Javno-izvjesce-2015

NAA MISIJA Prikupljanjem i analizom podataka od znaaja za nacionalnu sigurnost, SOA prepoznaje, istrauje i razumijeva prijetnje i izazove nacionalnoj sigurnosti

pruajui dravnom vodstvu i ostalim tijelima pouzdanu podlogu u odluivanju i djelovanju u zatiti nacionalne sigurnosti, interesa i dobrobiti graana Republike

Hrvatske.

VIZIJA Moderna, uinkovita i odgovorna sigurnosno-obavjetajna agencija, primjerena

potrebama, usmjerena na ostvarivanje svoje misije i postizanje vrhunskih rezultata, sa znaajnim nacionalnim utjecajem i uinkom te regionalnim

dosegom koja je prepoznata po razvijenim sposobnostima, izvrsnim djelatnicima i snanim partnerskim vezama.

VRIJEDNOSTI

IZVRSNOST

u svemu to radimo teimo najboljim postignuima usmjereni smo na nalaenje rjeenja i postizanje

rezultata

stalno se usavravamo i uimo obavljajui zadae

potiemo kreativnost i inovacije primjerom pokazujemo posveenost i profesionalnost u radu koristimo suvremene tehnike, metode i alate

ZAKONITOST

svoje djelovanje provodimo u zakonskim okvirima te sukladno etikim i profesionalnim standardima

za svoj rad odgovaramo zakonom nadlenim institucijama parlamentarni, struni i graanski nadzor dodatno

osiguravaju zakonitost djelovanja Agencije

TIMSKI RAD

izgraujemo zajednike uspjehe, dijelimo rizike i meusobno se pomaemo

potujemo druge i cijenimo razliitosti

komuniciramo iskreno i otvoreno

svi dijelimo jednake mogunosti i prilike koji ovise o naim kvalitetama, sposobnostima i znanjima

s drugim tijelima, institucijama i meunarodnim partnerima gradimo snane i pouzdane veze

INTEGRITET

odgovorni smo, diskretni, pouzdani i posveeni ispunjenju zadaa

domoljublje i ponos iskazujemo odgovornim radom

u tekim situacijama iskazujemo optimizam, moral i hrabrost

lojalni smo Agenciji, njezinoj misiji i vrijednostima

potujemo sigurnosnu kulturu sebe ocjenjujemo po vrijednosti i rezultatima koje

svakodnevno ostvarujemo u slubi

SADRAJ UVODNO OBRAANJE ................................................................................................................... 1

O SIGURNOSNO-OBAVJETAJNOJ AGENCIJI ................................................................................... 4

SIGURNOSNO-OBAVJETAJNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE .................................................................................. 4

ULOGA SOA-E ............................................................................................................................................. 5

OVLASTI ...................................................................................................................................................... 5

USMJERAVANJE RADA SOA-E .......................................................................................................................... 6

STANJE SIGURNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ ............................................................................. 8

STANJE SIGURNOSTI U OKRUENJU REPUBLIKE HRVATSKE ....................................................... 17

SIGURNOSNE PRILIKE U JUGOISTONOM SUSJEDSTVU REPUBLIKE HRVATSKE ........................................................... 17

POJAS NESTABILNOSTI U EUROPSKOM OKRUENJU ............................................................................................. 19

RAD SOA-e U BROJKAMA ............................................................................................................ 24

ANALITIKI URADCI ..................................................................................................................................... 24

SIGURNOSNE PROVJERE ................................................................................................................................ 24

PROTUOBAVJETAJNA ZATITA I SIGURNOST TIENIH OSOBA ............................................................................... 26

UPRAVLJANJE SOA-om ................................................................................................................ 29

ORGANIZACIJA I USTROJ ............................................................................................................................... 29

TRANSPARENTNOST PRORAUNA ................................................................................................................... 30

UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA ......................................................................................................... 32

IZAZOVI U UPRAVLJANJU AGENCIJOM .............................................................................................................. 35

RAZVOJ SPOSOBNOSTI SOA-E PROVEDBA PLANA RAZVOJA ............................................................................... 36

NADZOR RADA SOA-e .................................................................................................................. 38

VANJSKI NADZOR ........................................................................................................................................ 38

UNUTARNJI NADZOR.................................................................................................................................... 38

ODGOVORNOST PREMA JAVNOSTI .................................................................................................................. 40

1 Sigurnosno-obavjetajna agencija

UVODNO OBRAANJE _______________________________________________________________________

Potovani,

nacionalna sigurnost titi se zajednikim nastojanjem graana i dravnih tijela. Stoga je za uinkovitu zatitu nacionalne sigurnosti potrebno upoznati javnost s kojim se opasnostima i prijetnjama suoavamo. To je ujedno i naa obveza prema graanima iju potporu trebamo u radu.

Prole smo godine po prvi put objavili javni dokument o svom radu. Objava je pozdravljena u strunoj i opoj javnosti, to nam je potvrdilo da je otvaranje Agencije korak koji uvruje nacionalnu sigurnost i povjerenje graana u institucije koje ih tite.

Pri tome se, ipak, ne smije zaboraviti da se SOA bavi sigurnosno-obavjetajnim radom. To znai da velik dio naeg posla mora ostati nevidljiv oima javnosti ime titimo graane i nacionalne interese, ali i nae zaposlenike, metode i sredstva rada.

SOA u ispunjavanju svojih zadaa ponekad, u skladu sa zakonom, zadire u privatnost pojedinih osoba. Ove mjere provodimo vrlo profesionalno i odgovorno i nikada to ne inimo bez ozbiljnog razloga. Pri tome su na cilj iskljuivo osobe za koje opravdano sumnjamo da svojim namjerama ili djelovanjem ugroavaju nacionalnu sigurnost, interese ili sigurnost graana. Razvijeni viestruki i raznovrsni nadzor nad naim radom jamac je da ove osjetljive zadae provodimo u skladu s Ustavom i zakonom.

U protekloj godini u naem operativnom i analitikom radu vodili smo se Godinjim smjernicama za rad sigurnosno-obavjetajnih agencija koje SOA dobiva od dravnog vrha. Najbolji pokazatelj naeg rada jest da je Hrvatska u protekloj godini bila sigurna i stabilna drava, to je preduvjet gospodarskog i opeg drutvenog napretka.

Sigurnosni izazovi s kojima se Agencija bavi jo jednom su pokazali da je suradnja s naim meunarodnim partnerima iznimno bitna. Stoga nastavljamo graditi povjerenje i partnerstva sa sigurnosno-obavjetajnim slubama s kojima dijelimo zajednike demokratske vrijednosti ali i rizike. SOA je aktivna i u tijelima EU-a i NATO-a te u nizu meunarodnih multilateralnih sigurnosno-obavjetajnih platformi.

Plan razvoja usvojen 2013. godine bio je vodilja u upravljanju Agencijom, kako bi organizacijske i poslovne promjene koje uvodimo u SOA-i bile planske i sustavne.

Znaajne smo napore uloili u nastavak izgradnje sustava upravljanja ljudskim potencijalima. Prijam djelatnika, temeljen na novim internim propisima, osigurava zapoljavanje slijedom potreba Agencije uz zahtjevne, objektivne i visoke profesionalne kriterije selekcije.


Ovim putem jo jednom pozivamo sve mlade, obrazovane i motivirane osobe, eljne izazova i rada za ope dobro, da se kandidiraju za posao u SOA-i. Mi im jamimo zahtjevan i kompetitivan postupak selekcije i jednake anse za sve.

U skladu s gospodarskim prilikama, stalno traimo prostor za racionalizacijom poslovanja. Istodobno, sigurnosni uvjeti u kojima djelujemo postaju sve zahtjevniji i promjenjiviji. Zato smo poveali ulaganje u znanja i vjetine djelatnika, a ulaganja u razvoj i modernizaciju udvostruili smo. Izvrsni zaposlenici uz moderna tehnika sredstva jame da e SOA i nadalje biti spremna odgovoriti na suvremene sigurnosne izazove i prijetnje.

Ovo uvodno izlaganje zavravam s dvije zahvale. Prva zahvala upuena je dravnim tijelima s kojima Agencija zajedno titi demokratski ustavni poredak i vrijednosti Republike Hrvatske.

Drugu zahvalu i veliko potovanje upuujem djelatnicama i djelatnicima Agencije. To su ljudi koji svakodnevno, izvan oiju javnosti i bez javnih pohvala, profesionalno, diskretno i posveeno ispunjavaju svoje odgovorne zadae u jaanju sigurnosti, slobode i demokratskog poretka svoje domovine. Bez njihovog predanog rada Hrvatska bi bila manje sigurna zemlja. Oni to znaju i s ponosom mogu rei da hrvatski graani mogu imati povjerenje da djelatnici SOA-e, u tienju nae zajednice, uvijek tee izvrsnosti i najviim standardima. Zatita Domovine i ne zasluuje nita manje.

ravnatelj

dr. sc. Dragan Lozani


Najbolji pokazatelj naeg rada jest da je Hrvatska u 2014. godini bila sigurna i

stabilna drava, to je preduvjet gospodarskog i

opeg drutvenog napretka.


O SIGURNOSNO-OBAVJETAJNOJ AGENCIJI _______________________________________________________________________

Sigurnosno-obavjetajni sustav Republike Hrvatske

Sigurnosno-obavjetajni sustav u Republici Hrvatskoj definiran je 2006. godine donoenjem Zakona o sigurnosno-obavjetajnom sustavu RH.

U Republici Hrvatskoj postoje dvije sigurnosno-obavjetajne agencije: Sigurnosno-obavjetajna agencija (SOA) i Vojna sigurnosno-obavjetajna agencija (VSOA). Njihova zadaa je prikupljanje i analiza podataka koji su od znaaja za nacionalnu sigurnost i koji su nuni za donoenje odluka u zatiti nacionalnih interesa.

