiri zarez sedam) glasova, odnosno 100.000 (sto tisuća) glasova ............

Na temelju provedenoga glasovanja, predsjedavajući je utvrdio da je Skupština donijela sljedeću:

O D L U K U

Dobit ostvarena poslovanjem Društva u godini, koja je završila na dan 31.12.2011., a koja nakon opo-rezivanja iznosi 14.104.791,53 kune, i iskazana je u Računu dobiti i gubitka, u cijelosti se raspoređuje u zadržanu dobit

S obzirom da je Skupština donijela tu odluku, predsjedavajući je utvrdio kao bespredmetnim protupri-jedlog dioničara da se dobit rasporedi za isplatu dividende dioničarima, kako su predložili dioničari Nevenka Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić ........Punomoćnici dioničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića, odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i Zoran Zorić, u skladu s čl. 362. ZTD-a izjavljuju da se dioničari Nevenka Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić protive donesenoj odluci ..................................................................................................................................................................................................................................................................................................


Ad 5.

Donošenje odluke o davanju razrješnice članovima Uprave Društva za 2011. godinu

Za glasovanje o razrješnici Upravi predsjedavajući je utvrdio novi kvorum, s obzirom da članovi Uprave Mirjana Mirić i Mate Matić kao dioničari, po ovoj točki dnevnog reda ne mogu glasovati o svojoj razrješ-nici ..........................................................................Kako je za svakog člana Uprave različit kvorum, to će se za svakog člana Uprave posebno glasovati ...........................Za člana Uprave Mirjanu Mirić utvrdio je da je novi kvorum 394.776 (tristo devedeset četiri tisuće sedam-sto sedamdeset šest) glasova ...................................................Predsjedavajući je pročitao prijedlog odluke koja je objavljena u pozivu s dnevnim redom te je tu odluku dao na glasovanje .....................................................................Nakon glasovanja predsjedavajući je utvrdio da je: .................ZA prijedlog odluke dano 74,00% (sedamdeset četiri zarez nula nula posto) glasova, odnosno broj di-onica na temelju kojih su dani valjani glasovi je 294.776 (tristo četiri tisuće devetsto pedeset osam), što predstavlja 75% (sedamdeset pet posto) udjela temeljnoga kapitala Društva koji otpada na dionice na temelju kojih su dani valjani glasovi ...................................Protiv prijedloga odluke dano je 26,00% (dvadeset šest zarez nula nula posto) glasova, odnosno 100.000 (sto tisuća) glasova ............................................................

Na temelju provedenog glasovanja, predsjedavajući je utvrdio da je Skupština donijela sljedeću: .

O D L U K U

Daje se razrješnica Mirjani Mirić, članici Uprave Društva, za vođenje poslova Društva u poslovnoj godini 2011.

S obzirom da je Skupština donijela tu odluku, predsjedavajući je utvrdio kao bespredmetnim protuprijed-log dioničara da se ne da razrješnica članici Uprave kako su predložili dioničari Nevenka Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić ........................................................Punomoćnici dioničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića, odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i Zoran Zorić, u skladu s člankom 362. Zakona o trgovačkim društvima izjavljuju da se dioničari Nevenka Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić protive donesenoj odluci. ................................................................................................................................Za člana Uprave Matu Matića utvrdio je da je novi kvorum 395.000 (tristo devedeset pet tisuća) glasova ...........................Predsjedavajući je pročitao prijedlog odluke koja je objavljena u pozivu s dnevnim redom te je tu odluku dao na glasovanje ............................

Nakon glasovanja predsjedavajući je utvrdio da je: ................................ZA prijedlog odluke dano 74,00% (sedamdeset četiri zarez nula nula posto) glasova, odnosno broj dionica na temelju kojih su dani valjani glasovi je 295.000 (dvjesto devedeset četiri tisuće sedamsto sedamdeset šest), što predstavlja 75% (sedamdeset pet posto) udjela temeljnog kapitala društva koji otpada na dionice na temelju kojih su dani valjani glasovi ........................Protiv prijedloga odluke dano je 26,00 % (dvadeset četiri zarez sedam posto) glasova, odnosno 100.000 (sto tisuća) glasova ...................................


Na temelju provedenog glasovanja, predsjedavajući je utvrdio da je Skupština donijela sljedeću:

O D L U K U

Daje se razrješnica Mati Matiću, članu Uprave Društva, za vođenje poslova Društva u poslovnoj godini 2011.

S obzirom da je Skupština donijela tu odluku, predsjedavajući je utvrdio kao bespredmetnim protupri-jedlog dioničara da se ne da razrješnica članu Uprave kako su predložili dioničari Nevenka Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić ................................Punomoćnici dioničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i Zoran Zorić u skladu s člankom 362. Zakona o trgovačkim društvima izjavljuju da se dioničari Nevenka Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić protive donesenoj odluci. ................................................................................................................................

Ad 6.

Donošenje odluke o davanju razrješnice članovima Nadzornog odbora za 2011. godinu

Za glasovanje o razrješnici Nadzornom odboru predsjedavajući je utvrdio novi kvorum, s obzirom da predsjednik Nadzornog odbora Ivan Ivić kao dioničar, po ovoj točki dnevnog reda ne može glasovati o svojoj razrješnici ..................................Kako je za predsjednika Nadzornog odbora različit kvorum, to će se za njega posebno glasovati ...................................Za predsjednika Nadzornog odbora Ivan Ivić utvrdio je da je novi kvorum 398.000 (tristo devedeset osam tisuća) glasova ...........Predsjedavajući je pročitao prijedlog odluke koja je objavljena u pozivu s dnevnim redom te je tu odluku dao na glasovanje ......................Nakon glasovanja predsjedavajući je utvrdio da je: ...........................ZA prijedlog odluke dano 75,3% (sedamdeset pet zarez posto) glasova, odnosno broj dionica na te-melju kojih su dani valjani glasovi je 298.000 (dvjesto devedeset osam tisuća), što predstavlja 75% (se-damdeset pet posto) udjela temeljnoga kapitala društva koji otpada na dionice na temelju kojih su dani valjani glasovi .........................................................Protiv prijedloga odluke dano je 24,7% (dvadeset četiri zarez sedam posto) glasova, odnosno 100.000 (sto tisuća) glasova ................................................


O D L U K U

Daje se razrješnica predsjedniku Nadzornog odbora Ivanu Iviću

S obzirom da je Skupština donijela tu odluku, predsjedavajući je utvrdio kao bespredmetnim protupri-jedlog dioničara da se ne da razrješnica predsjedniku Nadzornog odbora, kako su predložili dioničari Nevenka Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić ..............Punomoćnici dioničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića, odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i Zoran Zorić, u skladu s člankom 362. Zakona o trgovačkim društvima izjavljuju da se dioničari Nevenka Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić protive donesenoj odluci. ................................................................................................................................


U odnosu na druga dva člana Nadzornog odbora, Ružu Ružić i Grgu Grgića, predsjedavajući je proči-tao prijedlog odluke koja je objavljena u pozivu s dnevnim redom te je tu odluku dao na glasovanje ......................................................Nakon glasovanja predsjedavajući je utvrdio da je: ...................................ZA prijedlog odluke dano 75,3% (sedamdeset pet zarez tri posto) glasova, odnosno broj dionica na te-melju kojih su dani valjani glasovi je 304.958 (tristo četiri tisuće devetsto pedeset osam), što predstavlja 75% (sedamdeset pet posto) udjela temeljnoga kapitala društva koji otpada na dionice na temelju kojih su dani valjani glasovi .................................................Protiv prijedloga odluke dano je 24,7% (dvadeset četiri zarez sedam) glasova, odnosno 100.000 (sto tisuća) glasova ............................................................Na temelju provedenog glasovanja, predsjedavajući je utvrdio da je Skupština donijela sljedeću:

O D L U K U

Daje se razrješnica članovima Nadzornog odbora Ruži Ružić i Grgi Grgiću

S obzirom da je Skupština donijela tu odluku, predsjedavajući je utvrdio kao bespredmetnim protu-prijedlog dioničara da se ne da razrješnica članovima Nadzornog odbora, kako su predložili dioničari Nevenka Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić ....................Punomoćnici dioničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića, odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i Zoran Zorić, u skladu s člankom 362. Zakona o trgovačkim društvima izjavljuju da se dioničari Nevenka Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić protive donesenoj odluci. ...............................................

Ad 7.

Donošenje odluke o imenovanju revizora CVIJEĆE d.d. za 2012. godinu

Predsjedavajući je utvrdio da je za ovu točku dnevnog reda stavljen protuprijedlog punomoćnika dio-ničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića, odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i Zoran Zorić, kao u pisanom podnesku što je prilog ovog zapisnika.Pozvao je prisutne na pitanja i raspravu.Odvjetnik Nino Ninić, koji zastupa dioničara Miru Mirića, protivi se prijedlogu Nadzornog odbora kako je objavljen da se za revizora Društva imenuje društvo REVIZOR d.o.o. Zagreb zbog toga jer ono u svom izvješću o izvršenoj reviziji nije upozorilo na propuste u financijskim izvješćima koje je utvrdila Uprava i Nadzorni odbor, zbog čega su u protuprijedlogu predložili društvo REVIZIJA PTIČICA d.o.o. Zagreb, Selska cesta 33 .......................................Dugih pitanja i rasprave nije bilo pa je predsjedavajući prvo stavio na glasovanje prijedlog odluke koja je objavljena u pozivu s dnevnim redom .................................................Nakon glasovanja predsjedavajući je utvrdio da je: ..............ZA prijedlog odluke dano 75,3% (sedamdeset pet zarez tri posto) glasova, odnosno broj dionica na te-melju kojih su dani valjani glasovi je 304.958 (tristo četiri tisuće devetsto pedeset osam), što predstavlja 75% (sedamdeset pet posto) udjela temeljnoga kapitala društva koji otpada na dionice na temelju kojih su dani valjani glasovi .................................................Protiv prijedloga odluke dano je 24,7% (dvadeset četiri zarez sedam) glasova, odnosno 100.000 (sto tisuća) glasova ............................................................



O D L U K U

Za revizora CVIJEĆE d.d. za 2012. imenuje se REVIZOR d.o.o. za reviziju, Zagreb, Savska cesta 50

S obzirom da je Skupština donijela tu odluku, predsjedavajući je utvrdio kao bespredmetnim protupri-jedlog dioničara da se za revizora društva imenuje društvo REVIZIJA PTIČICA d.o.o., kako su predložili dioničari Nevenka Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić ...Punomoćnici dioničara Nevenke Nević, Sanje Sanjić i Mire Mirića, odvjetnici Suzi Suzić, Nino Ninić i Zoran Zorić, u skladu s čl. 362. ZTD-a izjavljuju da se dioničari Nevenka Nević, Sanja Sanjić i Miro Mirić protive donesenoj odluci ...................................................................................................................................................................

Time je dnevni red iscrpljen.

Predsjedavajući je zatvorio sjednicu Skupštine u 16,50 h (šesnaest sati i pedeset minuta).

Zapisniku se prilaže:

Odluka o sazivanju – poziv i prijedlog odlukaPopis dioničara i punomoćnikaIzvješće Uprave o poslovanju i stanju Društva u 2011. g. Izvješće Nadzornog odboraIzvješće revizoraPismeni podnesak s protuprijedlozima i zahtjevom za dopunu dnevnog reda

Predsjednik Skupštine

Ivan Ivić v.r.

Javnobilježnička nagrada, po čl. 25. PJT-a, naplaćena u iznosu od __________ kn, i po čl. 38. PJT-a, naplaćena u iznosu od _______ kn, sve uvećano za 25% PDV. Javnobilježnička pristojba, po TBR-u 1. i 3. ZJP-a, naplaćena u iznosu od ___________ kn. Tri otpravka zapisnika izdana su na zahtjev stranke i to jedan za Upravu, jedan za Nadzorni odbor i jedan za Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu.

U Zagrebu, 28. lipnja 2012. g. (Dvadeset osmog lipnja dvije tisuće dvanaeste godine)

Javni bilježnik

Petar Petrić


Izvještaj s III. regionalne konferencije foruma građanskog prava jugoistočne Europe

Izvještaj:

Jožica Matko Ruždjak1 i Iva Kemec Kokot2

Glavni grad Albanije, Tirana, bio je domaćin III. regionalne konferencije foruma građanskog prava jugoistočne Europe, od 11. do 12. ožujka 2013.

Njemačko društvo za međunarodnu suradnju (De-utsche Gesellschaft für Internationale Zusamme-narbeit – GIZ), uz pomoć istaknutih znanstvenika i stručnjaka iz područja građanskoga i trgovač-kog prava, osnovao je Forum građanskog prava za jugoistočnu Europu (u daljnjem tekstu: Forum). Forum je osnovan u travnju 2009. godine, uz finan-cijsku potporu Federalnog ministarstva za eko-nomsku suradnju i razvoj Njemačke (Federal Min-stry for Economic Cooperation and Development of Germany – BMZ). Od svoga osnutka Forum, u svjetlu europskih integracija, prati proces reformi u zakonodavstvima država jugoistočne Europe te izrađuje komparativne analize na raznim poljima građanskoga prava. Cilj Foruma je djelovati na ra-zvoju prijedloga daljnjih reformi pravnih sustava s ciljem harmonizacije nacionalnih zakonodavstava u području građanskog prava te pratiti reformske mjere iz akademske i profesionalne perspektive.3

Ovogodišnja konferencija obrađivala je sljedeće tematske cjeline:

1. Slobodna volja u građanskom pravu (Auto-nomy of Will in the Civil Law), moderator: prof. Gale Galev;

1 Javna bilježnica u Zagrebu, predsjednica Akademije HJK.2 Javnobilježnička savjetnica kod javne bilježnice Nade Kemec iz

Slavonskog Broda.3 Civil Law Forum for South East Europe, Collection of studies and

analyses, Second Regional Conference, Skopje, 2012, Volume I, Centre for SEELS, str. 5.

Jožica Matko Ruždjakjavna bilježnica u Zagrebu

Iva Kemec Kokotjavnobilježnička savjetnica u Slavonskom Brodu

2. Autonomija i antidiskriminacija u privatnom pravu (Autonomy and Antidiscrimnation in Pri-vate Law), moderator: prof. Tatjana Josipović;

3. Dejudicijalizacija ovršnopravne funkcije (Deju-dicialization of Enforcement Function), mode-rator: prof. Arsen Janevski;

4. Javni bilježnik u ulozi rasterećenja sudova (Notary in the aim of unburdening the courts), moderator: prof. Meliha Povlakić;

5. Arbitraža (Arbitration), moderator: prof. Jelena Perović.

Izlaganja su bila koncipirana na način da su za svaku cjelinu nacionalni izvjestitelji predstavili po-zitivnopravna rješenja svoje zemlje, pa su tako redom referirali predstavnici: Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije te Srbije. Uslijed iscrpnosti i iznimne poučnosti pre-zentiranih izlaganja, u izvješću ćemo se u bitno-me osvrnuti na treći dio – Dejudicijalizacija ovrš-nopravne funkcije i četvrti dio – Javni bilježnici u ulozi rasterećenja sudova, kao vjerojatno najzani-mljivijim dijelovima izlaganja hrvatskim pravnicima o ulozi javnih bilježnika.4

Dejudicijalizacija ovršnopravne funkcije

Moderator izlaganja, prof. dr. Arsen Janevski, strukturirao je izlaganja na način da se svaki na-cionalni izvjestitelj u svom dijelu dotakne sljedećih bitnih pitanja izuzimanja određenih segmenata ovršnopravne funkcije iz nadležnosti sudova: koja tijela i ostali subjekti sudjeluju u postupku prisilnog

4 Nacionalni izvjestitelji iz Republike Hrvatske za treći i četvrti dio izlaganja su bili Ivana Kanceljak te dr. sc. Hano Ernst, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njihova izlaganja, iako iznimno zanimljiva, nismo obradili u izvješću prvenstveno zbog toga što su čitateljima poznata pozitivnopravna rješenja hrvatskog zakonodavstva te zbog konciznosti ovog priloga.


izvršenja; ovršitelji – uvjeti imenovanja, imenova-nje te prestanak dužnosti; nadležnost ovršitelja; struktura postupka izvršenja; sudska kontrola u postupku izvršenja; izvršenje na osnovi vjerodo-stojne isprave te ostale mogućnosti izvansudskog ostvarenja potraživanja?

A) ALBANIJA5

Prisilna provedba/ostvarenje tražbina utvrđenih ovršnim ispravama u zakonodavstvu Republike Al-banije uređena je Zakonom o parničnom postup-ku Republike Albanije, Zakonom o organizaciji i nadležnosti ovršiteljske službe, Uredbom ministra pravosuđa o odobrenju organizacije ovršiteljske službe, Zakonom o privatnoj ovršiteljskoj službi te Dekretom ministra financija i ministra pravosuđa o naknadama za rad privatnih ovršitelja.

Tijela i ostali subjekti u postupku prisilnog izvršenja

U postupak ovrhe uključeni su suci, koji izdaju na-log za provedbu ovrhe i nadziru rad ovršitelja te javni i privatni ovršitelji, koji izvršavaju prisilnu pro-vedbu tražbina sadržanih u ovršnim ispravama.

Ovršitelji – uvjeti za imenovanje, imenovanje te prestanak dužnosti

Uvjeti koje fizičke osobe moraju ispunjavati da bi mogle aplicirati za „ulogu“ privatnog ovršitelja su: albansko državljanstvo, poslovna sposobnost, di-ploma o završenom studiju pravnog fakulteta, tri godine radnog iskustva kao pravnik, položen ispit za privatnog ovršitelja te neosuđivanost za kazne-na djela. Uspješno ostvarenje navedenih kriterija otvara mogućnost za ishođenje dozvole ministar-stva pravosuđa za obavljanje poslova privatnog ovršitelja. Privatnim ovršiteljima prestaje služba na njihov zahtjev, gubitkom ili ograničenjem po-slovne sposobnosti, osudom za kazneno djelo, otvaranjem stečajnog postupka, provedbom dis-ciplinskih mjera te u slučaju nepodnošenja za-htjeva za nastavak obavljanja djelatnosti u slučaju privremenog oduzimanja dozvole za rad. Uvjeti za imenovanje i razrješenje javnih ovršitelja slični su uvjetima za privatne ovršitelje, usto što javni ovrši-telji kao preduvjet imenovanja moraju uživati javno povjerenje.

Nadležnost ovršitelja

Nadležnost ovršitelja u ovršnom postupku se, u bit-

5 Nacionalna izvjestiteljica za Albaniju - Silvana Cinari, Pravni fakultet u Albaniji.

nome, svodi na: slanje opomena, pljenidbu raču-na dužnika, sastavljanje te pohranjivanje zapisnika o radnjama koje su proveli, pripremanje podjele ovršenih sredstava u slučaju nekoliko stranaka na aktivnoj strani/ vjerovnika, izrađivanje popisa i procjene oduzetih predmeta, prodaja oduzetih predmeta neposrednom pogodbom ili na javnoj dražbi, izricanje kazni subjektima (poslodavcima, bankama) koji se ogluše na naloge ovršitelja te na prisilno oduzimanje predmeta dužnicima koje po-tom predaju vjerovnicima (u slučaju da ih dužnik ne preda dobrovoljno).

Struktura ovršnog postupka

Ovršni postupak podijeljen je na dva stadija - prvi u kojemu je potrebno ishoditi ovršni nalog te drugi u kojemu se ovrha provodi na dobrovoljnoj ili pri-silnoj bazi.

Sudska kontrola u ovršnom postupku

Sudska kontrola u ovršnim postupcima ostvaruje se na sljedeće načine:- čl. 610. ZPPRA - mogućnost isticanja žalbe protiv postupanja ili propuštanja javnih ili privatnih ovrši-telja sudu mjesta gdje se ovrha provodi;- čl. 617. st. 3. ZPPRA - dužnik ima pravo zatražiti, u tijeku dobrovoljnoga ovršnog postupka, odgodu ovrhe ili obročnu otplatu;- čl. 539. ZPPRA - u slučaju da svota koja je ostala nakon provedbe ovrhe nije dovoljna da se namire svi vjerovnici, ovršitelj može donijeti plan podjele, koji stranke imaju pravo preispitati pred sudom pr-voga stupnja u roku od 5 dana;- čl. 546. ZPPRA - pravo žalbe na odluku ovršitelja o prodajnoj cijeni određenog predmeta prilikom prodaje neposrednom pogodbom i dr.

Ovrha na temelju vjerodostojne isprave

Postupak ovrhe na temelju vjerodostojne isprave identičan je postupku ovrhe na temelju ovršne isprave. Vjerodostojne isprave su npr. mjenica, ček, račun itd.

Ostale mogućnosti izvansudskog ostvarivanja potraživanja

U slučaju da vjerovnik posjeduje javnobilježničku ispravu u kojoj je sadržana novčana obveza, on može provesti ovršni postupak bez da sud odluču-je o postojanju tražbine. Prije dostave javnobiljež-ničke isprave ovršitelju, vjerovnik mora ishoditi od suda, nadležnog prema mjestu provedbe ovrhe, nalog za provedbu ovrhe.


B) BOSNA I HERCEGOVINA6

U Bosni i Hercegovini ovršni postupak reguliran je Zakonom o ovršnom postupku Republike Srp-ske, Zakon o ovršnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine te Zakonom Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine. Odredbe obaju zakona u entitetima te Distriktu Brčko su prilično ujednačeni.

Tijela i ostali subjekti u postupku prisilnog izvršenja

Stvarno nadležni za provedbu ovršnog postupka su općinski sudovi (osnovni sudovi), kantonal-ni sudovi te okružni privredni sudovi. U drugom stupnju, povodom žalbe odlučuju okružni sudo-vi, kantonalni sudovi te Apelacijski sud Distrikta Brčko. Opće mjesno nadležan je sud prebivališta ili sjedišta dužnika. Posebna nadležnost određe-na je s obzirom na predmet ovršnog postupka. U ovršnom postupku uvijek odlučuje samo jedan sudac, osim kada o žalbi odlučuje vijeće drugo-stupanjskog suda. Izvansudska tijela su također uključena u ovršni postupak, kao što su: stručni suradnici sudaca, sudski i privatni ovršitelji, vje-štaci, javni bilježnici, službenici zemljišnoknjižnog suda, policija, financijske organizacije te ovlašteno tijelo socijalne skrbi. Javni bilježnici nisu nadležni određivati ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. Njihova funkcija u ovršnom postupku sastoji se od sastavljanja javnobilježničkih isprava odnosno na-godbi u ovršnom postupku te čuvanju dokumena-ta i isprava o osiguranju pribavljenih od ovršenika.U Republici Srpskoj pri provedbi ovrhe na nekret-ninama umjesto zemljišnoknjižnog odjela općin-skoga suda u provedbi ovrhe sudjeluje Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske. Ustavom Republike Srpske i Federacije BiH te ovršnim zakonima u BiH određeno je da su za ovršni postupak nadležni sudovi. Međutim, sadr-žaj određenih odredbi jasno upućuje da postupno dolazi do dejudicijalizacije ovršnih postupaka, kao npr.: isprave koje je sastavio javni bilježnik su izravno ovršne kao i sudske odluke; nužnost so-lemnizacije/potvrde kupoprodajnog ugovora od strane javnog bilježnika u slučaju neposredne po-godbe i dr.

