Javnost kao sudi{te - hep.hr/cite> · Jedini rezervat minijaturnih

Hrvatska pod strujnimudarom…Poskupljenje struje – povratak u19. stolje}e…Zar je civilizacija

luksuz…HEP-ov bezobrazluk…MonstrumHEP…Hep-ov strujni krug: paljenjemraka…Poskupljenje struje udar nasiroma{ne…Skuplja struja podriva socijalnimir…Strahujem da }u hladnu zimu provesti uzsvije}u…HEP-ove dubioze i neracionalnosti ne bitrebali pla}ati gra|ani…samo su neki od naslovanapisa objavljenih u hrvatskom tisku tijekomrujna. Ako se tomu pribroji minutaà posve}enatoj temi na Hrvatskom radiju, kao i na Televiziji,pove}anje cijene elektri~ne energije bila jedoista sveprisutna tema na svim razinamasvekolikog ìvota. Naime, ta zahvalna tema moèse dobro eksploatirati u svim medijima, uzprimjenu svih vrsta novinarskog izraàvanja.

Ne èle}i arbitrirati, nitiponovno obja{njavati zahtjevjednog poslovnog sustavakoji je svom Ministarstvugospodarstva uputio naargumentima utemeljenprijedlog, a ono gapredloìlo Vladi RepublikeHrvatske koja je odobrilapove}anje cijene elektri~neenergije od 1. listopada,samo bi se malo osvrnuli na– blago re~eno –neraspoloènje koje sevelikom silinom obru{ilo naHEP. U okolnostima ukojima ìvimo, korekcijacijene elektri~ne energijeposluìla je kao ispu{niventil kroz koji se izbacujeukupno akumuliranonezadovoljstvo ljudi udràvi.

Istina, veliki je broj onihkoji danas u Hrvatskojdoista te{ko ìve i moè serazumjeti i opravdati njihovareakcija, jer njima upravljastrah za vlastituegzistenciju. A tako sna`na emocija ne ostavljaprostora razumnom (samo)obrazloènju. Njimanikakva obrazloènja nisu prihvatljiva.

Me|utim, postoji i druga skupina velikogbroja ljudi, koji tro{e relativno velike koli~ineelektri~ne energije i to za grijanje. Ni~im se, uenergetskom smislu, ne moè opravdatikori{tenje elektri~ne energije, kaonajplemenitijeg oblika energije, za grijanjeklasi~nim elektri~nim tijelima. Istina, urazvijenijim europskim zemljama se, osobito uposljednje vrijeme, zahvaljuju}i osmi{ljenimtarifnim sustavima, poti~e kori{tenje elektri~neenergije za grijanje, ali samo no}u i to

elektri~nim tijelima koja akumuliraju energiju.Jer, tamo je cijena elektri~ne energije regulatorkoji diktira kori{tenje elektri~ne energije naracionalan na~in izravnavanjem dnevnogdijagrama. Time se ~uva primjerena namjena teplemenite energije. U nas zbog postoje}egtarifnog sustava jo{ tomu nije tako, pa bi sereakcije te skupine potro{a~a tako|er moglerazumjeti - sve do trenutka kada u takvimokolnostima odbiju bilo {to promijeniti u svojimnavikama i komforu. Istina, za njihove navikeglede pristupa kori{tenju elektri~ne energijesmo, dobrim dijelom, zaslu`ni i mi u HEP-u.

Dakako, ne smijemo izostaviti novinare iurednike hrvatskih medija. U vrijeme kadasenzacionalizam prodaje novine, urednici seprilago|avaju trì{tu. Energetika je jedno odnajzahvalnijih podru~ja stjecanja brze afirmacije

novinara i stoga danas imamoto {to imamo. Rijetki sunovinari koji se moguoduprijeti zahtjevima svojihurednika, jer energetika odnovinara traì trud,poznavanje predmeta irazumijevanje. Za sve totrebaju upornost i vrijeme.

I na kraju, kakvu je poukuiz svega toga izvukao HEP?Ovaj posljednji iskaz javnostipokazao je njen stav premakojem je HEP vrlonepopularna tvrtka,monopolisti~ka, neracionalna,rasipni~ka…Rijetki su oni koji bi se

upustili u promi{ljanje {tosve treba da bi zasvijetlilopritiskom na uti~nicu nekogelektri~nog tro{ila. Malo jeonih koji mogu i znaju glasnopotvrditi da HEP svojimdobavlja~ima mora pla}atitro{kove energenta, uvezeneelektri~ne energije, opreme idrugog materijala. Istina,

neracionalnosti ima i u HEP-u kao {to je imasvugdje oko nas. No, to nije nikakva individualnapri~a HEP-a. To je zajedni~ki dio povijesti na{eggubljenja u nezgodama kojima smo prolaziliskoro ~itavo stolje}e. Ali, pred nama su druk~ijavremena, vremena koja }e i nama omogu}iti dabudemo razumniji.

Vrijeme

2 Vjesnik HEP 116, rujan 2000.

Ður|a Su{ecglavni i odgovorni urednik

Vjesnika Hrvatske elektroprivrede

Dan za danom

MEDIJ

INTERJavnost kao sudi{te

Nova cijena elektri~ne energije od 1. listopada

Vlada Republike Hrvatske odlu~ila je na sjednici odrànoj 21. rujna, da }e se od 1. listopada2000. godine, prosje~na cijena elektri~ne energije pove}ati 6,8 posto. Prosje~na cijena isporu~enogkilovatsata za ku}anstva bit }e ve}a pribli`no 25 posto, za javnu rasvjetu manja 8,6 posto, a za go-spodarstvo i sve ostale potro{a~e manja 7,6 posto. Dakle, prihva}en je HEP-ov prijedlog korekcijacijena, kojim se:

• svim potro{a~ima izvan kategorije ku}anstva - gospodarstvu i javnoj rasvjeti - odobrava ukupnipopust na cijenu elektri~ne energije od 15 posto;

• ku}anstvima ukida povla{tena obra~unska snaga do 2,5 kW;• ku}anstvima smanjuje popust na cijenu elektri~ne energije s 12 na 4 posto;• socijalno ugroènim potro{a~ima (korisnicima stalne nov~ane pomo}i ustanova za socijalnu

skrb i umirovljenicima koji primaju mirovinu do 1.000 kn mjese~no i koja je jedini izvor prihoda nji-hova ku}anstva) ne obra~unava mjese~na obra~unska snaga do 2,5 kW, odnosno do iznosamjese~ne potro{nje elektri~ne energije do 80 kWh (960 kWh godi{nje).

Slijedom ovih korekcija, prosje~ne }e cijene za pojedine kategorije potro{a~a biti sljede}e:

U obrazloènju vladine Odluke, korekcija cijena opravdava se potrebom izbjegavanja poslovnoggubitka HEP-a koji bi ugrozio odràvanje elektroenergetskih objekata, ulaganja u razvoj i obnovu, tekreditni rejting HEP-a. Drugi je bitan razlog ovakvog na~ina korekcije, potreba ispravljanjaporeme}enih odnosa cijena elektri~ne energije za ku}anstvo i za ostale potro{a~e (gospodarstvo).

Ministarstvo gospodarstva kao predlaga~ Odluke podsjetilo je da je u 2000. godini do{lo do pora-sta cijene energetskog goriva za 72 posto, uz iznimno lo{e hidrolo{ke okolnosti. Iznesen je i podatako realnom smanjenju cijene elektri~ne energije od 23 posto u razdoblju od 1993. godine, za koje jevrijeme zabiljeèna kumulativna inflacija od 30 posto, te rast cijena industrijskih proizvoda od 15posto. Vlada smatra da je Uprava Hrvatske elektroprivrede poduzela zna~ajne mjere za smanjenjetro{kova u svim segmentima poslovanja, no da one nisu dovoljne za izbjegavanje gubitaka.

Uz odluku o korekciji cijena, Vlada je zaduìla Ministarstvo gospodarstva da u skladu s usvojenomreformom energetskog sektora, ùrno izradi prijedlog Zakona o trì{tu elektri~nom energijom i Zakona oregulacijskom tijelu, te novog Tarifnog sustava za prodaju elektri~ne energije. Nadzorni odbor pak, iUprava HEP-a zaduèni su da ubrzano zavr{e postupak restrukturiranja HEP-a i pripreme za privatiza-ciju, te da ubrzaju aktivnosti na otklanjanju gubitaka elektri~ne energije, te sprje~avanju kra|a.

D. Alfirev

Slijed

Vjesnik HEP 116, rujan 2000. 3

Potpisani novi ugovori izme|u Hrvatske elektroprivrede i Enrona

• Predsjednik Uprave Hrvatske elektro-privrede Ivo ôvi} i potpredsjednik tvrtkeEnron Europe Ltd. Eric Shaw, u nazo~nostizamjenika predsjednika Vlade RepublikeHrvatske i predsjednika Nadzornog odboraHEP-a dr.Gorana Grani}a, ostalih ~lanovaNadzornog odbora HEP-a, ~lanova Enrono-vog i HEP-ovog projektnog tima za TE Jer-tovec, predstavnika tvrtki partnera na ovomprojektu i drugih visokih gostiju, potpisalisu 13. rujna u prostorijama Hrvatske elek-troprivrede u Zagrebu, pet novih ugovora:

- Ugovor o sporazumnom raskidu Ugo-vora o izgradnji TE Jertovec,

- Ugovor o sporazumnom raskidu Ugo-vora o kupoprodaji elektri~ne energije,

- novi Ugovor o kupoprodaji elektri~neenergije,

- Ugovor o pravu gradnje termoelek-trane na lokaciji Jertovec, i

- Ugovor o suradnji HEP-a i Enrona.Potpisivanju ugovora prethodili li-

panjski pregovori i potpisivanje Protokolau Houstonu, zatim intenzivni pregovoritijekom srpnja i kolovoza, te okvirni dogo-vor o ugovorima u kolovozu ove godine,kojega su potvrdili Nadzorni odbor iSkup{tina HEP-a.

Potpisivanjem ovih ugovora u potpu-nosti su prestale vaìti me|usobne obvezeiz ugovora sklopljenih u lipnju 1999.Podsje}amo da je Ugovorom o najmu ka-paciteta i preradi energije (Capacity TolingAgreement - CTA) iz 1999., Enron trebaoizgraditi TE Jertovec (240 MW) i njomeupravljati 20 godina, uz obvezu HEP-a dapla}a godi{nju naknadu, te nabavlja gorivo,a da je Ugovorom o kupoprodaji elektri~neenergije (Electrictiy Supply Agreement -ESA) HEP bio obvezan kupovati elektri~nuenergiju od Enrona (150 MW) u razdobljuod 28 mjeseci, odnosno do po~etka radanove elektrane.

Ugovorom o pravu gra|enja termoelek-trane na plin na lokaciji TE Jertovec, Enron}e imati pravo i mogu}nost, prema potre-bama trì{ta izgraditi vlastitu elektranu, bezobveze HEP-a o kupnji energije.

Ugovor o suradnji izme|u Hrvatskeelektroprivrede i Enrona koji nema obve-zuju}i karakter ni za jednu stranu,izraàva spremnost za suradnju koju }enuditi liberalizacija i transformacija ener-getskog trì{ta u Europi, te u hrvatskomokruènju.

D. A.

Predsjednik Uprave HEP-a Ivo ôvi} gost HTV-a

• Odluka Vlade Republike Hrvatske o korekciji cijena elektri~ne ener-gije, donesena na sjednici 21. rujna, pokrenula je pravu medijsku "lav-inu", te se i Hrvatska televizija u prvom sljede}em terminu svojesredi{nje kontakt emisije "U krupnom planu", 26. rujna, odlu~ila op{ir-nije posvetiti ovoj temi. Voditelj emisije Darko Horvati}, urednik infor-mativnog programa HTV-a, ali i novinar koji dugo godina prati hrvatskienergetski sektor, ugostio je predstavnike HEP-a, Vlade, poslodavaca ipotro{a~a. Izdvajamo njihove glavne stavove, koje su iznijeli tijekomemisije.

Predsjednik Uprave HEP-a Ivo ôvi} ponovio je argumentaciju uprilog odluke o korekciji cijene, ilustrirav{i HEP-ove te{ko}e pla}anjaenergenata podatkom da trenuta~ni dug Ini iznosi 500 milijuna kuna.Pomo}nik ministra gospodarstva Roman Nota naglasio je da je aktualnakorekcija cijena privremena mjera, nu`na za prevladavanje te{kog po-slovnog poloàja HEP-a, a da se ozbiljno radi na reformi ukupnog ener-getskog sektora i uspostavi trì{ta energentima u Hrvatskoj. O naporimaMinistarstva gospodarstva i ~itave Vlade da se na|e prihvatljivo rje{enjeza socijalno najugroènije slojeve stanovni{tva, svjedo~io je pomo}nikministra rada i socijalne skrbi Boìdar @aja. Premda je te{ko pozdravitiijedno poskupljenje, gospodarstvenici su sa zadovoljstvom primili vijesto sniènju cijene elektri~ne energije za gospodarstvo, rekao je predsjed-nik Hrvatske udruge poslodavaca @eljko Ivan~evi}. Jedini oponent os-talim sugovornicima u studiju bio je dr. sc. Mirko Mati}, nezavisnienergeti~ar i savjetnik Udruge Potro{a~, kako ga je predstavio voditelj,koji je ustvrdio da je bilo kakva promjena cijene bila neopravdana prijeozbiljne analize i pobolj{anja poslovanja HEP-a.

Dojam je da dio emisije posve}en odgovorima gledatelja nije do-prinijeo rasvjetljavanju pojedinih aspekata teme, jer su gledatelji, o~eki-vano, naj~e{}e iznosili vlastite probleme s visinom rate,nerazumijevanjem obra~una i sli~ne. Pomo}nik Ministra R. Nota i preds-jednik Uprave I. ôvi} najavili su dono{enje novog Tarifnog sustava kojibi trebao propisati jednostavniji na~in obra~una elektri~ne energije, noni to ne}e biti dovoljno, ne bude li se ubudu}e poja~alo informiranje po-tro{a~a.

A da je potrebno bolje i intenzivnije informiranje, potvrdila je i anketaiz uvoda emisije, u kojoj su dvije prolaznice, od kojih jedna prima soci-jalnu pomo}, a druga mirovinu od 800 kuna, izjavile da one ne}e mo}ipla}ati skuplju struju. Do njih je, zna~i, doprla informacija o prosje~nomposkupljenju elektri~ne energije za ku}anstva za 25 posto, ali ne i ouvo|enju besplatnog kori{tenja 2,5 kW obra~unske snage, ~ime }e nji-hov ra~un za elektri~nu energiju biti manji ili tek neznatno ve}i.

D. Alfirev

Prosje~na cijena ve}a za 6,8 posto

kategorija potro{njedosada{nja prosje~nacijena (kn)

prosje~na cijena od 1.listopada 2000. (kn) promjena

na 110 kV 0,2555 0,2361 -7,6%

na 35 kV 0,3456 0,3193 -7,6%

na 10 kV 0,4947 0,4570 -7,6%

ku}anstvo 0,3980 0,5000 +25,6%

0,4 kV - I. tarifna grupa 0,6781 0,6265 -7,6%

0,4 kV - II. tarifna grupa 0,6210 0,5737 -7,6%

javna rasvjeta 0,5115 0,4675 -8,6%

ukupno - prosje~no 0,4488 0,4794 +6,8%

Okon~an zajedni~ki projekt - suradnja se nastavlja

Cijena u krupnom planu

Potpisivanjei...

...stisak ruke

[portski susreti Kri` 2000

Prvo mjesto - Stru~nim slu`bamaZaposlenici i umirovljenici DP Elektra Kri` obiljeìli su zajedni~ki 60 godina postojanja ovogDistribucijskog podru~ja, a odràni su i ve} tradicionalni {portski susreti

• U Kriù, sjedi{tu DP Elektra Kri`, 16. rujna odrànje susret zaposlenika i umirovljenika - [portski susretiKri` 2000. Bila je to prigoda za druènje i {portsko nad-metanje ~etiriju kri{kih pogona i Stru~nih slu`bi u {estdisciplina: mali nogomet, strelja{tvo, kuglanje, po-tezanje uèta, elektromonterska {tafeta ({tajganje) i pi-kado, dok je belot bio izvan konkurencije. Toga je dana inebo bilo sklono Kriànima, pa je sve proteklo uveselom {portskom ozra~ju okupanom Suncem.

Nakon odrànih {portskih nadmetanja, svi sudioniciSusreta okupili su se u Domu kulture, gdje su, nakonpozdravnog govora direktora Branka Kolari}a, za-jedni~ki pogledali filmski zapis o 60 godina postojanja irada svog Distribucijskog podru~ja i mul~timedijalnuprezentaciju sa sve~anosti povodom Dana Hrvatskeelektroprivrede, odràne 28. kolovoza u Kriù.

Na kraju su progla{eni pobjednici po {portskim dis-ciplinama i ukupan pobjednik. S najvi{e osvojenih bo-dova, 22, ukupni pobjednik ovogodi{njih [portskihsusreta suStru~ne slu`be, drugo je mjesto pripalo s is-tim brojem bodova Pogonu Kri`, tre}i je s 20 bodova Po-gon Kutina, ~etvrti s 19 bodova Pogon Lipik, aposljednje mjesto sa samo 2 boda pripalo je Pogonu Da-ruvar.

Druènje je nastavljeno u poslijepodnevnim satimauz pjesmu i ples, a takva su druènja uvijek dobrodo{la.

D. Jurajev~i}

[port


Prvo mjesto u malonogometnim susretima izborili sunogometa{i Stru~nih slu`bi, drugi su de~ki Pogona Kutina,tre}i je Pogon Kri`, ~etvrti Pogon Daruvar, a peti je PogonLipik

U potezanju uèta najsna`niji su bili elektra{i Stru~nihslu`bi, drugi je Kri`, tre}i Lipik i ~etvrta Kutina

Najbolji strijelci su iz Pogona Kutina, drugi je Kri`, tre}iLipik, a ~etvrte su Stru~ne slu`be

U kuglanju su najuspje{niji kugla~i Stru~nih slu`bi, drugaje Kutina, tre}i Kri`, a ~etvrti Lipik

U najzanimljivijoj disciplini, popularno zvanom {tajganju... ... najbrì penja~i su bili monteri Lipika, slijede Kri`, Kutinai Stru~ne slu`be

U izvankonkurencijskoj disciplini - belotu najuspje{niji subili belota{i Kutine, potom slijede Kutina, Kri`, Daruvar iLipik

U jedinoj ènskoj disciplini pikadu i ove su godine uvjerljivonajbolje elektra{ice iz Lipika, Kri` je drugi, Stru~ne slu`betre}e, a Kutina ~etvrta

Jedini rezervat minijaturnih mediteranskih magaraca

Magare}i hotel u Ra{koj doliniHotel za sada ima samo ~etiri zvjezdice, a za petu mu manjka elektri~na energija ali moè li HEP odbitisvoj doprinos za spa{avanje ugroène magare}e vrste?

Magarac, tovar, kenjac, osel... Kako ga sve nisuzvali? U{ao je u lijepu knjièvnost zahvaljuju}iGunduli}u, Drì}u, Uvodi}u, Marinkovi}u,

Boì}u... U{uljao se tiho u {kolu i sjeo, a gdje bi dugdje,negoli u magare}u klupu. Tragi~no je zavr{io u narodnojposlovici (izio vuk magare), a vjerojatno je i najstarijimeterolog na svijetu (igraju se magarci, bit }e ki{e).Me|u pjeva~ima ne stoji ba{ najbolje (reve kao maga-rac), ali tko pjeva zlo ne misli. Uvijek je bio ~lan obitelji.Dobivao je ljudska imena. U Dalmaciji se naj~e{}e odazi-vao na imena [ime i Mate, u Istri se zvao Moro ili Mora, aponeka ljepotica me|u magaricama dobila bi ime Pupa,kao cura (djevojka).

ôvjek tovari i tu~e, a magaracvu~e - tko je ovdje magarac, a tko

humano bi}e?Da, bio je ~lan, ali nikad i miljenik obitelji. Morao je

najvi{e raditi, tukli su ga redovito, a neredovito hranili, is-mijavali su ga, maltretirali, rugali mu se, poniàvali ga...Sve svoje najlo{ije osobine prebacili su na njega, a nje-gove najbolje prepisali sebi. Eh, ti ljudi. Za sebe su umislilida su uporni, ustrajni, inteligentni, nepotkupljivi i neus-tra{ivi, a za njega su rekli da je glup, tvrdoglav, lijen, }ud-ljiv...

A magarac je to sve mirno podnosio, vuku}i za ljude.Nerijetko se u dalmatinskim vrletima i drugdje na jadran-skoj obali mogao vidjeti prizor u kojem ~ovjek, koji sebesmatra ako ne najsavr{enijim bo`jim stvorenjem uSvemiru onda svakako na Zemlji, na drugo bo`je stvorenjeniè od 90 centimetara i te{ko tek 70 kilograma stavljateret od stotinu kilograma i jo{ ga tu~e {tapom. Tko je uovom prizoru magarac, a tko humano bi}e? ôvjek tovari itu~e, a magarac vu~e. Unato~ tomu neka ljutita u~iteljica uobli`njem selu srdito }e povikati na svog najlo{ijegu~enika: "Magar~e lijeni!" Ako istodobno pokraj {kole zap-jeva kakav pijanac bez glasa i sluha re}i }e: "Eno ga, revekao magarac." Svijet je pun nepravde.

Tako je na{ tovar stolje}ima vukao za ljude, trpioponiènja, a onda su izgra|eni putovi kojima su stigli auto-mobili, traktori, kamioni... I tovar vi{e nikomu nije trebao.Nakon svega {to im je dao, nezahvalni ljudi su ga zabora-vili i prepustili odumiranju. Nije ni ~udo. Ako se vratimodvije tisu}e godina u povijest, vidjet }emo krasnu slikuumiljatog magarca koji na svojim le|ima iznosi iz Betle-hema Dijete, koje su ljudi osudili na smrt. Magaracspa{ava Spasitelja, a zauzvrat Spasitelj Kralj na le|ima ovevjerne ìvotinje ulazi u Jeruzalem. Od ro|enja Djeteta dosmrti Spasitelja magarac je bio vjeran. A ljudi? Htjeli suubiti Dijete, a razapeli su Krista. Izdali su Spasitelja po-ljupcem, najve}im znakom ljubavi. Ti ljudi. Ali kao {to suse prije dvije tisu}e godina u Jeruzalemu na{li Veronika i[imun, tako se i danas na|u pojedinci koji su spremni spa-siti obraz ljudskog roda.

Ho}e li se HEP uklju~iti u za{tituminijaturnog magarca?

Jedan od takvih ljudi ìvi u Plominu i zove se IvanPerko. Ovaj inènjer agronomije, nesu|eni novinar, herce-gova~ko-slavonski Istranin ~vrsto je odlu~io, za nara{tajekoji dolaze, o~uvati pasminu minijaturnog magarca, ~iji seprimjerci jo{ jedva na|u ponegdje u vrletima Dalmatinskezagore. U Ra{koj dolini koju je svojedobno Musoliniisu{ivanjem oteo od mora, nedaleko od grada Ra{e,izgra|enog, tako|er za potrebe tada{nje fa{isti~ke Italijeza rekordnih 18 mjeseci, I. Perko je zakupio zemlji{tepromjera pet kilometara i utemeljio rezervat za magarce.Rezervat Valeta-Doni{nica zauzima dio Ra{ke doline,ogra|en s jedne strane ogradom, a s preostale tri vodo-tokom u obliku potkovice. Sastavni dio rezervata su iobronci brda koja zakriljuju dolinu s jedne strane. U srediniravnog dijela rezervata nalazi se staja puna sijena i ma-gare}i hotel, kako ovaj objekt naziva u {ali na{ doma}in.Hotel, kaè {aljivo Perko, ima, za sada, samo ~etirizvjezdice, jer za petu mu je potrebna elektri~na energijekoje jo{ nema premda stupovi dalekovoda presijecaju}i

rezervat, a u krugu je i biv{a trafostanica. I. Perko se nadada }e se i HEP uklju~iti u za{titu na{eg minijaturnog tovara,te drugih izvornih pasmina, poput mula, mazgi, ovaca igoveda, koja }e se uskoro na}i novi dom u ovom rezer-vatu. Ovdje se, naime, ugroènim ìvotinjama jam~i sigur-nost i sloboda.

Kad prvog jesenjskog dana 2000. godine stigli u ma-gare}i rezervat, dobrodo{licu nam je poèljela najprije kujaAnda. Ivan Perko, svakog dana, prije ili nakon {to uredicvjetne vrtove u krugu TE Plomin 1 dolazi u magare}i rezer-vat nahraniti svoje ~etverono`ne ljubimce. A Anda, ona je tui danju i no}u. Zna da }e svakog dana dobiti hranu i time jezadovoljna. Pla}a nije velika, ali je redovita. Anda je slo-bodna i moè bilo kada oti}i kamo god èli, ali jo{ nikad nijenapustila rezervat jer tko bi onda ~uvao magarce? Zato jeAnda tu 24 sata. I uop}e joj ne smeta {to je u dru{tvu maga-raca.

Nakon Ande dolaze nas pozdraviti i upoznati se s nena-javljenim posjetiteljem i ostali ìtelji rezervata. Tu je ele-gantna Gazela, koja na kratkim stazama postiènevjerojatnu brzinu od 72 kilometra na sat. Mjereno iprovjereno. Onako sitna, a tako brza - nevjerojatno, ali isti-nito. Svoju umiljatu nju{kicu prema nama radoznalo pruàjui simpati~na Maza, pa Jelena, Ivana, Vivi... Tko bi ih sve za-pamtio? Jedino se malo po strani drì Dìmi, istarski maga-rac, znatno vi{i i krupniji od minijaturnih mediteranskihmagaraca. Kao da je malo ljut {to je bio vezan, pa se moraootrgnuti ili se samo stidi {to je prethodnog dana jednu damuznatno manju od sebe ugrizao za vrat. Tu je negdje i Tajsonkoji je ime, dakako, dobio po poznatom boksa~u. A za{to?Dakako, zbog grickanja tu|ih u{iju. Tajson nije najja~i, nijeni posebno zao, ali on toliko voli ènke da je spremanzagristi u uho puno ja~eg magarca od sebe samo ne bi li sedomogao mlade magarice. A tko bi mu zamjerio?

Magarci su radoznale ìvotinje. To pokazuju u{ima kojesu kada smo stigli u rezervat uspravili i okrenuli premanama. Jedan magar~i} malo podalje, me|utim, oborio jeu{i na stranu. Njemu se spava. Stra{no je umoran idosadno mu je. Drugi najmanji u{i je oborio prema na-prijed. On se jadan ne~ega upla{io. Na na{u sre}u, ni je-

dan od ~etrdeset magaraca nije svoje u{i uspravio pa ihoborio unatrag. Sre}a, jer magarci u tom poloàju drè u{isamo kada se spremaju napasti, kada su jako ljuti ili seosje}aju ugroènima. U takvim trenucima znaju biti vrloopasni.

êtverono`ni preventivni kanaderi

I dok miluje svoje magare}e ljubimce, a Anda mu seljubomorno vrti oko nogu, Ivan Perko nadahnuto i s ljubav-lju pri~a o svom rezervatu:

• Vidite, magarci su stolje}ima vjerno radili za ljude isada kad ih je zamijenila tehnika treba ih pustiti da uìvaju uslobodi, jer ako je itko dugogodi{njim mukotrpnim radomzasluìo mirovinu, onda su to magarci. Oni su ovdje pop-tuno slobodni, ali i dok odmaraju jo{ uvijek su korisni. Viditekako je ovdje u granicama rezervata uz kanal zemlja ~ista.Tu ne moè izbiti poàr. A s druge strane ceste, vidite onuvisoku travu, suhu travu i {iblje. To uvijek moè planuti. Nenazivaju bez razloga u Italiji magarce ~etverono`nim pre-ventivnim kanaderima. Magarci su ìvotinje koje po{tujuhijerarhiju. Vidite da se uvijek kre}u istom stazom, a nakanalu dugom dva kilometra piju vodu samo na jednommjestu. Magarac nikad ne}e popiti ne~istu vodu, i za razlikuod njegovog ro|aka konja nikada ga ne moète prevestièdna preko vode. Mali magarci dolaze na svijet samo nadva mjesta, jedno od njih je ona murva. Magarice ne ra|ajunikad u zatvorenom. To su vrlo samostalne ìvotinje. Malo,~im se rodi (magarci se ra|aju i umiru, kao ljudi), za sat vre-mena je na nogama, a ve} sutradan tr~kara naokolo. A ma-garice su divne i bri`ljive majke. Nerijetko }ete vidjeti majkumagaricu kako, skoro bez pokreta, satima strpljivo stoji nasuncu podnose}i vru}inu i dosadne muhe. A za{to? Zato{to njezin mali spava, a ona mu pravi hlad, da sunce ne pro-budi malo magare.

Oìvjeti mrtvu Ra{ku dolinu

Zahvaljuju}i Ivanu Perku minijaturni magarci bit }espa{eni. Dodu{e, da bi se moglo govoriti o pasminipotrebno je tisu}u ìvu}ih grla, ali minimalno je dostatno i25 mu{kih i jednako toliko ènskih primjeraka s potom-cima. Zahvaljuju}i rezervatu, ve} sada se ipak moè re}ida je magare}i rod spa{en. Me|utim, spa{avati ugroèneìvotinje nije ni malo lako. Dràvna premija za magarcaiznosi samo 250 kuna godi{nje, a i to se dobiva tek nakon{to ìvotinja postane plodna, zna~i, u dobi od 4-5 godina.Do tada ni{ta. A ìvotinje valja hraniti i lije~iti, a zakup zem-lje stoji 12 000 kuna. Ivan Perko koji je do sada potro{iosvu silu vlastitog novca, rad da ne ra~unamo, skrbe}i se omagarcima, bio bi zadovoljan kada bi mu dràva ustupilabesplatno neplodnu pustaru i kada bi HEP pomogao okoelektri~ne energije i time se aktivno uklju~io u humanu ak-ciju spa{avanja na{ih magaraca. Perko, unato~ prob-lemima, ambiciozno planira pove}avati magare}e stado,dovesti u rezervat druge ugroène izvorne ìvotinjske pas-mine, te polukru`ni vodotok pun razli~itih vrsta riba pret-voriti u prekrasnu dvokilometarsku stazu za kajak i kanu.Time bi oìvio mrtvu Ra{ku dolinu, makar onu polovicu nakojoj se nalazi rezervat. A mo`da bi time probudio svijest iodgovornih u lokalnim i dràvnim vlastima da i oni u~inene{to za spas drugog dijela doline. Tamo su, naime, kanalipuni fekalija, zarasli u trsku, te gomile sme}a. Fekalni muljneodgovorno i nezakonito odlaè se na otvorenom nepos-redno uz ru{evine biv{e termoelektrane Vla{ka, prethod-nice TE Plomin, koja bi tako|er, umjesto rugla, uz malodobre volje - mogla biti pretvorena u muzejsku vrijednost.

• Tvrde da magarac ne}e prije}i preko mosta. Ne}eako ne vjeruje gazdi. Svi moji magarci prelaze preko mo-sta. Evo, u studenom }e se odràti Prva hrvatska magari-jada u Zagrebu na kojoj }e sudjelovati magarci iz svihosam mediteranskih zemalja. Dolazim u metropolu sasvojim magarcima. Prije toga, gostovat }emo u televi-zijskom emisiji Kolo sre}e, a posjetit }emo i RepublikuPe{~enicu. Ukoliko nas èle, moèmo svratiti i u UpravuHEP-a, poru~uje Perko.

Ivica Tomi}


Poruka ljudima

Nakon svega {to je ljudima dao, ljudi su ga zaboravili, po-gledajte kako su umiljati

Ivan Perko sa svojim magarcima

Hrvoje Pr{a, glumac u filmu Dje~ak i pas, prikazanom na EXPO 2000 u Hannoveru

Na ovogodi{njoj Svjetskoj izlo`biEXPO 2000, odrànoj od 9. do11. lipnja, u Hannoveru u okviru

Nacionalnog dana Hrvatske premijerno jeprikazan i kratki film Dje~ak i pas, mladogredatelja Tomislava Rukavine. Glavna ijedina uloga u ovom filmu, koji se ovih lis-topadskih dana prikazivao svakih desetminuta u Hrvatskom paviljonu u Han-noveru, pripala je dje~aku Hrvoju Pr{i.Budu}i da je on dijete elektroprivrede (tataMilan radi u Odjelu za gospodarenjevoznim parkom Elektre Zagreb), Hrvoje seuklapa u na{u rubriku Nadarena djeca.

U obiteljskom domu u Zapre{i}u, uugodnoj i opu{tenoj atmosferi koju ina~e{ire djeca, razgovaram s ponosnim ro-diteljima i Hrvojem. Moj prvi dojam dajeodgovor na pitanje za{to je upravo Hrvojeizme|u pedeset svojih vr{njaka odabranza ulogu u filmu. Hrvoje je jednostavan, ot-voren, spontan i veseo dje~ak.

Ovaj dvanaestogodi{nji dje~ak poha|a{esti razred. Vrlo dobar je u~enik {to je do-bar uspjeh, jer je Hrvoje radi snimanjafilma u petom razredu morao izostati 126{kolskih sati. Hrvoje se zahvaljuje rav-natelju Osnovne {kole AntunaAugustin~i}a iz Zapre{i}a i Nastavni~komvije}u na razumijevanju za njegova izbi-vanja iz {kole.

Ina~e, Hrvoja je odabrao Jadran-filmme|u zapre{i~kim {kolarcima uzrasta odosam do 12 godina. Snimanje filmazapo~elo je nakon petodnevnih priprema iupoznavanja sa zlatnim labradorom Win-

dom, u prosincu pro{le godine. Tada jeodra|eno sedam dana, a u oùjku jo{ desetdana, kada je film i zavr{en. Na prvom dijelusnimanja pratio ga je djed, a na drugomdijelu od njega se nije odvajao otac.

Hrvoje mi je prepri~ao sadràj ovog os-mominutnog filma, koji promovira ljepoteHrvatske.- Spavao sam i usnuo da {etam po

razru{enim tvornicama u Hrvatskoj.Trgnuo sam se iz tog ru`nog sna i zagle-dao se kroz prozor u jedan komet. I tadakre}em sa psomWindom na putovanje ponajljep{im dijelovima Hrvatske.

U ta dva i pol tjedna snimanja, Hrvoje jedoista upoznao mnoge prekrasne kutkesvoje domovine. Na pitanje {to mu se

najvi{e svidjelo na tom putovanju od Istre,preko Splita i Dubrovnika, jadranskihotoka, pa sve do Hrvatskog zagorja i Sla-vonije, spremno odgovara.

- To je svakako Vis. Odu{evilo me jemirno i ~isto more, koje i ina~e oboàvam.Tamo sam vozio ~ak i policijski gliser.Doista sam uìvao. Od svega, ipak,najvi{e mi se svidjela snimateljska ekipa,otka~ena na svoj na~in, koja mi je davalapotporu i sve rje{avala kroz {alu. Uzovakvu ekipu ni{ta mi nije bilo te{ko,premda je bilo naporno raditi od sedamdo 19 sati. Bilo je i vrlo zahtjevnih scenaskakanja sa zida i tr~anja po zidinama.Svima puno hvala, a posebno redatelju T.Rukavini.

O svojim dojmovima iz Hannovera,gdje je jednoj gospo|i dao i svoj prviautogram i gdje je film pobudio veliko za-nimanje posjetitelja, kaè da su premanjemu svi bili vrlo ljubazni, a jednu jeve~er bio, prema protokolu, i na ve~eri sa@eljkom Antunovi}, potpredsjednicomhrvatske Vlade i Ivicom Ra~anom, pre-mijerom. Ina~e, Hrvojev put u Hannoverod 9. do 11. lipnja ove godine, sponzori-rala je gospo|a Katicva Bakovi} iz Za-pre{i}a, kojoj se i Hrvoje i njegovi roditeljii ovim putem zahvaljuju, kao i gospo|iMarici Bare{i}, voditeljici Zapre{i~kihmanekena, koja je Hrvoja pratila na put uHannover.

Hrvoje je preko no}i postao poznat ivrlo traèn. Davao je izjave za Njema~ku iHrvatsku televiziju i novine. Pitam ga {tose promijenilo u njegovom mladom ìv-otu?- Ostao sam isti, ponosim se time u

sebi, ne zanima me da budem zbog toga"faca" u {koli.

Hrvoje je svestran dje~ak. Ve} tri go-dine bavi se manekenstvom i ~lan je Za-pre{i~kih manekena, a od sportova mu jenajdraì rukomet, kojim se aktivno bavi.Nakon zavr{etka osnovne {kole èlja muje upisati Sportsku gimnaziju. A do tada }enastaviti svojim uobi~ajenim svakodnev-nim dje~a~kim ìvotom. Uskoro }e,povjerava mi, nabaviti psa labradora,kakav je bio i njegov partner u filmu i zvat}e se jednako kao i on - Wind. O glumi i nerazmi{lja.- Za mene je ovo bilo jedno jako lijepo i

uzbudljivo iskustvo. No, ne bih èlio bitiglumac, jer je to jako te{ko zanimanje. No,ukoliko ba{ do|e poziv iz Hitne ili Spa-sila~ke slu`be, nikad se ne zna.

Hrvoja, naime, u Zapre{i}u zovu - mladiVi{nji}.

Dragica Jurajev~i}

Nadarena djeca

Iz Strelja~kog kluba Elektroprimorje Rijeka

Kre}e se krupnim koracimaN

a posljednjoj skup{tini Strelja~kogkluba Elektroprimorje Rijeka koji oku-plja ~etrdeset zaposlenika istoime-

nog distribucijskog podru~ja, izme|u ostalog,odlu~eno je i da se ~lan Kluba Sergio Kodnikuputi na {kolovanje za trenera jer je to jedanod preduvjeta da bi Klub mogao provodititreninge i sudjelovati na slu`benim natjecan-jima. U me|uvremenu, S. Kodnik je uspje{nopoloìo trenerski ispit, te su se tako stekliuvjeti za uspje{an nastavak rada Strelja~kogkluba Elektroprimorje. Prije toga Statut Klubaprilago|en je novim zakonskim propisima, aSkup{tina je prihvatila izvje{}e o radu u pro-teklih godinu dana, te donijela odluke o visini~lanarine i plan aktivnosti za sljede}u godinu.Osim izmjena formalno-pravne naravi, kojimaje Statut Kluba prilago|en zakonskim izmje-nama, dokument je dopunjen i odredbomprema kojoj u slu~aju prestanka rada Kluba

sva njegova imovina postaje vlasni{tvo DPElektroprimorje Rijeka, jer su ~lanovi Klubaisklju~ivo zaposlenici ovog Distribucijskogpodru~ja.

Tajnik Strelja~kog kluba ElektroprimorjeGordan Jura~i} nagla{ava da je Klub registri-ran i u~lanjen u ùpanijski i dràvni Strelja~kisavez, te da su ishodovane sve potrebne doz-vole za drànje naoruànja. PremaJura~i}evim rije~ima Klub je do sada ve} or-ganizirao dva natjecanja na razini DP-a, a upovodu Dana dràvnosti RH strijelci Elektro-primorja sudjelovali su i na ùpanijskom nat-jecanju osvojiv{i osmo mjesto.

• U idu}em razdoblju planiramo zavr{itisve formalno-pravne obveze, formirat }emosekcije, razraditi termine treninga, te sudje-lovati na prvenstvu Primorsko-goranskeùpanije, a u slu~aju uspjeha i na drugim

natjecanjima prema programu Hrvatskogstrelja~kog saveza. Planiramo i odràvanjezatvorenih jesenjskih i proljetnih prvenstavaStrelja~kog kluba Elektroprimorje te, da-kako, redovito treniranje kaè GordanJura~i}.

Ina~e, Skup{tina SK Elektroprimoje,donijela je odluku o prodaji jednog dijelaneodgovaraju}eg naoruànja prema trì{nimuvjetima, a za ta sredstva bit }e kupljenonovo. Za obavljanje tog posla zaduèno jepredsjedni{tvo Kluba na ~elu s FranjomLuli}em, tajnikom Gordanom Jura~i}em itrenerom Sergiom Kodnikom. Ubudu}e }emjese~na ~lanarina u Klubu iznositi 10 kuna,a ~lanovi Kluba dobit }e iskaznice ~iji jeizgled, tako|er prihva}en na posljednjoj sjed-nici Skup{tine Kluba.

Ivica Tomi}

Tajnik Strelja~kog klubaElektroprimorje pukovnikGordan Jura~i}: u na{em DP-uvlada veliko zanimanje zastrelja~ki {port, a sada kadimamo {kolovanog treneranema razloga da ne budemoaktivniji nego do sada

Hrvoje s mamom i tatom

Hrvoje i redatelj filma TomislavRukavina

Na EXPO 2000 Hrvoje se susreo i saPave @upan-Ruskovi}, ministricomturizma

Hrvoje Pr{a: Te{ko je biti glumac

Gluma nije moja budu}nostDvanaestogodi{nji Hrvoje Pr{a snimio je svoj prvi film, ali o glumi kao svom pozivu nerazmi{lja, jer sada su mu va`niji rukomet i manekenstvo


Iz TE Sisak

ôvjek ~ovjekuU jutarnjim satima 7. rujna ove godine u

TE Sisak je organizirano tre}e ovogodi{njedarivanje krvi. Od predsjednika Aktiva DDKTE Sisak Drage Maja~e, ina~e jubilarca s50 darivanja krvi, saznajemo da njihov Ak-tiv broji stotinu ~lanova, a u njemu su zas-tupljene i ène. Spomenimo ovomprigodom davatelje s najve}im brojem sud-jelovanja u ovoj humanoj akciji: IvoMrkonji} - 65 puta, Milan Selak - 59 puta,

Drago Maja~ - 50 puta, Branko Kljaji} - 45puta i Ivica Klari} - 44 puta.

Zajedno sa zaposlenicima, u ovim akci-jama sudjeluju i umirovljenici TE Sisak, ame|u njima je i Ivan Prpi} s 52 davanja ovedragocjene teku}ine. Ovdje smo ~uli i za-nimljiv prijedlog kako bi bilo dobro organizi-rati na razini HEP-a zajedni~ku koordinacijuaktiva i klubova darivatelja krvi, ~ime bi senjihov rad povezao i jo{ pobolj{ao.

Dragica Jurajev~i}

Pomaci


Nije smije{no

Rejting- ta ~udesna rije~@elja za vi{im rejtingom prisutna je svuda, zato nijeni{ta neobi~no {to sam i ja revnosno poku{avaoda u svom okruènju pove}am svoj osobni rejting

• U proteklih deset godina, a i malo vi{e, REJTING u nas postaje ~udesna stvar, aèlja za njegovom vi{om razinom prisutna je u skoro svim strukturama i razinama, patako i osobnim. Zato nije neobi~no {to sam i ja poduzimao revnosno sve poku{aje dau svom uglednom okruènju pove}am svoj osobni rejting i time dakako polu~im pos-rednu i neposrednu korist.

Me|utim, na svoju veliku àlost, moji sitno-~inovni~ki poku{aji obi~no bizavr{avali fijaskom i dalje ne znaju}i u svom hlebinskom razmi{ljanju: ZA[TO!?

Mo`da je jedini, biv{i direktor - manager, bio iskren i otvoreno rekao: Amperovi}u, viniste moj, a niti na{ pan-dan. Ne name}ite se ljubazno{}u i sitnim poklon~i}ima: svegasam toga sit i ide mi ve} na uha. Ako me {to trebate, moète traìti audijenciju kod mojetajnice i tada }u vidjeti mogu li vas primiti i kada. Siroti direktor nije me stigao primiti,kao {to ni za cijelog svog managerskog direktorovanja nije stigao ni u}i u moju, atako|er i u ne~iju drugu radnu sobu. A o radili{tima i gradili{tima da i ne govorim.

Me|utim, prigodom silaska s trona, kojeg je okitio svim superskupim dranguli-jama, promatraju}i tronove sebi ravnih u tzv. presti`nim pohodima, posjetio me je umojoj skromnoj sobici, zvanoj PU[KARNICA, koja to ime nosi jo{ od smrti hrabrog ipo{tenog mladi}a JANA PALAHA. Susret je bio topao, blizak i ljudski, kao {to je tome|u dobrim prijateljima. Vrhunac svega bio je kada me je, oàrenmanagerskim sja-jem koji se kod nekih ne gubi cijelog ìvota, bri`no upitao: Kako stara i bolesna majka?Doista vam je te{ko samima. Pozdravite je. Zanijemio sam, a kada me je oslovio sa ti,simbolom prisnog komuniciranja i po{tivanja, posegao sam u ladicu za ~udotvornimPraksitenom. Kroz maglu sam se sje}ao pro{lih vremena, kada sam u ulozi istjeriva~aznatièljnika u Martinskoj no}i, na biranim mjestima, poslije pola no}i imao ~ast i pri-nudu da sa sljedbenicima vinske zduhe budem per tu, ali samo do jutra. Sutra, kao {toje u toj kategoriji poslovnosti, kao da se i ne poznajemo.

Ali, pustimo to i vratimo se mom rejtingu.

Nakon niza neuspjeha, gubljenja nade, straha od o~aja - stigao je moj rejting, i domene i to slu~ajno, na krajnje neobi~an na~in.

Pa, poslu{ajte:Od prvog broja izlaènja, kupujem FERAL, {to u malom mjestu, kao {to je moje, ne

moè ostati nezapaèno. Dugo je vremena FERAL imao obilje`je nezgodnog tiska ismatrano je neuputnim da ga se kupuje, a tako|er i ~ita. Jednako je ocjenjivano i po-liti~ki {tetnom radnjom. Na to se nisam obazirao, premda mi je rejting ve} pao ispodnultog pokazatelja. Ali, gle ~uda! U ponedjeljak, dan ne samo kolegija, ve} i danizlaènja FERALA, u moju sobicu dolazili bi {efi}i, {efovi i nad{efovi i potajice ga od-nosili na ~itanje u svoju sobu. Potajice, da ih ne vidi koji revni patrijota.

Zamijetio sam da mi je nevi|eno sko~io rejting u radnoj sredini, me|u meni rav-nim, vi{im i jako visokim: po~eli su me cijeniti, jer su predmnijevali da ugledni po-sjetitelji dolaze u moju sobu na razmjenu misli, na raspravu o velikim stvarima - a to jene{to! Vrhunac bi obi~no bio kada bi izjutra Feral ve} bio u prometu, a ~itatelji s vrataupitali: Gdje je? Za promatra~e sa strane, to je obi~no zna~ilo da traè mene, neznaju}i da ja sjedim za stolom i ispijam ve} petu kavicu. Traìti nekoga i to od stranevi{e razine, to ti je ne{to! Za poèliti samo!

Plivao sam od uspjeha, sva vrata su mi bila otvorena, bio sam redovno pozivan nafe{tice srednjeg i vi{eg ranga; dobivanje slu`benog automobila za vrijeme radnog vre-mena za odlazak na ZELENU nije predstavljao ba{ nikakav problem, a i koeficijentpla}e pokazivao je tendenciju rasta. âk sam ugledao i pozivnicu za seminar, u po-dru~ju mog posla, za tople krajeve, a za koji do sada nisam znao ni da postoji.

Svakoj pjesmi do|e kraj, a tako i svirci violine, bilo ona Amatijeva, Stradivarijeva ilinekog drugog. Tako je naglo nestao i moj REJTING. FERAL izlazi subotom, a meni sepuno puta dogodi da ga tada kupim i ostavim kod ku}e. Ponedjeljkom ga nema namom stolu, a time ni dolaska poena u moju sobu koji su mi ve} dulje vrijeme osigura-vali nevi|eni rejting. Njegujem prikrivenu nadu da se ipak ne{to moè u~initi. Zato iovo pi{em. Vjerujem u veliku naklonost kolega-hepovaca iz Splita prema nama he-povcima - kontinentalcima da }e ne{to u~initi u redakciji Feralau Splitu da se njegovoizlaènje prebaci u ponedjeljak. Vjerujem i u mi{ljenje vas ostalih, pa mi kaìte ho}u liu svezi glede organizirati protestni skup, ali samo s jednim sudionikom.

Valja poku{ati, jer kada ve} nemaju o~ekivanog rezultata protesti s brojnim sudi-onicima, mo`da protest jednog - upali!

[ekli Amperovi}, dipl. ing.

P.S. Pedantan ~itatelj uo~it }e da ve} dulje Feral nije persona non grata i nema potrebeda se potajice ~ita. To~no, ali nekima je u krvi da sve ~ine potajice.

Dobrovoljni davatelji krvi DP Elektroprimorje -Rijeka

Do kolovoza darovane

83 bo~ice krvi• Humanost darivatelja krvi DP Elektroprimorje - Rijeka nema granica. Ve} do kolovoza

ove godine ~lanovi Aktiva DDK Elektroprimorje darovali su 83 doze dragocjene teku}inekoja ìvot zna~i.

Na{ aktiv ne organizira posebne akcije darivanja krvi. Umjesto toga, na{i ~lanovisvakodnevno sami daju krv ili se odazivaju pozivima iz referade Crvenog krià u Rijeci i da-ruju krv prema potrebi. Sve u svemu, to je pribli`no deset doza krvi mjese~no, tako da zah-valjuju}i, me|u ostalim, i na{im darivateljima, rije~ka Transfuzija uvijek ima dostatnekoli~ine dnevno svjeè krvi, kaè Davor Simone, predsjednik Aktiva DDK ElektroprimorjeRijeka.

Treba svakako naglasiti da }e ove godine zaposlenici Elektroprimorja Luciano Sterpin iRobert Klanfar dobiti priznanje za 50 puta darovanu krv, a Boris De{i} primit }e priznanjeza ~ak 75 darivanja krvi. Mogu}e je da do kraja godine jo{ neki od ~lanova Aktiva DDK Elek-troprimorje Rijeka steknu uvjete za dobivanje priznanja za vi{estruko darivanje krvi.

D. Simone zamolio nas je da u Vjesniku HEP-a u okviru teksta o darovateljima krvi obja-vimo i ovu poruku koja bi trebala potaknuti i druge zaposlenike HEP-a da se priklju~e hu-manim akcijama darivanja krvi:

Darivanje krvi

NEKADA JE U @IVOTU POTREBNO DONIJETI HRABRE ODLUKE. DARIVANJE KRVI NIJESAMO HRABRA ODLUKA, NEGO POTHVAT VELIKE SOCIJALNE VA@NOSTI, JER MO@E[SUDJELOVATI U SPA[AVANJU JEDNOG @IVOTA.

Ima cijenu jednog osmijeha "Osmjehni se i ti"Ova poruka, kaè D. Simone, poziv je na humanost. Da nas sutra bude vi{e nego

danas. Da makar jedanput godi{nje darujemo krv, tako da u na{im bolnicama nikada nemanjka te dragocjene i nezamjenjive teku}ine.

Ivica Tomi}

Drago Maja~a, predsjednikAktiva DDK TE Sisak i @eljkaHar~evi} iz Crvenog kriàSisak

Darivatelji TE Sisak

DP Elektra Zagreb, Odjel kontrole i o~itanja

U mirovini jo{ jedan veteranOdlaskom Josipa \ureti}a u mirovinu, odlazi jedna posebna vrsta ljudi, koji su svojim iznimnimodnosom prema ljudima i poslu obiljeìli svoje vrijeme

Nedavno je u Odsjeku kontrole i o~itanja zagreba~keElektre bilo vrlo veselo i sve~ano. Razlog tomu bio jeodlazak u mirovinu Josipa \ureti}a, veterana ovog

Odsjeka. Ovom se prigodom prisjetio svog dolaska u Elektruprije 34 godine, gdje je zapo~eo raditi kao inkasator. Nakon {tosu, kako kaè, dotukli inkasatore zavr{io je {kolu za elektromon-tere i ostao ovdje sve do odlaska u mirovinu. Najvi{e je godinaproveo rade}i kao kontrolor potro{nje, otkrivaju}i kra|u elek-tri~ne energije, ukap~aju}i i iskap~aju}i potro{a~e. On i njegovikolege, kaè, bili su kvalificirani za sve poslove. Posljednjih jegodina radio najvi{e na ukap~anjima, a nije mu predstavljaloproblem niti ostajati poslije podne radi hitnih ukap~anja. Bilo jeugodnih i neugodnih trenutaka, ali meni ni{ta nije bilo te{ko.Mora{ znati ~ovjeka ispravno pro~itati i primjereno tomu se snjim ophoditi. Nisam imao nikad jako lo{ih iskustava u poslu.Kada je gusto, odmakni se - moje je na~elo, prepri~ava namukratko svoje radno iskustvo J. \ureti}.

Svoje }e slobodno vrijeme provoditi ve}im dijelom na otokuViru, gdje je prije ~etiri godine zapo~eo graditi vikendicu, pa }euìvati uzmore. Na kraju nam kaè damu i nije ba{ ào {to odlaziu mirovinu, dugo je i po{teno radio i odradio svoj radni sta`l. Otomu najbolje svjedo~i Marko âvar, njegov dugogodi{nji {ef,koji nam je rekao:

• S odlaskom umirovinu kolege J. \ureti}a iz na{e sredine,odlazi jedna posebna vrsta ljudi iznimnog duha kakvih je, naàlost, sve manje. Imao je poseban dar u opho|enju s ljudima iizniman odnos prema poslu. Cijeli njegov radni vijek nikada ni-sam imao primjedbi na njegov posao.

O tomu koliko je Josip \ureti} bio omiljen kod svojihkolega najbolje svjedo~i ova lijepa i vesela sve~anost na kojojsu se okupili njegovi kolege iz njegovog i drugih odsjeka, teMarko âvar, rukovoditelj Odsjeka kontrole i o~itanja i Alek-sandar \akovi}, rukovoditelj Slu`be za prodaju i odnose s po-tro{a~ima. Svi su se èljeli pozdraviti s Josipom i poèljeti muugodne umirovljeni~ke dane. Mi se jednako tako pridruùjemotim èljama.

Dragica Jurajev~i}

@ivot i rad

(Ne)obi~no zanimanje Jela Petrovi}, konobarica

S kantinom od njena osnutkaU Restoranu koji djeluje u okviru Slu`be za izgradnju i usluge DP ElektroslavonijaOsijek, od njegova osnutka prije 30 godina, radi Jela Petrovi} - najstarija po staù,uvijek nasmije{ena i spremna za {alu

• Od kada je prije skoro trideset godina izgra|en Pogonpomo}nih djelatnosti ili kako se on danas zove Slu`ba zaizgradnju i usluge, njegovi se zaposlenici mogu pohvalitiiznimnim poslovnim rezultatima, me|u kojima su izgradnjabrojnih kapitalnih objekata. U razli~itim radionicama,Slu`bama i tzv. uslu`nim djelatnostima tu je nekad bilo za-posleno vi{e od pet stotina ljudi (danas ih je tek dvjesto),~iji je najve}i poslovni uspjeh izgradnja TS 400/110 kVErnestinovo i to vlastitim snagama i umije}em.

Presko~imo li za trenutak nabrajanje svega onoga {toova Slu`ba ima u svom sastavu, zastanemo li tako|er sopisivanjem radnih zada}a koje su njegovi zaposlenici ustanju obaviti ili su ve} u njegovom tri desetlje}a dugomìvotu obavili, na}i }emo se iznenada u onom dijelu kojibar jedanput dnevno posjeti skoro svaki njegov za-poslenik. To je Restoran dru{tvene prehrane. Ono {tomogu u~initi ljudi kantine u svom svakodnevnom posluprava je umjetnost.

Ovdje, u kantini, za malu nov~anu naknadu zaposleni-cima su svakodnevno na raspolaganju dva iznimno kva-litetna topla obroka koja im priprema malobrojna ekipakuhara, konobara i pomo}nog osoblja. Obi~no neobi~neposlove u osje~kom dijelu HEP-a, odnosno u restoranudru{tvene prehrane, obavlja tri stalno zaposlena konobara,{est kuhara, voditelj, skladi{tar i dvije pomo}ne kuharice.Koga u ime svih njih posebno predstaviti bilo je doista

te{ko. Odlu~io sam se za najstariju po staù me|u njima.To je Jela Petrovi}, konobarica, koja u Restoranu radi odnjegovog osnutka.