Rad sigurnosno-obavjetajnih agencija usmjeravaju Predsjednik RH i Vlada RH kroz Vijee za nacionalnu sigurnost (VNS). Uz Vijee za nacionalnu sigurnost, postoji i Savjet za koordinaciju sigurnosno-obavjetajnih agencija (Savjet) koji operativno usklauje rad sigurnosno-obavjetajnih agencija. Strune i administrativne poslove za Vijee za nacionalnu sigurnost i Savjet obavlja Ured Vijea za nacionalnu sigurnost (UVNS).

Shema sigurnosno-obavjetajnog sustava RH


Uloga SOA-e

Rad SOA-e sastoji se od posebnih oblika prikupljanja i analize podataka od znaaja za nacionalnu sigurnost te pruanja obavjetajne potpore donositeljima politikih odluka i nadlenim dravnim tijelima.

SOA prikuplja i analizira podatke u cilju otkrivanja i sprjeavanja radnji koje su usmjerene protiv opstojnosti, neovisnosti, jedinstvenosti i suvereniteta RH, prema nasilnom ruenju ustroja dravne vlasti, ugroavanju ljudskih prava i temeljnih sloboda te osnova gospodarskog sustava.

SOA takoer prikuplja i analizira podatke politike, gospodarske, znanstveno-tehnoloke i sigurnosne prirode koji se odnose na strane drave, organizacije, politike i gospodarske saveze, skupine i osobe te ostale podatke koji su od znaaja za nacionalnu sigurnost.

O spoznajama i procjenama bitnima za nacionalnu sigurnost SOA izvjeuje zakonom propisane korisnike informacija (dravni vrh, ministarstva i ostala dravna tijela).

SOA je dio sustava nacionalne sigurnosti i njeno djelovanje ima meuresorni karakter. Stoga SOA surauje i dostavlja podatke i procjene nadlenim tijelima poput Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP), Dravnog odvjetnitva, USKOK-a, Ministarstva obrane (MORH), ministarstava financija, gospodarstva i ostalih.

U provedbi svojih zadaa SOA razvija partnerstva sa sigurnosno-obavjetajnim agencijama drugih drava te sudjeluje u radu meunarodnih sigurnosno-obavjetajnih foruma i organizacija.

Ovlasti

Poslove iz svoje nadlenosti SOA obavlja na temelju Ustava i Zakona o sigurnosno-obavjetajnom sustavu RH te ostalih propisa koji se odnose na njeno podruje rada.

SOA je zakonom dobila posebne ovlasti koje joj omoguuju prikupljanje podataka sigurnosnog i obavjetajnog znaaja na vie naina: komunikacijom s graanima, potraivanjem slubenih podataka, primjenom tajnih mjera i postupaka, koritenjem javnih izvora, razmjenom podataka s partnerskim sigurnosno-obavjetajnim slubama.

Graani mogu SOA-i dati vrijedne informacije o moguem ugroavanju nacionalne sigurnosti. Stoga je iznimno bitno da graani imaju povjerenje u na diskretan i profesionalan rad.

Veliki broj podataka moe se prikupiti iz tzv. otvorenih izvora (Internet, TV, mediji...). irenje Interneta prua pristup golemom broju javno dostupnih podataka.

SOA moe prikupljati podatke i koritenjem tajnih suradnika i mjera tajnog prikupljanja podataka tehnikim sredstvima (nadzor elektronikih komunikacija, prisluni ureaji i slino).


U prikupljanju podataka primjenjuje se naelo postupnosti. To znai da, ukoliko SOA u obradi neke sigurnosne prijetnje iscrpi redovite metode prikupljanja podataka, primijenit e mjere tajnog prikupljanja podataka. Ujedno, kada postoji mogunost izbora izmeu vie mjera tajnog prikupljanja podataka, primijenit e se mjera kojom se manje zadire u Ustavom zatiena prava i slobode.

Primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se ograniavaju ustavna prava i slobode ovjeka i graanina odobravaju Vrhovni sud ili ravnatelj SOA-e, ovisno o vrsti mjere.

Usmjeravanje rada SOA-e

Svoje djelovanje SOA usmjerava prema onim podrujima koja su u stratekim i upravljakim dokumentima identificirana kao bitna za nacionalnu sigurnost i interese. Rije je o dokumentima poput Strategije nacionalne sigurnosti, Nacionalne strategije za prevenciju i suzbijanje terorizma i Godinjih smjernica za rad sigurnosno-obavjetajnih agencija.

Ovim dokumentima SOA dobiva smjernice djelovanja i ciljeve koje treba ostvariti. Na temelju njih planira i izvrava svoje zadae. O svojim saznanjima SOA povratno izvjeuje korisnike.

Grafiki prikaz obavjetajnog ciklusa

SMJERNICE VIJEA ZA NACIONALNU

SIGURNOST

PLANIRANJE OPERACIJA I

USMJERAVANJE RADA

PROVEDBA OPERACIJA I

PRIKUPLJANJE PODATAKA

OBRADA I ANALIZA PODATAKA

IZVJEIVANJE KORISNIKA

Graani su vrijedan izvor informacija o ugroavanju nacionalne sigurnosti i

bitno je da imaju povjerenje u SOA-in diskretan i profesionalan rad.


SOA prikuplja i analizira podatke kako bi upozorila

dravni vrh o moguim prijetnjama nacionalnoj

sigurnosti i graanima RH.


STANJE SIGURNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ _______________________________________________________________________

Stanje sigurnosti u Republici Hrvatskoj povoljno je i stabilno i nema vidljivih entiteta s veim potencijalom njegovog znaajnijeg naruavanja.

Republika Hrvatska je lanstvom u EU i NATO-u uveala sposobnosti odravanja visoke razine svoje sigurnosti. Pripadnost euroatlantskom politikom okviru donosi brojne gospodarske, politike i sigurnosne prednosti na unutarnjem i vanjskopolitikom planu, ali, istodobno, pred Republiku Hrvatsku postavlja nove izazove kroz sudjelovanje u politikim i sigurnosnim aktivnostima EU-a i NATO-a. Uz to, lanstvo u EU donosi i niz izazova koji utjeu na svakodnevni rad SOA-e poput lakeg prelaska dravnih granica, poveanja broja sigurnosnih provjera, pojaanog obavjetajnog interesa treih drava i potrebe za intenzivnijom meunarodnom sigurnosno-obavjetajnom suradnjom.

Terorizam

Trenutno nema utvrenih izravnih teroristikih prijetnji hrvatskim institucijama, dravljanima i interesima te procjenjujemo kako je teroristika prijetnja na teritoriju Republike Hrvatske trenutno niska. Meutim, za Republiku Hrvatsku, kao lanicu EU-a i NATO-a, postoji potencijalni rizik teroristikih prijetnji, prvenstveno imajui u vidu globalni porast teroristike prijetnje od teroristikih organizacija poput ISIL-a, Al Qaide, Al Shababa i drugih.

Stupanj teroristike prijetnje s islamistikih polazita iz same Republike Hrvatske je nizak. Broj pristaa radikalnog tumaenja islama u Republici Hrvatskoj je mali, nekoliko desetaka osoba, a veina njih nisu pobornici teroristikih metoda djelovanja. Radikalizacija u Hrvatskoj nije poprimila ire razmjere, izmeu ostalog, i zbog vrlo dobrog poloaja, integriranosti i ugleda islamske zajednice u hrvatskom drutvu.

Meutim, odlazak dihadista porijeklom iz drava hrvatskog okruenja koji se bore u sirijskom i irakom sukobu na strani tzv. Islamske drave posebno zabrinjava. Pri tome se biljei i njihov povratak u matine drave nakon ratnih iskustava. Iako u Republici Hrvatskoj trenutno nema povratnika iz Sirije i Iraka, povratak dobrovoljaca u susjedne drave mijenja sigurnosnu situaciju, neizravno utjeui i na Republiku Hrvatsku.

Procjenjujemo da za sada nema izravne prijetnje sigurnosti Republike Hrvatske od dihadista u Siriji ili povratnika, meutim ne smije se iskljuiti mogua prijetnja tzv. vukova samotnjaka. To su osobe koje su spremne samoinicijativno i samostalno izvriti teroristiki napad, bez potpore neke teroristike organizacije, a koje je vrlo teko otkriti. Takoer, ostaje srednjorona i dugorona prijetnja da povratnici koji su vojno osposobljeni, radikalizirani i traumatizirani ratnim iskustvom, u kontaktu s teroristikim strukturama poslue kao izvritelji ili logistika izvrenja teroristikih napada.

Jedan od sigurnosnih izazova s kojim je suoena Republika Hrvatska je i tranzit osoba, stranih dravljana, za koje postoje indicije da podupiru teroristike aktivnosti, preko hrvatskog teritorija na putu iz njihovih matinih drava prema razvijenim europskim dravama u kojima su na privremenom ili stalnom boravku ili prema kriznim aritima.


STRANI BORCI U tzv. ISLAMSKOJ DRAVI

Na teritoriju tzv. Islamske drave utvren je boravak estoro hrvatskih dravljana. Veina njih, uz hrvatsko, ima dravljanstva i drugih drava. Zajedniko im je to da su prije radikalizacije odselili iz Republike Hrvatske ili nisu ni ivjeli u RH. Proces radikalizacije odvijao se u inozemstvu odakle su i otili na teritorij pod kontrolom ISIL-a. Za dvije osobe je utvreno da su sudjelovale u borbenim aktivnostima.

I u Republici Hrvatskoj zabiljeena je pojava da radikalizirane ene odlaze na podruje tzv. Islamske drave u pratnji supruga dihadista ili tamo zasnivaju obitelji.

Broj stranih boraca u Siriji i Iraku s podruja jugoistonog susjedstva i dalje raste i ve se popeo na nekoliko stotina boraca. Najvei broj njih odlazi iz BiH, Kosova, Srbije (prvenstveno Sandaka) i Makedonije. Od 2012. godine u Siriju i Irak je iz drava hrvatskog okruenja otilo oko 600 dihadista, od kojih su neki poginuli, a dio se vratio. Borce uglavnom regrutiraju ekstremno orijentirani vjerski autoriteti, a na terenu se pridruuju najekstremnijim dihadistikim postrojbama.