Ovršitelji – uvjeti za imenovanje, imenovanje, prestanak dužnosti te nadležnosti ovršitelja

Pravni institut privatnih ovršitelja postoji samo u Republici Srpskoj. Njihove ovlasti nisu ništa šire

6 Nacionalni izvjestitelji za Bosnu i Hercegovinu su: mr. sc. Darja Softić Kadenić, LL. M. i mr. sc. Emir Salihović.

od ovlasti sudskih ovršitelja. Privatni ovršitelji su-djeluju u ovršnom postupku samo na zahtjev ovr-hovoditelja radi provedbe ovrhe na pokretninama, sukladno rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Sudski ovršitelji i privatni ovršitelji poduzi-maju radnje samo na temelju naloga suda.


Kao i ostalim zemljama regije, osim Makedonije, ovršni postupak sastoji se od dva dijela. Prvog di-jela u kojem se odlučuje o dopustivosti ovrhe te drugog dijela – provedbe postupka ovrhe. Uloga suda u prvome i drugom dijelu postupka izrazito je naglašena. U prvome, uloga suda je isključiva, dok su u drugi dio postupka uz sud uključeni i pri-vatni ili sudski ovršitelji te pomoćna sudska tijela.

Sudska kontrola u postupku ovrhe

Uloga suda je dominantna u usporedbi s pomoć-nim sudskim tijelima budući da sudac uvijek od-lučuje bez obzira o fazi postupka. Ovršenik ima pravo podnijeti sudu prigovor radi uklanjanja ne-dostataka u radu ovršitelja. Za razliku od privatnog ovršitelja, sudski ovršitelji odgovaraju za svoj rad sudu. Sud odlučuje o izuzeću i privatnih i sudskih ovršitelja. Osim kontrole ovršitelja, sud kontrolira i rad javnih bilježnika te rad stručnih suradnika u postupku ovrhe.

Ovrha na temelju vjerodostojne isprave te ostale mogućnosti izvansudskog ostvarenja potraživanja

O rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave također odlučuje sud, javnim bilježnicima još uvi-jek nije povjerena ta uloga. Mogućnost izvansudskog namirenja postoji u obliku administrativne zabrane te putem mjenice. U izjavi o administrativnoj zabrani dužnik dobro-voljno pristaje na zapljenu plaće i drugih stalnih novčanih primanja radi vjerovnikovih potraživanja proizašlih iz potrošačkih ugovora.

C) CRNA GORA7

Ovršni postupak u Crnoj Gori temelji se na Zakonu o osiguranju i izvršenju (Službeni list Crne Gore, broj 36/11) te Zakonu o javnim izvršiteljima (Služ-beni list Crne Gore, broj 61/11).

7 Nacionalni izvjestitelji za Crnu Goru su: mr. Velibor Korać i dr. Draginja Vuksanović, Pravni fakultet Sveučilišta u Crnoj Gori.


Tijela u postupku prisilne ovrhe

U ovršnom postupku sudjeluju sudovi i javni izvr-šitelji.

Ovršitelji – uvjeti za imenovanje, imenovanje i prestanak dužnosti te nadležnosti ovršitelja

Postupak te uvjeti imenovanja i razrješenja javnih izvršitelja slična su onima u drugim zemljama re-gije. Nadzor nad javnim izvršiteljima provodi sud. Struktura ovršnog postupka

Kao i u ostalim zemljama regije, izuzev Makedo-nije, ovršni postupak provodi se u dvije faze, fazi određivanja ovrhe te fazi provedbe ovrhe.

Ovrha na temelju vjerodostojne isprave te ostali načini izvansudskog ostvarivanja po-traživanja

Osim ovrhe na temelju ovršne isprave, ovrhovodi-telji koji posjeduju vjerodostojnu ispravu mogu na temelju nje tražiti rješenje o ovrsi. Rješenje o ovr-si tada se sastoji od dva dijela, kondemnatornog dijela, odnosno platnog naloga te dijela kojim se određuje ovrha. Prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave odgađa provedbu ovrhe. Kao način izvansudske realizacije potraživanja cr-nogorski zakonodavac omogućuje namirenje vje-rovnika na temelju sporazuma o založnopravnom osiguranju.

D) MAKEDONIJA8

Prof. dr. Tatjana Zoroska-Kamislovska osvrnula se prvenstveno na opće značajke ovršnog postupka. Ističe da je reforma ovršnoga postupak najaktiv-nija u post-socijalističkim zemljama, uključujući i jugoistočnu Europu. Odgovor na to pitanje nalazi u analizi nekih studija koje pokazuju da je reforma ovršnoga postupka difuznoga karaktera s najma-nje jasno izraženim standardima. Ključna dvojba ogleda se u izboru javnoga ili privatnoga modela ovršnog postupka. Europske institucije zauzimaju neutralnu poziciju te u svojim aktima ne daju od-govor na ovo pitanje. No bez obzira na to, većina bivših socijalističkih zemalja sve se više priklanja dejudicijalizaciji ovršnoga postupka.Tako je u Makedoniji prije izmjena Ovršnoga za-

8 Nacionalni izvjestitelj za Makedoniju je prof. dr. Tatjana Zoroska-Kamilovska, Pravni fakultet „Justinijan Prvi“, Sveučilište „Sveti Ćiril i Metod“.

kona 2005. godine postupak ovrhe bio u iznimno „lošem stanju“, kao što je npr. zabrinjavajuće nizak postotak dovršenih ovršnih predmeta, pretjerani formalizam u ovršnom postupku, birokratizacija te neoperativnost, predugi postupci i dr. Uvođenjem novoga Ovršnog zakona 2005. godine sudsko ori-jentirani sustav zamijenjen je ovršiteljsko orijentira-nim sustavom.

Tijela i ostali subjekti u postupku prisilne ovrhe

U ovršni postupak uključeni su ovršitelji, sud i po-moćna tijela. Ovršitelji imaju ključan, odnosno do-minantan položaj u ovršnom postupku. Ovršitelji – uvjeti za imenovanje, imenovanje i pre-stanak dužnosti te nadležnosti ovršiteljaOvršitelji su osobe javnoga povjerenja koje na te-melju zakona provode ovrhu. Kao posebnu pravnu profesiju, s iznimnim pravnim i profesionalnim te-meljima, imenuje ih ministar pravosuđa za područ-je određenoga općinskog suda, s čijeg područja izvršavaju tražbine određene ovršnim ispravama. Broj ovršitelja je ograničen te ovisi o potrebi za tom profesijom na određenom teritoriju. Uvjet za imenovanje su sveučilišna diploma prav-nog fakulteta, posebni ispit za ovršitelje te radno iskustvo; pet godina na pravnim stvarima i tri go-dine na ovršnim predmetima. Ovršitelji su financij-ski neovisni o državi. Kao članovi posebne pravne profesije njihov ugled usporediv je s onim javnih bilježnika pa čak i sudaca.


Struktura ovršnoga postupka ne ogleda se više u dvije faze, nego je zamijenjena i pojednostavlje-na samo jednom fazom. Ovršni postupak više ne obuhvaća postupak obveznog izdavanja naloga za provedbu ovrhe, nego stranka, odnosno ovrho-voditelj koji posjeduje ovršnu ispravu izravno zahti-jeva provedbu ovrhe od ovršitelja.

Sudska kontrola u postupku ovrhe

Makedonski ovršnopravni sustav jamči sudsku kontrolu rada ovršitelja.Ovrha na temelju vjerodostojne isprave te ostale mogućnosti izvansudskog ostvarivanja potraživa-njaIzmjenama Ovršnoga zakona iz 2009. godine jav-nim bilježnicima povjerena je nadležnost izdava-nja rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave.Zanimljiva je činjenica da je makedonski zako-nodavac 2012. godine uveo institut zadužnice u pravni sustav.


E) SRBIJA

Tijela i ostali subjekti u postupku prisilne ovrhe

Sudovi, privatni izvršitelji i pomoćna sudska tijela sudjeluju u postupku prisilnog izvršenja potraži-vanja. Zakonom o izvršenju i osiguranju iz 2011. godine uvedeni su privatni ovršitelji, uz postojeće sudske ovršitelje. Sudski ovršitelji su prilično neu-činkoviti zbog nedostatka motivacije, što je usko povezano s fiksnim nemotivirajućim plaćama. Ta-kav paralelan sustav ocjenjuje se kao privremen, dok se sustav privatnih ovršitelja ne regulira u ci-jelosti.

Ovršitelji – uvjeti imenovanja, imenovanje i prestanak dužnosti te nadležnost ovršitelja

Uvjeti za imenovanje su sljedeći: diplomirani prav-nik, poseban ispit za ovršitelja, radno iskustvo u ovršnim poslovima dvije godine ili tri godine na pravnim poslovima, državljanstvo, potpuna po-slovna sposobnost te neosuđivanost. Razlozi za prestanak službe: nedostatak potrebnih uvjeta, nedostatak transparentnosti u prihodima, osuđi-vanost u disciplinskim ili kaznenim postupcima, nedostatak daljnjeg obrazovanja.Privatni ovršitelji su isključivo nadležni za proved-bu ovrhe radi prinudne naplate dugova za komu-nalne usluge, dugove za usluge mobilne telefonije te dugove za parkiranje. U obiteljskim stvarima te radnim sporovima nemaju nikakvih nadležno-sti. Stranke odlučuju hoće li angažirati privatne ovršitelje ili će provesti ovrhu putem suda. Osim navedenih nadležnosti, privatni ovršitelji obavljaju poslove medijacije, dostave dokumenata te sku-pljanja informacija o ovršnim predmetima.

Struktura ovršnog postupka te sudska kon-trola ovršnog postupka

Ovršni postupak sastavljen je od dva dijela, postu-pak do donošenja ovršnih isprava ili javnih doku-menata te postupak njihove provedbe. Sud nadzi-re provedbu ovršnog postupka.

Ovrha na temelju vjerodostojne isprave i ostale mogućnosti izvansudskog ostvarenja tražbina

Izmjenama Zakona o izvršenju i osiguranju iz 2011. godine uvedene su dodatne javne isprave: obra-čun odvjetničkih troškova, privremene situacije o izvedenim građevinskim radovima, javna isprava kojom se potvrđuje novčano potraživanje. Izvansudsko ostvarenje tražbina se čini brže, no

ovrha putem suda ima svoje prednosti. Također su uvedeni novi ovršni naslovi, kao što su: javnobi-lježnički akti te potvrđeni založni ugovor i založna izjava.

Notarijat u funkciji rasterećenja sudova

Moderatori ovoga panela podijelili su ovu cjelinu na: razvoj javnobilježničke službe, ulogu javnog bilježnika kao povjerenika suda, ulogu javnog bi-lježnika u ovršnom postupku te ovlasti javnog bi-lježnika u postupku osiguranja.

a) Albanija9

Razvoj javnobilježničke službe

U Albaniji je javnobilježnička služba poznata još od davne 1210. godine. Prvi zakon o javnim bilježni-cima donesen je 1929. godine, uzimajući kao uzor Napoleonov zakon. Četrdesetak godina kasnije donesen je Dekret o notarima, svega devet člana-ka, kojim se određuje da javni bilježnik nije javni bilježnik već „pravni savjetnik“ zadužen za obav-ljanje javnobilježničkih poslova. Tek 1994. godine, izmjenama građanskog zakona, javnobilježnička služba je definirana kao slobodna služba.

Uloga javnog bilježnika kao povjerenika sudaJavni bilježnici obavljaju poslove delegirane od suda, a sve kao liberalna privatna profesija, neovi-sna, ali podložna državnom nadzoru.Javni bilježnici obavljaju sljedeće poslove:

• sastavljaju te potvrđuju sadržaj pravnih radnji odnosno isprava kojima su sami svjedočili;

• ovjeravaju potpis građana na raznim privatnim ispravama;

• izrađuju prijepise i preslike dokumenata te iz-daju potvrde o životu;

• primaju te pohranjuju na čuvanje različite isprave stranaka;

• protestiraju mjenice i dr.

Albanski zakonodavac nije predvidio mogućnost prijenosa određenih nespornih predmeta sa suda na javnog bilježnika. Vođenje ostavinskih postupa-ka također više nije u nadležnosti javnih bilježnika. Radne skupine, koje rade na izmjenama zakona, raspravljaju o prijenosu pojedinih nadležnosti na javne bilježnike, kao npr. ostavinske postupke, imenovanje likvidatora i dr.

9 Nacionalna izvjestiteljica je Anjeza Liçenji, LL. M i Erald Topi, LL. M., Pravni fakultet Sveučilišta u Tirani.


Javni bilježnici u Albaniji nemaju ulogu povjereni-ka sudova, osim kada radi ostvarenja određenih pravnih učinaka primaju u vidu depozita/ pologa određena sredstva i o tome izdaju potvrde.

Uloga javnog bilježnika u ovršnom postupkuŠto se tiče uloge javnih bilježnika u ovršnom po-stupku, ona se ogleda samo u obveznom sastav-ljanju založnih ugovora u formi javnobilježničkog akta, koja je potrebna za valjanost akta.

Ovlasti javnog bilježnika u postupku osiguranjaAlbanski zakonodavac nije predvidio zakonima ulogu javnog bilježnika u postupku osiguranja.

b) Bosna i Hercegovina10


Pripremno razdoblje za uvođenje javnog bilježniš-tva u Bosnu i Hercegovinu trajalo je deset godina, a sve zbog ustavne strukture Bosne i Hercego-vine (tri usklađena Zakona o javnom bilježništvu) te znatnog otpora drugih pravnih profesija. Javno bilježništvo je pod utjecajem germanske pravne tradicije te latinskog notarijata.

Uloga javnog bilježnika kao povjerenika sudaJavni bilježnici imaju širok spektar isključivih nad-ležnosti, stoga je javnobilježnička isprava (notarski obrađena isprava) potrebna za:• uređivanje imovinskih odnosa nevjenčanih pa-

rova, pravne transakcije maloljetnih osoba te osoba bez ili s ograničenom pravnom sposob-nosti, obećanje darovanja;

• pravne transakcije stjecanja ili prijenosa stvar-nih prava na nekretninama;

• stjecanje i izmjene pravnog statusa trgovačkih društava.

Analiza učinaka tih, isključivih, ovlasti javnih biljež-nika pokazuje da je na području transakcija ne-kretnina došlo do unapređenja pravne sigurnosti, kvalitetnije pravne pomoći, poboljšanja preciznosti odnosno točnosti javnih registara, rasterećenja su-dova te smanjenja troškova prijenosa. U odnosu na trgovačka društva došlo je samo do pružanja kvalitetnije pravne pomoći te poboljšane precizno-sti odnosno točnosti javnih registara, dok ostali elementi nisu zadovoljeni. U Bosni i Hercegovini postoje inicijative za izmjene Zakona o javnom bi-

10 Nacionalni izvjestitelji: prof. dr. Meliha Povlakić i mr. sc. Darja Softić Kadenić, LL. M., Pravni fakultet Sveučilišta u Sarajevu.

lježništvu vezano uza zatvoreni broj javnih bilježni-ka, pristupa službi te nadležnosti.

c) Crna Gora11


Zakon o notarima donesen je 2005. godine (Služ-beni list Crne Gore, broj 68/2005) s određnim iz-mjenama 2008. godine (Službeni list Crne Gore, broj 49/08).

Uloga javnog bilježnika kao povjerenika suda

Javnim bilježnicima povjeren je ovršni postupak te depozitarna funkcija.U obliku javnobilježničke isprave moraju biti sa-stavljene sljedeće isprave:• bračni ugovori te ugovori o imovinskim odno-

sima osoba u izvanbračnoj zajednici;• ugovori o prometu nekretninama kada ih za-

ključuje poslovno nesposobna osoba;• ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za vrije-

me života;• ugovori o doživotnom uzdržavanju;• kupoprodajni ugovori s pridržajem prava vla-

sništva;• obećanje darovanja – darovanje bez prave

predaje, ugovori o darovanju u slučaju smrti;• pravne transakcije čiji je predmet prijenos ili

stjecanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama.

Uloga javnog bilježnika u ovršnom postupku

Notari nemaju posebnu ulogu u ovršnom postup-ku. Neizravna uloga očituje se u tome što određe-ne javnobilježničke isprave pridonose bržem i dje-lotvornijem ostvarivanju prava te zaštiti vjerovnika olakšavanjem mogućnosti ubiranja potraživanja.

Ovlasti javnog bilježnika u postupku osiguranja

Uloga javnih bilježnika u postupku osiguranja ograničena je na sastavljanje ugovora o hipoteci, založnih ugovora, ugovora o fiducijarnom prijeno-su prava vlasništva, sve u formi javnobilježničke isprave kao pravnog temelja (ius tituls) stjecanja navedenih osiguranja.

11 Nacionalni izvjestitelji: mr. Velibor Korač i dr. Draginja Vuksanović, Pravni fakultet Sveučilišta u Crnoj Gori.


d) Makedonija12


Prvi zakon kojim je regulirana javnobilježnička služba donesen je 1996. godine – Zakon o obav-ljanju notarskih poslova. U međuvremenu, zbog potrebe reformiranja i unapređenja javnobilježnič-ke službe, 2007. godine donesen je Zakon o nota-rima. On je nekoliko puta mijenjan 2008., 2009. i 2011. godine.Služba je organizirana kao samostalna, nezavisna i javna, u kojoj se poslovi obavljaju na temelju za-kona, a na zahtjev građana, državnih tijela, prav-nih osoba i drugih zainteresiranih osoba.Djelokrug poslova i ovlasti koji su u nadležnosti javnih bilježnika, u Makedoniji su uređeni Zako-nom o notarima kao i drugim zakonskim i podza-konskim propisima. Javni bilježnici u Makedoniji obavljaju sljedeće funkcije: normativno-certifika-cijska funkcija, solemnizacijska funkcija, certifika-cijska funkcija, legalizacijska funkcija, protokolar-no-certifikacijska funkcija, povjerenička funkcija, depozitna funkcija, konzilijarno-monitorna funkcija te osiguravajuća funkcija.

12 Nacionalna izvjestiteljica: ass. mr Milka Rakočević, Pravni fakultet „Justinijan Prvi“ u Skopju.

Uloga javnog bilježnika kao povjerenika suda

U dijelu XIII. Zakona o notarima regulirana je uloga javnih bilježnika kao povjerenika suda u:• ostavinskim postupcima;• dostavi po Zakonu o parničnom postupku;• ovršnom postupku.

Uloga javnog bilježnika u ovršnom postupkuIzmjenama Zakona o izvršenju iz 2009. godine javnim bilježnicima povjerena je nadležnost za do-nošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, s tim da su javni bilježnici počeli postupati po tom zakonu tek 1. srpnja 2011.

Ovlasti javnog bilježnika u postupku osiguranjaAsekurativna funkcija javnih bilježnika u Makedo-niji ogleda se u obavljanju poslova dobrovoljnoga založnopravnog osiguranja te poslova fiducijarno-pravnog osiguranja.

Zaključno navodimo da je za jedan od sljedećih Foruma istaknuta potreba da se obradi tema o osi-guranju od odgovornosti javnih bilježnika, budući da je prepoznata kao problem u nacionalnim zako-nodavstvima svih država regije.


Hrvatsko – slavonsko javno bilježništvo 1859. - 1941.*

Donošenjem Zakona o javnom bilježništvu (1993)12 obnovljen je rad institucije koja ima višestoljetnu tradiciju na hrvatskom području, a čije je postoja-nje i djelovanje bilo prekinuto 1941. odlukom vlasti NDH, odnosno odlukom o ukidanju javnog biljež-ništva na cjelokupnom jugoslavenskom području, koju je 1944. donijelo Predsjedništvo AVNOJ-a. Za razliku od današnjeg jedinstvenog razvoja javnog bilježništva, u prošlosti su postojale velike razlike koje su uglavnom bile posljedica različite državne pripadnosti hrvatskih zemalja i slijedom toga do-nekle različitog pravnog uređenja institucije javnih bilježnika. U nastavku koji slijedi bit će riječ o jav-nom bilježništvu na hrvatsko-slavonskom području u razdoblju od 1859. do 1941. godine.

1. Razvoj modernoga javnog bilježništva na hrvatsko-slavonskom području

1.1. Zakonski okvir uređenja javnog bilježništva 1859. - 1930.

Moderno uređeno javno bilježništvo na područ-je Kraljevine Hrvatske i Slavonije bilo je uvedeno carskim patentom 1858. kojim je prošireno važe-nje austrijskog Bilježničkog reda (nastavno: BR) iz 1855., a stupio je na snagu 1859.3 Taj je propis 1886. proširen na područje 1882. pripojene Vojne krajine. BR je bio jedan u nizu propisa uvedenih tijekom Bachovog apsolutizma kada su modernizi-rane pravne institucije Habsburške monarhije. Na-kon dvadesetak godina primjene, 1871. je zami-

1 *Ovaj tekst je skraćena verzija rada pod nazivom „Javno bilježništvo na hrvatsko-slavonskom pravnom području 1859.-1941.“ koji je objavljen u Časopisu za suvremenu povijest, 42, br. 1, Zagreb, 2010., str. 91-126.

2 Zakon o javnom bilježništvu, Narodne novine br. 78/93, 29/94,

16/07, 75/09.3 Cesarski patenat od 7. veljače 1858. kojim se bilježnički red od

21. svibnja 1855. uvodi u Galiciji, velikoj vojvodini Krakovskoj i u Bukovini, zatim u Ugarskoj, Hrvatskoj, Slavoniji, Erdeljskoj i srpskoj Vojvodini s Banatom tamiškim, Zemaljsko-vladni list za kraljevine Hérvatsku i Slavoniju (dalje: ZVL), 1858., I razdiel, komad V., br. 27.