Ono po ~emu je Jela Petrovi} posebna i zbog ~ega samse odlu~io predstaviti nju i njeno za HEP neobi~no zani-manje, jest njena vedra narav, uvijek nasmije{eno lice,spremnost za {alu uz redoviti posao i na kraju skromnostkada kaè: razgovarajte i s ostalim kolegama i kolegicama.To nije bilo mogu}e, ali zato }emo barem navesti njihovaimena. Voditelj restorana Ivan Pe}i konobari su MirjanaLjubas i Dragutin îì}, kuhari Katica [imi}, Antun Deni,Marica Puhari}, Zdenka Popinja~, Radmila Ferenac iLjiljana Mesari}, pomo}ne kuharice Branka Posavec i Ju-lijana Pe}i, i skladi{tar Mato Pr{a.

Uz raznovrstan izbor mlije~nih i suhomesnatih proizvoda ibezalkoholnih pi}a, u restoranu se svakodnevno priprema400 toplih obroka za zaposlenike osje~kog HEP-a. Osobljekantine ~esto odlazi na ~etiri osje~ke lokacije. Jela Petrovi} jesada voditelj kantine na Zelenom polju i kako nam u razgovorunagla{ava, njihov posao nisu samo svakodnevne uslugedoru~ka za zaposlenike HEP-a, nego su tu i mnogobrojni po-slovni ru~kovi, opskrba ve}eg broja automata za tople napitke,te ~este "fe{te" {porta{a i rekreativaca.

• Ono {to s posebnom rado{}u pamtim jesu godi{njisusreti svih nara{taja Elektroslavonije, redoviti do~eciNove godine kada smo se uz svoj redoviti posao i mi kono-

bari i kuhari znali opustiti. Jednako tako, rado se sje}amredovitih sezonskih odlazaka u na{a odmarali{ta u Bio-gradu i Platu, mnogih sindikalnih i {portskih skupova kojise nisu mogli ni zamisliti bez na{e pomo}i i usluga,prisje}a se J. Petrovi} i nastavlja:

Ovdje u HEP-u sam rije{ila svoju ìvotnu egzistenciju,na posao sam uvijek dolazila s posebnim zadovoljstvom,pa se nadam da }e tako ostati i do kraja radnog vijeka. Da-kako, i poslije mene bit }e HEP-a za one mla|e, kao {tosam ja bila kad sam zapo~injala. Malo me ipak strah jer susve glasnija razmi{ljanja kako }e ova Slu`ba, a s njim i na{Restoran, me|u prvima biti privatizirani. Nadam se da}emo i u toj predstoje}oj privatizaciji, moji kolege i ja na}imjesto koje nam pripada i da ne}emo u ovim godinamastrepiti za svoju egzistenciju.

Julije Huremovi}

Jela Petrovi} na svakodnevnom poslu u kantini na Zelenompolju: nadam se da }emo u predstoje}oj privatizaciji mojikolege i ja na}i mjesto koje nam pripada i da ne}emo u ovimgodinama strepiti za svoju egzistenciju

Markoâvar,rukovoditeljOdjelakontrole io~itanja iJosip\ureti},kontrolor -zajedni~kirad 34godine

Aleksandar \akovi}, rukovoditelj Slu`be zaprodaju i odnose s potro{a~ima, zahvalio seJosipu \ureti}u na njegovom predanomdugogodi{njem radu, zaèljev{i mu ugodneumirovljeni~ke dane

Josip \ureti} u dru{tvu svojih kolega


Uspje{no gostovanje Opere i Baleta Hrvatskog narodnog kazali{ta u Budimpe{ti

Uspje{no, nedavno gostovanje Op-ere i Baleta HNK iz Zagreba u Bu-dimpe{ti va`no je ne samo za

obiljeàvanje zna~ajnih obljetnica, ve} i zadaljnji razvitak me|usobnih kulturnih veza.

Tisu}u godina ma|arske dràvnosti,obljetnica sigetske bitke i dvije tisu}ekr{}anstva, Ma|arska je uveli~ala ipozivom Zagreba~koj operi da po prvi putgostuje u Budimpe{ti i to sa Zaj~evomoperom Nikola [ubi} Zrinski. Spomenutaopera, kao ni jedna u povijesti hrvatskogteatra, nosi vaàn politi~ki znak. Znano jeda je bila zabranjivana u pro{losti,pre{u}ivana pa i kri{om izvo|ena, ali jeuvijek kao simbol slobode bila iskazhrabrosti i vlastitosti. Libreto temeljen napovijesnim ~injenicama i golem odjektragi~ne pogibije hrvatskog bana u tadapoznatom svijetu, pribavili su Zaj~evojoperi znak posebnosti herojstva Nikole[ubi}a Zrinskog kojeg je i ma|arska ka-zali{na (i ne samo kazali{na) javnost pro-gla{avala svojim junakom.

Velika medijskapozornost

No, suvremena javnost ukazuje na za-jedni{tvo ìvljenja i sudbinske povezanostihrvatskog i ma|arskog naroda tijekomskoro 800 godina dugog razdoblja. Stogaraduje veliki odjek prvog gostovanja Operei Baleta HNK iz Zagreba u Ma|arskoj dràv-noj operi.

Ma|arska televizija, radio i kulturne ru-brike tiskanih medija glavnog ma|ar-skoga grada ispunile su najave izvedbeZaj~eve opere. Budimpe{ta je bila ob-lijepljena plakatima na kojima je bilouo~ljivo ime Zrinyi, brojni intervjui ~elnikahrvatske kazali{ne kulture objavljivani sus tiskovne konferencije, a posebno su bileimpresivne dvije zastave duge 10 metarana pro~elju ma|arskog teatra - hrvatska ima|arska.

Himne dviju dràva najavile su pred-stavu Zrinskog pred auditorijem od 2.000ljudi, me|u kojima su bili pokrovitelj pre-mijer Viktor Orban, ministri kulture dvijezemlje Antun Vuji} i Zoltan Roeken-bauer, ministarski i diplomatski kor glav-nog grada Ma|arske.

Tako je nakon dugo godina napokonpodignuta zavjesa Ma|arske dràvne op-ere uo~i izvedbe prve nacionalne hrvatskeopere. U programskoj knjiìci Viktor Or-ban, glavni pokrovitelj gostovanja, napi-sao je: "Savezni{tvo u zajedni~koj borbiprotiv Turaka uistinu je skoro bratskimvezama povezalo vitezove oba na{anaroda. Najbolji primjer kojim to moèmopotkrijepiti je upravo opsada Sigeta kojaocrtava zajedni~ku sudbinu Ma|ara iHrvata gdje su se hrabro jedan uz drugogborili. Uostalom, to oslikava i pjesnik Nik-ola Zrinski, praunuk slavnog branitelja Si-geta u svom epu Opsada Sigeta. Stihovenapisane ma|arskim jezikom preveo je nahrvatski pjesnikov brat Petar, te su oni

tako postali dijelom klasi~ne knjièvnostikako ma|arske tako i hrvatske. O tomhrvatsko ma|arskom zajedni{tvu govoripjesnik Zrinski u jednom svom epigramukada kaè - Mi sretni bijasmo, skupa ìv-jesmo, skupa umresmo."

Ma|arski povjesni~ariobjektivno procjenjuju

doga|ajeSiget je pao 7. rujna 1566. godine, tur -

ski sultan Sulejman Veli~anstveni od ko-jeg je, u to doba, strepila cijela Europa,umro je dan prije pada Sigeta, ali pa{aSokolovi} je zatajio svojoj vojsci tu smrt.Zanimljivo je da je i Ugarski kralj Ferdi-nand okupio golemu vojsku, kod Györa, teodande promatrao razvoj doga|aja okoutvrde u Sigetu i nesretnu sudbinu Nikole[ubi}a Zrinskog, ali mu u pomo} nijepoùrio.

Sve te doga|aje ma|arski povjesni~ariobjektivno procjenjuju i ukazuju nama|arsko-hrvatsko zajedni{tvo borbeprotiv Turaka. Otuda, golem interes zaumjetni~ko uprizorenje spomenute bitke -Zaj~eve opere u izvedbi hrvatskog teatra.

Nastup na{ih umjetnika, 2.000 pos-jetitelja burno je pozdravilo 10 minutnimovacijama. Gostovanje je ostvareno upoznatom postavu redatelja Kre{imiraDolen~i}a, scenografkinje DinkeJeri~evi}, kostimografkinje Ike [komrlj i

\enise Medvedec, te koreografkinjeSonje Kestl, koja je svojedobno bila pri -kazana na hrvatskoj televiziji. Gostuju}iansambl zasluìo je ovacije podvodstvom dirigenta Mladena Tarbuka.Naslovnu ulogu tuma~io je Pavel Kamas,Evu Ivanka Boljkovac, Jelenu MiljenkaGr|an, Jurani}a Zrinko So~o, SulejmanaIvica [ari}, a ulogu Sokolovi}a u zadnji jetrenutak usko~io Janez Lotri~, dok je Le-vija interpretirao Sotir Spasevski.

Spomenuto gostovanje iskori{teno jeza razgovore ministra kulture. MinistarAntun Vuji} nagla{ava da je suradnja ve}utemeljena me|udràvnim sporazumima.Poznato je da }e Ma|arska dràvna operagostovati na zagreba~kom Biennalu s Eöt-vesöve Tri sestre, a pripremaju sezna~ajne izlo`be. Postoji ideja o za-jedni~koj postavi Rossinijeva Seviljskogbrija~a u Puli, kao i drugi projekti. "Postojidio zajedni~ke povijesti koji se preko kul-ture moè sublimirati u novu kvalitetu.Upravo ~ujem da je Sulejmanu u Sziget-varu podignut spomenik. Dana{njinara{taji mogu druk~ije gledati na starebitke, osobito ako su po{teno odigrane" -kaè A. Vuji}.

Tako je zavr{eno gostovanje Opere iBaleta HNK iz Zagreba u Budimpe{tiprigodom koje smo se uvjerili da i ma|ar-ska kulturna javnost doìvljava Nikolu[ubi}a Zrinskog kao junaka obaju naroda.

Ratko ângalovi}

Oko kulture


Zrinski - junak hrvatskogi ma|arskog narodaPrigodom obiljeàvanja tisu}u godina ma|arske dràvnosti, obljetnicesigetske bitke i dvije tisu}e kr{}anstva, prvi put je u Budimpe{ti gostovalaOpera i Balet Hrvatskog narodnog kazali{ta iz Zagreba sa Zaj~evom operomNikola [ubi} Zrinski

Savezni{tvo uzajedni~koj borbiprotiv Turaka uistinuje skoro bratskimvezama povezalovitezove oba naroda,a najbolji primjerkojim to moèmopotkrijepiti je upravoopsada Sigeta kojaocrtava zajedni~kusudbinu Ma|ara iHrvata gdje su sehrabro jedan uzdrugoga borili, pi{eViktor Orban, glavnipokrovitelj gostovanjahrvatskih umjetnika

Postoji diozajedni~ke povijestikoji se preko kulturemoè sublimirati unovu kvalitetu...dana{nji nara{tajimogu druk~ijegledati na starebitke, osobito ako supo{teno odigrane,poru~io je tomprigodom ministarkulture RepublikeHrvatske Antun Vuji}

Nikola Tesla(1856. - 1943.)(nastavak iz pro{log broja)

"Trenutak koji sam s nestrpljenjem do~ekao" izgledada je bila stalna uzre~ica Nikole Tesle. Tako se u autobio-grafiji izrazio prigodom upisa na fakultet u Gracu, ali i kodopisa svog dolaska u Sjedinjene Ameri~ke Dràve.Premda on tvrdi da se odmah zaposlio u Edisonovoj kom-paniji "Machine Works" u New Yorku, stoji ~injenica da jemorao provesti {est tjedana u karanteni u izbjegli~komkampu na Elloe Islandu, dokazati da zna govoriti engleski ida je pismen. Tek nakon toga je vrijedilo jamstvo da jeosigurao posao. A to mu je omogu}ila preporuka Char-lesa Batcelora, direktora Edisonove tvornice u Parizu. Onje, naime, tvrdio da je Tesla sposoban za ostvarenje po-bolj{anja na Edisonovim istosmjernim motorima.

Tako je Tesla postao zaposlenikom Edisonove kom-panije i u kratkom vremenu na~inio jako puno. Pregradio jeza nekoliko mjeseci 24 razli~ita tipa istosmjernih elek-tri~nih strojeva i popravio elektri~ne instalacije parobroda"Oregon". U zemlji koja iznad svega cijeni rad i osobni do-prinos napretku, ovakav rad je morao biti zapaèn.Me|utim, svoj prvi osobni susret sa slavnim prona-laza~em Thomasom Alva Edisonom (1847. - 1931.)Tesla koristi za prikaz svojeg sustava izmjeni~ne struje.Ali, Edison nije mogao prihvatiti Tesline ideje, a ovaj se paknije slagao u pogledu istosmjernih strojeva. Stoga je us-lijedio razlaz. Tko je komu otkazao suradnju nije poznato, amo`da nije niti va`no.

U oùjku 1885. godine, Tesla osniva tvrtku "Tesla Elec-tric Light and Manufacturing Company". Nadao se da }e unjoj razvijati svoje motore. Kako nije imao dovoljno sred-stava za po~etak rada, morao je na}i sufinanciranje. Nje-govi dioni~ari su traìli da pristupi proizvodnji lu~nihelektri~nih svjetiljaka, a Tesla sve do sije~nja 1886. razvijasvoj sustav lu~nih svjetiljaka i proizvodi svjetiljke za is-tosmjernu struju. Tijekom tog rada, predat }e sedam pate-nata i to su njegovi prvi patenti u SAD. Kakav apsurd - prvinjegovi patenti bili su na podru~ju istosmjerne struje.

Ova tvrtka je, naàlost, ubrzo propala zbog velike go-spodarske krize iz jeseni 1886. godine .Tesla je u vrlote{kom materijalnom poloàju, pa tu zimu 1886/1887.radi kao obi~ni radnik, nose}i vre}e u jednom mlinu. Isto-dobno traì posao predstavljaju}i se kao elektromonter.Tako je do{ao do tvrtke "Western Union", a direktorA. K.Brown (sin onog Browna koji }e kasnije u [vicarskoj os-novati firmu Brown-Boveri) ocjenjuje Teslu kao perspek-tivnog stru~njaka i dogovara s njim da utemeljeelektroni~ku tvrtku. Tako je u travnju 1887. osnovana"Tesla Electric Company", a na Petoj aveniji ure|ena je ra-dionica i laboratorij za Tesline pokuse. Ovdje on u suradnjitehni~araSzigetyja izgra|uje nekoliko vi{efaznih motora.

Na zahtjev financijera trebalo je ispitati koliko su ti stro-jevi konkurentni istosmjernim strojevima. Zato je pozvanprofesor s Cornell UniversityWilliam A. Anthony (1835. -1908.) koji je ustanovio da stupanj korisnosti ispitivanih

dvofaznih i trofaznih motora s okretnim poljem, kao i gen-eratora, imaju jednak stupanj iskoristivosti istosmjernihstrojeva.

Temeljem rezultata ovih ispitivanja, Nikola Tesla 12. lis-topada 1887. godine prijavljuje svoj glavni patent "Elektro-magnetic Motor". (Asinkroni motor, pat. br. 381968), izakojeg slijedi pribli`no 40 patenata s podru~ja polifaznogsustava motora, generatora, razdiobe i prijenosa elektri~neenergije. Ovi patenti su temelj suvremene elektrotehnike,odnosno elektroenergetike.

Treba po{teno priznati da Tesla nije bio jedini koji je u tovrijeme izme|u 1885. i 1890. radio na istraìvanjuvi{efaznih sustava. Tada je to bila "moderna i omiljela" temamnogih izumitelja i konstruktora u svijetu. A i problem kojegse rje{enje nametalo. Bilo je pitanje samo tko }e prvi prijavitisvoj patent. Tako je u Berlinu Friedrich August Haselwan-dler prijavio patent trofaznog sustava 21. srpnja 1888. izakasnio za Teslom devet mjeseci. U SAD i New Yorku Ol-iver Schallenberger prijavio patent za ampersatno brojilona temelju dvofaznog motora s odvojenim fazama,zakasniv{i niti punu godinu za Teslom.

Karol Zipernowsky iz Budimpe{te (onaj iz bu-dimpe{tanske trojke) i Marcel Deprez su 24. kolovoza1888. godine u Njema~koj patentirali sustav razdiobeizmjeni~nih struja kod bilo kojeg broja faza. U New Yorku je20. listopada 1888. Bredly prijavio patent za trofaznu veznushemu sinkronog generatora. Tijekom 1889. pojavit }e sepatenti M. von Doliwo-Dobrowolskog za trofazni asinkronimotor s kratkospojenim rotorom i za trofazni stroj u spojuzvijezda - trokut, potom patent {vedskog inènjera IonasaWestrema koji je konstruirao trofazni stroj s istaknutimpolovima na statoru i u spoju zvijezda - trokut, dok je u [vic-arskoj u Örlikonu 24. sije~nja Charles E. L. Brown obavioispitivanje pokusne linije elektri~nog prijenosa izmjeni~nestruje napona 20-30 kV.

Najzna~ajniji doprinos je, uz Teslu, dao talijanski fizi~arGalileo Ferraris (1847.-1897.) koji je primijenio idejeBailyja i Depreza, premda se tvrdi da on nije poznavao nji-hove radove, {to je mo`da i to~no. On je uz pomo} dvaprostorno me|usobno okomita svitka, kroz koja te~e iz-mejni~na struja jednake amplitude i frekvencije, dobio jed-noliko okretno magnetsko polje. Temeljem toga na~inio jemali model motora, a 18. oùjka 1888. je u Akademijiznanosti u Torinu odrào predavanje "Eelektrodinami~ke ro-tacije proizvedene s pomo}u izmjeni~ne struje". Temeljempokusa razvio je formulu za snagu prenesenu na rotiraju}ebakreno tijelo. Njegovo predavanje objavljeno je u Milanu u~asopisu "Giornale d'Electricita" (jednom od prvih elektro-tehni~kih ~asopisa uop}e). Ba{ preko tog ~asopisa stupilaje ameri~ka kompanija "Westinghouse" iz SAD u vezu s Fer-rarisom i ponudila mu pravo na izum. Kako je Ferraris za tozatraìo od{tetu od, tada enormno velikih - 1000 dolara, nijedobio nikakav odgovor. Mo`da i zato, jer je tada ve} NikolaTesla nastupio sa svojim prijedlozima i patentima asink-ronog stroja. I vjerojatno nije traìo toliko novaca.

Tako su zapravo Ferraris i Tesla, neovisno jedan odrugomu, izvodili pokuse s okretnim magnetskim poljem iskoro istodobno do{li do izuma indukcijskog stroja s okret-nim poljem. Prednost je dana Tesli zbog prijavljenog pat-enta, koji ima vremensku prednost, ali treba po{tenopriznati da je Ferraris prvi radio s trofaznim okretnim poljem.A "rotiraju}e jaja" koje je Tesla konstruirao da pokaè ok-retno polje, vrlo je lijepi "{tos". Preporu~am ~itateljima malu{etnju do zagreba~kog Tehni~kog muzeja gdje }e to mo}izorno vidjeti, kao i druge Tesline pokuse.

Glavnu potporu Teslinu otkri}u okretnog magnetskogpolja dao je poznati profesor Charles Proteus Steinmetz(znan i kao veliki {ahist) koji je, procjenjuju}i doprinos Fer-rarisa i Tesle za udrugu A. I. E. E. napisao sljede}e: "Ferrarisje na~inio samo jednu malu igra~ku i njegovi magnetskikrugovi, koliko je meni poznato, bili su ostvareni u zraku, ane u èljezu - premda to ne ~ini neku razliku". Ferraris }ekasnije i sam priznati Tesli prednost na otkri}u.

Tijekom godinu dana Tesla je prijavio nekoliko vrlozna~ajnih patenata, kao "Elektri~ni prijenos energije", "As-inkroni motor s kratkospojenim rotorom i motor s kon-taktnim prstenovima", "Sustav razdiobe elektri~ne energije"u kojem predlaè elektri~ni prijenos s tri ìce, za dvofaznu itrofaznu struju, "Elektri~ni dinamostroj" kao serijski spoj ijednopolni pretvara~ za istosmjernu i vi{efaznu struju,"Regulator brzine vrtnje za indukcijski motor", te patent"Elektri~ni dinamo ili motor", koji je prijavljen 25. svibnja1888. godine.

Ova opse`na patentna djelatnost Tesle nije moglapro}i nezapaèno, pa je pozvan da 16. svibnja 1888. odrì

predavanje u Ameri~kom institutu elektrotehni~ara (A. I. E.E.), kao ~lan tog dru{tva. Naslov predavanja je bio "Novisustav motora i transformatora izmjeni~nih struja", a unjemu je prikazao svoje glavne izume, ali i teorijuizmjeni~nih struja. Moè se smatrati da je ovo Teslin ula-zak u svijet velikih elektroinènjera, osobito stoga {to jeizdrào sve "rafale" pitanja Edisona i njegovih sljedbenika,pobornika istosmjernog sustava. Ugled Nikole Tesle po-rastao je toliko da vi{e nitko nije pitao ima li on diplomu ilinema. A u Americi onog doba to i nije bilo tako va`no.

Nastup na predavanju donosi Tesli jo{ jednu zna~ajnuvezu. Upoznao je ameri~kog industrijalca Georgea West-inghousea (1846.-1914.). To je bio ~ovjek koji je shvatiova`nost indukcijskih motora i vi{efaznih sustava. Bilo jeo~ito da Tesla nije bio zainteresiran za vlastitu industrijskuproizvodnju. On je samo èlio laboratorij i rad na izumima,pa je Westinghouse predloìo da otkupi njegove patente.Nakon dogovora s poslovnim partnerima, posebno A. K.Brownom, ve} u svibnju Tesla sklapa ugovor s "Westing-house Electric and Manufacturing Company". Svi Tesliniizumi na podru~ju vi{efaznih struja postaju vlasni{tvokompanije, a Tesla postaje godinu dana savjetniktvorni~kim inènjerima i u tvrtki vodi razvoj svojih sustava.Tako Tesla savjetuje i podu~ava zna~ajne elektroinènjerekao {to su: Kerr, Bilesby, Schallenberger i Schmidt,a oni}e temeljem Teslinih patenata dovesti "Westinghouse" navrh svjetske elektroindustrije.

Cijena po kojoj su otkupljeni patenti bila je milijun do-lara, s tim da je polovicu iznosa dobio Brown, kao Teslin po-slovni partner. Tesla je, povrh toga, za svaku konjsku snagu(tada{nja mjera za snagu KS = 735,5 W) proizvedenu u"Westinghouseu" morao dobiti jedan dolar kroz 15 godinakoliko traju patentna prava. Iz ove ~injenice proiza{la jekasnije lijepa pri~ica o tomu kako je Tesla oprostio Westing-houseu dugovanje jer bi njegova tvrtka propala zbog togugovora. înjenica je da je Tesla sav svoj rad u New Yorku,kao i svoj laboratorij od kraja 1889. godine do Prvog svjet-skog rata financirao novcem Westinghousea. Vjerojatno iztog ugovora, kao i onih koji su slijedili nakon toga.

Nakon {to je stekao ime i ugled, a i sredstva, Tesla je1889. godine istupio iz Westinghousea i posjetio Svjetskuizlo`bu u Parizu. Na njoj je objavio rezultate djelovanja vi -sokofrekventnih struja na ~ovje~je tijelo. Predloìo je da sekoristi u lije~enju nekih bolesti. Kasnije je jedan od elek-troterapijskih postupaka nazvan teslinizacijom, a Tesla jepostao jedan od pionira elektromedicine u svijetu. Opet,bez velike financijske koristi.

Nakon boravka u Parizu nakratko se vratio u Hrvatsku,u Gospi}. Ovdje se sastao s obitelji, posebno s ujakomsve}enikom Petrom Mandi}em. Nakon povratka u svojlaboratorij, Tesla se posve}uje novim pokusima. On ustaklene cijevi stavlja cink-sulfid i druge fluorescentne ifosforescentne tvari i postiè da one svijetle. Zna~i, rije~ jeo prete~i fluorescentnih svjetiljaka.

Ta ispitivanja Tesla nastavlja i kasnije, pa je tvrdio da jeprije Roentgena otkrio "X" zrake. Pod kraj ìvota je tvrdio daje prona{ao i "zrake smrti" kojima moè uni{titi i ~ovje~an-stvo. Ali, o tomu u njegovim bilje{kama nema niti retka.Tko zna, mo`da je bio na tragu lasera i danas poznatih la-serskih zraka.

Sljede}i pokusi bili su vezani uz jednu vrlo zanimljivutemu koja }e dugo i uporno pratiti Teslu. On je, naime,smatrao da je Zemlja pogodna da bude beì~ni vodi~ zaprijenos elektri~ne energije, pa je konstruirao mehani~ko-elektri~ni oscilator koji je imao i fiziolo{ko djelovanje. Podneutralnim nazivom "Na~in za proizvodnju elektri~nestruje" patentirao je oscilator koji je izvodio i jako me-hani~ko titranje. Ono se prenosilo ~ak i na zgrade, pa jeTesla smetao susjedima. Ku}e su se tresle kao da jepotres. Kona~no je Tesla sam uni{tio svoj oscilator, ali jeostao do smrti uvjren da njime moè uni{titi svijet. Trebalobi samo "dobro potresti ovu na{u Zemljinu kuglu", kakopi{e u svojoj autobiografiji.

U prou~avanju vibracija, Tesla je toliko napredovao daje tvrdio da moè stvoriti novo podru~je znanosti koju jenazvao "telegeomehanika". Pred kraj ìvota, krajem tride-setih godina, uo~i Drugog svjetskog rata, ova tema je bilau ìì interesa Nikole Tesle, barem {to se teorije ti~e. Znaoje satima sjediti i ra~unati frekvenciju Zemlje, za koju jeizra~unao da iznosi pribli`no 6,7 Hz.

O ostalom djelovanju Nikole Tesle u SAD u sljede}embroju.

Priprema: Josip Moser


Dr. Peter J. D'Adamo: êtiri krvne grupe za ~etiri na~ina prehrane

Krvna grupa kao klju~zdravlja i osobnosti

îtali smo ve} puno o tomu {to sve ina koji na~in utje~e na ~ovjeka, nje-gov ìvot i zdravlje. Ne}u vas za-

marati time {to vam zna~i horoskopski znaki podznak, crta ìvota na dlanu ili nume-rolo{ki iskaz va{eg imena i prezimena. Ne}ugovoriti ni o djetama koje ~uda~ine, osobitotijekom mjese~evih mijena. Upoznat }u vastek s knjigom koja nudi jo{ jedno u nizurje{enja za: dobro zdravlje, dug ìvot i ide-alnu teìnu. Vidjev{i takav podnaslov te{koda mogu ostati ravnodu{na, ma koliko putanakon prvotnog ushita i velikog brojai{~itanih stranica ostanem razo~arana.

U ovom slu~aju srela sam se s ne~im no-vim i intrigantnim. Autor, dr. Peter J.D'Adamo, lije~nik naturopat, u suradnji saspisateljicom Catherine Witney, napisao jeknjigu êtiri krvne grupe za ~etiri na~inaprehrane, koja je kod nas prevedena ove go-dine u izdanjuAGM-a iz Zagreba.

Jo{ uvijek se ne mogu odlu~iti ho}u livjerovati u ono {to sam pro~itala ili ne, alipriznajem da je teorija zanimljivo postavljena.Uostalom, kako biste vi reagirali kada bistepro~itali ovakav odlomak na po~etku knjige:Va{a je krvna grupa klju~ koji otvara vrata utajne va{eg zdravlja, bolesti, dugovje~nosti,fizi~ke vitalnosti i emocionalne snage. Va{akrvna grupa odre|uje kojim ste bolestimapodlo`ni, koju hranu trebate jesti i kojim sefizi~kim aktivnostima trebate baviti. Ona je~imbenik u razinama va{e energije, u djelot-vornosti kojom sagorijevate kalorije, u va{ojemocionalnoj reakciji na stres, a mo`da i uva{oj osobnosti.

I tako se gradi teza o iznimno va`noj veziizme|u na{e krvi i prehrane. Krvne grupe,koje autor naziva otiskom na{ih davnih pre-daka na neuni{tivom pergamentu povijesti,su pri~a o evoluciji ljudskog roda: O jenajstarija i zna~i Ostario, A (Agrarac) se raz-vila s pojavom agrarnog dru{tva, B (Balan-siran) je posljedica seobe na{ih predaka nasjever u hladnije, za ìvot naporne predjele,dok je AB(Moderan) suvremena prilagodba irezultat mije{anja razli~itih krvnih grupa. Tapri~a o evoluciji izravno je, tvrdi autor,povezana s prehrambenim potrebama svakekrvne grupe danas. Premda ve}ina ljudidoìvljava krvnu grupu kao tek nevaàn po-datak, on je smatra pokreta~kom snagom upovijesti preìvljavanja ljudskog roda, koja sesvojim mijenjanjem prilago|avala na noveuvjete, ìvotne sredine i vrste hrane. Plan pre-hrane i na~in ìvota koji odgovara na{ojkrvnoj grupi, odnosno na{em biolo{kom pro-filu, pomo}i }e nam da: izbjegnemo mnogeuobi~ajene viruse i infekcije, izgubimo nateìni, odupremo se za ìvot opasnim boles-tima i ~imbenicima koji dovode do brzogodumiranja stanica, ~ime se usporava pro-ces starenja.

Kako izgledaju programi za pojedinekrvne grupe?!

0 grupa oboàva meso

Iza krvne grupe 0 stoji lovac koji jemeso`der s jakim probavnim traktom i preak-tivnim imunim sustavom, neprilagodljiv napromjene prehrane i ìvotne sredine. Inten-zivnom fizi~kom aktivno{}u najbolje reagirana stres i zahtijeva djelotvoran metabolizamda bi ostao vitak i jak. Ova krvna grupa cvjetana bjelan~evinama ìvotinjskog podrijetla, pauspjeh prehrane za ljude krvne grupe O ovisio jedenju nemasnog mesa (govedine i janjet-ine), peradi, ribe i morskih plodova kojeu~inkovito probavljaju i metaboliziraju, jerimaju veliku koli~inu èlu~ane kiseline. Sdruge, pak, strane trebaju strogo ograni~itimlije~ne proizvode, jer njihov sustav nije po-godan za pravilno metaboliziranje tih namir-nica. Na ulja dobro reagiraju, osobitomaslinovo i laneno, jer ta ulja imaju pozitivnodjelovanje na srce i arterije i ~ak mogu sman-jiti razinu kolesterola u krvi. Ove osobe nepodnose integralne p{eni~ne proizvode, jersadrè lektine koji se kose s ovom krvlju iprobavnim traktom i sprje~avaju pravilnu re-sorpciju korisnih namirnica, te su p{eni~niproizvodi glavni uzro~nik debljanja. Dostupanim je golem broj razli~itih vrsta povr}a, aposebno je dobro zeleno lisnato povr}e bo-gato vitaminima K (kelj, brokule, {pinat).Nude im se i prekrasne vrste vo}a gdje naljestvici vode svjeè i suhe smokve i {ljive.Izbjegavati treba jedino: dinje, jagode, kupine,mandarine i naran~e. Od pi}a malo je onihprihvatljivih. Nudi im semineralna voda, sodavoda i ~aj, pivo i vino u umjerenimkoli~inama, a kavu bi trebalo potpuno elimini-rati i zamijeniti zelenim ~ajem koji sadrì ko-fein.

Svaka osoba krvne grupe O nosi genet-sko pam}enje snage, izdr`ljivosti, samo-prijegora, odva`nosti, intuicije i uro|enogoptimizma. U njihovu osobnost spada i porivza uspjehom, kao i osobine vo|e tipi~ne zakrvnu grupu O - jaka, sigurna i mo}na li~nostkoja puca od zdravlja i optimizma.

Vegetarijanstvogodi grupi A

Pod krvnom grupom A skriva se uzga-jiva~, odnosno prvi vegetarijanac koji ànje{to posije, ima osjetljiv probavni trakt iizdr`ljiv imuni sustav. Zahtijeva biljnu pre-hranu da bi ostao vitak i produktivan i dobrose prilago|ava ustaljenim uvjetima prehrane iìvotne sredine. Cvjetaju na vegetarijanskojprehrani, {to je naslje|e njihovih manje rato-bornih predaka poljodjelaca. Dok hrana ìvot-injskog podrijetla ubrzava metabolizam krvnegrupe O i ~ini ga djelotvornijim, ta ista hranaima potpuno druk~iji u~inak na krvnu grupuA. Zbog manjka èlu~ane kiseline javlja seosje}aj tromosti i pad energije. Lo{e pro-bavljaju i mlije~ne proizvode pa bi bilo poèlj-no zamijeniti ih sojinim mlijekom i sirom.Mogu jesti p{enicu ali ne previ{e, jaja povre-meno, a ribu i morske plodove tri do ~etiriputa tjedno. Maslinovo ulje je i za njih najko-risnije. Uz soju, najbolje bjelan~evine biljnogpodrijetla su grahorice i mahunarke, aodgovaraju im i jela pripravljena od ìtarica, ito integralnih, s tim da su najpoèljniji, uzsoju - proso i `ganci, kao i tjestenine. Povr}eim je od ìvotne va`nosti jer daje minerale,enzime i antioksidanse, osim raj~ice koja jeza njih iznimno lo{a. Izbjegavati treba krum-

pir, masline, paprike i patli|an, a prednostdati: arti~okama, blitvi, luku, mrkvi, {pinatu,poriluku i ~e{njaku. Okosnicom prehranekrvne grupe A smatra se tofu - sir od soje,prehrambeno potpuna, zasitna i jeftinanamirnica. Vo}e trebaju jesti tri puta dnevno,a jako dobrim se smatra: ananas, borovnice,grejp, kupine, limun, marelice, tre{nje, {ljive,vi{nje i smokve, dok su na popisu nepoèlj-nih banane, mandarine i naran~e. Kod pi}aim se toplo preporu~a crno vino zbog pozitiv-nog kardiovaskularnog djelovanja, te kava izeleni ~aj. Neutralno djeluje bijelo vino, doksu sva druga pi}a poput èstokih, piva ili min-eralne vode jednostavno nepo}udna.

Prvi ljudi krvne grupe A morali su bitipametni, osje}ajni, strastveni i vrlo mudrizbog izazova sloènijeg na~ina ìvota. Oni~uvaju svoje napetosti, ali kad eksplodirajutreba ih se ~uvati. Nisu sazdani za napornepoloàje vo|a na kojima je ~ovjek izloèn ve-likom pritisku, jer instinktivno odbijaju psi-hologiju suvremenog vo|e u kojoj je ~ovjek~ovjeku vuk.

B grupa uìva u mlijeku

Ovdje se susre}emo s nomadom koji jeuravnoteèn, s jakim imunim i izdr`ljivim pro-bavnim sustavom. Premda su mljeko`deri,imaju najfleksibilniji izbor prehrane. Zahtijevajuravnoteù izme|u fizi~ke i mentalne aktivnostida bi ostali vitki i britki. Ova krvna grupaposebna je, s jedinstvenim ponekad kame-leonskim osobinama. Ona je sofisticirani oblikna putu na{e evolucije, jer nastoji zbliìtirazli~ite narode i kulture, pa je prehrana njimanamijenjena ono najbolje {to se moè dobiti izìvotinjskog i biljnog svijeta. Tako im se odmesa preporu~a: divlja~, janjetina i ov~etina, atrebali bi izbjegavati posebno piletinu, ali ipatke, guske, te svinjetinu. I za njih su dobrimorski plodovi i riba, osobito bakalar i losos,ali i grdobina, list, srdela, i ostala plava riba.Embargo, pak, treba staviti na sve {koljke,rakove, hobotnicu, puève i àbe. Jedino ovakrvna grupa moè u potpunosti uìvati umlije~nim proizvodima kao {to su jogurt,mlijeko, sirevi i sve ostalo, s tim da izbjegavajusladoled. Od ulja prija im najbolje maslinovo,dok se svih drugih treba kloniti. Mogu jestirazne ìtarice, a prednost treba dati riì, prosu izobu, a od kruha i peciva izbjegavati ona pri-pravljena od je~ma, p{enice, kukuruza, heljde iraì. U najve}em dijelu povr}e je njihovo car-stvo, osobito ono zeleno, lisnato, a drage suim i: gljive, krumpir, kupus, mrkva, kelj, pa-prika i patli|an. Izbjegavati treba prvenstvenoraj~ice, masline i rotkvice. Mogu uìvati uskoro svim vrstama vo}a, bilo da su za njihjako dobre kao {to su to ananas, banana,gro`|e, {ljive, ili tek neutralne poput: jabuke,kru{ke, breskve, tre{nje, vi{nje, smokve,marelice, naran~e, limuna ili dinje. Kod pi}ane{to lo{ije prolaze. Trebali bi ih ograni~iti nabiljne ~ajeve, vodu i sokove. Istina, ne}e im{koditi ni kava, pivo ili vino, ali bi zato moglaèstoka pi}a, gazirana bezalkoholna pi}a imineralna voda.

Ovaj tip ljudi morao je biti prilagodljiv ikreativan da bi, u uvjetima mije{anja s dru-gim rasama i u prilagodbi na nove klime i po-dru~ja, preìvio. Biolo{ki su najprilagodljivijakrvna grupa, izdr`ljiviji su od ostalih i manjepodlo`ni velikom broju bolesti. Imaju, umnogo vidova, ono najbolje od svih krvnihgrupa poput elemenata mentalne, istan~anije

aktivnosti svojstvene krvnoj grupi A,kombiniranih s pravim fizi~kim reakcijama iagresivno{}u krvne grupe O. Ove osobemogu vidjeti {to drugi misle, one su nedvos-mislene.

AB krvna grupa - tajnaevolucije

Ovaj suvremeni spoj krvnih grupa A i B,kao kameleonska reakcija na promijenjeneuvjete ìvotne sredine i prehrane, jo{ uvijek jenepoznanica. Biolo{ki vrlo sloèna, s izrazitootpornim imunim sustavom i osjetljivim pro-bavnim traktom ostala je, kaè D'Adamo,tajna evolucije. Na stresne situacije reagiranajbolje duhovno, uz fizi~ki polet i kreativnuenergiju. Stara je manje od tisu}u godina ivrlo je rijetka, pa je ima samo 2 do 5 postostanovni{tva. Oni sretnici koji su je dobili,~esto su sna`niji i aktivniji od stati~nih ljudikrvne grupe A, {to zna~i da su dodatnu ìv-otnu energiju naslijedili od svojih drugih pre-daka - stepskih stanovnika krvne grupe B.Mogu se, s gu{tomgostiti janjetinom, ov~eti-nom i puricom, ali im zato tijelo nijeodu{evljeno kada konzumiraju: divlja~,govedinu, svinjetinu, perad i teletinu. Odli~anizvor bjelan~evina za njih su ribe i morski plo-dovi kojih na popisu ima puno, ali zato napopisu nepoèljnih nalazimo: rakove, hobot-nicu, ugora, àbe, kamenice, kozice i jo{pone{to. Mlije~ni proizvodi im odgovaraju,osobito prera|eni u ukiseljeni, a dobar izvorbjelan~evina su i jaja. Za utjehu ostalimkrvnim grupama, ni oni ne bi smjeli lizati sla-doled, niti uìvati u maslacu ili parmezanu.Maslinovo ulje, sa svojom monozasi}enommasno}om za koju se vjeruje da sniàvakolesterol u krvi, ovdje je prvo me|u uljima.P{eni~ni kruh im manje prija od raènog iprosenog, ali im onaj kukuruzni uop}e nijedobrodo{ao. Me|u povr}em imaju {to o-dabrati ukoliko isklju~e paprike, rotkvice iarti~oke. Kada posegnu za vo}em, trebaju seorijentirati na ananas, grejp, gro`|e, kivi,smokve, {ljive i tre{nje, jer im ostalo organi-zam ostavlja ravnodu{nim. Banane, naran~ei {ipak neka izbjegavaju. Kavopije }e se raz-veseliti kada ~uju da im kava i zeleni ~aj jakoprijaju. Podnose i pivo i vino, ali ne i èstokaalkoholna pi}a i gazirana bezalkoholna.

Osobe krvne grupe AB su spoj nervozne,osjetljive krvne grupe A i uravnoteènije istaloènije krvne grupe B: To je rezultiraloduhovnom, slojevitom prirodom, kojaprihva}a sve aspekte ìvota, a da nije osobitosvjesna posljedica... Vlada mi{ljenje da spa-daju me|u najprivla~nije i najzanimljivijeljude, tvrdi D'Adamo.

Govore}i u posebnom poglavlju ozdravstvenim strategijama koje se zasnivajuna vezi izme|u krvne grupe i zdravlja, autornudi konkretne savjete kao i upozorenja zasvaku krvnu grupu. Nizom prakti~nih prim-jera potkrepljuje svoju teoriju prema kojoj jekrvna grupa i njoj primjerena prehranasnaga koja pobje|uje bolest, daje vitalnost ièljene dimenzije.

Ali ve} sam i previ{e napisala o ovojknjizi. Moram ne{to ostaviti i vama zaki{ovite, otu`ne jesenjske ve~eri koje supred nama.

Marica @aneti} Malenica

U svijetu knjiga


HEP pokazao dobru volju

Ali, podatak iz pro{lostiodre|uje budu}nostA

ko ste pro~itali napis na 38. stranici ovo-godi{njeg ljetnog dvobroja Vjesnika HEP,pro~itajte i ovaj. Stjecajem okolnosti, ispalo je da

je to pri~a u nastavcima, bez moje krivice.

Ponajprije }ete opravdano pitati {to je s onim mojimnovcem koji mi ~uva HEP na Otoku. Zna~i, taj je novacjo{ uvijek tamo. Moja pojava na {alteru onog svi-banjskog petka, ipak je urodila plodom. Zapravo i nijebilo ploda. Naime, ve} 21. svibnja, kad sam se opet ne-kim povodom na{ao na Otoku, o~itano mi je brojilo. Toje bio razlog {to sam napis za Vjesnik HEP stavio uladicu o~ekuju}i da }e se stvari uskoro kona~no srediti ida }u biti obavije{ten o novoj, to~nijoj procjeni mojihprava ili obveza.

Doga|aji na Otoku ~ekajuPro{lo je vi{e od dva mjeseca, a nikakvu obavijest

nisam dobio. Nije mi preostalo drugo nego da napis iz-vadim iz ladice i po{aljem ga uredni{tvu. Pro{lo je jo{dosta dana, a ni{ta se ne doga|a. Kad se dogodi, javit}u vam. Toliko za sada o doga|anju na Otoku.

Pou~en tim iskustvom koje je pokolebalo mojeo~igledno pretjerano povjerenje u HEP, posvetim jednoprijepodne pregledavanju obra~una utro{ka elektri~neenergije u mojoj zimskoj rezidenciji, u Gradu. Mogu re}ida se isplatilo. Ustanovio sam da mi je u zimskomrazdoblju 1999.-2000. godine napla}eno 4.13 puta vi{ekilovatsati po vi{oj tarifi nego po srednjoj tarifi, a to nemoè biti.

Moje ku}anstvo je 100.05 posto elektrificirano (?!)Sve radi na struju. Onih 0.05 posto vi{e od 100 postoodnosi se na spravice koje rade na baterije, no to je iz-van nadzora HEP-a. Ja ipak poznajem tarifu i njezinavremena. Ne pada mi na pamet da perem rublje ili su|eili da se uklju~uje i termoakumulacijska pe} u vrijemevi{e tarife. Pogre{ka moè biti samo u uklopnom satu,onoj napravi na feder i klackalicu, danas primitivnoj,kad se nepogre{ivi kvarc sat moè dobiti za 25.00kuna. Kad uklopni sat priko~i ili dade gas, to bi momakiz student-servisa pri o~itavanju morao uo~iti i javitimajstorima. No, pitam se je li taj momak u to uop}eupu}en.

Fantasti~ni koeficijent 4.13Taj me koeficijent 4.13 ponukao da potraìm stare

obra~une, sve od zimskog razdoblja 1983./84. godine.To bi ve} moralo dati vjerodostojne rezultate. U tom serazdoblju ni{ta nije mijenjalo glede instalirane snagemojih tro{ila, niti navika pri kori{tenju elektri~ne ener-gije.

Uzeo sam obra~une za zimsko razdoblje od1983./84. g., pa do nedavnog zimskog razdoblja. Om-jeri vi{a tarifa i srednja tarifa kolebali su. Koeficijent jeispao najvi{i zimi 1984./85. (0.69), a najniì 1994./95.(0.11). 1995./96. omjer je jo{ bio 0.19. I gle sada! Koe-ficijent skupo / jeftino 1996./97. ska~e na 1.42, godinudana kasnije je 1.24, 1998./99. ve} 1.92 da bi pro{lezime dostigao fantasti~nu brojku 4.13.

Smatram se o{te}enim. Budu}i da je to te{ko tele-fonom objasniti Slu`bi za obra~un i odnose s po-tro{a~ima, pi{em pismo sa svim podacima ipovjeravam ga Po{ti dana 29. lipnja 2000. godine, zasvaki slu~aj preporu~eno, s povratnicom. Povratnica seubrzo vra}a, a odgovor stiè po{tom 18. kolovoza2000. (po{tanski ìg).

HEP izbrojiosvih 2727.75 kuna

U pismu jedna harmonika. Potraìm onu slavnuplus iliminus uplatnicu, a na njoj pi{e:

"OSTVARILI STE PRETPLATU OD 2727.75 KN. AKOPRETPLATNI IZNOS NE PREDIGNETE NA BLAGAJNIHEP-A BIT ]E VAM PRIZNAT ZA NAREDNUUPLATU-E". Ve} 24. kolovoza (6 dana od po{tanskogìga), hrlim na {alter. Iskreno priznajem: zlurado samprièljkivao da se na {alteru opet ne{to zariba. I doistase to dogodilo, ali na kratko. Obratim se gospo|i naslobodnom {alteru, no kad je vidjela o ~emu je rije~upre prstom na {alter za reklamacije. Tu sam malo,jako malo ~ekao. Gospo|i dajem moj papir kroz prorezna staklu i obveznu osobnu iskaznicu. Gospo|a prou~iop}u uplatnicu s gore citiranim tekstom (Ostvariliste...). Tipka po sveznaju}em kompjutoru, pa kaè:"Mogu vam isplatiti samo..." Nisam zapamtio brojkukoju je spomenula, ali znam da je bilo vi{e od 200.00kuna manje. "Za{to?" kaèm, a ona: "To ste od togobra~una ve} potro{ili." Poku{avam misliti kompjutor-skom brzinom i shvatim da je taj obra~un koji mi dajepravo na 2727.75 kn HEP dostavio prije samo {estdana. Blago negodujem. "Pla}ate li redovito rate?",

pita ona. "Nemam pojma" kaèm ja. "Pla}anje sampovjerio American Expressu". Na to gospo|a ustane inekamo ode, vjerojatno na razgovor sa {eficom. Usk-oro se vrati. "Znate", kaè ona, "imamo nekih prob-lema s AMEX-om". To mi je poznato od ranije i o tomusam u ono vrijeme ne{to napisao u na{em Vjesniku.

Osvjeèn postupkom slu`benicu i klima-ure|ajem jo{uspijem kazati: "Nisam ja sklapao ugovor HEP -AMEX", no nepotrebno jer gospo|a ve} pi{e "Nalog zaisplatu", ja potpisujem, a ona mi izbroji svih 2727.75kn u gotovom. Puno sedmica nosi sre}u, pomislim us-put, savijem nov~anice i stavljam u mali dèp nedostu-pan dèparima. Stvar je, dakle, rije{ena.

Na temelju neispravnogpodatka - novi obroci do

studenog 2000.

Ipak, kod ku}e malo bolje pogledam tu najnovijuizvanrednu harmoniku. Tu na|em podatak kojipotvr|uje podatak u mojim papirima, a to je utro{ak urazdoblju od 30. rujna 1998. do 31. oùjka 1999.Omjer VT / ST je u tom razdoblju bio po HEP-uo~igledno neto~nih 1.92. To je opet neispravan poda-tak, no podatak iz pro{losti, pa ne bi trebao bititragi~an. Tragi~an je utoliko {to je na toj osnoviciodre|en moj novi obrok za razdoblje lipanj - studeni2000. godine, a to je ljetno razdoblje.

Pitam se jesam li mi s onih 2727.75 kn doistanakna|ena mjerna gre{ka koja je trajala ve} od jeseni1996. To se ni~im ne moè dokazati, no u ovomslu~aju je HEP u odnosu na mene, mati~ni broj po-tro{a~a 1375709, pokazao dobru volju.

Karlo Oègovi}(u tijesnoj suradnji s HEP-om)


Zato tako

Od jeseni 1996. godine trajala je pogre{ka u mjerenjuutro{ka elektri~ne energije i HEP mi je s 2727.75 kuna tonaknadio (pitam se je li naknadio, jer se to ni~im ne moèdokazati), ali ono {to je najva`nije: HEP je prema meni -potro{a~u, pokazao dobru volju

Prvi doktor znanosti u DP Elektroslavonija - Osijek

Istraìvanje pouzdanosti u razdjelnoj mreìDamir Pe~varac obranio je doktorsku disertaciju o temi: Podatkovno osnovano odre|ivanje pokazateljapouzdanosti razdjelne mreè

Ovih je dana DP ElektroslavonijaOsijek, prvi put u svojoj povijesti,dobila stru~njaka najvi{eg ranga -

doktora elektroenergetskih znanosti. Tajnajvi{i akademski naslov Damir Pe~varacstekao je 12. srpnja ove godine u Zagrebu,obranom doktorske disertacije na temuPodatkovno osnovano odre|ivanje poka-zatelja pouzdanosti razdjelne mreè.

Doktorska disertacija je izra|ena na Za-vodu za visoki napon i energetiku Fakultetaelektrotehnike i ra~unarstva Sveu~ili{ta uZagrebu. Mentor i konzultant D. Pe~varcubio je dr. sc. Vladimir Mikuli~i}, redovniprofesor zagreba~kog FER-a, a velikupomo} pruìo mu je i dekan ETF-a dr.Slavko Krajcar.

Svi pokazatelji u radu i izradi doktorskedisertacije odnose se na DP Elektrosla-voniju - Osijek, a metodologija, mate-mati~ki model i na~in obrade podatakaprimjenjiv je i za sve druge podsustaveHEP-a. Disertacija je ra|ena u 12 poglavljana 280 stranica i predstavlja istraìvanjapouzdanosti u razdjelnoj mreì unato~pote{ko}ama; stru~ni je izazov, stru~naobveza i neizbje`no podru~je, koje }e biti,ako ga ne prihvatimo prije, nametnutokriterijima europskih integracija, stoji uuvodnom dijelu zaklju~ka.

Unaprije|ivanje spoznaje o pouz-danosti i pokazateljima pouzdanosti urazdjelnoj mreì, ovim radom ostvareno jeu sljede}im segmentima:

• definiranje organizacijskog obli~ja idodatnih novih metoda prikupljanja obradepogonskih podataka o zastojima,

• istraìvanje strukture i odnosaizme|u zastoja,

• odre|ivanje pokazatelja pouzdanostina temelju pogonskih doga|aja,

• ovisnost zastoja i pokazateljapouzdanosti o vremenskim okolnostima,izvedbi postrojenja i odràvanju,

• odre|ivanje pokazatelja pouzdanostiprora~una, uzimaju}i podatke iz razvije-nog modela statistike pogonskihdoga|aja te usporedbom pogonskih iizra~unatih pokazatelja pouzdanosti raz-djelne mreè,

• odre|ivanje grani~nih vrijednosti po-kazatelja pouzdanosti,

• preporuka intervala odràvanja kom-ponenata razdjelne mreè i vrste mjera za

pove}anje pouzdanosti, odnosno,smanjenje koli~ine neizru~ene elektri~neenergije i

• metodologija odre|ivanja cijeneneizra~unate elektri~ne energije i nov~aniu~inci proizvo|enja preporuka i mjera.

O~ekivana dobit od primjenepouzdanosti u razdjelnoj mreì o~ituje sesljede}im podru~jima:

- smanjivanju {teta nastalih radi ne-izru~ene elektri~ne energije kod po-tro{a~a,

- smanjenju subjektivnih pogre{aka inov~anih od{teta potro{a~ima,

- pove}anju ugleda kod potro{a~a,- produljenju vijeka i pove}anju pouz-

danosti rada ugra|ene opreme,

- odre|ivanju mjesta u mreì s pri-oritetima ulaganja u izgradnju, remonte iodràvanje,

- smanjenju elektri~nih gubitaka umreì i

- ustroju vo|enja i aùriranja tehni~kedokumentacije, energetskih veli~ina i po-dataka o zastojima.

Dr. Damir Pe~varac je ro|en 1952. go-dine u Iloku gdje je zavr{io i osnovnu{kolu. Tehni~ku {kolu zavr{io je u Osijeku1971. godine, a Elektrotehni~ki fakultet1976. godine u Zagrebu.

Od 1. sije~nja 1977. godine do danaszaposlenik je Elektroslavonije - Osijek,gdje do 1991. godine radi kao inènjer-energeti~ar na planiranju i razvoju mreè ipostrojenja slavonsko-baranjskog po-dru~ja.

Bio je ~lan Upravnog odbora HEP-a od1991. do 1995. godine. U me|uvremenu,od 1. sije~nja 1993. do 1. lipnja 1998. go-dine, obna{ao je du`nost direktora DPElektroslavonija - Osijek. U velja~i 1994.godine obranio je na ETF-u u Zagrebumagistarski rad na temu: "Postupci za dje-lotvornu uporabu elektri~ne energije" kojije posluìo kao model za pobolj{anje go-spodarenja u Elektroslavoniji i HEP-u.

U svibnju 1995. godine, u ime Elektro-slavonije - Osijek primio je vrijednopriznanje Hrvatskog energetskog dru{tvaza gospodarenje energijom, godi{nju na-gradu "Hrvoje Poàr".

Julije Huremovi}

Novo


Elektroslavonija - Osijek

• U prikazu neobi~nog radnog mjesta u HEP-u Osijek,prije nekoliko mjeseci pisali smo o Nadi Vu~ak kao vo-diteljici arhiva poduze}a i knji`ni~ara sindikalne knji`nice,koja u Elektroslavoniji uredno djeluje ve} vi{e od 50 go-dina. Knji`nica je redovito, svake godine, popunjavalasvoj fundus knjiga, koje su se nabavljale skromnimsredstvima sindikalnih organizacija.

Na po~etku svake godine, to~no se znalo s kakvim }esredstvima knji`nica raspolagati za teku}u godinu i ko-liko }e novih naslova prispjeti na police knji`nice. Tako jedo po~etka Domovinskog rata broj naslova dostigao za-vidnu razinu od 2.000, me|u kojima je dominirala lektiraza osnovne i srednje {kole, te beletristika. Stru~ne knjige

imale su svog posebnog voditelja koji se brinuo zaobnovu i nabavu nove literature i tu je stanje uvijek bilopovoljnije.

Od zavr{etka Domovinskog rata dugo godina nisu senabavljale nove knjige, a i dobar dio postoje}ih, zbog nedo-statka nadzora u vrijeme rata, nestao je s polica knji`nice.

Zahtjevi za obnovu knji`nice upu}ivani su svake go-dine, poglavito sindikalnim udrugama, no bez pravog od-

jeka. Tek ove godine na{lo se sluhaza potrebe knji`nice, aposebno za nabavu {kolske lektire, jer je pritisak za-poslenika - odnosno njihove djece, bivao sve sna`niji.Ina~e, moè se re}i da knji`nicu i knjige u njoj iznimnokoriste i na{i zaposlenici, te posebno umirovljenici, me|ukojima ima i takvih koji su pro~itali sve knjige koje se uknji`nici nalaze. Zato }e ih novi naslovi jama~no ponovnovratiti u prostorije knji`nice.

Moramo usput spomenuti da je za svoj dugogodi{njirad knji`nica ~esto nagra|ivana. Najzna~ajnije priznanjeje "Pavao Markovac", koje dodjeljuje Udruga sindikataHrvatske za uspje{no {irenje knjige u izobrazbi mladih.

Upravo ovih dana za prispjela sredstva sindikalnihorganizacija HEP-a Osijek, nabavljeno je za potrebeknji`nice 82 nova naslova. Kompletirana je skoro sva lek-tira za u~enike osnovnih i srednjih {kola, te beletristika, aima i najpoznatijih svjetskih hitova.

Vjerojatno }e ovaj podatak o 82 nova naslova uknji`nici posebno razveseliti njene stalne korisnike. Prob-lem, dakako, ne bi trebao biti i za zaposlenike drugih dje-lova HEP-a.