Do sada je broj povratnika iz Sirije u drave okruenja relativno mali. Ipak, kao i u ostatku Europe, dihadisti-povratnici predstavljaju znaajnu prijetnju zbog iskustava i teroristikih veza steenih u ISIL-u. Veliki dio dihadista odlazi iz ekonomskih razloga, no sudjelovanjem u sukobima oekuje se radikalizacija njihovih politikih stavova i mogunost daljnje indoktrinacije i terorizma.

S podruja Europe broj boraca na strani tzv. Islamske drave popeo se oko 4500.

Nastavlja se rast uporabe drutvenih mrea u teroristike svrhe. Tzv. Islamska drava vjeto se koristi suvremenim sredstvima komunikacije i promidbe, a formirala je i medijski centar Al-Hayat. Al-Hayat je u lipnju 2015. objavio video u kojem dihadisti s podruja Balkana pozivaju istomiljenike na oruanu borbu i terorizam.

Svaki dan aktivisti i simpatizeri ISIL-a objave preko 90.000 poruka na drutvenim mreama. Teroristike organizacije tako koriste drutvene mree za irenje vlastite ideologije i anti-zapadnih stavova, a posebice za regrutiranje boraca za svoje oruane postrojbe.


ISLAMISTIKA RADIKALIZACIJA MALOLJETNIKA

Hrvatska se, kao i ostatak Europe, suoava s izazovom islamistike radikalizacije mladih osoba kroz drutvene mree na Internetu. To je, nakon prikljuivanja brojnih dobrovoljaca iz Europe u dihadistike postrojbe, detektirano kao zabrinjavajui sigurnosni izazov. Naime, dihadisti u svojim pozivima i obeanjima ciljaju upravo na mlade, psiholoki nedozrele osobe koje su prisutne na Internetu i koje su najpogodnije za manipulaciju i pridobivanje.

U procesu radikalizacije osobe naputaju umjerene i prihvaaju ekstremistike i nasilne ideologije i stavove, s politikom, vjerskom ili drugom podlogom.

SOA je stoga aktivna u procesu deradikalizacije mladih osoba koje planiraju odlazak na strana ratita.

U 2014. SOA je detektirala maloljetnog dravljanina Republike Hrvatske s nakanom pridruivanja islamistikim skupinama u Siriji. Mladi se radikalizirao putem Interneta pri emu je stupio u izravni kontakt s dihadistima iz Sirije koji promoviraju borbu za tzv. Islamsku dravu.

Kroz razgovor s obitelji, kao i pruenom psiholokom pomoi mladiu detektirani su problemi i dileme koje su razrijeene te je u konanici maloljetnik napustio radikalne stavove i odustao od odlaska u dihad.

Ovaj, kao i brojni drugi primjeri diljem svijeta, potvruju neophodnost ukljuivanja cjelokupnog drutvenog okruja, a ne samo sigurnosnih slubi, u detektiranju i rjeavanju ovog problema.


Ekstremizam

Malobrojnost lanstva kao i slaba organiziranost ekstremistike scene u Republici Hrvatskoj, kako s lijevih tako i s desnih ideolokih polazita, razlozi su minimalnog potencijala ekstremistikih skupina i pojedinaca za ugroavanje sigurnosne situacije u Republici Hrvatskoj. Pojava ekstremizma zabiljeena je i kod pojedinaca koji djeluju unutar navijakih skupina.

Nezaposlenost, osobito mladih, uz nezadovoljstvo zbog osobnih ivotnih potekoa mogu dovesti do rezignacije i razoaranja u pravni poredak Republike Hrvatske to nosi i rizik pojave ekstremizma.

Utjecaj na stanje sigurnosti mogu imati i posljedice ratnih trauma te nerijeenih meunacionalnih odnosa koji mogu biti plodno tlo za jaanje ekstremizma.

Na podruju desnog ekstremizma u Republici Hrvatskoj kontinuirano je djelovanje pripadnika hrvatskih ogranaka neonacistikih i drugih slinih organizacija. Pojedinci ekstremne desne ideoloke orijentacije se meusobno povezuju, a nastoje uspostaviti kontakte s istomiljenicima u dravama EU. Zbog malobrojnosti neonacistike scene u Republici Hrvatskoj, njihov potencijal ugroavanja sigurnosne situacije je minimalan.

S podruja lijevog ekstremizma, domae anarhistike skupine u kontaktu su s inozemnim anarho-teroristikim pojedincima i skupinama te anarhistikim skupinama u susjedstvu evidentiranima po radikalnom djelovanju. Aktivizam ovih osoba zasad je nenasilan i uglavnom se sastoji od sudjelovanja na anarhistikim skupovima i komunikacije s istomiljenicima.

I dalje su aktivne organizacije i pristae etnikih pokreta u dravama okruenja, ali i ire. Pri tome postoje i kontakti prema istomiljenicima u Republici Hrvatskoj te prema ostalim organizacijama i pojedincima s velikosrpskim ideolokim polazitima.

U 2014. godini registrirana je i pojava organiziranja odlazaka hrvatskih dravljana kao dragovoljaca na ukrajinsko ratite, gdje su se prikljuivali ukrajinskim postrojbama.

Strano obavjetajno djelovanje prema Republici Hrvatskoj

Unutarnjopolitika situacija u Republici Hrvatskoj, kao i vanjska politika Republike Hrvatske, predmet su obavjetajnog interesa drava iji se interesi, aktivnosti i stavovi ne podudaraju s hrvatskima.

Posljednjih godina Republika Hrvatska je, kao lanica NATO-a i EU te radi svog geopolitikog poloaja izloena obavjetajnom djelovanju drava koje EU i NATO percipiraju kao sigurnosnu prijetnju ili izazov. Obavjetajnim djelovanjem u Republici Hrvatskoj ove drave nastoje doi do podataka o procesima u EU-u i NATO-u. Obavjetajni djelatnici ovih drava pri tome, u pravilu, djeluju kao diplomati u veleposlanstvima, ali koriste i druge naine prikrivanja svog stvarnog identiteta i namjera.

Hrvatska je zadnjih godina predmet obavjetajnog djelovanja drava koje EU i NATO percipiraju kao sigurnosnu

prijetnju.


U fokusu ovog stranog obavjetajnog rada je prikupljanje politikih, gospodarskih, tehnolokih informacija te informacija o sudjelovanju Republike Hrvatske u tijelima NATO i EU, kao i o stajalitima Republike Hrvatske u regionalnim i globalnim procesima. Poseban interes predstavlja prikupljanje podataka o disonantnim stajalitima unutar EU-a i NATO-a vezanim uz krizna arita i energetske projekte.

U svom radu ove strane slube koriste i tzv. aktivne mjere, kojima nastoje utjecati na formiranje javnog mnijenja zloporabljujui hrvatski medijski prostor za svoje interese. Tako, primjerice, nastoje utjecati na javno mnijenje glede uloge NATO-a i EU-a u aktualnim kriznim aritima, predstavljajui hrvatsku vanjsku politiku i hrvatske saveznike u negativnom svjetlu.

Neke se strane slube na teritoriju Republike Hrvatske, uz navedene aktivnosti, bave i gospodarskom i industrijskom pijunaom te ih zanimaju informacije o znaajnim gospodarskim projektima kao i o novim i modernim tehnologijama. Tema gospodarske pijunae otvara nove mogunosti za djelovanje SOA-e, poput pruanja savjetodavne potpore hrvatskim gospodarstvenicima u svezi sa suradnjom s nekim stranim subjektima ili gospodarskim aktivnostima u inozemstvu.

Korupcija

Korupcija u javnoj upravi, dravnim institucijama i tijelima te dravnim i javnim tvrtkama jedan je od najznaajnijih izazova Republike Hrvatske, koji ugroava funkcioniranje trita, gospodarski rast, smanjuje porezne izvore i oteuje dravni proraun te stvara nesigurnost i gubitak povjerenja u dravne institucije. Ove pojave smanjuju investicijski potencijal u Hrvatsku, a odraavaju se i na meunarodni ugled Republike Hrvatske i njezine aktivnosti na meunarodnom tritu.

Korupcija neizravno negativno utjee i na nacionalnu sigurnost pa je SOA stoga, u suradnji s drugim nadlenim tijelima, potpora u njezinoj prevenciji i suzbijanju.

Najei oblici korupcije u Republici Hrvatskoj vezani su uz provedbe javnih natjeaja za odabir najpovoljnijeg ponuaa, javne nabave, sklapanja poslova neposrednom pogodbom te prilikom izdavanja raznih oblika dozvola i suglasnosti.

Procesi javne nabave su, zbog financijskih iznosa koje obuhvaaju i vanosti javnog sektora u nacionalnoj ekonomiji, posebno osjetljivi na koruptivne pojave i pokuaje da se netransparentnostima, malverzacijama i nezakonitostima nezakonito izvlai novac na tetu dravnog prorauna.

Najei oblici korupcije vezani su uz provedbe javnih natjeaja, javne

nabave, sklapanja ugovora neposrednom pogodbom te izdavanja

dozvola.


Organizirani kriminal

Na prijetnju organiziranog kriminala uvelike utjee hrvatski prometni, gospodarski i geografski poloaj. Republika Hrvatska nalazi se na jednom od krakova tzv. balkanske krijumarske rute, a znaajan utjecaj ima i stanje organiziranog kriminala u okolnim dravama zbog snane prekogranine suradnje kriminalnih skupina. Pojaani nadzor granica Republike Hrvatske uzrokovao je pomicanje glavnine balkanske rute prema pravcima koji ne prolaze hrvatskim teritorijem, to je utjecalo na pad krijumarskih aktivnosti na ruti koja prolazi hrvatskim teritorijem.

Na trendove organiziranog kriminala utjeu i teka gospodarska situacija, sigurnosno nedovoljno konsolidirane drave jugoistone Europe te pritisak na balkansku rutu u kontekstu brojnih kriznih arita na Bliskom istoku i sjevernoj Africi.

Trenutno se najfrekventnija kopnena ruta za prebacivanje ilegalnih migranata nalazi u blizini hrvatske granice, a prelazi preko teritorija Srbije i Maarske. Trend pada broja ilegalnih migranata hrvatskim teritorijem zapoet 2013. godine jo je izraenije je nastavljen u 2014. te je smanjen i broj zahtjeva za azilom u Republici Hrvatskoj, i to za 50%.

