Novi početak za Europu: moj program

za zapošljavanje, rast, pravednost

i demokratske promjene

Političke smjerniceza sljedeću

Europsku komisiju

Uvodni govor na plenarnoj sjednici

Europskog parlamenta

Strasbourg, 22. listopada 2014.

kandidat za predsjednika Europske komisije

Strasbourg, 15. srpnja 2014.

Jean-Claude Juncker

Pokretanje Europe

Glavne poruke iz govora izabranog predsjednika Junckera pred Europskim parlamentom

Izjava na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta prije glasanja o Europskoj komisiji

Jean-Claude Juncker kandidat za predsjednika Europske komisije

Novi početak za Europu:

moj program za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene

Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju

Uvodni govor na plenarnoj sjednici

Europskog parlamenta

Strasbourg, 15. srpnja 2014.

2

Novi početak za Europu: moj program za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene

Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju

L'Europe Proteklih je godina Europa prošla kroz najgoru financijsku i gospodarsku krizu od Drugog svjetskog rata. Institucije EU-a i nacionalne vlade morale su provesti dosad nezabilježene mjere za stabilizaciju gospodarstava u državama članicama, konsolidaciju javnih financija i očuvanje rezultata višedesetljetnih europskih integracija. Najgore je izbjegnuto. Unutarnje tržište i cjelovitost europodručja očuvani su. Gospodarski rast i povjerenje polako se ali sigurno vraćaju u Europu.

Kriza je međutim imala svoju cijenu. Više od šest milijuna ljudi izgubilo je posao. Nezaposlenost među mladima dosegnula je rekordnu razinu. Nekoliko je država članica još uvijek daleko od održivog rasta i primjerene razine ulaganja. U mnogim je zemljama i povjerenje u europski projekt na povijesno niskoj razini.

Poduzete mjere mogu se usporediti s popravljanjem zrakoplova u plamenu tijekom leta. Uglavnom su bile uspješne, no bilo je i pogrešaka. Nedostajalo je socijalne pravednosti. Budući da je mnogo novih instrumenata trebalo uspostaviti izvan pravnog okvira Europske unije, ugrožena je demokratska legitimnost. Nakon nekoliko godina usredotočenosti na upravljanje krizom Europa često nije pripremljena za nove globalne izazove, primjerice pitanja digitalnog doba, utrku za inovacijama i vještinama, ograničenost prirodnih resursa, sigurnost hrane, troškove energije, utjecaj klimatskih promjena, starenje stanovništva te patnju i siromaštvo na njezinim vanjskim granicama.

Ulaskom u novi zakonodavni ciklus, koji je započeo nakon izbora za Europski parlament u svibnju 2014., vrijeme je došlo za novi pristup.

Kao kandidat za predsjednika Europske komisije smatram da je moja ključna zadaća obnoviti mostove u Europi nakon krize. Vratiti povjerenje europskih građana. Usredotočiti naše politike na ključne izazove s kojima se suočuju naša gospodarstva i društvo. Jačati demokratsku legitimnost na temelju metode Zajednice.

Nakon što sam u kampanji uoči izbora za Europski parlament sudjelovao kao vodeći kandidat Europske pučke stranke za predsjednika Komisije - uz Martina Schulza za Stranku europskih socijalista, Guya Verhofstadta za Savez liberala i demokrata za Europu te Europsku demokratsku stranku, Ska Keller i Joséa Bovéa za Europsku stranku zelenih te Alexisa Tsiprasa za Stranku europske ljevice - Europsko me je vijeće 27. lipnja 2014. predložilo kao kandidata za predsjednika Europske komisije. Tim je prijedlogom Europsko vijeće u obzir uzelo rezultate izbora za Europski parlament - na kojima je moja stranka osvojila najveći broj zastupničkih mjesta - nakon što je održano odgovarajuće savjetovanje s predstavnicima Europskog parlamenta.

3

Tako je prvi put uspostavljena izravna veza između rezultata izbora za Europski parlament i prijedloga za imenovanje predsjednika Europske komisije, za što se Europski parlament nekoliko desetljeća zalagao i na to pozivao. Takav korak może pridonijeti neophodnom jačanju demokratske legitimnosti u procesima odlučivanja na europskoj razini, u skladu s pravilima i praksom parlamentarne demokracije. Istodobno je to i jedinstvena prilika za nov početak.