Dr. sc. Mirela Krešić

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

jenjen novim propisom na austrijskim područjima Monarhije, dok je Ugarski sabor 1874. donio zakon kojim je samostalno uredio javnobilježničku djelat-nost. Za razliku od Austrije i Ugarske, nastojanja u donošenju hrvatskog zakona o bilježništvu nisu bila uspješna. Bila su sastavljena dva prijedloga hrvatskoga bilježničkog zakona, prijedlog pod na-zivom „Osnova zakona o kr. javnim bilježnicima i njihovom poslovanju“ te prijedlog pod nazivom „Osnova zakona o javnom bilježništvu“. Nejasno je u kojoj su se mjeri ti prijedlozi zaista razmatrali u vrijeme njihova sastavljanja, ali je svakako po-stojala potreba i želja za novim uređenjem javnog bilježništva. Kako ova, ali i druge poznate inicija-tive nisu urodile plodom, BR je ostao na snazi do 1930. i donošenja jugoslavenskog Zakon o javnim bilježnicima (nastavno: ZJB).

1.2. Zakonski okvir uređenja javnog bilježništva 1930. - 1941.

Raspadom Monarhije 1918. formirana je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, poslije preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju (1929). S obzirom da su po-dručja koja su ušla u sastav Kraljevine prije 1918. bila u različitim državnim okvirima i imala različita pravna uređenja, nova je država u pravnom pogle-du bila partikularna i obuhvaćala šest tzv. pravnih područja - hrvatsko-slavonsko, dalmatinsko-slo-vensko, pravno područje Međimurja, Baranje, Bač-ke i Banata, bosansko-hercegovačko, srbijansko te crnogorsko pravno područje. Nakon osnivanja države započelo je ujednačavanje prava na jedin-stvenom državnom teritoriju. Dio tog procesa bila je i rasprava o proširenju institucije javnih bilježnika na ona područja na kojima do tada nije postojala. Zbog toga je ministarstvo pravosuđa tijekom 1921. provelo opsežno ispitivanje mišljenja pravničke struke o javnom bilježništvu. Pozitivno mišljenje o proširenju javnog bilježništva na cijelu Kraljevinu dali su Komisija za izradu zakona o odvjetnicima, zagrebačko Pravničko društvo kao i većina sudo-va te različite gospodarske organizacije. Slijedom toga je, rješenjem ministra pravosuđa, izrada na-


crta zakona o javnim bilježnicima povjerena Slavo-ljubu Sovi, umirovljenom predsjedniku zagrebač-kog Banskog stola. Rad na nacrtu bio je priveden kraju tijekom Šestosiječanjske diktature te je 1930. ZJB stupio na snagu.4 Premda je javno bilježništvo trebalo biti prošireno na cjelokupan državni terito-rij, zakon je stupio na snagu samo na područjima apelacijskih sudova Zagreba, Splita, Ljubljane, i Novog Sada i Vrhovnog suda u Sarajevu. Ministar pravosuđa je naknadno trebao donijeti uredbu ko-jom bi se zakon proširio i na područja apelacijskih sudova u Beogradu i Skoplju te Velikog suda u Podgorici. No, takva uredba nikad nije donesena, štoviše zakon je 1932. bio stavljen izvan snage za područje Vrhovnog suda u Sarajevu.

Nestabilne unutarnje političke prilike u Kraljevini i opasnost od novog svjetskog rata potaknule su preuređenje države osnivanjem Banovine Hrvat-ske (1939). Zbog usklađivanja novog banovinskog teritorija s načelom samostalnosti hrvatskog sud-stva, razmišljalo se o znatno široj reformi pravosu-đa koja je trebala obuhvatiti promjene u sudskom postupku i položaju sudaca te potpuno novi sudski ustroj Banovine koji bi ujedno značio i promjenu stvarne nadležnosti pojedinih sudova. Tako se 1940. dr. Franjo Žilić, odjelni predstojnik u bano-vinskoj Vladi, u raspravi o preuređenju pravosuđa, zauzimao za proširenje izvanparnične nadležnosti kotarskih sudova i na ostavinske rasprave. Ujedno je smatrao da bi se pri kotarskim sudovima treba-li sklapati i privatnopravni ugovori, a po potrebi i ovjera potpisa na tim ugovorima. To bi značilo da institucija javnog bilježništva nije potrebna, prem-da Žilić nije izričito spomenuo javne bilježnike. No, unatoč tom i sličnim razmišljanjima vlasti Banovine Hrvatske nisu dirale u instituciju javnog bilježniš-tva. Međutim, javno bilježništvo se na dijelu hr-vatskog područja ipak nije održalo jer ga je NDH ukinula već u travnju 1941.5 Tako su nakon više od osamdeset godina na hrvatskom području koje se nalazilo u sastavu NDH prestali djelovati javni bilježnici. Uspostavom socijalističke Jugoslavije, javnobilježnička djelatnost nije obnovljena na tom području jer je Predsjedništvo AVNOJ-a još 1944. izričito ukinulo instituciju javnih bilježnika na po-dručju cijele Jugoslavije, uključujući i one hrvatske prostore na kojima su tijekom rata djelovali javni bilježnici.6 Tako su javni bilježnici nestali iz hrvat-

4 Zakon o javnim beležnicima (notarima) od 11. septembra 1930., br. 87.330, Službene novine Kraljevine Jugoslavije od 26. sep-tembra 1930, br. 220 - LXXVII

5 Zakonska odredba o ukidanju javnih bilježnika od 18. travnja 1941., Zakoni, naredbe i odredbe (sudske struke), proglašeno od 11. travnja do 3. rujna 1941., knjiga I., (dalje: ZNO), br.12.; Usp. i Zakonska odredba o upisivanju bivših javnih bilježnika u imenik odvjetnika od 16. srpnja 1941., ZNO, br.1.

6 Odluka o ukidanju javnih bilježnika i javno-bilježničkih komora od 17. studenog 1944., Službeni list DFJ, 1945., knjiga I., br. 11.

skog pravnog sustava sve do 1993. i obnove nji-hova rada.

2. Ustroj javnog bilježništva na hrvatsko-slavonskom području

Javno bilježništvo je u razdoblju od 1859. do 1941. bilo uređeno austrijskim BR-om odnosno jugo-slavenskim ZJB-om te nizom podzakonskih pro-pisa. U oba zakona bilo je prihvaćeno uređenje javnobilježničke službe kao sustava slobodnoga latinskog notarijata prema kojemu je javni biljež-nik osoba s pravničkim obrazovanjem i stručnim iskustvom na koju država prenosi određena ovla-štenja i koja povjerenu javnu službu obavlja neovi-sno i samostalno. Pritom javni bilježnik djeluje kao nepristrani povjerenik stranaka jamčeći sigurnost pravnog prometa. Prema BR-u, javni su bilježnici bili ovlašteni sastavljati i otpravljati javne isprave u pogledu pravnih poslova, izjava i činjenica na kojima se zasnivaju pojedina prava, primati na ču-vanje isprave te voditi brigu o njima, izdavati po-tvrde, tj. svjedodžbe odnosno djelovati kao sudski povjerenici. Slično je bila uređena i djelatnost jav-nih bilježnika prema ZJB. Osim poslova iz vlastitog djelokruga i onih sudskih povjernika, javni bilježni-ci su mogli sastavljati privatne isprave i podneske na zahtjev stranaka, postupajući kao punomoćnici stranke. Javnobilježničke isprave i ovjerovljeni ot-pravci, ako su bili u skladu sa zakonom, imali su snagu javne isprave.

2.1. Određivanje javnobilježničkih mjesta

Tijekom postojanja javnobilježničke službe biljež-nička su se mjesta određivala u više navrata. U razdoblju Monarhije za ustroj bilježničkih mjesta BR-om nisu bili propisani točni kriteriji, nego je za određivanje njihova broja i razmještaja bilo propi-sano donošenje posebnih propisa. Tako je počet-kom ustroja javnobilježničke službe bilo određe-no samo 15 bilježničkih mjesta, i to na području Banskog stola kao zemaljskog suda u Zagrebu (po jedan u Karlovcu, Samoboru i Sisku te dva sa sjedištem u Zagrebu) te županijskih sudova u Varaždinu (sa sjedištem u Varaždinu, Krapini i Čakovcu), Osijeku (sa sjedištem u Osijeku, Vuko-varu, Vinkovcima i Požegi) i Rijeci (sa sjedištem u Bakru te dva javnobilježnička mjesta sa sjedištem u Rijeci). Jasniji kriteriji određivanja javnobilježnič-kih mjesta bili su propisani naredbom austrijskog ministarstva pravosuđa iz 1860.7 Na temelju nje, u slučaju potrebe, ministar pravosuđa donosio je odluku o osnivanju novih javnobilježničkih mjesta

7 Naredba ministarstva pravosuđa od 7. svibnja 1860. o tom, kako da bilježnici služe i obavljaju poslove kao povjerenici sudbeni, i o broju bilježnika, Hrvatski zakoni III, 1900., 325.-326.


nakon saslušanja nadležnog zemaljskog suda i javnobilježničke komore. To se na hrvatsko-sla-vonskom području dogodilo tek nakon pripojenja Vojne krajine, povećanja broja stanovnika i terito-rijalnog proširenja te slijedom toga provedenog upravnog i sudskog preustroja. Postojeća javnobi-lježnička mjesta su preuređena odnosno ustrojena su nova javnobilježnička mjesta na području sud-benih stolova u Gospiću (sa sjedištem u Senju), Ogulinu (sa sjedištem u Ogulinu, Bakru i Delnica-ma), Zagrebu (sa sjedištem u Karlovcu i Samobo-ru te tri javnobilježnička mjesta u Zagrebu), Petrinji (sa sjedištem u Sisku), Varaždinu (sa sjedištem u Varaždinu, Krapini i Pregradi), Bjelovaru (sa sjedi-štem u Bjelovaru, Križevcima i Koprivnici), Požegi (sa sjedištem u Požegi, Novoj Gradiški i Brodu ), Osijeku (sa sjedištem u Đakovu, Vukovaru, Viro-vitici, Vinkovcima te dva javnobilježnička mjesta sa sjedištem u Osijeku) i Srijemskoj Mitrovici (sa sjedištem u Zemunu, S. Karlovcima, Iloku, Irigu i Rumi). U godinama prije raspada Monarhije broj javno-bilježničkih mjesta je znatno porastao. Kronolo-gija njihova osnivanja kao i teritorijalni razmještaj daju zaključiti kako su, unatoč nepostojanju točno određenih kriterija o određivanju javnobilježničkih mjesta, na taj porast očito utjecali broj stanovnika te razvijenost gospodarskog i pravnog prometa u pojedinim županijama. Premda porast broja novih javnobilježničkih mjesta odaje dojam jednostavno-sti i lakoće donošenja odluka o osnivanju novog bilježničkog mjesta, stvarnost je bila drugačija. Od prve inicijative odnosno molbe za osnivanjem javnobilježničkog mjesta pa do njegova stvarnog osnivanja katkad je trebalo proći i po nekoliko godina. Prijedlog za osnivanje novog javnobiljež-ničkog mjesta, prema BR, je davao sudbeni stol (kao javnobilježnička komora) za svoje područje nadležnosti. Ali, iz arhivskih spisa proizlazi kako su često predlagatelji bili kotarski sudovi i poje-dinci, u pravilu odvjetnici koji su pritom za popu-njavanje tog mjesta predlagali sami sebe.8 Najviše novih javnobilježničkih mjesta bilo je osnovano na području sudbenih stolova Bjelovara, Zagreba i Srijemske Mitrovice, nešto manje na području sud-benih stolova u Varaždinu, Petrinji, Požegi i Osije-ku, a najmanje na područjima sudbenih stolova u Gospiću i Ogulinu.

Do velike promjene u broju javnih bilježnika doš-lo je nakon ulaska Hrvatske i Slavonije (u sasta-vu Države SHS) u Kraljevinu SHS. Industrija, obrt i trgovina su bili znatno razvijeniji nego u drugim dijelovima Kraljevine što je pogodovalo povećanju

8 Hrvatski državni arhiv (dalje: HDA), Zemaljska vlada, odjel za pravosuđe (dalje: ZVOP), sign. 81., kut. 311 (1877-1919), br. 18/1897., 21/1904.

gospodarskog i pravnog prometa te je zbog toga postojala i potreba za većim brojem javnih biljež-nika. I nadalje je vrijedio BR u kojem nisu bili utvr-đeni jasni kriteriji za određivanje javnobilježničkih mjesta. To je, unatoč potrebe za novim javnobiljež-ničkim mjestima, pridonijelo arbitrarnosti nadležnih tijela u pogledu njihova osnivanja. Do donošenja Ustava Kraljevine 1921. odluke o ustroju novih jav-nobilježničkih mjesta na hrvatsko-slavonskom po-dručju donosila su postojeća hrvatska tijela vlasti, ban odnosno Zemaljska vlada. Nakon donošenja Ustava nadležnost je prešla na ministra pravosuđa koji je u vrlo kratkom razdoblju donio odluke koji-ma je osjetno povećan broj javnobilježničkih mje-sta. Tako je 1923. bilo ustrojeno pet novih mjesta, 1924. sedamnaest, a 1925. čak dvadeset i sedam novih javnobilježničkih mjesta pa je tijekom te tri godine bilo osnovano više javnobilježničkih mjesta nego sveukupno od 1859. Pri ustroju novih javno-bilježničkih mjesta ministar pravosuđa je morao, u skladu s još važećim BR-om, uzeti u obzir mi-šljenja Banskog stola i javnobilježničkih komora te procjeniti njihovu stvarnu potrebu. Prema svemu sudeći nije bilo tako te je takvo postupanje ministra izazivalo veliki otpor i ogorčenje postojećih javnih bilježnika koji su u tome vidjeli udarac na vlastitu egzistenciju, način šikaniranja onih bilježnika koji su bili politički protivnici vladajućih struktura, ali i sredstvo nagrađivanja političkih simpatizera. Na-kon 1925. nije osnovano ni jedno novo bilježničko mjesto, iako su za hrvatsko-slavonsko područje 1928., neposredno prije donošenja ZJB-a, bile propisane pretpostavke imenovanja novih javnih bilježnika.9 Naime, nekoliko mjeseci poslije Zako-nom o advokatima bilo je zabranjeno, do donoše-nja zakona o javnim bilježnicima, osnivanje novih javnobilježničkih mjesta.10

Donošenjem ZJB-a kriteriji osnivanja javnobiljež-ničkih mjesta bili su jasniji. Za područje svakog sreskog suda bilo je predviđeno jedno bilježničko mjesto, odnosno ako se radilo o području s većim brojem stanovnika, na svakih trideset tisuća sta-novnika bio je imenovan po jedan javni bilježnik. Za mjesta s više od četrdeset tisuća stanovnika broj bilježnika, nakon saslušanja nadležnog ape-lacijskog suda i nadležne javnobilježničke komo-re i točnog utvrđivanja broja stanovnika na teme-lju statističkih podataka, određivao se na svakih dvadeset tisuća stanovnika. Za hrvatsko-slavon-

9 V. čl. 5. Zakona o nespojivosti zvanja kralj. javnih beležnika sa zvanjem odvjetnika te o uređenju javnobeležničkih pristojba u ostavinskim predmetima u Hrvatskoj i Slavoniji od 11. juna 1928., u: Zbornik zakona, uredbi i naredbi (dalje: ZZUN), 1928., svezak X.- XI., br. 66

10 V. §123. st. 2. Zakona o advokatima za Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca od 17. marta 1929. br. 21560, ZZUN, 1929., svezak V. i VI., br. 43.


sko područje bio je predviđen veći broj javnobi-lježničkih mjesta u odnosu na pravila sadržana u zakonu, premda taj broj ipak nije mogao biti veći od broja javnobilježničkih mjesta postojećih prije stupanja na snagu novog zakona.11 U skladu sa ZJB-om broj i sjedišta javnih bilježnika za područ-je Kraljevine bili su uređeni 1931. Uredbom mini-stra pravosuđa na području Banskog stola u Za-grebu, području Višeg zemaljskog suda u Splitu i Ljubljani, području Apelacijskog suda u Novom Sadu i području Vrhovnog suda u Sarajevu.12 S obzirom na to da je zakon naknadno bio stavljen izvan snage za područje sarajevskog Vrhovnog suda, na tom području ustrojena javnobilježnička mjesta nisu bila popunjena. Uredbom je na hrvat-sko-slavonskom području najviše javnobilježničkih mjesta, i to čak deset, bilo osnovano u Zagrebu. Po tri javnobilježnička mjesta osnovana su u Bjelo-varu, Brodu, Osijeku i Rumi, a po dva u Vinkovci-ma, Virovitici, Vukovaru, Varaždinu, Đakovu, Đur-đevcu, Zemunu, Koprivnici, Križevcima, Karlovcu, Novoj Gradiški, Požegi, Srijemskoj Mitrovici i Staroj Pazovi. Po jedno javnobilježničko mjesto bilo je osnovano u čak pedeset i pet hrvatsko-slavonskih naselja. Od 1933. do 1937. povećan je broj hrvat-sko-slavonskih javnih bilježnika te je u skladu s tim bilo i detaljnije uređeno područje njihove nadlež-nosti. Nakon osnivanja Banovine Hrvatske javno bilježništvo je potpalo pod nadležnost bana i odje-la za pravosuđe Banske vlasti te je novo javnobi-lježničko mjesto u Banovini bilo ustrojeno u Zagre-bu u travnju 1940. Već iduće godine pokazalo se kako je to javnobilježničko mjesto bilo jedino, ali i posljednje koje je osnovano jer je nekoliko dana nakon osnivanja NDH u travnju 1941. ukinuta insti-tucija javnih bilježnika.

2.2. Službeno područje djelovanja javnog bilježnika

Pri osnivanju javnobilježničkog mjesta bilo je nuž-no odrediti i službeno područje djelovanja ime-novanog javnog bilježnika. Službeno područje je prema BR-u bilo određeno na dva načina: kao područje šire nadležnosti koje je obuhvaćalo po-dručje sudbenog odnosno okružnog suda za koje je bilo ustrojeno javnobilježničko mjesto i na kojem je javni bilježnik bio ovlašten obavljati poslove iz vlastitog djelokruga odnosno kao područje uže nadležnosti (tzv. uži okoliš), tj. područje na kojemu

11 Usp. čl. 1. Zakona od 22. januara 1931. o izmjeni i dopuni §244. Zakona o javnim beležnicima, Službene novine Kraljevine Jugoslavije od 31. januara 1931., br. 22-VI.

12 Uredba o utvrđivanju broja i sedišta javnih beležnika od 24. januara 1931. br. 7610, Službene novine Kraljevine Jugoslavije od 31. januara 1931., br. 22-VI.

je javni bilježnik djelovao kao sudski povjerenik.13 Na službenom području javni je bilježnik imao svo-je uredovno sjedište i izvan njega nije smio imati ni dodatni ured ni ispostavu. No, mogao je, ako su to zahtijevale okolnosti i uz posebno dopuštenje, izvan uredovnog sjedišta držati uredovne dane. ZJB je službeno područje djelovanja javnog bi-lježnika odredio kao područje okružnog suda na kojemu je bilježnik imao svoje sjedište. Bilježničko sjedište se nalazilo u sjedištu sreskog suda, a ako je više bilježnika imalo sjedište u istom sreskom sudu, nadležnost se protezala na cijelo područ-je njihovog sjedišta.14 Izuzetak od ovako široko određene teritorijalne nadležnosti postojao je kod postupanja javnih bilježnika kao sudskih povjere-nika jer je tada svaki bilježnik dobio uže područje djelovanja (tzv. rejon) na području svojeg sjedišta. Prema tome je javni bilježnik mogao voditi ostavin-ske postupke samo iza onih ostavitelja koji su imali prebivalište u njegovom rejonu. U Zagrebu je npr. do 1940. bilo ustrojeno petnaest javnobilježničkih mjesta te je bilo nužno prilikom osnivanja svakog novog mjesta ponovno odrediti uže područje dje-lovanja. Nakon osnivanja posljednjeg javnobiljež-ničkog mjesta donesena je naredba kojom je za svako mjesto određeno uže područje navođenjem gradskih ulica koje ga omeđuju.

2.3. Uvjeti za imenovanje javnih bilježnika

Javno bilježništvo je javna služba, a javni biljež-nici osobe od javnog povjerenja. Stoga je trebalo posebno paziti kakve se osobe imenuju na mjesto javnih bilježnika. Oba zakona imala su detaljno pro-pisane uvjete imenovanja. Prema BR-u javni biljež-nik je morao biti austrijski državljanin star najmanje dvadeset četiri godine te kršćanske vjere, imati poslovnu sposobnost i voditi neporočan život. Od 1873. u Hrvatskoj i Slavoniji su javni bilježnici mogli biti i Židovi, dok se od Austro-ugarske nagodbe (1867) priznavalo i ugarsko državljanstvo. Ugarski sabor je pitanje ugarskog državljanstva zakonski uredio tek 1879. propisujući jedinstveno ugarsko državljanstvo za sve zemlje ugarske krune uklju-čujući Hrvatsku i Slavoniju. Slijedom toga se je za imenovanje hrvatsko-slavonskim javnim bilježni-kom tražilo ugarsko državljanstvo, a za ispunjenje tog uvjeta bila je mjerodavna i hrvatsko-slavonska zavičajnost. Za obavljanje javnog bilježništva bilo

13 V. tumačenje §11. Bilježničkog reda u Naredbi kr. zem. Vlade, odjela za pravosuđe, od 21. ožujka 1876., br. 1102., u predmetu okolišta za uredovnu djelatnost kr. javnih bilježnikah i njihovoga upotriebljenja u svojstvu sudbenih povjerenikah, Uredovna sbirka naredabah pravosudne struke (dalje: Pravos. zbir)., svezak III., 1892., br. 283.