PRANJE NOVCA PRIVATIZACIJOM DRAVNIH TVRTKI

SOA stalno radi na otkrivanju sluajeva zloporaba u gospodarskom poslovanju. Tako su prikupljeni podaci da su prilikom privatizacije velikog trgovakog drutva AA u kojemu je Republika Hrvatska znaajni suvlasnik, odgovorne osobe tog drutva zlorabile svoj poloaj i ovlasti ime su stekle znatan broj dionica na tetu drutva AA te tako postali njegovi znaajni dioniari.

To su provodili tako da su knjigovodstveno prikazali da je trgovako drutvo AA posudilo stotinjak milijuna kuna drugim trgovakim drutvima kao pozajmicu, a taj su novac u stvari koristili za kupovanje dionica drutva AA za svoj interes. Dionice su kupovali na svoje ime i na ime pouzdanih osoba.

Nadalje, financijsku korist steenu takvim nelegalnim postupanjem koristili su za daljnju kupovinu dionica na otvorenom tritu, a vraanje duga drutvu AA, odnosno prikrivanje takvog suspektnog postupanja, proveli su donoenjem odluka o uplati dividende sljedeih nekoliko godina u temeljni kapital drutva AA.

Opisanim aktivnostima odgovorne osobe su otetile su trgovako drutvo AA, a time i dravni proraun RH s obzirom na znaajni dravni udio u njenom vlasnitvu.

O svojim saznanjima SOA izvjeuje Dravno odvjetnitvo radi kaznenog progona odgovornih osoba.


Tzv. Balkanske krijumarske rute

Nastavljena je pojava koritenja hrvatskog teritorija kao utoita pripadnicima regionalnog organiziranog kriminala, bilo da je rije o skrivanju od suprotstavljenih kriminalnih skupina ili izbjegavanju kaznenog progona u domicilnim dravama, odnosno planiranju daljnjih kriminalnih radnji. Tom prilikom koriste logistiku pomo osoba iz hrvatskog kriminalnog miljea. Takva e situacija i daljnje biti prijetnja stanju sigurnosti u Republici Hrvatskoj, zbog opasnosti od irenja kriminalnih obrauna i sukoba izvan teritorija njihovih matinih drava.

Registrirani su i kontakti pripadnika domaeg i meunarodnog organiziranog kriminala s aktivnim ili bivim zaposlenicima pojedinih dravnih institucija, o emu SOA izvjetava nadlene institucije (DORH i MUP).

Aktivnosti istaknutih pripadnika kriminalnog miljea iz drava okruenja ogledaju se i u pokuajima financijskih ulaganja na podruju Republike Hrvatske s ciljem prikrivanja izvora nezakonito steenog novca. Potvrena je njihova stalna povezanost s osobama iz domaeg kriminalnog miljea, a registrirane su zajednike aktivnosti usmjerene na provoenje razliitih oblika kriminalnog djelovanja.

Potvren je trend da jugoistok Europe, ukljuujui Republiku Hrvatsku, predstavlja jedan od alternativnih pravaca dopreme kokaina iz June Amerike u Europu. Potvreno je i sudjelovanje osoba iz Republike Hrvatske i okruenja u tradicionalnim krijumarskim kanalima kokaina iz June Amerike prema panjolskoj i Nizozemskoj, odnosno njihova dobra pozicioniranost meu junoamerikim kriminalnim skupinama.

Sigurnosni rizik predstavlja okolnost da nestabilna sigurnosna situacija na podruju Bliskog istoka i Afrike, ali i Ukrajine, uzrokuje poveanu potranju oruja i vojne opreme ilegalnim kanalima, to su prepoznali pripadnici kriminalnog miljea iz Republike Hrvatske i zemalja okruenja kao profitabilnu aktivnost u kojoj se nastoje pozicionirati kao posrednici.


Energetska sigurnost

Energetska sigurnost nije samo ekonomska kategorija. Energenti se esto koriste kao sredstvo za postizanje vanjskopolitikih ciljeva. Stoga je energetska sigurnost i vano politiko pitanje koje duboko zadire u zatitu nacionalnih interesa. Republika Hrvatska ima dobre geopolitike preduvjete za regionalno i europsko pozicioniranje te svoj geografski poloaj moe kapitalizirati poboljavanjem vlastite energetske sigurnosti i pretvaranjem u bitno energetsko vorite.

Karta planiranih plinovoda koji prolaze jugoistonom Europom

U sluaju realizacije Jadransko-jonskog plinovoda (IAP), u koji bi mogao ulaziti plin iz planiranog LNG terminala na Krku na sjeveru i iz Transjadranskog plinovoda (TAP) na jugu, Republika Hrvatska i dalje ima ansu bitno doprinijeti jaanju energetske sigurnosti drava u okruenju, u prvom redu BiH.

Ratni zloini

Samostalno i u suradnji s drugim nadlenim dravnim tijelima, SOA radi na utvrivanju lokacija pojedinanih i masovnih grobnica osoba nestalih tijekom Domovinskog rata, prikuplja podatke o ratnim zloinima, kao i boravitu osoba koje se nalaze u bijegu od kaznene odgovornosti zbog ratnog zloina.

U 2014. godini SOA se usmjerila na utvrivanje lokacija pojedinanih i masovnih grobnica osoba nestalih u Domovinskom ratu. To se posebice odnosi na utvrivanje lokacija masovnih grobnica na podruju Podunavlja. Pri tome kljunu ulogu ima suradnja SOA-e s graanima koji imaju saznanja o nestalim osobama i moguim grobnicama.

Graani koji imaju saznanja o nestalim osobama i moguim grobnicama

kljuni su za utvrivanje sudbine osoba nestalih u Domovinskom ratu.


Operativni i analitiki rad SOA planira temeljem Godinjih

smjernica za rad sigurnosno-obavjetajnih agencija koje

utvruje Vijee za nacionalnu sigurnost.


STANJE SIGURNOSTI U OKRUENJU REPUBLIKE HRVATSKE _______________________________________________________________________

Ilustracija sigurnosnih izazova u irem okruenju Republike Hrvatske

Sigurnosne prilike u jugoistonom susjedstvu Republike Hrvatske

Iako nedovoljno politiki, sigurnosno i gospodarski konsolidiran, prostor hrvatskog jugoistonog susjedstva ne predstavlja znaajniju sigurnosnu prijetnju. Bez obzira na izazove s kojima se suoavaju drave na tom podruju, oni nisu takve prirode da bi u bilo kojoj od njih moglo doi do veih oruanih sukoba. Meutim mogue je izbijanje nemira i incidenata zbog etnikih ili socijalnih pitanja koji bi mogli ugroziti gospodarske, politike i sigurnosne interese Republike Hrvatske.

Jugoistono susjedstvo i dalje je izvan euroatlantskih integracija, a karakterizira ga nestabilna unutarnjopolitika situacija u dravama i teke ekonomske prilike. Meutim, aktivna nazonost meunarodne zajednice i dalje predstavlja odreeni faktor stabilnosti. Iako je i dalje dominantan euroatlantski utjecaj na tom podruju, otvoren je prostor utjecaju drugih globalnih i regionalnih aktera.


Sporost u reformama onemoguuje bri napredak u euroatlantskim integracijama, a zamor proirenjem kod dijela drava EU-a kao i dugogodinja gospodarska recesija dodatno usporavaju ovaj proces. To negativno utjee na etniki i vjerski podijeljena drutva sa slabim institucijama i tekim gospodarskim prilikama.

Drave jugoistonog susjedstva u ovakvim okolnostima predstavljaju pogodnu podlogu za nastavak pojava poput korupcije, organiziranog kriminala, ilegalne trgovine, irenja nacionalnog i vjerskog radikalizma i ekstremizma.

Gospodarsko i socijalno stanje i nadalje je vrlo nepovoljno to rezultira nezadovoljstvom stanovnitva i prosvjedima, iseljavanjem, pogoravanjem financijske situacije i sve veim zaostajanjem u odnosu na EU.

Drave u okruenju e se i dalje suoavati s izazovima kao to je odlazak islamistikih dragovoljaca na sirijsko i irako ratite te njihov povratak. Rast prihvaanja radikalnog tumaenja islama dodatno osnauje izrazito loa ekonomska situacija i pojava vjerskih autoriteta kojima su ova tumaenja prihvatljiva.

Dugorono, dio prostora jugoistoka Europe na koji se vraaju dihadisti-povratnici mogao bi postati utoite za meunarodne teroristike grupe, to bi im omoguilo lake i efikasnije pozicioniranje u zapadnoeuropskim dravama. Poveani rizik od teroristikih napada proizlazi i iz potencijalne opasnosti od osoba koje su prihvatile radikalno tumaenje islama u ratovima tijekom devedesetih na podruju BiH i Kosova.

Regionalne sigurnosne prilike obiljeava i nastavak javnog djelovanja velikosrpskih ekstremistikih organizacija te pojava novih, uz pojave povijesnog revizionizma. Njihovo djelovanje obiljeavaju i stavovi protiv NATO-a i EU-a. Zabiljeeno je i prikljuivanje pripadnika etnikih pokreta proruskim postrojbama u ukrajinskom sukobu.

Akcije policijskih i pravosudnih tijela u dravama jugoistonog susjedstva utjecale su na djelomino presijecanje krijumarskih aktivnosti i razbijanje pojedinih kriminalnih skupina. Rezultat takvih aktivnosti su obrauni unutar kriminalnog miljea, a kriminalci iz drava jugoistonog susjedstva utoite nerijetko pokuavaju pronai u Republici Hrvatskoj. Stoga se pojaava mogunost prelijevanja obrauna iz ovih drava na podruje Republike Hrvatske.

Na sigurnosnu situaciju utjee i poveani rizik od koritenja jugoistoka Europe kao tranzitnog podruja za krijumarenje oruja za masovno unitavanje (kemijsko, bioloko, radioloko i nuklearno oruje te njegove komponente). Opasnost od irenja oruja za masovno unitavanje posebice je izraena u kontekstu koritenja ove vrste naoruanja u sukobima u Siriji i Iraku.