Ovom prigodom stoga informacija o telefonskombroju 031/501-303 (305), gdje se mogu dobiti svi podacio knji`nici u Osijeku na Zelenom polju, te na~inu posudbe ivra}anje posu|enih knjiga.

Nadamo se, tako|er, da ovo ne}e biti jedina pomo} upro{irenju knji`nog fonda, nego }e ta praksa zaìvjeti kao{to je to bilo i ranijih godina. Za ovaj puta donatorima - sin-dikalnim udrugama HEP-a Osijek, posebna hvala na ovo-godi{njem razumijevanju, osobito za potrebe na{ihnajmla|ih.

Julije Huremovi}

Nova 82 naslova u knji`niciNakon dugododi{njeg zastoja upopunjavanju knji`niceElektroslavonije Osijek, ove godinesu prispjela sredstva sindikalnihorganizacija kojim su nabavljenenove knjige tako da jekompletirana lektira za u~enikeosnovnih i srednjih {kola,upotpunjena beletristika, a ima inajpoznatijih svjetskih hitova

Nada Vu~ak, voditelj arhive poduze}a i knji`ni~ar sindikalneknji`nice zadovoljna je {to }e 82 nova naslova ponovnoprivu}i ljubitelje knjige

Dr. Damir Pe~varacstekao je najvi{iakademski naslov12. srpnja ovegodine na FER-u uZagrebu

Putokaz surferima

Energetika na Internetu

ÊZOsnovana 1992. godine kao jedan od novih entiteta, sljednika biv{e dràvne elektrokompanije, ÊZ je tvrtka koja trenuta~no proizvodi

vi{e od tri ~etvrtine elektri~ne energije u ê{koj republici. Energija proizvedena u 10 termoelektrana, 13 hidroelektrana, 1 nuklearci, te dvavjetroparka i jednoj solarnoj elektrani, se preko 220kV i 400 kV prijenosne mreè isporu~uje regionalnim elektrodistribucijama.

Sa skoro deset i pol tisu}a zaposlenika i kapacitetom od 10900 MW, ÊZ je po veli~ini rangiran u svjetskim razmjerima kao osrednjaelektrokompanija, no nagla{avaju se pozitivne ekonomske ~injenice kao {to su izvrsne procjene dobivene od me|unarodnih financijskih konzultanata, te ~i-njenica da je u pitanju kompanija koja je prva od svih isto~noeuropskih kompanija izdala obveznice na europskom financijskom trì{tu.

I uz te pozitivne ~injenice, vizualna prezentacija na Internetu ne}e odu{eviti imalo iskusnijeg posjetitelja. Sadràjna upotpunjenost, a posebno informativnidio s publikacijama me|u kojima se isti~e Energetska enciklopedija, razlozi su zbog kojih se posjet ovim stranicama ipak isplati.

E.ON ENERGIE AGZa razliku od prezentacije ÊZ-a u kojoj se ne mogu ne primijetiti

sve tranzicijske boljke, na ovim stranicama imate prigodu upoznativrhunski prezentiranu tvrku koja je sama po sebi doga|aj iz samogvrha zapadnoeuropske elektroindustrije. Rije~ je o tomu da je datum ro|enja E.ON Energie AG nedavni 13. srpnja 2000., kada je spajanjem PreussenE-lektre i Bayernwerka nastala najve}a privatna elektrokompanija u Europi. S ve}inskim vlasni{tvom u 11 regionalnih elektrokompanija E.ON Energieopskrbljuje elektri~nom energijom vi{e od dvanaest milijuna stanovnika, a di~i se zajedni~kim ulaganjima u desetak europskih zemalja. Jo{ brojki: koris-te}i instalirani kapacitet od 35000 MW, 36500 zaposlenika, vi{e od 35000 km visokonaponskih vodova, godi{nje isporu~i potro{a~ima pribli`no 200milijardi kWh.

Sve to jam~i da }ete posjetom ovim stranicama i sadràjno i vizualno biti zadovoljni. Ulazak je to i u svijet E.ON koncerna koji se osim energije bavi itelekomunikacijama, kemikalijama, nekretninama i brojnim drugim djelatnostima, a kojeg je E.ON Energie AG tek jedan dio.

http://www.tdworld.com/

http://www.eon-energie.de/

http://www.cez.cz/

TRANSMISSION &DISTRIBUTION WORLD

Ve} iz naslova je potpuno jasno komu je namijenjen ovaj ~asopis – svim profesionalcima iz svijeta prijenosa i distribucije elektri~ne energije. Dodalibismo – i svim ljubiteljima besplatnih publikacija, jer pretplata na T&D World ne zahtijeva nikakva nov~ana sredstva, ve} samo ispunjavanje kratkogupitnika.

Na po~etnoj stranici }ete birati {tovam se svi|a: posljednje industrijskevijesti, novi proizvodi, kalendardoga|aja, oglasi, vodi~ za on-linekupnju ponu|ene opreme ili {irok izborraznih proizvo|a~kih kataloga. Zanimali vas stru~na strana, imate precizan in-deks objavljenih tekstova po broje-vima.

Premda je i uz rije~ world – svijet unaslovu, ~asopis ve}inom upu}en napotrebe sjevernoameri~ke elektroin-dustrije, podaci iz stru~nih napisa }esvakako posluìti i hrvatskomenergeti~aru.

EE2000EE2000 je projekt energetske efikasnosti kojim se zemljama sredi{nje i isto~ne Europe pruà pomo} u ispunjavanju ugovora

Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), te ugovora Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE).

Pove}avaju}i energetsku efikasnost za polovicu trenuta~ne vrijednosti, bio bi u{te|en ekvivalent od 600 milijuna tona nafte u2010. godini. Time bi {tetne emisije SO2 i CO2 bile smanjene do 25 posto u usporedbi s trenuta~nim trendom u Europskoj zajednici.Za slikovit prikaz zna~enja tih brojki korisno je znati da smanjenje emisije CO2 u Europskoj zajednici za 10 posto zna~i smanjivanjedo ~ak 6 posto na globalnoj razini.

S po~etne stranice moète po}i u biblioteku koja sadrì relevantne dokumente, na kalendar u kojem }ete na}i skupove koji supovezani sa Projektom, u Forum namijenjen raspravi ili moète posjetiti web stranice organizacija povezanih s Projektom i takodobiti {iru sliku. Na stranicama semoè na}i ~ak i plan tre}e faze projekta (1997-2000), tako da se moète u potpunosti upoznati sasadràjem. Premda prezentacija ima manjkavosti, pa je tako planirani prikaz plana djelovanja ovog projekta na podru~ju Istre ve}neko vrijeme tek u konstrukciji, ipak }e svaki ljubitelj eko-energetske informacije ovdje do}i na svoje.

http://www.ee2000.net/

Priprema:Gordan Bakovi}

Izbor


Iz Pogona za distribuciju plina Elektroslavonije Osijek

Jedini pogon koji se bavi distribucijomplina a organizacijski pripada Hrvatskojelektroprivredi, ve} dugi niz godinauspje{no posluje u sastavu DP Elektro-

slavonija Osijek. S ukupno 41.661 potro{a~akategorije ku}anstva, 1450 komunalnih i 500 ve-lepotro{a~a, osje~ka Distribucija plina godi{njeisporu~i 123,5 milijuna prostornih metara plina,od ~ega skoro 50 posto otpada na grad Osijek.Upu}ena je i ponuda za dobivanje koncesije zadistributera plina u gradu Poèga, gdje bi se zakratko vrijeme trebalo izgraditi 45 kilometaraplinske mreè. Prema svemu tomu, ovaj Pogon iu budu}em restrukturiranju Hrvatske elektro-privrede ne bi trebao brinuti za svoju budu}nost,jer posla ima puno.

Jedan od ve}ih poslova ovog ljeta jest potpunonovi plinovod promjera NO 200 s maksimalnim tla-kom od 10 bara, na potezu od mjerno-redukcijskestanice na Zelenom Polju do osje~ke [e}erane.[e}erana je i do sada bila jedan od ve}ih po-tro{a~a plina, priklju~ena na gradski distribucijskiplinovod. Kako tvornicu {e}era Osijek uskoroo~ekuje zna~ajnija rekonstrukcija tehnolo{kih pos-trojenja, koji su do sada koristili loìvo ulje kao po-gonsko gorivo, bilo je nu`no radi potpunogprelaska na plin ove najve}e slavonske {e}erane,izgraditi novi plinovod.

Plinovod se izvodi od ~eli~no be{avnih cijevi, apolaè se u rov dubine 1 - 1,5 metara. Kako na ovojtrasi plinovoda, koji se gradi u zoni javne povr{ine,

neposredno uz cestu Divaltove ulice, nema zonaopasnosti, izgradnja plinovoda ispunjava sve zaht-jeve prema projektnoj dokumentaciji.

Izvo|a~ gra|evinskih i strojarskih radova nacijelom potezu dugom 1800 metara je Vodovodd.o.o. Osijek, a ukupna cijena investicje ~iji inves-titor je DP Elektroslavonija Osijek iznosi 760 tisu}akuna. Radovi su zapo~eli polovicom svibnja, adovr{eni su krajem kolovoza ove godine.

Julije Huremovi}

Novo

Nove tehnologije Ekonomi~nije Sun~eve }elije - Siemens CIS tehnologija

• Malo je poznata zapanjuju}a ~i-njenica da u dana{njem svijetu ima vi{eod milijarde ljudi koji nemajumogu}nosti koristiti sve beneficijeprimjene elektri~ne energije, jed-nostavno zbog toga {to nisu u blizinielektri~ne mreè. Premda se spomenutipotencijalni potro{a~i elektri~ne ener-gije najvi{e nalaze u zemljama u raz-voju, koje ve} po tradiciji imajuproblema s pla}anjem, ipak niti jedanproizvo|a~ vrijedan svoje reputacije nitine pomi{lja u svojim planovima pre-sko~iti to golemo trì{te budu}nosti.Bez mogu}nosti priklju~enja na elektro-distribucijsku mreù, potro{a~imaostaje izbor kori{tenja autonomnih iz-vora elektri~ne energije: dizelskih gene-ratora, vjetrogeneratora ili fotonapon-skih minielektrana. Koja }e od tih teh-nologija izboriti prvenstvo, ovisi o vi{erazli~itih ~imbenika, ali je onaj ekonom-ski - cijena, svakako jedan odnajzna~ajnijih.

Jeftinija proizvodnjaSun~evih }elija?

Jedan od trì{nih lidera u podru~jufotonaponske tehnologije - SiemensSolar - publicirao je potankosti o najno-

vijoj tehnologiji koja bi trebala dovestido zna~ajnog napretka, upravo na po-dru~ju jeftinije proizvodnje Sun~evih}elija.

Premda je danas poznato vi{e odstotinu poluvodi~kih materijala, kojiobasjani svjetlo{}u daju elektri~nu ene-rgiju, radi ograni~enja koje name}e in-dustrijska proizvodnja, te svakodnevnaprakti~na upotreba, popis materijalakoji su danas u {irokoj upotrebi moèse izbrojati na prste jedne ruke. No sili-cij, kao najra{ireniji materijal u ovoj en-ergetskoj grani, je ve} dostigaoodre|enu granicu nakon koje je ne-mogu}e o~ekivati bilo kakve zna~ajnijepadove u cijeni same tehnologije.Razlog tomu je skupo}a ~istog po-luvodi~kog silicija, kao i skupo}aobrade koja uklju~uje precizno rezanjena tanke slojeve, te obradu visokimtemperaturama.

Postoji nekoliko razli~itih putova ko-jima istraìva~i nastoje do}i doekonomi~nijih }elija, ali skoro sveuklju~uju poluvodi~ke slojeve tanje oddosad uobi~ajenih.

Siemensova CIS tehnologija koristi}elije s poluvodi~kim slojem debljine0,0002 mm, dok je uobi~ajena debljina

dosad bila 0,34 mm. Stoga je cijenamaterijala, premda se koriste rijetki in-dij i selen umjesto uobi~ajenog silicija,znatno nià po ~etvornom metru. Do-datno pojeftinjenje se postiè upotre-bom jeftinih materijala, kao {to jestaklo (kao podloge), te proizvodnatehnologija naparavanja tankog po-luvodi~kog sloja kojim se odjedanputformira ~itav fotonaponski modul bezskupog naknadnog lemljenja. U proiz-vodnji se odjedanput nanosi tanak po-luvodi~ki sloj na staklenu podlogupovr{ine 18 ~etvornih metara. Postièse tako iznimno niska cijena od 10

DEM po ~etvornom metru povr{inefotonaponskih modula.

Prvotno razvijena od Boinga radiupotrebe u svemiru, CIS tehnologija jeu Siemensovoj proizvodnji dosegnulamasovne razmjere. Za energetiku jenajva`niji idu}i korak koji se o~ekuje -primjena vrijednih ste~enih iskustava uvelikoserijskoj proizvodnji 5 i 10 watnihmodula na o~ekivanu produkciju ener-getskih modula ve}ih snaga, azna~ajno niìh cijena.

Izvor: Siemens Research & Innovation

Gordan Bakovi}

Val vru}ine ugrozio elektroenergetskisustav Japana

• Zbog vala vru}ine u Japanuupotreba klimatskih ure|aja u toj jezemlji do te mjere porasla da je na-cionalni sustav elektrodistribucije dov-ela na rub izdr`ljivosti, kako je ovogljeta priop}ila Federacija kompanija zadistribuciju elektri~ne energije.

Dnevna proizvodnja elektri~ne ene-rgije u 10 glavnih japanskih elektro-kompanija dosegnula je sredinomsrpnja rekordnih 3.145.776 gigavat-

sati. Federacija je priop}ila da je zbogneobi~no visokih temperatura i pre-thodni rekord postavljen samo dvadana prije.

Tih dana su zabiljeène najvi{etemperature ovog ljeta: sredi{nji Ja-pan grijao se na 38 Celzijevih stup-njeva, {to je 6,6 stupnjeva vi{e odprosjeka, saznaje se iz japanske me-teorolo{ke agencije.

(Prenosimo iz Slobodne Dalmacije)

THIN SOLAR - prikaz poslojevima tankihSiemensovih Sun~evih}elija

O~ekuje se primjena ste~enih iskustava

Klimatski ure|ajiprijete mrakom

Plinovod za osje~ku [e}eranu


Naiva Mije Kova~i}a

Oboga}en blagajni~ki prostor• Da je sama priroda i njeno okruènje najbolji prijatelj

naivnog slikarstva odnedavno se mogu uvjeriti i svi po-tro{a~i Elektre Kri`, koji su proteklog mjeseca platilira~une za potro{enu elektri~nu energiju u blagajni~komprostoru.

Naime, zbog nedostatka izlo`benog prostora i velikogbroja umjetni~kih eksponata predvi|enih za izlo`bu na{egpoznatog slikara naive, umjetnika Mije Kova~i}a koja jeporigodom sve~anosti obiljeàvanja 105. godina elektro-privredne djelatnosti u Hrvatskoj, 60. godina postojanjaDistribucijskog podru~ja Elektra Kri` i 10. obljetniceHEP-a bila izloèna u Galeriji Kri`, organizator izlo`be je

deset slika ponudio zaposlenicima Slu`be za odnose sapotro{a~ima u Elektri Kri` kako bi ukrasili zidove svog rad-nog prostora.

• Doista ne znam kojim bi rije~ima opisala ljepotu isklad ovih umjetni~kih djela. Jednostavno, slike su prek-rasne, a na{ radni prostor odi{e sada novim ìvotom."rekla je Nikolina [anti}, blagajnik.

Slike su krasile prostor blagajni~ke dvorane do polo-vice rujna kada su i slu`beno zavr{ili dani Krià, a naivnaumjetnost napustila kri{ku galeriju.

Alen Petra~


Vi nama

Reagiranje

Neki HEP kojinije kao moj

• Kao dugogodi{njeg zaposlenika HEP-a (odstudenog 1972. godine), a osobito zaposlenikakoji je izravno povezan s potro{a~ima (od listo-pada 1975. godine), napis objavljen u VjesnikuHEP-a br. 114/115 srpanj-kolovoz 2000. podnaslovom "Neki HEP koji nije kao moj" a potpisanod gospodina Karla Oègovi}a nije me ostavioravnodu{nim.

îtaju}i Vjesnik HEP-a naj~e{}e sam nailazio nanapise koji su o zaposlenicima HEP-a govorilisamo u superlativima, a sada se eto javlja uvaènigospodin Karlo Oègovi}, koji je ~ak "u tijesnoj su-radnji s HEP-om", s konstatacijom kako i u HEP-u"ima ne{to trulo", i to ba{ u onom dijelu u kojem jeto najmanje poèljno - u dijelu koji radi s po-tro{a~ima, a zbog kojih HEP uostalom i postoji.

Na àlost (ili na sre}u, kako se ve} promatra)nitko od nas nije savr{en, pa tako ni uvaèni go-spodin Karlo Oègovi}, te u dobroj namjeri daukaè na nepravilnosti HEP-u (vjerujem nenam-jerno) - grije{i.

Kao prvo, za{to izrazi tipa "moj DP", "poslov-nica na Otoku" i sl.., kad svaki DP i svaka poslov-nica, bila ona na "Otoku" ili na kopnu ima svojeime, odnosno sjedi{te. Ne podsje}aju li nas ti izrazina negda{nje "neki drugovi" ili (za one koji su pre-thodno zaboravili) "neka gospoda"?

Osim toga, kad bi znali o kojoj je DP-u odnosnoposlovnici na "Otoku" rije~, mogli bismo njenogrukovoditelja pitati za{to je tome tako. Ovako }emosvi misliti da se to odnosi na nekog drugog i svi}emo nastaviti po starom.

Moja sljede}a primjedba upu}ena va{emnapisu, gospodine Karlo Oègovi}u odnosi se naVa{e tretiranje PROCJENE (tako ste Vi napisali)stanja elektri~nog brojila.

Kao dugogodi{nji zaposlenik HEP-a, Vi znate (ilibiste trebali znati) da Op}i uvjeti za isporuku elek-tri~ne energije, izme|u ostalog, predvi|aju da"mjerno" mjesto predaje elektri~ne energije morabiti dostupno isporu~itelju", {to kod Vas o~ito nijebio slu~aj. Zna~i, da ste postupili u skladu s Op}imuvjetima (bar ovog) problema ne bi bilo.

A tek "neugledni ~ovjek"!? Ne znam kako Viizgledate, gospodine Karlo Oègovi}u, ali nemoèmo svi izgledati lijepo i ugledno, jer rekao biArsen: "ako svi budete izgledali ugledno ja ne}uimati s kim ostati neugledan".

Osim toga "neugledni" koji je do{ao o~itati Va{ebrojilo sigurno nema slu`beni automobil, nemakarticu, a i pla}a mu je malo nià od one kojuimaju brojni manageri u HEP-u, a koji su zaduèni,izme|u ostalog, eliminirati sve negativnosti na kojeste ukazali u Va{em napisu.

Mislim da ste ih trebali spomenuti, tim vi{e {toste im i sami donedavno pripadali. Ovako ste sepridruìli rijeci onih koji za sve negativnosti uHEP-u optuùju ovu {a~icu patnika (kojima i sampripadam), {to su svakodnevno u kontaktu s po-tro{a~ima. Uvaèni gospodine Karlo Oègovi}u,da ste se prije nekoliko godina, dok ste radili uHEP-u odvaìli o~itati lekciju predsjedniku UpraveHEP-a, onda biste u mojim o~ima bili ne{to.Ovako iz (sigurne) mirovine niste me osobito im-presionirali.

S po{tovanjem!

Vinko Uki}Elektrodalmacija Split

Savjet Davor Simone, sindikalni povjerenik za{tite na radu u DPElektroprimorje Rijeka

Slika umanjuje trudV

jesnik moè pomo}i sindikalnim povjerenicima istru~njacima za{tite na radu pravilnim informiranjem.Treba ljudima re}i da im ni osiguravaju}e ku}e ne}e

isplatiti od{tetu za povredu na radu ukoliko nisu imali propi-sanu za{titnu opremu ili je nisu pravilno koristili.

Jo{ jedan dokaz da se Vjesnik HEP-a rado ~ita i pozornogleda i analizira pokucao je na na{a vrata u liku Davora Si-monea, sindikalnog povjerenika za za{titu na radu u DP Elek-troprimorje Rijeka. Do{ao je ne da nas pohvali nego da naskritizira, a njegovu kritiku }emo rado objaviti jer vi{e cijenimodobronamjerne primjedbe nego kurtoazne pohvale.

• Ve} godinama redovito ~itam Vjesnik HEP-a, ali dosada se nisam èlio mije{ati u va{ posao. No, gledaju}i kaosindikalni povjerenik za za{titu na radu fotografije u Vjesnikuzapazio sam zaposlenike HEP-a na radnim mjestima bezpropisane za{titne opreme. Svi znamo da se za za{titnu raduopremu odvajaju znantna sredstva, a ljudi ih ne ~esto koriste.Kakvog to ima smisla?

Profesionalci iz podru~ja za{tite na radu i mi sindikalnipovjerenici ulaèmo puno truda da ljude bez prisilepriviknemo na kori{tenje opreme za za{titu na radu, ali {to tovrijedi ako oni u na{em Vjesniku vide svoje kolege na radnimmjestima bez propisane opreme? Na taj na~in, vjerujem, ne-hotice se poti~e nepo{tivanje propisa. Time i mi povjerenicigubimo dio ugleda i povjerenja zaposlenika.

Smatram da bi na{ Vjesnik morao imati i edukacijskuzada}u, te zaposlenike HEP-a iz broja u broj upozoravati napotrebu no{enja i na~in ispravnog kori{tenja za{titneopreme. Vjesnik moè pomo}i da na{i zaposlenici u profe-sionalncima za za{titu na radu i nama, sindikalnim povjereni-cima vide suradnika koji im pomaù, a ne one koji su tu da imdijele primjedbe ili ih ka`njavaju.

Drìm da je u podru~ju za{tite na radu redovito i objek-tivno informiranje od neprocjenjive va`nosti, jer sam uvjeren

da su ljudi jo{ uvijek nedostatno informirani o ovoj temi. Trebaih upozoriti da rad bez za{titnih sredstava ne predstavlja samopove}anje opasnosti od ozlje|ivanja, ve} i rizik da se zapovredu ne dobije odre|ena od{teta. Naime, osiguravaju}adru{tva ne}e isplatiti propisanu od{tetu onima koji se ozlijedezato jer nisu nosili za{titnu opremu ili je nisu ispravno koristili.O tomu ljude treba informirati.

Na kraju htio bih re}i i ne{to o statusu sindikalnihpovjerenika za za{titu na radu. On jo{ uvijek nije onakav kakavbi trebao biti sukladno odredbama kolektivnog ugovora. Na{stvarni status treba uskladiti s tim odredbama, a do tada, da-kako, treba nastaviti raditi kao da je ve} sada na{ status u pot-punosti reguliran.

Ivica Tomi}

Davor Simone: ne objavljujte u Vjesniku HEP-a fotografijezaposlenika bez propisane za{titne opreme

Branko Bur~ul, rukovoditelj Odjela za odràvanje DP Elektra Zadar

Najkriti~nije u ZadruSvih 17 TS 10/0,4 kV u gradu Zadru optere}ene su s 10 do 35posto snage vi{e, tako da bi predstoje}a zima za Zadrane mogladonijeti i redukcije u isporuci elektri~ne energije po pojedinimtrafo-podru~jima

Uprevru}e ljetne dane, kada ve}ina stanovnika jugapoku{ava obavljati {to manje umaraju}e i iscrpljuju}eposlove, a siestanam po~inje trajati puno dulje od pola

sata, zaposlenici Distribucijskog podru~ja zadarske Elektretijekom posljednja tri mjeseca obnovili su i izgradili iznimno ve-liki broj dalekovoda, mreà i trafostanica. Rije~ je o podru~jimakojima, nakon ratnih razaranja, predstoji temeljita obnova. Izrazgovora s Brankom Bur~ulom, rukovoditeljem Odjela zaodràvanje, koji ve} dugo godina koordinira i prati sve poslovena obnovi elektroenergetskih objekata, saznali smo da je iznosod 5,3 milijuna kuna, odobren planom Direkcije za distribuciju,skoro u cijelosti utro{en. Zna~i, od lipnja do danas oni su oba-vili nabavu materijala i izveli posao.

Navest }emo sve izgra|ene objekte u tom razdoblju.• Dalekovod 10 kV Poli~nik - Mijolovi}, nova stupna tra-

fostanica i jedna niskonaponska mreà. Objekti su bili u cijelostiuni{teni, a raditi se po~elo nakon {to se tijekom protekle godineobavilo razminiranje prostora uz Jadransku cestu.

• Dalekovod 10 kV Tinj - Mitrovi} (iznad Biograda) dug 2,2kilometra, nova STS i 300 metara mreè niskog napona. Po-dru~je je jo{ uvijek minirano i samo je trasa na{eg dalekovodao~i{}ena. Zaposlenici se koriste kartama na kojima je to~noucrtano podru~ja oslobo|eno od eksplozivnih naprava i put dona{eg voda.

• Na podru~ju manastira Krupa izgra|ena su 2 kilometra10 kV dalekovoda, nova STS i 200 metara mreè.

• U naselju Biljane Gornje (podru~je Benkovca) izgra|en jenovi DV 10 kV dug 1,3 kilometra, 3,5 kilometara niskonapon-

ske mreè, a poru{ena trafostanica je obnovljena. Mje{tani susami izveli gra|evinske radove, a na{i }e opremiti objekt. Ra-dovi su jo{ u tijeku, a pu{tanje u rad o~ekuje se u listopadu.

• U Benkova~kom selu priklju~eno je trideset objekata na1.000 metara niskonaponske novoizgra|ene mreè.

• U naselju Ceranje Donje dovr{ena je stupna trafostanica,10 kV DV duljine 1,7 kilometara i novamreà duljine 2,2 kilome-tra. Grad Benkovac izveo je zemljane radove i obavio iskope. Naovom bi mjestu pohvalili dosada{nju vrlo uspje{nu suradnjugradskog poglavarstva i na{ih zaposlenika, jer su se - u okvirimasredstava kojima raspolaù - pokazali uvijek voljni i spremni nasve oblike suradnje.

• U naselju Zapuàne radovi su u tijeku. Tamo se gradidalekovod dug 800 metara, nova STS i 3 kilometra mreè. Naprvom koraku, a ovo }e biti dovr{eno do sredine studenog,priklju~ilo bi se dvadeset objekata. Budu}i da je rije~ o velikomnaselju s vi{e od sto objekata, na{i predvi|aju dopunske ra-dove. Odobrenje za nabavu materijala ve} su ishodili. Jednakotakvo odobrenje isho|eno je za dalekovod Jesenice - Obrovac,koji je vrlo zna~ajn u energetskom smislu, jer moè napajatipodru~je Starigrada i omogu}iti priklju~enje pet podvelebitskihnaselja koja su bez elektri~ne energije jo{ od 1991. godine.Tijekom idu}ih tjedana o~ekuje se da pirotehni~ari o~istedalekovodnu trasu, te bi na{i elektra{i odmah zapo~elipredvi|eni posao.

Izvodimo i priklju~ke za povratnike u onimmjestima gdje jeenergetska makrostruktura rije{ena- rekao nam je B. Bur~ul. -Tako|er imamo zahtjeva prema na{oj Direkciji, a na temeljutraènja gradova i op}ina. Primjerice, na podru~ju Obrovca

potrebno je reelektrificirati dvanaest naselja, zna~i, izgraditidalekovode, stanice, mreù, jer ti objekti su potpuno uni{teni.Na podru~ju Benkovca potrebno je izgraditi objekte u sedamnaselja, a u jednom naselju na podru~jima Biograda, Pose-darja i Starigrada.

Me|utim, vrlo je va`no naglasiti da je u ovom trenutkunajve}i problem zadarske Elektre preoptere}enost svih se-damnaest 10/0,4 kV (snage 630 kVA) trafostanica u Gradu.Svaka je od njih za 10 do 35 posto snage vi{e optere}ena istrah nas je da bi predstoje}a zimamogla biti puna pote{ko}a.Naime, lako se moè dogoditi da provodimo redukcije u ispo-ruci po pojedinim trafo podru~jima. Rje{enje vidimo u ùrnojzamjeni transformatora onima od 1.000 kVA. U ovom trenutkuraspolaèmo sa samo tri transformatora koja namjeravamougraditi u tri najoptere}enije trafostanice. Za ostale, na àlost,nemamo novaca - zaklju~io je B. Bur~ul ne skrivaju}i zabri-nutost.

A, mi }emo samo primijetiti da je upravo ovom Gradu re-dukcija elektri~ne energije jedna od najomraènijih pojava i"povratak unatrag" koji na{a tvrtka, uvijek spremna za isko-rake, unaprijed jama~no ne}e dopustiti.

Vero~ka Garber

Obnova


Konferencija za novinare Plomin Holdinga

Nastavak ambicioznog Programa jam~i razvoj Labin{tine• Krajem rujna 2000. godine, u Plomin

Luci odràna je konferencija za novinare nakojoj su predstavnici Plomin Holdingad.o.o., Hrvatske elektroprivrede, te suinves-titora i predstavnici lokalnih zajednicaLabin{tine izvijestili javnost o provedbi pro-jekata iz Programa izgradnje objekata maleprivrede i lokalne infrastrukture uz TE Plo-min, poznatijeg kao Programa prijateljskogokruènja.

Ostvareni brojni poslovi

Kako je poznato, Plomin Holding je ute-meljen 1. velja~e 1999. godine u vlasni{tvuHEP-a s namjerom da se nakon potpisivanjaodgovaraju}ih pravnih akata vlasni{tvo pre-nese na lokalne zajednice Labin{tine, najprijeu 50-postotnom iznosu. Planirano je daposlije ostvarenja projekata, zna~i nakon trido ~etiri godine, lokalne zajednice u cijelostipreuzmu vlasni{tvo nad Plomin Holdingom.Do potpunog pravnog reguliranja odnosa tre-balo je do}i u listopadu 1999. godine. No, tose nije dogodilo jer su potpisivanje pravnihakata zbog me|usobnih nesporazuma tadaodbili predstavnici Grada Labina i Op}ineSveta Nedjelja. Tek krajem lipnja 2000. go-dine, ove dvije jedinice lokalne samoupravedonose odluku o prihva}anju i potpisivanjupotrebnih pravnih akata i time omogu}ujuUpravi HEP-a da uz odobrenje Nadzornogodbora, tako|er potpi{u potrebne akte. Sjed-nica Nadzornog odbora HEP-a na kojoj }e serazgovarati o ovoj temi o~ekuje se krajemstudenog 2000. godine.

Prema izvje{}u dosada{njeg direktoraPlomin Holdinga d.o.o. Alfreda Vi{kovi}a(izvjestio je novinare da napu{ta tu du`nost)

i predstavnika HEP-a d.d. Ante Fabijan~i}a,Plomin Holding je od osnutka do danas reali-zirao mnoge poslove. Najprije je Plominskizaljev o~i{}en od mulja i osposobljen zaplovidbu. Va|enju mulja i njegovompremje{tanju na izlaz zaljeva na dubinu od40 metara prethodila su ispitivanja eminent-nih doma}ih stru~njaka uz provjeru tri ne-ovisna me|unarodna instituta kojima jeutvr|eno da mulj nije toksi~an niti radioakti-van. Nakon ~i{}enja zaljeva, rekonstruiranoje staro trajektno pristani{te u Plominskojluci za {to je dobivena uporabna dozvola, azapo~eta je i priprema za izgradnju novogtrajektnog pristana. Za nastavak izgradnjepristana, uklju~uju}i i potrebnu suprastruk-turu i stalnu ispostavu carinske slu`be, do-biveno je odobrenje Republike Hrvatske,pribavljeni su i pravodobno predani svipotrebni dokumenti, uklju~uju}i i Detaljanplan ure|enja prostora i Studiju utjecaja naokoli{ u Ministarstvo graditeljstva i za{titeokoli{a. Zapelo je, me|utim, na formalnomrje{enju o prihva}anju Studije utjecaja naokoli{ zbog ka{njenja rada odre|enogPovjerenstva Vlade Republike Hrvatske kojeje formalno rje{enje o prihva}anju Studijeutjecaja na okoli{ pripremilo tek u srpnjuove godine. Ovo rje{enje je bilo preduvjet zaizdavanje kona~nog rje{enja Ministarstvagraditeljstva i za{tite okoli{a, {to je opet pre-duvjet za dobivanje gra|evne dozvole zaizgradnju preostalog dijela kompleksa tra-jektnog pristani{ta. Nu`no rje{enje Ministar-stva graditeljstva i za{tite okoli{a o~ekuje seuskoro. Kada cjelovit kompleks pristani{tabude dovr{en, mjerodavna tijela }e izdatitrajnu plovidbenu dozvolu, pa }e trajekt kojipovezuje Hrvatsku i Italiju mo}i nesmetano

zaploviti. Do sada su dobivene samo dvijeprivremene plovidbene dozvole za dvaprobna uplovljavanja trajekta u Plomin luku.

U me|uvremenu je utemeljeno dru{tvoPlomin linija d.o.o. te izabran strategijskipartner - inozemni suinvestitor koji }euspostaviti redovitu trajektnu liniju PlominLuka - Italija (Venecija i Ravena), kao i vezusa susjednim otocima. Inozemni je partnerpravodobno izvr{avao svoje obveze i navrijeme je nabavio odgovaraju}i trajekt, nolinija nije mogla biti uspostavljena zbog ve}spomenute plovidbene dozvole.

Ve} se daleko odmaklo i na projektuizgradnje Centra za akvakulturu uz TE Plo-min. S partnerskom tvrtkom Marimirna d.d.iz Rovinja, u studenom 1999. godine potpi-san je predugovor o zajedni~kom ulaganjukapitala i izgradnji ribogojili{ta. Projektnadokumentacija je pred zavr{etkom i zapo~elaje izrada investicijske studije. Marimirna jeve} uloìla u projekt 560 000 njema~kih ma-raka. Javna rasprava o Studiji utjecaja na o-koli{ je zavr{ena bez primjedbi i ovih se danao~ekuje pozitivno rje{enje dozvole. Po~etakizgradnje realno je o~ekivati u prvomtromjese~ju 2001. godine.

U tijeku su i pripremne aktivnosti na skorosvim ostalim projektima iz Programa prijatelj-skog okruènja, a posebice na gospodarskiprofitabilnim projektima revitalizacije poljo-privrednog zemlji{ta êpi} polje, proizvodnjeukrasnog bilja uz kori{tenje otpadne toplineiz TE Plomin, prerade gipsa i pepela iz TEPlomin za gra|evnu industriju, igrali{ta zagolf Dubrova i drugog.

Zapo~ele su i aktivnosti ostvarenjapredvi|enih infrastrukturnih objekata, poput

izgradnje vodovodnih mreà u op}inamaLabin{tine (Kr{an, Pi}an, Ra{a, Grad Labin),izgradnje dru{tvenog doma u Svetoj Nedjelji,{portsko rekreacijskog centra i drugo.

Plomin Holding urednoposlovao

Poslovanje Plomin Holdinga je nakon do-laska nove Uprave HEP-a podvrgnuto teme-ljitoj kontroli. Pozitivni nalazi HEP-ovaPovjerenstva kao i pozitivno revizorsko iz-vje{}e pokazali su da je Holding uredno itransparentno vodio financijsko i drugo po-slovanje, sukladno zakonskim propisima, tezadacima i ciljevima iz Programa.

Ukupna investicijska sredstva PlominHoldinga za ulaganje u projekte su 39,6 mili-juna DEM. Ostatak do ukupnog investi-cijskog iznosa za svaki projekt osigurat }estrategijski partneri - suinvestitori.

Nastavak ambicioznog plana ostvarenja~ak 20 projekata iz Programa stvaranja pri-jateljskog okruènja oko TE Plomin slijedinakon {to novi Nadzorni odbor HEP-a prihvatikoncept, dosada{nje aktivnosti i nove obveze,te kada Uprava HEP-a potpi{e temeljne doku-mente i osigura potrebna sredstva. Ostvarenjekompletnog programa omogu}ilo bi snaànrazvoj gospodarstva cijele regije, a otvorilo bise i oko tisu}u novih radnih mjesta.

Na kraju, treba spomenuti i to da je AnteFabijan~i} obavijestio predstavnike medijada je mjerodavni inspektorat odbacio pri-javu udruge Zelena Istra, ali da je negativanpristup ove Udruge prema projektima Plo-min Holdinga izazvao velike gospodarske{tete.

Ivica Tomi}

Jesenski me|unarodni zagreba~ki velesajam

Vi{egodi{nja gospodarskakriza smanjuje broj izlaga~a

Od postojanja do danas, u 90 dosada{njih priredbi, Zagreba~ki velesajam proìvljava ove godinenajteù krizu njegove aktivnosti, jer 1997. godine sudjelovalo je ~ak 2985 izlaga~a, 1998. 2650,1999. godine njih 2197, a ove godine 1194 izlaga~a, {to je za 18 posto manje nego lani -nepovoljan trend sve manjeg sudjelovanja doma}ih izlaga~a pokazatelj je stanja gospodarstva uHrvatskoj

U90 godina djelovanja Me|unarodnog za-

greba~kog velesajma, nijedanput ga nije proèlatakva kriza njegove aktivnosti, pa i postojanja,

kao ove jeseni. Kao da je dospio u svoje najteè dane. Zavrijeme odràvanja od 11. do 17. rujna morao je podnijetipad u svom poslovanju kao i znatno smanjen brojizlaga~a. Nastupilo je samo 714 doma}ih i jedva 1014inozemnih iz 35 zemalja. To je 18 posto manje nego lani,{to je nastavak nepovoljnog trenda: lani je na JMZV sudje-lovalo 2 197 izlaga~a, 1998. godine 2 650, a 1997. ~ak 2985 izlaga~a.

Dugogodi{nji velesajamski direktor Jurica Paveli}vrlo je autokriti~an, nastoje}i uo~iti objektivne razlogeposlovnog pada, ali jo{ uvijek ìvotvorne gospodarskefunkcije Zagreba~kog velesajma. Direktor izjavljuje:

- Zadnjih nekoliko godina investicije su u Hrvatskoj~inile svojih 12 posto dru{tvenog proizvoda, ali ta susredstva ulagana u infrastrukturu i obnovu poru{enihku}a, a ne preteìto u proizvodnju. U me|uvremenu jezbog niza razloga skoro nestala proizvodnja koja je prijebila izvozno orijentirana. Najo~itiji primjer: proizvodnjaalatnih strojeva u Hrvatskoj lani je pala 30 posto uspore-divo sa stanjem 1998. U izvozu je pad 40 posto, dok je is-todobno u svijetu ta grana industrije u porastu za 25posto. U potro{nji alatnih strojeva Hrvatska je lani uEuropi bila samo ispred Albanije, {to zna~i da je na{a in-dustrija skoro prestala tro{iti strojeve. Dakako, nije to je-dini razlog zbog kojeg smo ove jeseni na MZV imali zatre}inu manje izlaga~a nego prije dvije godine (1194).

Neki najnoviji statisti~ki podaci naizgled hrabre: tre-nuta~no je u Hrvatskoj u rastu polugodi{nja proizvodnjaza 2,9 posto, pove}anje realnog prometa u trgovini za11,3 posto, pove}anje izvoza (u kunama) 28,9 posto iuvoza 16,1 posto, ostvarenih no}enja u turizmu 30posto vi{e. Jedno s drugim daje jedan od rezultata - di-nami~niji rast financijskih prihoda poduzetnika. S obzi-rom na pozitivno multiplikacijsko djelovanje turizma nadruge djelatnosti, u drugom se polugodi{tu mogu o~eki-vati jo{ povoljnija financijska ostvarenja u realnom sek-toru gospodarstva.

Pojedini ~lankopisci zaklju~uju: zna~i, nije u pitanjusamo novac potreban doma}im izlaga~ima za sajamskinastup. Njih je manje zbog jednakih razloga zbog kojihraste broj nezaposlenih. Sve je manje hrvatskih tvrtkikoje imaju {to pokazati na sajmu. O{trilo trì{ta, vrijed-nosti i kvalitete nemilice djeluje. Stoga je pad doma}ihizlaga~a na JMZV mjerodavan pokazatelj stanja na{eggospodarstva, s kojim se treba generalno su~eliti, na-pose Vlada.

Mo`da je Uprava Zagreba~kog velesajma, kako napo-minje jedan novinski izvjestitelj, mogla ponuditiizlaga~ima niè pristojbe i cijene, ali ona dokazuje kakoje to za izlaga~e najjeftiniji sajam. Da je i niìm cijenamaprivukla ve}i broj malih tvrtki, to ipak ne bi promijenilobit: u Hrvatskoj trenuta~no posluju samo 522 poduze}akoja imaju vi{e od 250 zaposlenih, te samo 1750 tvrtkikoje imaju izme|u 50 i 250 zaposlenih. Kada se od nji -hova zbroja oduzmu oni kojima su ra~uni dulje blokirani,pribli`no je i realan broj doma}ih izlaga~a na ovo-godi{njem Velesajmu.

Kronologija krize

Zagreba~ki velesajam se mora redizajnirati. On imasvoje uzroke i svoju kronologiju krize koja je, istina, i odraz

krize {to je proìvljava ~itavo hrvatskog gospodarstvo. Otoj krizi, pak, danomice razglabaju mnogi hrvatski ekono-misti. Kriza traje vi{e godina, specifi~na je ali i srodna skrizama koje prolaze i druge zemlje u tranziciji. Jednu kro-nologiju od 1993. godine daje dr. Guste Santini. Za-nimljive su njegove opservacije koje se odnose na:

1999.: Zaustavlja se zaduènje prema inozemstvu.Dràva se jo{ pone{to uspijeva zaduìti, ali to vi{e nijedovoljno. Pristupa se prodaji "obiteljskog srebra". Ono jeograni~eno, ali ipak dostatno da se 1999. godina "nekakorije{i". Cijene proizvo|a~a su "krenule", nezaposleno jepribli`no 350 tisu}a osoba. Jo{ 150 tisu}a njih radi, ali neprima pla}u. Fondovi, mirovinski i zdravstveni, su u"komi".

2000.: Nastavljaju se prija{nji trendovi. Zaduìvanje uinozemstvu vi{e nije obilan izvor; prodaja "obiteljskogsrebra" ma koliko izgledala spasonosna, to doista nije; vi-soka nezaposlenost ne pokazuje znakove smanjivanja,{tovi{e ona raste; cijene proizvo|a~a se dinamiziraju, nji-hovo uporno kretanje najvi{e zabrinjava; rast proizvodnjeje nedostatan, jer da bi se zadràla razina potro{nje kojusmo imali u vrijeme kada je bilo mogu}e obilnozaduìvanje u inozemstvu, proizvodnja bi se moralapove}ati za iznos vi{i od uvezene robe i iznos anuiteta ko-jima }e se otpla}ivati prethodno uspostavljene obveze;doma}e, a ve} preteìto inozemne banke, suzdràvaju seod kreditiranja privrede (jednako je sa stanovni{tvom);kamatne stope padaju, jer poslovne banke nemaju komuplasirati kredite osim dràvi (instrumenti osiguranjanaplate su neupotrebljivi, jer je sudstvo neu~inkovito, anaplata se pojavljuje kao monopol; obvezna rezerva i od-nos primarnog novca (nov~ane mase) prema konsolidar-noj bilanci poslovnih banaka postaje nevaàn priovakvom "suzdràvanju" od kredita poslovnih banakaprivredi i stanovni{tvu.

Prema kratkoro~nom privre|ivanju dr. Santini kaè:"Javni rashodi priti{}u, {to }e rezultirati rebalansomdràvnog prora~una. Ostaje otvoreno pitanje iz kojih }ese izvora pove}ani prora~un financirati. Vjerojatnopove}anjem tro{arina i unutra{njeg duga. Ali, kako priku-piti potrebna sredstva? îni nam se - ograni~enim izvo-rom, zbog neizvjesnosti koje mogu iz te i takve politikeproiza}i. Inflacija je, zna~i, ante portas".

Naglasci s Gospodarskogforuma Zagreba~kog velesajma

Gospodarski forum koji se redovito odràva na Za-greba~kom velesajmu bacio je svoj snop svjetla na go-

spodarsko stanje u Hrvatskoj. Premijer Ivica Ra~an jepriznao da "otvaranje prema svijetu nismo dobro gospo-darski iskoristili", dok je poruka potpredsjednika VladeSlavka Lini}a - "gospodarstvenici se moraju nametnutikao nositelji gospodarstva, a uloga dràve je stvoritiuvjete poslovanja odràvanjem pravne sigurnosti i mak-roekonomske stabilnosti". I. Ra~an je, pak, pozvao svesocijalne partnere na suradnju i "regrutiranje svih ra-spoloìvih snaga" za izlazak iz krize. Naveo je kako }e ula-zak u WTO omogu}iti ulazak Hrvatske i u svjetskegospodarske tokove, dok bi pregovori o pridruènom~lanstvu u Europsku uniju trebali biti dovr{eni do sredineidu}e godine, uz napomenu kako se Hrvatska tijekom tograzdoblja mora dokazati i kao dobar gospodarski partner usuradnji sa svijetom.

Posebno je nagla{eno da su brodogradnja, cijeliagrokompleks, èljezare i proizvodnja aluminija, a dakako iturizam, gospodarske grane koje tvore, pod uvjetom da sekonsolidiraju, stup hrvatske privrede. One imaju izgleda zapristup doma}em i inozemnim trì{tima. Na Gospodar-skom forumu je obe}ano u ime Vlade da }e porezno op-tere}enje sigurno padati, kao i bruto cijene rada jerhrvatsko gospodarstvo zbog toga nije konkurentno nasvjetskom trì{tu, ali to ne}e biti nau{trb neto pla}a.

Glede najve}eg problema s kojim se su~eljava Vlada,ali i ~itava zemlja - nezaposlenost, poticanje porezneolak{ice za nezaposlene }e se nastaviti. Me|utim, prava jebit za rje{enje tog problema u tomu da hrvatsko gospodar-stvo izbori svoje strukturne promjene uz uvjete u kojima}e doista mo}i imati znatno ve}i porast dru{tvenoga pro-izvoda, te pove}ati izvoz od sada{njih skoro minornihtisu}u dolara po stanovniku barem na dvije ili ~ak ~etiritisu}e dolara, koliko primjerice ima Slovenija, a Finska8.460 i [vicarska 11.243 USD godi{njeg izvoza postanovniku.

Osim porasta bruto proizvoda i izvoza osobito na staraizvozna trì{ta Azije, Afrike i Ju`ne Amerike, kao polugu zarje{avanje nezaposlenosti ministar gospodarstva Go-ranko Fiùli} vidi u inozemnim investicijama u hrvatskuprivredu. Govorio je o promoviranju ideje o brodu kao jedi-nom zasad izdiferenciranom hrvatskom proizvodu kojiima izgleda za izlazak na inozemna trì{ta. Nove hrvatskeproizvode kurentnoga izvoza te{ko je stvoriti s postoje}omcijenom rada, ali i drugim elementima njihove vrijednostikao {to su kvaliteta, dizajn itd. Brodogradnja i turizam su ustanju biti generatori hrvatske industrije, pa oko njih valjarazviti kreativnu energiju, kooperaciju i sve druge polugeposlovne suradnje i proìmanja.

Brojni hrvatski gospodarstvenici nazo~ni na Gospo-darskom forumu na Zagreba~kom velesajmu iznova suprigovorili Vladi to {to Hrvatska jo{ uvijek nema strategijerazvoja, pa je nelogi~no gurati u prvi plan brodogradnju,turizam kao i poljoprivredu, kao strategijske grane, aupravo su one okriljene subvencijama dràve. No izrada jestrategije u tijeku i najavljuje se da }e je Hrvatska imati za{est mjeseci.

Zanimljivo je da skoro ni rije~i nije bilo o energetskomstanju i razvoju na tom ni{ta manje klju~nom podru~ju go-spodarstva na{e zemlje.

Josip Vukovi}


Odjek

Teì kvar na dalekovodu 220 kV u PrP-u Osijek

Prenosa{i odmah otklonili kvarUslijed preskoka elektri~nog luka zapalio se jedan rasteretni stup i za kratko vrijeme potpuno izgorjeo

Dalekovod 220 kV 1505/3 izgra|en 1992. go-dine kao privremena ratna opcija, prije svegazbog potpunog uni{tenja TS Ernestinovo i

dijela DV 400 kV Ernestinovo - Tumbri, jo{ i danas jeglavni izvor napajanja isto~nog dijela Hrvatske. Kakoje TS Ernestinovo u to vrijeme ostala u okruènju svedo 15. sije~nja 1997. godine, odnosno do okon~anjamirne reintegracije Podunavlja, TS 220 kV \akovopreuzela je sredi{nje mjesto energetskog napajanja~itave Slavonije i Baranje. Tu funkciju ima i danas,nadamo se do po~etka obnove TS Ernestinovo.

Valja posebno naglasiti da je DV 220 kV 1505/3ra|en u najteìm ratnim uvjetima, u duljini od ~ak12.200 metara, a izgra|en je u rekordno kratkom vre-menu. Na taj na~in je Slavonija u to vrijeme dobilastalnu dalekovodnu vezu putem priklju~ka naneo{te}eni dio DV 400 kV Ernestinovo - Tumbri, kodmjesta Punitovci, gdje je ovaj drvenjak i priklju~en.

Dalekovod ve} osam godina ima privremenu fun-kciju, a prolazi osobito te{kom trasom. Zbog svojeprivremene izvedbe, drveni stupovi su izloèni ~estimkvarovima, visokim naprezanjima, truljenju i sli~nimnepogodama, posebno u ki{nom i zimskom razdo-blju. U ljetnim vremenskim uvjetima, u su{nomrazdoblju, kakvo je bilo ove godine, ~esta o{te}enjastupova javljaju se uslijed neopreznog paljenjastrnjaka nakon ètve, preoravanje njiva i sli~no, pa suintervencije ekipa dalekovoda{a Odsjeka za daleko-vode Prijenosnog podru~ja Osijek doista ~este.

Jedna od takvih nepogoda, u ~ijem otklanjanju susudjelovali svi raspoloìvi zaposlenici ovog Odsjeka iAutoparka PrP-a Osijek, dogodila se 30. kolovoza napodru~ju [irokog Polja. Tada se uslijed preskokaelektri~nog luka zapalio rasteretni stup broj 177 DV220 kV 1505/3 i za kratko vrijeme potpuno izgorio.Pretpostavlja se da je do samozapaljenja vrhovastupa do{lo uslijed preskoka elektri~nog luka sa izo-latora na drvenu konstrukciju. Uslijed iskrenja do{loje do zapaljenja.

Dispe~er je toga dana dojavio da se na tom daleko-vodu jedan za drugim u rano jutro, u 5,32 i kasnije u8,15 sati, doga|aju automatski ponovni uklopi, {toupu}uje na prolazni kvar. Nedugo nakon toga, daleko-

vod potpuno ispada iz pogona, dio Slavonije zakratkoostaje bez struje, a lokator kvara pokazuje ispad na 15.kilometru voda od TS 220 kV \akovo.

Na teren kre}e rukovoditelj Odsjeka za odràvanjedalekovoda sa svojim pomo}nicima, te odmah usputputem mobilne telefonske veze o svemu obavije{ta-vaju ekipu za intervencije i odràvanje te Autopark. Do-laskom na teren do navedenoga stupa, ustanovljen jeteì kvar. Stup jo{ gori. Upu}en je poziv vatrogascimaDVD \akovo koji odmah dolaze, gase strnjak i stup uplamenu. Dalekovod je prije toga ve} van pogona. Od-mah se pristupa pripremama sanacije potpuno uni{te-nog rasteretnog stupa.

Jedna za drugom, stiù ekipe PrP-a Osijek s cjelo-kupnom mehanizacijom i novom opremom. Tu su dvijeautodizalice, jedna autokorpa, te{ko terensko vozilo,vozilo koje je odmah dopremilo novi stup u dijelovima,

nekoliko vozila Land-rover s monterima i posaozapo~inje. Biljeìm sve svojom kamerom. Organizacijarada je rutinska, a svatko zna svoj posao. Dok jedni natrasi skidaju vodi~e sa susjednih stupova, drugi nazemlji sastavljaju novi stup. Iznajmljeni rovokopa~ vadiizgorjeli stup, a odmah potom dizalice autoparka novistup stavljaju na mjesto staroga. Cijeli posao nadgle-daju stru~njaci osje~kog Prijenosa.

Radovima rukovodi predradnik Zlatko Karaman. Tusu i zaposlenici Autoparka sa svojim novim vozilima, apredvodi ih poslovo|a, iskusni Mijo Ercegovac. Svenjih na ovome poslu zati~e i no}, no posao se nastav-lja, sve do pono}i.

Ovaj doga|aj zaista je dokaz visoke stru~nosti iosposobljenosti na{ih montera, zaposlenika,Autoparka i ostalih stru~njaka. Za njih ne postoji po-sao kojeg, zahvaljuju}i ovako uhodanoj organizacijinisu u stanju obaviti. Makar se radilo u pra{ini i natemperaturi vi{oj od 35 stupnjeva, kao {to je to bioslu~aj toga ljetnog dana. Jednostavno, primjer zasvaku pohvalu.

Julije Huremovi}

S lica mjesta


Remont u HE \ALE

Suvremen pristup vo|enju i odràvanju• S krajem ljeta poklopit }e se i

dovr{etak remonta u HE \ale, koji jezapo~eo 16. kolovoza na agregatu broj1. Tamo je obavljena: kontrola i mjerenjeturbinske opreme, centrifugiranje ulja,otvaranje, kontrola i ~i{}enje generatora,te inspekcijski pregled posuda pod tla-kom.

Jednaki ovi poslovi preselili su se sprvog na drugi agregat 4. rujna iobavljeni su do kraja planiranog re-monta, a to je 20. rujna.

Uz uobi~ajene remontne radove naproizvodnim skupinama, iz ovognajmla|eg proizvodnog objekta PP-a HEJug stiè nam i jedna zanimljiva informa-cija. Naime, po prvi put se u ovom po-dru~ju obavlja mala tvorni~ka revizija SF6110 kV postrojenja. Tehnologija plinomizoliranog 110 kV postrojenja je novijeg

datuma i traì, prema rije~ima direktoraPogona Ivana Vrce, specijalnu opremu ineka specifi~na znanja. Stoga ovu reviziju,uz osoblje elektrane, obavlja stru~ni timzagreba~kog Kon~ara. Cijeli ovaj postu-pak, koji traje od polovine kolovoza do sre-dine rujna, popra}en je video i fotozapisom. Ovi }e materijali, uz svoju os-novnu namjenu, biti pridruèni i jo{ jed-nom zanimljivom projektu koji je u tijeku uovom Pogonu, a to je stvaranje baze poda-taka svih poslova, postupaka i doga|aja.Time se HE \ale trudi da zadrì status jed-nog od prvijenaca u suvremenom na~inuvo|enja i odràvanja postrojenja.


Rastavljanje sklopke SF6 110 kVzahtijeva posebno znanja i

specijalan pribor

Poslovo|a Z. Karaman i njegov pomo}nik pri skidanjuizolatorskih lanaca

Te{ko o{te}eni stup i pripreme za demontaù

Otkriveno spomen-obilje`je u Osijeku zaposlenicima i braniteljima HEP-a

Prolazni~e znaj!Osamnaest zaposlenika i branitelja HEP-a izgubila su ìvot brane}iDomovinu, a kao skromni znak zahvalnosti otkriveno je ispredUpravne zgrade u Osijeku spomen-obilje`je

• Na postolju te{ko o{te}enom u Domovinskom ratu,koje je do tada nosilo veliki bron~ani grb i stari naziv po-duze}a Elektroslavonija Osijek, 29. rujna ove godinepostavljen je s njegove zapadne strane novi naziv i grbHrvatske elektroprivrede, a na pro~elju sa sjeverne stranespomen obilje`je palim hrvatskim braniteljima i zaposleni-cima Hrvatske elektroprivrede iz Osijeka.

Tijekom rujna, prema zamisli direktora Damira Karavi-dovi}a, postolje je potpuno obnovljeno. Kako se nalazi nalijepom mjestu ispred Upravne zgrade osje~kog dijelaHEP-a i u neposrednoj blizini osje~ke promenade, boljemjesto zahvale svima koji su svoje ìvote utkali u razvoj no-vog HEP-a i samostalnost Republike Hrvatske, nije se mo-glo na}i.