Nakon sučeljivanja u predizbornoj kampanji došlo je vrijeme za suradnju. Unatoč našim razlikama postoji znatna konvergencija u stajalištima u pogledu glavnih prioriteta koje treba rješavati na europskoj razini. Želim surađivati sa svima vama u izgradnji širokog konsenzusa među institucijama EU-a o tome što trebamo učiniti za građane Europe, a zatim riječi potkrijepiti djelima i ostvariti što je dogovoreno.

Zbog toga, nakon razmjene stajališta sa svim političkim skupinama u novom sazivu Europskog parlamenta, predlažem obnovu Europske unije na temelju programa za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene, usredotočenog na područja na koja Europska unija može konkretno utjecati.

Moj program usredotočen je na deset političkih područja. Naglasak će biti na konkretnim rezultatima u tih deset područja. Druga politička područja prepuštam državama članicama, koje imaju veću legitimnost i raspolažu primjerenijim mehanizmima za učinkovite političke mjere na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnost. Želim da Europska unija bude veća i ambicioznija u velikim temama, a manja i skromnija u manjim temama.

4

U nastavku slijedi deset političkih područja u okviru mojeg programa za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene:

1. Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja

Moj prvi prioritet kao predsjednika Komisije bit će jačati europsku konkurentnost i poticati ulaganja u svrhu otvaranja novih radnih mjesta. U roku od tri mjeseca od početka mandata i u kontekstu revizije „Europe 2020." namjeravam predstaviti ambiciozan paket za zapošljavanje, rast i ulaganja.

Ne vjerujem da održivi rast možemo izgrađivati na sve većem zaduživanju - pouka je to iz krize koju sad moramo uzeti u obzir. Svjestan sam i toga da radna mjesta uglavnom stvaraju poduzeća, a ne vlade ili institucije EU-a. Vjerujem međutim da puno bolje možemo iskoristiti zajednički proračun EU-a i Europsku investicijsku banku (EIB). Moramo iskoristiti ta javna sredstva dostupna na razini Unije kako bismo potaknuli privatna ulaganja u realno gospodarstvo. Kad je riječ o primjeni tih javnih sredstava, potrebni su nam pametnija ulaganja, bolja usredotočenost, manje propisa i veća fleksibilnost. Prema mojoj procjeni, to bi omogućilo mobilizaciju dodatnih javnih i privatnih ulaganja u realno gospodarstvo tijekom sljedeće tri godine u iznosu do 300 milijardi EUR.

Za to treba poboljšati investicijsku klimu i jačati sposobnost apsorpcije sredstava. Treba ojačati i proširiti pripremu projekata u EIB-u i Komisiji. Treba utvrditi i promicati nove, održive projekte koji pridonose otvaranju novih radnih mjesta i većoj europskoj konkurentnosti. Da bi se projekti mogli realizirati, moramo razviti djelotvornije financijske instrumente, među ostalim i u obliku kredita ili jamstava za rizičnija ulaganja. Treba razmotriti i daljnje povećanje kapitala EIB-a. Dodatna bi se ulaganja trebala usredotočiti na infrastrukturu, posebno širokopojasne i energetske mreže te prometnu infrastrukturu u industrijskim središtima, obrazovanje, istraživanje i inovacije te energiju iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost. Znatne iznose treba usmjeriti prema projektima za zapošljavanje mlađe generacije na prikladnim poslovima, dopunjujući tako napore koji su već uloženi u okviru Jamstva za mlade, čiju primjenu treba ubrzati i postupno proširivati. Reviziju tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira, predviđenu za kraj 2016., treba iskoristiti za daljnje usmjerivanje proračuna EU-a na zapošljavanje, rast i konkurentnost.

U pogledu iskorištavanja sredstava iz nacionalnih proračuna za rast i ulaganja moramo - u skladu s potvrdom Europskog vijeća od 27. lipnja 2014. - poštovati Pakt o stabilnosti i rastu te na najbolji mogući način iskoristiti fleksibilnost koja je ugrađena u postojeća pravila Pakta, u skladu s reformama iz 2005. i 2011. Konkretne smjernice o tome namjeravam objaviti u okviru svojeg ambicioznog paketa za zapošljavanje, rast i ulaganja.

