Sa stajališta evolucije emocije su nadređeni programi koji koordiniraju, usklađuju i

mobiliziraju rad niza specijaliziranih programa nižeg reda -potprograma koji su

odgovorni za percepciju, pažnju, zaključivanje, učenje, pamćenje, izbor ciljeva,

motivacijske prioritete, kategorizaciju, fiziološke reakcije (puls, endokrine funkcije,

imune funkcije), reflekse, procese odlučivanja, motorni sustav, komunikacijske

procese, afektivnu obojanost događaja i podražaja, procjenu situacije, vrijednosti,

regulacijske varijable (npr. samopoštovanje, relativna vrijednost alternativnih ciljeva),

itd. To na prvi pogled zvuči nelogično, jer mi volimo vjerovati da smo racionalna bića i

da nas pokreće razum. Zapravo je teško vjerovati da nas pokreće razum, kada

vidimo ratove, nasilja, silovanja, prežderavanje dijela svijeta i istovremenu glad druge

polovine itd. 11_14

1. Sensation/perception (It's a bear!)

4. Peripheral responses

(e.g., increase in heart rate; change in facial expression)

2. Cognitive interpretation 3. Activation of CNS

(That bear can kill me!) and peripheral

nervous system

5. Perception of

peripheral responses

6. Cognitive

interpretation of peripheral responses

Emocijama se daje krucijalno značenje u našem funkcioniranju, jer one pokreću

fiziološki odgovor. Npr. vidite medvjeda, to je percepcija, opažanje. Slijedi misao –

„ubit će me“. Na tu misao razvije se emocija straha, užasa. Mozak trenutno reagira

i mijenja kemijsku ravnotežu, ne samo unutar nervnog sustava već i humoralnog,

žlijezde s nutarnjim lučenjem maksimalno rade, puni ste adrenalina, tlak je skočio,

srce radi ubrzano, šećer je povišen ....

11_13

PARASYMPATHETIC FUNCTIONS SYMPATHETIC FUNCTIONS

Constricts pupil Dilates pupil Sympathetic

ganglion

Stimulates salivation Inhibits salivation

Norepinephrine

Slows respiration Increases respiration released

Target

Slows heartbeat

Accelerates heartbeat CNS

organ

Stimulates

Inhibits digestion

gall bladder

Stimulates glucose

Acetylcholine

release

Stimulates

released

digestion

Secretes adrenaline

and noradrenaline

Parasympathetic

ganglion

Contracts bladder

Relaxes bladder

Stimulates genitals

Inhibits genitals

U takvom stanju možete skočiti 5 ili 6 metara (u dalj), pretrčati 100 metara u 11

sekundi, što naravno, u normalnom stanju niste sposobni učiniti. No, interpretacija

medvjeda može biti i drugačija, nalazite se u ZOO-u, vidite medvjeda, pomislite

„Baš je drag, mali Brundo“, emocionalni odgovor je osjećaj dragosti i simpatije,

posljedično mozak stvara sasvim drugačiju kemiju i vi se osjećate opušteno. Dakle,

ono što neposredno mijenja neurokemijsku ravnotežu mozga i posljedično cijelog

tijela, nije misao već osjećaj.

Obzirom da je čovjek komplicirano biće, izneseno nije potpuna istina, već samo

uvod u daljnje učenje. Naime, svjesni mozak je prespor u razmišljanju, za neke

hitne situacije. Vjerojatno će Vas to začuditi, jer mozak doživljavate organom

inteligencije, ali Vaše razmišljanje je ipak netočno. Evo dokaza. Zamislite da sete

na izletu na Velebitu, planinarite, podignete nogu i ugledate na stazi, točno tamo

gdje ste namjeravali staviti nogu, zmiju. Ako bi se Vaš mozak pouzdao u sustav

svjesnog razmišljanja to bi trajalo, jer Vi biste prvo trebali pomisliti: „Zmija!“, zatim

se zapitati: „Je li otrovna?“, pa onda u glavi prelistati Vaša znanja o otrovnicama,

pa zaključiti je li ta zmija otrovna, ovisno o tome biste se uplašili ili ne, itd ... Do

tada Vas je zmija ugrizla toliko puta da su joj zubi ispali.

3

Za takve „hitne“ situacije, mozak koristi dodatni put „alarma“, informacija o

opasnosti zaobilazi razumski dio mozga i direktno pobuđuje vegetativni nervni

sustav, provodeći trenutnu pripremu tijela za reakciju na opasnost i sam refleksni

odgovor, prije no što ste Vi odlučili treba li bježati ili ne.