Prigodom sve~anog otkrivanja spomen obilje`ja i unazo~nosti predstavnika UHB HEP i svih njenih regionalnihodbora, ve}eg broja gra|ana Osijeka i zaposlenika HEP-a,najprije je dràvnu himnu izveo mje{oviti zbor HPD "Lipa".Potom je D. Karavidovi} nadahnutim rije~ima odaoposebno priznanje osamnaestorici poginulih zaposlenika ibranitelja HEP-a. Upravo te rije~i uklesane su u ovo spomenobilje`je.

Prolazni~e, zastani i znajU ratu 1991. godine, ovaj su grad obranilaobi~na, topla i hrabra ljudska srca njegovih branitelja.Grad ostade nepokoren. Osijek ne postade Osek,

Postade dar za izvor njegova ìvota i ponos njegovimnara{tajima.

Blje{tavilu pobjede svjetlo i toplinudado{e srcem i vje{tinom djelatnici HEP-a

U prigodnom govoru Brune Andro{a, predsjednika Re-gionalnog odbora UHB HEP-a za isto~nu Hrvatsku, rekaoje da su se domoljubno svjesni zaposlenici HEP-a Sla-vonije i Baranje u samom po~etku agresije na Hrvatsku,bez rezerve stavili u obranu Domovine i svoje Hrvatskeelektroprivrede. Hrvatski dragovoljci i branitelji, zajedno sostalim domoljubima uzeli su oru`je u ruke i stali u obranuneovisnosti svoje Hrvatske. Bio je to povijesni trenutak,gdje se ni ìvot nije àlio dati za dragu Domovinu. Dokaz zato su i poginuli hrvatski branitelji i zaposlenici HEP-a ko-jima, kao skromni znak zahvalnosti, danas otkrivamo ovospomen obilje`je.

Prigodnim recitacijama pjesama ~. sestre MarijePetri~evi} "Domovini" i A. G. Mato{a "Gospa mati",dramska umjetnica HNK Osijek Anita [mit, mnogima je iz-mamila suze na o~i.

Uz pjesmu "Boè ~uvaj Hrvatsku" u izvo|enju zbora HPD"Lipa" spomen obilje`je zajedni~ki su otkrili, direktor DamirKaravidovi} i predsjednik RO UHB HEP Bruno Andro{.

Julije Huremovi}

Protiv zaborava

[port i sje}anje Tradicionalni memorijalni turnir "Branko Andro{"

Pobjednik Regionalni odbor za sredi{nju HrvatskuU Bizovcu kraj Osijeka, odràn je Drugi tradicionalni memorijalni turnir

u povodu obljetnice smrti Branka Andro{a, operativnog tajnika UHB HEPi zaposlenika Termoelektrane-toplane Osijek.

Nakon pro{logodi{njeg turnira odrànoga u Splitu, na kojem je pob-jedu i prijelazni pehar odnijela mom~ad Regionalnog odbora UHB HEPza isto~nu Hrvatsku i na kojem su nastupile sve ~etiri mom~adi region-alnih odbora, ove je godine izostala mom~ad Regionalnog odbora zaju`nu Hrvatsku. Stoga je kao gost i ~etvrti sudionik Turnira nastupilamom~ad Udruge branitelja i invalida Domovinskog rata Hrvatskih èl-jeznica iz Osijeka.

Prije po~etka Turnira, svi sudionici - hrvatski branitelji HEP-a bili sunazo~ni otkrivanju spomen obilje`ja poginulim zaposlenicima i braniteljimaiz redova Hrvatske elektroprivrede, ispred upravne zgrade HEP-a Osijek.

U prvom susretu su se sastali pro{logodi{nji pobjednik UHB ROisto~ne Hrvatske i ekipa UHIDR H@. S obzirom da je u prvom dijelu ovogsusreta doma}in nastupio bez nekoliko najboljih igra~a, a mom~ad izH@-a je odli~no igrala, ovaj susret je s rezultatom 4 : 2 pripao gostima.

U drugom susretu sastali su se UHB RO sredi{nja Hrvatska i UHB ROzapadna Hrvatska. U pravoj {portskoj borbi na terenu, s neizvjesnim is-hodom do kraja susreta, rezultatom 3 : 2 pobjedu je odnijela reprezenta-tivna vrsta sredi{nje Hrvatske.

Tre}i susret izme|u mom~adi H@ i RO zapadna Hrvatska niti jednogtrenutka nije doveo u pitanje nadmo}, pa i uvjerljivu pobjedu gostiju. Re-zultat 6 : 2 za H@ to najbolje pokazuje. Pro{logodi{nji pobjednik i doma}inRO isto~na Hrvatska i u svom drugom nastupu nije bio uspje{an. Rezul-tatom 1 : 0 bolja je bila mom~ad sredi{nje Hrvatske.

Nakon ovih susreta, svi sudionici turnira bili su nazo~ni misi zadu{niciu crkvi sv. îlirla i Metoda za pok. Branka Andro{a.

Prije nastavka turnira, delegacije UHB HEP-a poloìla je vijenac nagrob Branka Andro{a na osje~kom Novogradskom groblju.

U nastavku turnira odigrana su jo{ preostala dva susreta. Najprije suvrste RO isto~na Hrvatska i RO zapadna Hrvatska svoj susret odigrali bezpobjednika 2 : 2, a na kraju kako je valjda i najpravednije sastale su seneporaène mom~adi UHIDR H@ i UHB RO sredi{nje Hrvatske. Neo~ekiva-nom pobjednom od 3 : 1 sveukupni pobjednik turnira postala je mom~adRegionalnog odbora UHB HEP za sredi{nju Hrvatsku, ~iji }e radni prostorsljede}u godinu dana krasiti prijelazni pehar.

Zajedni~ki domijenak i druènje svih sudionikaDrugog tradicionalnog malonogometnog memorijal-nog turnira u spomen pok. Branku Andro{u, bili su

prigoda za razgovore i dogovore oko susretaslijede}e godine - u Zagrebu.

Julije Huremovi}

Malonogometne mom~adi tri regionalna odbora UHB HEP-a (RO za ju`nu Hrvatsku nije sudjelovao u turniru) iUdruga branitelja i invalida Domovinskog rata Hrvatskih èljeznica {portom su obiljeìli obljetnicu smrti BrankaAndro{a, operativnog tajnika UHB HEP-a i zaposlenika TE-TO Osijek

"Domovini", pjesmu ~. sestre Marije Petri~evi} i "Gospa Mati"A. G. Mato{a prigodom otkrivanja spomen plo~e pro~itala jeglumica HNK Osijek Ana [mit

Spomen obilje`je osamnaestorici zaposlenika i braniteljaHEP-a otkrili su Damir Karavidovi}, direktor ElektroslavonijeOsijek i Bruno Andro{, predsjednik regionalnog odbora zaisto~nu Hrvatsku


Izravno Peta slu`ba osje~kog HEP-a

Strojobravari za sigurnostpostrojenjaNekad velika i djelotvorna, jer se uElektroslavoniji gradilo do dvije TS110/35 kV godi{nje, danas jestrojobravarska radionica u okvirimaposla svedena na odràvanje objekata,popravak i preinaku dijelovapostrojenja

Pri~u o radionicama HEP-ovihosje~kih pomo}nih djelatnosti iliSlu`be za odràvanje i usluga, ili

pete slu`be, nastavljamo posjetom jednojod najve}ih - strojobravarskih radionica. Unjenom sastavu je strojna obrada metala ilipopularno re~eno tokarija, skladi{te alata imaterijala i lakirnica.

Pomo}ne djelatnosti od po~etka sunastojale na}i odgovaraju}i tretman, alidugo su bile smje{tene na neprikladnojlokaciji u malom prostoru pomo}ne zgradetoplane. Izgradnjom novog pogona na Ze-lenom Polju, suvremen i primjeren prostorsu dobile sve radionice, pa je ubrzo nakontoga "pomo}ni pogon" izrastao u najve}uorganizacijsku cjelinu biv{e Elektrosla-vonije - Osijek.

[to je zapravo uvjetovalo izgradnju ve-likog, pa i za dana{nje okolnosti zna~ajnogpogona? Prije svega, spomenimo da suekspanziju elektroenergetskih postrojenja inaglo pove}anje potro{a~a najve}im dije-lom omogu}ili zaposlenici pomo}nih dje-latnosti koji su izgradili skoro sve noveobjekte u to vrijeme. Tada{nja Elektrosla-vonija - Osijek, uo~ila je opseg budu}ih in-vesticijskih zahvata i 1971. godine niknuoje veliki i suvremeni pogon na povr{ini od35 tisu}a prostornih metara zatvorenog iotvorenog prostora.

Radionice pomo}nih djelatnosti su ucjelini dale veliki doprinos razvoju elektro-privredne djelatnosti na cijelom podru~juSlavonije i Baranje, koju smo na{im zna-njem i marom oduvijek pokrivali.

Ovdje se puno toga u~inilo (izgradilo) ijo{ uvijek se moè u~initi. Zato evo kratkepri~e o strojobravarskoj radionici, evo ljudikoji su i u najteìm trenucima bili tu nasvom radnom mjestu.

Po~et }u, dakako, od rukovoditelja.Upravitelj Slu`be Pavle Filko i inènjeriJovo Budimir i Du{ko Pajtak s velikimuspjehom rukovode posljednjih deset go-dina ovom Slu`bom. Bila bi nepravda nespomenuti i njihove prethodnike i uspje{nerukovoditelje Vladimira Kozmara i Vladi-mira Tomi}a.

Neposredno odgovorni za strojobravar-ske radionice su: za poslove strojneobrade metala, bravarije i lakirnice rukovo-ditelj Ilija Ercegovi} sa svojim po-slovo|ama Antunom Reki}em, Ivanom[arecom, Markom Duvnjakom i ErvinomNeukumom. Sve su to stari i proku{animajstori koji poznaju svoj posao i u stanjusu svoje de~ke povesti i u najzahtjevnijeizazove.

Nekad 500 - 700 tonaèljeza pretvarali u gotove

proizvode

Opseg ove radionice posljednjih godinaznatno je smanjen i ona danas ima samo 34zaposlenika u usporedbi sa 127 iz vremenaizgradnje TS Ernestinovo. U to vrijeme segodi{nje gradilo najmanje 1 - 2 trafostanice110/35 kV, zna~i, kapitalnih elektroenerget-skih objekata, pa su ~esto u pomo} pris-kakali i zaposlenici drugih radionica.

U razgovoru s Vladimirom Zakeom, vo-diteljem cjelokupne administracije ove radi-onice i jednim od njenih najstarijihzaposlenika saznajem zanimljivosti izpro{losti. U vrijeme izgradnje TS Ernesti-novo, a i kasnijih godina u vrijeme velikih in-vesticijskih zahvata, zaposlenicistrojobravarske radionice godi{nje su u go-tove proizvode pretvarali 500 do 700 tonaraznog èljeza. Danas je taj opseg i vi{e oddeset puta manji, a manji je i broj ljudi. No,ova radionica i danas moè puno vi{e, pa semnogi pitaju za{to se to i ne ~ini. Glavnirazlog je svakako {to su danas velike inves-ticije vrlo rijetke, pa se ~itav posao radionicesvodi na odràvanje elektroenergetskih ob-jekata, te popravak i preinaku dijelova pos-trojenja. Najve}i poslovi su revizijetrafostanica 35/10 kV, te izgradnja plino-vodne mreè {irom Slavonije. Mnogaoprema koja se danas ugra|uje u elektro-energetske objekte prigodom revizija i pre-inaka postrojenja poglavito se nabavljagotova na trì{tu, premda bi se mogla proiz-voditi i u na{oj radionici i na taj na~in za-posliti vi{e ljudi.

Odjel tokarije i lakirnice danas ima punoposla, no taj posao se najve}im dijelomobavlja za potrebe drugih radionica, aponajvi{e za automehani~ku.

Veliki broj zaposlenika Pomo}nih djelat-nosti izravni su sudionici Domovinskograta. Ve}ina ih je imala ratnu i radnu obvezu,mnogi su bili na prvoj crti boji{nice, a sviostali su samoinicijativno svaki dan dolazilina posao u svoju radionicu i u najteìmuvjetima ispunjavali svoje radne i ratnedu`nosti daju}i tako svoj osobni doprinosopstojnosti poduze}a i samostalnosti Re-publike Hrvatske. Za svoje zalaganje i mar utakvim uvjetima mnogi nisu dobili niti onapriznanja koja su se jo{ donedavno takomasovno dijelila.

Ovdje uvijek moèteo~ekivati pomo}

U strojobravarskoj radionici zati~em onenajstarije. Majstori Tomo Tombola{,Stanko Pla{kov, Zdravko Terzi}, Pero


Pomo}ne djelatnosti na Zelenom Polju u Osijeku

Strojna obrada metala i za strojevima majstori S. Be{li}, M. Tumir, E. Neukum i negda{njizaposlenici I. êrba i V. îri}

Nova oprema za trafostanicu - majstori Zoran He}imovi} i Stanko Ple{kov dovr{avaju ormare

Radi}, Josip Fijala, Zoran He~imovi},Milenko Juki}, Josip Zrno i najmla|i me|unjima Vladimir îri}, te uvijek prisutni iiznimno vedri Bo{ko Bala~ i @eljko Vajda.Oni proizvode novu opremu za reviziju tra-fostanice 35/10 kV Budimci. Oko njih jegomila materijala, a u ruci im alat. Njih nijepotrebno nadgledati. Zapravo, tako ne{to uonom klasi~nom smislu ovdje i ne postoji.Svatko od njih unaprijed zna {to mu je ~initi itako se i pona{a.

U sredi{tu radionice su limari i njihovigolemi strojevi. Dragomir Karan i BrankoMi{i} u stanju su od te{kih limova u~initinemogu}e i uvijek su tu kad zatreba.

Ekipu majstora koju predvodi po-slovo|a Ivan [arec nisam zatekao u radi-onici, jer ve} dulje vrijeme rade na izgradnjinove plinovodne mreè na brojnim lokaci-jama po Slavoniji.

Majstori koje Josip Begi}, Mirko Bek,Ranko Bradari} pravi su kreatori noveopreme. Za njih ne postoji neizvedivo.

Tako|er je izdvojeni dio prostora strojo-bravarske radionice, a za strojevima uvijekmoèmo susresti poslovo|u Ervina Neu-kuma, Marijana Tumira i StjepanaBe{li}a. Sva trojica su vrhunski majstorisvog zanata. Za njih je tokarski stroj po-magalo s kojim izra|uju nove proizvode zapotrebe ostalih radionica, radi zatvaranjaciklusa proizvodnog procesa.

I kona~no svi ovi poslovi koji kao gotoviproizvod izlaze iz radionice moraju u lakir-nicu na zavr{nu obradu. Za to se brinumajstori lakireri Milan Babi}, @eljko Kova~i Adam Mur.

Kako bi ~itav proizvodni proces tekaobez zastoja, potrebni su priru~ni altati i po-magala. Zato ovdje postoji alatnica gdje semoè dobiti sve {to treba. Tu su pri ruci i nausluzi Marko Gradi{tanac, JosipPero{evi} i Radivoje Tomi}. âk i za pri-vatne potrebe ponekad se na revers i {tobrì povratak, moè dobiti poneki alat ilipriru~ni stroj~ek.

Svi materijali u radionici moraju biti {tobliè majstorima. O tomu brinu pomo}nistru~ni radnici Stjepan Jakobfi, Ivan Kor-man i Tomislav Sita{.

Kroz ovaj kratki presjek rada i dje-lovanja strojobravarske radionice,spomenuo sam skoro sve zaposlenike ko-jima je ona drugi dom. Me|utim, ne-pravedno bi bilo ne spomenuti i one koji suovoj radionici dali poseban doprinos. Prijesvih izdvajam pokojnog AndrijuCvetkovi}a koji se kao dugogodi{nji po-slovo|a isticao velikim znanjem, a odgojioje brojne mlade stru~njake - majstore.

Za kraj ono najvrijednije u ovoj radionici- ljudskost. Ovdje uvijek moète o~ekivatipomo} svakome kome pomo} u stru~nomsmislu treba. Osobno nisam doìvio, a vje-rujem i mnogi drugi, da kada sam zatrebaoneku uslugu da je u ovoj radionici nisamostvario. Majstori su uvijek spremnipomo}i, pa ~ak i u popodnevnim satima iizvan radnog vremena. Nije li stoga privile-gija raditi u blizini takvih majstora? Osim{to sva{ta znaju i umiju, me|u njima~ovjek se jo{ uvijek osje}a ~ovjekom.

Julije Huremovi}


Lakireri Milan Babi} i Adam Mur rade za potrebe svih radionica

Majstori Josip Begi} i Mirko Bek kreiraju novo radno pomagalo

Majstor Zdravko Terzi} - zavariva~

Vlado Zake, skrbi o administracijskim poslovima Strojobravarije

Josip Pero{evi} i Radivoje Tomi} -svima na usluzi u alatnici

Majstor Radi}, strojobravar i zavariva~

U prvom planu majstor Dragomir Karan igolemi strojevi

Ovdje su sjajnimajstori svogzanata, ali prijesvega ljudi isvakomu komu jepomo} potrebna,pruìt }e je i stoga jeprivilegija raditi iìvjeti blizu njih

Kad su minulog ljeta poàri harali ukontinentalnom, a osobito u jad-ranskom podru~ju Hrvatske, za-

jedno s tom stihijom {irila se gor~ina zboguzroka i àl nad pri~injenim {tetama. Ijedno i drugo sada valja rasvijetliti, jer seta vrsta vatrene stihije gasi tempom pom-nih programiranih i razboritih priprema, teprotupoàrnih aktivnosti po~am od (ove)jeseni pa preko zime i prolje}a. Zna~i,barem 6-7 mjeseci prije nego li "plane" irasplamti se vru}e dugo ljeto.

"Nemoj me ni{ta pitat dok gori. Pri~at}emo nakon {to padne ki{a. Jedino onamoè zaustaviti sve ovo zlo od poàra kojenam se doga|a" - odgovorio je novinaruvatrogasni zapovjednik Dubrova~ko-neretvanske ùpanije Mi{e Miloslavi},dok je sa svojom vatrogasnom ~etom usredkatastrofalnih poàra na podru~ju svojeùpanije upirao sve sile da spasi ~uveniArboretum u Trstenu. Ali, kao {to se zna,taj predivni prirodni vrt u osebujnom krajo-brazu, njegova ~eta ni za{titna vatrogasnaruka nije mogla spasiti - do korijena je po-haran pet stolje}a stari renesansni perivoji park s egzoti~nim drve}em donesenim izsvih krajeva svijeta, biser hrvatske (la-danjske) kulture!? Jo{ jedini srodni bli-zanac je Opeka kraj Vara`dina.

I sam Miloslavi} priznaje: ArboretumTrsteno se mogao spasiti! Trebalo ga je navrijeme isplesti hidrantskom mreòm takoda bi za poàra dobili iznad njega spa-sonosnu umjetnu ki{u. Nije funkcioniralani konvencionalna za{tita. Naprotiv, na-pravljena je jedna manja prosjeka s bo~nestrane, a posje~eno granje i stabla ba~enisu na stranu s koje se mogla i o~ekivativatra. I kada je vatra do{la na taj dio koji jebio posje~en i potpuno suh, dogodio sevatreni vulkan. Ljudi su stvarno ìvotimabranili Arboretum, ali vatra je prvo do{laodozgo, s magistrale gdje nije bilo nikakveprosjeke. Osim toga, oko Arboretuma jepostavljena ograda sa {iljcima koja je pre-prije~ila vatrogasce u djelotvornoj za{titi.Vatrogasci su zbog toga bili nemo}ni,pred nosom im je gorjelo, a preko ogradenisu mogli pri}i vatri.

Izgorjeli Arboretum je, ma koliko dra-gocjen, samo djeli} golemih {teta od svihljetnih poàra, ne samo od onih najè{}ihna podru~ju Dubrova~ko-neretvanskeùpanije. Uz to, bilo je i ljudskih `rtava kojesu u ranijim poàrima bile doista rijetke.

Krivci za poàreIsti~e se vi{e uzroka i krivaca za ovo-

godi{nje poàre kakvi se u Hrvatskoj za-pravo i ne pamte. Na prvom mjestu suklimatski uvjeti i ljudski neoprez, aliutvr|eni su i otkriveni i namjerni palitelji,obuzeti piromanstvom kao i gnjevom, temr`njom prema op}em dobru.

Doista su ovog ljeta prekomjernevru}ine pogodovale izbijanju i {irenjupoàra i na jadranskom i na kontinental-nom podru~ju. Meteorolo{ka kronikabiljeì 1950. godinu kao najtopliju dosad uovom stolje}u, ali je u tom pogledurekordna ova godina. Jama~no u brojupoàra i omjeru privrednih i drugih {teta,ona je itekako nadma{ila 1950. godinu.

Za dana{nje potrebe, Hrvatska nemarazra|enu ni ujedna~enu strategiju pro-tupoàrne za{tite sa skladno i funkcion-alno ustrojenom organizacijom, sprogramima preventivnih mjera, s eduka-cijskim akcijama u narodu i napose uu~eni~kim nara{tajima na{e mladeì.

Bez nekih temeljnih analiza ali uglav-nom prema iskustvu, smatra se da je lo{aprevencija glavni uzrok poàra na ju`nomJadranu, te da je u trenucima katastrofeprekasno angaìrati lokalno stanovni{tvo.Tada sve ovisi o profesionalnim i dijelom odobrovoljnim vatrogascima i jedinicamaHrvatske vojske koje priska~u u pomo}.

Kad poàri izbiju svi p(r)ozivaju vatro-gasce, a zaboravljaju ulogu ali i neizbje`nu


Tragom jednog poàra

Poàr isklju~uje dalekovode

• Veliki broj poàra u blizini trase dalekovoda ovog ljeta dodatno je oteào rad EES Hrvatske. Poàri su stvarali ve}e pote{ko}eposebno u Dalmaciji. Za slu~aj ovakvih stanja, dalekovodi mogu ispasti pod djelovanjem za{tite (preskok) ili biti isklju~eni. Ovoposljednje je u svakom slu~aju bolje. Kontrolirano isklju~enje pripremi "povoljniju" konfiguraciju mreè, proizvodnju i drì tokove ener-gije pod "kontrolom". Estimacijom stanja mogu}e je udovoljiti razli~itim zahtjevima.

Na temelju prvih informacija iz Dal-macije, na lokalitetu Mravinca dojavljenje poàr. To se dogodilo u nedjelju 9.srpnja 2000. godine prije 16 sati. Ispalisu, izme|u ostalih, dalekovodi 110 kVMeterize-Zaku~ac, Meterize-Vrboran 1 i2, a u 16,08 isklju~en je Konjsko-Vrboran. [ira regija Splita ostala je beznapajanja.

To je razdoblje potro{nje u dnevnomdijagramu kad su optere}enja relativnoniska. Na cjelodnevnom dijagramu po-tro{nje - ovo je o~ito. Crvenompovr{inom na dijagramu 1 prikazano jeostvarenje, a plavom plan potro{nje.Tada su sve hidroelektrane izba~ene izpogona ili proizvode minimalno. Stoga jei daljnje kratkotrajno sniàvanje proiz-vodnje problemati~no. Ovom prigodompostojala je mogu}nost angaìranje RHEVelebit u crpnom reìmu ( 130 MW), alise od kra}eg anga`mana odustalo zbogispada iz pogona TE Plomin 1.

U nastavku je dan detalj nedjeljnepotro{nje Hrvatske. Za temeljnju po-tro{nju uzet je dijagram (u crvenoj boji)dana 9. srpnja kad se poreme}aj dogo-dio. Ostale su krivulje potro{nje za dvijenedjelje prije i poslije spomenutogdoga|aja. Zna~i, ukupno je pet poka-zatelja nedjeljne potro{nje. Iz ovoga jevidljiv trend potro{nje u intervalu malove}em od mjesec dana. Istodobno, pri-kazana je pribli`no neisporu~ena ener-gija i njen utjecaj na ostalu potro{nju.

Uz velike napore gasitelja i koordi-naciju DC Split, prvo tere}enje bilo jemogu}e iza 18,32 sati. Vrijemeuklju~enja je ovisilo isklju~ivo o zah-tjevu gasitelja i dojavi s terena vi{eangaìranih ekipa.

Upu}en je apel posredstvom lokal-nog radija potro{a~ima da minimalnotro{e elektri~nu energiju. Tek u 19,55sati normalizirano je napajanje {ire re-gije Splita, nakon lokalizacije poàra.

Niko Mandi}

9. SRPNJA 2000.

Dijagram 1

9. srpnja 2000.

Dijagram 2

zada}u onih institucija i tijela odgovornih zapreventivu, poput Ministarstva poljo-privrede i {umarstva, Hrvatskih {uma,HEP-a, ùpanija, op}ina i gradova. Zna~i,lokalne uprave i samouprave. Naravno, i upreventivi svoj dio zada}a, vrlo {irokih iodgovornih, ima Hrvatska vatrogasna za-jednica zajedno s dobrovoljnim vatro-gasnim dru{tvima, ali me|u njima i svimanavedenima oko toga mora postojati za-jedni~ki sustav koordinacije i akcije. A, onne postoji. Barem za sada. I sam glavni va-trogasni zapovjednik Republike HrvatskeMladen Jurin priznaje da je "nevjerojatnokoliko se malo pozornosti posve}uje pre-ventivnom djelovanju protupoàrneza{tite". Jednako tako on upozorava:"Nije dovoljno samo lijepiti plakate i dije-liti letke te upozoravati ljude, treba ak-tivno raditi s njima, pro~i{}avati {ume iokoli{, odgajati mlade` i pokrenuti nizdrugih akcija od jeseni do svibanjskihdana, tako da svako pa i najmanje mjestoima obavljene protupoàrne pripreme.Kako se ne bi {irili poàri treba {iriti svij-est ljudi kroz preventivne mjere, a u duhuprosvjete i kulture, jer tako rade i druginarodi. Treba nas zabrinuti te navesti napromi{ljanje, kao i na odgovaraju}e ak-cije, ~injenica da u nas skoro 70 postopoàra nastaje iz nehata i zbog neoprezalokalnog stanovni{tva".

I ovim se rije~ima nagla{ava: poàrise, zna~i, gase zimi!

Dràva hazardiraNedavno doneseni Zakon o vatro-

gastvu navodno se primjenjuje u tre}inisvojih odredbi. Puka je fraza, kad se kaè,"nije zaìvio". Zapravo nije otklonio bitno -da se vatrogastvu i protupoàrnoj za{titiprestane pristupati kampanjski, te da seklju~na pitanja stanu razmatrati i rje{avatipravodobno. Ako tu pouku sam taj Zakonne donosi onda je donosi poàrna stihijaod ovog ljeta s katastrofalnim poslje-dicama.

Valja poslu{ati {to o tomu sude mnogistru~njaci za vatrogastvo, a me|u njima ivatrogasni zapovjednik Primorsko-goranske ùpanije, Slavko Gaus, go-vore}i:

- Strategija vatrogastva i protupoàrneza{tite na razini dràve nikada nije bila dokraja razra|ena. Krucijalna pitanjarje{avala su se bez utjecaja struke, pa sutako pojedinci i politika pojmili kako jeprotupoàrna za{tita kupila tek dva, tri ka-nadera. Problemi su se rje{avali odslu~aja do slu~aja, {to je povr{no,proma{eno i nedopustivo. Zatim,pre~esto se zasljepljujemo pogrje{nim iliiskrivljenim predstavama i nedovoljnomlogistikom, pa se tako spram poàra mi-nule sezone stvarala kriva slika pro-tupoàrne za{tite za svaku novu sezonu;pritom bi se olako zanemarila misao pa iiskustvo oko osnovnih pravila te zakonito-sti, prema kojima poàri na otvorenomprostoru spadaju u cikli~ke pojave, pa ihse moè i mora predvi|ati. Drugimrije~ima, ako su jednog ljeta bili malihrazmjera s podno{ljivim posljedicama i{tetama, ne zna~i da }e se to ponoviti.

Naspram pojave poàra i njihove prijet-nje uvijek treba biti budan i pripravan. [to

re}i o ~injenici da su piloti na{ih kanadera u]ilipima u lipnju bili primorani raspravljati otoaletnom papiru i drugim potrep{tinama,dok je u to vrijeme samo jedan kanader biopripravan za akciju, a drugi su stajali~ekaju}i nekoliko mjeseci dijelove za po-pravak i remont - na carini.

"Usudio bih se re}i - izjavljuje novinarurije~kog Novog lista Slavko Gau{ - "dadràva s protupoàrnom za{titom pomalohazardira, pa tako da ne bi potro{ili 10,potro{imo zbog kobnih posljedica 100 istotine milijuna kuna".

Nadalje Gau{ nazire da za{titu odpoàra valja i u nas ustrojiti prema prizna-tim europskim modelima. Nikako Zak-onom o vatrogastvu nije skladbenouvedena dvostruka odrednicarukovo|enja i zapovijedanja - putem Mi-nistarstva unutarnjih poslova i Hrvatske va-trogasne zajednice. Iz toga je nejasnaodgovornost prema dràvi za pro-tupoàrnu za{titu. Problematika je kom-pleksna, tako je treba i rje{avati.Primjerice, vrijeme je da se poglavito va-trogasna djelatnost postavi na zdrave te-

melje, da se objedine i usklade profesio-nalne i dobrovoljne vatrogasne organizacijeda bi napokon znala desna ruka {to joj radilijeva. I to na {irokom planu svih sudionikapozvanih da rade na protupoàrnoj za{titi,preventivi, edukaciji, ali i na odstranjivanjute{kih posljedica ve} godinama upozora-vaju}e vatrene stihije.

Za{to je gorjela HrvatskaMeteorolozi ve} sada u svojim

dugoro~nim prognozama naziru i idu}edugo toplo ljeto 2001. Zbog promjena nasuncu mo`da }e biti jo{ ve}ih toplina. Zanas je to jo{ jedno upozorenje vi{e da seodmah i svim snagama predamo organi-zaciji djelotvorne protupoàrne za{tite.Ako }emo traìti utjehu {to poàri haraju isusjednim mediteranskim zemljama, Itali-jom, Gr~kom i [panjolskom, kao i tim daje "izgorjelo pola Amerike", to }e nasjama~no uspavati ili potpuno dezorijenti-rati. Na{i susjedi se puno angaìranije,stru~no i odgovorno odnose prema pojavivatrene stihije u svojim zemljama. Oni ve}sada, dok turisti~ka sezona zavr{ava,

zapo~inju pripreme za idu}u. U timpripremama su razra|eni zakonski,organizacijski i financijski elementi pravo-dobne jesensko-zimske aktivnosti na pro-tupoàrnoj za{titi.

Dobar je znak pripravnosti, pa i nazorana{e Vlade da i Hrvatska mora krenuti jed-nakim putem. Ona bi morala zahtijevati ipoglavito sama imati temeljitu izaokruènu analizu pitanja i odgovora -za{to je ovog ljeta gorjela Hrvatska? Beznje }e biti nedostatan program aktivnostiza{tite od poàra 2000.-2001. godine. Apohvalno je ohrabruju}e da je ba{ Vladana poticaj zamjenika premijera dr. GoranaGrani}a na sjednici 30. lipnja ove godineodlu~ila da 1. listopada treba po~eti s pri-premama na izradi mjera za{tite za 2001.godinu.

I Hrvatska turisti~ka zajednica jeodlu~ila da s pripremom nove sezonevalja odmah po~eti i zavr{iti sve aktivnostido 31. svibnja. No, za zamjeriti je ili baremprimijetiti da u istoj proklamaciji nema nirije~i o pripremama i za{titi od poàraposebno u turisti~kim podru~jima. Nemogu se ni u na{em hrvatskom turizmuoko toga turisti~ki djelatnici dràti pasivnoi prema onom nama uvrijeènom na~elu -brigo moja pre|i na drugoga.

Zar nije zada}a odgovaraju}ih tijelaVlade i Ministarstva da svoj dio aktivnostipokrenu ali i provode, pa da i obave nad-zor tko je {to napravio? A posla je na pre-tek!

Prijeko je potrebno da se smjesta pre-ispita adekvatnost i stvarna u~inkovitostZakona o vatrogastvu. Potrebno je udràvnom prora~unu smo}i novac za na-bavu protupoàrne opreme, pravodobnonabaviti barem jo{ jedan kanader i pet do{est transportnih helikoptera. Ve} sada bise morali ustrojiti svi stoèri za ga{enjepoàra po ùpanijama ili op}inama i gra-dovima - da se ne bi ustrojavali kad poàrizbije, kao mjestimice ovog ljeta. U pre-ventivne mjere valja unijeti pravodobnoosnivanje i ure|enje straàrnica za dojavupoàra na svim poàrno opasnim mjes-tima. U motrenju se mogu zaposliti neza-posleni, srednjo{kolci i studenti iaeroklubovi. Vrijeme je da se to~no utvrdigdje su potrebni protupoàrni putevi iprosjeci u {umi da bi se na vrijeme iskr~ilii uredili. Potreban je i potpuno novi sustavosposobljavanja ljudi za profesionalno idobrovoljno vatrogastvo. Treba pro-tupoàrnoj za{titi prilagoditi i na{ kaznenisustav. Poraditi valja i na stjecanju kulturevatrogastva i za{tite nacionalnog dobrave} od malih nogu i osnovnih {kola pouzoru na [vicarsku, Finsku i nordijskezemlje i narode.

Uz izradu planova i programa za{tite odpoàra, uz procjene prioriteta, redom poùpanijama, op}inama i gradovima, trebatako|er znati {to sad raditi s vi{e tisu}a~etvornih kilometara opoàrenih podru~ja,kako ih revitalizirati i do kada. Ako sva ur-gentna pitanja i zahtjevi stvarnom akcijomnadi|u na{e sastan~enje, imat }emo ono{to dosad nismo imali: organiziranu pa idjelotvornu za{titu dragocjenog nacional-nog dobra i svoje lijepe Domovine.

Josip Vukovi}

Pouke i poruke Gorjelo je i ove godine

Nije dovoljno samo upozoravati ljude, nego aktivno s njima raditi, pro~i{}avati {ume, odgajati mlade` ipokrenuti brojne druge akcije od jeseni do svibanjskih dana - kako se ne bi {irili poàri, valja {iritisvijest ljudi kroz preventivne mjere, u duhu prosvjete i kulture

Vatra se gasi zimi

Kad poàri izbijusvi p(r)ozivajuvatrogace, azaboravljajuulogu, ali ineizbje`nuzada}u svihinstitucija i tijelaodgovornih zapreventivu, tezajedni~kogsustavakoordinacije iakcije


Poàri Od zadarskog sjevera do dubrova~kog juga

Vatra ne ~eka nitiima razumijevanjaKoliko }emo puta zbog nebrige, lo{eg nadzora, nedostatnog anga`manavatrogasnih dru{tava, neizgra|enih prosjeka i manjkave opreme, zbog op}egsiroma{tva... koliko }emo puta zbog tu|ih gre{aka morati graditi na{u mreùiznova?

Kolovoz je pro{ao. Unato~uspje{noj turisti~koj ètvi, Dal-macija ga ne}e pamtiti podobru. Jer, ma koliko se

trudila, njegove vatrene pohode te{ko }eizbrisati iz sje}anja. Urezali su predubokebore na svijetlu licu njenih stoljetnihmaslinika, vinograda, {uma. Kamo godkro~ili, od zadarskog sjevera do du-brova~kog juga, njenim zagorskim ili pri-morskim tlom, salijetat }e vas crnezgari{ne utvare. Poàri su nam, po tko znave} koji put, rasplamsali boljke slabe pri-pravnosti i lo{e organiziranosti, otkrivaju}ine samo da nismo nau~ili kako se poàrigase u zimskom razdoblju, nego i da namu ljetnom ga{enju manjkaju cisterne,terenska vozila, naprtnja~e, pa i gasitelji.êsto je pomo} izostala, jer je kasno za-traèna. A, vatra ne ~eka, niti ima razu-mijevanja za na{e slabosti.

Split ulondonskom ozra~ju

Posljednje kolovo{ke tjedne do~ekalismo nakon ~etiri mjeseca su{e i s tem-peraturama koje se nisu spu{tale ispodtrideset Celzijusovih. Oko Splita jesvakodnevno gorjelo. Grad je uronio ulondonsko ozra~je. Te{ka i gusta dimna igarna zavjesa doslovce nam je zastrla svevidike. Iznureni dnevnom vru}inom tla,zraka i neba, u ve~ernjim ste satima biliprisiljeni zatvarati prozore gu{e}i se usmradu vanjskog i vrelini ku}nog zraka.Neispavani su ìtelji najve}eg primorskoggrada bauljali ulicama u ranim jutarnjimsatima, poku{avaju}i otkriti gdje im se po-duze}e nalazi. Oni sretniji mlatarali su ru-kama nad povr{inom mora, ~iste}i predsobom plivaju}e crnobijele ~estice gareì ipepela. Kada sam drugog rujna, nakonprve prave ki{e koja je prethodne no}ipogasila nekoliko obli`njih vatri, udi{u}ipunim plu}ima stigla na podmarjanskuplaù a pred o~ima mi se otkrio cijeli Za-ljev, moja je prijateljica ushi}eno zapitala:Sje}a{ li se kada si zadnji put vidjelaKa{tela? Jo{ smo danima nave~er izlazilina balkone sumnji~avo nju{e}i zrak iprate}i ponovno otkrivene zvijezde.

Zadar i [ibeniks malo vi{e sre}eA, na{i su zaposlenici ba{ tih dana

imali najvi{e posla. I sve ono {to su radili iu~inili ravno je pravom pothvatu. Zahval-juju}i njima, elektroprivredne su mrtvemreè poput feniksa izranjale iz pepela.

Danas su po~injene {tete popisane inov~ano iskazane. Moramo ustvrditi da sudva sjeverna distribucijska podru~ja - za-darska i {ibenska Elektra - unato~ dugo-trajnim poàrima i velikom, hektarimaizraèno, uni{tenom podru~ju - imalamalo vi{e sre}e. Prema rije~ima VitomiraLasi}a, u zadarskom DP-u najteè je stra-dalo podru~je Benkovca i dalekovodi zaBrgud i Dobru Vodu. Pridruùju}i {tete nadalekovodima za Pako{tane i Jankovicu,Bokanjac, Nin i na otoku Ugljanu, uku-pno je na ovom podru~ju uni{teno blizustotinjak stupova. Potro{a~i su prekide uisporuci elektri~ne energije trpjeli samo ponekoliko sati, jer su na{i elektra{i prekidalisvoje godi{nje odmore, radili i dugonakon isteka radnog vremena ne bi li im-provizacijama pustili napon, a tek potomotklanjali nastali kvar.

U {ibenskom DP-u vatra je danimaharala drni{ko-kninskim krajem, o ~emusmo ve} ranije javljali. Najteè je stradalopodru~je drni{kog Pogona i tu je izgorjelostotinu stupova. S ovog podru~ja imamo ijednu anegdoticu. Kada je policija s na{imljudima obilazila teren traè}i uzro~nikevatre, do{li su do jednog na{eg stupa imudro zaklju~ili: Aha, evo odavde jekrenuo poàr! Na to je na{ upravitelj Po-gona Drni{ J. [ikli} mirno odgovorio: @aomi je {to }u vas razo~arati, ali ovajdalekovod nije pod naponom jo{ od rata.

Na podru~ju Pogona Knin uni{teno jetrideset stupova i to najvi{e na dalekovodukoji je zbog nerazminiranog tla jo{ uvijek iz-van pogona. U neposrednoj blizini [ibe-nika, u poàru koji je buknuo pokraj mostai koji je prijetio i samom gradu, izgorjelo jetako|er tridesetak stupova. Ne trebaposebno nagla{avati da su potro{a~i beznapajanja bili samo kra}e vrijeme i da sukvarovi otklanjani brzo i kvalitetno.

Splitsko pogonskopodru~je gorjelo

dugotrajno i vi{e puta

Na Distribucijskom podru~ju splitskeElektrodalmacije vrlo je malo pogonskihpodru~ja ostalo po{te|eno. Neka od njih,splitsko, omi{ko i trogirsko, gorjela sudugotrajno i vi{e puta. [tete su doseglevi{emilijunske kunske iznose, a brojuni{tenih stupova, drvenih i betonskih,pribliìo se tisu}i. Vatra je odnijela brojnerastavlja~e, izolatore, betonske nogare,tisu}e kilograma Al-ê uèta, nekolikostotina metara kabela (u Trogiru) i ponekitransformator.


Pomaè ekipa Izgradnje s poslovo|om Jokom Vojkovi}em

Stup treba spu{tati niz vru}u nizbrdicu

Na tlu splitskog Pogona prva je ve}a{teta nastala poàrom od 7. kolovozakada je na zapadnoj strani solinsko-kli{ke uzvisine izgorjelo 25 drvenih stu-pova. Sve je sanirano istog dana, a po-tro{a~i nisu ni osjetili nesta{icu. Upredblagdanskoj no}i 15. kolovoza,ne{to iza pono}i, Elektrodalmacijina jedeùrna ekipa dobila informaciju da jeopet po~elo gorjeti ispod Klisa. Oni su ukli{koj TS 35/10 kV isklju~ili 10 kV daleko-vod na drvenim stupovima koji ide premaSolinu. Ranu ujutro, na sami blagdan,ekipa Odjela nadzemne mreè na ~elu sposlovo|om Nikolom Kostovi}em, ve}je bila na poàri{tu. Ivica Pu~i}, To-mislav Pelivan, Mario Kokan, DenisPodrug i Ivica Brakus radili su donave~er, ali ne samo monterske poslove.Uprtili su na le|a brenta~e ili uzeli u rukevelike posude i gasili stupove koji su tekpo~eli gorjeti i koje se jo{ moglo spasiti.Da nije bilo njih, izgorjelo bi puno vi{e od20 stupova niskog i 15 stupova visokognapona. Ipak, napravili su puno ipripremnog monterskog posla.

Nikidan je bilo svezeleno, a vidi sada...• Dovozili smo i raznosili stupove,

pokrpali neke vodi~e na 10 kV dalekovoduda se moè {to prije pustiti pod napon -kaè nam Nikola. - Uspjeli smo tako|ersino} pustiti tri trafostanice pod napon,ve~eras }emo jo{ tri. Stupove nismo mo-gli mijenjati, jer se zbog kanadera, vatro-gasaca, helikoptera, nije moglo kopati, ali

na jednom dijelu gdje je vatra stala, papremda se jo{ dimilo, mi smo radili i"krpali".

Sutradan, a iz tla je jo{ uvijek sukljaodim, na poslu je bilo ve} pedeset ljudi,

ve}ina iz splitskog Pogona i jedna ekipaSlu`be za izgradnju i usluge, te ljudi izVoznog parka na ~elu s Petrom Ba-kovi}em, za kojega kaù da vozilom (da-kako, natovarenim stupovima) moè pro}itamo "di ni tica ne moè". Ve}ina ih jeprekinula godi{nje odmore i bez ikakvih po-govora zapo~eli su posao. [est je satiposlijepodne, a oni upravo podiù stupove.

Nikidan sam ovdje pro{a, sve je bilozeleno, a vidi sad. Vidili smo i fazane,jadni, bi}e svi izgorili, pri~a jedan od njih.Sino} sam do{a ka crnac doma, govoridrugi. Tre}i se obra}a logistici IvanuBorzi}u, rukovoditelju Odjela nadzemnemreè i Tomislavu Pelivanu, referentuOdjela, i pita ima li hladnog soka ili vode.Na àlost, zrak i tlo oko nas toliko se usi-jao da se svaka teku}ina pretvara u juhu.Jo{ nikada nisam osjetila takvu è|. Ali,dok gledam njih kako prenose te{ke be-tonce na le|ima, ponegdje i vi{e stotinametara po uàsnom terenu, ne pada mi naum bilo kakav prigovor. A, utje{ili su me ioni kada su rekli da je ju~er na ovom is-tom mjestu bilo 45 stupnjeva u zraku, ada je danas samo 34.

Veliki poàri -blagdanom ivikendom

• Dok su na{i ljudi ju~er po`rtvovno ido kasnih ve~ernjih sati radili kako bi diokli{ke op}ine dobio napon, nitko od ìtelja

ili Poglavarstva nije ni privirio na poàri{te idonio im barem svjeè vode - govori Ivan,ina~e ozbiljan i smiren, sada pomalorazlju}en i oàlo{}en. - Danas im je Dangrada, Sv. Roko, pa su mogli barem zatopokazati malo dobre volje i ljudskosti.Mo`da se moè gledati da je to dio njihova

posla, ali zar i u ovakvim uvjetima? - pita i


Na mjesto izgorjelog u~vr{u}je se novi stup

Mreà pod Klisom

Dok stup bude klizionizbrdo, treba odvidatiizolatore

Dim je jo{ u zraku

odgovara Ivan. - Oni su stupove i gasili,jer vatrogasci za to nemaju vremena, ana{i jako dobro znaju {to ih ~eka, {to vi{eizgori - nama vi{e posla. Ivica Pu~i} ju~erje, s brenta~om na le|ima, hodao od stupado stupa. Zato samo mogu re}i da samsretan {to ovaj Odjel ima takve ljude i {to

smo se uspjeli "o~uvati" na okupu, dok semnogi drugi osipaju.

Kada smo zapitali za{to su imposljednja dva stupa najteà zapreno{enje, objasnili su da su sve zalihepotro{ene i da u po~etku svi uzimaju la-ganije stupove. Tu se otvorio i problem ot-vorenog skladi{ta za deponiranje stupovai krupnog materijala koje jedino splitskiPogon nema. Pitanje je to koje se rje{avabar 25 godina i jo{ se nije rije{ilo.

Njihova tvrdnja da su svi veliki poàrizapo~eli vikendom ili blagdanom pokazalase to~nom. U petak poslijepodne, 25.kolovoza, s podru~ja Rupotina krenula jenova velika vatra, prostire se na duljini od15 kilometara. Tu izgara 76 drvenih stu-pova. Deùrni je nave~er javio da je pala

niskonaponska mreà i 10 kV dalekovodiKlis - Konjsko - Le~evica i Klis - Prugovo -Mu}. U subotu ujutro na{i su ve} na te-renu - poàr jo{ bukti, kanaderi nadlije}u,u poljskim ku}icama eksplodiraju plinskeboce, u tlu eksplodiraju mine zaostale jo{iz Drugog svjetskog rata. Ne{to prijepodne oni po~inju s radom, bjeè}i predplamenom i poluslijepi od gustog dima.Izbrojili su 35 stupova niskog napona natlu. Uz njih izgara i 60 stupova visokog na-pona na dalekovodu. Mje{tani Konjskogdo{li su ih pitati ho}e li za pet dana dobitistruju, jer }e im se otopiti {krinje i mesopokvariti. A, na{i su odgovorili da }e imstruja sti}i do kraja dana. Gledali su ih snevjericom i mislili da im se rugaju. Ukasnim ve~ernjim satima, kada su svi stu-povi bili zamijenjeni i napon pu{ten, ljudisu u ~u|enju i u radosti pozvali na{e nape~enu janjetinu.

Bog pomaè tamogdje ljudi zakaù

Istog dana gori i pod Svilajom. IzgaraDV 10 kV Ogorje - Matende i 42 drvenastupa. Duboka Draga, kako se zove ka-njon kojim te~e na{ dalekovod najnepris-tupa~nije je podru~je u cijelom HEP-u.

• To je klisura duboka 30 metara -saznajemo od Tome i Ivana - a na{i suljudi uz tu strminu nosili po 2,5 kilome-tara stupove na le|ima. To je pakao,

uàs, kada gledate s vrha, ne vidi seni{ta u podno`ju, jer su bukve i borovi vi-soki skoro kao klisura. Borovi su izgor-jeli, bukve su zelenije i samo sunagorjele. Premda, postoje nekakvi kori-dori ispod dalekovodne trase, za prola-zak stupova ljudi su "probijali" koridoremotornom pilom, kroz pravu pravcatupra{umu. Treba znati - nagla{ava Ivan -da oni rade bez predaha i vikenda odpo~etka kolovoza do danas.

- I jo{ ne{to treba znati - dopunjavaTomo - da je cijelo ovo podru~je bezpoàrne promatra~nice, tako da su na{izaposlenici vi{e puta vikendom, rade}ina mreì, prvi otkrili i javili da je negdjepo~eo poàr. Evo ba{ nekidan uRado{i}u po~elo je nave~er gorjeti. Na{i

javljaju, ali sre}om nakon dva satapo~inje ki{a. Bog pomaè tamo gdjeljudi zakaù, zaklju~io je uz osmijeh.

Omi{kom pogonu -~estitke i zahvala

Ministarstva turizmaAli na{i zaposlenici nisu nigdje zaka-

zali. Na omi{kom podru~ju vatra je, od24. do 27. kolovoza, u potpunosti uni{tila10 kV DV Ravnice - Pisak, koji je - danesre}a bude jo{ ve}a - obnovljenneposredno pred po~etak ljeta u okviruprograma sanacije naponskih okolnosti.Sada je stradalo zajedno s mreòm ni-skog napona. Prema rije~ima rukovo-ditelja Pogona Omi{, @eljka Rogo{i}a,

takav se poàr ne pamti u njihovom pri-obalju. Naime, od Ravnica do Mimicaizgorjelo je 280 stupova i uni{tena jeniskonaponska mreà u nekoliko po-dru~ja. Ve} 26. kolovoza, dok je poàr unekim dijelovima pogona jo{ trajao, na{isu zaposlenici, a na zamolbu Ministar-stva turizma, uz pomo} agregata od 250kVA, pristigli iz Splita od Slu`beodràvanja, priklju~ili turisti~ke objekte uRuskamenu. Dnevno se na terenu, uzna{e gra|evinske podizvo|a~e, nalaziloblizu 120 ljudi i osam se dana nepre-kidno i za svaku pohvalu radilo. Nakonsamo ~etiri dana, elektri~na je energijadoprla do svih potro{a~a. êstitke i zah-valnica Ministarstva turizma nisu izos-tale. Uz veliki trud i profesionalnost, na{isu zaposlenici pokazali ono {to nikada inije bilo sporno - znanje i sposobnost.

Stanje elementarnenepogode na podru~juPogona DubrovnikRu`nim (i tu`nim) tragovima koje je

vatra Dalmacijom ostavljala, stigli smo ido najju`nijeg distribucijskog podru~ja.Krajem kolovoza i po~etkom rujna poàrisu poharali 14.500 hektara na tlu Elektro-juga. Progla{eno je i stanje elementarnenepogode na podru~ju Pogona Dubrov-nik i Pogonskih ureda u Stonu i Pijavi~inuna Pelje{cu. Uni{teno je blizu 700 stu-pova na dalekovodima i niskonaponskojmreì, puno SKS-a, Al-ê uèta, izolatorai druge opreme. Zaposlenici su odmah,nakon prolaska vatre, zapo~eli obnovuuni{tenih objekata i, dakako, improviza-cijama omogu}ili napajanje svih naselja.U brdskom podru~ju ostalo je selo Du-bravica za koje je osigurano napajanjeagregatima. Prema rije~ima direktoraDP-a @eljana Konsua, jedino im je po-moglo to {to su na pravcu Ston - Doli -


Poàri Od zadarskog sjevera do dubrova~kog juga

Grupovo|a Pero Baji} izvodi zavr{ne radove

Ostaci 10 kV dalekovoda Trsteno-Brse~ine

Dok su na{i ljudi po`rtvovno radili da bidio kli{ke op}ine dobio napon, nitko odìtelja ili njihova Poglavarstva nije nitiprivirio na poàri{te i donio nam barsvjeè vode, a mogli su pokazati baremmalo dobre volje i ljudskosti

Zaposlenici Elektrojuga obnavljaju NN mreù u Bani}ima

Slano - Majkovi, te Slano - Trnova -Podgora prije pet godina kreditom Svjet-ske banke izgradili 20 kV DV na ~eli~no-re{etkastim stupovima, a koji je, unato~vatrenom obru~u preìvjeo neo{te}en.

Cilj potro{a~ima -osigurati napon, aposlije ozbiljan radprema pravilima

struke• Napajanje svih drugih, doista bro-

jnih naselja, rije{ili smo improviziranotako {to smo ih ostavili na radijalnom na-pajanju - obja{njava @. Konsuo. - O~eku-jemo da u dogovoru s na{om Direkcijomza distribuciju donesemo valjanu odlukuo na~inu daljnje sanacije ovih podru~ja.Za sva podru~ja predlaèmo povrat u ra-nije stanje, osim za dionice Lozica - Du-bravica u duljini od 1.800 m i dionicePoto~ine - Podobu~e u duljini od 2.100metara. Naime, prva se dionica nalazi napodru~ju Grada i uz more, s brojnim tu-risti~kim sadràjima, te uz arboretumTrsteno. U svrhu za{tite od poàra, tesigurnijeg napajanja trebalo bi izgraditi

DV 10(20) kV na ~eli~nim stupovima. Zadionicu Poto~ine - Podobu~e, koja pro-lazi nepristupa~nim podru~jem kojeoteàva odràvanje i ~esto je izloèna at-mosferskim pra`njenjima na visokomprijevoju Kapetani, bilo bi poèljnoosigurati kvalitetnu kabelsku vezu i napa-janje turisti~kih naselja do Orebi}a. Da-kako, zbog ekonomske neisplativosti useoskim podru~jima predlaèmo vratitidalekovode i mreù na drvenim stupo-vima. Jo{ nisu u cijelosti u pogonu traseZaton Doli - Smokovljani i O{lje - Smo-kovljani u dubrova~kom primorju, te Maj-kovi - Dubravica, Dubravica - Brse~ina iZaton Mali - [tikovica, koji imaju napa-janje ali radijalno. U prvom nam je tre-nutku osnovni cilj dati potro{a~ima

kakav-takav napon, pa smo ma{tovitorazvla~ili elkaleks po granama i krovo-vima. Dakako, sada nas o~ekuje ozbiljanrad prema svim pravilima na{e struke.

I koliko }emo tako puta, zbog nebrige,lo{eg nadzora, nedostatnog anga`manavatrogasnih dru{tava, neizgra|enih pros-jeka, neodgovaraju}e i manjkave opreme,zbog op}eg siroma{tva koje nam sluìkao opravdanje, koliko }emo puta zbogtu|ih gre{aka morati graditi na{u mreùiznova? I, siroma{iti ovu zemlju jo{ vi{e.Kada ve} ni od koga ne stiè pametanodgovor, preostaje nam pomoliti se danam se sljede}e ljeto smiluje.

Vero~ka Garber


Ivan Borzi} i Tomo Pelivan pokazuju odakle je vatra stigla

Niskonaponska mreà u Konjskom na tlu

DV 10 kV otcjep za TS10/0,4 kV Iva{njak 2potpuno uni{ten i...

DV 10 kV izgra|enidu}eg dana

Sanacija niskonaponske mreè Lokva - elektromonter I.Jer~i} na stupu

Nakon omi{kog poàra koordinatori na terenu: T. Mimica, J.Sori}, V. Fistani} i J. Vojkovi}

Poàr bukti,kanaderi nadlije}u,u poljskim ku}icamaeksplodirajuplinske boce, u tlueksplodiraju mine...mje{tani Konjskogpitaju ho}e li dobitistruju za pet danajer }e im se otopiti{krinje i mesopokvariti - a dobilisu struju istog dana

Nedostaju stranice 30 i 31…

Izravno Remont u TE Sisak

Poguban utjecaj lo{eg gorivaI ove godine tijekom remonta, zbog financijskih okolnosti i kra}ih rokova, rade se samonajnu`niji zahvati

UTE Sisak upravo je u tijeku re-mont bloka 1, koji }e potkraj ovegodine obiljeìti 30. godina proiz-

vodnje i vi{e od 160 tisu}a sati rada. To jei bio neposredan povod za posjet ovomna{em divu, va`nom osloncu hrvatskogelektroprivrednog sustava.

Razgovaramo s direktorom MilanomRajkovi}em i njegovim suradnicima:Marijanom Ri~kovi}em, tehni~kimrukovoditeljem, Ivanom [poljari}em,rukovoditeljem strojarskog odràvanja,Miroslav Pavi~i}, elektroodràvanja iMladenom Brozom, gra|evinskogodràvanja.