Zapošljavanje, rast i ulaganja vratit će se u Europu samo ako uspostavimo primjereno regulatorno okruženje te promičemo poduzetničku klimu i otvaranje novih radnih mjesta. Ne smijemo kočiti inovacije i konkuretnost pretjerano preskriptivnim i detaljnim propisima, osobito kad je riječ o malim i srednjim poduzetnicima (MSP). MSP-ovi su temelj našega gospodarstva; u njima je otvoreno

5

85 % novih radnih mjesta u Europi, a mi ih moramo osloboditi tereta prekomjernih propisa. Zato nadležnost za poboljšanje regulative namjeravam prenijeti na jedan od potpredsjedničkih položaja u Komisiji; to će uključivati mandat za utvrđivanje, u suradnji s Parlamentom i Vijećem, birokratskog tereta na europskoj i nacionalnoj razini koji bi se jednostavno mogao ukloniti u okviru mojeg paketa za zapošljavanje, rast i ulaganja.

2. Povezano jedinstveno digitalno tržište

Vjerujem da moramo puno bolje iskoristiti velike mogućnosti digitalnih tehnologija, koje ne poznaju granice. Da bismo to učinili, moramo smoći hrabrosti da svladamo nacionalne prepreke u području regulative o telekomunikacijama, propisa o autorskim pravima i zaštiti podataka, upravljanja radiovalovima i primjene propisa o tržišnom natjecanju.

Ako to učinimo, možemo osigurati da se europski građani uskoro koriste svojim mobilnim telefonima širom Europe bez naknade za roaming. Možemo osigurati da potrošači s pomoću svojih elektroničkih uređaja mogu pristupiti uslugama, glazbi, filmovima i sportskim događanjima, neovisno o tome gdje se u Europi nalaze i neovisno o granicama. Možemo stvoriti ujednačene uvjete tako da svi poduzetnici koji nude svoju robu i usluge u Europskoj uniji podliježu jednakim propisima za zaštitu podataka i potrošača, bez obzira na mjesto poslužitelja. Stvaranjem povezanog jedinstvenog digitalnog tržišta možemo tijekom mandata sljedeće Komisije postići dodatni rast u iznosu od 250 milijardi EUR, otvarajući pritom stotine tisuća novih radnih mjesta, osobito za mlađe osobe u potrazi za poslom, te pridonijeti stvaranju dinamičnog društva utemeljenog na znanju. Da bi se to postignulo, u roku od šest mjeseci od početka mandata namjeravam poduzeti ambiciozne zakonodavne korake u smjeru povezanog jedinstvenog digitalnog tržišta, i to brzim zaključivanjem pregovora o zajedničkim europskim propisima za zaštitu podataka; ambicioznijom tekućom reformom propisa o telekomunikacijama; modernizacijom propisa o autorskim pravima u svjetlu digitalne revolucije i promjene u potrošačkom ponašanju te modernizacijom i pojednostavnjivanjem potrošačkih propisa o elektroničkoj i digitalnoj kupnji. To bi trebalo biti popraćeno naporima za poticanje digitalnih vještina i učenja u svim slojevima društva te za lakše osnivanje inovativnih poduzeća. Šira primjena digitalnih tehnologija i mrežnih usluga trebala bi postati horizontalna politika kojom bi se obuhvatili svi gospodarski sektori i javni sektor. 3. Čvrsta energetska unija s naprednom klimatskom politikom

Zbog trenutačne geopolitičke situacije prisilno smo se podsjetili na to da je Europa previše oslonjena na uvoz goriva i nafte. Stoga europsku energetsku politiku želim reformirati i reorganizirati u novu europsku energetsku uniju. Moramo udružiti resurse, kombinirati infrastrukturu i ujediniti pregovaračku snagu u odnosu na treće zemlje. Moramo diversificirati energetske resurse i umanjiti veliku energetsku ovisnost nekoliko naših država članica.