14 V. čl. 4. Pravilnika za izvršenje Zakona o javnim bilježnicima (notarima) od 30. novembra 1930. br. 115.375 (dalje: Pravilnik o izvršenju), Službene novine Kraljevine Jugoslavije od 29. decembra 1930. br. 299-CIV.


je potrebno znanje hrvatskog jezika, a na značenje jezika u svakodnevnom poslovanju upućuje upo-zorenje javnim bilježnicima na dosljednu upotrebu hrvatskog jezika. U Hrvatskoj i Slavoniji je bilo po-dručja na kojima je, uz hrvatski kao službeni jezik, u svakodnevnoj upotrebi bio i drugi jezik. Znanje drugog jezika bila je prednost pri imenovanju kao što proizlazi iz imenovanja javnog bilježnika na Su-šaku u kojemu se posebno ističe poznavanje tali-janskog jezika.15 Daljnji važan uvjet za imenovanje javnim bilježnikom bio je uspješno položeni javno-bilježnički ili odvjetnički ispit, a za mjesto javnog bilježnika mogla se natjecati i osoba s položenim sudačkim ispitom i jednogodišnjom praksom u bi-lježništvu. Konačno, za javnog bilježnika mogla je biti imenovana samo osoba koja je dostojna jav-nog povjerenja. Što je to značilo proizlazi iz spi-sa o imenovanju dr. Avelina Stahuljaka za javnog bilježnika u Klanjcu 1905. u kojem stoji kako je „...moralno i socialno ponašanje dr. Avelina Sta-huljaka, odvjetnika u Klanjcu, stališu odgovaraju-će, da je isti veoma radni, moralan odvietnik, koji preuzete poslove najvećom brzinom svršava, za svoje se stranke osobito zanima te neimade proti njemu pritužba, pa (je) ste strane vriedan i spo-soban da bude imenovan kr. javnim bilježnikom u Klanjcu...“16 Biti dostojan javnog povjerenja ujed-no je značilo da se bez posebne kraljeve dozvo-le prema BR-u za bilježnika nije mogla imenovati osoba osuđena zbog zločinstva, prekršaja iz kori-stoljublja ili povrede javnog ćudoređa te prijestupa odnosno osoba osuđena na šest mjeseci ili više zbog povrede zakona. Na temelju ispunjenja tih uvjeta javni bilježnici primali su se u službu i na-kon raspada Monarhije. Naime, nakon promjene državnog okvira javni bilježnici su nastavili raditi i u Državi SHS odnosno Kraljevini SHS jer se uvjeti za stjecanje javnobilježničke službe, osim uvjeta državljanstva, nisu mijenjali. Državljanstvo je u novoj državi bilo prvi put ure-đeno izbornim zakonom iz 1920., ali samo zbog izbora za Ustavotvornu skupšinu.17 Prema tom za-konu državljanima Kraljevine SHS u pogledu stje-canja biračkog prava smatrali su se svi državljani Srbije i Crne Gore do 1. prosinca 1918., zatim svi oni koji su do 1. prosinca imali državljanstvo u Hr-vatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, pripadništvo u Bosni i Hercegovini ili domovinsko pravo u nekoj od op-ćina ili dijelova općina drugih jugoslavenskih ze-malja koje su ušle u sastav Kraljevine. Ujedno su

15 HDA, ZVOP, 81., kut. 312 (1919), br. 102/1919.16 Iz dopisa velikog župana županije varaždinske Zemaljskoj vladi,

odjelu za pravosuđe povodom imenovanja Avelina Stahuljaka, odvjetnika iz Klanjca za javnog bilježnika od 22. listopada 1905., u: HDA, ZVOP, 81., kut. 311 (1877-1919), br. 15/1897.

17 V. čl. 9. Zakona o izboru narodnih poslanika za ustavotvornu skupštinu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, ZZN, 1921., komad I., br. 9.

se državljanima smatrale i osobe koje su prema nacionalnosti i jeziku bile Slaveni, a trajno su se naselile na području neke od općina u Kraljevini do početka sastavljanja biračkih popisa. Međutim, državljanstvo nisu imali građani Kraljevine koji su živjeli na području izvan Srbije i Crne Gore tj. na području Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercego-vine, a koji su prema mirovnim ugovorima s Nje-mačkom, Austrijom i Mađarskom imali pravo opci-je za državljanstvo svoje nacionalne države. To je značilo da sve one osobe koje su podrijetlom bili Nijemci, Austrijanci i Mađari i izjasnile su se za dr-žavljanstvo tih zemalja, nisu mogle istodobno imati i državljanstvo Kraljevine te u konačnici niti sudje-lovati na izborima.

Iz nekoliko imenika javnih bilježnika, premda u nji-ma nema naznake nacionalne pripadnosti, može se prema prezimenima pretpostaviti njemačko, austrijsko te mađarsko podrijetlo nekih od njih.18 Imena pojedinih bilježnika mogu se naći u imeni-cima iz razdoblja prije i poslije 1918., a za one koji nedostaju može se pretpostaviti kako više nisu bili u službi zbog nekih drugih razloga, kao što su smrt ili mirovina, a ne zbog prava opcije. S obzirom na to da je pitanje državljanstva bilo riješeno tek Za-konom o državljanstvu iz 1928., do tada su upravo ove odredbe iz izbornog zakona bile mjerodavan kriterij za utvrđivanje državljanstva pa tako i u slu-čaju zadovoljavanja uvjeta državljanstva za potre-be imenovanja javnim bilježnikom. No, Kraljevina je bila više zainteresirana za javne bilježnike koji su po nacionalnosti bili Slovenci, Hrvati i Srbi, tj. po-tencijalni budući državljani koji su živjeli i radili na onim područjima Monarhije koji 1. prosinca 1918. nisu ušli u sastav Kraljevine. Znatno prije nego li je uređeno pitanje državljanstva izbornim zakonom, u lipnju 1919. bio je donesen zakon na temelju ko-jeg su tim javnim bilježnicima bile priznate posto-jeće kvalifikacije za ono pravno područje Kraljevi-ne na kojem su htjeli nastaviti raditi.19 To su pravo mogli iskoristiti u roku od šest mjeseci od dana sklapanja mirovnog ugovora Kraljevine u pogledu područja na kojem su se do tada nalazili. Nakon donošenja Zakona o državljanstvu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca iz 1928.,20 državljanstvo Kra-ljevine imale su osobe koje su na dan ujedinjenja imale državljanstvo prijašnje Kraljevine Srbije i pri-jašnje Kraljevine Crne Gore, osobe koje su imale

18 V. npr. Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika Kraljevina Hrvatske i Slavonije 1916., Zagreb 1916., 98.; Imenik advokata i kr. javnih bilježnika S.H.S., Zagreb 1923., 16.-17

19 Zakon o priznanju kvalifikativnih pogodaba za sticanje advoka-ture i javnog bilježništva od 30. jula 1919., ZZN, 1920., komad I., br. 33.

20 Zakon o državljanstvu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od 1. novembra 1928., br. 254-LXXXIV.


državljanstvo prijašnje Kraljevine Hrvatske i Slavo-nije, a nisu ga izgubile na temelju odredbi mirovnih ugovora kao i osobe kojima je na temelju mirovnih ugovora priznato državljanstvo Kraljevine SHS. Taj je Zakon u slučaju državljanstva ostao na snazi i nakon donošenja ZJB-a koji je donekle izmijenio uvjete za obavljanje javnobilježničke službe.

Prema novom zakonu bilježnici su morali biti ju-goslavenski državljani, poslovno sposobni, imati najmanje 30 godina života i završen neki od ju-goslavenskih pravnih fakulteta u statusu redovi-tog studenta sa svim položenim ispitima. Nadalje, morali su imati vježbenički staž od pet godina, od toga namanje dvije godine kod javnog bilježnika i jednu godinu na sudu, a preostale dvije godine vježbeničkog staža mogli su obaviti kod javnog bilježnika, odvjetnika, državnog pravobranitelja ili na sudu te položiti odvjetnički ili sudački ispit. Bez ispunjenja zakonom propisane prakse na mjesto javnog bilježnika mogli su biti imenovani ratni inva-lidi koji su sudjelovali u „ratovima za oslobođenje i ujedinjenje“, a fakultet su završili prije proglaše-nja ZJB-a. Osim ratnih invalida, na ispunjenje svih traženih uvjeta odnosno nekih od njih, uz iznimku državljanstva, godina života i poslovne sposobno-sti, nisu bili obvezni niti npr. odvjetnici, ako su imali najmanje pet godina odvjetničkog staža, zatim dr-žavni pravobranitelji, predsjednici okružnih sudo-va, redoviti i izvanredni profesori pravnih fakulteta i dr. Također su se za mjesto javnih bilježnika, a bez ispunjenja uvjeta vježbeničke prakse i polaga-nja traženih ispita, mogle natjecati i osobe srpske, hrvatske i slovenske nacionalnosti koje su radile kao javni bilježnici na području bivše Monarhije, a u međuvremenu su stekle državljanstvo Kraljevi-ne. Javnobilježničkim vježbenicima s tih područja priznavao se pripravnički staž te položen javnobi-lježnički, odvjetnički i sudački ispit. S obzirom na značenje javnobilježničke službe kao službe od javnog povjerenja, bilježnikom prema ZJB-u nije mogla biti imenovana osoba koja je npr. bila osu-đena zbog počinjenja kaznenog djela iz koristolju-blja ili je zbog disciplinske presude otpuštena iz javne službe ili umirovljena te osoba pod stečajem.

2.4. Postupak imenovanja javnih bilježnika

Nadležnost za imenovanje javnih bilježnika je pre-ma BR-u pripadala banu i Odjelu za pravosuđe Zemaljske vlade Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Javnobilježnička mjesta su se popu-njavala putem natječaja koji je morala raspisati nadležna komora. Ako je raspisivanje natječaja bilo ocijenjeno suvišnim, javnobilježnička komora i nadležni sud podnosili su prijedlog za imenovanje banu, koji je ujedno bio ovlašten imenovati bilježni-

ke ne samo bez raspisivanja natječaja nego i bez prijedloga nadležnih tijela. Ipak, ako je bio raspi-san natječaj molbe su morale sadržavati dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta pri čemu su ih kandi-dati predavali putem javnobilježničke komore, ako se radilo o javnim bilježnicima ili javnobilježničkim vježbenicima, odnosno putem odvjetničke komo-re ako je bila riječ o odvjetnicima ili odvjetničkim vježbenicima. Činovnici su svoje molbe predavali putem svoji uredovnih predstojnika. Prema zakonu prijedlog za popunjavanje ispražnjenog javnobi-lježničkog mjesta komora je morala predati sud-benom stolu. No, kako su funkciju komora obavljali upravo sudbeni stolovi, tako se ovaj dio postupka imenovanja u cjelosti vodio unutar suda. Sudbeni stol je prijedlog imenovanja sa svojim mišljenjem dostavljao Banskom stolu, a Banski stol je potom dokumentaciju predavao Odjelu za pravosuđe Ze-maljske vlade. Raspisivanje natječaja za popunja-vanje javnobilježničkih mjesta nije bilo uobičajeno postupanje te su se ispražnjena bilježnička mjesta kao i ona novoosnovana u pravilu popunjavala bez natječaja. O takvom načinu popunjavanja javnobi-lježničkih mjesta izričito govori dr. Franko Potoč-njak, odvjetnik, javni bilježnik i političar u svojem pi-smu banu Tomljenoviću u studenom 1919. u kojem se interesira za javnobilježničko mjesto u Zagrebu te pita hoće li se popuniti „mimo natječaja, kako je to za bivše vladavine (Austro-Ugarske, nap.a.) bilo uobičajeno, ili će se raspisati natječaj“.21 Veli-ke je poteškoće tako uređen postupak imenovanja izazvao tijekom 1920-tih godina kada je ustrojen veliki broj novih javnobilježničkih mjesta koje je u vrlo kratkom vremenu trebalo popuniti. Često se događalo da su se na ta mjesta javni bilježnici imenovali bez natječaja i bez prijedloga Banskog stola i javnobilježničke komore, a takva je netran-sparentnost u postupanju omogućavala da se imenovanje pojedinca javnim bilježnikom koristi kao sredstvo političke nagrade što je osjetno rušilo ugled struke. Nakon donošenja Ustava Kraljevine SHS 1921., pravo imenovanja javnih bilježnika s hrvatskog je bana i Zemaljske vlade preneseno na ministra pravosuđa vlade Kraljevine SHS.

Postupak imenovanja javnih bilježnika bio je znatno detaljnije uređen ZJB-om i Pravilnikom o izvršenju. Tako je postupak u pravilu započinjao natječajem koji je morao biti objavljen u Službenim novina-ma Kraljevine te službenom listu one banovine na području koje se popunjavalo javnobilježničko mjesto. Natječaj je morala raspisati nadležna jav-nobilježnička komora u roku od tri tjedna od dana dobivanja naloga iz ministarstva pravosuđa. Rok prijave na natječaj nije smio biti kraći od mjesec

21 HDA, ZOVP, 81., kut. 312 (1919), br. 122/1919.


dana ni duži od dva mjeseca, pri čemu ga je svaka komora određivala u okviru tih zakonskih granica te prema prilikama i potrebama svakog pojedinog slučaja. Komora koja je raspisala natječaj je ujed-no ga je i provodila te su kandidati molbe podnosi-li putem svojih strukovnih udruženja. Sastavni dio molbe morali su biti prilozi kojima se dokazivalo ispunjenje traženih uvjeta. No, oni javni bilježnici koji su obavljali javnobilježničku službu u trenutku stupanja na snagu Pravilnika o izvršenju, umjesto tih priloga morali su priložiti rješenje o prijašnjem imenovanju. Pristigle molbe s obrazloženim prijed-logom za imenovanje komora je dostavljala u roku od petnaest dana od završetka natječaja apela-cijskom sudu, tj. Banskom stolu za hrvatsko-sla-vonsko područje. Banski stol je u daljnjih petanest dana bio obvezan svoj izvještaj o natječaju te obra-zloženi prijedlog imenovanja, koji je sadržavao i ocjenu suda o moralnim i stručnim kvalifikacijama kandidata, dostaviti ministarstvu pravosuđa koje je potom imenovao javnog bilježnika. Pri popunja-vanju javnobilježničkih mjesta prednost su trebali imati javni bilježnici i javnobilježnički vježbenici. Premda prilično jasno određen način imenovanja javnih bilježnika, ipak je omogućavao izigravanje pravila te se može zaključiti iz dostupnih podataka kako javni bilježnici ili nisu znali za raspisani natje-čaj, ili njihove molbe nisu bile uzete u razmatranje, a prazna javnobilježnička mjesta popunjavala su se npr. pravnicima izvan javnobilježničkih krugo-va, odvjetnicima ili državnim činovnicima. S obzi-rom na to da se novi zakon počeo primjenjivati na već postojeću organizaciju javnog bilježništva i da su do tada postojeća javnobilježnička mjesta bila popunjena, zakonom je bilo propisano kako se svi zatečeni javni bilježnici stavljaju na raspolaganje s tim da do daljnjega, tj. do novog popunjavanja javnobilježničkih mjesta nastavljaju raditi. Najveći dio „starih“ javnih bilježnika bio je ponovno ime-novan na temelju ZJB-a u propisanom postupku jer su udovoljavali traženim uvjetima. Tako je za-pravo bilježnicima koji su svoje mjesto stavili na raspolaganje, ministar pravosuđa mogao uskratiti ponovno imenovanje jedino ako su svojim izvanbi-lježničkim djelovanjem iskazivali nezadovoljstvo političkim prilikama u državi odnosno postojećom organizacijom vlasti Kraljevine.

Javni bilježnici su svoju službu ponovno mora-li staviti na raspolaganje osnivanjem Banovine Hrvatske i donošenjem uredbe kojom je načelo nespojivosti javnobilježničkog i odvjetničkog zva-nja prošireno na cjelokupno banovinsko područ-je. Naime, bilježnicima koji su ujedno radili i kao odvjetnici, zvanje bilježnika trebalo je prestati 30 dana od dana stupanja na snagu uredbe, dok su se preostali javni bilježnici morali staviti na raspo-

laganje. Do novog popunjavanja javnobilježničkih mjesta trebali su nastaviti obavljati svoj posao. Javne bilježnike stavljene na raspolaganje ban je mogao premjestiti u drugo mjesto, a ako ne bi bili imenovani prestajala im je služba. Prema toj ured-bi ban je bio ovlašten u roku od tri godine od nje-zina stupanja na snagu svojim naredbama osnivati nova javnobilježnička mjesta te ukidati postojeća ispražnjena mjesta te određivati njihove uže okoli-še različito od odredbi ZJB-a. Vanjske i unutarnje političke prilike spriječile su bilo kakvo postupanje u tom slučaju, a doskora je institucija javnog biljež-ništva bila ukinuta.

2.5. Početak javnobilježničke službe

Kako bi imenovani javni bilježnici mogli započeti s radom bilo je potrebno ispunjenje niza formalnosti. Nakon donošenja, rješenje o imenovanju moralo se dostaviti imenovanom bilježniku, nadležnom sudbenom stolu te kraljevskom financijalnom rav-nateljstvu u Zagrebu. Ujedno se obavijest o imeno-vanju dostavljala (dnevnim) novinama, uredništvu Narodnih novina i Mjesečnika Pravničkog društva u kojima su se objavljivali oglasi o imenovanju. Imenovani javni bilježnik je potom u određenom roku bio obvezan otvoriti javnobilježnički ured i započeti s radom. A za to je morao položiti jamče-vinu, podnijeti na potvrdu pečat (tzv. suhi i mokri pečat) kojim će se koristiti te potpis s imenom i prezimenom i položiti prisegu o čemu je dobivao posebnu potvrdu. Imenovanje bilježnika i dan po-laganja prisege moralo je biti javno objavljeno, posebno sudovima s područja njegova djelovanja i javnobilježničkoj komori kako bi bilježnik bio upi-san u bilježnički imenik. I prema ZJB-a javni je bi-lježnik prije nastupa službe morao položiti jamče-vinu, dobiti odobrenje službenog pečata i potpisa te položiti prisegu.

S obzirom na dugotrajnu primjenu BR-a, a potom i ZJB-a te njihovu međusobnu sličnost u uređenju institucije javnog bilježništva, niz državnopravnih promjena koje su se zbile u razdoblju od 1859. do 1941. bile su vidljive upravo u formalnostima koje su bilježnici morali zadovoljiti pri stupanju u službu i tijekom obavljanja svojeg zvanja. Na te-melju Patenta iz 1858. javni bilježnici nosili su na-ziv „carsko-kraljevski javni bilježnik“ kako bi ih se razlikovalo od već postojećih bilježnika, mjesnih i općinskih, koji su obavljali činovničku službu. Osim toga, svojem su potpisu i pečatu morali do-dati ime krunovine i naznačiti područje suda za koje su imenovani. Ipak, u spisima koji su nam bili dostupni nismo pronašli niti jedan iz kojeg se vidi korištenje naziva „carsko-kraljevski javni bilježnik“ nego isključivo „kraljevski javni bilježnik“ odnosno


„kr. javni bilježnik“. Taj se naziv ujedno koristio i u zakonskim i podzakonskim aktima. Prema BR-u na pečatu javnih bilježnika trebao se nalaziti austrij-ski državni orao, ime i prezime javnog bilježnika te ime mjesta i krunovine u kojoj je radio bilježnik. No, nakon sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe, javni bilježnici s područja Hrvatske i Slavonije koristili su se grbom kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmaci-je proviđen ugarskom krunom sv. Stjepana. Iz pri-sege koju su javni bilježnici polagali kod Banskog stola vidi se kako su morali prisegnuti na vjernost caru i kralju Franji Josipu I. odnosno njegovim na-sljednicima. Banski stol je bio obvezan o položenoj prisezi obavijestiti nadležni sudbeni stol kao jav-nobilježničku komoru te dostaviti potpis i pečate novoga javnog bilježnika. Velike su promjene na-stupile nakon raspada Monarhije i osnivanja Dr-žave SHS 1918. kada je odlukom predsjedništva Narodnog vijeća SHS-a iz službenog naziva javnih bilježnika izbačeno njihovo oslovljavanje kao „kra-ljevski“, dok je iz prisege bilo izbrisano iskazivanje vjernosti kralju. Ubrzo je ponovno propisano iska-zivanje vjernosti, ali Narodnom vijeću SHS-a. Već od iduće 1919. javni su se bilježnici zavjetovali na vjernost kralju Petru I. Karađorđeviću, a nakon uvo-đenja diktature vladajućem kralju Kraljevine. Zbog promjena državnih okvira, osim sadržaja prisege, promijenjen je i izgled odnosno sadržaj pečata, pa je umjesto natpisa „Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija“ s odgovarajućim grbom, pisalo „Kra-ljevina Srba, Hrvata i Slovenaca“ uz novi državni grb. Prema ZJB-u, pečat je sadržavao državni grb i natpis s imenom i prezimenom, oznakom zvanja „javni bilježnik“ i sjedišta, ispisan ćirilicom i latini-com, dok se prisegom polagala vjernost vladaju-ćem kralju Kraljevine Jugoslavije.

Iznimno važan preduvjet stupanja u službu bilo je polaganje jamčevine. Jamčevina je služila kao osi-guranje bilježnikove odgovornosti za štetu koja bi nastala tijekom njegova obavljanja službene duž-nosti. Iznos jamčevine ovisio je o sjedištu javnog bilježnika i prema BR-u se kretao između 1000 i 5000 forinti. Ti su se iznosi mjenjali zbog promjena u uređenju novčanog prometa te preračunavanja iz forinti u krune. I ZJB je vezao visinu jamčevine, koja se kretala od 10 000 do 50 000 dinara, uz sjedište javnog bilježnika. Jamčevina se polagala kod sudbenog stola tj. okružnog suda u gotovini, vrijednosnim papirima ili zadužnicama, a nakon svakog smanjenja položene jamčevine javni je bi-lježnik bio obvezan nadoknaditi umanjeni iznos. Jamčevina se vraćala javnom bilježniku odnosno njegovim nasljednicima nakon što je javnobiljež-nički ured prestao raditi zbog bilo kojeg razloga. Dozvolu za povrat jamčevine mogao je dati samo sudbeni stol, tj. okružni sud nakon proteka roka u

kojem su se mogli javiti svi oni koji su imali pravo namiriti se iz nje. Poziv za prijavu tražbina objavlji-vao se u službenim novinama. Ako nitko nije prija-vio tražbinu, jamčevina je izgubila svoje značenje i predavala se (bivšem) javnom bilježniku odnosno njegovim nasljednicima.