Ponovno odgo|enkapitalni remont

Najprije saznajemo pojedinosti o prijemjesec dana zavr{enom remontu bloka2. Sedam godina èljno o~ekivan i nuànkapitani remont i ove je godine odgo|enza neka sretnija vremena, pa su ponovno- kao i obi~no - u~injeni samo najnu`nijizahvati. Izme|u ostalog, uspje{no jeobavljena sanacija kape na 200-metarskom dimnjaku, dok se sanacijapregradnih zidova (usmjeriva~i dimnihplinova) nije mogla obaviti radi lo{e{amotne obloge dimnjaka i mogu}nostiuru{avanja. To }e se temeljito u~initisljede}e godine. Potom su sanirani{amotni ozidi na kotlovima i obavljeno jemehani~ko ~i{}enje i visokotla~no pranjeregeneracijskih zagrija~a zraka i konvek-tivnih zona kotla, te su pregledani visoko iniskotla~ni zagrija~i napojne vode.

[to se ti~e elektropostrojenja, u~i-njena je revizija zna~ajnijih motora zapogon i zamjena motora usisnog ventila-tora. U rasklopi{tu je obavljena revizijaprekida~a, dok su ostali samo pre-gledani. Obavljena je kapacitivna probabaterija, pode{avanje i ispitivanje relejaza{tite blok-transformatora, revizija 0,4kV i 6 kV prekida~a s ispitivanjima.

Najve}i dio radova i najvi{e novca seu remontu tro{i, prema rije~ima direktoraMilana Rajkovi}a, na sanaciju utjecajalo{eg goriva na postrojenja - dimnjak,ozid, dimna strana kotla, dimovodni ka-nali.

Remont bloka 2. starog 24 godine,planski se trebao obaviti jo{ proljetos, alije radi financijskih okolnosti odgo|en zanajnezgodnije vrijeme - usred ljeta, {tosu najbolje osjetili svi ljudi iz odràvanja idio njih iz pogona koji su, uz dvadesetvanjskih izvo|a~a, sudjelovali u re-montu. Uz iznimno visoke temperatureìvot im je komplicirala i ~injenica da su ivanjski izvo|a~i uglavnom bili nagodi{njem odmoru. Najbolje rje{enje suremonti u prolje}e i jesen, kada sepostiù i najbolji u~inci. Kao {to re-kosmo, opseg radova je sveden nanajnu`nije, kako zbog financijskih sred-stava, tako i zbog skra}enih rokova re-monta na samo mjesec dana.

Nakon izvr{enih provjera, blok 2 je uredovnom pogonu. Odmah se pri{lo re-montu bloka 1 u razdoblju od 22. kolo-

voza do 20. rujna. Jednako tako, rije~ jeo skra}enom preglednom remontu u ko-jem }e se u~initi zamjena tri ventila PPG(veliki ventil na me|upregrijanoj pari),koji su stigli iz Rusije, zamjena glavnihsigurnosnih ventila kotla (ukoliko stignenaru~ena oprema), zamjena za{titnih li-mova ozida i nosa~a cijevi. Zajedno sgra|evincima saniraju oplatu i ozidnosa~a cijevi, a zamijenit }e i nepovratneklapne na napojnim crpkama ukolikostignu nove. Ve} su obavili nu`ne zam-jene na dvije crpke u pomo}nom postro-jenju, te zamijenili rashladnu crpku broj1. Uz to, obavit }e i sve uobi~ajene sana-cije armatura.

Na elektropostrojenjima, saznajemood Miroslava Pavi~i}a, obavit }e revi-ziju na blok prekida~u i na dva odvoda,zamjenu mjernih transformatora,pode{avanje za{tite i godi{nji pregled ti-ristorske uzbude, zamjenu leàjeva na~etiri visokonaponska motora. Koliko }eim vrijeme dopustiti, obavili bi i reviziju ipreventivnu sanaciju manjih motoracrpki hla|enja vodika. Jedan od va`nijihposlova je i u elektroliznoj stanici (ovdje,naime, sami proizvode vodik u TE).Obavili su preglede na spremnicima vo-dika i CO2 na pomo}noj kotlovnici obakotla. Prema zakonu, du`ni su ispitivati iprotupoàrnu za{titu.

Uz planirane radove moraju otklanjatinastale kvarove, kao {to je zamjenaleàja na tla~nom ventilatoru kotla 2, pana cirkulacijskoj crpki. Zbog svega ~estorade subotama i nedjeljama, {to senaàlost ne pla}a.

Nedostaci oslanjanja navanjske usluge

• Ovdje sam 25 godina i vidim kamoidemo. Postrojenje je sve starije, a nasje sve manje. U odràvanju smo vrlotanki, radimo samo ono najnu`nije, pret-varamo se u sivi dom, kaèMladen Broziz gra|evinskog odràvanja. Rije~ je uskupim i odlu~nijim radovima, a svezapo~inje s promatranjem, primjerice~elni~nih nosivih konstrukcija. Premanjegovu mi{ljenju, graditeljstvo je stiglou zonu sumraka, najvi{e ih sputavana~elo izvo|enje u paketu, jer radi toganemaju vi{e svoju autonomiju. Ljudi iznjihovog, zapravo nepostoje}eg,Gra|evinskog odjela sve vi{e postaju~inovnici, a njihova svaka usluga po~ivana vanjskoj usluzi. Takav se pristup da-kako lo{e odraàva na gra|evinske ob-jekte TE Sisak, primjerice na dimnjak, zakoji ~ujemo da bi uskoro mogao postatikosi toranj. Zbog toga je iznimno va`noda gra|evinci sudjeluju ve} u pripremiposlova, a ne samo u izvo|enju radova.Jednako na~elo treba vrijediti i za ostaleodjele, jer dobra priprema {tedi vrijeme,ljude i novac. Ina~e, zajedni~ka je ocjenaza opremu TE Sisak da ovoj staroj go-spo|i treba odati du`no po{tovanje, jerruska oprema stara je neugledna i ro-busna, ali je {to se ti~e pouzdanostinep-oderiva.


U Stanici otpadnih voda rade temelje za postolje pre{e (dimenzija osam puta dva metra iteìne 50 tona) kroz koju }e se pro~i{}avati voda

Termoelektrana Sisak

Promjenjiva ulogaTE Sisak

O~ekivali smo da je ovdje proiz-vodnja, s obzirom na postoje}e elektro-energetske okolnosti (su{a), podignutana maksimum. Ali, Milan Rajkovi} na-gla{ava da je stanje, naàlost, upravoobrnuto. Termoelektrana smanjeno sud-jeluje u sustavu, kao i druge elektranekoje koriste teku}e gorivo. Dok su pro{legodine proizveli 1,45 milijuna kWh, ovo-godi{nja proizvodnja TE Sisak iznosit }e1,2 milijarde kWh. Ovdje su, dakako,zbog toga nezadovoljni, jer - kaù - ko-risni su kada vi{e rade, i nerado sesje}aju osamdesetih godina, kada dugonisu proizvodili. Sada preteìto radi je-dan od njihova dva bloka, bez duljegparalelnog rada oba bloka. Razlogsmanjenoj proizvodnji sisa~ke i drugihtermoelektrana jest udvostru~ena cijenateku}eg goriva u proteklih godinu i poldana, a na to utje~e svakako i pu{tanjeTE Plomin 2 u pogon. Sve je podlo`nopromjenama, pa tako i uloga TE Sisak usustavu. Upravo tijekom na{eg razgo-vora u TE Sisak iz NDC-a stiè uputa -Diìte snagu na maksimum!

êlne ljude TE Sisak ti{ti i manjak go-riva. Dok su u ovo vrijeme pro{le godineimali 100.000 tona pri~uve radi pripremeza zimu, sada ona iznosi samo 22.000tona, {to zna~i dodatnu nesigurnost.Tijekom rujna, kaù, za njih ne}e biti no-vog goriva, a i listopad je upitan. Budu}ida Rafinerija Sisak jo{ ne radi, a njihovaje sudbina uz nju vezana, pitanje je kako}e i po kojoj cijeni dopremati nu`no go-rivo. Doprema je jedino mogu}a s rije~kestrane, gdje je pruga kroz Gorski Kotarusko grlo.

êkaju}i tre}i blokSaznajemo i za njihova ulaganja i ra-

dove glede prilago|avanja rada TEsukldano zakonskim obvezama. U tijekuje veliki investicijski zahvat na Stanici ot-padnih voda. Potom su obvezni ugraditiopremu za kontinuirano mjerenje optad-nih tvari iz kotlova. S obzirom na kon-figuracuju njihove elektrane, mjerenjamoraju obavljati zasebno iz svakogloì{ta, odnosno iz ~etiri kotla (dva pobloku). Ugovor za ovu investiciju te{ku2,6 milijuna kuna je potpisan i uskoroslijedi ostvarenje.

Na kraju otvaramo nezaobilaznu temu- tre}i blok sisa~ke termoelektrane(kombi blok 400 MW), koji ovdje èljnoo~ekuju. Upravo su pred dobijanjemlokacijske dozvole za bolk 3, nakondugotrajnog i mukotrpnog puta ovogupravnog postupka. Sljede}i je korakStudija opravdanosti i izvedivosti pos-toje}e infrastrukture (dimnjak, rask-lopi{te i sl.). Ovdje su za tre}i blokspremni, imaju sve povoljnosti, a {to jejednako va`no, raspoloènje lokalne za-jednice prema njemu je - pozitivno.

Dragica Jurajev~i}

Radi pove}anecijene goriva i TESisak ove godinesmanjenosudjeluje usustavu

Milan Rajkovi}, direktor TE Sisak sa suradnicima: Miroslav Pavi~i},elektroodràvanje, Marijan Ri~kovi}, tehni~ki rukovoditelj, Ivan[poljari}, strojarsko odràvanje i Mladen Broz, gra|evinskoodràvanje: èljno is~ekujemo tre}i blok

I sita ispod rashladne crpke su u remontu

Jedinu elektroliznu stanicu u HEP-u, ovdje uspje{no odràvajuve} 30 godina

Zidarsko-{amoterski radovi na termi~koj (troslojoj) za{titi 27metarska visokog kotla

Zamjena rotacijskih sita u crpnoj stanici

Radovi na ventilu PPG 1Po prvi put od po~etka rada obavlja se kapitalni remontvisokonaponskih motora tla~nih i usisnih ventilatora bloka 1


Usvijesti ve}eg dijela jav-

nosti, pojam termoelek-trane usko je vezan uzone~i{}enje okoli{a. Krug

TE Plomin 1, me|utim, dobar je primjersuìvota tehnologije i zelenila. Ovdje uposljednjih pet godina inènjer agro-nomije Ivan Perko odràva i pomla|ujezate~eno i sadi, te uzgaja novo zelenilo- stabla, travu, cvije}e, ukrasnogrmlje... Tko je obi{ao Labin{tinu, vlas-titim o~ima mogao se uvjeriti da jedanas krug TE Plomin 1 ure|eniji odmnogih ugostiteljskih, turisti~kih i ho-telskih kompleksa ovoga kraja. Ve} naprvi pogled vidljivo je da se biljke ukrugu termoelektrane njeguju stru~no is mnogo ljubavi.

• Hvala HEP-u {to mi je omogu}ioda radim ono {to volim i za {to samstru~no osposobljen. U ovom krajumalo je prigoda, ne samo u mojoj,nego i drugim strukama da ~ovjekpokaè ono {to zna, kaè I. Perko,


Izravno Termoelektrana Plomin 2

Zapo~eo jednomjese~niremontRemont postrojenja trajat }e od15. rujna do 22. listopada2000. godine, a zbog potrebnesanacije zajedni~kih sustava,dva tjedna proizvodnju }eistodobno morati obustaviti iTE Plomin 1 i TE Plomin 2

• Ve} kod preuzimanja bloka od izvo|a~a 13. svibnja2000. godine u TE Plomin 2 sastavljen je popis nedostatakakoji moraju biti otklonjeni, a tada je definirano i vrijeme zas-toja u kojem }e se ti poslovi obaviti. Planirali smo obustavitiproizvodnju od 15. rujna do 15. listopada 2000. godine, alije taj termin pomaknut za sedam dana kasnije zbog elektro-energetskog stanja izazvanog dugotrajnom ljetnom su{om.No vi{a nas je sila prisilila da ipak zaustavimo rad 15. rujna.Naime, do{lo je do kvara na transformatoru uzbude i moralismo obustaviti rad, pa smo odmah i krenuli u planirani re-mont postrojenja. Otklonit }emo sve nedostatke uo~ene jo{prigodom preuzimanja postrojenja u svibnju kao i oneuo~ene u me|uvremenu. Mogu re}i da je tih nedostatakamanje nego {to bi se moglo o~ekivati od novog postrojenjagra|enog na~inom kojim je izgra|ena TE Plomin 2, sazna-jemo od rukovoditelja izgradnje TE Plomin 2 Ivice Vukeli}a,koji dodaje:

Zastoj jest do{ao u vrlo nepovoljno vrijeme za elektro-energetski sustav, radi su{e i praznih akumulacija, kao i na-glog rasta cijena teku}ih goriva, no radi ugovorenihjamstava bitno je da se nedostaci {to brè otklone.

Tijekom jednomjese~nog remonta izvest }e se radoviprema ve} spomenutom popisu nedostataka, otklonit }e sekvarovi koji su se pojavili naknadno, a za koje ina~e jam~iizvo|a~, te oni poslovi koje mora izvesti HEP. Me|u krupnijimzahvatima su sanacija bazena neutralizacije, sanacija dim-njaka visokog 340 metara, zamjena sapnica hladnjaka parena visokotla~nom dijelu kotla, provjera sustava brtvljenjageneratora, sanacija transformatora uzbude, sanacija kanalarashladne vode, te drugi poslovi.

• Jedan od dodatnih problema kod ovog remonta pred-stavljat }e zajedni~ki sustavi termoelektrana Plomin 1 i Plo-min 2. Naime, radi sanacije kanala rashladne morske vode,filtarske stanice, sustava napajanja sirovom vodom iz Bubi}jame i dimnjaka, bit }e nu`no zaustaviti i blok 1. Dva }etjedna oba bloka morati obustaviti proizvodnju, kaè I.Vukeli}.

Ina~e, 14. rujna 2000. godine, na dan godi{njice prvesinkronizacije TE Plomin 2 zbrojeni su rezultati proizvodnje ianaliziran rad bloka. Podaci govore da je ukupno proizvedeno740 GWh elektri~ne energije i to 15 GWh u 1999. a ostatak u2000. godini. Istina, planirana je proizvodnja od 980 GWh, alitaj plan je - prema rije~ima I. Vukeli}a - bio nerealan za pos-trojenje koje se tek pu{ta u rad. Probni je pogon zavr{en tek2. svibnja 2000. godine.

Sustav dopreme ugljena brodovima do Plomin luke, te do-prema ugljena od luke do termoelektrana savr{eno funk-cionira. Do sada je iskrcano 10 brodova s 570 000 tonaugljena, od ~ega je za rad TE Plomin 2 potro{eno 280 000tona. Jedan je brod vra}en, jer je ugljen sadràvao ne-dopu{tene koli~ine metala.

U me|uvremenu su zaìvjeli i odnosi u isporuci ra~una TEPlomin d.o.o. HEP-u i obrnuto za proizvedenu i isporu~enuelektri~nu energiju, odnosno pruène usluge.

Zapo~et je jo{ jedan planirani posao, ali je prekinut zbogve} spomenutog kvara na transformatoru uzbude. Naime,prema ugovoru najranije tri, a najkasnije 12 mjeseci nakonpreuzimanja bloka, izvo|a~i radova du`ni su obaviti mjerenjanekih parametara poput vlastite potro{nje, parametara istanja djelovanja parogeneratora, turbogeneratorskog pos-trojenja, elektrofiltra, postrojenja za odsumporavanje i drugo.Za mjerenja je angaìran specijalizirani njema~ki institutRWTUV. Posao je zapo~et prema planu 4. rujna 2000. go-dine i trebao je biti gotov do 20. rujna. No, prekinut je zbogkvara transformatora uzbude. Ispitivanja }e, dakako, biti nas-tavljena i dovr{ena nakon remonta, jer se mjerenja izvode na100, 60 i 30 posto tereta bloka.

Na kraju spomenimo da 56 objekata u okviru Termoelek-trana mora imati gra|evnu i uporabnu dozvolu. Zakonskaprocedura dobivanja tih dozvola je prili~no komplicirana ispora. No, sada svi objekti posjeduju gra|evnu, a do krajagodine imat }e i uporabne dozvole.

Ivica Tomi}

Po~etne pripreme remonta postrojenja TE Plomin 2

Svi nusprodukti poput pepela, gipsa i {ljake odvoze se u cementaruKoroma~no u zatvorenim sustavima, te nema zaga|enja okoli{a

Rukovoditelj izgradnje TE Plomin 2 Ivica Vukeli}: ovaj planiranizastoj do{ao je u vrijeme nepovoljnih elektroenergetskih okolnosti,ali svi nedostaci na bloku moraju se {to prije otkloniti

Krug TE Plomin 1 dobar

Cvjetni rondo od salvije ispred upravne zgrade TEPlomin 1

Ugo|aj crnogorice, desno je lovor vi{nja, a u sredinigrm rascvjetalog japanskog jorgovana

Cvjetni v

agronom zaljubljen u ìvotinjski svijet ihortikulturu. Vidite, premda je jesen,cvije}e je ovdje jo{ rascvjetano i dje-luje svjeè. Dobra zemlja i trud ljudskihruku, puno ljubavi i prirodno magare}egnojivo ~ine ~uda, unato~ nepovoljnoj ivjetrovitoj klimi. A ovdje ipak puno ljudiprovodi veliki dio svog ìvota. Zar imnije ljep{e u ovakvom okru`ju?

Doista, ve} ulaz u TE Plomin 1 sli~ina cvjetno-zeleni tunel, a krug termoe-lektrane prepun je razli~itih biljaka i gre-dica punih cvije}a. Bilo bi lijepo kada bisvi na{i krugovi barem malo nalikovaliovomu. Ivan Perko predlaè VjesnikuHEP-a da pokrene akciju "Biramo naj-ljep{e ure|en krug u pogonima Hrvat-ske elektroprivrede". Misli da bi takvaakcija, prema uzoru na turisti~ke, dalapozitivne rezultate na podru~ju za{tite iure|enja okoli{a. Ideja je, priznat }ete,a posebno kada vidite fotografije iz TEPlomin 1, vrijedna pozornosti.

Ivica Tomi}

primjer suìvota tehnologije i zelenila

Agronom Ivan Perko ispred djela svojih ruku

"Vatreni" ulaz u TE Plomin, - dobrodo{lica vatrenog trna

Dio cvjetne gredice i travnjaka s petunijama, dalijama, koprivom, salvijama, ruàmai dekorativnom trajnicom

rtovi u krugu termoelektraneCjTravnjaci u krugu TE Plo-min 1 s pogledom na vrhPlominske gore


Mediteransko-crnogori~na kombinacija na ulazu u TE Plomin 1: tu rastu lavanda,alagnus, piramidni primorski ~empres, plavi arizonski ~empres, zlatna i obi~na tuja,primorski bor, vatreni trn i lovor vi{nja

Izravno Pogonski ured Otoci

Skrb o 13 otoka s kopna i moraOd 39 zaposlenih u Pogonskom uredu Otoci, povr{inom najve}eg u DP Zadar,ve}ina su monteri, jer takva je narav posla: za 13 ve}ih i naseljenih otokasamo na njih {est rade rajonski monteri; ostali otoci i oto~i}i su bez posade,neki i bez elektri~ne energije

Posje}uju}i, ve} dugi niz godina,pogonske cjeline na{ih distribu-cijskih podru~ja, zapazili smo daje svaka od njih nosila ime svog

sjedi{ta. Tako smo na jednom na{em otokuotkrili ~ak dva sjedi{ta (Kor~ula), a danassmo u jednom jedinom sjedi{tu prona{licijeli niz otoka. Moète li zamisliti koliko jezanimljivosti i ljepote sazdano u svakom iponajmanjem kamenommorskom izdanku ikako je reporteru te{ko nositi se s njima, akoliko mu tek napora treba za o~uvati onokrhko zrnce profesionalne smirenosti kadaga sa svih strana okruì ~arolija cijelog jed-nog arhipelaga. Kako se spasiti? Lukavosmo odabrali samo mali broj oto~kihodredi{ta do kojih }emo tijekom ovogosun~anog rujanskog dana doploviti. A,pustolovina je zapo~ela ve} u zadarskomtrajektnom pristani{tvu odakle smo za ne-punih pola sata stigli do Preka, administra-cijskog prometnog sredi{ta Ugljana, otokaZadru najblièg (3 nauti~ke milje), pa stoga inajnaseljenijeg. Do~ekuje nas obilje prirod-nih uvala, pje{~anih plaà, oto~i} Galovac~ija bujna vegetacija skriva znameniti fra-njeva~ki samostan, i dakako, na{i doma}iniu Pogonskom uredu Otoci. Tu je rukovo-ditelj Ureda Denis Mileta i njegova desnaruka Vjekoslav Ma{ina. Okruèna borovimai maslinama, lijepa je bijela, mala zgradasvjeè obojana. I miris vas doprati do onedvije - tri prostorije u kojima se jo{ sveure|uje. Pa, papiri, nacrti, omotnice, leè postolcima ili u improviziranim vazama. Oovom Pogonskom uredu zadarske Elektrere}i }emo sada samo najnu`nije, a tijekomplovidbe i usput otkrit }emo jo{ pone{to.Povr{inom najve}i od svih organizacijskihdijelova DP-a, a brojem potro{a~a (11.500)odmah iza Pogona Zadar, ovaj je Pogonskiured mu{ka sredina. Naime, od 39 za-poslenih samo je jedna èna, a i ona teksimboli~no, jer radi skra}eno - ~etiri satadnevno. Ve}ina zaposlenika su monteri, jerim je takva i narav posla. Od trinaest ve}ih inaseljenijih otoka u okviru Pogonskog uredao kojima ovi ljudi skrbe, samo na njih {estrade rajonski monteri i to: na Ugljanutrinaest ljudi, Pa{manu troje, Dugom Otoku{estoro, Silbi dvoje, te po jedan na Iù i Mo-latu. Na nekoliko otoka nema "posade", aneki su oto~i}i, primjerice Lavdara i [karda,jo{ uvijek bez elektri~ne energije. U osobnojkarti Pogonskog ureda Otoci stoji da je unjemu izgra|eno 7 km 35 kV i 154 km 10 kVdalekovoda, 5 km 35 kV i 22 km 10 kV ka-bela, 19 km 35 kV i 45 km 10 kV podmor-skih kabela te 220 km niskonaponskihmreà. Tako|er su izgra|ene ~etiri35/10(20) kV trafostanice i 7 35 kV kabel-skih ku}ica, 105 trafostanica 10/04, kV i 30kabelskih ku}ica 10 kV. Vrlo je va`no na-pomenuti da su svi veliki otoci povezanipodmorskim kabelima, a da je prvi doploviodo Ugljana jo{ 1959. godine. Nekoliko go-dina potom poloèn je i drugi, usporedo, jerje to traìla ubrzana elektrifikacija.


Oto~i} Galovac i Pogonski ured Otoci - tu je rukovoditeljUreda Denis Mileta, njegova desna ruka Vjekoslav Ma{ina,Joso, Vojko i Mirko

Pre~ani pregledavaju izolatore - Kuzman Stipanov i Rajko[imi}ev

Priprema radova na Rivanjskoj rivi

U uvali Muline utovaruju se betonski nosa~i, a na brodu su PavelBotica, Mladen Briì} i Neven Ma{ina

A, Miki je zaronio i oslobodio konopac susjednog broda

Ton~i, Kristijan, Ivica i Jure (s pilom) spremaju se posje}i~empres i o~istiti trasu

Teren - more i otociU zanimljivosti ovog Pogonskog ureda

moèmo ubrojiti i tri ove}a broda za inter-vencije i rad na otocima, koji se nalaze uzadarskoj marini i stiù na poziv, te jedan~amac na Silbi za potrebe dvojice monterakojima je u opisu poslova i briga o strujnimdoga|anjima na otocima Olibu i Premudi.U slu~ajevima kvara, bilo bi vrlonepouzdano da se putuje iz Zadra, jersamo do Silbe ima 30 milja, odnosno 4sata vo`nje. A, i ova ~etiri sata uvijek oviseo raspoloènju mora.Dakako, ovi brodovi ne bi bili nikakva

zanimljivost da u njima ne ìve na{i za-poslenici - petorica elektromontera i dvo-jica mornara. Ova posada radi tako da sudva tjedna na terenu i teren su im more iotoci, a tjedan dana su u svojim domovimai slobodni. Njihovo radno vrijeme nijeograni~eno kao na{e, a i subote su imradne. Kako su me izvijestili na{idoma}ini, ekipa je sastavljena od mladihljudi, ve}inom slobodnjaka (~itaj neoè-njenih), kojima takav na~in rada i nijeteàk. Njihov se posao unaprijed dogovarai planira za puna dva tjedna. Od njega od-stupaju samo u slu~ajevima nastankakvara. Ako rade, primjerice, na Molatu -tamo i spavaju u privatnom smje{taju, a nabrodu se hrane.Dok je brod u marini, deùrni mornar je

u pripravnosti i na poziv skuplja ekipu. Po-nekad ih ide i vi{e, ako to posao traì.Prije |ite u~inili smo |ir otokom i obi{li

pre~ke elektromontere, koji su na odcjepu10 kV dalekovoda za STS Batalaàobavljali redovite preglede izolatora i os-talih mogu}ih nedostataka. Denis i Vjekoispri~ali su nam kako je sova na 35 kVdalekovod spustila svoju ze~ju lovinu, po-digla ga na konzolu, obrisala kljun po fazi iizazvala spoj. U {etnji saznajemo i ooto~noj povijesti, pre~kim franjevcima injihovoj bogatoj biblioteci koja trune unov~anoj nesta{ici, o arheolo{kim nala-zima u uvali Muline za koje neki znalcitvrde da je rije~ o rimskom tijesku zamasline i pravoj uljari. Premda se vjerujeda je otok dobio ime po rimskom ugled-niku Gellianusu koji je ovdje imao posjed,Vjeko je iznio teoriju da se otok trebao zvatiUljan zbog velikog broja stabala maslina.A, Denis je ispri~ao kako se, prije no {to jeotok mostom povezan s Pa{manom, mo-glo pregaziti more izme|u dvaju otoka, ada bi plovidba pod mostom bila mogu}a,trebalo je taj pli}ak produbiti. Prolazimopokraj mjesta Lukoran u kojemu je, kakokaù, P. Preradovi} napisao pjesmu "Zorapuca".

• Znate, kaè se - ko je bliè oltaru...,ali volimo raditi na otoku premda je na ko-pnu sve lak{e. Sve moramo obavljati bro-dovima i prenositi na kostima. Jer, kvarmorate otkloniti - kaè Vjeko.

Cili dan ima{ posla inikad nije dosadno

Puni su pri~a na{i doma}ini, o svakomotoku znaju poneku anegdotu, ali mine}emo sada sve otkriti jer smo obe}aliopet do}i. U uvali Muline ~eka nas dio po-sade broda Sv. Kr{evan, s kojim }emonastaviti obilazak ovog prelijepog dijela za-darskog oto~nog raja. Na brodu su po-slovo|a Pavel Botica, monter MladenBriì} i mornar Neven Ma{ina. Ukrcali suna brod betonske nogare i nas i zaputili seprema otoku Rivnju. S lijeve nam straneSestrunj sa svojim naseljem na vrhu brda(i vikend-uvalama bez elektri~ne energije),pred nama oto~i} Tri sestrice, a na desnoj

strani rivanjska riva i ostatak brodskeekipe: Vinko Mikulandra Miki, mornar imonter i Ton~i Koli}, Jure Mihovilovi},Kristijan Pete{i} i Ivica Pantalon. Upravosijeku ~empres kako bi oslobodili niskona-ponsku mreù, a ~eka ih i rekonstrukcijastare i izgradnja nove mreè.

• Cili dan ima{ posla i nikad nijedosadno - kaè nam Miki - brzo do|eve~er, umori{ se i slatko se zaspe. Ali,ku}a ti fali, i obitelj, dakako, a kad se moranije te{ko. Imamo telefone, ~ujemo se iznamo sve {to se doga|a.

Umorni od rivanjskih uzbrdica, a kaùda je otok dobio ime po nazivu velike lokveu uvali, nismo slatko zaspali, ali smo do-bro marendali fri{ko ulovljenu ribu, koje naovom dijelu arhipelaga ima u izobilju.Plovimo prema Iù, otoku s dva istoimenave}a naselja s dodatkom Mali i Veli. Putemnam Mladen pri~a kako su u oùjku, rade}ina Premudi priklju~ke, doìvjeli pravuneveru.

• Vra}ali smo se prema Silbi njihovim~amcem i vidimo da od Italije dolazeoblaci. Gremo }a da nas ne uvati i nakonpo milje sru{ilo se nebo na nas. Vozilismo se 45 minuti i ni{ta nismo vidili, plu-tali smo naslipo. Izmi{ali su se svimogu}i vitrovi, i{a, isprolivalo nas je, iz-valjalo. Kad se ra{~aralo vidili smo da nasje nevera vratila prema Premudi, okrenulise i natrag. Nismo se pripali, jer je kai}dosta jak, ali je ipak ovo bilo jednoiskustvo vi{e. ôvik se u ovim okol-nostima te{ko moè sna}, jer sve sepriokrene u dvi minute.

Puno toga saznamo izVjesnika HEP-a

Stièmo na otok vinograda, borova imaslinika, ali i tradicionalnog lon~arstvakoje se izra|uje prema prastaroj tehnolo-giji. @ao nam je {to smo zakasnili na i{kukerami~ku izlo`bu, ali nismo zakasniliupoznati na{eg rajonskog elektromontera,Boìdara Rakocija, koji je u HEP-u ve} 36godina i koji nam je rekao.

• Na otoku radim sve, i monterske po-slove i prisilnu naplatu, ukap~anje, is-kap~anje, obilaske dalekovoda, izvje{}a,tro{kovnike... Sre}a da imam dobrog{efa, pa po{alje ispomo} kada je ve}iproblem. Ovo je jako lijepi posao, ali samsam, a kada ispadne dalekovod, dok onido|u s brodom eto ti no} i onda za datistruju ljudima ìv se ubije{. Ali, da ga nevolim, sve bi bilo puno teè. Sada je naotoku 500 stanovnika, ljeti ih narastepeterostruko i uvijek ima posla. @elio bihvam jo{ ne{to re}i. Za na{ Vjesnik imampohvalu, jer je puno dobrih i stru~nih tek-stova i stvari koje nam u poslu mogukoristiti i dobro je kada pro~itate ne{to oonome s ~ime se kroz rad susre}ete i {tonije lo{e obnoviti. Znate, dobro je ono {toste pisali iz ratom poru{enih podru~ja, jersvaki ~ovjek o tome ima druk~iji osje}aj,svatko to druga~ije cijeni. I radnik u korpidruk~ije razmi{lja od onoga s penja~ima.

Boìdar je probudio gospo|u Lenku danam proda razglednicu Velog Ià i ona je toljubazno u~inila. @ao nam je, ali vrijemepovratka se pribliìlo. Denis je lijepozaklju~io: Napi{ite da je ovaj dan bio samouvertira i da zbog puno ljepote morateopet do}i. Jednostavno, napi{ite na kraju:nastavlja se.

Obe}ala sam, a ja zadanu rije~ odrìm.

- Nastavit }e se -Vero~ka Garber


Nova niskonaponska mreà na otoku Rivnju

Pave priprema marendu na brodu

Kabelska ku}ica i dalekovod na otokuRivnju

Netko napu{ta, a netko stiè u I`

Rajonski elektromonter na otoku IùBoìdar Rakocija: za na{ Vjesnik imampohvalu jer puno je dobrih i stru~nih tek-stova i stvari koje nam u poslu mogu koris-titi, a dobro je {to ste pisali iz ratomporu{enih podru~ja

Protokol iz Kyota o promjeni klime neprovediv?

Projekt ponora ugljikaZnanstvena neodre|enost u mjerenjima kretanja ugljika unutar i izvan ekosustava je prevelika, jerotvaraju}i cijelu biosferu postupcima pod Protokolom iz Kyota, vlade su je u~inile potpunoneprovjerljivom

Poàri haraju {umama ameri~kih za-padnih dràva izbacuju}i u atmos-feru stakleni~ke plinove. SAD èli

iskoristiti svoje {ume kao dragocjene"ponore ugljika" - tro{e}i dioksid, a isto-dobno omogu}uju}i automobilima i tvorni-cama nesmetanu potro{nju fosilnih goriva.

Znanstvenici smatraju kako pouglje-njene {ume SAD-a mogu zorno pokazatiza{to je Protokol iz Kyota, kamen temeljacsvjetskih napora u obuzdavanju globalnogzatopljenja, u svojoj osnovici neprovediv.Dok se vlade u studenom ove godine uHaagu spremaju dovr{iti sporazum oklimi, nedavno objavljeno izvje{}e odstrane nezavisnog me|unarodnogstru~nog tima upozorava kako do spora-zuma ne}e biti mogu}e do}i. U izvje{}use tvrdi da je sporazum, namijenjeno~uvanju Planeta od ~ovje~anstva, uistinu"la`na povelja".

Protokol je osmi{ljen na sastanku u Riju1997. godine kao strategija obuzdavanjazaga|enja stakleni~kim plinovima iz indus-trija "tvorni~kih dimnjaka" i ispuha vozila, ajednako tako postavlja zadatak industrija-liziranim zemljama za smanjenjemzaga|enja uglji~nim dioksidom do 2010.godine. No, kako bi se zadatak lak{e ispu-nio, vlade su ~ule i drugo mi{ljenje - zasa-diti {ume i promijeniti namjenu zemlji{takako bi se pove}alo "upijanje" CO2 iz zraka.Premda priru~nik za ovakve projekte pon-ora ugljika jo{ nigdje u svijetu nije napisan,mnoge ga zemlje vide kao jednostavan putudovoljavanju Protokola.

Ameri~ka je vlada najavila po~etkomkolovoza kako namjerava "upiti" 300 mili-juna tona ugljika godi{nje do 2010. putemprojekata ponora ugljika u {umama iobradivom zemlji{tu. Taj je iznos ekviva-lentan 15 posto sada{njih emisija CO2 idvostrukoj vrijednosti zacrtanihograni~enjaprema Protokolu iz Kyota.Shodno tomu, to bi omogu}ilo nesmetanopove}anje emisija iz tvorni~kih dimnjaka(?!). Problem je u tomu {to bi moglo pro}ii do 50 godina prije nego {to bi itkomogao biti siguran da su ponori ugljikaobavili svoj posao, kaè Sten Nilsson izMe|unarodnog instituta za analizeprimijenjenih sustava (IIASA) u Laxen-burgu, Austrija. Znanstvena neodre|enostu mjerenjima kretanja ugljika unutar i iz-van ekosustava je jednostavno prevelika.Otvaraju}i cijelu biosferu postupcima podProtokolom iz Kyota, vlade su je u~inilepotpuno neprovjerljivom. Krajem kolo-voza S. Nilsson i suradnici objavili su nasvojoj web stranici prvu iscrpniju analizuovih neodre|enosti i njihov utjecaj naprovedivost Protokola.

Ho}e li {ume ponoriugljika udovoljiti

ograni~enjima iz Kyota?

Pro{le je godine New Scientist izvijes-tio o odvjenim istraìvanjima koja su po-

kazala da {ume mogu vrlo razli~itome|usobno djelovati s uglji~nim dioksi-dom u atmosferi tijekom idu}ih de-setlje}a. Izvije{teno je o studijama kojesu pokazale da bi mnoge {ume koje sesada ~ine kao sna`ni ponori ugljika, dosredine stolje}a mogle ispu{tati velikekoli~ine ugljika, poti~u}i time efekt stak-lenika.

Me|utim, Nilssonova je studija poka-zala da postoje velike praznine u na{emznanju o utjecaju {uma na razine ugljikau atmosferi u kratkoro~nom razdoblju -unutar sljede}ih 10 godina. [tovi{e, onaje pokazala da }e te neodre|enosti one-mogu}iti potvrdu ho}e li {ume ponorikoje SAD èli zasaditi, "upiti" sav potre-ban ugljik kako bi se zadovoljilaograni~enja iz Kyota unutar sljede}ih 5do 10 godina. Jednako tako je pokazalada }e zemlje potpisnice biti umogu}nosti sustavno zaobilaziti svojeobveze iz Protokola, prihva}aju}i oveneprovjerene na~ine kako bi ih "ispunili".Stoga se Protokol sveo na "la`nu povelju"koja je potpuno neprovediva. Nikad prijetako va`ni propusti ovog sporazumanisu bili izre~eni tako jasno.

IIASA je dobila trenuta~nu potporuvode}eg ameri~kog analiti~ara protok-ola, Davida Victora iz Vije}a ome|unarodnim odnosima iz New Yorka.On je izjavio: "Njihova je analiza u temel-jnim na~elima ispravna. U biti je ne-mogu}e provjeriti udovoljavanjezahtjevima, ako oni uklju~uju i {ume".Ove kritike idu izravno u sredi{te po-liti~kih napora kako bi se Protokol staviona snagu. Neke nacije, a najizraènijeSAD, inzistiraju na tomu da }e ratificiratiSporazum samo ako je u njegauklju~ena i sadnja {uma kao pomo} upostizanju zadanih ciljeva. Pod "strogimtuma~enjem" Protokola iz Kyota, kaè D.Victor, "sav ugljik iz biosfere na kojiutje~u promjena namjene zemlji{ta i

po{umljivanje u industrijaliziranimzemljama pokriven je ovim Sporazu-mom". Nagrada za zemlje koje pohra-njuju ugljik u svojim biosferama bit }edopu{tene za ve}im emisijama CO2spaljivanjem ugljena i nafte. Jednakotako, bi }e ka`njeni za smanjivanjekoli~nika pohranjenog ugljika.

I ovdje postoji znanstveni problem. I{ume i tla sadrè velike koli~ine ugljika.Najve}i dio izmjenjuje se izme|u zraka itla prirodnim putem tijekom promjenegodi{njih doba ili kao posljedica {umskihpoàra i manjih izmjena u kori{tenjuzemlji{ta. Ako se izostavi i mali dio tihizmjena iz prora~una, ili naprave sitne po-gre{ke u prora~unu "tokova", ra~unanjekoli~ina "nacionalnog" ugljika prema pro-tokolu jednostavno ne}e biti izvedivo.

Na~in za varanje

Osnova analize IIASA-e je iscrpna stu-dija biosfere u Rusiji u kojoj se nalazijedna petina svjetskih {uma. Godi{njitokovi ugljika izme|u biosfere i atmos-fere preko cijelog ruskog teritorija ot-prilike su deset puta ve}i od emisijakojima pridonosi ~ovje~anstvo, kaèIIASA-in znanstvenik Anatolij [videnko.Pod Protokolom iz Kyota, Rusija }enajvjerojatnije mo}i zahtjevati olak{icezbog pobolj{anja sposobnosti svojebiosfere u "upijanju" ugljika. Ali, neo-dre|enosti uklju~ene u izra~un takviholak{ica su goleme i "sigurno u velikojmjeri prema{uju mogu}e promjene u in-dustrijskim emisijama", kaè [videnko. Ato je, kaè on, na~in za varanje.

Znanstvenici na Me|udràvnom savje-tovanju o promjeni klime (IPCC9 UN izdalisu izvje{}e u lipnju, o kori{tenju {uma igospodarenju obradivim povr{inama kaona~inu ispunjenja zadanih ciljeva Proto-kola. No, nisu predloìli niti na~in mjerenjaneodre|enosti u prora~unu niti njihovog

utjecaja na ispunjenje Protokola. Kritike iz-vje{taja IPCC-a, najglasnije od Svjetskogpokreta za za{titu {uma, me|unarodneskupine za pritisak na zakonodavstvo ijavnost sa sjedi{tem u Urugvaju, smatrakako je izvje{}e kompromitirano ~injeni-com da nekoliko njegovih autora radi zatvrtke koje nude znanstvene usluge kom-panijama koje provode projekete ponoraugljika.

Optu`ba je {tetna stoga, smatra Mi-chael Obersteiner iz IIASA-e, {to }e i vladei kompanije koje upravljaju {umama pono-rima koristiti rupe u Protokolu kako bizaobi{li svoje obveze. "Ako bilo tko od njihposadi {ume ponore i dobije golemeolak{ice za njih, zna da }e biti nemogu}edokazati ili osporiti te olak{ice. I stoga jesporazum u stvari la`na povelja, tvrdi M.Obersteiner.

Neki pregovara~i o klimi èleograni~iti protokol na odre|ene dijelovebiosfere - poput {uma namijenjenih zaponore ugljika. Ali S. Nilsson tvrdi da bito moglo biti lo{ije od beskorisnog. "[to}e se dogoditi ako se poàr, kakvi sadaharaju SAD-om, nastao u {umi ponoru,pro{iri na {ume koje ne podlijeù Proto-kolu. Milijuni tona ugljika mogli bi se is-pustiti u atmosferu s tim da se to nemoè ni~im kompenzirati".

Rastu}i strah o ~injenici da su zalihebiosfere prema Protokolu jednostavnoneizvedive, ohrabrilo je ministre zaza{titu okoli{a Europske Unije nazaklju~ak da bi {ume mo`da trebaloisklju~iti kao sredstva za postizanje za-danih ciljeva emisija. Me|utim, ministri}e se su~eliti s te{kom zada}om uvjera-vanja drugih industrijaliziranih zemalja,poput SAD i Australije, koje naginju raz-voju projekata ponora ugljika.

Ameri~ki predsjedni~ki izbori zakazanisu za 7. studenog; sredi{nja konferencijao klimi odràva se od 13. do 24. stude-nog u Haagu. Neovisno bude li Al Gore iliGeorge W. Bush izabran u Bijelu ku}u,SAD }e nastaviti inzistirati na kori{tenju{uma ponora u zamjenu za svojuneprekinutu potporu Protokolu iz Kyota.Neki analiti~ari smatraju kako podupira~iProtokola strahuju otvoriti pitanje izvedi-vosti Protokola u slu~aju da ameri~katvrda struja to ne iskoristi kao oru`je pro-tiv samog Protokola.

Ali, poruka od IIASA-e ~ini se potpunojasna. Znanost jo{ ne moè opravdatisustav ograni~enja stakleni~kih plinova

koji bi uklju~ivao i biosferu. Do tada, je-dini odrìvi Protokol iz Kyota je onaj kojise temelji isklju~ivo na smanjenju svjet-ske potro{nje fosilnih goriva.

Izvor: New Scientist, 26. kolovoza2000.

Pripremili:Mr. sc. Kaìmir Vranki}, dipl. ing.

Renata Matani},dipl. ing.

Izme|u istine i istine


Koliko }e godina trebati za primjenu projekta ponora ugljika uz ovakvu sje~u {uma: primjer izAljaske i...

Strategija za{tite okoli{a i Nacionalni plan djelovanja za okoli{

Uskladu sa Zakonom o za{titi o-koli{a, ~lanak 18, Ministarstvoza{tite okoli{a i prostornog

ure|enja pokrenulo je izradu Strategijeza{tite okoli{a Republike Hrvatske i Na-cionalnog akcijskog plana za{tite okoli{a.Svrha izrade navedenih nacionalnih doku-menata je odre|ivanje stanja okoli{a, os-novnih ciljeva i mjerila za provo|enjeza{tite okoli{a u cjelini, odnosno po sas-tavnim dijelovima okoli{a i prostornimcjelinama, te dono{enje prioritetnih mjeraza{tite na razini dràve.

Strategija za{tite okoli{a (u daljnjemtekstu: Strategija) treba dati ocjenustanja okoli{a, osnovne ciljeve i mjerilaza provo|enje za{tite okoli{a u cjelini posastavnim dijelovima okoli{a i prostor-nim cjelinama, te prioritetne mjereza{tite. Osim toga, treba dati utemeljenjeravnomjernog gospodarskog razvitka iu~inkovite za{tite okoli{a. To se odnosi,kako na tehni~ke i proizvodne, tako iekonomske mjere upravljanja okoli{em usvrhu smanjenja one~i{}avanja, te ra-zumnog kori{tenja prirodnih dobara.Strategiju za{tite okoli{a donosi Hrvatskidràvni sabor na prijedlog Vlade Repub-like Hrvatske.

Nacionalni plan djelovanja za okoli{ (udaljnjem tekstu NEAP - National Environ-mnetal Action Plan) koncepcijski jesli~an dokument, no svrha mu je prijesvega pronalaènje rje{enja za prioritetneprobleme okoli{a u dràvi, pa je zbog togvi{e kratkoro~nog karaktera i usmjerenna prioritete. U cilju planiranja djelovanjaza okoli{, na razini me|unarodne zajed-nice (UN), va`nijih me|udràvnih i region-alnih organizacija (EU, OECD itd). te urazvijenim dràvama, postoje dugoro~niprogrami, strategije ili politike za{tite o-koli{a, poglavito za desetogodi{nje dodvadesetogodi{nje razdoblje. RepublikaHrvatska jedina je zemlja s gospo-darstvom u tranziciji, koja jo{ nemaNEAP. Tako|er, me|unarodni ugovori uza{titi okoli{a, obvezuju stranke ugovorana dono{enje strategija, politika i pro-grama u cilju planiranja svog djelovanja uza{titi okoli{a i uskla|ivanja budu}eg go-spodarskog rasta s o~uvanjem prirode,odnosno postizanje odrìvog razvoja.

Ciljevi Strategije i NEAP-a

Strategija treba odrediti dugoro~ne,srednjoro~ne i kratkoro~ne ciljeve za{titeokoli{a. Postavljeni ciljevi moraju biti os-tvarljivi, prilago|eni razvojnom trenutku i

potrebama Hrvatske, te usmjereni naodrìvi razvoj. Predloène mjere morajubiti usugla{ene i dogovorene me|u sekto-rima i resorima, te odabrane i provjerene uodnosu na o~ekivane rezultate i u~inke narazvoj i okoli{ u Hrvatskoj.

Glavni cilj NEAP-a je utvrditi pri-oritetne probleme u za{titi okoli{a i finan-cijski najdjelotvorniji na~in rje{avanja tihproblema. NEAP treba razraditi sveobuh-vatnu politiku za{tite okoli{a kroz ot-voreni suradni~ki proces me|u svimzainteresiranim resorima i sektorima.Osim toga, NEAP treba pomo}i uprivla~enju inozemnih ulaganja u za{tituokoli{a.

Metodologija izrade

Po~etkom 1999. godine na ve}zapo~ete pripremne aktivnosti za izraduStrategije (vo|ene od biv{e Dràvneuprave za za{titu okoli{a) nadovezao seprojekt Svjetske banke za pobolj{anjefunkcioniranja sustava za{tite okoli{a,unutar kojeg se trebao izraditi NEAP. Zataj projekt Svjetska banka je ponudila be-spovratna sredstva.

Predvi|eno je da se u okviru izradeNEAP-a obavi analiza stanja okoli{a

(zraka, mora, tla, biolo{ke raznolikosti ikrajolika, geolo{ke ba{tine itd.) i ocijenidjelotvornost sustava njihove za{tite uHrvatskoj. Tu spada i ocjena u~inkovitostiregulative za{tite okoli{a, te instrumenataza{tite okoli{a, kao i u~inkovitost proved-benih tijela na dràvnoj i lokalnoj razini.

Temeljem te analize potrebno jeutvrditi prioritete, oblikovati i predloìtikonkretne planove djelovanja za njihovorje{avanje. Formirane su radne skupinesastavljene od stru~njaka iz svihdru{tvenih sektora koje obra|uju svakapo jednu problematiku za{tite okoli{aprema dogovorenim kriterijima i strukturiSvjetske banke. Tematski prilozi radnihskupina skupljeni su u obliku nacrtadokumenta oko kojeg se trenuta~no pro-vode javne rasprave.

Va`nost i uloga HEP-a

Hrvatska elektroprivreda je uslijedsvoje temeljne infrastrukturne uloge uhrvatskom gospodarstvu, ali i kao jedanod najve}ih investitora u za{titu okoli{au Hrvatskoj zainteresirana za sudje-lovanje i ishod tih rasprava. Osobitostoga, {to se na njih na lokalnoj razini(ùpanije) pozivaju predstavnici lokalnihjednica HEP-a (elektrana, distribucije iprijenosa), koji bi na tim raspravamatrebali uvaàvati i zastupati poslovne in-terese kompanije, uklju~uju}i i brigu ookoli{u formalno izraènu Poslovnompolitikom o za{titi okoli{a. O tomu su usrpnju na odgovaraju}i na~inobavije{teni svi direktori temeljnih direk-cija HEP-a. Ciljevi poslovnog razvojaHEP-a trebaju biti na vrijeme prepoznati iuklopljeni u Strategiju i NEAP u svezi s~ime je uspostavljen kontakt saslu`bama Ministarstva za{tite okoli{a iprostornog ure|enja.

mr. Zoran Stani}


Energija i okoli{

Dugoro~ne mogu}nosti za Francusku energetsku strategiju

NUKLEARNA ENERGIJA ILI PLINNovo izvje{}e o mogu}nostima francuske energetske strategije i dugoro~nojiskoristivosti nuklearne energije predstavljeno premijeru Lionelu Jospinu

• Prema zahtjevu premijera, izvje{}e dugo 288stranica napravila su tri ~ovjeka: Jean-MichelCharpin iz Op}e komisije za planiranje, klju~nogstrate{kog foruma za javnost; Benjamin Dessus iznacionalnog znanstveno istraìva~kog centra (CNRS)i Rene Pellat iz francuske Agencije za atomsku ener-giju (CEA).

Autori su naglasili da cilj izvje{}a, koje pokrivarazdoblje od 2000. do 2050. godine, nije da budevodi~ ovla{tenim tijelima, niti da utje~e na javnomi{ljenje, nego da osigura tehni~ke, ekonomske i e-kolo{ke informacije potrebne za javnu raspravu ofrancuskim budu}im energetskim opcijama. Dvaglavna zaklju~ka su:

• Postoje}e nuklearne elektrane }e zadràti pred-nosti vezane uz cijenu u odnosu na kombinirane plin-ske elektrane, koje su jedini ozbiljni takmac uosiguranju budu}ih potreba za elektri~nom energi -jom, pod uvjetom da ne budu prerano zatvorene.

• Nuklearna energija }e zadràti ekonomske pred-nosti pri gradnji novih kapaciteta, osim ako cijeneplina ostanu nepromijenjene u duèm razdoblju.

Izvje{}e na francuskom jeziku je dostupno na Inter-net stranici: www.plan.gouv.fr. Izvje{}e je podijeljenona pet glavnih dijelova:

• U prvom dijelu analizirana su dva scenarija zaprosje~ni ìvotni vijek nuklearne elektrane od 41 do 45godina. Uz to su pretpostavljene tri strate{kemogu}nosti za kraj nuklearnog gorivog ciklusa: prerada65-75% istro{enog goriva, prerada svog istro{enog go-riva i prijelaz na "otvorenu" strategiju gorivog ciklusa(do 2010. godine). Zaklju~ak je da scenarij s 45godi{njim ìvotnim vijekom daje u{tedu od 6 centi pokilovatsatu, a "zatvoreni" gorivi ciklus ko{ta 1% vi{e od"otvorenog" scenarija.

• U drugom dijelu ispitano je postoje}e stanje nuk-learne energije u svijetu i procijenjena vanjska cijena(utjecaj na okoli{) fosilnih goriva i nukelarne energije.

• U tre}em dijelu sakupljeni su dosada{nji podaci imogu}i razvoj na podru~ju sa~uvanja energije, te teh-nologija koje koriste fosilno gorivo, nuklearnu energijuili obnovljive izvore.

• U ~etvrtom dijelu procijenjene su gornja i doljnjagranica mogu}e potro{nje - 720 teravatsati i 535 TWhdo 2050. godine. Uz to su pretpostavljena ~etiri

mogu}a stupnja dràvne intervencije u energetskotrì{te i dobiveno {est mogu}ih scenarija. Dva od tri"gornja" scenarija predvi|aju izgradnju novih nuklearnihelektrana, s rezulatom od 50-80% nuklearnog udjela do2050. godine. Jedan od tri "doljnja" scenarija tako|erpredvi|a nuklearni udio od 50% u 2050. godini.

• U petom dijelu uspore|ene su cijene proizvodnje unuklearnim i plinskim elektranama, koriste}i istih {estscenarija. Uvedene su i tri nove nepoznanice za budu}ecijene plina, koje }e ostati nepromijenjene ili }e sepove}ati do 47% do 2020. i 88% do 2050. godine. Nuk-learna energija }e zadràti konkurentnost, osim u sce-nariju "bez promjene", a prosje~na cijena proizvodnjenuklearne energije u razdoblju od 50 godina ostat }ekonkurenta. Plin }e biti pristupa~niji u nekim slu~aje-vima tog scenarija, kada se uzme u obzir potreba zaizgradnjom novih kapaciteta nakon 2020. godine.

Prevela: Nevenka Novosel

Republika Hrvatska je jo{ jedina tranzicijska zemlja koja nema Nacionalniplan djelovanja za okoli{, a rije~ je o dokumentu kratkoro~nog obilje`jausmjerenog na prioritetne probleme u dràvi

Utvrditi ciljeve i mjerila zaprovo|enje za{tite okoli{a

HEP i Dru{tvo za za{titu potro{a~a POTRO[A^

Prvi korak ka razumijevanjuPismo Dru{tva POTRO[Aûpu}eno Hrvatskojelektroprivredi, kao reakcija nazahtjev za pove}anjem cijeneelektri~ne energije bio je povodza inicijativu HEP-a daorganizira sastanak u svomproizvodnom pogonu kako bi,izme|u ostalog,predstavnicima Dru{tvaPotro{a~ pribliìo sloèniproces proizvodnje elektri~neenergije i topline

Uzagreba~koj Elektrani-Toplani,

od kuda je krenula elektrifikacijagrada Zagreba davne 1907. go-

dine, susreli su se, na poziv HEP-a, pred-stavnici Dru{tva za za{titu potro{a~aPOTRO[A^ i Hrvatske elektroprivrede.Doma}in susreta bio je Josip Perica, di-rektor EL-TO, a susretu su bili nazo~ni Ivoôvi}, predsjednik Uprave HEP-a, DarkoBeli}, direktor Direkcije za ekonomskeposlove, Mladen Mandi}, savjetnik iMihovil-Bogoslav Matkovi}, rukovoditeljOdjela za odnose s javno{}u. U imeDru{tva POTRO[A^, osnovanog prolje-tos, bile su nazo~ne Jadranka Kolarevi},zamjenica predsjednika i Snjeàna An-toli}.

Neposredan povod ovom sastankubilo je pismo Dru{tva POTRO[Aûpu}eno Hrvatskoj elektroprivredi, kao

reakcija na zahtjev za pove}anjem cijeneelektri~ne energije. HEP je inicirao ovajsastanak u svom proizvodnom pogonukako bi predstavnicima Dru{tva Potro{a~pribliìo sloèni proces proizvodnje elek-tri~ne energije i topline.

Ivo ôvi}, predsjednik Uprave HEP-aobrazloìo je prijedlog HEP-a za pove}a-njem cijene elektri~ne energije, uz na-pomenu da nije izostalo razumijevanje zapotro{a~e te{kog socijalnog stanja.Poskupljenje elektri~ne energije jeneizbje`no zbog vi{estrukog poskupljenjaenergenata i iznimno lo{ih hidrolo{kih o-kolnosti. U HEP-u se poduzimaju mjere ra-cionalnog poslovanja, a jednako seo~ekuje i od potro{a~a pri kori{tenju elek-tri~ne energije.

U razgovoru je nagla{ena komplicira-nost Tarifnog sustava za obra~un elek-tri~ne energije kojeg potro{a~i nerazumiju, te o mogu}nosti smanjenjara~una potro{a~a ugradnjom limitatora.

Prvi su kontakti ostvareni, a dogovorenisu i budu}i. Dru{tvo Potro{a~, kako mu iime kazuje, èli zbog potro{a~a bitiupu}eno u na~in poslovanja Hrvatske elek-troprivrede kako bi s razumijevanjem mo-glo pratiti poteze HEP-a premapotro{a~ima. Upravo transparentnost po-slovanja jedan je od temeljnih ciljevaUprave HEP-a, jer samo primjereno pozna-vanje i razumijevanje moè ublaìti otporekoji se javljaju pri ostvarenju poslovnih ci-ljeva HEP-a.