Najavu obustave gradnje planiranog plinovoda Juni tok neke drave jugoistone Europe teko su doivjele jer energetski sektor smatraju vanim pokretaem gospodarskog oporavka. To se prvenstveno odnosi na drave koje su potpuno ovisne o ruskom plinu. Njihove reakcije pokazuju da ovisnost o ruskom plinu bitno pridonosi (uz politike, kulturne, vjerske, pa i vojne veze) priklanjanju ruskim stavovima (npr. glede sukoba u Ukrajini).


Pojas nestabilnosti u europskom okruenju

Europske drave suoavaju se s pojasom nestabilnosti koji se protee od sjeverne Afrike, preko Bliskog istoka do rusko-ukrajinske granice. Ovaj pojas izvorite je za brojne sigurnosne izazove poput irenja terorizma i dihadistikih pokreta, ekstremizma, organiziranog kriminala, ilegalnih migracija te otvorenih regionalnih oruanih sukoba.

Sukobi na podruju sjeverne Afrike i Bliskog istoka

Arapsko proljee u drave koje je zahvatilo nije donijelo napredak i demokratizaciju. Naprotiv, pridonijelo je jaanju radikalnih dihadistikih pokreta koji zagovaraju strogu primjenu islamskog prava uz nasilje prema neistomiljenicima. Sigurnosni vakuum nastao kolapsom sigurnosnih aparata u dijelu drava zahvaenih arapskim proljeem doveo je i do oruanih sukoba i jaanja dihadistikih snaga. Poprita sukoba postala su podruja na kojima se teroristike organizacije mogu organizirati i voditi oruanu borbu. Ta su podruja ujedno postala odredite brojnih dihadista sa Zapada.

Brojna krizna arita Bliskog istoka i sjeverne Afrike (rat u Siriji i Iraku, Libija u stanju postrevolucionarnog kaosa, nemiri u Egiptu, zastoj bliskoistonog mirovnog procesa, pregovori o iranskom nuklearnom programu) cjelokupne prilike ini kompleksnijima i tee rjeivima negoli dosad.

Prikaz podruja na kojima djeluju islamistike teroristike organizacije

Prerastanjem teroristike organizacije ISIL u transnacionalnu geopolitiku tvorbu pod nazivom Islamska drava, koja kontrolira znaajan teritorij na podruju Sirije i Iraka, dodatno je destabiliziran Bliski istok. Tzv. Islamska drava predstavlja dugotrajan i sloen izazov meunarodnoj zajednici.

Sukobi na Bliskom istoku dovode i do daljnjih podjela u muslimanskom svijetu na globalnoj razini. ISIL se s vremenom sve vie udaljavao od Al Qaide, a tzv. Islamska drava postala je izravni suparnik Al Qaide u borbi za predvodnika globalnog dihadistikog pokreta.


Teritorij koji kontroliraju zaraene strane u sukobima u Siriji i Iraku

Pojaane su teroristike prijetnje za drave Zapada iji se dravljani bore u redovima tzv. Islamske drave ili su lanice meunarodne koalicije protiv ISIL-a. Postojanjem tzv. Islamske drave dovodi se u pitanje teritorijalna opstojnost Sirije i Iraka, produbljuju se suparnitva glavnih regionalnih aktera, kao i sunitsko-ijitske podjele.

Indirektno ukljuivanje susjednih drava u sukobe u Siriji i Iraku, sektaki sukobi, sve vei broj stranih boraca na ratitu, ukljuivanje Kurda u sukobe i dalje predstavljaju prijetnju raspirivanja rata na vie drava regije te se posljedino poveava i globalna teroristika prijetnja.

Jaanje tzv. Islamske drave utjee i na porast aktivnosti kavkaskih pobunjenika, a ne prestaju ni aktivnosti teroristikih organizacija na podruju Afganistana i Pakistana.

Mnoge islamistike teroristike organizacije koje djeluju na podruju Afrike u tzv. Islamskoj dravi su prepoznale lidera sposobnog ostvariti njihov deklarirani cilj ujedinjenje svih muslimana u panislamski kalifat te su mu izrazile odanost. Zbog toga sve veu pozornost zauzimaju aktivnosti afrikih teroristikih organizacija, poput Boko Harama u Nigeriji i Al Shabaaba u Somaliji.

Prostor od Malija i Nigerije, preko Libije do Somalije obiljeen je nestabilnou, djelovanjem radikalnih islamistikih skupina, tekim gospodarskim prilikama i migracijama stanovnitva. Isti taj neprekinuti prostor omoguio je formiranje ruta za prebacivanje naoruanja i fiziku komunikaciju dihadistikih skupina.

Svojim iskljuivim stavovima islamistike teroristike organizacije svoje istomiljenike potiu i na nasilje prema muslimanima koji se suprotstavljaju radikalnom tumaenju islama i dihadu.


Ukrajinska kriza

Izbijanje ukrajinske krize, koja je rezultirala ruskom aneksijom Krima i oruanim sukobom ukrajinskih snaga s proruskim pobunjenicima u regiji Donbas, izazvalo je najozbiljnije zahlaenje odnosa izmeu Rusije i Zapada od vremena tzv. Hladnog rata i svojevrsni rat gospodarskim sankcijama.

Karta podruja sukoba na istoku Ukrajine

Meunarodni napori na mirnom rjeenju sukoba nisu dali rezultata zbog suprotstavljenih pozicija dviju strana u Ukrajini, kao i ireg geopolitikog konteksta sukoba. U nedostatku politikog rjeenja izgledno je dugotrajnije zamrzavanje sukoba na istoku Ukrajine, to e biti snaan destabilizacijski imbenik na prostoru Europe.

HRVATSKI DRAVLJANI U UKRAJINSKOM SUKOBU

U 2014. godini zabiljeena je i pojava odlazaka dragovoljaca iz europskih drava na ukrajinsko ratite koji su se prikljuivali dobrovoljakim ukrajinskim postrojbama. Meu njima su se nalazili i hrvatski dravljani.

Od poetka sukoba, manje od dvadeset hrvatskih dravljana prikljuilo se ukrajinskim postrojbama. Trenutno se na podruju ukrajinskog sukoba, u postrojbama ukrajinskih snaga, nalazi osam hrvatskih dravljana.


Loe ekonomsko i financijsko stanje u Ukrajini dodatno je pogorano, Rusija biljei pad investicija i usporavanje rasta gospodarstva, ali su i drave EU-a, osobito pojedine tvrtke orijentirane na rusko trite, meu kojima i neke hrvatske, pogoene sankcijama.

Na ukrajinskom sukobu pokazala se vanost energetske sigurnosti i injenica da su energenti (plin), osim to doprinose kompetitivnosti nacionalnih gospodarstava, vrijedno vanjskopolitiko sredstvo. Tako Rusija koristi plin u postizanju vanjskopolitikih ciljeva. Usprkos ukrajinsko-rusko-europskom dogovoru oko plaanja ukrajinskog duga, mogunost prekida opskrbe Ukrajine plinom i nadalje je prisutna. Stoga europske drave pokuavaju nai alternativna rjeenja za opskrbu plinom koji bi im poveali razinu energetske sigurnosti.

Ostali sigurnosni trendovi

Europske sigurnosne prilike obiljeava porast ekstremizma i ilegalnih imigracija. Ilegalne migracije postale su i veliki humanitarni izazov, a posebno su izraene zbog postojanja brojnih kriznih arita u europskom okruenju (Somalija, Libija, Mali, Sirija, Irak i sl.). U kontekstu migracijskog fenomena identificirana je tjenja suradnja kriminalnih i teroristikih skupina koja poveava sigurnosni rizik za europske drave.

Pravci ilegalni migracija

Poveane su i napetosti meu etnikim zajednicama. Ekstremistike organizacije djelovanja nastoje legalizirati osnivanjem nacionalistikih politikih stranaka.

Meunarodna zajednica i dalje je usmjerena na pitanja irenja nuklearnog naoruanja. U tom se kontekstu posebice istie pitanje pregovora oko iranskog nuklearnog programa. Pregovore s Iranom vodi skupina stalnih lanica Vijea sigurnosti UN-a (SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska) s pridruenom Njemakom s ciljem pronalaenja prihvatljivog rjeenja.


SOA prikuplja i analizira relevantne podatke

potrebne dravnom vrhu u donoenju odluka u

zatiti nacionalne sigurnosti i interesa RH.


RAD SOA-e U BROJKAMA _______________________________________________________________________

Analitiki uradci

Sigurnosno-obavjetajne analize i informacije glavni su proizvod SOA-e. Analitikim uradcima SOA stalno izvjeuje dravni vrh o vanim temama koji mogu utjecati na nacionalnu sigurnost. Na ovaj nain SOA podupire dravni vrh u donoenju odluka bitnih za nacionalnu sigurnost i interese.

SOA je tijekom 2014. dravnom vrhu (Predsjedniku RH i Vladi RH) uputila po oko 290 raznih analitikih uradaka.

Uz dravni vrh, SOA o svojim saznanjima izvjeuje i druga tijela, poput Hrvatskog sabora, Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost, Dravnog odvjetnitva, MUP-a i drugih ministarstava ime podupire rad i drugih tijela u zatiti nacionalne sigurnosti. SOA je u 2014. ukupno korisnicima uputila oko 8700 razliitih sigurnosno-obavjetajnih informacija.

SOA svakodnevno surauje i razmjenjuje sigurnosno-obavjetajne informacije o zajednikim izazovima s meunarodnim partnerima: partnerskim sigurnosno-obavjetajnim slubama i odgovarajuim tijelima u sklopu EU-a, NATO-a i multilateralnih foruma kojih je SOA lanica.

Osim rada na prikupljanju podataka od znaaja za nacionalnu sigurnost, SOA provodi i druge aktivnosti. Rije je o aktivnostima koje su usmjerene na jaanje sigurnosnog okvira u kojem djeluju institucije Republike Hrvatske, poput sigurnosnih provjera i protuobavjetajne zatite i sigurnosti tienih osoba.