2.6. Prestanak javnobilježničke službe

Javnobilježnička služba je prestajala zbog zako-nom propisanih razloga, pri čemu je odluku o tome mogao donijeti ministar pravosuđa odnosno ban ili Banski stol. Razlozi prestanka javnobilježničke službe su isti oni koje je kandidat za javnog biljež-nika morao zadovoljiti kako bi bio imenovan na mjesto javnog bilježnika. Stoga je bilježnik izgubio službu ako je obavljao poslove koji su bili nespojivi s javnobilježničkom nadležnošću, ako je izgubio državljanstvo ili poslovnu sposobnost odnosno ako je stavljen pod skrbništvo ili je nad njim otvo-ren stečaj. Nadalje, ako nije u odgovarajućem roku položio novu jamčevinu ili nadopunio umanjenu jamčevinu te ako je bio osuđen zbog zločinstva, prekršaja ili prijestupa počinjenog radi stjecanja dobiti ili radi povrede javnog ćudoređa. Također se služba mogla izgubiti i zbog bilo koje druge osude na zatvorsku kaznu od najmanje šest mje-seci, odnosno kao rezultat provođenja disciplin-skog postupka i utvrđenja nekog od razloga koji su povlačili gubitak mjesta. Služba je prestajala i u slučajevima u kojima je imenovani javni bilježnik propustio u određenom roku udovoljiti svim uvje-tima u pogledu otvaranja javnobilježničkog ureda pa se smatralo da se odrekao svojeg imenovanja te zbog otkaza. U svakom slučaju služba je pre-stajala smrću javnog bilježnika odnosno odlaskom u mirovinu.

Javnobilježnička služba je prema ZJB-u također prestajala isključivo zbog razloga navedenih u zakonu, koji su nešto razrađeniji nego razlozi pre-stanka službe navedeni u BR-u. Tako se uz već navedene razloge izdvajaju i slučajevi u kojima je kod javnog bilježnika utvrđena trajna nesposob-nost za obavljanje službe zbog tjelesne ili duševne mane, kao i slučajevi u kojima postoje razlozi za otvaranje stečaja, ali je zbog manjka bilježnikove imovine sud donio odluku da se stečaj ne otva-ra. Novina je bila i mogućnost da se javni bilježnik razriješi službe ako je iskazivao protivljenje posto-jećem državnom ustroju odnosno ako je tražio pro-mjenu državnog poretka. Taj je razlog prestanka službe iznimno važan ako se zna da je ZJB done-sen, stupio na snagu i primjenjivao se u razdoblju Šestosiječanjske diktature. Odluku o prestanku javnobilježničke službe donosili su, ovisno o po-jedinom razlogu, ministar pravosuđa, javnobiljež-


nička komora ili nadležni apelacijski sud, tj. Banski stol za hrvatsko-slavonsko područje.

3. Javnobilježnička komora

BR-om bilo je predviđeno osnivanje komore na po-dručju svakog sudbenog stola sa zadaćom da se skrbi za čast i dostojanstvo bilježničkog staleža, pazeći pritom da bilježnici savjesno obvaljaju svoj posao. Komore su trebale predlagati promjene u bilježničkom ustroju, posebno u pogledu broja javnobilježničkih mjesta, u pratećim propisima te bilježničkoj tarifi. Do osnivanja komora Patentom iz 1858. bilo je propisano kako će njihove zadaće obavaljati sudbeni stolovi. No, zamjensko djelova-nje sudbenih stolova postalo je trajno stanje jer se u razdoblju važenja BR-a nisu osnivale komore. Jedan od vjerojatnih razloga bio je zakonom propi-san način njihova osnivanja. S obzirom na to da je bila predviđena jedna komora za područje jednog sudbenog stola, teško je očekivati ustrojavanje ko-more čiji bi jedini član bio javni bilježnik s područja gospićkog ili petrinjskog sudbenog stola. Neosni-vanje komora odnosno zamjensko djelovanje sud-benih stolova nije se pokazalo korisnim za javne bilježnike jer je nepostojanje staleške organizacije vjerojatno spriječavalo njihov veći razvoj i strukov-no jačanje. Svjestan ograničenja takve staleške organizacije, Banski stol je već 1878. izdao okruž-nicu sudbenim stolovima s upozorenjem kako se u proteklih dvadesetak godina nisu na odgovarajući način skrbili za razvoj bilježništva zbog čega je ono bilo lišeno zaštite koju bi im osigurala javnobiljež-nička komora. Stoga je Banski stol uputio sudbene stolove da svojem djelovanju kao javnobilježničkih komora pristupe znatno odgovornije.22 Jedna od većih obveza sudbenih stolova kao komora bilo je vođenje imenika, tj. upisnika bilježnika te povre-meno pregledavanje poslovanja javnih bilježnika na svojem području. Prema tome nadzor nad ra-dom javnih bilježnika pripadao je sudbenom stolu kao javnobilježničkoj komori, ali i kao dijelu sudske organizacije, zatim Banskom stolu te u konačnici banu odnosno ministarstvu pravosuđa.

U Državnom arhivu grada Zagreba nalazi se op-sežan fond Sudbenog stola u Zagrebu, pri čemu manji dio tog fonda čine bilježnički predmeti. Naj-stariji spis je iz 1870., a posljednji unos odnosi se na 1933. U razdoblju od 1870. do 1918. u fondu su najbrojniji prijepisi uredovnih našastara tzv. re-pozitorija na čije su podnošenje bili obvezni javni bilježnici svakog kvartala, zamolbe za odobrenje

22 Iz okružnice Banskog stola od 17.srpnja 1878. broj 1812., u po-gledu uredovanja kr. jav. bilježnikah, Pravos. zbir., 1892., svezak III, br. 322.

godišnjeg odmora ili bolovanja te u skladu s tim nužno imenovanje javnobilježničkih zamjenika te zapisnici s provedenih pregleda ureda i poslo-vanja javnih bilježnika.23 U razdoblju od 1918. do 1933. također prevladavaju prijepisi uredovnih na-šastara te molbe za godišnje odmore i bolovanja, ali i poneka molba za podjeljenje javnobilježničkog mjesta.24 Javno bilježnički predmeti trebali bi se nalaziti i kod ostalih hrvatsko-slavonskih sudbenih stolova. Osim što bi to bilo u skladu s djelovanjem sudbenih stolova kao javnobilježničkih komora, u zagrebačkom fondu naišli smo na niz zapisa u kojima stoji kako su pojedini javnobilježnički spisi predani novoosnovanim sudbenim stolovima npr. Sudbenom stolu u Ogulinu koji je preuzeo nadlež-nost nad javnim bilježnikom u Bakru.

Sudbeni stolovi (tj. okružni sudovi nakon uređenja pravosuđa 1929.) djelovali su kao javnobilježničke komore do osnivanja jedinstvene javnobilježničke komore za hrvatsko-slavonsko područje odnosno za područje Apelacijskog suda (Banskog stola) u Zagrebu 1937.25 Naime, prema pravilima ZJB-a u sjedištu svakog apelacijskog suda morala je biti osnovana javnobilježnička komora. No, ako je na području nekog apelacijskog suda bilo manje od dvadeset javnih bilježnika, ministar pravosuđa mogao je to područje pridružiti susjednoj komori. Komoru su činili svi javni bilježnci i vršitelji dužno-sti javnih bilježnika upisani u imenik komore. Na-dalje, komora je imala skupštinu, koju su činili svi njezini članovi i koja se trebala sastajati jedanput godišnje, te odbor koji je birala skupština i koji se sastojao od šest do osam članova. Predsjednik skupštine, ujedno i predsjednik odbora, njegov zamjenik i članovi odbora birali su se na tri godine. Predsjednik Javnobilježničke komore u Zagrebu bio je dr. Andrija Gostiša.26

Nadzor nad radom javnih bilježnika uz javnobiljež-ničku komoru provodilo je i ministarstvo pravosuđa, dok je to pravo, u odnosu na pravila BR-a izgubio Banski stol. S obzirom na osnivanje više javnobi-lježničkih komora na jugoslavenskom području, 1937. bio je osnovan i Savez javnobilježničkih ko-mora. O djelovanju zagrebačke Javnobilježničke komore za sada nismo uspjeli pronaći nikakve po-

23 Državni arhiv u Zagrebu (dalje: DAZG), Sudbeni stol u Zagrebu, serija bilježnički predmeti 1870-1918., sign. 84.

24 DAZG, Sudbeni stol u Zagrebu (Okružni sud), serija bilježnički predmeti 1918-1933., sign. 940.

25 Uredba o osnivanju javnobeležničke komore u području Apela-cionog suda u Zagrebu od 5. januara 1937., br. 1150, ZZU, 1937., svezak I., br. 41.

26 Andriju Gostišu, javnog bilježnika iz Zagreba, kao predsjednika zagrebačke Javnobilježničke komore navodi Zoran Jelavić. V. Zoran JELAVIĆ, „Pregled sačuvane građe javnih bilježnika na području Republike Hrvatske“, Javni bilježnik, 12/2008, br. 28., 59.


datke niti potvrditi gdje bi se mogli nalaziti njezini spisi. Komora u Zagrebu je djelovala do uspostave NDH, kada je ukinuto javno bilježništvo te je ujed-no propisana likvidacija imovine Javnobilježničke komore u Zagrebu za čiju je provedbu bilo nadlež-no ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja.27

4. Ukidanje institucije javnog bilježništva na hrvatsko-slavonskom području

U jugoslavenskom razdoblju djelovanja hrvatsko-slavonskih javnih bilježnika unatoč prihvaćenosti njihova postojanja, te mogućnosti proširenja te in-stitucije i na one dijelove države u kojima nisu bili organizirani, trajno je bila prisutna opasnost njiho-va ukidanja. Ta se namjera očitovala u povreme-nim razmišljanjima o preustroju pravosuđa, točnije u namjeri da se pojedini izvanparnični postupci, posebno ostavinske rasprave, izuzmu iz nadležno-sti javnih bilježnika i povjere sudovima. Oduzima-nje tih ovlaštenja javnim bilježnicima nije nevažno s obzirom na to da je bila riječ o najvažnijim i finan-cijski najisplativijim ovlaštenjima koje su imali javni bilježnici. O tome se razmišljalo prije nego što je postignut dogovor oko zadržavanja institucije jav-nog bilježništva u drugoj polovici 1920-tih, ali i na-kon uspostave Banovine Hrvatske.

Zagovornici zadržavanja institucije javnog biljež-ništva te sami javni bilježnici u svojim su istupima nastojali opravdati potrebu zadržavanja javnih bi-lježnika te su u povodu pitanja „da li da se javno-bilježnička ustanova održi ili dokine“ 1935. izdali Spomenicu s namjerom da “zbito ali što iscrpnije i svestranije osvijetle i prikažu notarsku ustanovu“. Tako je u Spomenici isticana civilizacijska vrijed

27 Zakonska odredba o likvidaciji Javnobilježničke komore u Zagrebu, ZNO, br. 121.

nost institucije javnog bilježništva, pri čemu se osobito odbijala kvalifikacija bilježništva kao pljač-kaške i feudalne ustanove. Upravo suprotno, na javno bilježništvo se gledalo kao na instituciju koja donosi red i sigurnost u pravne odnose čije bi uki-danje nanijelo veliku štetu pravnom poretku Kra-ljevine. Osim toga, smatralo se kako bi ukidanje bilježništva bio loš potez i za međunarodni polo-žaj države, posebno zbog toga što se bilježničkim ispravama priznavala dokazna snaga u međuna-rodnom pravnom prometu.28

Rasprave o potrebi zadržavanja ili ukidanja institu-cije javnih bilježnika postale su bespredmetne na-kon uspostave NDH kada je jedna od prvih odluka nove vlasti bila upravo ukidanje javnih bilježnika i njihove komore. Dva su razloga bila navedena kao ključna za ukidanje, činjenica da je bilježništvo u jugoslavenskom razdoblju bilo „sinekura miljenika režima koja se dodjeljivala kao nagrada“ te nasto-janje da se izbjegnu i smanje troškovi nasljednika pri ostavinskim raspravama koje su sudovi trebali obavljati besplatno.29 Osim vlasti NDH, nesklonost zadržavanju institucije javnih bilježnika pokazale su i komunističke vlasti. Još u rujnu 1944. Odjel za pravosuđe ZAVNOH-a istaknuo je kako „javne bi-lježnike treba ukinuti, jer su nepotrebni...pokazala se (institucija javnog bilježništva, nap.a.) kao nez-godna, nesavremena i štetna.“30 Predsjedništvo AVNOJ-a potom je u studenom 1944. donijelo od-luku o ukidanju javnih bilježnika i javnobilježničkih komora, pri čemu su svi poslovi koje su bilježnici do tada vodili prešli na narodne sudove. Stupa-njem na snagu tog zakona ukinuta je institucija javnog bilježništva na cijelom jugoslavenskom po-dručju na kojem su javni bilježnici djelovali te je potvrđeno i ukidanje javnih bilježnika iz 1941. na hrvatsko-slavonskom području.

28 Spomenica Udruženja javnih bilježnika Kraljevine Jugoslavije, Split, 1935., str. 5, 22, 35, 48.

29 Iz obrazloženja ministra pravosuđa Vlade NDH Mirka Puka. Zo-ran JELAVIĆ, „Kratka povijest notarijata u Hrvatskoj za razdoblje 1512-1941.“, Javni bilježnik, 11/2007., br. 26., 49.

30 Dopis Odjela za pravosuđe ZAVNOH-a upućen Komisiji za novooslobođene krajeve pri Predsjedništvu ZAVNOH-a s listom spornih problema iz oblasti pravosuđa koje bi trebalo riješiti prije konačnog oslobođenja zemlje, br. 1366/44 od 15. rujna 1944., ZAVNOH, Zbornik dokumenata 1944 (od 10. svibnja do 31. prosinca), Zagreb 1975., br. 101., 325. - 327.


Frank Molitornovi predsjednik CNUE-a

“Najznačajniji događaji u 2013. godini bit će proslava 20. obljetnice CNUE-a i prijem Hrvatske u ovu europsku notarsku organizaciju. To će biti prilika da se osvrnemo na više od dva desetljeća u kojima se čuju glasovi europskih bilježnika, odnosno dva desetljeća u kojima služimo interesima europskih građana. Težak je to i odgovoran zadatak, ali značajno iskustvo koje smo stekli trebalo bi omogućiti daljnji napredak i nastavak izgradnje europskog područja pravde”

Frank Molitor, predsjednik CNUE (Vijeća notarijata Europske unije)

Frank Molitor - Biografija

• Studirao je pravo na sveučilišti-ma u Luksemburgu, Strasbour-gu i Parizu

• Odvjetnik je bio u Diekirch (Luksemburg) 1972. - 1982.

• Javni bilježnik od 1982. godine• Član Komore bilježnika Velikog

vojvodstva Luksemburga od 1994.

• Predsjednik Komore bilježnika Velikog vojvodstva Luksembur-ga od 2009.

• Predstavnik Komore bilježnika Velikog vojvodstva Luksembur-ga u CNUE-u od 1996.


Poruka predsjednika CNUE-a

Promatrajući društvena i politička kretanja na eu-ropskoj razini u 2011. i 2012. godini, mnoga zna-čajna pitanja za notarijat trebala bi se riješiti. Eu-ropski notarijat uvijek je otvoren za nove europske projekte koji imaju za cilj učiniti život europskih građana ugodnijim. Stoga će se i dalje težiti podu-piranju razvoja uravnoteženih zakonodavnih i re-gulatornih rješenja, uzimajući u obzir organizaciju država članica i njihove pravne sustave.

S obzirom na nove pravne instrumente EU-a, od kojih su neki već stupili na snagu, europski notari-jat će stvarati prostor tako da bude dostupan i pri pomoći u implementacijskom procesu, kako bi se javni bilježnici, kao i europski građani, upoznali s mnogim novim mjerama.

Tako ćemo, primjerice u 2013. godini, krenuti prema praktičnoj primjeni prekogranične surad-nje između europskih javnih bilježnika u prometu nekretnina. Konkretni tehnički koraci, vezani za taj projekt (EUFides), poduzeti su na sjednici Glavne skupštine CNUE-a, održanoj 14. prosinca 2012.

Osim toga, europski notarijat je sa svojim partneri-ma i prijateljima u knjižnici Solvay u Bruxellesu za-jednički proslavio 20. obljetnicu osnivanja CNUE-a. Tom prigodom predstavljena su četiri nova instru-menta Europske unije koji su od iznimnog značaja za europske građane. To su: Uredba o nasljeđi-vanju, zakonodavni prijedlog o režimu zajedničke bračne stečevine, prekograničnoj suradnji u po-sredovanju i prodaji nekretnina, te na kraju pregled (osvrt) na Uredbu Bruxelles I.

Europsko javno bilježništvo, u tijesnoj suradnji s Europskom notarskom mrežom (ENN) te nacional-nim notarijatima, ove će godine također organizi-rati kontinuirane treninge za javne bilježnike, koji će biti posvećeni novoj Uredbi o nasljeđivanju. Taj oblik edukacije sastojat će se od nekoliko regio-nalnih seminara, velike zajedničke konferencije i objavljivanja stručnih članaka.

Zajednička konferencija predviđena je ove godine uz Europske dane građanskog pravosuđa. U dva događanja, koja će se održati 25. listopada 2013., okupit će ne samo europske i nacionalne političke predstavnike, već i javne bilježnike i akademsku strukturu iz cijele Europe. Tijekom konferencije eu-ropski građani će imati priliku više saznati o po-stupcima prekogranične suradnje te neke novine iz područja nasljeđivanja i obiteljskog prava.

Konačno, Luksemburški notarijat iznimno je poča-šćen činjenicom da će pod njegovim predsjeda-vanjem Hrvatska javnobilježnička komora i njezini javni bilježnici biti dočekani kao 22. članica europ-ske javnobilježničke obitelji.

Preuzeto s web stranice CNUE: http://www.notaries-of-europe.eu/about-us/CNUE-presidencies/luxem-bourg-2013/overview (Preveo: Josip Gović)


Suci i javni bilježnici, kao povjerenici sudova u ostavinskim postupcima, nemaju lak zadatak budući da u svom postupanju moraju biti nepristrani povjerenici svih stranaka, nastojeći objektivno, jasno i nadasve struč-no primijeniti pravnu normu na velik broj pravnih situacija u kojima se pronađu. No nije li upravo u tome bit i smisao djelovanja sudova i javnih bilježnika: tumačiti pravnu normu na način prikladan situaciji, vremenu, okolnostima? Budući da niti jedan propis, ma koliko god jasan bio, ne može u potpunosti regulirati i unifici-rati sve životne situacije na koje se može primijeniti, tim je više važnost našeg postupanja, a time i sudske i javnobilježničke prakse veća. Sudska praksa je odraz vremena i prilika u kojima se određeni propis primjenjuje te nam može ukazati na neka stajališta i dati konkretne smjernice za postupanja svih nas – javnih bilježnika, djelatnika u javnobiljež-ničkim uredima i svih ostalih pravnika, čime se polako popločuje put potencijalnim budućim promjenama propisa, kako bi bili bolji i lakši za razumijevanje i primjenu. Na taj način raste stabilnost sudske i javnobiljež-ničke prakse, čime se jamči pravna sigurnost onih koji ostvarivanje i zaštitu svojih prava i interesa traže pred sudom i povjerenicima sudova.O toj, tako bitnoj, temi za nas javne bilježnike, ali i za pravnu struku općenito, pisano je već nebrojeno puta, a vrijedan doprinos dan je posebice postojećim zbirkama sudske prakse1, mnogim radnim materijalima2, referatima i člancima,3 kako kolega iz javnobilježničke struke, tako i onih izvan nje. Tema ovog rada toliko je široka i sveobuhvatna da sve ono bitno što je potrebno iskazati kod jednog tako, za sudačku i javnobilježničku službu, važnog instituta kao što je institut ostavinskog postupka, nikako neće stati u ovih stotinjak stranica koje sam skupila proučavajući dostupnu mi sudsku praksu. Stoga sam odlučila ne ponavljati ono što je već nebrojeno puta rečeno ili citirati odredbe Zakona o naslje-đivanju, jer smo se svi s time više ili manje puta susreli, već se bazirati isključivo na prikazu samih sudskih odluka i istaknuti one donesene prilikom neposredne primjene zakonskih odredaba, budući da sam mišljenja i iskustva kako se apstraktan, a počesto i proturječan, nejasan, nepotpun i nedosljedan propis najlakše us-pijeva razumjeti kroz njegovu vidljivu primjenu na situaciji iz života i prakse. Sudska praksa se neprestano mijenja, svakodnevno se zauzimaju nova pravna stajališta, pa je tako u tre-nutku dok ovo čitate možda zauzeto stajalište potpuno suprotno nekom od iskazanih u ovoj zbirci. U njoj se mogu pronaći presude većine županijskih sudova u Hrvatskoj, presude Vrhovnoga suda i Ustavnog suda Republike Hrvatske, i to u vremenskom razmaku od ranih 1990-ih godina pa do 2012. godine, naravno uva-žavajući činjenicu da one moraju biti pravomoćne kako bi se mogle komentirati. Sistematizirane su tematski, u dvanaest poglavlja, te su većinom prikazane izdvajanjem sentence i prikazom kratkog teksta odluke, kako se čitatelj ne bi „izgubio“ u količini materije, ali ima i onih koje su dane u svome cjelovitom obliku. Uloga javnih bilježnika kao povjerenika sudova u ostavinskim postupcima nije zanemariva prvenstveno s gledi-šta rasterećenja sudova od rješavanja nespornih postupaka. S druge pak strane, koliko god nam se činilo da su svi ostavinski postupci slični ili isti, oni to nikako nisu, i svakome se treba pristupiti s maksimalnom ozbiljnošću i pažnjom, jer to nipošto ne smije postati repetitivan i rutinski posao. Ukoliko ijednom kolegi i bilo kojem drugom čitatelju ova zbirka posluži u svakodnevnom radu na način da mu pomogne u vođenju ostavinskog postupka, razjasni mu neke problematične ili nedovoljno pojašnjene odredbe Zakona o nasljeđivanju ili samo približi ponekad apstraktan institut nasljeđivanja, njezina će svrha biti ispunjena.

Marija Butković

1 Zbirke „Odabir sudskih odluka o ostavinskim postupcima“ (za internu uporabu javnih bilježnika), koje su javnim bilježnicima upućivane od strane HJK elektroničkim putem tijekom 2008. i 2009. godine., autorica Marijana Gabler-Čižmek, sutkinja Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, a koje se odnose na presude donesene u postupcima Općinskoga građanskog suda u Zagrebu i Županijskog suda u Zagrebu.

2 „Javnobilježničko pravo u praksi (propisi, postupci, primjeri isprava)“, Zagreb, travanj 2008. godine, poglavlje „Javni bilježnik kao povjerenik suda u ostavinskom postupku“, autor poglavlja Jožica Matko Ruždjak, javna bilježnica iz Zagreba.