Dragica Jurajev~i}

Odnosi


Sindikalna renesansa u Europi

Novi Zakon o radnim odnosima u Europi stupio je na snagu u svibnjuove godine, s namjerom da kao dio europskog zakonodavstva izjedna~istanje u podru~ju radnih odnosa

• U svibnju ove godine u Europi je na snagu stupioZakon o radnim odnosima donesen 1999. godine. To jedio europskog zakonodavstva napravljen s namjerom dase stanje u podru~ju radnih odnosa izjedna~i u ~itavojEuropi, kako za poslodavce, tako i za zaposlene.

Prema novom zakonu, ako 50 posto plus jedan svihzaposlenih u nekoj tvrtki èle sindikat, taj sindikat upravamora priznati. Svaki zaposleni ima pravo da ga, ako to èli,na disciplinsku komisiju prati predstavnik sindikata, bezobzira na to je li sindikat u toj tvrtki priznat ili ne. A {to seti~e kompanija s tisu}u i vi{e zaposlenih u jednoj europ-skoj zemlji i 150 zaposlenih u nekoj od drugih zemaljaEurope, zakonska je obveza svake od njih osnivanjetakozvanog vije}a zaposlenih, koje uprava mora stalnokonzultirati kod svih odluka.

"Nebitne" pla}e

Velik broj ste~ajeva, spajanja i preuzimanja tvrtki, teprelaska radnika iz dru{tvenog u privatni sektor stvorio jepogodno tlo za sindikate, tvrdi jedna visoka sindikalnadu`nosnica. Ovo nije izazvano samo nesigurno{}u me|uzaposlenicima. Multinacionalne kompanije i sve one koje}e biti zahva}ene ovim novim zakonom i stvaranjemvije}a zaposlenih polako shva}aju da }e u{tedjeti novaccentraliziranim pregovaranjem sa zaposlenima.

[to danas ljudi èle od sindikata? Prema istraìvanjuprovedenom me|u 3065 zaposlenih ~lanova sindikataradnika u komunikacijama, rezultati su doista zanimljivi.Sigurnost radnog mjesta je definitivno najve}a briga svih,{to je spomenulo 77 posto ispitanih. âk je i takve tradi-cionalne preokupacije kao {to su zadràvanje visine pla}ei postignutih uvjeta mirovinskog osiguranja spomenulo 62posto ispitanih. Pove}anje pla}e, {to mnogi ljudi jo{uvijek smatraju glavnim razlogom postojanja sindikata,spomenulo je samo malo vi{e od polovice ispitanih rad-nika, a pobolja{nje uvjeta mirovine spomenulo je njihto~no 50 posto.

Istraìvanje je pokazalo jo{ neke zanimljive rezultate:42 posto ispitanih smatra ve}i utjecaj sindikata uodlu~ivanju va`nim pomakom, vi{e nego ve}u sigurnost ibolju zdravstvenu za{titu na radu (njih 37 posto) ili kra}eradno vrijeme (njih 27 posto). Jedna popularna britanskatelevizijska promid`bena poruka o mo}i malenih mravakoji se ujedine i pobijede medvjeda definitivno je imala u-tjecaja.

Nije zato iznena|uju}e {to se Tony Burke, du`nosnikGPMU-a, sindkata grafi~kih, tiskarskih i radnika u medi-jima, osje}a tako pobjedonosno. Prema jednom drugomistraìvanju, pet milijuna ljudi danas bi èljelo pristupitisindikatu. Tony Burke kaè da sindikat polako ulazi i u po-dru~ja u kojima ga je do sada bilo nezamislivo vidjeti - umale tvrtke s preteìto profesionalnom radnom snagom.

"Imamo specijalni odjel koji se bavi takozvanim e-radnicima, onima koji rade na Internetu. Zove se CSMOn-line i preko Interneta radnicima daje savjete koji se ti~uugovora o radu, sigurnosti zaposlenja i dostojanstva naradnom mjestu. Ne moète zamisliti koliko nepravde imaltretiranja ima u tim tvrtkama koje se bave trgovinompreko Interneta", kaè on.

Bitka s nevjericom

U posljednjih godinu dana samo je GPMU sindikat uVelikoj Britaniji proveo osposobljavanje 35 novih sindikal-nih organizatora. To su sve visoko stru~ni ljudi, vi~niprovedbi sindikalnih kampanja po tvrtkama. "Poku{avamoponovno vratiti slavu sindikalnom organiziranuju. Iza nasje dvadeset groznih godina, ali sada smo osuvremenjeni ipoku{at }emo pobijediti na nov na~in, a ne izgubiti nastari", dodaje Tony Burke.

Stvari, zna~i, polako idu na bolje za sindikalno organizi-ranje, ~emu pogoduje novo zakonodavstvo. No, problemajo{ uvijek ima puno, a najve}i od njih i dalje je razbijanjestarih predod`bi o sindikatima i u oklijevanju mnogih da sesindikalno organiziraju. Kao i kod mnogih drugih problema,put ka rje{avanju je u kvalitetnoj komunikaciji. Kao {to kaèjedan visoki sindikalni povjerenik: "Mi smo se promijenili iuhvatili korak s vremenom u kojemu ìvimo, ali nude}i na{eusluge jo{ uvijek se osje}am kao da stojim na uglu ipoku{avam razdijeliti nov~anice od deset funti. Ljudi megledaju podozrivo, jer zvu~i predobro da bi bilo istinito.Susre}em se s puno dvojbi, pa ~ak i cinizma. Ali to }e seubrzo promijeniti - jednostavno mora".

("The Observer")

HEP je iniciraosastanak u svomproizvodnompogonu kako bipredstavnicimaDru{tva Potro{a~pribliìo sloèniproces proizvodnjeelektri~ne energije itopline

Ostvaren je prvikontakt Dru{tvaPotro{a~ i HEP-a, adogovoreni su ibudu}i

Ve}i udjel sindikata u odlu~ivanju - veliki pomak

DV 400 kV Melina-Konjsko sedam minuta izvan pogona

U uvjetima minimalne proizvodnje hidroelektrana u Dalmaciji zbog {tednje skromnihkoli~ina vode u akumulacijama, te elektroenergetski lo{e rije{ene Slavonije, svakizna~ajniji poreme}aj moè izazvati probleme u radu hrvatskog elektroenergetskogsustava

Svake godine ljetni mjeseci donose su{u,poàre, te i{~ekivanje prvih zna~ajnih ki{a .Ove godine, su pojedine ùpanije zbog su{e

traìle progla{enje stanja elementarne nepogode.

Uvjeti rada EES Hrvatske uljetnom razdoblju 2000.

Op}i uvjeti rada EES Hrvatske ovogodi{njeg ljetaobiljeàva posebno duga~ko su{no razdoblje, kao iveliki broj poàra u blizini trasa dalekovoda.

Ju`ni dio EES Hrvatske tijekom radnog dana, priopisanim tokovima ne moè ispuniti uvjete sigur -nosti prema kriteriju n-1. U svakoj zajednici postoji iponeko ali. Mali "ali" za ovu temu dogodio se 12.kolovoza. Tada je do{lo do vrlo zanimljvog pogon-skog doga|aja, o komu }e biti pisano drugomprigodom.

Dugoa~ko su{no razdoblje zna~i minimalnuvo`nju HE u Dalmaciji gdje su locirane najve}e, a is-todobno i jedine elektrane u tom dijelu sustava. Uk-upna vo`nja HE u Dalmaciji i ju`nom dijelu BiH, jenaj~e{}e u granicama izme|u 50-150 MW. Isto-dobno evidentan je uvoz sa zapada radnim danom usatnom iznosu iznad 900 MW. Sve veli~ine odnosese na satne vrijednosti.

Zbog nu`nih radova u TS \akovo 2 u trajanju 2-3mjeseca, isklju~en je u TS \akovo DV 220 kVMraclin-Cirkovci. Slavonija se napaja preko 2 DV110 kV i DV 220 \akovo-Grada~ac. Na dalekovoduje postavljena usmjerena za{tita. Dio potro{a~a Sla-vonije radijalno se napaja iz Ma|arske i iz Vojvodine.Tijekom dana u Slavoniji su angaìrane PTA 1 i 2Osijek i TE-TO Osijek kao potpora.

U uvjetima minimalne proizvodnje HE u Dalmaciji,dakako, zbog {tednje vode u akumulacijama, te Sla-vonije koja je elektri~ki gledano na periferiji sustava,svaki zna~ajniji poreme}aj moè izazvati probleme uradu EES Hrvatske i BiH. Ti problemi mogu se javititijekom no}i ili dana. Radnim danom, tijekom {picasu neugodniji. U susjednoj BiH neposredno prije ras-pada na ju`nom potezu proizvodilo je HE Mostar 7MW i HE Jablanica 50 MW. O~it je manjak proiz-vodnje u tom dijelu dva sustava, koji odre|uje uvozelektri~ne energije na to podru~je. Sve pojave i prob-lemi koji se doga|aju u normalnom pogonu poznatesu iz teorije napajanja relativno udaljenih potro{a~kihpodru~ja.

U susjednom sustavu BiH, jedini zna~ajniji izvorisu TE Kakanj i TE Tuzla (25. kolovoza potro{nje Fede-racije je 480 MWh).

Ovo je sve re~eno kako bi se stekao uvid o nu`nopotrebnom ve}em toku energije od sjevera premajugu preko DV 400 kV Konjsko-Melina i 220 kVBrinje-Konjsko. Svaki ispad 400 kV tijekom dana i zavrijeme ve}eg optere}enja EES izaziva razdvajanjesjever-jug.

Djelomi~ni raspad EESHrvatske i potpuni raspad

EES BiHTog dana 25. srpnja na{e davanje prema BiH bilo je

na razini 250 MW. Tijekom no}i prvi put ispao je 400kV Melina-Velebit (03:46-03:51 - grmljavina), bezve}ih posljedica zbog manjih tereta.

Istog dana u 14,26 ispao je 400 kV Melina-Velebit-Konjsko samo u krajnjim to~kama. Bez uvida uKRD liste navodim ispade DV s vremenima ispada,koja su razli~ita u Rijeci, Splitu, Mostaru, Sarajevu. Is-pali su:

14,26 400 kV Melina-Velebit-Konjsko (samo ukrajnjim to~kama)

14,27 220 kV Brinje-Konjsko, obostranoG2 HE Zaku~ac, G1 HE Dubrovnik,G u HE Peru}a

14,26 Obostrani ispad DV 110 kV Krk - Rab

14,27 TS \akovo - isklju~en DV 220 kV Grada~ac

14,28 HE Senj ispad DV 110 kV Oto~ac

14,28 TS Li~ki Osik - ispad DV 110 kV Novalja

14,28 Obostrani ispad DV 110 kV Daruvar -Virovitica

14,28 Obostrani ispad DV 110 kV Gradi{ka - Poèga

14,33 TS Rab isklju~en DV 110 kV Novalja

14,34 TS Melina uklju~en DV 400 kV RHE Velebit

14,34 TS Konjsko uklju~en DV 400 kV RHE Velebit

14,39 Uklju~en DV 220 kV Brinje - Konjsko

14,42 Uklju~en DV 110 kV Daruvar - Slatina

14,43 Uklju~en DV 110 kV Gradi{ka - Poèga

14,53 Uklju~en DV 110 kV Krk - Rab

14,57 HE Senj uklju~en DV 110 kV Oto~ac

14,57 TS L. Osik uklju~en DV 110 kV Novalja

19,03 TS \akovo uklju~en DV 220 kV Grada~ac

19,05 TS Grada~ac uklju~en DV 220 kV \akovo

Tijekom prvog ispada u 03,46 naponske okolnostisu bile bitno razli~ite

sati 03,46 sati 14,26

TS KONJSKO 417 kV 386 kV teret (MW)vidl-jiv na shemi 1 i 2 u privitku

shema br. 1 237 kV 219 kV

TS ZAKUÂC 236 kV 220 kV

shema br. 2. 117 kV 109 kV

• Dalekovodi 220 kV Konjsko - Mostar i Zaku~ac -Mostar kod nas nisu ispali. Uklju~eni su u Mostarunakon stabilizacije stanja u Dalmaciji.

• Dalekovod 220 kV \akovo - Grad~ac nije ispao uTS \akovo nego je isklju~en na na{u intervenciju. Ko-liko je trenuta~no vi|eno na monitoru DV je bio ~ak nateretu 65 MW! Na istom DV u TS Grada~ac (BiH) pre-kida~ na vodnom polju 220 kV \akovo nije mogaoukop~ati vod zbog lokalnog kvara.

• Na podru~ju Slavonije radile su elektrane PTA iTE-TO Osijek. Plinski blokovi su ostali u pogonu uoto~nom radu, kao i potro{nja napajanja iz Ma|arske iSRJ.

Prigodom ovog raspada klju~ne su informacije is-pad i uklju~enje DV 400 i 220 kV a to je od 14,26 -14,33 za 400 kV Melina-Konjsko, odnosno14,27-14,39 za DV 220 kV.

Zapaèn je teret na 110 kV Me|uri} - Daruvar - Vi-rovitica 111 MW i 110 kV Gradi{ka - Poèga 96 MW(sve trenuta~ne vrijednosti).

Sli~no se dogodilo u subotu 12. kolovoza 2000. Is-pao je ponovno isti DV, ali brzom intervencijom ve}egbroja elektrana koje su bile ovog puta na mreì, doraspada nije do{lo. Dulje od ~etiri sata, balansiraju}ioptere}enje DV-a 220 kV na vrijednosti 180 MW, iz-bjegnut je raspad EES.

Op}enito govore}i, kad je tijekom nekoliko danavanjska temperatura vi{a od 35°C, do mogu}egopasnijeg istegnu}a dalekovodnih uàdi obi~no dolaziu vremenu izme|u 11-18 sati. Preskok je u tom inter-valu pogubniji za sustav.

Starija dalekovodna uàd vremenom djelomi~nogube svojstvo elasti~ne deformacije (zamor materi-jala), te i ovu ~injenicu treba uvaìti.

Za stabilan rad u sada{njoj konfiguraciji mreè, odvelike va`nosti su sva ~vori{ta, posebno 400 kV i 220kV, te DV 400 kV Melina-Velebit-Konjsko. Svaki ispadovog DV tijekom radnog dana i niska proizvodnja hi-droelektrana, najvjerojatnije izaziva nestabilan radsustava. Mjera koja moè sprije~iti ispad je ve}a pro-izvodnja elektrana u Dalmaciji {to je u suprotnosti sa{tednjom hidro-potencijala. Za sada to ostaje jedinorje{enje. Istina, krajem kolovoza dovr{en je remont150 MW u susjednoj BiH (Rama), te }e i to ublaìtiproblem, ali ga ne}e rije{iti.

U to vrijeme bit }e uklju~en i 220 kV Cirkovci-Mraclin-\akovo. Me|utim, problem se ne moè nikadlocirati samo na jedno mjesto ili objekt. Naj~e{}e jerije~ o sklopu nepovoljnih okolnosti i rje{avanjemsamo jednog problema ne rje{avamo trenuta~nonepovoljno stanje.

Tijekom brojnih kriti~nih stanja i pogonskihdoga|aja ostvarena je dobra suradnja s dispe~erskimcentrima susjednih zemalja. Potrebno je {to prijekompletiranje mjerne opreme na me|udràvnimdalekovodima i pobolj{anje njena rada.

Niko Mandi}


Iz pera dispe~era

Smanjeni tok energije sjever-jugprijeti stabilnosti sustava

Deminira se DV 110 kV Osijek II - Osijek III

Mine kao rukom razbacanePrema programu sanacije i obnove ratnih {teta, zapo~elo je deminiranje trase 10 kVdalekovoda, nakon ~ega }e uslijediti njihova obnova

Prema Programu sanacije i obnove ratnih {teta napodru~ju Slavonije osnovan je Tim za sanaciju, na~ijem ~elu je rukovoditelj Odjela izgradnje PrP-a

Osijek Dinko Zori}. Sanacija obuhva}a samo 110 kVmreù, odnosno trafostanice i dalekovode prijenosne dje-latnosti, a u njenim okvirima je i deminiranje trase 110 kVdalekovoda. Prema dogovorenim prioritetima prvo demini-ranje je zapo~elo 21. kolovoza za trasu DV 110 kV Osijek II -Osijek III. Tek nakon deminiranja, uslijedit }e i njegova ob-nova.

Deminiranjem i obnovom ovog dalekovoda povezat }ese TS 110/35 kV Osijek II s TS 110/35 kV Osijek I, kada }ese privremena ratna veza pod ratnim nazivom DV 505/5ostvarena pomo}u drvenih stupova, koji se zbog dotraja-losti ve} uru{avaju, staviti van pogona. Tada }emo ponovodobiti pouzdanu prijenosnu vezu iz EL-TO Osijek (90 MW) sprijenosnom mreòm Slavonije i Hrvatske.

Kako trasa ovoga dalekovoda prolazi crtom ratnog raz-dvajanja izme|u Osijeka i Tenje moglo se pretpostaviti da jeprepuna mina. Da je tomu tako, te da }e ubojiti ostaci ratnihdoga|aja iz 1991/92. jo{ dugo na podru~ju isto~ne Sla-vonije biti prijetnja ljudima koji zbog narav posla morajukad-tad u}i na ovaj teren, najbolji je dokaz ono {to je unekoliko dana razminiranja prona|eno na trasi ovogadalekovoda, koji se deminira u {irini od samo 20 metara.

Pri obilasku deminiranog dijela trase, ono {to smo vidjelipruìlo je nevjerojatnu sliku. Na pojedinim dijelovima trasemine su posijane kao da ih je netko rukom u {irokom za-mahu razbacivao po terenu. Na pedeset prostornih metara,veliki stru~njaci i vrijedni pirotehni~ari specijalne postrojbeMUP-a iz Zagreba prona|u i po petnaest mina svih veli~ina isnaga. Ima ih svakakvih, od onih najmanjih, tzv. pa{teta, pado odsko~nih, nagaznih, s osjetljivom antenom, tenkovskihi drugih, kojima i ne znam naziv.

Dinamika deminiranja ovisi i o vremenskim uvjetima (uslu~aju ki{e se ne radi), a prema obavljenom poslu i onome

{to jo{ preostaje, cijela trasa dalekovoda mogla bi bitideminirana u prvoj polovici listopada ove godine. Nakontoga Hrvatski centar za mine mora obaviti kontrolu demini-ranog terena i izdati HEP-u certifikat o razminiranostiobiljeènih povr{ina. Tek tada uslijedit }e radovi na sanaciji

dalekovoda, a taj posao obavit }e zaposlenici tvrtke"Dalekovod" iz Zagreba.

Obveza HEP-a, odnosno Prijenosnog podru~ja Osijek,jest osiguranje stalno prisutne sanitetske potpore Staniceza hitnu medicinsku pomo} iz Osijeka. Lije~nik, medicinskitehni~ar i voza~ s opremljenim vozilom svakodnevnodeùraju kraj trase dalekovoda koja se deminira.

Jednako tako, svoj posao ovdje obavljaju geodeti DPElektroslavonija Osijek, ~iji zadatak je u kartu razminiranogdijela trase dalekovoda ucrtati svaku prona|enu minu.

Nadzor nad cjelokupnim obavljenim radovima vodi To-mislav Vujnovac, koordinator poslova za odràvanje Prije-nosnog podru~ja Osijek.

Julije Huremovi}

Opasnosti


Osvrt Elektroprivreda ju~er i danas

Vrijeme prolazi, ~udna shva}anja ostajuJ

edan ljudski vijek, nekih sedamde-setak godina neznatno je povijesnovremensko razdoblje, ali u elektri -

fikaciji Hrvatske predstavlja vrlo velikiskok. Nedavno se Vjesnik HEP-a svojimnapisom osvrnuo na sedamdesetu obljet-nicu izgradnje elektri~ne centrale u Makar-skoj. U napisu nisu navedeni nikakvitehni~ki podaci o toj elektrani. Oni, istina,nisu spektakularni, ali daju uvid u po~etkeelektrifikacije na{ih mjesta.

Na{a najpotpunija statistika o elektri-fikaciji Statistika elektri~nih centrala Jugo-slavije, iza{la 1933. u Zagrebu, navodi oelektrani u Makarskoj sljede}e podatke.Makarska, tada mjesto od 2000 stanov-nika, osnovala je poduze}e Gradska elek-trana, koje je 1930. godine izgradilodizelsku elektranu s dva agregata od 25 KSi 60 KS, s priklju~enim trofaznim generato-rima 25 kVA i 50 kVA. Generatori suizravno priklju~eni na niskonaponsku raz-djelnu mreù 380/220 V.

Premda su velike hidroelektraneizgra|ene ve} na po~etku stolje}a upravou Dalmaciji, one su vrlo malo doprinijeleop}oj elektrifikaciji. Krajem dvadesetih ipo~etkom tridesetih godina, pribli`nodvadeset mjesta uz jadransku obaluizgradilo je za svoju rasvjetu gradske elek-

trane sli~ne makarskoj. Danas, kad se in-stalirane snage elektrane mjere u stoti-nama MW, tada{nje bi mjesne elektranesvrstali u mini-elektrane, dovoljne kao re-zervni agregat nekog ve}eg objekta. Tadasu elektrane stru~no nazivane isklju~ivoelektri~nim centralama, jer u svijetu skoroi nije bilo elektroenergetskih sustava s vi{epojnih to~aka. Iz jednog je centralnogmjesta elektri~na energija tekla prema po-tro{a~ima. Naziv elektrana ~uo se vrlorijetko, ali se puno upotrebljavao nazivmunjara, koji je ukomponiran u mnogenaslove elektroprivrednih poduze}a, kaonpr. Munjara sl. i kr. grada Karlovca, Mu-njara Novska itd. Naziv munjina za elektri-citet nastao je jo{ u 19. stolje}u, pa su odte rije~i protekle i mnoge izvedenice: mu-njara (elektrana), munjilo (elektronskistroj), munjovod (gromobran) itd., ali i na-dimak munjara{ice za lijepe k}eri upravi-telja munjare.

Mnogi zanimljivi podaci o elektro-privredi tridesetih godina izneseni suprigodom Prvog elektrotehni~kog kon-gresa, kojeg je 1934. godine organizirao uZagrebu Savez elektri~nih centrala Savskebanovine. Navedeno je da je 1931. godinespecifi~na proizvodnja po godinama istanovniku u tada{njoj Jugoslaviji iznosila

56 kWh. Najve}a elektrificiranost u dràvibila je u Zagrebu, gdje je specifi~na po-tro{nja po stanovniku u godini iznosila 128kWh. Danas je ta brojka, uzimaju}i Hrvat-sku u cjelini, ve}a 20 puta, premda smo uusporedbi s europskim zemljama na dnutablice.

Ne}emo elektranu, aliho}emo elektri~nu

energiju

Iskori{tenje gradskih termoelektranabilo je vrlo nisko, primjerice iskori{tenjezagreba~ke elektri~ne centrale, najvi{e uzemlji, iznosilo je samo 2400 satigodi{nje, pa je GEC posebno stimuliralapove}anje potro{ka elektri~ne energije, or-ganiziraju}i i te~ajeve za kuhanje na elek-tri~nom {tednjaku. Predstavnik GEC-a jenaveo da dvosobni stan u Zagrebu tro{iprosje~no mjese~no samo 5 kWh.

Dana{nji se ~ovjek toliko saìvio s elek-tri~nom energijom da ju ~esto smatrane~im bogomdanim, kao {to je Sunce iki{a. Puno je potpisa dobiveno za parolu:Ne}emo elektranu, no niti jedan za:Ne}emo elektri~nu energiju. êsto ~itamou dnevnom tisku: ... prognanici se jo{ nemogu vratiti, jer nemaju struju i vodu.

Usprkos ~injenici da je elektri~na ener-gija dana{njem ~ovjeku nu`na, nailazimojo{ ponekad na vrlo ~udna shva}anja.Primjer za to je napis autora kojega resititula dr. u na{em najstarijem prirodno-slovnom ~asopisu (1998. godine).

Podcjenjuju}i svaku stru~nost elektro-privrednih inènjera i instituta, autor kon-statira da Hrvatska ne treba graditinikakve nove elektrane, osobito ne ter-moelektrane jer, kako doslovce navodi: ...elektri~na energija je energija bogatih.Sli~no su mi{ljenje imale vlasti tridesetihgodina kad su propisale dodatne porezena luksuz, a time su obuhvatile i elektri~nuenergiju (kWh), àrulje i elektromateri-jal.(?!)

Na kraju, ne{to treba re}i i o tada{njojcijeni elektri~ne energije. Op}insko jevije}e Makarske (1930. godine) na svojojsjednici konstatiralo: Sada{nja cijenastruje za rasvjetu od 10 din/kWh nije pre-visoka i jeftinija je od petrolejske rasvjete.Prema tada{njoj kupovnoj mo}i za 10 dinmoglo se kupiti malo vi{e od 2 kg bijelogkruha ili 5 kg krumpira. Usporedite to sdana{njim cijenama!

Boris Markov~i}

Prona|ena iobiljeènaprotutenkovskamina

Ekipa specijalne postrojbe MUP-a i zaposlenici HEP-a naterenu deminiranja trase DV 110 kV

Obiljeèno minsko polje

Sastanak elektroprivrednih poduze}a BiH-a i HEP-a

Nema brzih rje{enjaNa sastanku je dogovorena nu`nost bolje suradnje urje{avanju problematike sigurnosti rada susjednihelektroenergetskih sustava

Krajem kolovoza ove godine u Direkciji za prijenosHrvatske elektroprivrede odràn je sastanak spredstavnicima elektroprivrednih poduze}a Bosne

i Hercegovine. Povod sastanku, kojem su u ime HEP-a sud-jelovali mr. sc. Ivica Toljan, direktor Direkcije za prijenos injegovi suradnici Miroslav Mesi}, Boìdar Kolega iMladen @odan, bila je problematika raspada elektroener-getskog sustava elektroprivreda Bosne i Hercegovine i Dal-macije 25. srpnja ove godine i pismo upu}eno Hrvatskojelektroprivredi, radi rje{avanja problematike sigurnosti radapovezanih elektroenergetskih sustava Bosne i Hercegovinei Republike Hrvatske.

Zajedni~ki je stav da se problemi, poput nedovoljnepovezanosti elektroenergetskih sustava dviju dràva i nji-

hova me|usobnog utjecaja, trebaju ubrzanije rje{avati i dareìmi eksploatacije sustava ne dovedu bilo koji njegov diou stanje koje moè uzrokovati teè pogonske doga|aje(raspad sustava i sli~no).

Hrvatska je strana ukazala i na svoje te{ko elektroener-getsko stanje radi dugotrajnih su{a i praznih akumulacija, teispada dalekovoda zbog ljeto{njih poàra, kojima je ugroèn,prije svega, na{ sustav. Nadalje, bilo je rije~i i o ospo-sobljavanju DV Me|uri}-Prijedor, razminiravanju trasadalekovoda, za{titi vodova prema Bosni i Hercegovini, ob-novi TS Ernestinovo i sli~no. Sve to zahtijeva puno i vremenai novca, pa, naàlost, nema govora o brzim rje{enjima.

Zajedni~ni je zaklju~ak da su elektroenergetski sustaviBosne i Hercegovine i Hrvatske isprepleteni snagom, toko-

vima i regulacijama, te je nu`no unaprijediti zajedni~ku su-radnju i koordinaciju sukladno pravilima UCTE-a. Dogo-voreni su i daljnji kontakti radi uspostavljanja takvesuradnje.

Dragica Jurajev~i}


Poveznice

Naplata DP Elektra Zadar

Svako na{e distribucijsko po-dru~je smisao svog djelovanjanalazi u na~elu da je nu`no {to

ve}em broju svojih potro{a~a omogu}itikori{tenje blagodati elektri~ne energije.Ali, odmah potom slijedi na~elo zdravogposlovanja (i zdravog razuma) - po-tro{ene blagodati nu`no je naplatiti.Kako se ve} godinama spoti~emo osvakojake prepreke na zacrtanimtrasama, nagomilane u rijetkim slu~aje-vima s razlogom a puno ~e{}e bezikakvog opravdanja, to smo prisiljenipronalaziti stalno nove "atletske disci -pline" ne bi li se, barem u kojoj, pribliìlicilju. Neka vas ne zasmeta ovaj"olimpijski" rje~nik, jer na{a naplatadugovanja za potro{enu elektri~nu ener-giju postala je dugotrajnija i napornija odsvakog maratona. I dok u zadarskoj Elek-tri, primjerice, uspje{no ispunjavajuspomenuto prvo na~elo grade}i novemreè u svom zadarskom zale|u,poku{ali smo otkriti rje{avaju li jedankotako i pitanje naplate svojih potraìvanja.U Slu`bi za odnose s potro{a~imadoznajemo da su u prvih osam mjeseciove godine Zadrani, prema tablici HEP-agdej se prati ostvarenje u odnosu naplanirane ciljeve poslovanja, naplatilisamo 87 posto. I tako su se na{li udrugom dijelu poslovne ljestvice.Me|utim, ostvarenje u odnosu na pravofakturirano stanje je puno uspje{nije, jerod zara~unatih 154.580.000 kuna, onisu naplatili 145.487.000 kuna, {to namdaje ostvarenje od 94,12 posto.

U sije~nju najmanjenapla}eno zbog prelaskana novi ra~unalni sustav

Treba naglasiti da se unutar ovogpostotka nalazi napla}en u kategorijiku}anstvo iznos od 96,28 posto, a u kate-

goriji gospodarstvo i ostali du`nici iznosod 91,55 posto. Za ukupne lo{ije rezultate,prema rije~ima rukovoditelja Slu`be Jo-sipa Sori}a, opravdanje nalaze u ~injenicida su tijekom prva tri ovogodi{nja mjesecauvodili novu aplikaciju i prelazili na novira~unalski sustav, pa im je bilo one-mogu}ena dostava opomena i naloga zaiskap~anje. Zato je tijekom sije~nja posto-tak naplate bio samo 56 posto, u velja~i82, u oùjku 82, u travnju 87, ali ve} usvibnju narastao je na 154 posto.

• Stoga smo krenuli punom parom dase negativni u~inci prva tri mjeseca neosjete, te su se u poslove naplate inten-zivno uklju~ili svi odgovorni ljudi DP-a, oddirektora, tehni~kog rukovoditelja doupravitelja pogona - obja{njava J. Sori} -kako bi do kraja godine ostvarili zacrtanih103 posto.

Dugovanja Elektri na dan 31. kolovozaiznosila su 58 milijuna kuna, od ~ega jedug ku}anstava bio 19,5 milijuna, a os-talih potro{a~a 39 milijuna. Unutar dugaostalih potro{a~a nalazi se i utuèni diood 21,5 milijuna, odnosno 55 posto.Spomenut }emo samo da su najve}idu`nici vodoopskrbne organizacije s 2,8milijuna kuna, gradovi i op}ine za javnurasvjetu s 1,4 milijuna, Polikem Zadar s1,9 milijuna, te Bolnica i Hrvatska vojskasvaki s malo vi{e od milijun kuna.

• Ako nastavimo ovako utuìvati i akose otvore ste~ajevi na ve}im tvrtkama,tada }e taj postotak biti i ve}i, a to je onajdio duga na koji mi ne moèmo utjecati,tako da }emo ostala dugovanja moratinapla}ivati unutar mjesec dana kako bidosegli na{e ciljeve. Ovaj je utuèni dioduga - nastavlja J. Sori} - ujedno i najve}iproblem, jer ne moèmo mijenjati radsudstva, premda i na to poku{avamo u-tjecati molbama i uvjeravanjima. Ali, {todobijete kada siroma{nom du`niku sudizda rje{enje o ovrsi? [to }ete iz njegova

doma uzeti, kako to prodati i kakonaplatiti? Sve je to u ovim trenucima ve-likog siroma{tva jako neugodno i tu`no.

Nema evidentiranja novogpotro{a~a bez ispla}enog

duga!

Drugi je veliki problem, s kojim se za-darski elektra{i su~eljavaju posljednjihmjeseci, pitanje registracije novih po-tro{a~a. Rije~ je o povratnicima koji se or-ganizirano ili samostalno vra}aju udomove u kojima je netko stanovao i za so-bom ostavio dug. Naime, sada{nji naputakstru~nog povjerenstva nalaè da se novogpotro{a~a ne moè uvrstiti u popis dok sene naplati prethodno dugovanje.

• To zna~i da u ovom trenutku nemoèmo povratnicima dati elektri~nu en-ergiju, ako je prethodni korisnik bioisklju~en, a tako|er ako objekt moramosada isklju~iti jer prethodni korisnik nijedopu{tao iskap~anje - obja{njava dalje J.Sori}. - Dakako, ovdje postoji i eti~kadvojba, kako traìti da dugovanje podmirinetko tko ga nije na~inio. Obratili smo se ina{oj Direkciji za savjet i jo{ uvijek o~eku-jemo odgovor. Mi poku{avamo vr{iti pri-tisak na potro{a~e koji su ta dugovanjanapravili, ali to je opet utuìvanjem i spo-rim radom sudstva. Netko bi nam trebaopomo}i, jer tim ljudima struja treba, a mije ne moèmo dati. Za sada, ~vrsto sedrìmo toga - nema evidentiranja novogpotro{a~a bez ispla}enog duga.

Suci su naj~e{}e nastrani potro{a~a

Kako bi smanjili tehni~ke gubitke od se-dam do osam posto, a koji zajedno s ne-tehni~kima iznose 12,43 posto u ovojSlu`bi, uz sre|ivanje spomenutihpote{ko}a, rade uùrbano i na stalnoj

provjeri mjernih mjesta i izmjeni brojila, teotkrivanju neovla{tene potro{nje elektri~neenergije. Za ova otkri}a nemaju posebnuorganizacijsku cjelinu i rje{avaju to do-javama zaposlenika, naj~e{}e ~ita~a bro-jila, ali i samih potro{a~a. U ovom trenutkuimaju popis od 120 prijava neovla{tenogkori{tenja elektri~ne energije (a samo uKarinu ih je 80). Prema rije~ima Ante Su-tlovi}a, rukovoditelja Odjela prodaje,naj~e{}i slu~ajevi kra|e su kada se po-tro{a~ izravno priklju~i na na{u mreù(Karin i benkova~ko podru~je) i kada se,nakon iskap~anja zbog dugovanja, opetneovla{teno sami ukap~aju.

• Mi isklju~ujemo, oni se uklju~uju.Prestane jedino nakon utuènja ikaznenih prijava zbog nezakonitog radana na{im osnovnim sredstvima - kaè A.Sutlovi}. - A, sud kada donosi rje{enje oovrsi traì od nas i kamion, i voza~a, i rad-nike. Imate gra|ana koji su ko ptice se-lice, iz stana u stan i svugdje ostavljaju zasobom dugove, a mi ih po dràvi trebamohvatati. Tako se vrlo ~esto doga|a dasudski pozivi ne budu uru~eni, a imateslu~ajeva kada, primjerice, za gos-tioni~ara kojega i sami znamo, pi{e da jenepoznat. Neu~inkovita je i za{tita na{ihzaposlenika na terenu, gdje im se pri is-kap~anju prijeti i ugroàva ìvot, a policijastiè tek nakon incidenta. A, vrijeme nasstalno gazi i mi kasnimo za doga|ajem.Sud bi morao promptno izdavati rje{enja,jer bi i njima trebao biti interes u za{titina{eg dobra. Oni vrlo ~esto {tite krivca, atakvim stavom podràvaju pogre{nopona{anje potro{a~a. Premda znaju dasu to Elektrina osnovna sredstva i da sestruja mora platiti, sudac je ~e{}e u pozi-ciji potro{a~a, nego na strani sustava,zna~i, dràve. Njima je dostatno da po-tro{a~ obe}a kako }e platiti i tada ga opet{alju nama na "obro~ni" dogovor. Kakvisu to apsurdi - ono {to je ukrao neka platiu nekoliko obroka, a vi se jo{ nakon togamorate natezati za podmiru sudskihtro{kova. @iva muka! zaklju~io je svojeslikovito izlaganje A. Sutlovi}, a tako inama "u{tedio" trud za dopunskimpoja{njenjima raskoraka koji seneprestano stvara izme|u osnovnihna~ela koje svako distribucijsko podru~jetreba po{tovati i - svakodnevice.

Vero~ka Garber

Izme|u propisa i - svakodneviceSud bi morao promptno izdavati rje{enja, jer bi i njima trebala biti u interesuza{tita na{eg dobra, ali oni ~esto {tite krivca, a takvim stavom podràvajupogre{no pona{anje potro{a~a

Sudionike zajedni~kog sastanka elektroprivrednihorganizacija Bosne i Hercegovine i Hrvatske elektroprivredepozdravio je i Ivo ôvi}, predsjednik Uprave HEP-a

Sa sve~anostiU

TS \akovo je 22. rujna sve~ano obiljeènopu{tanje u rad obnovljenog dalekovodnog polja200 kV Mraclin i revitaliziranog SDV i

sekundarnog sustava, te po~etka radova na sanaciji110 kV dalekovoda i trafostanice na podru~ju Slavonijei Baranje. U nazo~nosti predsjednika Uprave HEP-a Iveôvi}a, direktora Direkcije za prijenos mr. sc. IviceToljana i njihovih suradnika, te velikog broja doma}ihelektroprivrednih stru~njaka prijensone djelatnosti i dis-tribucije i izvo|a~a radova, uvodnu rije~ o zna~enjuovoga posla za energetiku Slavonije i Baranje, svojimgovorom uputio je doma}in Mihajlo Abramovi}, direk-tor Prijenosnog podru~ja Osijek.

Mr. sc. I. Toljan u svom je obra}anju naglasiova`nost i neodgodivost revitalizacije u ratu te{ko stra-dale elektroenergetske mreè prijenosa Slavonije, uokviru ~ega je gradnja nove TS Ernestinovo i isto takoTS @erjavinec od primarne va`nosti i hitnosti.

I. ôvi} naglasio je da HEP ima namjeru obnoviti e-nergetski sustav isto~nog dijela Hrvatske ve} do krajaove godine. Za obnovu trafostanice Ernestinovo,

me|utim, bit }e potrebno tri godine i blizu 50 milijunadolara.

• Nadamo se da }e, uz ve} najavljenu obnovudalekovoda, uskoro zapo~eti i obnova trafostaniceErnestinovo, - rekao je Ivo ôvi}.

Gosti su obi{li dio razminirane trase dalekovoda110 kV 110/35 kV Osijek II do TS 110/35 kV Osijek III.Obnovom ovog dalekovoda kona~no }e se staviti iz-van pogona 110 kV dalekovod na drvenim stupovima,izgra|en kao privremeno ratno rje{enje.

Na kraju svog posjeta, ~elnici HEP-a obi{li su TSErnestinovo u kojoj je ve} okon~ana nulta faza obnove.

Julije Huremovi}

Koraci


Po~etak rekonstrukcije TS 220/110 kV \akovo i kona~ne sanacije ratom razorene mreè110 kV u Slavoniji i Baranji

TS \akovo presudna za Slavoniju i Baranju• Transformatorska stanica 220/110

kilovolta \akovo pu{tena je u pogon 1967.godine, kao glavni ~vor priklju~ka elektro-prijenosne mreè u Slavoniji i Baranji, prinajvi{em naponu na tada{nji zemaljskielektroenergetski sustav. Omogu}ila je do-bavu elektri~ne energije iz bosansko-hercegova~kih elektrana do Slavonije iBaranje. Glavnim opskrbnim ~vorom os-tala je sve do pu{tanja u pogon transfor-matorske stanice 400/110 kV Ernestinovo,1977. godine. Od jeseni 1991. godine -nakon potpunog razaranja TS Ernestinovo ielektroenergetske mreè priklju~ene na TSErnestinovo - do dana{njeg vremena, TS\akovo ponovno je jedini ~vor mreè kojimje, pri naponu 220 kilovolta, Slavonija iBaranja priklju~ena na sredi{nji dio elektro-energetskog sustava Hrvatske i na sustavBosne i Hercegovine.

Klju~nu opremu nu`no jebilo rekonstruirati

U razdoblju 33-godi{njeg kori{tenja, utransformatorskoj stanici \akovo izvele suse brojne preinake i dogradnje, sukladnorazvoju prilju~ne mreè 110 kilovolta i radipobolj{avanja tehni~kih svojstava sametransformatorske stanice. No, klju~naoprema u toj stanici, prekida~i 220 kilo-volta i transformatori 220/110 kilovolta(ukupne snage 300 megavoltampera), nijezamjenjivana od vremena dobave, zna~istarija je od 30 godina. Kako je uloga TS\akovo presudna za opskrbu Slavonije iBaranje - i tako }e ostati sve do potpuneobnove TS Ernestinovo - bilo je nu`no pris-tupiti postupnoj rekonstrukciji TS \akovo,radi pobolj{anja njezinih svojstava ipove}anja pouzdanosti, osuvremenjiva-njem njezinih klju~nih podsustava i zamje-nom dotrajale i tehni~ki zastarjele opreme.

Najprije je, 1997. godine instaliranakompenzacija jalove energije, jedina uHrvatskoj priklju~ena na napon 110 kilo-volta, ~ije trogodi{nje kori{tenjeomogu}uje povoljnije pogonske okolnostiu mreì Slavonije i Baranje. Tako|er, utransformatorsku stanicu dogra|ivani su

najsuvremeniji ure|aji za{tite, ukupnodvadeset takvih jedinica, te najsu-vremeniji ure|aji za mjerenje energije.Oba podsustava omogu}uju daljinski nad-zor iz odgovaraju}ih sredi{njih mjesta uOsijeku.

Tako je 22. rujna obiljeèno pu{tanje urad obnovljenog vodnog polja 220 kilo-volta Mraclin, te revitaliziranog sustavadaljinskog vo|enja kori{tenjemstani~nog ra~unala za vo|enje pogona~itave transformatorske stanice.

Zamijenjena oprema ujednom, a predstoji u jo{

~etiri vodna polja

U vodnom polju 220 kV Mraclinzamijenjena je sva primarna i sekundarnaoprema najsuvremenijom; primjerice sum-porheksafluoridnim prekida~em 220 kVproizvodnje "Siemens", rastavlja~ima imjernim transformatorima proizvodnje"Kon~ar", te sekundarnim sustavom nad-zora, upravljanja i za{tite proizvodnje"ABB". Time se pove}ala pouzdanostnajva`nijeg priklju~ka Slavonije i Baranjeprema sredi{njoj Hrvatskoj, koji i danasobuhva}a 13 kilometara voda 220 kV nadrvenim stupovima i 8 kilometara voda110 kV u privremenom kori{tenju pod na-ponom 220 kilovolta, te pribli`no 200 kilo-metara voda 400 kV u privremenomkori{tenju pod sniènim pogonskim na-ponom 220 kilovolta. Takva zamjenaopreme predstoji u svim ostalim poljima220 kV kojih je u TS \akovo jo{ ~etiri.

Polaganjem priklju~nih kabela 35 i 10kilovolta, pripremljena je rekonstrukcijasrednjonaponskog postrojenja, ~ime }ese pove}ati pouzdanost opskrbe TS \ak-ovo elektri~nom energijom za vlastitepotrebe.

Revitalizacijom sustava daljinskogvo|enja kori{tenjem stani~nog ra~unalaomogu}eni su nadzor i upravljanje TS \ak-ovo s lokalnog mjesta vo|enja i iz Centradaljinskog vo|enja Osijek, kori{tenjemnajsuvremenije tehnologije. Projekt,

opremu i programska rje{enja, te parame-triranje pred pu{tanje u pogon isporu~io je"Kon~ar-Eneregetika i transport". U po~et-nom kori{tenju, sustav je izveden tako daneposredno zahva}a obnovljeno vodnopolje 220 kilovolta Mraclin, instaliranukompenzaciju i ure|aje suvremene za{tite,ali i sve preostale dijelove postrojenja, in-terno komuniciraju}i sa zate~enim susta-vom vo|enja. Postupno, potpuno }e bitinapu{teno kori{tenje starog sustava, suk-ladno obnavljanju primarnih postrojenja.

Prvotna pogonskaiskustva zadovoljavaju}a

Za ovu opremu i radove uloèno je u-kupno 5,5 milijuna kuna, sredstava Hrvatskeelektroprivrede. Osim spomenutih is-poru~itelja glavne opreme i sustava,potrebna projektiranja izveli su "Elektropro-jekt" Zagreb, "Ravel" Zagreb i "Kon~ar-Energetika i transport" Zagreb. Dio opremeisporu~io je "Elmat" Osijek, a gra|evne imonta`ne radove izveo je "Tehnoelektro"\akovo. Dakako, ~itavu zamisao su vodili,sudjelovali u ostvarenju i nadzirali izvedbu,stru~njaci Hrvatske elektroprivrede, Prije-nosno podru~je Osijek.

Probno kori{tenje cjelokupnog sustavaodvija se ve} mjesec dana i provotna po-gonska iskustva su zadovoljavaju}a,operateri su obu~eni za kori{tenje novogsustava i zadovoljni su na~inom kako senjime koristi.

Kona~no - obnova dijelavodova 110 kV

Prije ljetnog razdoblja 2000. godine, uDirekciji za prijenos Hrvatske elektro-privrede donesena je odluka o radikalnompristupu obnovi dijela vodova 110 kV uSlavoniji i Baranji, koji su jo{ uvijek izvanpogona zbog ratnih razaranja. Do sredineidu}e godine planiraju se izvesti radovi ob-nove na ukupno 7 dalekovoda u mreì, uukupnoj duljini od 130 kilometara: 110 kVErnestinovo - Osijek, dva voda, 110 kVErnestinovo - Vukovar, 35 kV Osijek -

Ernestinovo, 110 kV Ernestinovo - \akovo,110 kV Osijek 2 - Osijek 3, 110 kV Osijek -Beli Manastir.

Time }e se omogu}iti njihovo kori{tenjei pove}ati pouzdanost opskrbe,prvenstveno u podru~ju Vukovarsko-srijemske ùpanije, ali i Osje~ko-baranjskeùpanije, te pouzdanost priklju~kaTermoelektrane-toplane u Osijeku na elek-troenergetski sustav. To zahtijevaodgovaraju}a premo{tenja vodova nalokaciji Ernestinovo i radove obnove u tritransformatorske stanice, tamo gdje se tivodovi priklju~uju na rasklopna postrojenja(u Osijeku, Vukovaru i Belom Manastiru).

Za obnovu TS Ernestinovou~injen prvi korak

Predvidivo, vrijednost tog cjelokupnogposla je pribli`no 70 milijuna kuna. Projek-tiranje, isporuku opreme i radove izvest }epoduze}e "Dalekovod" Zagreb - na sanacijivodova, te poduze}e "Kon~ar-Monta`niinènjering" Zagreb - na sanaciji u transfor-matorskim stanicama. Projektiranje, do-bava opreme i pripreme radili{ta su utijeku. Tako|er, u tijeku je razminiranje natrasama vodova, koje izvode Specijalne je-dinice Ministarstva unutarnjih poslova.

Dodajmo da }e ti zahvati dovesti doprestanka potrebe kori{tenja tek jednogprivremenog voda 110 kV na drvenim stu-povima (ju`no od grada Osijeka), a da }ese jo{ pribli`no 35 kilometara takvih vo-dova i dalje koristiti. U predstoje}em vre-menu treba obnoviti jo{ 7 vodova 110 kV,na ukupnoj duljini trase pribli`no 65 kilo-metara, da bi se mreà tog napona dovelau predratno stanje. Dio toga moè bitiokon~an tek zavr{etkom obnove TSErnestinovo. Obnova TS Ernestinovo i pri-padnih vodova 400 kilovolta, najve}i jepothvat obnove u slavonsko-baranjskojelektroprijenosnoj mreì, za {to je u pro{lojgodini u~injen prvi korak, potpunim~i{}enjem i pripremom gradili{ta za ra-dove.

Marijan Kalea

êlnici HEP-a u obnovljenom vodnom polju 220 kV Mraclin uTS 220/110 kV \akovo...

... u upravlja~koj prostoriji Trafostanice

Povezivanje toplovodnih sustava grada Zagreba

Brojne prednosti nove vezeIzgradnja spojne stanice zna~it }e kona~no stvaranje jedinstvenog centralnog toplovodnog sustava uZagrebu

Ideja stara skoro koliko i toplinska mreà uZagrebu, polako se ostvaruje. Povezivanjecijevi isto~nog i zapadnog dijela za-

greba~kog toplinskog sustava u kolovozu ovegodine i simboli~ki je ozna~ilo korak dalje kakona~nom ispunjenju dugogodi{nje èlje za-greba~kih toplinaraca: spajanje ta dva dosadrazdvojena sustava u jednu cjelinu.

Kao {to je poznato, grad Zagreb ima cen-tralizirani sustav daljinskog grijanja, s dva pro-izvodna pogona: Termoelektranu Toplanu uisto~nom dijelu i Elektranu Toplanu u zapad-nom dijelu grada. Osim jedinica izravne proiz-vodnje (vr{nih generatora vrele vode i pare),oba proizvodna pogona imaju instalirane i je-dinice spojne proizvodnje (TE-TO blokovesnage 32 MWe i 110 MWe, a EL-TO blokovesnage 12 MWe i 30 MWe). Na lokaciji EL-TOnalazi se i plinsko-turbinsko kogeneracijskopostrojenje snage 2x26 MWe, dok je takvopostrojenje snage 200 MWe na lokaciji TE-TOpred dovr{etkom izgradnje. Ovi pogoni dosadsu potro{a~e opskrbljivali toplinskom energi-jom putem prijenosne toplovodne mreè pot-puno neovisno jedan od drugog, uz razli~iteparametre toplinskog sustava. Kako bi seomogu}ilo ekonomski i tehnolo{ki optimalnokori{tenje tih proizvodnih kapaciteta, tepove}ala sigurnost opskrbe potro{a~a toplin-skom energijom, nu`nim se nametnulo nji-hovo povezivanje, odnosno spajanjeodvojenih toplovodnih sustava grijanja.

Spojna stanica - preduvjetkona~nog povezivanja

Preduvjet tomu je, saznajemo od JosipaPerice, predsjednika Povjerenstva za izraduprijedloga rje{enja optimiranja rada PogonaEL-TO i TE-TO i povezivanje toplovodnog sus-tava grada Zagreba, izgradnja spojne staniceza pove}anje tlaka u mreì, koja }e istodobnosluìti za pove}anje u~inkovitosti toplovodnemreè i za optimiranje hidrauli~kih i termi~kihparametara parcijalnih sustava. Ona bi urazdobljima slabog ili prijelaznog toplinskogoptere}enja omogu}ila opskrbu toplinskomenergijom iz ekonomski u~inkovitijeg postro-jenja. Prva faza projekta povezivanja razdvo-jenih mreà bilo je povezivanje cijevi dvajusustava 21. kolovoza ove godine, kada je pri-bli`no 800 metara predizoliranih cijevipoloèno na Prisavlju i time omogu}enpovezani rad dviju toplana u ljetom reìmu.Druga, koja predstoji i koja }e, u stvari, zna~itipravo tehnolo{ko spajanje dva sustava,izgradnja je spojne stanice za dvostranuizmjenu 100MW toplinske energije. U tijeku jerje{avanje pitanja njezine optimalne lokacije,kao i osiguranje potrebnih sredstava. Lokacijaje ve}, prema prora~unskim zahtjevima,odre|ena (na podru~ju op}ine Tre{njevka), teslijedi upravni proces ishodovanja lokacijskedozvole, rje{avanje imovinsko-pravnih od-nosa, projektna rje{enja i investicijska odluka,te bude li sve teklo prema planu, do 15. rujnaidu}e godine valjalo bi spojnu stanicu pustiti urad. Za cijeli projekt spojne stanice potrebno jeosigurati 10 milijuna DEM.

Studija pokazalaopravdanost projekta

Kako bi se istraìla tehni~ka i financijska iz-vedivost povezivanja dva odvojena sustavagrijanja u Zagrebu, na temelju podloga koje jeizradio Ekonerg, IBF, konzultantska i inènjer-ska tvrtka iz Berlina je napravio hidrauli~kiprora~un mreè i studiju isplativosti tih dvaju

sustava (ina~e, ova tvrtka ima sli~noiskustvo rade}i na projektima povezivanjarazdvojenih sustava isto~nog i zapadnogdijela Berlina). Zaklju~ak je studije IBF-a da}e povezivanje putem izravne spojnestanice donijeti znatne tehni~ke i operativneprednosti, a pokazala se i financijskaopravdanost projekta.

• Evaluacija je obavljena samo za ljetnorazdoblje, no financijske koristi mogu}e sui tijekom zimskih mjeseci, jer postojimogu}nost tro{kovno u~inkovitije distribu-cije energije iz oba pogona, {to pri izradistudije nije uzeto u obzir. Osim financijskihkoristi, brojne su i druge prednosti spajanjakao {to su, primjerice, ve}a sigurnost op-skrbe, mogu}nost kori{tenja stand-by top-linskih generatora za oba sustavatoplovoda, fleksibilnost distribucije postro-jenja i bolja mogu}nost udovoljavanja vi-sokoj potra`nji putem postrojenja zatemeljno optere}enje i za vr{no op-tere}enje. Tako|er, postoji mogu}nost dis-tribucije toplovodima ne samo iz zapadnogu isto~ni dio CTS-a, {to je bio temelj za ovufinancijsku ocjenu, nego i u obrnutomsmjeru, a to }e zna~ajno pove}ati fleksibil-nost rada sustava, poja{njava J. Perica.

Reviziju studije IBF-a obavila je tvrtkaFichtner iz Stuttgarta, koja je potvrdila izvan-redne rezultate spomenutog projekta i nje-govu isplativost. Ako bi, primjerice, uvezanom reìmu pogoni radili samo u ljet-nom razdoblju, sredstva uloèna u spojnustanicu vratila bi se ve} za tri godine, a si-gurnost opskrbe potro{a~a - {to je nemjer-ljiva korist - bitno bi se unaprijedila.Tako|er, valja naglasiti da bi se u takvomreìmu rada koristila u prvom redu novapostrojenja u TE-TO i EL-TO, dok bi vr{nikotlovi bili u pri~uvi, {to zna~i da bi se koris-tio samo plin, a to je i ekolo{ki dobitak zagrad Zagreb. Preliminarni rezultati studije is-plativosti, koja je u izradi na Fakultetu stro-jarstva i brodogradnje u Zagrebu, tako|ersu vrlo povoljni.

• Ve} i ovo fizi~ko povezivanje dva sus-tava pokazalo se vrlo uspje{nim. Grad uljetnim mjesecima opskrbljujemo radomdvije plinske turbine iz pogona EL-TO,svake po 25 MW, uz pribli`no 50 MW top-linske energije i 60 tona pare. No, ovaj pro-jekt nije zna~ajan samo za toplinarstvoZagreba, ve} i za optimiranje proizvodnjetermoobjekata, jer je neracionalno da svakiradi s polovicom kapaciteta. Izgradnjomspojne stanice zaokruìla bi se cjelina,omogu}io dispe~ing toplinske energije, u~emu bi struka, optimiraju}i proizvodnjuna obje lokacije, mogla do}i do punogizraàja. Tako bi se mogle ostvariti ve}eu{tede, unaprijedila bi se i sigurnost op-skrbe, {to je vrlo zna~ajno u slu~ajumogu}ih havarija, naglasio je va`nost spa-janja dviju mreà J. Perica i dodao:

Kao elektroprivrednik nadam seuspje{nom ostvarenju ovog projekta dopo~etka idu}e ogrjevne sezone, usprkostrenutno nezavidnim okolnostima u HEP-u izastoju na izvo|enju daljnjih aktivnosti, jer}e se time doprinijeti racionalizaciji proiz-vodnje elektri~ne i toplinske energije u Za-grebu, te znatnim u{tedama u poslovanjusustava.

Tatjana Jalu{i}


Novo

SPOJNA STANICA• Spojna stanica }e se dimenzionirati na temelju prednosti u kori{tenju proizvodnih po-

gona, s tim da }e se u obzir uzeti pitanje obostrane sigurnosti, budu}eg fleksibilnogkori{tenja uslijed promjene vanjskih uvjeta, tehni~kih ograni~enja kori{tenja postoje}ih to-plovodnih cjevovoda i toplinskih stanica u zgradama. Razmotreno je trenuta~no stanje imaksimalno toplinsko optere}enje CTS-a od 700 MWt, te realno pove}anje do 800 MWtdo 2010. godine.

Osim toplovodnih cjevovoda, u spojnu stanicu smje{teni su crpni agregati s toplom vo-dom, tlaka 15 bara i temperature u rasponu od 50 do 130 stupnjeva C, ovisno o vanjskojtemperaturi. Buka koju proizvode crpni agregati bit }e na zakonski odre|enoj razini (45decibela no}u, odnosno 55 decibela danju).