Sigurnosne provjere

Sigurnosna provjera je postupak kojim nadlena tijela utvruju postojanje sigurnosnih zapreka za fizike i pravne osobe. Postupak provodi nadlena sigurnosno-obavjetajna agencija. SOA provodi sve sigurnosne provjere osoba u civilnom sektoru.

Sigurnosne provjere dio su preventivnog rada SOA-e s ciljem jaanja sigurnosti organizacija, odnosno sprjeavanja da pojedinci za koje postoje sigurnosne zapreke dou u dodir s osjetljivim podacima ili obnaaju dunosti na kojima mogu nanijeti tetu sigurnosti i interesima Republike Hrvatske.

Provoenje sigurnosnih provjera ustrojeno je prema standardima NATO-a i EU-a. S obzirom na to da se postupkom sigurnosne provjere ulazi i u osobne podatke, uspostavljena je transparentna procedura regulirana Zakonom o sigurnosnim provjerama.

SOA je tijekom 2014. godine korisnicima uputila oko 8700 sigurnosno-

obavjetajnih informacija.

SOA je u 2014. godini obavila 5933 sigurnosne provjere, to je najvei broj

provjera obavljenih u jednoj godini.


U 2014. godini je ponovno dolo do znaajnoga rasta broja provedenih sigurnosnih provjera, to je uvjetovano poveanjem broja zahtjeva za provoenje istih od nadlenih dravnih tijela.

U 2014. godini dostavljeno je ukupno 5933 izvjea o provedenim sigurnosnim provjerama. Ovo je najvei broj izvjea u jednoj godini od stupanja na snagu Zakona o sigurnosnim provjerama 2008. godine.

Broj izvjea o provedenim sigurnosnim provjerama u razdoblju od 2012. do 2014. godine

U ukupnom broju sigurnosnih provjera u 2014. godini, njih 4793 bilo je za stjecanje uvjerenja (certifikata) za pristup klasificiranim podacima odreenih stupnjeva tajnosti. Te provjere su bile provedene temeljem zahtjeva UVNS-a i VSOA-e. U 2014. godini obavljeno oko 9% vie ovih provjera nego u 2013. godini.

Uz provjere za stjecanje uvjerenja za pristup klasificiranim podacima, provedeno je i 1140 temeljnih sigurnosnih provjera (poveanje od 44% u odnosu na 2013. godinu) po zahtjevima Vlade RH, Hrvatskoga sabora, MVEP-a, Vrhovnoga suda, MUP-a, VSOA-e, DORH-a, Carinske uprave Ministarstva financija i drugih nadlenih tijela, kao i za potrebe SOA-e.

Broj obavljenih sigurnosnih provjera u 2013. i 2014. godini po vrsti

4645 5162

5933

2012.

2013.

2014.

Temeljne sigurnosne provjere

Pristup klasificiranim podacima

20132014

790 1140

4372 4793


Tijekom 2014. godine provedena je i 21 sigurnosna provjera za pravne osobe (16 u 2013. g.), radi ishoenja certifikata poslovne sigurnosti, a na temelju zahtjeva UVNS-a. U okviru tih provjera izraeno je i 256 sigurnosnih provjera za fizike osobe, vlasnike i zaposlenike tih pravnih osoba.

Na temelju podataka prikupljenih u postupku provoenja sigurnosnih provjera SOA je za 127 osoba dala negativno miljenje u smislu postojanja sigurnosnih zapreka (za 25 osoba), odnosno utvrenih injenica koje predstavljaju osnovu za sumnju u povjerljivost ili pouzdanost provjeravane osobe za postupanje s klasificiranim podacima (za 102 osobe), a u skladu s l. 22. Pravilnika o standardima sigurnosne provjere.

U 2014. godini provjereno je 84.073 osoba u postupku rjeavanja statusnih pitanja stranaca ili dravljana Republike Hrvatske (izdavanje viza strancima za ulazak u RH ili tranzit kroz RH, dozvola za boravak, primitci i otpusti iz dravljanstva). Broj osoba koje su podnijele zahtjev za azil/supsidijarnu zatitu se smanjio (480 osoba, to je 52% manje nego u 2013.).

Broj provjera u postupku rjeavanja statusnih pitanja stranaca i dravljanstava po godinama

Protuobavjetajna zatita i sigurnost tienih osoba

SOA je u suradnji s drugim nadlenim dravnim tijelima djelovala na sigurnosti tienih osoba, objekata i prostora, izraujui sigurnosne prosudbe njihove mogue ugroenosti.

Raene su i sigurnosne provjere osoba koje imaju pristup tienim osobama, objektima i prostorima, osoba zaposlenih na poslovima fizike i tehnike zatite, tehnikog i informatikog odravanja te osoba koje sudjeluju u izvoenju radova u tienim objektima i prostorima.

Svoj puni angaman, vezan za sigurnost tienih osoba, ali i svih ostalih sudionika i posjetitelja, SOA je ostvarila u prigodama obiljeavanja 22. obljetnice Dana OSRH i HKoV-a (28. svibnja 2014. u Zagrebu), odravanja Croatia Foruma 2014. (10. - 13. srpnja 2014. u Dubrovniku), Proslave 19. obljetnice VRA Oluja, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja (5. kolovoza 2014. u Kninu)

27047

117441 84073

2012

2013

2014

Tijekom 2014. godine izraeno je 598 sigurnosnih prosudbi.


te Dana sjeanja na rtvu Vukovara (18. studenoga 2014. u Vukovaru).

Znaajna pozornost posveena je anonimnim ili javnim prijetnjama tienim osobama, gdje se nastoji utvrditi poiljatelj, motivi i okolnosti upuivanja prijetnji te se donosi prosudba eventualne ugroenosti tienih osoba. U 2014. godini obraeno je 16 predmeta prijetnji tienim osobama.

Tijekom 2014. godine izraeno je 598 sigurnosnih prosudbi vezanih uz kretanje i boravak domaih i stranih tienih osoba.

Broj izraenih sigurnosnih prosudbi u razdoblju od 2012. do 2014. godine

U 2014. godini provedeno je 24800 sigurnosnih provjera za osobe koje su imale mogunost neposrednog pristupa tienim osobama, objektima i prostorima.

Broj sigurnosnih provjera za pristup tienim osobama, objektima i prostorima od 2012. do 2014. g.

Vrlo vaan segment rada SOA-e su informacijska sigurnost, posebice sigurnost komuniciranja u dravnim tijelima. SOA, stoga, redovito provodi protuprislune preglede vanih objekata. Protuprislunim pregledima utvruje se jesu li u tim objektima postavljeni prisluni ureaji, a obavljaju ga SOA-ini strunjaci koristei moderna tehnoloka sredstva. U sklopu provoenja mjera protuobavjetajne zatite tienih osoba, objekata i prostora, u 2014. godini izvreno je vie desetaka protuprislunih pregleda u Republici Hrvatskoj ali i u inozemstvu.

319 383

598

2012.

2013.

2014.

24073

25707

24800

2012.

2013.

2014.


IZDVOJENI TEKST IZ IZVJEA

SOA ulae u razvoj sposobnosti provedbom

tehnikih projekata i specijalistikom

izobrazbom zaposlenika.


UPRAVLJANJE SOA-om _______________________________________________________________________

Organizacija i ustroj

Rad SOA-e vodi se i usmjerava iz sjedita u Zagrebu, dok se operativni poslovi provode prvenstveno putem regionalnih centara i inozemnih ispostava.

Na elu SOA-e je ravnatelj kojeg supotpisom imenuju Predsjednik RH i predsjednik Vlade RH.

Rad u sjeditu SOA-e odvija se u ustrojstvenim jedinicama zaduenim za:

- prikupljanje podataka (operativa)

- obradu i analizu podataka i dokumentaciju (analitika),

- posebne tehnologije, informatiku i komunikacije (tehnika),

- protuobavjetajnu zatitu i nadzor (unutarnji nadzor) i

- ljudske potencijale, pravne i materijalno-financijske poslove.

Shema ustroja SOA-e

Kako bi kvalitetno ispunjavala svoje zakonske obveze, SOA pokriva cijeli teritorij Republike Hrvatske radom 10 regionalnih centara.


Transparentnost prorauna

Proraun SOA-e u 2014. godini iznosio je 324.743.626 kuna, to je za oko 9 milijuna kuna manje u odnosu na 2013. godinu, a oko 40 milijuna kuna manje u odnosu na 2011. godinu.

Nakon znaajnijih smanjenja od 2011. do 2014. godine, proraun SOA-e se stabilizirao na razini od oko 324 milijuna kuna. Stabilna razina financiranja omoguuje pouzdanije planiranje rada i razvoja sposobnosti u duem vremenskom razdoblju.

Kretanje prorauna SOA-e od 2011. do 2015. u milijunima kuna

Podaci o materijalno-financijskom poslovanju SOA-e su tajni. Osjetljivost sigurnosno-obavjetajne djelatnosti zahtijeva zatitu svih podruja rada. Proraun je segment cijele djelatnosti i nije izuzet od potrebe tienja. Detaljna struktura prorauna moe odati kakva se oprema nabavlja, tko su dobavljai, na kojem tehnolokom podruju se SOA razvija i slino, to moe oteati njezin rad. Primjerice, nabavka nekog tehnolokog sredstva nadzora moe potaknuti kriminalne ili teroristike skupine na prilagodbe kojima e se moi zatititi od primjene tog sredstva.

U strukturi prorauna SOA-e najvei udio ine izdaci za zaposlene te tekui izdaci potrebni za redovito svakodnevno funkcioniranje. U cilju daljnjeg razvoja sposobnosti SOA-e, osobita pozornost se posveuje odgovarajuoj alokaciji sredstava namijenjenih razvoju i modernizaciji. Iznos za razvoj i modernizaciju se, sukladno Planu razvoja SOA-e, zadnjih nekoliko godina poveava, a u odnosu na 2012. godinu on je udvostruen. Plan razvoja SOA-e predvia jo znaajnije poveanje udjela financijskih sredstava namijenjenih razvoju i modernizaciji u iduih nekoliko godina.