3 Kontrec, D., Javni bilježnici u Republici Hrvatskoj, kao povjerenici sudova u ostavinskom postupku, Javni bilježnik, broj 32, travanj 2010. go-dine; Borčić, J., Pravna priroda i sadržaj izreke rješenja o nasljeđivanju te kome se obvezno dostavlja pravomoćno rješenje o nasljeđivanju“, Rijeka, veljača 2008. godine; Crnić, J., Tko je javni bilježnik kao povjerenik suda u ostavinskom postupku“, Odvjetnik, broj 1-2, 2008. godine; Crnić, J., Spor o vrijednosti ostavine radi određivanja nagrade javnom bilježniku, Novi informator, broj 5508, 20.12.2006. godine.

Institut ostavinskog postupka kroz sudsku praksuCjelovitu zbirka sudske prakse možete pogledati na stranicama Hrvatske javnobilježničke komorePrilog časopisu Javni bilježnik broj 4 - www.hjk.hr/časopis Javni bilježnik


Poštovani čitatelji,uskoro će 20. godina od osnivanja Hrvatske javnobilježničke komore. Obljetnice su prilika da se podsjetimo ranijih događanja. Molimo stoga sve koji su fotoaparatom zabilježili neke naše susrete, konferencije, skupštine ili posjedujete fotografije koje bi nas mogle podsjetiti na prvih dvadeset godina djelovanja javnobilježničke službe da nam pošaljete u digitaliziranom obliku na mail [email protected] ili poštom na adresu Komore (fotografije vraćamo).

Unaprijed zahvaljujemo.Uredništvo časopisa Javni bilježnik


DANI JAVNIH BILJEŽNIKA

17. 11. 2012.Petrčane

IZBORNA SKUPŠTINA

26. 01. 2013.Zagreb

HEXAGONALA

12. 03. 2013.Zagreb

JAVNOBILJEŽNIČKI ZBOR

26.10. 2012.Osijek

DOGAĐANJA


Ovogodišnji osamnaesti Dan javnih bilježnika obilježen je u hotelu Spa&Iadera u Petrčanima kraj Zadra 17. studenog 2012. godine. Svečanom obilježavanju prisustvovalo je više od 150 sudionika, javnih bilježnika, uglednih gostiju i doma-ćina iz Zadra.

Predsjednik HJK, Ivan Maleković. pozdravio je i izrazio do-brodošlicu svima prisutnima te ih upoznao s radnim dijelom edukacije i dodjeljivanjem plaketa Komore osobama koji su svojim radom u proteklom razdoblju pridonijele razvoju jav-nobilježničke službe.

Dan javnih bilježnikaPetrčaneZadar

Plaketa je ove godine uručena Ingrid Antičević Marinović, za-stupnici u Hrvatskom saboru i predsjednici Odbora za zako-nodavstvo te predstavnici Hrvatske u Europskom parlamen-tu. Antičević Marinović od samog osnivanja javnobilježničke službe nizom javnih istupa borila se za dignitet javnobilježnič-ke službe te aktivno sudjelovala u donošenju niza zakonskih propisa koji se odnose na rad javnih bilježnika.

Plaketa je također uručena Vesni Buljan, sutkinji Visokog tr-govačkog suda Republike Hrvatske, koja svojim radom od samog osnivanja javnobilježničke službe sudjeluje u izradi zakona, te zajedno s javnim bilježnicima pridonosi rješava-nju različitih problema s kojima su se susretali u praksi, a vezano za materiju Zakona o trgovačkim društvima.


Nazočnima su se na skupu obratili i ugledni gosti predstav-nici pravosudnih tijela Republike Hrvatske: dr. sc. Jadranko Jug, sudac Vrhovnog suda RH, mr. sc. Marjan Svedrović sudac Vrhovnog suda RH, Boris Koketi, zamjenik glavnog državnog odvjetnika RH, Mario Vukelić, sudac Visokog trgo-vačkog suda RH, Ante Galić, predsjednik Visokog upravnog suda, Drago Tolić, član Upravnog odbora Hrvatske odvjet-ničke komore i predsjednik Odvjetničkog zbora Zadarske županije, doc. dr. sc. Gabrijela Mihelčić, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci te u ime domaćina javna bilježnica Vera Marčina.Dio aktivnosti skupa bio je usmjeren na edukaciju o aktual-nim pitanjima iz javnobilježničke prakse i novim (aktualnim) zakonskim propisima. Teme predavanja bile su Izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima te novela Ovršnog zakona. Moderatori edukacije bile su: Vesna Buljan, sutki-nja Visokog trgovačkog suda RH te javna bilježnica Mirna Pliško, članica Povjerenstva za stalno stručno usavršava-

U ime domaćina Grada Za-dra i bilježnika Zadarske županije, Hrvatskoj javnobi-lježničkoj komori uručena je uokvirena preslika jednog od najstarijih dokumenata notarskog zapisa, a Đurđica Pozaić, bilježnica iz Zlatara, kao zahvalu HJK uručila je zapis Molitve božice mudro-sti, pisan japanskim pismom.

Boris Koketi Ante Galić

Boris Vuković

Ika Mohorović

Drago Tolić Mario Vukelić Željka Bregeš

nje. Izlaganja o temi izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima održali su: Željka Bregeš, voditeljica sudskog re-gistra Trgovačkog suda u Zagrebu, mr. sc. Boris Vuković, sudac Trgovačkog suda u Osijeku i Ika Mohorović, sutkinja Trgovačkog suda u Rijeci.

Predavanje o temi novele Ovršnog zakona, a koje je iniciralo niz pitanja sudionika održala je Jožica Matko Ruždjak, javna bilježnica i članica radne skupine Ministarstva pravosuđa za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona i Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i do-punama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.


Sporazum HJK i Sveučilišta u OsijekuU Osijeku je održan zajednički sastanak Javnobilježničkog zbora županije Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske, 26.10.2012. u Hotelu Waldinger.

Na sastanku je potpisan i sporazum o suradnji Hrvatske javnobilježničke komore i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.


VII. izborna sjednica Skupštine HJKNa VII. izbornoj Skupštini Hrvatske javnobilježničke komore, koja je održana u subotu, 26. siječnja 2013. godine u prostorijama Hrvat-ske javnobilježničke komore 234 nazočna člana Skupštine izabralo je novu predsjedni-cu Hrvatske javnobilježničke komore, članove Upravnog odbora, članove Nadzornog odbora, članove i zamjeni-ke članova prvostupanjskih javnobilježničkih stegovnih vijeća, te člana i zamjenika člana drugostupanjskog ste-govnog vijeća pri Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

Za predsjednicu Hrvatske javnobilježničke komore izabrana je Lucija Popov, javna bilježnica iz Zagreba.

Za članove Upravnog odbora izabrani su:Sanda Pandža, javna bilježnica iz Zagreba, Đurđica Pozaić, javna bilježnica iz Zlatara, Ivan Maleković, javni bilježnik iz Ve-like Gorice, Ivica Kraljičković, javni bilježnik iz Siska, Nada Ke-mec, javna bilježnica iz Slavonskog Broda, Željena Biuk, javna bilježnica iz Trogira, Teo Karabotić-Milovac, javni bilježnik iz Splita, Alkica Kolega Zubčić, javna bilježnica iz Zadra, Mela-nija Duić, javna blježnica iz Varaždina, Mirna Pliško, javna bi-lježnica iz Pule i Olga Sokolić Ožbolt, javnabilježnca iz Rijeke.

Lucija Popov, novoizabrana predsjednica HJK

Za članove Nadzornog od-bora izabrani su:Duško Sudar, javni bilježnik iz Zagreba, Mira Malačić, javna bilježnica iz Kutine i Nataša Jelić-Veršić, javna bilježnica iz Križevaca.Za člana prvostupanjskog stegovnog vijeća Županij-skog suda u Zagrebu izabra-na je Jagoda Vajdić-Sevšek, javna bilježnica iz Varaždina, a za zamjenika člana Marija Cividini, javna bilježnica iz Donje Stubice.Za člana prvostupanjskog stegovnog vijeća Županij-skog suda u Rijeci izabran je Željko Krajina, javni bilježnik iz Umaga, a za zamjenika


člana Marina Sablič-Dorčić, javna bilježnica iz Rijeke.

Za člana prvostupanjskog stegovnog vijeća Županij-skog suda u Splitu izabrana je Borica Kovačević, javna bi-lježnica iz Splita, a za zamje-nika člana mr. sc. Zoja Puljiz, javna bilježnica iz Splita.

Za člana prvostupanjskog stegovnog vijeća Županij-skog suda u Osijeku izabran je Boro Arambašić, javni bi-lježnik iz Vukovara, a za za-mjenika člana Mladen Kalu-đer, javni bilježnik iz Županje.

Za člana drugostupanjskog stegovnog vijeća pri Vrhov-nom sudu Republike Hrvat-ske izabrana je Nada Šagi-Belcar, javna bilježnica iz Ivanca, a za zamjenika člana Gordana Jakobović, javna bilježnica iz Zagreba.

Gordana Legović

Božo Marković

Aleksandra MicelliRankica Benc


... iz Hrvatske

...iz Češke ...iz Slovačke

... iz Slovenije

Sastanak predsjednika HeksagonaleU prostorima HJK u Zagrebu 11. i 12. ožujka 2013. odr-žan je regionalni sastanak predsjednika Heksagonale. Sastanku su prisustvovali dr. Bittner, dr. Kaindl, dr. Wos-chnak, mag. Cindy Foekhrer i Mag. Winkler (Austrija), dr. Ádam Tóth, dr. Tamás Parti, Tamás Saiben, dr. Renáta Re-viczky (Mađarska), dr. Martin Foukal, mag. Radim Neubau-er, Ivana Horáková (Češka), dr. Marijana Tičar Bešter, Ro-man Gajsek (Slovenija), dr. Karol Kovács, Peter Danczi, Miroslav Pavlovič (Slovačka) i domaćini Ivan Maleković, Stjepan Šaškor, Ivica Kraljič-ković i Josip Gović.

Raspravljalo se o trenutnoj situaciji javnog bilježništva u Sloveniji. Rezolucija CNUE protivi se promjenama i uki-danju ograničenja broja bi-lježnika (numerus clausus) u Sloveniji.S obzirom na važnost jav-nobilježničkih usluga imeno-vanje javnih bilježnika, kao i imenovanje sudaca, ne bi trebalo biti nekontrolirano. Nitko od članica EU-a, nije za pojednostavljivanje pretpo-stavki za imenovanje javnih bilježnika, kao što je to sada predloženo u Sloveniji. Poruka je i s ovog skupa da bi slovenski zakonodavci morali biti svjesni implikacija tako predloženog sustava.

Predstavnici bilježnika Austrije

Uz ovaj aktualni problem Slo-venije govorilo se o direktivi vezanoj za stručnu kvalifika-ciju, civilnom statusu i javnim ispravama, projektu cirkuli-ranja elektroničkih dokume-

nata, elektroničkom potpisu, provedbi Uredbe o nasljeđi-vanju te obrazovanju, veza-nom uz projekt Europa za bi-lježnike - bilježnici za Europu.

Predstavnici bilježnika iz...


25. Europski dani javnih bilježnika u SalzburguU Kongresnom centru u Salzburgu su održani, 18. i 19. travnja 2013., 25. Europ-ski dani javnih bilježnika pod motom “Pravna sigurnost – čimbenik rasta. Pravosudne politike – komparativne pred-nosti.”

Potpredsjednik Europskog parlamenta, Othmar Karas, naglasio je kako su javni bi-lježnici čimbenik povećanja učinkovitosti pravosudnog sustava Europske unije. Jav-nobilježnička profesija ne smije biti ugrožena preko-mjernim propisima. Mnogo je razloga oslanjanja na prav-nu sigurnost i učinkovitost pravosuđa, ali valja zaštititi i bilježničku struku, neki su od naglasaka s ovoga eu-ropskoga javnobilježničkog skupa.

Uz bilježnike iz cijele Europe ovogodišnjim Europskim da-nima javnih bilježnika prisu-stvovali su i ugledni pravnici,

Na slici: Teo Karabotić-Milovac, Denis Krajcar, Heinz Fisher, Sandra Artuković Kunšt, Lucija Popov, Ludwig Bittner i Michael Umfahrer

Dvorana Kongresnog centra u Salzburgu Izlaganje dr. Klausa Woschnaka

odvjetnici i političari. Salzburški skup su posebno pozdra-vili austrijski predsjednik Heinz Fisher i ministrica pravosu-đa Beatrix Karl te zamjenica hrvatskog ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt.

Tom značajnom događaju nazočili su i veći broj javnih bi-lježnika iz Hrvatske te predsjednica Hrvatske javnobilježnič-ke komore Lucija Popov.


HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORAZAGREB, Radnička cesta 34

Tel.: 01/4556-566, faks 01/4551-544E-mail: [email protected]://www.hjk.hr

POPIS JAVNIH BILJEŽNIKA

10000 ZAGREB (01)

Andrašić Damir, Prilaz Ivana Visina 5, tel. 655 59 05, fax. 655 58 28e-mail: [email protected]žen Markuš, jb prisjednik Ankon Jasminka, Nehajska 22, tel. 301 76 93, fax. 301 76 93e-mail: [email protected]žana Torić, jb prisjednikVedran Horvat, jb prisjednik

Baković Marija, M. Matošeca 3, tel. 373 13 76, fax. 373 59 25e-mail: [email protected] Milijana Baburić, jb prisjednikIvana Baburić, jb prisjednik Viktorija Nikolić, jb savjetnik Lana Puljčan, jb vježbenik

Barbarić Sanja, Ivana Šibla 13, tel. 663 61 70, fax. 663 62 70e-mail: [email protected] Ordulj, jb prisjednikHrvoje Ivić, jb vježbenik

Brozović Škrinjarić Štefica, Remetinečki gaj 2F, tel/fax. 614 13 85e-mail:[email protected] Kuić Humek, jb prisjednikDragana Bošnjak Kovačević, jb vježbenik

Burec Mladen, Trg Stjepana Konzula 1, tel. 239 55 44 fax. 234 45 35e-mail: [email protected]žo Miletić, jb prisjednikIvana Kozar, jb prisjednikValentino Koščak, jb savjetnikNikica Matan, jb vježbenik

Čaklović Ljubica, Ilica 253, tel. 370 30 35, fax. 370 33 97 e-mail:[email protected] Božić, jb prisjednik

Čavajda Zorka, Radnička cesta 48, tel.483 16 70, fax. 604 04 45 e-mail:[email protected] Kralj, jb prisjednikDoroteja Filipović, jb prisjednik Mija Žužul, jb vježbenikFilip Milak, jb vježbenik

Čerić Velimir, Ul. Hrvat. proljeća 65, tel. 298 98 22, fax. 292 30 89e-mail: [email protected] Svitlanović, jb vježbenik

Dabelić Marina, Vukovarska 284, tel. 230 30 58 e.mail:[email protected] Gordana Relić-Gutenberger, jb prisjednik

Despot Zorka, Lastovska 12, tel. 618 07 10, fax. 618 09 56e-mail:[email protected] Dukat, jb prisjednik

Dolinar Nenad, Varšavska 4/II, tel. 483 00 95, fax. 483 00 96e-mail: [email protected] Šugar, jb prisjednik

Draškić Lada, Frana Petrića 1, tel.481 32 01, fax. 481 34 02e-mail:[email protected] Martinović, jb prisjednikBlaženka Plećaš, jb prisjednikJelena Gvozdanović, jb savjetnik

Dujmović Iva, Jurišićeva 21, tel/fax. 481 45 19e-mail:[email protected] Renata Marković, jb prisjednik Džankić Pero, Korčulanska 3E/II, tel. 618 03 50, fax. 618 03 61e-mail:[email protected] Martina Plastić, jb prisjednikIvana Džankić, jb savjetnik


Darja Bošnjak, v.d.jb, Poljička 27, tel. 615 43 22, fax. 615 43 23e-mail: [email protected] Ana Škarić, jb prisjednikSvjetlana Pleić, jb savjetnik

Gajski Alemka, Mandrovićeva 17, tel. 231 13 32, fax. 234 57 17e-mail: [email protected]ža Svedrec, jb prisjednikDubravka Rakitničan, jb prisjednik Melita Čondrić, jb prisjednikNadija Jeić, jb savjetnikMarko Reš, jb vježbenikIva Kralj, jb vježbenik Jelena Gajski, jb vježbenikPetra Kaleb Čerber, jb vježbenik

Galić Radojka, Čikoševa 3, tel./fax. 244 25 73e-mail: [email protected] Mališa, jb prisjednikMarina Bukovčak, jb savjetnik

Galović Stanislava, Miroslava Milića 4, tel. 388 17 57, fax. 388 17 80e-mail:[email protected] Garofulić, jb prisjednikGorana Blaić Hebrang, jb prisjednik

Glibota Milan, Trnjanska cesta 23, tel/fax. 615 19 60e-mail: [email protected] Jaković, jb prisjednikMarija Glibota, jb savjetnik Luka Glibota, jb vježbenik

Grladinović Dubravka, Draškovićeva 13, tel/fax. 461 23 16 e-mail:[email protected] Macanić, jb prisjednik Mirna Ivković, jb savjetnik

Herceg-Miličević Ljiljana, Jurišićeva 1, tel. 492 12 20, fax. 492 12 21e-mail: [email protected] Herceg, jb prisjednikZvjezdana Popović, jb prisjednikMatej Herceg, jb vježbenik

Horvat-Pernar Željka, Savska cesta 9, tel/fax. 482 95 70 e-mil:[email protected] Obuljen, jb prisjednik Valerija Pernar, jb savjetnik

Hukelj Anica, Mrazovićeva 6/I, tel. 481 99 55, fax. 481 99 51e-mail: [email protected] Hukelj , jb prisjednik Marija Soko, jb prisjednikMaja Peris, jb savjetnik Marina Mesić, jb vježbenik

Jakić Branko, Zelinska 3, tel/fax. 611 46 44e-mail: [email protected] Elijaš, jb prisjednikMihovil Vukša, jb vježbenikIvan Jakić, jb vježbenik Ivana Gulić, jb vježbenik

Jakobović Gordana, Ilica 176, tel/fax. 377 73 17e-mail:[email protected] Ljerka Gec, jb prisjednik Sinja Maja Oštrek, jb prisjednik

Jelavić Zoran, Hrvatskog proljeća 40, tel/fax. 291 36 08e-mail:[email protected] Kaiser, jb prisjednikIvana Drnić, jb vježbenik

Ježek Mladen, Šoštarićeva 8/III, tel./fax. 492 96 41e-mail: [email protected] Danaja Debicki, jb prisjednikTomislav Žabek, jb savjetnik

Jukić Nevenka, Unska 2a, tel. 617 09 33, 617 09 34e-mail: [email protected]

Jurić Marijan, Savska cesta 56, tel. 617 71 34, fax. 617 72 07e-mail: [email protected] Bartolić, jb prisjednikIvan Jurić, jb prisjednik Marija Ćatić, jb vježbenik

Juroš Alen, Dankovečka 8, tel. 298 94 94 e-mail:[email protected]

Kelečić Vesna, Zagrebačka avenija 104 c/III, tel. 387 80 88, fax. 387 81 07 e-mail:[email protected] Petrić, jb prisjednikŽeljka Štefanić, jb vježbenik

Mr.sc.Knego-Rogina Jadranka, Argentinska 4tel/fax. 345 19 46, e-mail: [email protected] Despot Roso, jb prisjednikMarija Pezer, jb prisjednikKrešimir Rogina, jb vježbenik Margareta Žabčić, jb vježbenik

Kutija-Kušpilić Renata, Maksimirska 3, tel. 239 59 84, fax. 239 59 85e-mail: [email protected] Milešević, jb prisjednik

Lisonek Ilinka, Trg Hrvat. velikana 4, tel. 481 04 93, fax. 487 15 48 e-mail: [email protected] Kodrnja, jb prisjednik Suada Jašarević, jb prisjednik Sandra Nikolov, jb prisjednik Zrinka Akalović, jb vježbenik


Lovrić Biserka, Grižanska 6, tel. 295 52 10, fax. 295 52 12e-mail: [email protected] Kralj, jb prisjednikBožica Jagoić Tukša, jb savjetnikAndrea Lovrić, jb vježbenik

Marčinko Vladimir, Palmotićeva 43atel. 483 96 27, fax. 492 11 20e-mail: [email protected] Kapitan, jb prisjednik Tena Genc, jb prisjednikIva Kršić, jb savjetnikMarija Streny, jb vježbenik

Maroslavac Željka, Av. Dubrovnik 12, tel. 655 13 73, fax. 654 81 51e-mail: [email protected] Gordana Manojlović, jb prisjednikIrena Marić, jb prisjednikSandra Bednaršek, jb savjetnik Martinović Igor, Petrinjska 14, tel. 492 02 51, fax. 492 03 99e-mail: [email protected] Kovačević, jb vježbenik

Matijević Tomislav, Vukovićeva 11, tel. 370 01 99e-mail:[email protected] Vuković, jb prisjednik

Matko Ruždjak Jožica, Kneza Višeslava 2, tel. 461 17 60, fax. 462 28 33 e-mail: [email protected] Vladušić, jb prisjednikNataša Marijanović, jb prisjednikVida Baranović, jb savjetnik

Matoš Mladen, Ilica 297, tel. 377 92 06, 377 65 60, fax. 374 56 78e-mail: [email protected]Željka Belić, jb prisjednik Medina Karahasanović, jb prisjednik

Modrušan Kornelija, Draškovićeva 8, tel. 481 43 53e-mail: [email protected]

Pandža Sanda, Kačićeva 9, tel.484 07 03, fax. 484 63 37e-mail: [email protected]žana Pavlović Rajčević, jb prisjednik

Parlov Ivan, Ozaljska 21, tel. 309 73 33, fax. 309 83 33e-mail: [email protected] Juroš, jb prisjednik Ivana Jerković, jb savjetnik

Pejović-Fumić Lidija, Gundulićeva 31, tel. 484 67 95 fax. 485 46 90e-mail: [email protected]

Picukarić Željka, Boškovićeva 12, tel. 481 00 95 e.mail:[email protected] Čepo, jb vježbenik

Popov Lucija, Iblerov trg 2/II, tel/fax. 455 27 02 e-mail: [email protected] Tea Pavičić Gracin, jb prisjednikVanja Popov, jb prisjednikŽeljka Rebić, jb savjetnik Ivana Cicvarić, jb vježbenik

Pučar Vesna, Miramarska 24, tel. 615 51 91, 615 51 94, fax. 615 51 90e-mail: [email protected] Ivković, jb prisjednik Vedran Vujanović, jb savjetnikMarina Tremac, jb vježbenik

Ranogajec Branko, Heinzelova 40, tel. 450 08 88e-mail: [email protected] Domagoj Ranogajec, jb prisjednik