Želim da europsko energetsko tržište i dalje bude otvoreno našim susjedima. Međutim, , ako cijena energije s Istoka postane previsoka, u komercijalnom ili političkom smislu, Europa bi trebala moći brzo prijeći na druge kanale

6

opskrbe. Ako bude potrebno, moramo moći preusmjeriti energetske tokove.

Moramo povećati i udio energije iz obnovljivih izvora na našem kontinentu. To nije samo pitanje odgovorne klimatske politike nego je istodobno i imperativ industrijske politike ako u srednjem roku želimo zadržati dostupnost energije po povoljnim cijenama. Duboko vjerujem u potencijal zelenog rasta. Želim stoga da europska energetska unija zauzme vodeće mjesto u svijetu u području energije iz obnovljivih izvora.

Želim i znatno povećati energetsku učinkovitost, premašujući ciljeve za 2020., osobito u vezi sa zgradama, te se zalažem za ambiciozan i obvezujući cilj koji bi tomu pridonio i kojim bi se nastavio trenutačni put razvoja energetske učinkovitosti. Želim da Europska unija bude na čelu borbe protiv globalnog zagrijavanja uoči pariškog sastanka Ujedinjenih naroda 2015. i nakon toga, u skladu s ciljem ograničavanja porasta temperature za najviše 2°C u odnosu na predindustrijsku razinu. Dugujemo to budućim generacijama.

4. Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima

Naše unutarnje tržište najveća je vrijednost Europe u vremenima sve izraženije globalizacije. Stoga želim da sljedeća Komisija bude izgrađena na snazi našeg unutarnjeg tržišta i da u cijelosti iskoristi potencijal tog tržišta u svim njegovim dimenzijama. Moramo upotpuniti unutarnje tržište proizvoda kao ishodište našim poduzećima i industriji za rast u globalnom gospodarstvu, što se odnosi i na poljoprivredne proizvode. Čvrsto vjerujem da moramo održavati jake i visoko učinkovite industrijske temelje našeg unutarnjeg tržišta i učiniti ih još jačim, jer naivno je razmišljati da se rast u Europi može temeljiti samo u području usluga. Do 2020. moramo vratiti udio industrije u BDP-u EU-a na 20 % sa sadašnjih manje od 16 0/Ό. To bi osiguralo da Europa zadrži svoje globalno vodstvo u strateškim sektorima s poslovima visoke vrijednosti, kao što su automobilska, aeronautička, inženjerska, svemirska, kemijska i farmaceutska industrija. Kako bismo to postigli, moramo poticati ulaganja u nove tehnologije, poboljšati poslovno okruženje, olakšati pristup tržištima i financijama, osobito MSP-ovima, te osigurati da radnici imaju vještine potrebne industriji. Prioritet nam je i dalje završiti postupak rješavanja problema u sektoru bankarstva i potaknuti privatna ulaganja. Snažno podupirem razvoj strožih kontrola banaka s pomoću jedinstvenog nadzornog mehanizma i jedinstvenog mehanizma rješavanja s jedinstvenim fondom za rješavanje koji će se postupno graditi. Moja Komisija aktivno će i pažljivo djelovati kako bi se osigurala potpuna provedba novih pravila nadzora i pravila za rješavanje, čime bi europske banke postale jače te ponovno počele kreditirati realno gospodarstvo.

Mislim da bismo s vremenom trebali dopuniti nova europska pravila za banke unijom tržišta kapitala. Kako bi se poboljšalo financiranje gospodarstva, trebali bismo raditi na daljnjem razvoju i integraciji tržišta kapitala. Time bi se smanjili troškovi prikupljanja kapitala, osobito za MSP-ove, i pomoglo bi se smanjiti visoku ovisnost o bankovnom financiranju. Isto bi se tako povećala privlačnost Europe za ulaganja.

7

Slobodno kretanje radnika oduvijek je bio jedan od ključnih stupova unutarnjeg tržišta i ja ću se za njega zalagati, poštujući prava nacionalnih tijela u borbi protiv zlouporabe i lažnih potraživanja. Smatram da slobodno kretanje treba gledati kao gospodarsku priliku, a ne kao prijetnju. Stoga bismo trebali promicati mobilnost radne snage, osobito u području trajno nepopunjenih radnih mjesta i neusklađenosti vještina. Istovremeno ću osigurati da se Direktiva o upućivanju radnika strogo provodi i pokrenut ću ciljanu reviziju te Direktive kako bi se osiguralo da u Europskoj uniji nema socijalnog dampinga. U našoj Uniji isti rad na istom mjestu trebao bi se isto platiti.