Ono što kažemo u svakodnevnom životu: „refleksno je odskočio“. Npr. oko

novogodišnjih blagdana netko baci petardu iza Vas, a Vi odskočite 2 metra u stranu

– da ste uspjeli obraditi informaciju i shvatili da je samo petarda, a ne pucanj iz

pištolja, ne bi skakali nasred trga ili ulice, no mozak Vam ne smije prepustiti (Vašem

svjesnom dijelu) da donosite takve odluke, jer ste jednostavno „prespori“. Uvrijeđeni

ste, mislite da Vaš mozak griješi? Ne, ne, on Vas dobro poznaje. Da Vama prepusti

potpuno upravljanje tijelom Vi bi ste se zagušili dok spavate, jer bi zaboravili disati.

4

Idemo sada još jedan korak dalje. Iskustvom naučimo specifične tjelesne

simptome povezivati s pojedinim specifičnim emocijama. Naravno da je to

individualno, ali kod većine ljudi se, npr. ljutnja povezuje s uzbuđenjem i

osjećajem vrućine, strah je karakteriziran osjećajem nervoze u stomaku i

povećanjem pulsa, odvratnost se uglavnom doživljava u stomaku i grlu itd.

5

Problem nastaje kada ne možemo prepoznati uzroke tjelesnih simptoma,

odnosno, zamjećujemo određene specifične simptome a ne možemo objasniti

njihov uzrok, ne vidim vanjski povod za takvo stanje. Većina ljudi u takvim

situacijama, kada ne mogu obrazložiti svoje uzbuđenje , takvo stanje doživljavaju

negativno, bez obzira na realnu socijalnu situaciju. Zato se povećano fiziološko

uzbuđenje u svakodnevnom životu često povezuje s negativnim emocijama, iako

je ono možda samo po sebi neutralno. Ukratko, uzbuđenje koje ne možemo

objasniti je vrlo je slično stanju anksioznosti, te je lako takvim ga i doživjeti. Zašto dolazi do takvih zabuna, odnosno „pogrešnih prepoznavanja“? Odgovor je

dosta jednostavan. U „civiliziranom životu“ mala je vjerojatnost da će nas napasti

medvjed, ali je velika vjerojatnost da ćete se (bar u nekim razdobljima) u osobnom,

radnom ili socijalnom životu osjetiti ugroženim, npr. da će Vas kolega na radnom

mjestu nekom riječju povrijediti ili šef „poniziti“ na nekom sastanku (ili ćete to tako Vi

doživjeti). U složenim komunikacijama s brojnom rodbinom možda će netko

prigovoriti Vašem načinu održavanja domaćinstva, urednosti kuće, kulinarskom

umijeću. Možda ćete imati probleme u braku ili s odgojem djece ( ili ćete to Vi tako

doživjeti). Možda ćete se osjetiti ugroženim na roditeljskom sastanku, jer je Vaše

dijete postiglo slab školski uspjeh, nije dovoljno pažljivo na nastavi, ima disciplinske

probleme, izgubilo se na izletu itd ... Ili Vam partner u vezi daje do znanja da ne

ispunjavate njegova očekivanja, da se Vaše ponašanje razlikuje od očekivanog pri

formiranju veze, ili imate probleme u intimnim odnosima itd. (možda čak niti nema

izrečenih prigovora, ali se Vama čini da u partnerovom ponašanju i emocionalnom

izrazu „čitate“ takve prigovore). Te nove „civilizacijske opasnosti“ ostavljaju traga u

nama, našim osjećajima i našem raspoloženju, što mozak prepoznaje i zato pokreće

obrambenu pripremu. Obzirom da je većina svega što se događa predsvjesno ili

sasvim podsvjesno, tjelesni simptomi koji nastaju kao posljedica opisanog procesa,

budu prepoznati od nas samih kao nešto neočekivano i zbunjujuće. Ti tjelesni

simptomi vrh su ledenog brijega, veći dio kojeg se krije u nesvjesnom dijelu naše

psihe, gdje su nagomilane brojne frustracije i uskrate koje nas muče

Ono što trebate zapamtiti iz ovog izlaganja je da naše mišljenje uvelike utječe na to

kako se osjećamo, a naši osjećaji određuju naše tjelesno stanje. Čak i neke misli

koje nas podsvjesno opterećuju ostavljaju traga na našem emocionalnom životu i

mogu rezultirati pojavom tjelesnih simptoma, koji nas zbunjuju i plaše, zbog čega

postajemo još zabrinutiji. Tako se zatvara krug negativnog mišljenja i lošeg

osjećanja, te nam je sve lošije i lošije, a u realitetu ne nalazimo opravdanja za takvo

stanje.