Osim pove}anja sigurnosti opskrbe sustava, spojna stanica }e omogu}iti i optimiranjeproizvodnje na obje lokacije, jer }e se u prvom redu koristiti visokou~inske jedinice kom-binirane proizvodnje, a tek povremeno, isklju~ivo u slu~aju iznimno hladnih razdoblja zimi,za pokrivanje kratkotrajnih vr{nih optere}enja vr{ne jedinice izravne proizvodnje.

Cirkulacijske crpke zaopskrbu potro{a~a to-plom vodom

Izgradnja spojne staniceomogu}ila bi dispe~ingtoplinske energije, u~emu bi struka do{la dopunog izraàja

Unutra{njost jednespojne stanice

Josip Perica: nakonostvarenja tehnolo{kogspajanja dva toplinskasustava, ostvarit }e sebrojne pogodnosti

Branimir Poljak, direktor Sektora za toplinsku djelatnost

Spremni za novu ogrjevnu sezonui za izdvajanjeSektor za toplinsku djelatnost spreman je za novu ogrjevnu sezonu,premda moè biti iznena|enja s obzirom na dotrajalu mreù istarost magistralnih vrelovoda

Kao i svake godine s prvim hladnijim danima, usredi{tu zanimanja javnosti sve je vi{e toplinskadjelatnost - korisnike centraliziranog toplinskog

sustava zanima je li sustav spreman za novu ogrjevnu se-zonu. To je i nama, kao i najavljeno pove}anje cijene top-linske energije, a svakako i proces restrukturiranja koji je uHEP-u najprije zahvatio toplinarstvo, bio dovoljan povodza razgovor s Branimirom Poljakom, direktorom Sektoraza toplinsku djelatnost u HEP-u.

Vjesnik HEP-a: Kakvom ocjenjujete spremnost zanovu sezonu grijanja i je li bilo kakvih te{ko}a unjezinoj pripremi?

Branimir Poljak:Sektor za toplinsku djelatnost zavr{ioje sve pripreme. U skladu s godi{njim planom, obavljen jeremont distribucijske mreè i toplinskih stanica s regula-cijom. Spremne su i proizvodne jedinice u Posebnim to-planama, zavr{en je remont u obje zagreba~ke toplane, uElektrani-Toplani i Teremoelektrani-Toplani, tako damoèmo re}i da nastupaju}u ogrjevnu sezonu do~eku-jemo dobro pripremljeni.

Me|utim, svi remonti i zahvati na postrojenjima bilisu ograni~eni financijskim sredstvima, koja su ove go-dine na razini cijelog HEP-a smanjena. Tako, naàlost,jo{ nismo zapo~eli sa zamjenommagistralnih vrelovoda,koji su u prosjeku stari 30 godina i nikada nisu mijenjani.Stoga i ove zime o~ekujemo puknu}a na mreì, pa tomoèmo izdvojiti kao problem toplinarstva u Zagrebu iOsijeku danas. Ipak, danas sam siguran da }emo u2001. godini realizirati kreditna sredstva potrebna zazamjenu magistralnih veza u Zagrebu i Osijeku, pa }emotijekom idu}e ~etiri godine mijenjati pribli`no 10 kilome-tara magistralnih cjevovoda godi{nje. Zastarjelu teh-nologiju cjevovoda - ~eli~ne cijevi s klasi~nomizloacijom u betonskom kanalu - zamijenit }emo predi-zoliranim cijevima, koje koristi cijela Europa i koja se po-kazala boljom, kvalitetnijom i primjerenijom svimzahtjevima distribucijske mreè.

Aktualno je pitanje ovih dana kada }e krenuti ogrjevnasezona. Valja naglasiti da je na{ sustav na takvoj teh-nolo{koj razini da se, prate}i stanje na temelju vanjsketemperature i dijagrama vo`nje polaznih temperatura vrelevode iz elektrana i kotlovnica, grijanje u zgradamauklju~uje automatski. Jedini problem pritom mogu pred-stavljati ku}ne instalacije, koje nisu u podru~ju na{egodràvanja, ve} se o njima brinu upravitelji zgrada. Naàlost, svake godine se ponavlja da se zbog nedisciplineraznih izvo|a~a radova u vra}anju instalacija u prvobitnostanje sustav isprazni od vode, a potom se ne napuni. Dabi izbjegli probleme, premda to nije na{a zada}a, mi samiobavljamo taj posao. Primjerice, pro{le godine u vrijemepo~etka ogrjevne sezone 136 zgrada u Zagrebu nije imalogrijanje zbog toga {to njihove ku}ne instalacije nisu bilespremene za rad. Stalno kontaktiramo s upraviteljimazgrada, predstavnicima stanara, te putem medija upozo-ravamo - kao i svake godine - da se radovi na tim instala-cijama obavljaju u ljetnim mjesecima. Glavni razlogneredu je taj {to jo{ uvijek nije profunkcioniraoodgovaraju}i sustav upravljanja zgradama. No, vjerujemoda }e se taj problem ubudu}e smanjivati i da }e i u tomdijelu biti discipline. Mi smo, dapa~e, spremni preuzetibrigu i o ku}nim instalacijama, pa smo takav prijedloguputili mjerodavnim gradskim tijelima, jer vjerujemo da biu tom slu~aju potro{a~i imali manje brige.

Vjesnik HEP-a: Aktualni su i zahtjevi za pove}a-njem cijene toplinske energije?

B. Poljak: Nadzorni odbor HEP-a donio je 1997. go-dine odluku o pove}anju cijene toplinske energije za 14,5posto godi{nje, kako bi se ona postupno do 2001. godine

pribliìla razini cijena zapadnoeuropskih zemalja.Posljednje pove}anje cijena toplinske energije zastanovni{tvo bilo je u srpnju 1997. godine, uspomenutom postotku, a zadnje pove}anje cijena toplin-ske energije i tehnolo{ke pare za industriju i poslovneprostore u prosincu 1993. godine. U svakom slu~aju, irast cijena energenata na svjetskom trì{tu neminovno jeutjecao na na{ zahtjev za pove}anjem.

@elim naglasiti da mi imamo najpravedniji modelnaplate me|u svim komunalnim uslugama, jer svakogmjeseca o~itavamo utro{ak toplinske energije - stoga je injezina cijena po ~etvornom metru svakog mjesecarazli~ita. Prosje~na mjese~na cijena toplinske energijesada iznosi 3,2 kn po ~etvornom metru povr{ine stana, au nju ulaze i tro{kovi tople vode, koji tu sudjeluju s pri-bli`no 15 posto.

Vjesnik HEP-a: Dokle je odmaknuo proces re-strukturiranja toplinske djelatnosti u HEP-u?

B. Poljak: Toplinarstvo u HEP-u je u razdoblju restruk-turiranja ve} tri godine. Kao {to je poznato, u HEP-u jeodlu~eno da Sektor za toplinsku djelatnost bude pilot -projekt u procesu restrukturiranja, te da toplinarstvo prvobude izdvojeno u samostalnu tvrtku. To je do danasprakti~ki i u~injeno i toplinska djelatnost je spremna zaizdvajanje u samostalnu tvrtku, u vlasni{tvu HEP-a. U tusvrhu, izra|en je prijedlog organizacijskog oblika, na-pravljena je studija o poslovanju djelatnosti, tzv. biznis-plan, koji je sa~inila irska kompanija ESB. Izra|ena je stu-dija o mogu}nosti opstanka toplinarstva na trì{tu uslijede}ih 25 godina, tzv. master-plan, koji je ukazao daono moè pozitivno samostalno poslovati. No, pri tommoraju biti ispunjeni odre|eni preduvjeti, od kojih je jedanod najva`nijih stvaranje slobodnog trì{ta. Pripremljen je imodel razgrani~enja tro{kova proizvodnje toplinske i elek-tri~ne energije u postrojenjima koja rade u tzv. vezanomprocesu, novi tarifni sustav, te plan razvoja. Stoga,o~ekuje se samo odluka Uprave o izdvajanju toplinskedjelatnosti.

Vjesnik HEP-a: Spajanje dva razdvojena toplo-vodna sustava u Zagrebu veliki je doga|aj za za-greba~ko toplinarstvo. Moète li naglasiti zna~aj tespojne veze?

B. Poljak: I do sada je postojala simboli~ka vezaizme|u isto~nog i zapadnog toplovodnog sustava, ali jepromjer cijevi bio tako malen da je dopu{tao jedino pu-njenje vodom, no ne i distribuciju energije. Fizi~ka vezaizme|u dvije zagreba~ke elektrane, koja se sada ostva-ruje, bila je mogu}a tek nakon {to su to osigurala novaproizvodna postrojenja na obje lokacije i dala tehni~ko iekonomsko opravdanje za distribuciju energije iz jednogsustava u drugi.

Nakon pu{tanja cjevovoda, ~ija je duljina trase 850metara, u pogon 22. kolovoza ove godine, zbog remontasmo potpuno zaustavili postrojenja u TE-TO i u EL-TO jedistribuirano toplinsku energiju potrebnu za sanitarnuvodu cijelog grada. Obavljena je analiza potro{nje goriva iproizvodnje toplinske i elektri~ne energije u pogonimaTE-TO i EL-TO za razdoblje od 22. kolovoza do 11. rujna1999. i 2000. godine. Dobiveni rezultati pokazuju da sespecifi~ni utro{ak goriva za proizvodnju toplinskeenergije smanjio za 405 kJ/kWh (sa 3889 kJ/kWh na3484 kJ/kWh), {to za ostvarenu proizvodnju odgovarau{tedi od 497052 m3 prirodnog plina. U spomenutomrazdoblju, spojna veza je omogu}ila znatno ve}uproizvodnju elektri~ne energije iz povoljnog vezanogprocesa, 12018 MWh vi{e nego u slu~aju rada obapogona (specifi~ni potro{ak EL-TO je 8250 kJ/kWh, a

TE-TO-a 9350 kJ/kWh). Iz tih rezultata dovoljno je vidljivaopravdanost izgradnje spojne veze.

S dana{njim kapacitetima, mogu}e je transportiratipribli`no 50 MW energije u oba smjera, {to zadovoljavaljetne potrebe za zagrijavanjem sanitarne vode. U pripremije izgradnja predcrpne stanice na mreì koja bi dizanjemtlakova vrele vode u distribuciji omogu}ila transport ve}ekoli~ine energije za zadovoljavanje potreba zimskog rada.Time bi postigli ve}u u~inkovitost postoje}e distribucijskemreè u Zagrebu, jer bi u slu~aju kvara druga elektranamogla preuzeti teret, odnosno mogli bi koristitienergetsko-financijski povoljniju proizvodnju energije izjedne od termoelektrana.

Vjesnik HEP-a: Racionalno kori{tenje energije jeneizbje`na tema kad je u pitanju toplinarstvo. [to se~ini u tom pogledu?

B. Poljak: Na tom podru~ju smo dosta napravili. Kaoprvo, krenuo je program mjerenja isporu~ene toplinskeenergije u stanovima. To je budu}nost u toplinarstvu, jersvi se slaèmo s tim da potro{a~ mora znati {to pla}a. Izna{eg iskustva, ispostavilo se da je to dobar i prihvatljivsustav. Tako u zagreba~kom naselju Vrbik koristimo elek-tronske od~ita~e potro{ene topline po radijatoru i dobilismo vrlo povoljne rezultate. Zgrade s takvim ure|ajima zamjerenje u stanovima tro{e izme|u 15 i 22 posto manjeenergije od onih koje ih nemaju. Zna~i, oni maksimalnopoti~u na racionalnu potro{nju energije.

Budu}i da je donesen zakon koji uvodi obvezu mje-renja isporu~ene toplinske energije po stanu, na temeljuna{eg pilot-programa predloìt }emo mjerodavnomministarstvu izbor odgovaraju}e tehnologije. Po-tro{a~ima koji taj ure|aj nemaju predloìt }emoekonomski najpovoljniju mogu}nost ugradnje brojila upostoje}e stanove.

Nadalje, u malim kotlovnicama Posebnih toplanakre}e se s projektom vo|enja kotlovnica bez prisustvaosoblja, automatski i s centralnim kontrolnim sustavom.Za sada, projekt se ostvaruje u naselju Dubrava, gdje jeobuhva}eno 18 kotlovnica. Taj projekt }e nam pokazati dase moè pove}ati u~inkovitost i kvaliteta i takvih malihkotlovnica.

Tako|er, potpuno su automatizirane toplinske staniceu zgradama. Koristimo opremu i tehnologiju zapadnoeu-ropskih zemalja, ~ime smo postigli maksimalno racion-alno kori{tenje energije u zgradama, tako da ne moè do}ido pregrijavanja stanova, osim u slu~aju kvara u automa-tici.

Priremila: Tatjana Jalu{i}

Razgovor s povodom


Predstavljanje projekata primjene energetske u~inkovitosti na rasvjeti

[tedjeti se moè, ali treba znati kakoKampanja distribucije {tednih àrulja u Istri i mogu}a primjena energetske u~inkovitosti na javnojrasvjeti u Zagrebu dva su pilot projekta, ~ijom bi primjenom bili smanjeni ukupni tro{kovi elektri~neenergije

Uhotelu Histria u Puli, 21. rujna2000. godine, Direkcija za distribu-ciju Hrvatske elektroprivrede, or-

ganizirala je predstavljanje primjene mjeraenergetske u~inkovitosti na rasvjeti. Pristunisu bili predstavnici Ministarstva gospodar-stva, Grada Zagreba, Istarske ùpanije, DPElektroistra Pula i DP Elektra Zagrebpredvo|eni direktorom Ivanom Fabrisom iMladenom Jeì}em, te predstavnici projek-tanata, izvo|a~a radova i isporu~iteljaopreme.Stru~njaci Energetskog instituta "Hrvoje

Poàr" i Hrvatske elektroprivrede (Sektoraza razvoj i Direkcije za distribuciju) upoznalisu prisutne s aktualnim aktivnostima veza-nim uz poticanje primjene mjera energetskeu~inkovitosti na razini Republike Hrvatske iHrvatske elektroprivrede, te su iscrpnijepredstavili dva projekta u pripremi, a to su:Kampanja {tednih àrulja u Istri i Rekon-strukcija javne rasvjete u Zagrebu.U uvodnom dijelu, mr. sc.Damir Pe{ut,

direktor Energetskog instituta "HrvojePoàr" kratko je upoznao skup s provedbomEnergetske reforme u Republici Hrvatskoj ipripremom nove zakonske regulative u kojojje posebna pozornost posve}ena poticanjuprimjene mjera energetske u~inkovitosti.Dr. sc. Branka Jelavi}, tako|er iz Energet-skog instituta "Hrvoje Poàr" govorila je oprogramu razvoja organizacije hrvatskogelektroenergetskog sektora, stvaranju no-vog zakonodavstva u ovom podru~ju,me|unarodnoj suradnji, te pilot projektimana kojima su analizirani potro{nja i mogu}eu{tede toplinske energije. Pilot projektiobuhvatili su tri objekta u Zagrebu, te po je-dan u Vara`dinu, Gospi}u, [ibeniku iOsijeku. Jedan pilot projekt obuhvatio je isamu poslovnu zgradu Energetskog insti-tuta "Hrvoje Poàr". Analiza je pokazala dasu mogu}e u{tede toplinske energije od 20do 60 posto, ali tako|er da postoje brojneprepreke koje treba otkloniti prije ostvarenjaprojekata u{tede.Potom je bilo rije~i o poticanju primjene

mjera energetske u~inkovitosti u Hrvatskojelektroprivredi. Mr. sc. Gordana Lu~i}, sasuradnicima Jasninom Fanjek, HrvojemGlamuzinom i Goranom Labarom, iz Sek-tora za razvoj, predstavili su programe kojisu u pripremi, a odnose se na primjenumjera energetske u~inkovitosti u elektro-energetskoj i toplinskoj djelatnosti. Tu jebilo govora o planovima uspostave sa-mostalne organizacijske cjeline unutarHrvatske elektroprivrede, tzv. ESCO d.o.o.(ESCO - Energy Service Company), koja bipoticala i ostvarivala projekte energetskeu~inkovitosti zanimljive za Hrvatsku elektro-privredu i njezine potro{a~e.Sredi{nje teme predstavljanja bili su pro-

jekti Kampanje {tednih àrulja u Istri i Re-konstrukcija javne rasvjete grada Zagreba.

[tedna àrulja manje tro{ii dulje traje

Govore}i o projektu {tednih àruljaDori-jan Rajkovi} iz Energetskog instituta"Hrvoje Poàr" najprije je usporedio osobineklasi~ne i {tedne àrulje. Tako klasi~naàrulja ima radni vijek od 1 000, a {tedna

~ak 15 000 sati. Za vrijeme dok {tednaàrulja potro{i 300, klasi~na potro{i 1500kWh elektri~ne energije. Problem je,me|utim, u cijeni. Dok se klasi~na àruljamoè nabaviti za pet kuna, danas za {tednuàrulju treba izdvojiti ~ak sto kuna. To semnogim potro{a~ima, a posebno neinfor-miranima, ~ini previ{e ali dugoro~nogledano {tedna àrulja znatno smanjuje u-kupne tro{kove elektri~ne energije zbogmanje potro{nje i duljeg trajanja. Analiza jepokazala da se {tedna àrulja i posada{njim visokim cijenama isplati poslije3.000 sati rada, a kad se postigne cijena{tedne àrulje od 55 kuna po komadu, {to jemogu}e, ona bi se isplatila ve} nakon 1.000sati rada, zna~i, za jednu godinu, a ìvotnijoj je vijek 15 godina.

Zapo~inje Istra

Projekt uvo|enja {tednih àrulja, najprijeu ku}anstvu a potom i kod drugih po-tro{a~a, zapo~et }e u Istri. Tamo je 75 000ku}anstava. Procjene i istraìvanja kaù da}e se nakon marketin{ke kampanje u Istri,~ak 89 posto ku}anstava opredijeliti zakupnju odre|enog broja {tednih àrulja, od~ega }e 51 posto àrulja kupiti za gotovinu,a 38 posto na kredit. Ispitivanja kaù da biprosje~no ku}anstvo kupilo pet àrulja, {to

je blizu odnosa u razvijenim zemljama za-padne Europe.Ako bi se projekt uvo|enja {tednih

àrulja u Istri uspje{no ostvario, akcija bi sepro{irila na cijelu Hrvatsku. Uvo|enjem{tednih àrulja u ve}inu hrvatskih doma}in-stava mogu}a je u{teda elektri~ne energijeod 80 GWh godi{nje, a za 15 godina ta biu{teda iznosila ~ak 1.200 GWh. U{tedasnage iznosila bi 80 MW, a istodobno bi sesmanjila emisija uglji~nog dioksida za 594552 tone.Naime, na 100 000 {tednih àrulja,

godi{nje se {tedi 6 400 MWh/a elektri~neenergije, za 15 godina to je u{teda od 96000 MWh, a u{te|ena snaga iznosila bi 6,4MW.

Trgova~ku marù smanjitina 20 posto

Da bi se pristupilo ostvarenju ovog am-bicioznog projekta koji moè donijeti velikeu{tede elektri~ne energije, potrebno je uklo-niti brojne prepreke. Tu je, prije svega,trgova~ka marà koja na {tedne àruljedanas iznosi nevjerojatnih 80 do 120 posto.Predvi|eno je da se suradnjom svih zaint-eresiranih strana - od proizvo|a~a àruljapreko HEP-a do prodava~a i krajnjih po-tro{a~a - trgova~ka marà smanji na

podno{ljivih 20 posto. Uz to, predvi|eno jepronalaènje na~ina za kreditiranje kupnje{tednih àrulja i to, najvjerojatnije, prekora~una za potro{enu elektri~nu energiju.Potro{a~ima bi bilo omogu}eno da uzpla}anje elektri~ne energije otpla}ujuobroke za kupljene {tedne àrulje, a takoprikupljena sredstva vra}at }e se u fond koji}e biti formiran radi povezivanja pro-izvo|a~a àrulja i maloprodaje.

Drugi u Puli predstavljeni projekt odno-sio se na mogu}u primjenu mjera energet-ske u~inkovitosti na javnoj rasvjeti uZagrebu koji je priredio Darko Ivanko.

Uloèna sredstva ujavnu zagreba~ku rasvjetu

vratila bi se zaosam i pol godina

U projektu su izneseni najprije osnovnipodaci o mreì javne rasvjete grada Za-greba. Tako se konstatira da javna rasvjetau Zagrebu danas tro{i godi{nje pribli`no70.000 MWh elektri~ne energije, da je ka-belska mreà duga~ka 750 kilometara, napreponama su 54, nadzemni samostalni vo-dovi dugi su 33, a vodovi s konzumnommreòm 820 kilometara. Postoji vi{e stu-dija, projekata i elaborata o zagreba~kojmreì javne rasvjete, a prema najnovijim is-traìvanjima mogu}ih ulaganja u javnu ras-vjetu sredi{nje zone grada Zagreba, zaugradnju novih svjetiljaka i regulatorapotrebno je ukupno 15.223.300 kuna. U-kupna godi{nja u{teda iznosila bi 1.783.360kuna, iz ~ega je vidljivo da bi uloèna sred-stva bila vra}ena za 8,5 godina.

U okviru obnove mreè javne rasvjete usredi{njem dijelu Zagreba, ve} su zamije-njene ìvine àrulje natrijevim àruljama, upotpunosti je rekonstruirana rasvjeta na ne-kim prometnicama (Hebrangova, Gun-duli}eva, Masarykova, Trg M. Tita), usuradnji s Gradom projektirana je nova ras-vjeta na ve}ini va`nih prometnica usredi{njoj zoni i za te prometnice isho|enesu dozvole za gra|enje. U svim novim pro-jektima predvi|ena je ugradnja regulatorarasvjete, a obavljenje su glavne pripreme.

Prema izvr{nom izvje{taju, potrebno jezamijeniti 2.731 staru svjetiljku i pripa-daju}u opremu novim svjetiljkama, nosivimdijelovima i kabelima. Ovaj bi projekt doniogradu Zagrebu u{tede na tro{kovima ener-gije, u{tede na tro{kovima odràvanja javnerasvjete, rasvjetu prema novim svjetskimpreporukama, ve}u sigurnost u prometu ive}u sigurnost ljudi op}enito.

HEP kao institucija daje sigurnostulaga~ima u projekt, jer nijedna banka neèli dati kredit ako nema ~vrstog partnera idugoro~ni ugovor. HEP ima interes da vlas-titim kadrovima vodi cijeli posao. DP ElektraZagreb sigurno moè najstru~nije provestiposao, a za ostvarenje projekta nu`na je su-radnja sa stru~nim ljudima u Gradskom po-glavarstvu.

Ivica Tomi}

Koraci


Sudionici predstavljanja primjene mjera energetske u~inkovitosti na rasvjeti u Puli: mogu}esu velike u{tede, ali je za sve potreban znanstveni pristup, prethodno uklanjanje prepreka, tedobro informiranje javnosti

Dr. sc. BrankaJelavi}: preduvjetza primjenu mjeraenergetske u~in-kovitosti jesuizmjene zakono-davstva koje su upripremi

Doga|aj Radne skupine UCTE u Hrvatskoj,u Cavtatu

Hrvatskapostajesamostalan~lan UCTEDolazak 60 vrsnih inozemnih stru~njaka -~lanova radnih skupina UCTE iz 18europskih zemalja u Hrvatsku, iznimno jepriznanje za na{u zemlju i Hrvatskuelektroprivredu

^lanovi ~etriju glavnih radnihskupina Europske udruge za koor-dinaciju prijenosa elektri~ne ener-

gije (Union for the Coordination ofElectricity Transmission - UCTE), njih{ezdeset iz 18 europskih zemalja, okupilisu se u hotelu Croatia u Cavtatu od 18. do23. rujna o. g. Na svojim redovitim po-lugodi{njim sastancima, kakav je i ovaj bio,vrsni stru~njaci iz zemalja - ~lanica UCTE -razmatrali su odnose i veze me|u elektro-energetskim sustavima, uskla|enje uvo|enju sustava, pra}enje i optimizacijatrì{ta elektri~nom energijom u EU, po{ti-vanje Direktive EU o zajedni~kim pravilimaza interno trì{te elektri~ne energije, osigu-ranje sinkroniziranog i paralelnog rada svihsustava. Govorilo se i o raspoloìvosti i po-dobnosti prijenosnih veza, kvarovima, kva-liteti napona i drugim aspektima iz ovogpodru~ja.

Sredi{nja tema zasjedanja bila jeuskla|enje preduvjeta za stvaranjejedinstvenog europskog elektroenerget-skog prijenosnog sustava, kao temelja zauspostavu i funkcioniranje jedinstvenogeuropskog elektroenergetskog trì{ta. Sposebnim zanimanjem razmatrale su seaktivnosti za uklju~enje zemalja s niòmrazinom elektroenergetske organizacije.Uz ~lanove radnih skupina za tokove ener-gije, za pitanja pogona elektroenergetskih

sustava, za statistiku i za izvoresjednicama su prisustvovali i predstavnicielektroenergetskih sustava iz Skandi-navije, Sjeverne Afrike, Ukrajine, Ru-munjske, Bugarske i Turske.

Hrvatska je postala ~lanica UCTE-a1991. godine zajedno sa Slovenijom, a odove jeseni priznat }e joj se samostalno~lanstvo. Na sve~anoj ve~eri tre}eg rad-nog dana, gdje su se po prvi put zajednodruìli ~lanovi svih radnih skupina i ostalisudionici, predstavnici Hrvatske elektro-privrede - doma}ina ovog zna~ajnogme|unarodnog okupljanja, obratili su sesvojim gostima i kolegama prigodnimpozdravnim govorima. Tako im je preds-jednik Uprave HEP-a Ivo ôvi}, prvi zaèliodobrodo{licu, zahvalio na dolasku u Cavtati rekao:

• Okupili smo se ovdje kako bismome|usobno izmijenili iskustva i znanja izpodru~ja prijenosa i kontrole velikih elek-troenergetskih sustava, te proveli ugodnetrenutke u neformalnim razgovorima. Na-dam se da }ete ostvariti zadane ciljeve ivratiti se u svoje ìvotne i radne sredineoboga}eni lijepim i ugodnim sje}anjima.

Cijenjenim stru~njacima obratio se imr. sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave HEP-aza prijenos elektri~ne energije, koji }e naovogodi{njem jesenskom sazivu


Svaka je radna skupina radila u svom prostoru

Mr.sc. Damir Pe{ut: Jasno smo u Re-formi naglasili da prijenos elektri~ne ener-gije – transport, ne ide u privatizaciju, a tosmo sugerirali i za distribuciju. Zna~i,prijenosna i distribucijska mreà i dalje }ebiti pod holdingom.

Trebalo bi objasniti {to zna~ikonkurencija na trì{tu. Sve podloge kojesmo napravili utemeljene su na na~elu datreba omogu}iti konkurenciju energentaprema energentu i pojedinog energenta,odnosno plina prema plinu, elektri~ne e-nergije prema elektri~noj energiji. Mikonkurenciju vidimo u ponudi energetskeusluge, zna~i dobavlja~a preko javnemreè. Mreà je javna, ali preko nje se

nudi elektri~na energija vi{e dobavlja~a srazli~itim cijenama. Tu je konkurencija.Nije konkurencija u vlasni~kim odno-sima, nego u infrastrukturi koja je struk-turno prilago|ena otvorenom trì{tu iomogu}it }e konkurenciju opskrbljiva~a,tako da potro{a~ moè birati jeftinije -zna~i ono {to je za njega povoljnije.Kona~ni cilj i jest omogu}iti pogodnostiza potro{a~a. Zna~i, put je razbijanje mo-nopola, a kona~ni cilj pogodnost za po-tro{a~a.

Ono {to je u HEP-u dio za djelomi~nuprivatizaciju su termoelektrane. S drugestrane to su novi termo objekti koji }e segraditi privatnim kapitalom – doma}im iliinozemnim kao objekti na otvorenomtrì{tu, {to zna~i ne vi{e pod za{titom i sjamstvima dràve kao {to je bio predvi|enEnronov projekt. Hidroelektrane }e i daljebiti pod holdingom, {to je opcija u ovomtrenutku.

Cijeli taj proces morao bi se dovr{iti usljede}em desetlje}u, i najkasnije do2010. godine mi bi morali imati tako pri-premljenu energetiku da moè konkurirati inajè{}im konkurentima u okruènju.Vjerojatno }e do tada Hrvatska biti ~lanicaEuropske unije, {to zna~i da moramo biti ustanju energetski se otvoriti prije nego {toto postanemo. Mi }emo vje`bati otvaranjetrì{ta sa susjedima, prije 2010., a ikasnije. Na{ je koncept da poku{amo for-mirati pool s Bosnom i Hercegovinom iSlovenijom u prvom koraku, a potom}emo vidjeti kakve su mogu}nosti postup-nog otvaranja trì{ta. Ne moèmo se uprvom koraku otvoriti prema, primjerice,

Talijanima ili Austrijancima, jer oni su zanas previ{e jaki.

Vjesnik HEP-a: Novost u svemutomu je regulatorna agencija. Moèteli pobliè definirati o kakvoj je institu-ciji rije~?

Mr. sc. Damir Pe{ut: Zakoni koji sepripremaju definirat }e ulogu regulatorneagencije. Zakoni }e biti temelj trì{ne igre.Regulatorna agencija }e samo odra|ivatifunkciju nadzora primjene zakona i za{titepotro{a~a. Danas socijalni uvjeti nisu ide-alni i treba osmisliti dinamiku pove}anjacijena, a pritom omogu}iti kapitalu dana|e svoj interes.

No, moram naglasiti da su zakoni jo{uvijek na razini Povjerenstva. Tu je jo{puno posla i puno sudionika. Premapredvi|enom postupku, pred Vladom iHrvatskim dràvnim saborom zakoni bi semogli na}i krajem ove godine, a najkasnijeu prolje}e 2001. godine.

Vjesnik HEP-a: Sve ovo je na raziniteorije. No, jesu li HEP, odnosno INA spostoje}im stanjem svijesti i kadro-vima – spremni i provesti sve to?

Mr. sc. Damir Pe{ut: Ako mene pitate,ja puno komuniciram s ljudima iz objetvrtke i moj je dojam da ti razgovori u INI, aosobito u HEP-u daju svoje rezultate, a ve}~etiri do pet godina o tomu stru~no ras-pravljamo. Ima puno ljudi koji razumiju teprobleme, tako da mogu donositi prim-jerene odluke. Ne bih èlio da se shvati daInstitut ili Ministarstvo name}u svoje sta-vove, nego je rije~ o razumijevanju. UlogaInstituta je bila da te ljude pripremi i ospo-sobi da pravodobno po~nu uo~avati i razu-mijevati te procese koji se doga|aju uEuropi, da bi mogli sami odlu~ivati o tomu{to je hrvatskoj energetici najprimjerenije.Zakoni su klju~ni, ali za njihovo os-mi{ljavanje je trebala priprema. Mi smomogli angaìrati nekoga iz inozemstva danam to radi, pa bi onda kao neke nama sus-jedne zemlje prou~avali {to nam to u zak-onima pi{e. Mi ih sami pi{emo, ali uvijekpostoji opasnost da se umije{a netko sastrane, istina sada malo manja kada jeVlada prihvatila predloèni koncept.

Pripremila: Ður|a Su{ec

Rije~ je o razdvajanju djelatnosti,definiranju funkcija, osmišljeno uHEP-u preko holdinga, jer teoretski -tako razdvojeno poduze}e spremno jeza otvoreno trì{te, a da je i daljedràvno

Na{ intervju Mr. sc. Damir Pe{ut

skup{tine UCTE u [vicarskoj, biti imeno-van njenim ~lanom. Napomenuv{i daHrvatska elektroprivreda ve} godinamaodgovorno i savjesno sudjeluje u za-jedni~kom uspje{nom i efikasnom radueuropskog elektroenergetskog sustavamr. sc. I. Toljan je rekao:

• Od 1. oùjka imenovani su novi ~la-novi Uprave HEP-a koja ima u svom pro-gramu, kao jedan od temeljnih ciljeva,pove}avanje suradnje i rada sa svim sus-jednim elektroenergetskim sustavima.Tako|er, èlimo HEP transformirati iz jav-nog u trì{no orijentirani sustav. Sve uskladu Direktiva Europske Unije 96/91...17. srpnja na{ Parlament i Vlada suslu`beno prihvatili strategijsku ideju re-forme energetskog sektora.

Imamo plan kako reformirati hrvatskielektroenergetski sektor. Do nove go-dine bismo trebali ostvariti prvi dioplana, a to je ra~unovodstveno razdva-janje. Upravo sada provodimo te aktiv-nosti. Paralelno izra|ujemo, i HEP iMinistarstvo gospodarstva i znanstveneinstitucije, zakon o energiji, zakon otrì{tu elektri~ne energije, zakon o os-nivanju Agencije za javne usluge, zakono plinu, zakon o nafti i naftnim deri-vatima. Rije~ je o iznimno sloènom,te{kom i izazovnom poslu. Vjerujemo usvoje snage i nadamo se da }emo usp-jeti posti}i sve zadane ciljeve. Dra-

gocjena su nam iskustva koja su ste~enau ostalim dràvama, pa je i ova konferen-cija jedan od doprinosa {irenju na{ihspoznaja. Zna~i, prvo restrukturiramoHEP, pa onda idemo u proces privatiza-cije. Drìmo da je ovo klju~no. U tomsmislu }emo osnovati mre`nog itrì{nog operatera, kao glavnih nositeljasvih aktivnosti na trì{tu elektri~ne ener-gije u Hrvatskoj kojeg }emo pripremiti zaotvaranje. Ne}emo ~ekati ulazak u Eu-ropsku Uniju, ve} smo se sada odlu~iliza spomenute procese, kako zbog krat-kog vremenskog roka ne bi u~inili po-gre{ke.

Hrvatski elektroenergetski sustavima velikih problema. Jedan od najve}ihje poru{ena i ratom razorena veleprije-nosna i distribucijska mreà. Da bismo

vratili stanje na po~etak (1990. godina),potrebno nam je vi{e stotina milijuna do-lara investicijskih sredstava. Moramoulagati zna~ajna sredstva i u infor-mati~ku i telekomunikacijsku tehnolo-giju. Za nas, ovu regiju i Europu, te zaUCTE vrlo su va`ne dvije klju~ne 400 kVtrafostanice: @erjavinec i Ernestinovo. Stim projektima }emo, nadamo se, kre-nuti uskoro. U Slavoniji, gdje se nalazi TSErnestinovo, ve} saniramo 110 kVmreù gdje su tro{kovi razminiranja ve}iod 4 milijuna DEM, a ukupne sanacijevi{e od 20 milijuna DEM. Sve to moraplatiti hrvatski potro{a~. Imamo velikezahtjeve od na{ih susjeda iz Bosne i Her-cegovine da se {to prije umreìmo,me|utim, i tu su veliki problem sredstva.Bojim se da }emo te{ko uspjeti rije{itinavedene probleme brzo bez pomo}iEuropske zajednice, pa i {ire.

Zna~ajna sredstva }emo morati uloìti iu revitalizaciju proizvodnih kapaciteta. Raz-vojem europskog internog trì{ta elek-tri~nom energijom i otvaranjem trì{ta uHrvatskoj i na{ih prvih susjeda, vjerujemoda }e se navedeni problemi ubrzanorje{avati. Stoga je Hrvatska otvorena ispremna na suradnju sa svim poslovnimpartnerima. Vjerujemo u europsko za-jedni{tvo i mi }emo sve u~initi da organiza-cijski, tehni~ki i tehnolo{ki organiziramona{ elektroenergetski sektor. Pri tomu mo-

ramo svi imati na umu da bez jake veleprije-nosne mreè nema ni otvaranja trì{taelektri~ne energije.

U HEP-u je u tijeku izrada mre`nihnormi i o~ekujemo da }emo taj posaodovr{iti tijekom godine dana. Sve ono {to}e se doga|ati u hrvatskom elektroener-getskom sektoru bit }e podre|eno pri-lago|avanju Europskoj zajednici. To jena{a strategija...

Nakon prigodnih rije~i ~elnih ljudiHEP-a, prisutnima se obratio i predsjed-nik Redakcijskog komiteta UCTE MarcelBial iz susjedne Austrije koji je uz zahval-nost organizatorima, prvenstveno preds-jedniku Uprave HEP-a i mr. sc. ZdenkuTonkovi}u iz Instituta za elektroprivredu ienergetiku posebno divljenje izrazioprema netaknutoj i pomalo divljoj prirodi

jadranskog juga, jedinstvenim krajobra-zima i posebice Cavtatu koji je na njegaostavio osobiti dojam.

• Razmi{ljao sam ovih dana obudu}nosti ovih na{ih radnih skupina imogu iznijeti svoje strahovanje da je ovo,vjerojatno, jedan od posljednjih ovakvihsusreta, kako po sastavu tako i po prijatel-jskoj atmosferi, izvrsnoj organizaciji inezaboravnom ugo|aju.

PretvorbaUCPTE u UCTE

Procesu otvaranja europskog elektro -energetskog trì{ta koji je zapo~eo 1998.godine morala se, uz nacionalne kom-panije za proizvodnju i prijenos elek-tri~ne energije, prilagoditi i Europskaudruga za koordinaciju proizvodnje iprijenosa elektri~ne energije - UCPTE. Usuradnji s poduze}ima zemalja ~lanica,UCPTE je promijenila svoju organiza-cijsku strukturu kako bi pratila aktualnerazvojne tokove, te zapo~ela postupakinternog ra~unovodstvenog razdvajanja.Na zasjedanju Skup{tine, u travnju 1999.godine, odlu~eno je da se izmijeni statut inaziv UCPTE, te da budu}i osnovni ciljevidjelovanja ove krovne organizacije buduusmjereni na prijenosne sustave, teprimjenu traènih uvjeta za sigurnovo|enje me|usobno povezane prije-nosne mreè. Radne skupine i podsku-pine, koje su se u UCPTE-u bavileproizvodnjom elektri~ne energije, nas-tavile su svojim radom pod okriljemUNIPEDE-a. Pretvorbom UCPTE u UCTEzadovoljeni su i zahtjevi Direktive EU96/92 prema kojoj se proizvodnja elek-tri~ne energije treba razdvojiti od prije-nosnog sektora.

Kada je 1. srpnja 1999. godine stupiona snagu novi statut UCTE, ovame|unarodna udruga aktivno seuklju~ila u osnivanje Organizacije eu-ropskih prijenosnih sustava operatera(Association of European Transmis-sion System Operators - ETSO) u Frank-furtu na Majni. ^lanovi ove novestrukovne organizacije su jo{ i: ATSOI(predstavnik Irske), NORDEL (predstav-nik Sjeverne Europe) i UKTSOA (pred-stavnik Velike Britanije). Ove ~etiriasocijacije, koje su suosniva~i ETSO-apredstavljaju 35 prijenosnih mre`nihsustava u Europskoj zajednici,Norve{koj i [vicarskoj. Svake godine nji-hove mreè prenesu vi{e od 2.700 TWh

elektri~ne energije, opskrbljuju}i vi{e od350 milijuna potro{a~a. Za razliku odUCTE, koja se bavi tehni~kim prijenosomelektri~ne energije, jedan od glavnihfunkcija ETSO-a je oblikovanje i razvitakekonomskog i pravnog postupka prime|unarodnim tranzicijama elektri~neenergije. UCTE }e aktivno raditi na raz-vitku ETSO-a.

Korekcija cijena inadalje top-tema

Tijekom zasjedanja radnih skupina,kako onih najavljenih tako i onih imenova-nih ad hoc, organizirana je i konferencija zanovinare na kojoj su novinarskoj znatièljiudovoljavali svojim odgovorima predsjed-

nik i ~lan Uprave HEP-a Ivo ôvi} i mr. sc.Ivica Toljan.

Pitanja usmjerena prema prvom~ovjeku HEP-a bila u o~ekivana i preteìtosu se vrtjela oko ve} razvikane korekcijecijena elektri~ne energije.

• U sloènim poslovnim okolnostimakada su u kvaru bile dvije termoelektrane,a u remontu glavni dalekovod za prijenoselektri~ne energije iz Europe, ova odluka okorekciji cijena, koja ukupno iznosi za-pravo samo 6,8 posto, zakasnila je i ne}ebitnije utjecati na kona~an rezultat na{egposlovanja za ovu godinu, koji }e biti snegativnim predznakom. HEP kao d.d. nijena dràvnom prora~unu, ve} svojim priho-dima mora pokrivati tro{kove poslovanjakoji su znatno porasli u odnosu na pro{lugodinu zbog pove}anja cijene uvezeneelektri~ne energije i energenata - posebnoteku}eg goriva. Kako su nam prihodiograni~eni, a rashodi istodobnodoìvljavaju vi{estruki bum, cijenu bi tre-balo pove}ati puno vi{e. Ovo }e, naime,samo ublaìti na{ gubitak, ali ga ne i otklo-niti. Mi smo i u na{oj ku}i reduciralitro{kove poslovanja, po~ev od smanjenjapla}a rukovodnoj strukturi, ograni~enjakori{tenja slu`benih vozila i limitiranjatro{kova mobitela, pa sve do "rezanja"sredstava za odràvanje na{ih objekata,{to dugoro~nije nikako nije isplativo, rekaoje predsjednik Uprave Ivo ôvi} i najaviopo~etak restrukturiranja HEP-a u kratkomrazdoblju. Pri tome }e HEP slijediti prim-jere zemalja sli~nih po nekim bitnimzna~ajkama, ali uz uvaàvanje na{ih spe-cifi~nosti koje }e utjecati na promjene uorganizacijskom i tehnolo{kom smislu.

Pitanja koja su se odnosila naUCTE bilasu usmjerena prema na{em budu}em~lanu u Skup{tini te Udruge, mr. sc. IviciToljanu koji dolazak vrsnih inozemnihstru~njaka na njihova tradicijska radna ok-upljanja u na{u zemlju, smatra posebnimpriznanjem za Hrvatsku.

• Razvojem i promjenama u elektro-energetskom sustavu Europe modificirat}e se i udruge poput UCTE i prilago|avatise okolnostima koje }e uvjetovati prom-jene na trì{tu elektri~ne energije. I europ-sko trì{te }e se komercijalizirati, {to namgovore izvaneuropska iskustva poputonog ameri~kog. Perspektiva ovakvih oku-pljanja mre`nih operatera nije upitna,samo }e se, vjerojatno, mijenjati njihovotro{kovno pra}enje. Stoga, Hrvatska sasvojim stru~nim i tehni~kim potencijalimamora ovdje na}i mjesto za sebe. Naime,bez jake elektroenergetske mreè nema nimo}nog elektroenergetskog trì{ta, pa jeiznimno va`no voditi brigu o sigurnostielektroenergetskih sustava kako bi onifunkcionirali uredno ~ime bi semogu}nost njihova raspada svela nanajmanju mogu}u mjeru.


Teme o kojima se raspravljalo obuhvatile su podru~ja odnosa iveza izme|u elektroenergetskih sustava, uskla|enje u vo|enjusustava, pra}enja i optimizacije trì{ta elektri~nom energijom uEU, kao i po{tivanje Direktive EU o zajedni~kim pravilima zainterno trì{te elektri~ne energije, te osiguranjesinkroniziranog i paralelnog rada svih sustava

Predsjednik Redakcijskog komiteta UCTE Marcel Bial, izrazio je svoje strahovanje da je ovo,prema sastavu i prema prijateljskoj atmosferi, izvrsnoj organizaciji i nezaboravnom ugo|aju,mo`da jedan od posljednjih ovakvih susreta radnih skupina


Mr. sc. Damir Pe{ut, direktor Energetskog instituta “Hrvoje Poàr”

Vje`bat }emo otvaranjetrì{ta sa svojim susjedimaProces globalizacije je toliko jak da mu se ne moèmo oduprijeti, nego jena{e umije}e u tomu da se tako postavimo kako bi {to manje lo{e pro{li

Prije godi{njih odmora, VladaRepublike Hrvatske prihvatila jedokument o mogu}im prav-cima razvoja hrvatskog ener-

getskog sektora - Reformu - i predloìlaga Hrvatskom dràvnom saboru, koji jeprijedlog prihvatio. U dokumentu suutvr|eni relativno kratki rokovi za prelazakHEP-a na trì{ne uvjete poslovanja, takoda se o~ekuje brzi odgovor u smislu de-finiranja poslovne strukrure HEP-a, kakobi ostalo dovoljno vremena za prilagodbunovim uvjetima poslovanja.

S obzirom da je utemeljenje za Re-formu bio Nacrt strategije razvoja hrvat-skog energetskog sektora izra|en uEnergetskom institutu “Hrvoje Poàr” (umodificiranom obliku pro{le pro{ao jeprvo saborsko ~itanje), na{ sugovornik jedirektor spomenutog Instituta mr. sc.Damir Pe{ut, diplomirani inènjer elek-trotehnike.

Kao dobar poznavatelj energetike, od-nosno elektroenergetike, jer u Institutu zaelektroprivredu je od 1979. godine i bioje voditelj Studijske jedinice za elektro-energetske sustave, a potom od 1994.godine je u Energetskom institutu "HrvojePoàr" voditelj Odjela planiranja u ener-getskom sustavu, mr. sc. Damir Pe{ut~lan je Povjerenstva Ministarstva gospo-darstva za reformu energetskog sektora,a sudjeluje i u izradi Strategije razvoja Re-publike Hrvatske, u dijelu koji se odnosina energetiku.

Vjesnik HEP-a: Što je u posljed-njem desetlje}u u~injeno na po-dru~ju energetike u smislu njenekroni~ne razdjedinjenosti? Je li seenergetika pomirila?

Mr. sc. Damir Pe{ut: Ja ne bih rekaoda se pomirila, nego je na{la na~in zakvalitetno dono{enje odluka ili razma-tranje problema. Zna~i, omogu}ena jekomunikacija, dijalog. Rje{enje tog prob-lema je potaknuto devedesetih godinautemeljenjem Hrvatskog energetskogdru{tva, ali i nakon toga stvaranjem Ener-getskog instituta “Hrvoje Poàr”. Institutima atribut dràvni i energetski i to defini-tivno energetski, ne samo u naslovu. Os-

nivanje stru~nog instituta oslonjenog navlastite snage, koji ima kriti~nu masustru~njaka na ~itavom podru~ju ener-getike i koji upravo radi za ministarstvodràve, pokazuje se kao najbolje rje{enje.U to sam se osobno uvjerio kao ekspert umisijama u zemljama u razvoju i tranzi-cijskim zemljama, jer svugdje je problemenergetike jednak.

Vjesnik HEP-a: Je li, ipak, objedi-njavanju energetike pomoglo onostaro pravilo da se neslo`na bra}aujedine pred zajedni~komneizvjesno{}u, kako je shva}ena re-forma energetskog sektora?

Mr. sc. Damir Pe{ut: Dakako. Ali,problem reforme, odnosno restrukturi-ranja energetskog sektora uklju~uju}i ot-varanje kroz liberalizaciju energetskogtrì{ta, po~etkom devedesetih godina jo{nije bio toliko prisutan. Danas se samopotvr|uje da je to bilo dobro usmjerenje.Istina, problema jo{ ima izme|u INE iHEP-a, ali od devedesetih godina stalnosmo i{li naprijed.

Mi smo uo~ili proces globalizacije1994. godine i tom ~isto koncepcijskomproblemu smo posvetili puno vremena utraènju na~ina kako se postaviti. Nakraju je na{ zaklju~ak da je to toliko jakproces kojem se ne moèmo oduprijeti.Na{e umije}e je samo u tomu da se takopostavimo kako bi {to manje lo{e pro{li.

Vjesnik HEP-a: Vratimo se inici-jalnom materijalu - Nacrtu strategijeenergetskog razvitka. Što imamodanas?

Mr.sc. Damir Pe{ut: Sve je i po~elood Nacrta strategije. U tom inicijalnommaterijalu je postavljen cjeloviti konceptprocesa liberalizacije. Malo prera|en, tajmaterijal je bio podloga za Reformu ener-getskog sektora, kojeg je PovjerenstvoMinistarstva gospodarstva, u dopunje-nom i uskla|enom obliku, predloìloVladi RH, a ona Hrvatskom dràvnom sa-boru. Mi u Institutu smo prihva}anje uSaboru doista doìvjeli kao dovr{etakjedne faze Instituta, kao potvrdu korisnogposla na kojem smo intenzivno radili tije-

kom pet godina. Istina, 1998. godine, sobzirom da je Nacrt strategije uklju~io to-liko puno novina za poslovodstvo a ne to-liko za struku, bilo je puno otpora pa sesve produljilo jo{ godinu dana.

Nakon prihva}anja Reforme, tijekomljeta ove godine su izra|eni nacrti zakonao energiji i tri nacrta zakona: o trì{tuelektri~ne energije, trì{tu plina i trì{tunafte i naftnih derivata. To je napravljenorelativno brzo, premda je rije~ o mu-kotrpnom i iscrpljuju}em poslu. Tre-nuta~no je u rasprave uklju~ena samostruka i ve} imamo dorade i dopune.Mogu re}i da je kriti~na to~ka prije|ena,odnosno prihva}en je onaj konceptutvr|en Reformom. Naime, rasprava sepoglavito vodi o stvarima o kojima se ras-pravljalo i u starom Zakonu, {to se ne od-nosi na odredbe o otvorenom trì{tu. Ve}danas smo i u plinu i u elektri~noj ener-giji, a to su dva umreèna sustava kojeo~ekuje otvaranje trì{ta prema Direkti-vama EU, usuglasili smjernice i ideje kojeje predloìo Institut. Bit }e tu problema,ali na razini struke i Povjerenstva i}i}emo brìm tempom, jer smo te stvarirazjasnili. No, treba ~ekati novi zakon oregionalnom ustroju Hrvatske, kojim }ese definirati osnovne regionalne jedinice.Što }e biti umjesto ùpanija …? To jeva`no za jedinice distribucije elektri~neenergije i javne topline, a osobito prirod-nog plina gdje nas o~ekuju drasti~ne pro-mjene. Samo da spomenem, u zakonu otrì{tu plinom mi sugeriramo da se plinpotpuno isklju~i iz Zakona o komunalnomgospodarstvu.

Nisu samo ti zakoni u pitanju. Uzspomenuta ~etiri zakona, tu je jo{ zakono regulatornoj agenciji i zakoni koji sevi{e odnose na zaposlene i sindikate: oprivatizaciji HEP-a i o privatizaciji INE. Toje problem koji priti{}e Vladu, nadzorneodbore i uprave ove dvije tvrtke. Pri Vladibi se utemeljilo Povjerenstvo za restruk-turiranje i privatizaciju HEP-a i INE, i totako da bi pri Ministarstvu gospodarstvabilo takvo jedno povjerenstvo, glavnidoma}i konzultant bio bi Energetski insti-tut “Hrvoje Poàr”, HEP i INA bi formiralisvoja povjerenstva za restrukturiranje iprivatizaciju, a angaìrao bi se po jedaninozemni konzultant za HEP i za INU. U tojshemi su i nadzorni odbori i uprave ovedvije tvrtke, a me|u svim razinama pos-toji dvosmjerna komunikacija.

Vjesnik HEP-a: Ho}e li takvastruktura za{tititi vrlo odgovoran po-sao od svih onih koji bi se rado bavilirestrukturiranjem i privatizacijomHEP-a i INE?

Mr. sc. Damir Pe{ut: Ho}e. Naime,javljaju se razli~ite incijative koje susuprotne prihva}enoj Reformi. Istina, ~i-njenica je da kada je ra|ena Reforma,zbog brzine nisu informirani zaposlenici,niti sindikati, niti javnost. Upravo zbogmanjka informacija Sindikat HEP-a napaoje ~itav koncept, ne razumijevaju}i da

upravo takav koncept {titi njihove in-terese, jer postoje neke druge inicijativekoje su pogubne za zaposlenike.

Mi nastojimo dobiti na vremenu, u}i ureformu, prilagoditi cijeli energetski sek-tor da bude sukladan onomu {to se ve}doga|a u Europskoj uniji – zna~i damoèmo komunicirati u energetici. Zasve to nam treba dovoljno vremena da sepripremimo, a ne da to rje{avamo prekono}i. Zna~i, rije~ je o programiranom di-nami~kom procesu u kojem bi se restruk-turiranjem postigla bolja ekonomskau~inkovitost i tako restrukturiran energet-ski sektor bi u razumnom vremenu biospreman za vrlo surovu utakmicu na ot-vorenom trì{tu. Takav koncept preno-simo u zakon.

Vjesnik HEP-a: Premda je o re-strukturiranju malo informacija,me|u zaposlenicima HEP-a je tonaj~e{}a tema – tema popra}enastrahom za vlastiti posao i egzisten-ciju. Što bi, na ovoj razini ostvarenja~itavog procesa, zaposlenici trebali(mogli) znati?

Mr. sc. Damir Pe{ut: @elio bih nagla-siti da Reforma energetskog sektora nijenapravljena da bude sveto pismo i nijeponudila kona~na rje{enja, nego samousmjerenja. Temeljno u tom materijalubilo je pokazati {to je to liberalizacija i ot-varanje energetskog trì{ta i sugeriratinu`ne elemente da bi se to i provelo, a toje razdvajanje djelatnosti. Reakcije subile burne u smislu da je rije~ o razbijanjuHEP-a i INE. Ali, nagla{avam - rije~ je orazdvajanju djelatnosti, definiranju funk-cija, osmi{ljeno u HEP-u preko holdinga.Teoretski, tako razdvojeno poduze}e,spremno je za otvoreno trì{te, a da je idalje dràvno. Privatizacija i otvorenotrì{te nisu me|usobno uvjetovani. Jer,liberalizacija ili otvaranje trì{ta èli do-kinuti monopol, bilo privatni, bilo dràvni.Kod nas se naj~e{}e misli da postojisamo dràvni monopol. I privatni kapitalvoli monopol, pogledajte samo BillaGatesa. Liberalizacija je upravo jedan in-strument kojim se dokidaju monopoli.Napominjem da intencija Reforme nije ni-kako bila rasprodaja HEP-a, pa nije ute-meljen strah ljudi. Mi smo predvidjeli vrlova`nu funkciju holdinga, odnosno HEPgrupe i INA grupe. Mislimo da }e se na tajna~in optimalno provesti ono {to se èlireformom posti}i – otvaranje energet-skog trì{ta i restukturiranje i postupnaprivatizacija.

Vjesnik HEP-a: Što }e se privatizi-rati?

Na{ intervju


Nastojimo dobiti na vremenu, u}i ureformu, prilagoditi cijeli energetskisektor da bude sukladan onomu što seve} doga|a u Europskoj uniji, ali za sve tonam treba dovoljno vremena da sepripremimo, jer rije~ je o programiranomdinami~kom procesu u kojem bi serestrukturiranjem postigla boljaekonomska u~inkovitost i takorestrukturiran energetski sektor bi urazumnom vremenu bio spreman za vrlosurovu utakmicu na otvorenom trìštu

Slavljenicima -obljetni~ka torta

• Ivo ôvi}, predsjednik UpraveHEP-a, bio je zaduèn za jo{ jedan po-sao - rezanje obljetni~ke tor te.Savjetima otkud krenuti i kamo usmjeri-ti no` pomagali su mu Branko Kolari},direktor DP Elektra Kri` i DragoMagdi}, na~elnik Op}ine Kri`, a navijali

su i svi ostali. Jer, 105 (obljetnica elek-troprivredne djelatnosti u Hrvatskoj),60 (obljetnica Elektre Kri`) i 10 (obljet-nica HEP-a) trebalo je razrezati u sre-dini, kako bi tor ta prijala svimajednako. A, je li bila dobra znaju oni ko-jima je pripao njen komadi}. (Ur.)

Obljetnica

Monografija "Elektra Kri` 1940-2000"

Podsjetnik i korisno {tivo• Prigodom Dana HEP-a i 60 godina

postojanja Elektre Kri`, objavljena jeprigodna monografija ovog Distribu-cijskog podru~ja.Naime, 1940. godine Banovinsko

elektri~no poduze}e je osnovalo svoj Po-dru~ni ured u Kriù sa zada}om da elek-trificira Moslavinu i dio sjeverozapadneHrvatske. Me|utim, u ovoj monografijizabiljeèn je i razvoj materijalnog, kultur-nog i socijalnog podru~ja kojeg pokrivaElektra Kri`. Tako se uz opis dru{tveno-ekonomskih okolnosti i razvoja elektri-fikacije, velika pozornost posve}uje~ovjeku - ljudima koji su izgradili iodràvali elektrodistribucijska postro-jenja golemih vrijednosti Elektre Kri`. Tosu vrijedni "majstori svog zanata" koji su

svoja znanja i elektroprivredni moral prenosili mla|ima, u~ili ih prvim elektrodis-tribucijskim koracima, izgra|ivali ih kao ljude.