Treba nam više pravednosti na unutarnjem tržištu. Priznajući nadležnost država članica u području sustava oporezivanja, trebali bismo uložiti veće napore u borbi protiv utaja poreza i poreznih prijevara kako bismo svi dali isti doprinos. Posebno ću poticati administrativnu suradnju među poreznim tijelima i raditi na donošenju zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit i poreza na financijske transakcije na razini EU-a. Predložena pojačana pravila Unije u području pranja novca trebalo bi brzo donijeti te bi ih osobito trebalo usredotočiti na identifikaciju stvarnih vlasnika i poboljšanje dubinskog snimanja stranaka. 5. Bolje povezana i pravednija ekonomska i monetarna unija

U sljedećih pet godina želim nastaviti reformu naše ekonomske i monetarne unije kako bi se očuvala stabilnost naše jedinstvene valute i pojačala konvergencija ekonomskih i fiskalnih politika te politika tržišta rada među državama članicama koje dijele jedinstvenu valutu. To ću činiti na temelju „izvješća četiriju predsjednika" i Komisijina nacrta za snažnu i istinsku ekonomsku i monetarnu uniju, uvijek misleći na europsku socijalnu dimenziju.

Kriza je samo trenutačno zaustavljena. Moramo iskoristiti taj trenutak da konsolidiramo i dopunimo nezabilježene mjere poduzete tijekom krize, da ih pojednostavnimo i učinimo socijalno legitimnima. U provedbi potrebnih strukturnih reformi socijalna pravednost jednako mi je važna kao i stabilnost naše jedinstvene valute te solidnost javnih financija.

U prvoj godini mandata želim pokrenuti zakonodavne i nezakonodavne inicijative kako bi se ojačala naša ekonomska i monetarna unija. Njima bi bila obuhvaćena revizija zakonodavstva u okviru „paketa šest mjera" i „paketa dviju mjera" usmjerena k stabilnosti (kako je predviđena u tom zakonodavstvu), prijedlozi za poticanje daljnjih strukturnih reformi, ako je potrebno s pomoću dodatnih financijskih inicijativa i ciljanog fiskalnog kapaciteta na razini EU-a, te prijedlog za učinkovitije vanjsko predstavljanje naše ekonomske i monetarne unije.

Mislim da srednjoročno moramo ponovno uravnotežiti način dodjele uvjetne potpore za stabilnost državama u europodručju koje imaju poteškoće. U budućnosti bismo trebali moći zamijeniti „trojku" demokratski legitimnijom i odgovornijom strukturom utemeljenom na europskim institucijama te pojačanoj parlamentarnoj kontroli na europskoj i nacionalnoj razini. Isto tako predlažem da u budućnosti svaka potpora i program reforme podliježu ne samo ocjeni fiskalne održivosti već i ocjeni socijalnog utjecaja. O socijalnim učincima strukturnih reformi mora se javno razgovarati, a borba protiv siromaštva mora biti prioritet. Istinski vjerujem u socijalno tržišno gospodarstvo. Činjenica da su bogataši i špekulanti tijekom krize sve bogatiji, a umirovljenici se više ne mogu sami uzdržavati, nije u skladu sa socijalnim tržišnim

8

gospodarstvom.

6. Razuman i uravnotežen sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om

Tijekom mojeg predsjedanja Komisija će, u duhu zajedničke i uzajamne dobrobiti te transparentnosti, završiti pregovore o razumnom i uravnoteženom sporazumu sa Sjedinjenim Američkim Državama. Naplaćivanje carine na proizvode između Europljana i Amerikanaca u 21. stoljeću pravi je anakronizam. Njih bi trebalo brzo i u cijelosti ukinuti. Isto tako smatram da možemo napraviti korak dalje k međusobnom priznavanju standarda proizvoda ili stvaranju transatlantskih standarda.