364

352

333 324 324

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

SOA je u tri godine (2012.-2014.) udvostruila ulaganje u razvoj i

modernizaciju.


Poveanje rashoda za razvoj i modernizaciju od 2012. do 2015. godine

Kako bi se oslobodila potrebna financijska sredstva za razvoj i modernizaciju, SOA je u proteklih nekoliko godina provela racionalizacije trokova, a smanjenjem broja zaposlenika smanjeni su i rashodi za zaposlene. SOA je od 2012. godine rashode za zaposlene smanjila za 10%.

Smanjenje rashoda za zaposlene od 2012. do 2015. godine

2012. 2013. 2014. 2015.

100 130

186 205

Indeks poveanja ulaganja u razvoj i modernizaciju (2012. = 100)

2012. 2013. 2014. 2015.

100

94 90 90

Indeks smanjenja rashoda za zaposlene (2012. = 100)


ANDREA OPERATIVNA DJELATNICA

Ja sam Andrea i radim kao operativna djelatnica u SOA-i. Moj posao je prikupljanje podataka.

Nae operacije su sloene i podatke nije uvijek jednostavno prikupiti. Za to treba biti temeljit, strpljiv i obraati panju na detalje.

Kao operativka esto razgovaram s ljudima i ujem njihove prie. Operativci moraju biti diskretni i bez predrasuda te otvoreni prema tuim idejama i razmiljanjima.

Ovaj posao nema uvijek fiksno radno vrijeme i zadaci esto trae osobnu fleksibilnost.

Pomou podataka koje prikupim kolege analitiari mogu procijeniti je li nacionalna sigurnost ugroena.

Obavljajui svoj posao dajem doprinos u ouvanju sigurnosti naeg drutva.

Upravljanje ljudskim potencijalima

Kao i svaku drugu organizaciju, SOA-u prvenstveno ine ljudi. Tehnoloki napredak i oslanjanje na moderne tehnologije nisu umanjili vanost ljudskog imbenika u uspjenosti organizacija, posebno na podruju sigurnosno-obavjetajnog rada. Kvaliteta rada SOA-e prvenstveno ovisi o sposobnostima, znanjima i vjetinama zaposlenika.

S obzirom na specifinost posla koji obavljaju, ali i rizike i opasnosti kojima su izloeni, SOA je duna tititi identitet svojih zaposlenika.

Prosjeni djelatnik SOA-e ima oko 40 godina uz 15-20 godina radnog iskustva. Fakultetski je obrazovan, a esto je prije zaposlenja u SOA-i radio u drugim dravnim tijelima ili privatnim tvrtkama.

Djelokrug poslova SOA-e zahtijeva zaposlenike razliitih specijalnosti i profila za popunjavanje radnih mjesta poput analitiara, operativaca i strunjaka za kadrovske, pravne i financijske poslove te potpornog osoblja (djelatnici na osiguranju, administrativni tajnici i slino).

U 2014. zaprimljeno je ukupno 3099 ivotopisa osoba zainteresiranih za

zapoljavanje u SOA-i.


Broj i struktura zaposlenika SOA-e

Toan broj zaposlenika SOA-e klasificirani je podatak. No, ukupan broj zaposlenika SOA-e slian je broju zaposlenika u drugim usporedivim slubama razvijenih europskih zemalja.

SOA u zadnjih nekoliko godina, sukladno Planu razvoja, smanjuje broj zaposlenika kako bi se oslobodila financijska sredstva za ambiciozne projekte tehnolokog razvoja i modernizacije te obrazovanja. Stoga se pri prijmu u SOA-u vodi naelom da se za dvojicu zaposlenika koji napuste SOA-u primi jedan novi zaposlenik.

Slijedom navedenoga, zadnjih godina je SOA-u, po raznim osnovama, najee umirovljenjima, godinje naputalo oko 30 zaposlenika, a umjesto njih se u SOA-u zapoljavalo oko 15 novih zaposlenika.

Novi zaposlenici se primaju u slubu slijedom potreba SOA-e za popunom konkretnih radnih mjesta, a temeljem planova i prioriteta prijma za odreenu godinu.

Ravnopravnost spolova

ene ine 40% zaposlenika SOA-e. One imaju ista prava, mogunosti i obveze kao i njihovi muki kolege. SOA je kao nositelj provedbe mjera iz Nacionalnog akcijskog plana za provedbu rezolucije VS UN-a 1325 (2000) o enama, miru i srodnih rezolucija osnaivala ulogu ena.

U SOA-i na rukovodeim mjestima ima 23% ena, dok je na viim i elnim radnim mjestima u sjeditu SOA-e rasporeeno 35% ena. Pri tome se postotni udio ena na rukovodeim pozicijama kroz godine poveava te e SOA i nadalje voditi aktivnu politiku osnaivanja uloge ena u sigurnosno-obavjetajnom sektoru.

Zapoljavanje u SOA-u

Tijekom 2014. godine zaprimljeno je 3099 ivotopisa osoba zainteresiranih za rad u SOA-i. ivotopisi se veinom zaprimaju putem e-mail adrese [email protected]. Uz to, SOA surauje s Hrvatskim zavodom za zapoljavanje u pronalaenju kandidata koji odgovaraju naim potrebama. U pronalasku kandidata SOA surauje i s hrvatskim akademskim i obrazovnim institucijama.

Za popunu svakog radnog mjesta primjenjuje se propisana procedura i odgovarajui kriteriji. Za svako radno mjesto se, u postupku selekcije, odabiru oni kandidati ije kvalifikacije i rezultati testiranja najvie odgovaraju traenom profilu.

Osobe koje su zainteresirane za rad u SOA-i mogu svoje ivotopise

poslati na e-mail adresu [email protected]


Prikaz postupka prijma po fazama s brojem kandidata u svakoj fazi za odabir ukupno 12 kandidata

Izobrazba i obuka

SOA je, sukladno Planu razvoja, u 2014. godini uloila velike napore u provedbi izobrazbe i obuke svojih zaposlenika. Tako je razliitim programima izobrazbe u 2014. godini obuhvaeno 40% vie zaposlenika nego 2013. godine.

Pri tome se poseban naglasak stavlja na specijalistiko usavravanje slubenih osoba SOA-e. Programi izobrazbe se provode unutar SOA-e, ali i u suradnji s drugim obrazovnim i akademskim institucijama te tijelima dravne uprave. SOA se u izobrazbi svojih djelatnika koristi i programima koji se provode u inozemstvu.

Takoer, SOA za zaposlenike drugih institucija organizira izobrazbe iz podruja svoje nadlenosti.

Programima izobrazbe u 2014. godini obuhvaeno je 40% vie zaposlenika nego 2013. godine.


Izazovi u upravljanju Agencijom

Poetkom 2013. godine provedena je opsenu analiza stanja i ocjena sposobnosti kao podloga za izradu Plana razvoja SOA-e. Analizom su, izmeu ostalog, utvreni nedostatci u poslovnim procesima SOA-e, kao i preporuke za njihovo otklanjanje.

Kao jedan od prvih nalaza analize identificiran je nedostatak dugoronog stratekog planiranja u Agenciji. este promjene sigurnosnog okruenja, kao i intenzivna operativna priroda rada SOA-e utjecali su na to da se Agencija fokusirala na kratkorone upravljake planove. Plan razvoja SOA-e koji u duem razdoblju odreuje smjer razvoja Agencije prvi je odgovor na ovaj nedostatak.

Poseban izazov bilo je upravljanje obavjetajnim i sigurnosnim segmentom rada u jednoj organizaciji. Spajanjem Obavjetajne i Protuobavjetajne agencije 2006. godine ova dva segmenta su objedinjena u SOA-i. Spajanje je sa sobom nosilo integraciju dva razliita koncepta i naina rada kao i razliitu svrhu podataka koji se prikupljaju. Takoer, kao kod spajanja svih poslovnih organizacija, pojavili su se izazovi u usklaivanju razliitih organizacijskih kultura. Ove su potekoe uklanjane organizacijskim i procesnim prilagodbama tijekom vremena.

Isto tako, neki poslovni procesi nisu davali odgovarajue rezultate, nisu bili formalizirani i standardizirani odgovarajuim aktima ili ih je razvoj tehnologije i poslovnog okruenja nadiao. Neki su procesi bili rezultat dugogodinje prakse koja se nije prilagoavala promjenama poslovnog okruenja, a za neke su procese utvrene neracionalnosti, meusobna dupliranja i slino. Takve procese sustavno se identificira te se planski otklanjaju i zamjenjuju drugima.

Vrlo vaan segment poslovanja za koji su analizom utvreni nedostaci bio je postupak prijma u SOA-u. Postupak nije bio dovoljno formalno reguliran, a bazen iz kojeg su se privlaili kandidati bio je ogranien u odnosu na mogunosti hrvatskog trita rada. Stoga je otklanjanje nedostataka u postupku prijma bilo meu prvim provedenim aktivnostima, a sustav upravljanja ljudskim potencijalima je u Planu razvoja zauzeo istaknuto mjesto.

Analiza stanja utvrdila je da proraun SOA-e nije dovoljno razvojan. Udio prorauna namijenjenog razvoju nije osiguravao da e Agencija dugorono moi pratiti zahtjeve suvremenog sigurnosno-obavjetajnog rada. Sigurnosno-obavjetajna djelatnost je radno intenzivna i zahtijeva znaajan ljudski rad, pa e udio personalnih trokova uvijek biti najznaajniji. Meutim, brzi razvoj tehnologije zahtjeva sve vea ulaganja u tehnoloki razvoj i modernizaciju. Stoga je Planom razvoja odreeno da e SOA, do kraja planskog razdoblja, svake godine poveavati udio prorauna za razvoj i modernizaciju. Uzimajui u obzir ograniene mogunosti prorauna, Plan razvoja predvia korake kojima e se, u postojeim okvirima, struktura prorauna uravnoteiti. Istodobno, ovaj proces nee utjecati na svakodnevno funkcioniranje Agencije.

Izradi Plana razvoja SOA-e prethodila je opsena analiza stanja i ocjena

sposobnosti Agencije.