Ribarić Obrenija, Nikole Tesle 16, tel/fax.485 50 84e-mail: [email protected] Antolin, jb prisjednikSuzana Turčić, jb prisjednik Ivana Blaić, jb savjetnik

mr.sc.Rotim Jozo, Trg J.F.Kennedyja 6b, tel. 238 36 40, fax. 238 36 41 e-mail: [email protected] Bubnjić, jb prisjednikIvan Rotim, jb vježbenikNevena Cota, jb vježbenik

Sabol Terezija-Zinka, Turinina 5, tel. 480 20 80, fax. 660 39 92e.mail:[email protected] Babić Katić, jb prisjednikMarijana Ćosić, jb prisjednikJan Mikuličić, jb savjetnik

Serda Pavlović Suzana, Maksimirska 38, tel. 231 01 30 e-mail:[email protected] Hrvatin, jb savjetnik

Sudar Duško, Frankopanska 2A, tel. 484 78 69, fax. 481 53 18e-mail: [email protected] Dilber, jb prisjednikTihana Sudar, jb prisjednikSuzana Ilić Musić, jb savjetnikIgor Sudar, jb vježbenik

Mr.sc.Svedrović-Kilibarda Ljubinka, Ilica 139a, tel. 377 93 00, fax. 377 95 00e-mail: [email protected]


Šarčević Vladimir, Tratinska 79/I, tel. 302 26 12, fax. 309 43 32e-mail: [email protected] Vrcić, jb prisjednik

Šaškor Stjepan, Petrinjska 4, tel/fax. 481 05 35 e-mail: [email protected] Lelas, jb prisjednikKatarina Sokić, jb prisjednikBorna Balta, jb vježbenik

Škrinjar Kos Senija, Vlaška 103, tel/fax. 466 50 78 e-mil: [email protected] Dekanić, jb prisjednik Andrijana Plenča, jb vježbenik

Štefčić Jasna, Zajčeva 1, tel/fax. 242 28 66e-mail: [email protected]

Tadić Nikola, Prilaz Đ. Deželića 23, tel. 482 64 40, fax. 482 65 12e-mail: [email protected] Maržić Benzia, jb prisjednikSkala Sandra, jb prisjednik Maša Morić, jb savjetnik Matea Radišić, jb vježbenik

Trkman Pajić Mirjana, Škrlčeva 39, tel/fax. 230 23 35 e-mail: [email protected] Pajić, jb prisjednik

Valić Katica, Trg N. Š. Zrinskog 17, tel. 487 30 60, fax. 487 30 51e-mail: [email protected] Jukić, jb prisjednikTomislav Knez, jb prisjednikKristijan Krznarić, jb vježbenik

Vodopija Čengić Ljiljana, Rudeška cesta 173, tel. 388 85 16, fax. 388 85 17e-mail:[email protected] Šimac, jb prisjednikMarina Sente, jb savjetnik

Zajec Vlasta, Trg K. Tomislava 4, tel. 485 27 07, fax. 485 27 08e-mail: [email protected] Lovrić, jb prisjednik Domagoj Balentin, jb prisjednik Maja Dankić, jb savjetnik

Zorić Jasna, Dugoselska 12, tel./fax. 231 13 31e-mail: [email protected] Baljkas Hrgić, jb prisjednikNikolina Gažić jb prisjednikIvana Galić, jb savjetnikIvona Tomičić, jb vježbenik

Žitko Janko, Poljička 12, tel. 611 73 03, fax.617 64 71e-mail: [email protected] Tomičić, jb vježbenik

Žitko Jasna, Milana Amruša 7/II, tel.481 01 65, fax.481 31 66 e-mail:[email protected]

Živković Iva i Škaričić-Sinčić Lada, Gajeva 2/IV, tel. 487 60 71, fax. 481 29 67e-mail:[email protected] Sabrina Kafedžić, jb prisjednik Anita Škurjanec, jb prisjednikKristina Mikulić, jb savjetnikBarbara Živković, jb savjetnikKatarina Krznarić, jb vježbenik

31300 BELI MANASTIR (031)Milas David, Kralja Tomislava 39 , tel. 742 242 , fax. 742 240e-mail: [email protected]šimir Milas, jb prisjednik

23420 BENKOVAC (023)Dražina Martina, Trg Alojzija Stepinca 14, tel.682264, fax.682261e-mail: [email protected]

23210 BIOGRAD NA MORU (023)Kvartuč Dušan, Obala P. Krešimira IV bb, tel/fax. 383 021e-mail: [email protected]

43000 BJELOVAR (043)Čulo Poljak Marija, Trg E.Kvaternika 2, tel. 220 696e-mail: [email protected]

Kustić Marija, A. Starčevića 5b, tel/fax. 242 145 e-mail: [email protected] Naumovska, jb prisjednik Natalija Batinac, jb prisjednik

Mario Franjić, v.d.jb, Ul. A. K. Miošića 28a, tel. 241 553, fax. 221 252e-mail: [email protected]

Dujmović Martina, P. Preradovića 8/I, tel. 241 250e-mail: [email protected] Mrsin, jb savjetnik

52460 BUJE (052)Nazarević Snježana , Trg J. Broza Tita 1, tel. 721 743, fax. 721 744 e-mail: [email protected] Akrap, jb prisjednik

52420 BUZET (052)Ivković Miodrag, Trg Fontana 2, tel. 695 712, fax. 662 929e-mail: [email protected] Antonac, jb vježbenik

51250 CRIKVENICA (051) Boras Koko, Ul. K. Zvonimira 29, tel/fax. 241 952e-mail: [email protected]


40000 ČAKOVEC (040)Crnčec Jasenka, I. G. Kovačića 6, tel/fax. 311 507e-mail: [email protected] Ivošević, jb prisjednikTatjana Pavlic Blažon, jb savjetnikTena Crnčec, jb vježbenik

Jalšovec Sanda, Valenta Morandinija 13, tel. 310 688 [email protected]

Kvakan Ivan, R. Boškovića 21, tel/fax. 390 733 e-mail: [email protected] Bogdan Kvakan, jb savjetnikPetar Kvakan, jb prisjednik

Marodi Ivan, Matice hrvatske 14, tel/fax. 390 477 e-mail: [email protected] Posavec, jb prisjednik Sandra Marodi, jb vježbenikMarija Jambrović, jb vježbenik

Zvonarek Mirjana, Park Rudolfa Kropeka 2, tel. 390 750 e-mail: [email protected] Horvat, jb prisjednik

51219 ČAVLE (051)Vesna Šeškar, Čavle 78, tel. 545 [email protected]Željka Tuškan Bregovac, jb prisjednikJelena Papić, jb savjetnik

43240 ČAZMA (043)Torbašinović Ljerko, Trg čazm. kaptola 9, tel. 772 342, fax. 227 040e-mail: [email protected] Renata Koščević, jb vježbenik

31326 DARDA (031)Marija Kovač, Sv.Ivana Krstitelja 91, tel/fax.741 151e-mail: [email protected]

43500 DARUVAR (043)Čop Mladen, Trg K. Tomislava 1, tel/fax. 333 512e-mail: [email protected]

51300 DELNICE (051)Mihelčić Nikola, Amerikanska 3, tel/fax. 811 812 e-mail: [email protected]

49240 DONJA STUBICA (049)Cividini Marija, Trg M. Gupca 25, tel/fax. 286 268e-mail: [email protected] Baković, jb prisjednik

31540 DONJI MIHOLJAC (031)Đurđević Dinko, Trg A. Starčevića 11, tel/fax. 632 527e-mail: [email protected] Stamatoska, jb prisjednik

22320 DRNIŠ (022)Buva Dijana, Nikole Tesle 17a, tel. 886 749, fax. 886 593 e-mail: [email protected]

20000 DUBROVNIK (020)Bronzan Luce, Vukovarska 24, tel. 411 292, fax. 311 943 e-mail: [email protected] Carić, jb prisjednik

Mozara Nikša, Vukovarska 17, tel. 638 570, fax. 638 574e-mail: [email protected] Škrabo, jb prisjednikMarijana Milković, jb vježbenik Matea Šagarjelo, jb savjetnik

Radović Ivo, Vukovarska 19, tel. 492 050 e-mail: [email protected] Burić, jb vježbenik

Stanić Anđelko, Dr A. Starčevića 20, tel. 357 777, fax. 357 946e-mail: [email protected] Nada Pirjać, jb prisjednik Iva Radović, jb vježbenik

Viđen Nikša, Vukovarska 22, tel. 412 644, fax. 311 566e-mail: [email protected] Lozančić, jb prisjednikMirna Franić, jb vježbenik

47250 DUGA RESA (047)Bišćanin Zdravka, Bana Josipa Jelačića 7, tel.841075, fax.8410079e-mail: [email protected]

10370 DUGO SELO (01)Copić Krešimir, Dragutina Domjanića 1, tel. 275 44 79e-mail: [email protected] Pavlović, jb prisjednik

Perić Slavica, J. Zorića 8, tel. 277 56 20, fax. 277 56 21e-mail: [email protected] Tanasković, jb prisjednikMarija Dajak, jb vježbenikDejan Elveđi, jb vježbenik

31400 ĐAKOVO (031)Brač Nikola, Ulica pape Ivana Pavla II 8, tel/fax. 810 605e-mail:[email protected]

Crnov David, Ul.Pape Ivana Pavla II 9/I, tel/fax. 815 136 e-mail:[email protected]

Ratinčević Pavao, Stjepana Radića 4, tel/fax. 814 325e-mail: [email protected]

48350 ĐURĐEVAC (048)Matulec Darko, Kralja Tomislava 2, tel/fax. 813 891e-mail: [email protected]


Šimčić Ankica, Trg Sv.Jurja 1, tel/fax. 811 811e-mail:[email protected] Markov, jb vježbenik

43280 GAREŠNICA (043)Marko Bilandžija, Trg Hrv. branitelja 6, tel/fax. 532 476e-mail: [email protected]

44400 GLINA (044)Bukovac Marina, S. i A. Radića 12, tel/fax. 882 625e-mail: [email protected]

53000 GOSPIĆ (053)Fajdić Mile, Kaniška 9, tel/fax. 573 337e-mail:[email protected]

Zdunić Boris, Popa Frana Biničkog 10, tel/fax. 574 862e-mail: [email protected] Grivičić, jb savjetnikVesna Stručić, jb vježbenikMarijana Živković, jb vježbenik

43200 GRUBIŠNO POLJE (043)Luketić Ivo, A.G.Matoša 3, tel/fax. 485 025e-mail: [email protected]

44430 HRVATSKA KOSTAJNICA (044)Pličanić Gordana, Nine Marakovića 69, tel/fax. 851 229e-mail: [email protected] Pličanić, jb savjetnik

32236 ILOK (032) Šimunić Tomislav, Dr Franje Tuđmana 50, tel. 590 300 e-mail: [email protected] Šimunić, jb vježbenik

21260 IMOTSKI (021)Ujević Petar, Ante Starčevića 17, tel/fax. 670 001 e-mail: [email protected]

42240 IVANEC (042)Šagi-Belcar Nada, Ak.Ladislava Šabana 5, tel. 782 104e-mail: [email protected] Marković, jb prisjednikVedrana Žitnjak, jb vježbenik

10310 IVANIĆ GRAD (01)Mišković Marijan, Moslavačka 12, tel. 288 86 88e-mail: [email protected]

10450 JASTREBARSKO (01)Volarić Stjepan, Braće Kazić 7, tel. 628 39 69 e-mail: [email protected] Širanović Vulić, jb prisjednik

47000 KARLOVAC (047)Antić Ivanka, Josipa Šipuša 1, tel. 844 262e-mail: [email protected] Antić, jb prisjednik

Augustinović Marina, V. Nazora 6, tel. 615 466 e-mail: [email protected] Tranfić Željka, V. Nazora 6, tel. 615 466e-mail: [email protected] Lipošćak, jb prisjednik

Bubaš-Magličić Nina, I. G. Kovačića 2, tel. 616 111e-mail: [email protected] Rekaš, jb savjetnikDijana Radečić, jb vježbenik

Plavetić Snježana, Domobranska 6, tel/fax. 600 605e-mail:[email protected]

Žaja Blanka, Gundulićeva 8, tel. 615 920, fax. 615 940 e-mail: [email protected] Kasun, jb prisjednik

51215 KASTAV (051)Mavrinac Radosna, Trg Matka Laginje 1, tel. 691 070e-mail: [email protected] Lučić, jb prisjednikIva Paškvan Opačić, jb prisjednik Emina Vukelić, jb savjetnik

21216 KAŠTEL STARI (021)Donika-Stanojević Joško, Obala k. Tomislava 26, tel. 232 333e-mail:j [email protected] Perić, jb prisjednikRozika Dajak, jb savjetnik

49290 KLANJEC (049)Čižmek Mirko, Trg mira 11, tel. 550 331e-mail: [email protected]

22400 KNIN (022)Čujec Josip, Tvrtkova 3, tel. 662 673 e-mail: [email protected] KOPRIVNICA (048)Bakrač Nikola, Opatička 5, tel. 622 755 e-mail: [email protected]

Ostović Marina, A. Nemčića 4a, tel. 623 820 e-mail: [email protected]

Papac Ljubica, A. Nemčića 1/I, tel. 626 817 e-mail: [email protected] Torma, jb prisjednik

Pavlović Ronald, Križevačka 5, tel/fax. 622 440e-mail:[email protected]

20260 KORČULA (020)Kaliman Ivna, Kovački prolaz 25, tel. 715 758 e-mail: [email protected] Fabijanović, jb vježbenik 51221 KOSTRENA (051)Flego Davorka, Žuknica 1b, tel. 289 700, fax.289 007


e-mail:[email protected] Nikolić, jb vježbenik

49000 KRAPINA (049)Bjelčić Damir, Ljudevita Gaja 8, tel. 373 064e-mail: [email protected] Majcen, jb prisjednik Martina Mrzlečić, jb vježbenik

48260 KRIŽEVCI (048)Jelić-Veršić Nataša, Baltićeva 4, tel. 682 890, fax. 271 340 e-mail: [email protected] Benko Budja, jb prisjednik

Tušek Višnja, I. Z. Dijankovečkog 9, tel. 681 700, fax. 271 218e-mail: [email protected]Željkica Skalički, jb prisjednik

51500 KRK (051)Katunar Zrinski Miljenka, Trg bana J.Jelačića 5, tel/fax. 520 536e-mail: [email protected] Pavešić, jb prisjednikKristijan Trinajstić, jb vježbenik

mr.sc. Ružić Mirko, Šetalište Sv. Bernardina bb, tel/fax. 221 674e-mail: [email protected] Sandra Turčić, jb savjetnik

44320 KUTINA (044)Malačić Mira, Hrvat.branitelja 11, tel.681 500, fax. 676 500e-mail: [email protected] Puškaš, jb savjetnikMaja Relić, jb vježbenik

Medić Mato, Trg K.Tomislava 7, tel. 683 525e-mail: [email protected] Medić, jb vježbenik

Mokry-Uroić Dubravka, Kneza Trpimira 2a, tel. 630 288 e-mail: [email protected]

52220 LABIN (052) Udovičić Rita, Zelenice 18/I, tel. 852 013 e-mail: [email protected] Rojnić, jb vježbenik

Terković Branko, Rudarska 7 , tel. 851 141, fax. 851 142e-mail:[email protected]Čekada Lara, jb prisjednik

51415 LOVRAN (051)Radmila Mandić, Šetalište M. Tita 35, tel. 293 426e-mail: [email protected] Radetić, jb savjetnik

42240 LUDBREG (042)Radašić Kruno, Miroslava Krleže 27, tel. 810 125 e-mail: [email protected] Bačani, jb prisjednik

21300 MAKARSKA (021)Barbić Ante, Ul. 4. svibnja 533 br. 1, tel. 615 500 e-mail: [email protected] Arapović Vranješ, jb prisjednik

Pejković Ante, Ul. Stjepana Radića 7, tel. 615 257e-mail: [email protected] Pejković, jb prisjednikLora Pejković, jb vježbenik

51550 MALI LOŠINJ (051)Marković Božo, Braće Vidulić 2-6,tel. 233 047, fax. 520 401e-mail: [email protected] Marković, jb vježbenik

20350 METKOVIĆ (020)Pandža Joško, A. Starčevića 9, tel./fax. 681 154 e-mail: [email protected]

Plećaš Vedran, Trg K.Tomislava 3/I, tel. 681 177e-mail: [email protected] Plećaš, jb savjetnik

40315 MURSKO SREDIŠĆE (040)Hoblaj Ruža, Trg braće Radića 8a, tel. 543 300e-mail: [email protected] Hoblaj, jb vježbenik

31500 NAŠICE (031)Godžirov Boris, Pejačevićev trg 11, tel. 615 100 e-mail: [email protected] Godžirov, jb vježbenik

Mandić Ljerka, Braće Radića 6, tel. 612 093, fax. 612 [email protected] Kusturić Škurla, jb vježbenikMarija Habuda, jb savjetnik

35400 NOVA GRADIŠKA (035)Jelinić Stanka, Karla Dieneša 3, tel/fax. 363 388 e-mail: [email protected] Domagoj Strinavić, jb prisjednik

Zima Dražen, Trg kralja Tomislava 5, tel/fax. 361 961e-mail: [email protected]žen Orešković, jb prisjednik

52466 NOVIGRAD (052)Aleksandra Micelli , Trg Pozzetto 19, tel. 757 043, fax. 726 232e-mail: [email protected] Ritoša Horvat, jb prisjednikAntonija Škarda, jb savjetnik Ana Maria Micelli, jb vježbenik


42220 NOVI MAROF (042)Vidović-Džidić Nada, Zagrebačka 2, tel. 612 244, 205 244, fax. 205 243 e-mail: [email protected] Žugec, jb prisjednik

51259 NOVI VINODOLSKI (051)Tus Jelena, Korzo Vinodolskog zakona br. 50A, tel/fax. 245 503, e-mail: [email protected]

44330 NOVSKA (044)Ante Đerek, Trg L. I. Oriovčanina 18/1, tel/fax. 601 515e-mail: [email protected] Nives Drobnjak, jb vježbenik

47300 OGULIN (047)Brčić Mirjana, Vladimira Nazora 23, tel/fax. 525 444e-mail: [email protected]

21310 OMIŠ (021)Vuković Radoslav, Četvrt Ž. Dražojevića bb, tel/fax. 861 753e-mail: [email protected]

51513 OMIŠALJ (051)Kućar Neven, Put mora 1, tel/fax.841 126e.mail: [email protected] Hadžiomerović, jb vježbenik

51419 OPATIJA (051)Hrvojka Kuzle, v.d.jb, Maršala Tita 75/I, tel. 272 939, fax. 711 280e-mail: [email protected]

Šuran Nataša, Maršala Tita 80, tel. 272 955 , fax. 271 738e-mail: [email protected] Čavka Markiš, jb vježbenik

33515 ORAHOVICA (033)Novačić Antun, Trg pl. Mihalovića 2, tel/fax. 674 336e-mail: [email protected]

49243 OROSLAVJE (049)Tadić Petar, Ul. Milana Prpića 65, tel/fax. 284 362e-mail: [email protected]

31000 OSIJEK (031)Arambašić Biserka, Kapucinska 17/I, tel. 214 660, fax. 214 661e-mail: [email protected] Vjenceslav Arambašić, jb prisjednikMarija Šarić, jb prisjednik

Borić Mirjana, Jakova Gotovca 13, tel. 202 200, fax. 202 204e-mail: [email protected] Kovačević, jb prisjednikAleksandra Kolev, jb prisjednikVedran Borić, jb savjetnik

Dumančić Dragica, Vrt J. Truhelke 3, tel/fax. 201 277e-mail: [email protected] Dumančić, jb prisjednikRahela Kovačić, jb savjetnik

Kokić Anamarija, Trg slobode 3/I, tel. 204 027 e-mail: [email protected]

Kovačev Tatjana, Europske avenije 4, tel/fax. 206 605e-mail: [email protected]ć Dora, jb prisjednikBoris Brnjevarac, jb savjetnik

Pavelić-Musa Zdenka, Županijska 13, tel/fax. 200 808e-mail: [email protected] Vodopija, jb prisjednik

Perić Lidija, Kapucinska 25/I, tel/fax. 201 110e-mail: [email protected] Perić, jb prisjednikJasminka Pavlov, jb prisjednikAntonija Rako, jb savjetnik

Popović Mandica, Trg A.Starčevića 10, tel. 650211 e-mail: [email protected]

Rok Verica, Kapucinska broj 23/I , tel/fax. 700 707, 205 211e-mail: [email protected] Albert Majstorović, jb prisjednik

Šimašek Zlatko, Vijenac Paje Kolarića 2, tel/.fax. 215 650e-mail: [email protected]

Šustić Hrvatin, Hrvatske Republike 31b, tel.213 213 e-mail: [email protected] Peček, jb prisjednik

47280 OZALJ (047)Tea Ivić Jenkač, Zrinskih i Frankopana 15, tel/fax. 732 048e-mail: [email protected]

23290 PAG (023)Škunca Elizabeta, Podmir bb, tel. 612 281, fax. 616 905 e-mail: [email protected]

34550 PAKRAC (034)Grgurić-Rukavina Dubravka, Trg bana Jelačića 6 tel/fax. 412 905 e-mail: [email protected]

52000 PAZIN (052)Blečić Marija, Jože Šurana 6, tel/fax. 621 544e-mail: [email protected] Paulišić, jb prisjednikDeana Matković, jb vježbenik

Jeromela Mauša Nataša, Dinka Trinajstića 2, tel/fax. 621 111e-mail: [email protected] Belac, jb prisjednik


44250 PETRINJA (044)Antoš-Kovačićek Višnja, Dr Franje Tuđmana 7, tel/fax. 814 587 e-mail: [email protected] Kovačićek, jb vježbenik Vjekoslav Andrić, jb prisjednik

33405 PITOMAČA (033)Anđal-Mlinarić Brigita, Trg Kralja Tomislava bb, tel/fax. 801 561e-mail: [email protected] Mlinarić, jb vježbenik

10451 PISAROVINA (01)Barbarić Petar,Trg Stjepana Radića 4/I, tel/fax. 629 18 69e-mail: [email protected]

20340 PLOČE (020)Žderić Tomislav, Neretvanskih gusara 12, tel/fax. 670 323e-mail: [email protected]

44317 POPOVAČA (044)Greblo Vladimir, Trg grofa Erdedya 28, tel/fax. 670 771 e-mail: [email protected]

52440 POREČ (052)Ferenc Tanja, Trg slobode 2, tel. 452 905, fax. 428 210e-mail: [email protected] Marjana Kirin, prisjednik