Međutim, kao predsjednik Komisije, isto ću tako jasno dati do znanja da neću ugroziti europske standarde sigurnosti, zdravlja, socijalne zaštite i zaštite podataka ili našu kulturnu raznolikost zbog slobodne trgovine. Osobito sigurnost hrane na našim stolovima i zaštita podataka Europljana za mene kao predsjednika Komisije neće moći biti predmet pregovora. Isto tako, neću prihvatiti da je nadležnost sudova država članica EU-a ograničena posebnim režimima za sporove ulagača. Vladavina prava i princip jednakosti pred zakonom moraju se primjenjivati i u tom kontekstu.

Tijekom pregovora ću ustrajati na povećanoj transparentnosti u odnosu na građane i Europski parlament koji će, u skladu s ugovorima EU-a, imati zadnju riječ pri sklapanju sporazuma.

7. Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju

Naša Europska unija nije samo veliko zajedničko tržište. Ona je i unija zajedničkih vrijednosti koje su izražene u ugovorima i Povelji o temeljnim pravima. Građani očekuju od svojih vlada da im osiguraju pravdu, zaštitu i pravednost uz potpuno poštovanje temeljnih prava i vladavine prava. Za to je potrebno i zajedničko europsko djelovanje utemeljeno na zajedničkim vrijednostima.

Namjeravam iskoristiti ovlaštenja Komisije da, u okviru područja svoje nadležnosti, zastupam naše zajedničke vrijednosti, vladavinu prava i temeljna prava uzimajući u obzir raznolikost ustavnih i kulturnih tradicija 28 država članica. Jednom povjereniku namjeravam dati posebnu nadležnost za Povelju o temeljnim pravima i vladavini prava. Taj će povjerenik biti nadležan i za završetak pristupanja Unije Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, koje je prema Ugovoru EU-a obvezatno.

Diskriminacija u Uniji ne smije postojati, bilo na temelju nacionalnosti, spola, rase, etničkog podrijetla, religije, uvjerenja, invaliditeta, dobi, spolne orijentacije ili pripadnosti manjini. Stoga ću zadržati prijedlog za direktivu u tom području i pokušat ću uvjeriti nacionalne vlade da odustanu od trenutačnog pružanja otpora u Vijeću.

Zaštita podataka temeljno je pravo koje je osobito važno u digitalnom dobu. Potrebno je brzo završiti zakonodavni rad u području zajedničkih pravila o zaštiti podataka u Europskoj uniji te to pravo zastupati i u vanjskim odnosima. U svjetlu nedavnih otkrića o masovnom nadziranju bliski partneri, poput Sjedinjenih Američkih Država, moraju nas uvjeriti da su trenutačni sporazumi o sigurnoj luci zaista sigurni ako žele da se ti sporazumi nastave. Isto tako SAD mora jamčiti da građani EU-a

9

imaju pravo ostvariti prava o zaštiti podataka na sudovima SAD-a, živjeli oni na tlu SAD-a ili ne. To će biti osnova kako bi se vratilo povjerenje u transatlantske odnose.

Borba protiv prekograničnog kriminala i terorizma zajednička je europska odgovornost. Moramo primijeniti oštre mjere protiv organiziranoga kriminala, kao što su trgovina ljudima, krijumčarenje i kibernetički kriminal. Moramo riješiti problem korupcije i boriti se protiv terorizma i radikalizacije, istovremeno jamčeći temeljna prava i vrijednosti, uključujući postupovna prava i zaštitu osobnih podataka.

Budući da građani sve više studiraju, rade, posluju, sklapaju brakove i imaju djecu diljem Unije, postupno se mora poboljšati pravosudna suradnja među državama članicama EU-a i to povezivanjem različitih pravosudnih sustava, jačanjem zajedničkih alata poput Eurojusta, daljnjim radom na novim alatima poput Ureda europskog javnog tužitelja, koji je osmišljen kao alat za borbu protiv prijevara na štetu proračuna EU-a, te međusobnim priznavanjem presuda kako bi građani i poduzeća mogli lakše ostvarivati svoja prava diljem Unije. 8. Put prema novoj migracijskoj politici

Nedavni strašni događaji na Mediteranu pokazatelj su da je Europi potrebno bolje upravljanje migracijom, i to u svakom pogledu. Riječ je prije svega o humanitarnom prioritetu. Uvjeren sam da moramo djelovati zajedno i u duhu solidarnosti kako bismo osigurali da se situacije poput one na Lampedusi nikada ne ponove.