Razvoj sposobnosti SOA-e Provedba Plana razvoja

Kako bi se planski usmjerio daljnji razvoj SOA-e, na temelju analize stanja izraen je Plan razvoja SOA-e. Plan razvoja odreuje ciljeve, projekte i aktivnosti usmjerene k izgradnji moderne Agencije, sposobne odgovoriti na izazove budunosti. Upravljanje SOA-om tijekom 2014. godine vodilo se ciljevima i projektima postavljenima Planom razvoja.

Planom su postavljena tri strateka cilja prema kojima se fokusiraju napori u daljnjem razvoju SOA-e:

1. Postii izvrsnost i strateki uinak SOA mora biti izvrsna u svojim sposobnostima i djelovanju to jami obavjetajne proizvode koji e donositeljima odluka dati podlogu za djelovanje i odluivanje o nacionalnoj sigurnosti. Obavjetajni proizvodi SOA-e trebaju imati uinak tako da kod drugih nadlenih institucija rezultiraju konkretnim aktivnostima i donoenjem kompetentnih i informiranih odluka.

2. Povezati Agenciju SOA u svojem djelovanju treba postii sinergiju i meusobnu koordinaciju svih svojih sastavnica. Istodobno, treba se povezati s dravnim institucijama i tijelima s kojima surauje kako bi istu sinergiju postigli i na nacionalnom nivou.

3. Izgraditi snana meunarodna partnerstva Suprotstavljanje transnacionalnim sigurnosnim izazovima nezamislivo je bez suradnje sa stranim slubama. Uz to, Republika Hrvatska dio je meunarodnih integracija gdje je razlikovanje nacionalnog i meunarodnog sve manje. SOA razvija snana meunarodna partnerstva radi vee zatite nacionalne sigurnosti i uinkovitijeg razvoja vlastitih sposobnosti.

Strateki ciljevi ostvaruju se realizacijom brojnih projekata i aktivnosti. Kao podruja na kojima se u 2014. godini postigao poseban napredak mogu se istaknuti:

- Unaprjeenje sposobnosti prikupljanja i analize podataka te protuobavjetajne zatite veim brojem projekata i aktivnosti. Ovaj razvoj temelji se na ulaganju u sposobnosti zaposlenika i tehnoloke sposobnosti. Kroz tzv. sustav nauenih lekcija osigurava se stalno poboljavanje procedura i tehnika rada.

- Nastavak procesa prilagodbe organizacije te broja i sposobnosti zaposlenika novim sigurnosnim izazovima i potrebama poslovnih procesa.

- Znaajno poveanje ulaganja u tehnoloki razvoj i modernizaciju i provedba odabranih tehnolokih projekata.

- Razvoj sustava upravljanja ljudskim potencijalima koji osigurava odabir najboljih kandidata, stalno usavravanje i napredovanje uz optimalno koritenje njihovih sposobnosti. On se temelji na modernim upravljakim metodama i stalnom praenju i ocjenjivanju zaposlenika.

- Razvoj odnosa s odabranim partnerskim slubama u skladu s nacionalnom vanjskom politikom i potrebama sigurnosno-obavjetajnog rada te aktivno djelovanje u meunarodnim tijelima i forumima, posebice onima vezanim uz EU i NATO.

Plan razvoja SOA-e je dokument koji odreuje projekte i aktivnosti

SOA-e u narednom razdoblju.


-

SOA je stalno pod trostrukim vanjskim nadzorom: parlamentarni

provodi Hrvatski sabor, struni Ured Vijea za nacionalnu

sigurnost, a graanski Vijee za graanski nadzor sigurnosno-

obavjetajnih agencija.


NADZOR RADA SOA-e _______________________________________________________________________

Vanjski nadzor

SOA je stalno pod trostrukim vanjskim nadzorom: parlamentarni nadzor provodi Hrvatski sabor preko Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, struni nadzor obavlja Ured Vijea za nacionalnu sigurnost, dok graanski nadzor obavlja Vijee za graanski nadzor sigurnosno-obavjetajnih agencija.

Tijekom 2014. godine Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost proveo je jedan izravni nadzor rada SOA-e, Ured Vijea za nacionalnu sigurnost proveo je ukupno 11 redovnih i jedan izvanredni nadzor, dok je Vijee za graanski nadzor sigurnosno-obavjetajnih agencija provelo pet nadzora.

Ilustracija vanjskog nadzora nad zakonitou rada SOA-e

Unutarnji nadzor

Uz vanjski nadzor, unutar SOA-e se organizirano i sustavno provodi nadzor ustavnosti i zakonitosti rada ustrojstvenih jedinica i zaposlenika SOA-e, zatite tajnosti podataka i protuobavjetajne zatite SOA-e u cjelini. U okviru tog sigurnosno-obavjetajnog postupanja provoeni su redovni nadzori i istraivani su pojedinani sluajevi u kojima je postojala sumnja u mogue protuzakonito ili protupropisno ponaanje zaposlenika SOA-e.

Ukupno 18 nadzora nad radom SOA-e obavile su vanjske

institucije tijekom 2014. godine.


Tijekom 2014. godine provedena su 2 potpuna redovna nadzora zakonitosti rada unutar etiri ustrojstvene jedinice SOA-e, kao i 1 izvanredni djelomini nadzor.

U 2014. godini zaprimljeno je ukupno 29 zahtjeva nadzornih tijela i dravnih institucija odnosno graana za uvidom u sigurnosno-obavjetajnu dokumentaciju, vezanih za stvarno ili pretpostavljeno postupanje SOA-e.

Tijekom 2014. godine inicirano je 9 disciplinskih postupaka zbog povreda slubenih dunosti, sukladno odredbama Zakona o sigurnosno-obavjetajnom sustavu RH i Zakona o dravnim slubenicima.

Ilustracija vieslojnog nadzora nad radom SOA-e

U 2014. inicirano je 9 disciplinskih postupaka zbog povrede slubene dunosti.


Odgovornost prema javnosti

Odnosi s javnou u SOA-i predstavljaju poseban izazov zbog potrebe da se djelatnosti i operacije Agencije ouvaju tajnima, a da se istovremeno zadovolji potreba graana za vjerodostojnim informacijama o sigurnosnim izazovima te o radu sustava kojeg financiraju.

U odgovorima na novinarske upite SOA se vodi pravilom da ne komentira svoje aktivnosti niti aktualne dogaaje te ne iznosi javno bilo to vezano uz svoj operativni rad.

SOA je 31. kolovoza 2014. po prvi put objavila Javni dokument o svom radu. Javni dokument sadrava informacije o ulozi, nadlenostima i organizaciji SOA-e, podrujima sigurnosno-obavjetajnog djelovanja i nadzoru nad radom SOA-e.

Dokument je izraen po uzoru na slube drava razvijene demokracije koje redovito objavljuju slina izvjea (Njemaka, Austrija, vedska, vicarska, Finska, Nizozemska, Danska i dr.).

Znaajan medijski prostor dobilo je zapoljavanje u SOA-i. Kao rezultat, SOA je u tri mjeseca nakon objave Javnog dokumenta zaprimila preko 2200 ivotopisa zainteresiranih kandidata za zapoljavanje.

Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, u 2014. godini podnesena su 4 zahtjeva za pristup informacijama. Jedan zahtjev je prihvaen, dok su 3 odbaena. Na jedno rjeenje o odbacivanju stranka se alila Povjerenici za informiranje koja je albu odbila.

SOA je usmjerena i prema komunikaciji i aktivnostima s tijelima izvan sigurnosno-obavjetajnog sustava. SOA organizira posjete i predavanja za studente u suradnji s fakultetima. U 2014. godini odrana su predavanja za studente politikih znanosti te forenzike. Takoer, 18. prosinca 2014. u SOA-i je odran drugi okrugli stol s organizacijama civilnog drutva koje se bave pitanjima ljudske sigurnosti, ljudskih prava i transparentnosti. Teme su bile razmatranje uloge sigurnosno-obavjetajnih sustava u demokratskom drutvu te transparentnost rada SOA-e u kontekstu objavljenog Javnog dokumenta.

Kao vaan dio odgovornosti prema javnosti, SOA ve due vremena sustavno popisuje dokumentaciju koju je zatekla od bive Slube dravne sigurnosti RSUP SRH (SDS). Namjera je da ova vrijedna arhivska graa postane dostupna te je pri kraju proces njezine kategorizacije nakon ega e se predati nadlenoj dravnoj instituciji. Dosjei graana, koji su nastali radom tadanje SDS, ve su ranije predani Hrvatskom dravnom arhivu.

Prvi javni dokument o SOA-i

POPIS POKRATA

BDP Bruto domai proizvod BiH Bosna i Hercegovina DORH - Dravno odvjetnitvo EU - Europska unija HKoV Hrvatska kopnena vojska IAP Ionian Adriatic Pipeline (Jadransko-jonski plinovod) ID Islamska drava ISIL Islamska drava Iraka i Levanta (Islamic State of Iraq and the Levant) JIE Jugoistona Europa JT Juni tok MFIN - Ministarstvo financija MORH - Ministarstvo obrane MUP - Ministarstvo unutarnjih poslova MVEP - Ministarstvo vanjskih i europskih poslova NATO - Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora ODO Opinsko dravno odvjetnitvo OSRH Oruane snage Republike Hrvatske RH - Republika Hrvatska SDS Sluba dravne sigurnosti SOA - Sigurnosno-obavjetajna agencija TAP Trans Adriatic Pipeline (Transjadranski plinovod) USKOK - Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta UVNS - Ured Vijea za nacionalnu sigurnost VRA Vojno-redarstvena akcija VS UN Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda VSOA - Vojna sigurnosno-obavjetajna agencija DO upanijsko dravno odvjetnitvo

Ovaj dokument vlasnitvo je Sigurnosno-obavjetajne agencije. Dokument je namijenjen za javno objavljivanje i njime se moe svatko koristi uz obvezno navoenje izvora.

Fotografije koritene u dokumentu slue iskljuivo za ilustraciju.

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Savska cesta 39/1

10000 Zagreb

KONTAKT:

telefon: 01/ 377 22 22

e-pota: [email protected]

www.soa.hr

Documents

Javno-izvjesce-2015