Veliki dio monografije posve}en je razdoblju od 1990. do 2000. godine. To jevrijeme osamostaljenja Republike Hrvatske, progla{enja javnog poduze}a Hrvatskaelektroprivreda, a potom Domovinskog rata. âk 60 posto podru~ja Elektre Kri` biloje zahva}eno ratom! Kako su elektra{i odràvali napon, kako su odràli svoj ìvot iìvot svoje obitelji - svjedo~e sami. Iz pera svjedoka saznajemo o ratnim pri~amaLipika, Pakraca, Novske, Daruvara, Nove Gradi{ke... a potom o obnovi i povratkuljudi i postupnom stvaranju normalnih uvjeta rada ovog Distribucijskog podru~ja.

Doga|ajima koji su obiljeìli elektrifikaciju Moslavine, stvaranje i razvoj ElektreKri` daje se pregled zbivanja u 60 godina, a monografija zavr{ava popisom svih za-poslenika koji su u tom razdoblju radili u Elektri Kri`.

Monografija je uz uravnoteèni i dobro osmi{ljeni dizajn, uz brojne fotografije idruge priloge - dobar podsjetnik onima koji su gradili i stvarali svoje poduze}e, ali ikorisno {tivo mladima da, po{tuju}i tradiciju, nastavljaju dalje. (Ur.)

Moslava~kaglazbena razglednica• Nakon slu`benog dijela programa Obljetnice, mnogobrojne goste na svoj

osebujan na~in pozdravilo je svojim zanimljivim repertoarom i prekrasnimìvopisnim izgledom Kulturno umjetni~ko dru{tvo "Grani~ar" iz Krià. U otvore-nom prostoru, ali dovoljno zaokruènom da bi se postigao izvrstan akusti~kiu~inak, mladost i glazba obogatili su jedan zaokruèni doìvljaj Krià i ovo-godi{njeg Dana Hrvatske elektroprivrede.

Spomenimo da veliki broj ~lanova ovog KUD-a ~ine upravo zaposlenici DPElektra Kri`.

Moè i uz mikrofon• U neslu`benom

dijelu programa, mik-rofon je uzela i na{aoperna pjeva~icaIvanka Boljkovac. Jed-nostavna i nepos-redna, uvijek spremnaza {alu, uz odabir ni-kad zaboravljenih "hi-tova" i uz pomo} HridaMati}a, brzo je stvorilarelaksiraju}u atmos-feru, gdje su se sviosje}ali dobro. Jedinooni koji su bili blièzvu~nicima, morali suotrpjeti zvu~ni udarosobito kod vi{ihtonova. (Ur.)


(Ur.)

Prigodna izlo`ba Mije Kova~i}a, slikara naivca

San sanjan otvorenih o~ijuMijo Kova~i} je obi{ao sve kontinente, izlagao svoja platna divljenju milijunao~iju, ali uvijek se vra}ao u svoj netaknuti mir, koji mu moè pruìti samonjegova Podravina - bogata, nepatvorena i spokojna

Nezaobilazno ime hrvatske na-ive, Mijo Kova~i}, svratio je uKri`, nakon {to je za sobom

ostavio Ameriku, i prije nego {to }ekrenuti put Italije. Naime, jedan odsadràja obiljeàvanja obljetniceHEP-a, bila je i ekskluzivna izlo`baMije Kova~i}a u Centru za kulturu uKriù. O umjetniku i osebujnom mudjelu nadahnuto je govorila njegovadobra vila, profesorica i likovnakriti~arka Boìca Jelu{i}. Premanjenim rije~ima, Mijo Kova~i} nijesamo renomirano ime na{eg autohto-nog, u svijetu poznatog naivnog slikar-stva, nego i svojevrsni fenomen - i kao~ovjek i kao umjetnik. Ostav{i doslje-dan svojoj ìvotnoj filozofiji spe-cifi~nog izolacionizma, ovaj introvertnislikar nikada nije napustio svoje rodnoselo, Gornju [umu kraj Molvi izavi~ajnu rijeku Dravu. Obi{ao je svekontinente, izlagao svoja platnadivljenju milijuna o~iju i uvijek se,tr~e}im korakom, vra}ao u svoj ne-taknuti mir, u azil koji moè pruìtisamo njegova Podravina, bogata, ne-patvorena i spokojna. U~io je iz pri-rode, strpljivo i predano. I kako velikastabla za svoj rast traè osamu, takoje i on za svoje samoukovanje od-abrao osamu, za~arani krug svjetla isjene u kojem se stapaju boja s bojomi ~ovjek sa svemirom: On je bio na-daren i uzoran u~enik u prvoj klupisvoje Gornje [ume. Tu je nau~iorazmi{ljati, promatrati, zaklju~ivati,orati, kopati, slikati, te biti moralan ieti~an, rije~i su na{eg istaknutog lik-ovnog kriti~ara Josipa Depola u an-tolo{kom izdanjuSan i java Podravine.Mijo Kova~i} ne bjeì od ljudi, ali im ine hrli ususret. Oni su prisutni na nje-govim slikama, imaju svoje mjesto iulogu, ali puno ~e{}i su dravski krajo-brazi bez nazo~nosti ljudskih likova.

Jer, usnuli zimski krajobrazi lijepi susami po sebi, i ~ovjek bi ih ponekadmogao tek oskvrnuti, nikako upotpu-niti.

Nakon nekoliko razdoblja u stvar-anju (siva faza, koloristi~na, fazasituacijske fantastike) Kova~i} se,prema rije~ima prof. Jelu{i}, ponovovra}a rekonstrukciji idile, smirenjukoje daju zrele ìvotne, ali i stvarala~kegodine. Malo tko je mogao ostavititraga na slikama ~ija umjetni~ka sa-modostatnost fascinira, ali je bilo jakopuno utjecaja u drugom smjeru.Umjesto formalnog znanja, ma{ta je takoja diktira njegovoj ruci i koja je, tije-kom svih ovih desetlje}a, stvorilasvoju simboliku, jedinstvenu ineponovljivu na ovim prostorima. Idok bude te ma{te, ideja koje u slapo-vima naviru, dok bude energije, nade ivje~ne mladosti u Mije Kova~i}a, bit}e i ovih susreta, rekla je BoìcaJelu{i}, o~ito i sama zarobljena slikar-skom magijom velikog umjetnika.

Za{to se odlu~io, pred skori put uModenu i Parmu, svratiti do Krià i sasvojih dvadeset platna prirediti namintimnu sve~anost za o~i, pitanje je nakoje smo, slijedom onog {to znamo onjemu, mogli pretpostaviti odgovor:

• Grad Kri`, a i HEP, dali su miideju da se ba{ danas i ovdje ostvariova moja izlo`ba i ja sam pristao, jer izmoje ìvotne filozofije vidi se da nikadnisam bio na strani velikih gradova.@elim da {to vi{e ljudi, uvjetno re~enoonih malih ljudi, vidi moje radove, a to}e mo}i jedino ako ja do|em k njima.@ao mi je {to je ovo sku~en prostor, a ive}ina mojih djela ve} je otpremljenau Italiju, pa ste se mogli upoznati tek sdjeli}em onog {to bih èlio pokazati.


Obljetnica


• U Centru za kulturu u Kriù postoji spomen-prostorija koja podsje}a na tragi~ne dane na{e novije po-vijesti. Ovo je prostorija tuge za sve one koji su u Domo-vinskom ratu izgubili svoje najmilije.

U prostoriji ti{ine, fotografije su branitelja op}ine Kri`palih na oltaru Domovine, me|u kojima je i zaposlenik DPElektra Kri` Stjepan Magdi}.

Predsjednik Uprave HEP-a Ivo ôvi} upisao se uSpomen-knjigu, te poloìo vijenac poginulima. (Ur.)

Poginulim braniteljima op}ine Kri`

Izlo`bu Mije Kova~i}a otvorio je na~elnik Op}ineKri` Drago Magdi}, a o umjetniku i njegovuosebujnom djelu govorila je profesorica i likovnakriti~arka Boìca Jelu{i}

Mijo Kova~i}: Grad Kri` i HEP dali su ideju da se ba{danas i ovdje ostvari ova moja izlo`ba i ja sam pris-tao, jer èlim da moje radove vidi {to vi{e - uvjetnore~eno - malih ljudi, a to mogu samo ako ja do|emk njima

Konferencija za novinare u Kriù

Cijena - hit temaS ovom korekcijom cijena borimo se tek za odràvanje normalnog poslovanja, kojeg je dodatno oteàlonezapam}ena su{a i poàri

Obiljeàvanje Dana HEP-a u Kriù 28. kolovoza ovegodine iskori{teno je i kao prigoda za pruànje na-jaktualnijih informacija prisutnim predstavnicima

hrvatskih javnih medija. Kao glavna tema susreta ~elnikaHEP-a i novinara u Kriù nametnula se najavljena korekcijacijene elektri~ne energije. Kako je novinare izvijestio Ivoôvi}, predsjednik Uprave HEP-a, Vlada je raspravljala oHEP-ovom zahtjevu za uskla|ivanjem cijena elektri~ne en-ergije (prema ugovoru HEP-a i EBRD-a o kreditiranju rekon-strukcije i obnove distribucijske mreè, HEP je obvezanuskla|ivati kretanje cijene elektri~ne energije s rastomcijena industrijskih proizvoda, {to dosad nije bio slu~aj).Vlada je, kako je rekao, podràla taj zahtjev, no zatraìla jeodgodu poskupljenja do 1. listopada, preporu~iv{i Ministar-stvu gospodarstva da se prethodno raspravi poslovanjejavnih trgova~kih dru{tava, uklju~iv{i i HEP, kao i svepotrebne mjere racionalizacije poslovanja.

• Na àlost, tada }e financijski u~inci poskupljenja bitimanji, ali razumijemo poziciju i na~in razmi{ljanja Vlade,ocijenio je I. ôvi}.

Ku}anstvima vi{a, industriji i javnojrasvjeti nià cijena

Ina~e, prosje~na prodajna cijena elektri~ne energije(koja je 23. srpnja 1993. godine uvo|enjem Tarifnih sta-vova odre|ena u iznosu od 14,04 Pf/kWh, a 4. listopadaiste godine nakon prera~una po tada utvr|enom srednjemte~aju DEM od 4,44 kn iznosila 58,66 Ip/kWh) do danas jesmanjena za 23 posto. To smanjenje rezultat je popustakoji su u tom razdoblju odobreni (ku}anstvima 12 posto,gospodarstvu 8 posto, javnoj rasvjeti 7 posto), kao i padate~aja DEM za 18 posto (u razdoblju od 4. listopada 1993.do 23. sije~nja 1995. godine kada su tarifni stavovi odlu-kom Vlade prera~unati u kune po te~aju 3,6251 kn zaDEM). U proteklom razdoblju inflacija je iznosila 29,9posto, a cijene industrijskih proizvoda porasle su 15,2posto (posljednji objavljeni podatak za srpanj 2000. go-dine), {to je utjecalo na tro{kove poslovanja kroz cijeneusluga i roba koje HEP kupuje.Najve}a novina, istaknuo je I. ôvi}, u izmjenama Tarif-

nog sustava je predvi|eno dodatno sniènje vaè}e cijeneindustrijskim i ostalim potro{a~ima za 7,6 posto, te javnojrasvjeti za 8,6 posto, {to ~ini ukupni popust od 15 postona vaè}e tarifne stavove. Tako bi cijena elektri~ne ener-gije za ku}anstva bila vi{a od prosje~ne cijene za po-tro{a~e u gospodarstvu, {to je jedan od uvjeta koji sepostavlja pred sve zemlje kandidate za primanje u ~lanstvoEuropske unije. Tako|er, takvim odnosom cijena postiglibi se i pozitivni u~inci u poticanju gospodarskog razvoja.Za ku}anstva cijena bi bila ve}a u prosjeku 25,6 posto. Za

tu kategoriju smanjio bi se popust sa sada{njih 12 na 4posto, te ukinula povla{tena tarifa za obra~unsku snagu.Za socijalno ugroène kategorije ku}anstva - za primateljesocijalne pomo}i i umirovljenike koji mirovinu dobivaju uzza{titni dodatak odobrava se nepla}anje obra~unskesnage za mjese~nu potro{nju do 80 kWh (2,5 kW), od-nosno 960 kWh godi{nje.Posebnu va`nost, naglasio je I. ôvi}, ubudu}e valja

dati racionalizaciji potro{nje elektri~ne energije, ~ime jemogu}e znatno ublaìti posljedice poskupljenja, a u tusvrhu HEP }e uskoro izdati i odgovaraju}u publikaciju.Tako|er je rekao, naglasiv{i da iza proizvodnje kilovatsatastoji jedan skupi i sloèni sustav, kako je trenuta~no stanjehrvatskog elektroprivrednog sustava vrlo lo{e, a to je uzovakvu razinu cijena, najniù u Europi, te{ko i izmijeniti.Jo{ uvijek se, naime, saniraju ratne {tete, a tehnolo{kizaostatak za zemljama zapadne Europe sve se vi{epove}ava.

• S ovom korekcijom cijena borimo se tek za odrànjenormalnog poslovanja, kojeg je dodatno oteàla neza-pam}ena su{a i poàri, rije~i su I. ôvi}a upu}ene novi-narima.

Odgovaraju}i na upit kako }e ve} osiroma{enostanovni{tvo podnijeti ovo poskupljenje, [ime Balabani},direktor Direkcije za distribuciju pojasnio je da se cijenaelektri~ne energije sniàva za nekoliko kategorija potro{a~a(industrija, javna rasvjeta, socijalno ugroèni). Ina~e, pod-sjetio je, ona se nije mijenjala od 1993. godine, pa je tih pro-teklih godina, s obzirom na inflaciju, porast tro{kovaproizvodnje i stalan rast cijena nafte i plina na svjetskomtrì{tu, njezina cijena realno pala za vi{e od 23 posto.

• Elektri~na energija se tretirala kao socijalna katego-rija, a u medijima se, tako|er, naàlost ~esto pogre{no in-tonira pitanje pove}anja njezine cijene, napomenuo je [.Balabani}.

O{tro u naplati

Osim cijene, novinare je zanimalo kada }e uslijediti pot-pisivanje ugovora s Enronom.

• Za to su ispunjene sve pretpostavke, odgovorio je I.ôvi}, i samo preostaje tehni~ko pitanje datuma, o kojem}e mediji biti pravodobno obavije{teni.

Na pitanje o me|unarodnom kreditnom rejtingu HEP-a,Darko Beli}, direktor Direkcije za ekonomske posloveHEP-a, odgovorio je da je njegovo odrànje prioritetnazada}a, ina~e HEP gubi mogu}nost dobivanja povoljnihkredita. Sredinom srpnja u HEP-u su boravili predstavnicirevizorske tvrtke Standard and Poors, ~ije se mi{ljenje,nadamo se pozitivno, o~ekuje tijekom rujna, rekao je D.Beli}.Odgovaraju}i na upit o nenapla}enim potraìvanjima

HEP-a, I. ôvi} je napomenuo da se biljeì njihovo sma-njenje od deset posto: 1. oùjka ove godine ona su iznosila2,2 milijarde kuna, a trenuta~no iznose 2,005 milijardikuna, {to - ocijenio je - nije zadovoljavaju}e stanje. Stogase akcija poja~anih mjera naplate nastavlja, i to - kako jerekao, o{tro, ali ravnopravno prema svim neplatcima. Napopisu du`nika su, spomenimo i to, poduze}a koja nisu triili ~etiri godine pla}ali ra~une za potro{enu elektri~nu e-nergiju!

Na pitanje o statusu elektroenergetskih objekata uvlasni{tvu HEP-a izvan Hrvatske odgovoreno je da nekihbitnih novosti nema, a da se odràvaju redovni kontakti spredstavnicima Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede Re-publike Srpske i NE Kr{ko, kako bi se prona{laodgovaraju}a rje{enja tih problema.

Tatjana Jalu{i}Snimila: Dragica Jurajev~i}

Obljetnica


Odjek Poslovni partner o Obljetnici

HEP i ovom prigodom -primjer profesionalizma• Dopustite da iznesem ukratko svoje dojmove o proslavi Dana Hrvatske elektroprivrede koji je odràn nedavno

u Kriù, gdje sam bio kao gost me|u poslovnim partnerima.Moram priznati da sam bio na vi{e va{ih sve~anosti i drugim prigodama, ali me se ovaj posebno dojmio. Cjelo-

kupni program bio je odmjeren i promi{ljen i moè Hrvatskoj elektroprivredi sluìti za ugled. Mislim da bi ovakvihprigoda, koje afirmiraju imid` tvrtke, ali jednako tako promoviraju vrijednosti na{e dràve i njezine povijesti, moralo bitivi{e u na{oj praksi. To je i razumljivo, jer je HEP od zna~aja za ~itavu dràvu, pa je prirodno da bude primjerom profe-sionalizma. O~ekujem da }e i Vjesnik kojeg Vi vodite, zabiljeìti ovu ~asnu prigodu na na~in kako dolikuje, kako Vi toobi~no i ~inite. Tako }e ovaj upe~atljivi doga|aj, osim u na{im dojmovima i sje}anjima, ostati sa~uvan u povijesti.Po{tovana gospo|o urednice, uz pohvalu Va{em trudu na ure|enju pravih korporacijskih novina, èlim Vam

svako dobro i srda~no Vas pozdravljam.B. S. Vara`din

Kolegij direktora HEP-a

HEP pred novim izazovimaPred HEP-om je zna~ajna reforma elektroenergetskog sektora koja }e pred~elne ljude, ali i pred sve zaposlenike postaviti nove zahtjeve: poja~ani stupanjidentifikacije s kompanijom i ozbiljan odnos prema radnim zadacima

Obiljeàvanje 105. obljetniceelektroprivredne djelatnostiu Hrvatskoj po~elo je radno.

Naime, u Kriù je, prvi put od ime-novanja novih ~lanova Uprave,odràn kolegij direktora, {to je u svo-joj pozdravnoj rije~i naglasio Ivoôvi}, predsjednik Uprave. Uz ne-izostavne ~estitke slavljeniku, teprigodno obra}anje doma}ina - di-rektora DP Kri` Branka Kolari}a,pri{lo se svladavanju opse`nogdnevnog reda: poslovne aktivnosti uproteklih nekoliko mjeseci po~ev odimenovanja, poslovi predvi|eni dokraja ove godine, te projekcija onog{to bi se trebalo obaviti do krajamandatnog razdoblja Uprave, zna~isljede}e tri godine.

Predsjednik Uprave je na po~etkuobrazloìo dvije vru}e teme koje suse naj~e{}e eksploatirale u medijimazadnjih mjeseci, a to su: cijena elek-tri~ne energije i razrje{enje odnosa sEnronom.

Vlada je razmatrala zahtjev HEP-ao promjeni cijene elektri~ne energije,ali ga nije ni odbila, ni prihvatila.Pretpostavlja se da }e traène korek-cije cijena biti odobrene od 1. listo-pada.

• Razlozi koji nas motiviraju da zanesmetano redovito poslovanjekoristimo ovu nepopularnu ali,naàlost, neizbje`nu mjeru brojni sui vrlo uvjerljivi, rekao je PredsjednikUprave.

Za ugovore sklopljene prije godinudana s Enronom o nabavi elektri~neenergije i izgradnji TE u Jertovcu I.ôvi} je rekao da su oni restrukturi-rani jer su, za nas i koncepcijski i e-nergetski i financijski bili nepovoljni.Kako izgradnja planirane termoelek-trane jo{ nije zapo~ela, bilo je pravovrijeme da se preispitaju na{i in-teresi i potrebe, te je nakon nekolikomjeseci pregovaranja s ameri~kimpartnerom skoro sve dogovoreno.êkamo suglasnost Nadzornog od-bora i Skup{tine HEP-a, kao iodobrenje Vlade da se pristupi pot-pisivanju tih pet ugovora, {to }e usk-oro uslijediti. Prva dva ugovora suformalne prirode i njima se stavljajuizvan snage otprije potpisani ugo-vori, a tre}i, koji regulira okvirnu su-radnju HEP-a i Enrona, vi{e jediplomatski. Konkretan sadràj, iz

kojeg slijede specificirana prava i

obveze imaju ~etvrti, kojim se regu-lira partnerovo pravo izgradnje na

lokaciji u Jertovcu o svom tro{ku i

za svoj ra~un, te peti koji definira na-

bavu elektri~ne energije prema

uvjetima koji su promijenljivi tijekom

ugovorenog razdoblja. Cijena nije

mala, ali je nià od one prvotno do-govorene, a smanjena je i snaga

koja je iznosila 240 MW.

Kratak pregled zbivanja po pojedi-nim direkcijama dali su njihovi direk-tori i ~lanovi Uprave:Mato Paì}, mr.sc. Ivica Toljan, [ime Balabani} iDarko Beli}.

Splet nepovoljnihokolnosti smanjio

proizvodnju

U Direkciji za proizvodnju, premarije~ima direktora Mate Paì}a, u

prvih osam mjeseci puno toga nijei{lo prema planu i na{im èljama.Iznimno nepovoljne hidrolo{ke okol-nosti ograni~ile su rad hidroelek-trana na proizvodnju od 3.608 GWhu prvih {est mjeseci i svele zalihe uakumulacijskim jezerima na 426GWh elektri~ne energije. Premda supove}ane cijene plina i teku}eg go-riva, termoelektrane su, tako|er,bile angaìrane vi{e i ~e{}e negoprija{njih godina. TE na ugljen radilesu maksimalno, ~ime su se zado-voljavale potrebe potro{a~a, apreteìto su radile i TE na plin, dokje rad TE na mazut sveden na mini-mum zbog {tednje skupog teku}eggoriva ~ije zalihe nisu zadovo-ljavaju}e.

[to se ti~e redovnih godi{njih re-monta proizvodnih postrojenja, dioje ve} obavljen, a zavr{avaju se re-monti u HE Zaku~ac, Orlovac i \ale.U tijeku je pregled u TE Sisak 1, apredstoje remonti u TE Plomin 1 iPlomin 2, gdje se vi{e radi o garant-nim ispitivanjima i uklanjanjuuo~enih nedostataka.

Od investicijskih aktivnosti M.Paì} je izdvojio pu{tanje TE Plomin2 u komercijalnu proizvodnju, te

Obljetnica


Obljetnica HEP-a bila je i prigoda prvog sastanka Kolegija direktora svih poslovnih jedinica HEP-a s novoimenovanim ~lanovima UpraveHEP-a

zavr{etak radova na plinskomkombi-bloku u Zagrebu, snage 200MW, koji bi krajem godine trebao bitipu{ten u rad.

Zbog nedostatnih sredstava re-ducirani su investicijski planovi, anajteè posljedice te nov~anenesta{ice odrazit }e se u teku}emodràvanju, gdje se o~ekujeprema{ivanje plana, premda seodobravaju tek najnu`niji zahvati zapogonsku spremnost i sigurnost.

ûvajmo na{elektroenergetski

sustav!O stanju u Direkciji za prijenos u

posljednjih {est mjeseci izvijestioje mr. sc. Ivica Toljan. Nakonobavljene inventure zate~enostanje ocijenjeno je kao nepovolj-nije od o~ekivanog. Zastarjelostprijenosne mreè, usporena di-namika izgradnje novih objekata,kriti~no stanje napajanja velikihgradova, kao i cijele Slavonije, ve-lika angaìranost raspoloìvih ovo-godi{njih sredstava plana u prva trimjeseca, te nepovoljna rukovodnastruktura - samo su neki od prob-lema koji o~ekuju svoja kvalitetna itrajna rje{enja:

• Prijenosna mreà u hrvatskomelektroprivrednom sustavu funk-cionirala je zahvaljuju}i naporimazaposlenika - operativaca i visokojprofesionalnosti vo|enja i odrà-vanja, a uz pomo} relativno povolj-nog klimatskog okruènja, naglasioje I. Toljan i rekao da je na temeljuocjene postoje}eg stanja napravljen

Program rada ove Direkcije, na~ijem se ostvarenju radi i radit }e senovouspostavljeni rukovodni sus-tav.

U razdoblju od po~etka oùjka dokraja kolovoza pu{tena je u rad e-nergetska veza 110 kV kopno (DugiRat) - Bra~, rekonstruirana TS110/35 kV Nedeljanec - prva etapa,revitalizirana transformacija 110/35kV u TS âkovec, Ivani} Grad iDugo Selo, modificiran sabirni~kisustav 110 kV u TS 400/110 kVTumbri, pu{ten u rad DV 2 x 110 kVBuje-Katoro i TS 110/35/10 kV Ka-toro i aktiviran dio sustava magis-tralnih opti~kih veza.

Kao svoj najzna~ajniji radni rezul-tat u ovom {estomjese~nom razdo-blju, ova Direkcija izdvaja po~etakradova na sanaciji DV 110 kV "0"-taetapa na podru~ju Slavonije, ~iji sezavr{etak predvi|a do kraja ove go-dine.

Govore}i o reformi energetskogsektora i transformaciji HEP-a mr.sc. I. Toljan je rekao da }e novapozicija prijenosne djelatnosti iobna{anje uloge operatera prije-nosne mreè, prema odrednicamaDirektive EU 96/92, zahtijevati odsvih zaposlenika posebnustru~nost, iskustvo i velike napore,te da je samo ...velikim radom iangaìranjem u pripremnoj fazi re-forme energetskog sektora mogu}eutjecati na odabir i promicanju bo-ljih rje{enja. Svoje izlaganje zavr{ioje rije~ima: ûvajmo elektroener-getski sustav!

Distribucija - na{ezrcalo u javnosti

[ime Balabani}, ~lan Uprave zadistribuciju, sigurno je u ovom krat-kom razdoblju imao najteì zadatak.Jer, u Direkciji za distribuciju je skoro70 posto zaposlenika HEP-a i 90posto problema HEP-a. Uz to, rije~ jeo Direkciji koja je najvi{e izloènajavnosti i o ~ijem radu i u~inkovitostiovisi ugled cijelog HEP-a. Osnovnetri to~ke sada{njeg nepovoljnogstanja su: posljedice nedovoljnogulaganja u postoje}u mreù, jo{uvijek nesanirane ratne {tete, tevje~ni problem: naplata isporu~eneelektri~ne energije. Od oùjka dokraja kolovoza uspjelo se za 10posto smanjiti nenapla}ena po-traìvanja, ali ~injenica je da }e punotoga, zbog svakodnevnih ste~aja po-duze}a, ostati trajno nenapla}eno.

• Racionalnije poslovanje nalaè ismanjenje velikih gubitaka, kakoonih tehni~kih koji su opravdani ikre}u se blizu 1 posto, tako pose-bice onih netehni~kih (kra|e, ne-savjesno poslovanje), koji }e biti ipredmetom na{e opse`ne analize.Potrebno je kategorizirati ne-ovla{tenu potro{nju, te neovla{tenouzimanje elektri~ne energije nazvatipravim imenom kra|a i kao takvu jezakonski sankcionirati, rekao je [.Balabani}, te apelirao i na savjesnijipristup na{ih ljudi odràvanjuopreme jer, u nemogu}nosti ostva-renja novih investicija, maromdobrog gospodara produùje seradni vijek postrojenja.

Sloènost problematike u ovoj Di-rekciji pove}avaju i velike razlikeizme|u pojedinih DP-a kojih imadvadeset i jedan i ~ije probleme sene moè rje{avati jednoobrazno irutinski, ve} uz po{tivanje njihovihspecifi~nosti. Premda je bilo priti-saka lokalnih vlasti distribucijskim jepodru~jima zamjenjen neznatan broj~elnika i to u ve}im gradovima. Za-jedni~ki - timski rad pokazat }e slije-dom vremena tko se moè, a tko nemoè nositi s izazovima koje }edonijeti otvaranje trì{tu, restrukturi-ranje HEP-a i ulazak Hrvatske u eu-ropske integracije, poru~io je [.Balabani}.

Potro{nja i priljevmanji od planiranihO financijskom poslovanju HEP-a,

temeljne podatke iznio je ~lan UpraveDarko Beli}, obrazloìv{i nu`nostkorekcije cijena i iznijev{i pesi-misti~ko predvi|anje prema kojem}e HEP ovu poslovnu godinu zavr{itis gubitkom. Naime, planirani porastpotro{nje elektri~ne energije od 4posto ostvaren je, u prvih sedammjeseci poslovanja s 2,5 posto,zbog ~ega nije ostvaren ni planiranipriljev sredstava od prodaje.

Izazovi u novomgospodarskom i

politi~kom ozra~ujuO poslovnim izazovima koji nas

o~ekuju vrlo skoro, zavr{nu rije~ naKolegiju imao je predsjednik UpraveIvo ôvi} napominju}i da }ezna~ajna reforma elektroenerget-skog sektora i HEP-a pred ~elneljude ali i pred sve zaposlenikepostaviti nove zahtjeve: poja~ani stu-panj identifikacije s kompanijom, tezreliji i ozbiljniji odnos prema radnimzadacima.

• Samo doprinosom sviju nasHEP moè osigurati èljenu pozicijukoja ga sutra ~eka na otvorenomtrì{tu. Nove okolnosti koje }e dikti-rati i nedavno prihva}ena Reformaenergetskog sektora traì prila-godbu na{e 105 godina stare dje-latnosti. Od sije~nja idu}e godineposlovat }emo u novom organiza-cijskom obliku kao tri samostalnetvrtke s odvojenim ra~uno-vodstvenim poslovanjem. Prije stogodina smo po~eli, sada se -ponovo na kraju stolje}a - restruk-turiramo i po~injemo s novom, su-vremenom i trì{tu prilago|enomfizionomijom, rekao je Ivo ôvi} do-dav{i: ~ini se da su nam krajevistolje}a su|eni...

Marica @aneti} MalenicaSnimila: Dragica Jurajev~i}

^lanovi Uprave izvijestili su o stanju, razvoju i problemima direkcija kojima su na ~elu


Obljetnica Obiljeèn Dan HEP-a u Kriù

Trebalo je doista istinske odlu~nosti i hrabrosti za dono{enje odluke o izgradnji prve hrvatskehidroelektrane, a to je bilo europskije i svjetskije u ono vrijeme od mnogih dana{njih suvremenihzbivanja i odluka

Tri zna~ajne obljetnice: 105 go-dina Hrvatske elektroprivrede, 10godina od osnutka HEP-a kao

javnog poduze}a, te 60 godina Distribu-cijskog podru~ja Elektra Kri`,jedinstveno su obiljeène u Kriù 28.kolovoza ove godine. Uz ~lanoveUprave, Kolegija direktora i Nadzornogodbora HEP-a, doga|aju su prisustvo-vali Franjo Ku~ar, izaslanik predsjed-nika Hrvatskog dràvnog sabora ZlatkaTom~i}a i ~lan saborskog Odbora zagospodarstvo, Roman Nota, pomo}nikministra gospodarstva, akademik dr.Boò Udovi~i}, predstavnici poslovnihpartnera, Udruge hrvatskih branitelja,sindikata HEP-a, Op}ine Kri`, ùpanija igradova koje obuhva}a DP Elektra Kri`,hrvatskih medija i drugi.

Upisani u povijestsvijeta

Pozdravljaju}i nazo~ne i otvaraju}isva~ani program u Domu kulture uKriù, Mihovil Bogoslav Matkovi},rukovoditelj Odjela za odnose sjavno{}u HEP-a, naglasio je pritom daje HEP prije 105 godina Hrvatsku upi-sao u povijest svijeta, a voditelj pro-grama Drago Celizi} ovim je rije~imazapo~eo kratko podsje}anje na povi-jesni razvoj HEP-a:

• Na dana{nji dan prije 105 godinaproradila je hidroelektrana Krka, na sla-povima rijeke Krke kod [ibenika. Bila jeto prva hidroelektrana za javnuizmjeni~nu elektrifikaciju u Europi. Ostotoj obljetnici ovog povijesnogdoga|aja, 1995. godine, Hrvatska elek-troprivreda je 28. kolovoza proglasilasvojim danom...

Podsje}aju}i se na Domovinski rat,na materijalna stradanja i ljudske gu-bitke, koji su sna`no obiljeìli prvupolovicu desetlje}a suvremene Hrvat-ske elektroprivrede, minutom {utnjenazo~ni su odali po~ast zaposlenicimaHrvatske elektroprivrede poginulima uDomovinskom ratu.

O Distribucijskom podru~ju ElektraKri` govorio je direktor Branko Ko-lari}, izraàvaju}i zadovoljstvo {to jeupravo 60. obljetnica Krià bila povodobiljeàvanju Dana HEP-a upravo u

Kriù. Zahvalio je i svim zaposlenicimaElektre Kri`, isti~u}i da se osje}a nji-hova iznimna privrènost radnoj sre-dini, u kojoj se, rekao je, tradicija iiskustvo spajaju s mlado{}u i nadah-nuto{}u.Tako|er izraziv{i svoje zadovoljstvo

{to je HEP izabrao ovo malo mjesto zasvoju veliku obljetnicu, nazo~nima seobratio i na~elnik Op}ine Kri` DragoMagdi}, te predstavio razvoj i zna~ajKrià.Izaslanik predsjednika Hrvatskog

dràvnog sabora Franjo Ku~ar pose-bice je ~estitao zaposlenicima HEP-aDP Elektra Kri` na uspje{noj opskrbielektri~nom energijom u ratnim okol-nostima, kao i stru~njacima HEP-a,njezinim umirovljenicima, te po-tro{a~ima. Osvrnuo se i na zna~aj re-forme hrvatskog elektroenergetskogsustava, temeljene na zahtjevima Eu-ropske unije, isti~u}i da su u njezinomsredi{tu potro{a~i i njihov status. Izra-zio je da }e HEP, na zadovoljstvo svih,uspje{no svladati i tu zada}u.

Sudbonosni zavr{ecistolje}a

Predsjednik Uprave HEP-a Ivoôvi}, uz pozdrav i dobrodo{licu svimnazo~nima, naglasio je:

• Obljetnice kao {to je ova postojeda se ~ovjek podsjeti na sebe sama,svoje korijene i ishodi{te. Da se pods-jeti da je zapravo dio cjeline, i nekadzapo~etkog kontinuiteta. Ova je ~i-njenica posebno istinita i zna~ajna zana{u djelatnost, za Hrvatsku elektro-privredu. Nema niti malo realnog ute-meljenja da mi danas 2000. godine,nakon 105 godina postojanjaizmjeni~nog sustava u Hrvatskojumi{ljamo da smo stru~niji, poslovnoodlu~niji od na{ih kolega, pioniraHrvatske elektroprivrede s krajapro{log stolje}a. Trebalo je doista istin-ske odlu~nosti i hrabrosti za dono{enjeodluke o izgradnji prve hrvatske elek-trane: bilo je to i europskije i svjetskijeu ono vrijeme od mnogih dana{njih su-vremenih zbivanja i odluka. Moèmo sponosom isticati na{u pripadnost tompoduzetni~kom, stvarala~kom duhu i


Obvezuje nas stoljetna povijest

Pozdravljaju}i nazo~ne iotvaraju}i sve~ani programMihovil Bogoslav Matkovi},rukovoditelj Odjela za odnose sjavno{}u HEP-a naglasio je daje elektroprivredna djelatnostprije 105 godina Hrvatskuupisala u povijest svijeta

Branko Kolari}, direktor DPElektra Kri`, zahvalio je i svimzaposlenicima Elektre Kri` kojiimaju razvijen visoki stupanjprivrènosti svojoj Elektri ukojoj se tradicija i iskustvospajaju s mlado{}u inadahnuto{}u

Svoje zadovoljstvo {to je HEP izabraomalo mjesto Kri` za svoju velikuobljetnicu izrazio je na~elnik Op}ineDrago Magdi}

Ivo ôvi}, predsjednik Uprave HEP-a:obljetnice poput ove postoje da se~ovjek podsjeti na sebe sama, nasvoje korijene i ishodi{te, da se pods-jeti da je dio cjeline i nekad zapo~et-kog kontinuiteta

Franjo Ku~ar, izaslanik preds-jednika Hrvatskog dràvnogsabora ~estitao je zaposleni-cima HEP-a i osobito DPElektra Kri`, koji su osiguravaliurednu opskrbu potro{a~aelektri~nom energijom tijekomDomovinskog rata

re}i da i nas sli~ni odlu~ni, va`ni i odgo-vorni zadaci ~ekaju upravo danas, u su-vremenoj Hrvatskoj.

I mi, za sve {to nas ~eka u pripremiHrvatske elektroprivrede za poslovnouklju~enje u europske energetske stan-darde, i sutra u jedinstvenu europskuelektroprivredu, moramo pokazati punoozbiljnosti, znanja i sposobnosti. Takozavr{eci obaju stolje}a postaju znako-viti i sudbonosni za povijest Elektro-privrede, a moè se re}i i za na{uukupnu povijest. Ono {to nas ~eka, za-pravo, uz odgovornost nas elektro-privrednika, iziskuje odgovornost irazumijevanje ukupnog okruènja. Toje, prije svega, proces restrukturiranja,a potom i privatizacije na{e tvrtke, teproces njezine financijske konsolida-cije. Uz mjere koje poduzima i koje }ese poduzeti vodstvo Hrvatske elektro-privrede, te postizanjem primjerenecijene elektri~ne energije, Hrvatskaelektroprivreda mo}i }e spremnodo~ekati ulazak u europsko trì{te elek-tri~ne energije. Pred nama je ozbiljanzadatak i obveza i izazov promjena kojeslijede. Sigurno da Elektroprivreda imaznanja i snage da to provede. Iskustvonjezina vodstva i svih zaposlenika,realno su jamstvo da }emo uspjeti. Iova stoljetna na{a povijest potvr|uje iobvezuje nas...

Svjedo~anstva o Kriù

U video zapisu o Distribucijskom po-dru~ju Elektra Kri`, prvi put predstavlje-nom ovom prigodom, nazo~ni su seupoznali s povije{}u i sada{njicom togdijela HEP-a. Valja napomenuti da su uztekst \ur|e Su{ec autori ovog za-nimljivog i efektnog filma sami za-poslenici Elektre Kri` (Senti Vukovi},Darko Horvatinovi} i Mario Mikac).Tako|er, DP Elektra Kri` izdala je i mono-grafiju posve}enu 60. godi{njici svogpostojanja.

U prigodnom programu pred-stavljena je i knjiga Stjepana Sai}a,biv{eg, ratnog direktora DP Elektra Kri`,"Svjetlost u paklenom trokutu". Uzautora, o knjizi su govorili \ur|aSu{ec, rukovoditelj Odjela za interno in-formiranje HEP-a, glavni i odgovorniurednik Vjesnika HEP-a i urednicaknjige, Mihovil Bogoslav Matkovi}, teIvan Sokoli}, direktor Direkcije za dis-tribuciju HEP-a za vrijeme Domovin-skog rata. Ovo je neizbrisiv trag isvjedo~anstvo o ratu. Nadam se da }ebiti poticaj i drugima da zapi{u svojaiskustva iz tog vremena, jer - povijestse mora znati, naglasila je pritom \.Su{ec. To nije samo dnevnik, ve}dokument Elektroprivrede i dokumentpovijesti, pravi promicatelj elektro-privredne struke, rekao je o knjizi M. B.Matkovi}. I. Sokoli} odao je priznanje"kolegi Sai}u" za trud i hrabrost u pi-sanju knjige, isti~u}i da bi povijest Elek-tre Kri` bila daleko siroma{nija beznjenog objavljivanja. Iz ove knjige se,istaknuo je, vidi {to su sve zaposlenicipoduzimali kako bi u ratnim okol-nostima osigurali urednu opskrbu po-tro{a~a elektri~nom energijom. Kako jeto bio slu~aj i u ostalim dijelovimaHEP-a na podru~jima zahva}enima ra-tom, izrazio je nadu da }e i oni zabiljeìtitaj dio povijesti HEP-a.

Nisam imao pretenzije tuma~itiratnu zbilju, ve} prikazati du{u elek-tri~ara, sviju nas koji smo, okruèni rat-

nim strahotama, svojski rje{avalisvakodnevne probleme, pojasnio jemotive svog pisanja S. Sai}, a ulomkeiz njegove knjige pro~itao je ovomprigodom D. Celizi}.U umjetni~kom dijelu programa nastu-

pio je komorni mu{ki zbor "Posavac" izKrià, te operni umjetnici Ivanka Boljko-vac, Lidija Horvat Dunjko i Hrid Mati}.

Tatjana Jalu{i}Snimila: Dragica Jurajev~i}


Uz ~lanove Nadzornog odbora, Uprave i ~elnika svih dijelova HEP-a,Doga|aju su bili nazo~ni Franjo Ku~ar, izaslanik predsjednikaHrvatskog dràvnog sabora, Roman Nota, pomo}nik ministragospodarstva, akademik dr. Boò Udovi~i}, predstavnici poslovnihpartnera, Udruge hrvatskih branitelja i sindikata HEP-a, Op}ine Kri`, ùpanija i gradova koje obuhva}a DP Elektra Kri` i hrvatskih medija

Sve~ani program je profesionalno i primjereno Doga|ajuvodio Drago Celizi} Obljetnica HEP-a i Elektre Kri` bila je i prigoda za predstavljanje knjige

Stjepana Sai}a, ratnog direktora Elektre Kri` "Svjetlost u paklenom trokutu",neizbrisivom tragu povijesti Elektre Kri`, Hrvatske elektroprivrede i Hrvatsketijekom rata u zapadnom dijelu Slavonije, o kojoj su govorili \ur|a Su{ec,urednik knjige, Mihovil Bogoslav Matkovi}, autor Stjepan Sai} i IvanSokoli}, legendarni direktor Elektre Kri`

U Umjetni~kom dijelu programa nastupio je komorni mu{ki zbor"Posavac" iz Krià i...

... operni umjetnici Hrid Mati}, Lidija Horvat Dunjko i IvankaBoljkovac

Spomenimo i to da je Kri` zavi~aj svjetskipoznate operne pjeva~ice Milke Trnine,"hrvatskog slavuja", "boànske Ternine",jednog od najboljih dramskih soprana ovogvremena (ro|ena 1863. u Vezi{}u). U njenuse ~ast svake godine u Kriù odràvajuDani Milke Trnine na kojima nastupajunajpoznatija hrvatska operna imena.

S otoka na otok

Mljet ima sve: svoje tajne, svoju povijest,svoje legende i vile, svoje ljude, svoje teàkei ribare marnih ruku, bistra uma idobrohotna srca... i sunce {to u cik zoreraspe zlato pu~inom Mljeta, a o zalazuostavi mu svo zlato {to se nakupilo i sjalopreko dana

Doploviti do Mljeta nije lako. Valjado}i u Dubrovnik i hvatati lokalnibrod, koji plovi do otoka skoro tri

sata. Ali, ubrzo se isplate svi napori teduge plovidbe. Iz plave mjestimice i jarkozelene pu~ine izroni najprije oto~na silu-eta, pa jasne konture napokon i svojebitanreljef Mljeta, unjedreni u gustoj ogrlicigustih borovih {uma. U taj tren sve sestopi u ~aroliju iznimne prirodne ljepote,kojoj ne moè odoljeti ni~ije oko i ustrep-talo srce. Nastupa zaljubljenost u Mljet, tese taj prvi pogledmagneti~ne ljubavi nikadne zaboravlja.

Nije to simbol ni strahopo{tovanjepred miruju}im usamljenikom pu~ine,uto~enim u prostranstvu, kao {to bi zasve otoke Ivan M. Litre rekao - sigurnomu nesigurnosti, ve} je to java u oto~nojzbilji u koju se dolazi ali i odlazi. Valjda unijednom kutku na{e Domovine hrvatskilutala~ki iseljeni~ki puk nije toliko ~esto ibrojno napu{tao svoja ognji{ta kao nana{im otocima, odreda ~arobne ljepote iveli~anstvenog prirodnog statusa. Ako jeu toj ljepoti i u tom statusu Mljet iznimka imo`da vrhunac Bo`jeg dara, u iseljavanjusvoga ìvlja istozna~an je i identi~an sasudbinom svih drugih otoka i oto~i}a {tosu, dodav{i im hridi i grebene - tisu}broj-ni, a kao pravo biserje nanizani i rasuti odu{}a rijeke Dragonje u Istri do rta O{tro iPrevlake na ulazu u Boku Kotorsku.

No, ta pri~a o iseljavanju s na{ihotoka, prirodno i povijesno povezana sdoseljavanjem, pri~a je duga krozvijekove. I posebna je pri~a, drama kojatraje.

Ali po{li smo na Mljet. Do|imo iupoznajmo ga!

Odrednice Mljeta

Ako se kaè za Hvar da ga odre|ujusunce i more - vatra i voda, mit i zbilja,govor i {utnja, jedinstven pjev i zvjezdanisonet kroz stolje}a, sve se to i mo`da jo{vi{e moè re}i za Mljet. Jer on ima sve -svoje tajne, svoju povijest, svoje legendei vile, svoje ljude, svoje teàke i ribaremarnih ruku, bistra uma i dobrohotnasrca. Izme|u njih i otoka je duboka veza.Simbioza korijena i stabla, kro{nje iploda, usred prirodne ljepote, o~evidneali ne~ujne simfonije. Mljet je kao i drugi

na{i otoci izdvojeni krajolik gdje su,ponovimo od drugih re~eno, suprotnana~ela otoka izmirena: oluja, masline, vi-nogradi, radost mora, suze tla, dno bu-nara, lice uraslo u tlo i more; suhesmokve, ìvotvorna riba, me|uglasja...Ni{ta se od tih odrednica Mljetu ne moèoduzeti ve} mu se jo{ moè dodati.Jama~no sunce. I jo{ sunca, {to u cikzore raspe zlato pu~inom Mljeta, a o za-lazu ostavi mu svo zlato {to se nakupilo isjalo preko dana.

Geolozi i zemljopisci nam svojim, is-tina, znanstvenim rje~nikom otkrivaju~udesni reljef Mljeta i posebno tajne nje-govih jezera.

• Mljet je dug 36 km, {irok 5 km.Povr{ine 100 km2. Odvojen je Mljetskimkanalom na sjeveru od poluotokaPelje{ca. Brdovit je, sastavljen od krednihvapnenaca i dolomita. Najvi{i vrh je Veljigrad (514 m). Izme|u brda su kra{keudoline, a najve}a, Babino polje, glavnooto~no mjesto, danas ima svojih 900stanovnika. Mljet je pokriven {umom imakijom, skoro sav - 72 posto povr{ine.Sjeverna obala Mljeta je lijepo pris-tupa~na i raznolika, s uvalama Pola~e iSovra; na jugozapadnoj obali jedino jeve}a uvala Soline, a iz nje vodi 1 km dug,uzan i plitak kanal u Veliko jezero u koje zaplime utje~e morska voda. Predjel okoVelikog jezera (3 100 ha) progla{en je 2.rujna 1960. godine Nacionalnim parkom.

Jezero usred otoka

• Otok se kroz geolo{ku povijest po-micao okomito. O izdizanju otoka govoripijesak na jugoisto~nom rtu, kod Saplu-nare. Zaklju~uje se da je taj kvarcni pije-sak od stijena drobilo more, te ga je inanijelo. Drama se odigravala pod mo-rem. A kad se otok izdigao, onda se snjim izdigla i zona pijeska. Ali na sjevero-zapadnoj strani otoka otalo je nekolikopotopljenih dolina; od njih su nastala trimorska jezera: Veliko, Malo i Solina. Nasastavu tih jezera nalaze se plitke pre-grade (duboke 0,6 m), kroz koje s ve-likom jako{}u prolazi morska struja i valplime i oseke. Ljudi su to gibanje iskoris-tili za mlin. To je bio jedini morski mlin nana{oj obali - na morsku struju i plimu! Alii druge potopljene uvale, oko otoka, go-

vore o poniranju otoka u mla|e geolo{kodoba. Otok je ponirao ~ak i u historijskodoba. O tomu nam jasno govore zidine unaselju Pola~e, sazidane u drugomstolje}u na{e ere; temelji i dijelovi zidanalaze se i danas u moru.

• Gdje jo{ na svijetu toga ~uda ima -jezera skoro usred otoka - kao na Mljetu?Uz to, Mljet ima 15 ve}ih polja i 60 do 70dolova, od ovih 4 polja bivaju svake go-dine plavljena: dvije Blatine i dvije Slatine.Ali osim tih udolina vide se i neki popre~nilomovi otoka, kao izme|u Pola~e i Je-zera, pa izme|u Babina Polja i Sobra. Tusu gorski nizovi i u njima je puno spilja,od kojih su najpoznatija Ota{evica iMorica. Dok su vapnenaste bore obrasleprimorskim borovima i makijom, dolo-mitske su udoline pod kulturom preteìtovinove loze i maslina. Uzvi{ena priroda jenezaustavljivi skulptor oto~nog krajolika,osobito obalni rubovi mora: dok ki{e pa-daju, natapaju plodna polja, a na vapne-nastim borama neprestano se stvarajuoblici krasa. Na bjeli~astom morskomkraju mlataraju valovi, vriju struje i morskislapovi, te stvaraju svoje brojne oblike.Jedne uni{tavaju, nove oblikuju. I ta igravje~no traje daju}i otoku svoj dio konfigu-racije i ukrasa.

Turizam sesamo tako zove

• Bila bi grijehota ako na takvomotoku, kao {to je Mljet, ne bi bilo ljudi.Stoga je od davnine naseljen i ìvotvoran.O tomu svjedo~e stari spomenici. Odmahse moè uo~iti nekoliko "kula", gradaca igradina. Sve potje~u iz prethistorijskogdoba. Iz gr~kog doba, a onda topona-mastika (gra|evine i nazivlja) od


Oto~i} na Velikom jezeru i benediktinski samostan iz 12. stolje}a

Detalj samostana

Ostaci rimskog dvorca na mjestu dana{njePola~e

Mljet Iz ljudi svaljepota otoka zra~i

Rimljana. Ovdje su sazidali pala~u.Do{ljaci Hrvati su pak od 7. do 9. stolje}auspostavili na otoku svoja prva naselja.Hrvatski je puk dolazio sa Stonskog ratana Pelje{cu ili iz Hercegovine. Ve} u 9.stolje}u Neretljani naseljavaju Mljet, da bi~itav sjeverozapadni dio, nazvan Dnootoka, bio naseljen tek u 8. stolje}u. Jo{ranije otok su napu~ili benediktinci, osno-

vali samostan koji i danas postoji, dovo-dili kolone da im obra|uju zemlju. Boje}ise gusara i hajduka, koloni su se nastan-jivali dalje od mora, u plodnim dolomit-skim udolinama, gdje ima vode i gdje subili za{ti}eni, kao i dana{nji ìvalj, vi-sokim oto~nim grebenima planina.Najstarija su sela: Blato, Babino Polje iVrhmlje}e. Seoske su ku}e bile najprije

vrlo primitivne "mednice", potomzidanice, pa katnice s konobama, tera-cama, "solarima" i "gustijernama" (bu-narima i studencima). Godine 1948. Mljetje imao 2082 du{a ili 21 na ~etvorni kilo-metar, dok ih danas ima 930. Zato ih ima iu Americi i u Australiji, po bijelom svijetu- rasutih.

Mljet ima 50 tisu}a stabala maslinakoje mogu dati 30 vagona ulja. Na otokuse moè privrediti 50 vagona vina za iz-voz. Plodne su smokve, bademi, vo}e, aljudi - zemljoradni~kih ruku sve manje.Umjesto da je oìvio, novonastali turizamje zapravo zasjenio druge komparativnemogu}nosti otoka. A, od turisti~keekonomske osnovice, jedino {to tinja ho-tel~i} Melita, ja~e àri hotel Odisej naPomeni u kojem moè boraviti tristotinjakgostiju. Autokamp "Sikirica" ugasio jedjelatnost, a oto~ani vape za benzinskompostajom, ali INA {uti. Ipak ohrabrujeuspostavljena trajektna veza izme|uTrstenika na Pelje{cu i oto~nog naseljaPola~e. I ~injenica da su na Mljet u na-jezdi nauti~ari sa svojim jahtama i bro-dicama, ali i njima je na otoku potrebnajedna, barem jedna doli~na prava marina.

Oto~i} usred otoka

U knjizi dr. Ive Rubi}a "Na{i otoci naJadranu" s uìtkom pronalazimo jo{ po-dataka o Mljetu: po prirodnoj ljepoti, naj-ljep{i je kraj Mljeta Veliko jezero, gdje sepo svom poloàju i arhitektonskojgra|evini, isti~e samostan sv. Marije. Go-

dine 1151. ga je Desa, knez Zahumlja,darovao benediktincima kao svoje krun-sko dobro, "za spas du{e". Oni su sazidalikrasan samostan na oto~i}u u Velikomjezeru (oto~i}u usred otoka!). Oni su gastolje}ima dozidavali. Crkva Gospe odJezera je sredi{nja gra|evina s okto-gonalnom kupolom i romanskim frizomna apsidama. Uz crkvu stoji mleta~kakula s lijepim pristani{tem, pa novija ba-rokna zgrada samostana. Velike konobe,u kojima se ~uvalo vino s posjeda, kojesu obra|ivali koloni, sun~ane terase, vi-soki hodnici, intimno dvori{te s klaus-trom, lijep studenac u ìvom kamenu -sve je to okruèno divnom florom poputlimuna, naran~e, loze, smokava, olean-dra i ~empresa, pinija i borova. A sve tosada stoji pusto.

Dok je opat samostana benediktinacabio u 12. stolje}u gospodar cijelog otoka,pa od 13. do 14. stolje}a polovice otoka,dotle se samostan dozidavao i po-pravljao. U 18. stolje}u nestaje bene-diktinaca. Preuzeli su ga isusovci, apotom je opustio. Da bi se koliko-tolikosa~uvao, u samostan se uklopilo ugos-titeljstvo. Ali, to ni izdaleka nije model nirje{enje za tu predivnu gra|evinu, koja bi,primjerice, mogla biti mjesto okupljanjahrvatskih i bijelosvjetskih znanstvenika,pa i njihovih znanstvenih aktivnosti uneizmjernoj ti{ini i ljepoti prirode, onkrajgradskih vrtloga i urbane vreve.

Nitko da u Hrvatskoj, tom kulturnom iposebice turisti~kom krugu i okru`ju,dovede optimalnoj svrsi te i drugemogu}nosti otoka Mljeta. Drugi bi narodiod toga stvorili mit i odgovaraju}e oblikestvarala{tva. Od Mljeta bi stvorili biserbiserja.

Odisej na Mljetu snimfom Kalipso

U raznim monografijama koje se,opisuju}i Mljet, ne udubljuju u na{u na-pomenu, nailazimo na jo{ drugih poda-taka, koji iniciraju na smisleno kori{tenjeoto~nih znamenitosti, pa i ìvih legendi.

Tako, na Mljetu dodirujemo prastarulegendu o Homerovu junaku. Mljet jedinime|u jadranskim otocima ima pe}inukoja po osobinama i opisu odgovara bo-ravi{tu nimfe Kalipso, "babe" o kojoj idanas stanovnici otoka pri~aju razne leg-ende. Ogigija, kako su Heleni nazivaliMljet, otok je zelenih {uma na kojem jeOdisej proveo sedam godina zajedni~kogìvota s nimfom Kalipso. Otok je navodnopripadao nimfi Kalipso, "boginji ljudskogglasa", a naziv polja i sela proizlazi iz pret-postavke da je Kalipso na otoku doìvjeladuboku starost. U vrijeme Rimljana, pak,otok je dobio ime Melita.

Nakon kratkog izleta u samo dva danazabiljeìli smo sve {to smo od mje{tanamogli ~uti i doznati, a da nismo uspjeliproniknuti u sr`ne tajne i dubine njihovaìvota u oto~nim korijenima.

Prespavali smo u jednoj od tri staro-drevne ku}e od kamena u Pola~i, uobitelji dobrih ljudi iz kojih kao da sva lje-pota otoka - zra~i!

Odisejeva otoka! Zar, doista Odisejevaili na{eg svehrvatskog predivnog otokaMljeta?

Odgovor se na pitanje dobro zna.

Ako ne vjerujemo, po|imo Mljetu upohode.

Josip Vukovi}

Mljet je otok s najvi{e {uma, a njegov zapadni dio oko Velikog jezera je 1960. progla{en nacionalnim parkom

Djevojke s Mljeta u izvornoj no{nji


Documents

Javnost kao sudi{te - hep.hr/cite> · Jedini rezervat minijaturnih