Snažnom zajedničkom politikom azila dužni smo, na temelju zajedničkih vrijednosti, zaštititi one kojima je pomoć potrebna. Potrebno je u potpunosti provesti nedavno dogovoreni zajednički sustav azila i ukloniti razlike u njegovoj provedbi na nacionalnoj razini. Namjeravam i istražiti mogućnost korištenja Europskim potpornim uredom za azil kako bi se pružila pomoć nadležnim tijelima trećih zemalja i država članica pri obradi zahtjeva izbjeglica i tražitelja azila u izvanrednim situacijama, prema potrebi u trećoj zemlji na koju se to posebno odnosi.

Želim promicati novu europsku politiku u pogledu zakonitih migracija. Takvom politikom mogla bi se pružiti potpora u rješavanju problema manjka posebnih vještina i privući talentirane osobe u cilju pružanja boljeg odgovora na demografske izazove u Europskoj uniji. Želim da Europa postane migracijska destinacija koja će biti barem toliko privlačna kao što su Australija, Kanada i SAD. Prvi korak k tome moja je namjera revizije zakonodavstva povezanog s „plavom kartom" i nezadovoljavajućeg stupnja njezine provedbe.

Vjerujem i da trebamo odlučnije rješavati problem nezakonitih migracija, posebno boljom suradnjom s trećim zemljama, među ostalim u pogledu ponovnog prihvata.

Povjereniku s posebnom nadležnosti za migraciju povjerit ću rad na tom pitanju zajedno sa svim državama članicama i trećim zemljama na koje se ono najviše odnosi.

Na kraju je važno napomenuti i da moramo zaštititi europske granice. Naša zajednička politika azila i migracijska politika funkcionirat će ako spriječimo nekontrolirani priljev nezakonitih migranata. Stoga je potrebno povećati operativne kapacitete europske agencije za granice FRONTEX. Proračun od samo 90 milijuna EUR godišnje svakako nije dovoljan kako bi se provela zadaća zaštite europskih

10

zajedničkih granica. Moramo objediniti više sredstava među državama članicama kako bismo unaprijedili rad agencije FRONTEX i osposobili timove europske granične patrole za brzi razmještaj u zajedničkim operacijama i brzim intervencijama na granicama agencije FRONTEX. To je zajednička odgovornost svih država članica, kako sjevernih tako i onih južnih, koja se treba preuzeti imajući na umu solidarnost.

Također moramo primjenjivati i strogo provoditi naša nova zajednička europska pravila kako bi se kaznili trgovci ljudima. Važno je da kriminalci koji iskorištavaju bol i potrebe ljudi u poteškoćama ili proganjanih ljudi znaju sljedeće: Europa je uvijek na oprezu i predat će ih u ruke pravde. 9. Jači globalni čimbenik

Kada je u pitanju vanjska politika potrebna nam je snažnija Europa. Kriza u Ukrajini i zabrinjavajuća situacija na Bliskom istoku dokaz su važnosti europskog zajedništva u pogledu vanjske politike. No pred nama je još dug put.

Vjerujem da ne možemo biti zadovoljni s trenutačnim funkcioniranjem svoje vanjske politike. Potrebni su nam bolji mehanizmi kako bismo mogli rano predvidjeti događanja i brzo utvrditi zajedničke odgovore. Potrebna nam je veća učinkovitost u pogledu objedinjavanja instrumenata europskog vanjskog djelovanja. Trgovinsku politiku, potpore za razvoj, naše sudjelovanje u međunarodnim financijskim institucijama i našu susjedsku politiku treba kombinirati i aktivirati slijedeći jednu te istu logiku.