Pahović Đordano, Trg Joakima Rakovca 5, tel. 442 163e-mail: [email protected] Sabina Parencan, jb prisjednikMaksimiljan Pahović, jb vježbenik

Hrvatin Marija, 8.marta 1, tel. 433 258 e-mail: [email protected] Kalac, jb prisjednik Morena Gojtanić, jb vježbenik

34000 POŽEGA (034)Bagarić Niko, Ul. Sv. Florijana 6, tel/fax. 272 551e-mail: [email protected] Marijana Perić, jb prisjednik

Brekalo Ante, Dragutina Lermana 6, tel. 313 153, fax. 313 152e-mail: [email protected] Brekalo, jb vježbenikIvana Kronšteter, jb vježbenik

mr.sc.Včelik Mario, Primorska 2, tel/fax. 251 640 e-mail: [email protected] Hudeček, jb prisjednik Matea Včelik, jb vježbenik

40323 PRELOG (040)Balaban Marijan, Trg Sv.Florijana 20, tel. 646 200, fax. 645 155e-mail: [email protected]

Blažeka Ljiljana, Glavna 26, tel/fax. 645 062e-mail: [email protected] Andreja Pavleković, jb prisjednik

49218 PREGRADA (049)Gordana Večerić,v.d.javni bilježnik, Kostelgradska 9 tel/fax. 377 884 e-mail: [email protected]

52100 PULA (052) Crljenica Alida, Ćirilometodske družbe 1, tel/fax. 215 625e-mail: [email protected] Bilić, jb prisjednik Maja Crljenica, jb savjetnik

Marina Paić-Čerin, Olge Ban 8, tel. 215311, fax. 380 804e-mail: [email protected]ško Bambić, jb prisjednikMarko Vitasović, jb savjetnik

Kopić Nansi, Anticova 9/I, tel/fax. 217 808e-mail: [email protected] Franković, jb prisjednikTena Kopić, jb savjetnik Ivan Beletić-Tatić, jb vježbenikTijana Celija, jb vježbenik

Krajcar Denis, Flanatička 10, tel/fax. 215 315e-mail: [email protected] Meničanin, jb prisjednikŽeljko Valenta, jb prisjednik

Kukučka Ivan, Jurja Žakna 4b, tel. 544 755, fax. 213 097e.mail: [email protected] Diković Komadina, jb prisjednik Miroslav Kutlača, jb savjetnik

Obrovac Skira Sonja, M.Laginje 2, tel. 211 260 e-mail:[email protected] Cindrić Bačac, jb prisjednik

Perković Divna, Mletačka 2, tel. 217 505, fax. 522 316e-mail: [email protected] Iva Pauro, jb savjetnik

Pliško Mirna, Smareglina ul. br.7, tel. 210 511, fax. 522 377 e-mail: [email protected] Regvat, jb prisjednikVesna Perković, jb savjetnikFilip Komel, jb vježbenik

51280 RAB (051)Radić Ermina, Mali Palit bb, tel/fax. 725 498e-mail: [email protected] Draženka Pičuljan, jb prisjednik

51000 RIJEKA (051)Banić Miroslav, Korzo 4/II, tel/fax. 338 114e-mail: [email protected] Petar Banić, jb savjetnik


Borčić Jadranka i Sokolić-Ožbolt OlgaUžarska 28-30/II, tel/fax. 212 513 e-mail: [email protected] Danijela Miloš, jb prisjednik Kristina Jurčić, jb savjetnikMartina Klarin, jb vježbenik

Ćuzela Vesna , Korzo 18, tel. 339 686, fax. 322 969e-mail: [email protected] Čehajić, jb prisjednik Sunčica Žužić Kovačić, jb prisjednikMarin Jugovac, jb vježbenikMarina Cvitan, jb vježbenikMaja Grgić, jb vježbenik

Grozdanić-Dekleva Marija, Korzo 35/I, tel/fax. 336 727 e-mail: [email protected] Baričević, jb prisjednik Nikolina Božić, jb vježbenik

Legović Gordana, Rudolfa Strohala 3, tel. 322 922, fax. 321 052e-mail: [email protected] Veronika Fućak Zvonarić, jb prisjednikSilvija Perišić, jb vježbenik

Lovrović Lečić Vera, Fiorello la Guardia 25, tel/fax. 212 665e-mail: [email protected] Jovanić, jb prisjednik Katarina Datković, jb savjetnikIvan Dobrović, jb vježbenik

Marinković Žaklina, Korzo 22, tel. 323 409e-mail:[email protected]

Panjković Velibor, Ante Starčevića 4, tel. 317 370, fax. 317 076e-mail: [email protected] Šarić, jb prisjednikDanijela Duran Šunić, jb savjetnik Nataša Babić, jb vježbenikBranka Ramić, jb vježbenik

Paravić Darko, Gnambova 2/II, tel/fax. 330 532e-mail: [email protected] Robert Beletić, jb prisjednikBlanka Kosjek Rumora, jb prisjednikMario Brajdić, jb savjetnikMarin Bartulović, jb vježbenik

Pejnović Stevan, Ribarska 2/2, tel. 214 783 e-mail: [email protected] Butković, jb prisjednik

Sablić Dorčić Marina, Ciottina 5, tel. 494 169 e-mail: [email protected] Matković, jb prisjednikAna Sabljak, jb savjetnik

Smojver-Bašić Anđelka, Školjić 2, tel/fax. 335 890 e-mail: [email protected]Željko Bašić, jb prisjednik

Švegović Vesna, Titov trg 10, tel/fax. 335 753e-mail: [email protected]

Vrsalović Zoran, Korzo 40,tel. 322 211, fax. 322 393 e-mail:[email protected] Huserik Zujić, jb prisjednik Andrea Batelić, jb prisjednikValentin Jakovac, jb vježbenik

52210 ROVINJ (052)Dušić Davor, Ul. Carera 20, tel/fax. 818 051e-mail: [email protected] Erak Dušić, jb prisjednik

Zujić Rino, N.Quarantotto bb, tel. 830 008, fax. 840 197e-mail: [email protected] Burić, jb prisjednik

10430 SAMOBOR Frković Gordana - Jožinec Ljubica Trg K. Tomislava 13/I, tel/fax. 336 62 10e-mail: [email protected] Leljak Hršak, jb prisjednikKristina Župančić, jb prisjednik

Palinić-Čulin Sandra, Gajeva 35, tel. 332 65 86, fax. 332 65 87e-mail:[email protected]

Remenarić Slavko, Trg K.Tomislava 10, tel. 338 72 43, fax. 338 72 45e-mail:[email protected] Belošević, jb prisjednik

53270 SENJ (053)Vrban Zvonimir, Pavlinski trg 17, tel/fax. 881 759e-mail: [email protected] Biondić, jb prisjednik

10360 SESVETE (01)Batušić-Šlogar Zinka , Vladimira Ruždjaka 8 tel. 205 82 88, fax. 205 82 99 e-mail: [email protected] Gerić, jb prisjednikDaniela Vuković, jb vježbenik

Čergar Milka, Ninska 1, tel. 200 05 82, fax. 201 02 91e-mail: [email protected] Kravar, jb prisjednikMarija Čukelj, jb savjetnikAna Žigrović, jb vježbenikKatarina Ivančić, jb vježbenikMirjana Škarica, jb vježbenik


Ledić Sanja, Ninska 3, tel. 200 55 50, 200 55 52, fax. 200 55 17e-mail: [email protected] Zaplatić, jb prisjednik Darja Kaleb Gavran, jb vježbenik

Vuger Ignac, Karlovačka c. 2., tel/fax. 200 88 28e-mail: [email protected]ško Pervan, jb prisjednikAndrija Vuger, jb vježbenik

21230 SINJ (021)Delonga Vladimir, Trg dr Franje Tuđmana 7, tel/fax. 825 900e-mail: [email protected]

Romac Ana, Put Petrovca 12/2, tel. 823 081, fax. 826 022e-mail: [email protected] Buljan, jb prisjednik

44000 SISAK (044)Briševac Imprić Gordana, Trg Lj.Posavskog 3, tel. 522 909 e-mail:[email protected] Podoreški, jb savjetnik

Čubelić Šimac Sanja, S.i A. Radića 34, tel/fax. 521 228 e-mail: [email protected] Ocvarek, jb prisjednik

Marković Ivan, S. i A. Radića 1, tel/fax. 523 694 e-mail: [email protected] Tomazinić Grahovac, jb prisjednik

Kraljičković Ivica , S. i A. Radića 25, tel/fax. 523 363 e-mail: [email protected] Habulin, jb prisjednik Silvija Harambašić, jb vježbenik

Stojanović Natalija, S i A.Radića 6/6, tel. 522 708, fax. 522 723e-mail:[email protected] Bebek, jb vježbenik

35000 SLAVONSKI BROD (035)Bračun Miroslav, Ul.P. Krešimira IV br. 3, tel. 449 467, fax. 449 468e-mail: [email protected] Relić, jb prisjednikZvonimir Bračun, jb prisjednik

Čečatka Robert-Anton, Trg pobjede 19, tel. 449 498, fax. 404 140e-mail: [email protected] Pavić, jb vježbenik

Kemec Nada , Trg pobjede 22, tel. 410 299, fax. 415 344e-mail:[email protected] Marjanac, jb prisjednikIva Kemec Kokot, jb savjetnik

Lukačević Mario, Matije Gupca 30, tel. 445 805, fax. 445 833e-mail: [email protected]

Medunić Ruža, Trg pobjede 10, tel. 440 616 e-mail: javni biljeznik.ruza [email protected] Katarina Oreč, jb prisjednik

33520 SLATINA (033)Krpačić Mato, Trg Sv. Josipa 9, tel/fax. 550 665 e-mail: [email protected]

21210 SOLIN (021)Ivančić Marija, Kralja Zvonimira 75, tel/fax. 210 548e-mail: [email protected]žana Ludvajić, jb prisjednikMaja Maleš Talaja, jb prisjednik

Jurišić Boško, Kralja Zvonimira 85, tel/fax. 213 286 e-mail: [email protected] Zlatar Šunjić, jb prisjednikMarinko Šutić, jb vježbenik

21000 SPLIT (021)Bilan Vedrana, Kneza Lj. Posavskog 17/I, tel/fax. 321 505e-mail: [email protected] Ogorevc, jb prisjednikVesna Radovan, jb prisjednik

Bradarić Ivan, Obala Hrv. nar. preporoda 9, tel/fax. 345 859e-mail: [email protected] Berić, jb prisjednik Ivana Bradarić, jb prisjednik

Čipčić Mila, Gundulićeva 20, tel/fax. 380 122 e-mail: [email protected] Jelavić, jb prisjednik

Dragun Helena, Škrape 53, tel. 530 902, fax. 530 988 e-mail:[email protected]

Karabotić-Milovac Teo, Kavanjinova 4,tel. 339 888, fax. 339 890e-mail: [email protected] Pavičić, jb prisjednikIgor Buzdovačić, jb vježbenik

Kekez Nevenka, Hrvatske mornarice 1B, tel. 485 255, fax. 322 361 e-mail: [email protected] Dunja Brajčić, jb prisjednik Irena Šimunović, jb prisjednik

Kovačević Borica, Ivana Gundulića 44/II, tel/fax. 362 497e-mail: [email protected]

Makelja-Šuljić Jagoda, Šimićeva 2, tel/fax. 371 442e-mail: [email protected]žen Makelja, jb prisjednikJagoda Vuković, jb prisjednik


Matačić Jasna, Ruđera Boškovića 9, tel/fax. 482 509e-mail: [email protected] Mikolčević, jb vježbenik

Milić-Štrkalj Zrinka, Domov. rata 27b, tel. 485 776, fax. 322 455e-mail: [email protected] Ana Vukojević, jb prisjednik

Pavlović Dalibor, Klaićeva poljana 3, tel. 772 948, fax. 772 943e-mail:[email protected] Banovac, jb vježbenik

Popovac Mirjana, Mažuranićevo šet. 13, tel/fax. 317 401 e-mail: [email protected] Ana Zaninović Popovac, jb vježbenikIvana Brkljačić Malenica, jb savjetnik

Mr.sc.Puljiz Zoja, Mažuranićevo šetalište 14, tel. 322 495, fax. 347 000 e-mail: [email protected] Snježana Felzer-Puljiz, jb prisjednikLucija Bulja, jb vježbenik

Rubić Mira, Domovinskog rata 11, tel/fax. 348043e-mail: [email protected]

Šarić Ilija, Hrvatske bratske zajednice 3a, tel. 480 341, 480 358e-mail: [email protected] Paradžik, jb prisjednik

mr.sc. Šuško Ante, Domovinskog rata 3, tel./fax. 348 104 e-mail: [email protected] Barišić, jb prisjednik Zlokić Ante, Velebitska 26, tel/fax. 534 528 e-mail:[email protected] Valjan, jb prisjednik

21300 SUPETAR (021)Kuzmanić Ervin, Ratac 2, tel/fax. 630 555,e-mail: [email protected] Dinko Martinović , jb prisjednikIvana Miletić, jb savjetnikDanijel Bezmalinović, jb vježbenik

21460 STARI GRAD (021)Plenković Jadranka, Sv. Rok bb, tel/fax. 765 547 e-mail: [email protected]

10380 SVETI IVAN ZELINA (01)Rački Branka, Trg Ante Starčevića 14/II, tel/fax. 206 09 37 e-mail: [email protected] Rački, jb savjetnik

22000 ŠIBENIK (022)Malenica Ljiljanka, Fra Stjepana Zlatovića 18, tel. 331 812, fax. 331 819

e-mail: [email protected] Maretić, jb savjetnik

Nakić Nevenka, A.Starčevića 5, tel. 212 265 e-mail: [email protected] Nakić, jb prisjednikSanja Veštić, jb vježbenik

Bukić Vinko, v.d. jb, S.Radića 79a, tel 330 025, fax: 330 116 e-mail: [email protected]

Vuletin Vojislav, Vladimira Nazora 15, tel. 212 096 , fax. 213 190e-mail: [email protected] Vuletin, jb prisjednikSunčica Vuletin, jb savjetnikAna Čvrljak, jb vježbenik

21220 TROGIR(021)Biuk Željena, Matije Gupca 1/II, tel/fax. 885 397 e-mail: [email protected] Erkapić, jb prisjednik Anica Krnić, jb vježbenik

Žanko Petar, Matije Gupca 1/I tel/fax. 885 330e-mail: [email protected] Margeta-Nuber, jb prisjednik Ana Pavković, jb prisjednikIvana Bartulica Antulov, jb savjetnik

52470 UMAG (052)Krajina Željko, Trgovačka 1, tel. 743 464, fax. 743 463e-mail: [email protected] Kliman, jb prisjednikAnita Lovrić, jb prisjednik

31550 VALPOVO (031) Gagro Ružica, Trg kralja Tomislava 10, tel. 663 555e-mail:[email protected] Gagro, jb prisjednik Maja Gagro Bošnjak, jb savjetnik

Grgić Jelena, Vij.107.brigade HV 3, tel. 650 100, fax. 650 190e-mail: [email protected]

42000 VARAŽDIN (042)Benc Rankica, Vrazova 8c, tel. 211 400, 212 558, fax. 211 400e-mail: [email protected] Lidija Metlikovec, jb prisjednik Jelena Plantak, jb vježbenik

Čmrlec-Kišić Biserka, Mihanovićeva 2, tel. 211 662, fax. 211 699 e-mail: [email protected] Peručić Jošić, jb prisjednik Natalija Kaselj Tušek, jb savjetnik


Duić Melanija, Franjevački trg 17, tel. 212 214, fax. 200 985e-mail: [email protected] Andreja Levatić Marin, jb prisjednikŽeljka Poljak Tuholjak, jb prisjednik Lana Pavković Rendić, jb savjetnik

Mađarić Koraljka, Kapucinski trg 2/I, tel. 201 323, fax. 210 329e-mil:[email protected] Ivetić, jb vježbenik

Rauš-Klier Zvijezdana, Anina 2, tel. 212 812, fax. 200 672e-mail: [email protected] Barbara Viličić, jb savjetnik

Štimac Bojana, Braće Radića br. 6, tel/fax. 212 833e-mail: [email protected] Mihinjač, jb prisjednik Iva Zadrović, jb prisjednikBojana Štrlek Voćanec, jb savjetnik Martina Ivek, jb vježbenik

Trstenjak Stjepan, Trg slobode 1, tel. 300 550, fax. 300 552e-mail: [email protected] Ana Brezovec, jb savjetnik

Vajdić-Sevšek Jagoda, Pavlinska 5, tel/fax. 320 015e-mail: [email protected] Pjevac, jb prisjednikSunčica Gložinić, jb prisjednik

10410 VELIKA GORICA (01)Jurlina Marko, Slavka Kolara 1, tel/fax. 622 10 97, fax. 622 15 52e.mail:[email protected] Brazda, jb prisjednikMirna Rob, jb vježbenik

Maleković Ivan, Trg K. Tomislava 7, tel. 622 21 23, fax. 622 52 66e-mail: [email protected] Meštrović, jb prisjednikIvana Švegar, jb prisjednikSabine Živković, jb vježbenikMaja Grgurić, jb vježbenik

Mirčetić Nives, N. Šopa 41, tel. 622 52 77, fax. 623 25 83e-mail: [email protected] Begović, jb prisjednik

Spevec Ranka, Trg K.Tomislava 39, tel. 621 38 69, fax. 625 11 06e-mail: [email protected] Vrba, jb prisjednik

32100 VINKOVCI (032)Kovač Mirodar, Trg B. J. Šokčevića 1, tel/fax. 334 235e-mail: [email protected]

Nikola Perković, jb savjetnik

Mendeš Marijan, Duga ulica broj 10/I, tel/fax. 334 221 e-mail: [email protected] Komesarović, jb vježbenik

Vajcl Alen, Duga ulica 8, tel. 338 285, fax. 338 118 e-mail:[email protected]

Vulić Nikola, Vladimira Nazora 13, tel/fax. 338 050e-mail:[email protected] Lejla Šutalo, jb vježbenik

33000 VIROVITICA (033)Filipović-Kovačić Dubravka, Andrije Kačića Miošića 2, tel/fax. 726 [email protected] Tomislav Vuković, jb vježbenik Ivana Pavošević, jb vježbenik

Ema Nađ,Antuna Mihanovića 26,tel/fax.800-635e-mail: [email protected]

21480 VIS (021)Mladineo Margarita, Šetalište Stare Isse 2, tel/fax. 718 088e-mail: [email protected] Krvavica, jb vježbenik

52463 VIŠNJAN (052)Poropat Anka, Trg slobode 1, tel. 427 852, fax. 427 854e-mail: [email protected] Gambiroža, jb prisjednikAilin Brgudac, jb savjetnik

22211 VODICE (022)Gojanović Aljoša, Obala Juričev Ive Cote 27, tel. 441 644, fax. 440 944e-mail: [email protected]

10340 VRBOVEC (01)Koretić Dubravka, Ul. poginulih branitelja bb, tel/fax. 279 28 92e-mail: [email protected] Bajić, jb savjetnik

21276 VRGORAC (021)Kristić Ivan, Tina Ujevića 13, tel. 675 160, 098 448 795e-mail: [email protected]

32000 VUKOVAR (032)Arambašić Boro, I. G. Kovačića 2/I tel. 441 988, fax. 441 989e-mail: [email protected]ška Uzelac, jb prisjednikIvana Stočko, jb prisjednik

Kovačić Jelica, Trg kralja Tomislava 1, tel/fax. 421 278 e-mail: [email protected] Sanja Tokić, jb prisjednik


Ore Vojislav, Dr Franje Tuđmana 5, tel. 413 304, fax. 443 331e-mail: [email protected] Jovanović, jb prisjednik

49210 ZABOK (049)Martinić Javorka, Matije Gupca 47/I, tel/fax. 221 152 e-mail:[email protected]

Podgajski Vlasto, Matije Gupca 70, tel. 221 168, fax. 501 197e-mail: [email protected] Kramar, jb prisjednik

23000 ZADAR (023)Emil Brkić, Ul.Domovin.rata 3, tel. 231 383, fax. 231 481e-mail: [email protected] Gadža Beganović, jb prisjednik

Grdović Silvana, Zrinsko Frankopanska 38, tel.300646, fax.300648e-mail: [email protected]

Grigillo Ramljak Darija, Dalmat.sabora 2, tel/fax. 213 000 e-mail: [email protected] Zubčić, jb prisjednikAna Ramov, jb savjetnik

Hrabra Suzana, Don Ive Prodana 4, tel. 312 166 e-mail:[email protected]

Kolega-Zubčić Alkica, Stjepana Radića 42b, tel/fax. 300 900e-mail: [email protected] Marčina, jb prisjednikFilip Zubčić, jb savjetnik Tereza Jurlina, jb vježbenik

Marčina Vera, 112.brigade br.3, tel/fax. 314 665e-mail: [email protected] Skoblar, jb prisjednik

Goran Marčina, jb prisjednik Ana Svorcina, jb vježbenik

Mišković mr. sc. Davor, Ul. Mihovila Klaića 7tel/fax. 311 111e-mail: [email protected]

10290 ZAPREŠIĆ (01)Adžija Ivan, Baltazara A. Krčelića 15, tel. 331 08 75, fax. 331 08 76e-mail: [email protected] Kolombo, jb prisjednikMirta Adžija, jb prisjednik

Poljak Estera, Tržna 12, tel.331 45 94, fax. 331 45 93e-mail:[email protected] Dika, jb prisjednik

49250 ZLATAR (049)Bartolek Zvonimir, Trg Slobode 2, tel/fax. 466 808e-mail: [email protected]

Pozaić Đurđica, Zagrebačka 15a, tel/fax. 467 077 e-mail: [email protected] Preis, jb savjetnik

52341 ŽMINJ (052)Patricia Pucić, Pazinska 2/h, tel/fax. 846 530e-mail: [email protected] Kliman, jb savjetnik

32270 ŽUPANJA (032)Kaluđer Mladen, Veliki Kraj 59, tel/fax. 830 130e-mail: [email protected] Karalić, jb savjetnik

Marošević Kata, Veliki Kraj 54, tel/fax. 832 793e-mail: [email protected] Marošević, jb vježbenik Igor Bojić, jb vježbenik

Documents

JAVNI BILJEŽNIK - hjk.hr biljeznik 38 small.pdf · JAVNI BILJEŽNIK 38 I 2013 3 Poštovani čitatelji, Javni bilježnik, naše glasilo, nakon proteklih sedamnaest godina uspješnog