Sljedeći visoki predstavnik Europe za vanjske poslove i sigurnosnu politiku bit će snažan i iskusan igrač koji će na učinkovitiji način nego dosad kombinirati nacionalne i europske instrumente te sve instrumente koji su na raspolaganju u Komisiji. On ili ona mora djelovati u skladu s europskim povjerenicima za trgovinu, razvoj i humanitarnu pomoć te u skladu sa susjedskom politikom. Stoga će visoki predstavnik u većoj mjeri morati obavljati svoju dužnost u okviru Kolegija povjerenika. Kako bih to omogućio, namjeravam drugim povjerenicima u području vanjskih odnosa povjeriti zadaću zamjenika visokog predstavnika kada je u pitanju rad Kolegija, ali i na međunarodnoj razini.

Također vjerujem da moramo raditi na snažnijoj Europi i kada je riječ o pitanjima sigurnosti i obrane. Da, Europa je pretežno „blaga sila". Ali čak i najjače blage sile ne mogu dugoročno opstati bez barem nekih integriranih obrambenih kapaciteta. Ugovorom iz Lisabona predviđa se mogućnost da države članice, ako žele, mogu udružiti svoje obrambene kapacitete stalnom strukturiranom suradnjom. To znači da, ako je to potrebno i ako žele, države članice mogu sudjelovati u zajedničkim misijama EU-a u kriznim područjima, kao što je bilo potrebno od samog početka u Maliju i Južnom Sudanu. Države članice trebale bi stvoriti i više sinergije kada je u pitanju nabava za potrebe obrane. U vremenima kada su sredstva ograničena, potrebno je uskladiti ambicije i sredstva u cilju izbjegavanja dvostrukih programa. Danas se više od 80 % ulaganja u opremu za potrebe obrane i dalje troši na nacionalnoj razini. Stoga je najvažnije unaprijediti suradnju u pogledu nabave za potrebe obrane, u najmanju ruku iz fiskalnih razloga.

U pogledu proširenja, u potpunosti sam svjestan da je riječ o povijesnom postignuću koji je našem kontinentu donio mir i stabilnost. Međutim Unija i njezini stanovnici

11

sada se moraju prilagoditi činjenici da su se u posljednjih deset godina pridružilo 13 novih država članica. Uniji neko vrijeme treba predah od daljnjeg širenja kako bismo učvrstili ono što smo postigli među 28 članica. Zbog toga će se tijekom mojeg rada u svojstvu predsjednika Komisije pregovori u tijeku nastaviti, posebno će države zapadnog Balkana trebati zadržati europsku perspektivu, no daljnjeg proširenja u sljedećih pet godina neće biti. Potrebno je unaprijediti blisku suradnju, udruživanje i partnerstvo s našim europskim susjedima poput Moldove i Ukrajine kako bismo još više ojačali našu ekonomsku i političku povezanost. 10. Unija demokratskih promjena

U svjetlu rezultata izbora za Europski parlament predlaganje i izbor predsjednika Europske komisije svakako je važno, ali riječ je tek o prvom koraku prema unaprjeđenju demokracije u čitavoj Europskoj uniji. Europska komisija pod mojim će vodstvom biti predana davanju nove energije posebnom partnerstvu s Europskim parlamentom, kako je utvrđeno Okvirnim sporazumom iz 2010. Umjesto tehnokratskog, s vama želim voditi politički dijalog. Na važne pregovore u okviru trijaloga namjeravam uvijek slati političke predstavnike, a od Vijeća očekujem jednak pristup.

Predan sam i cilju veće transparentnosti kada je riječ o obraćanju dionicima i lobistima. Naši građani imaju pravo znati s kim se povjerenici i osoblje Komisije, zastupnici u Europskom parlamentu i predstavnici Vijeća sastaju u kontekstu zakonodavnog postupka. Stoga ću Parlamentu i Vijeću predložiti međuinstitucijski sporazum u cilju stvaranja obveznog registra lobista kojim će biti obuhvaćene sve tri institucije. U tom će postupku Komisija voditi svojim primjerom.

Namjeravam revidirati i zakonodavstvo koje se primjenjuje na izdavanje odobrenja za genetski modificirane organizme. Prema mojemu mišljenju zaista nije u redu da je Komisija, na temelju postojećih pravila, zakonodavstvom obvezana odobriti nove organizme za uvoz i preradu iako je velika većina država članica protiv toga. Komisija bi većinskom stajalištu demokratski izabranih vlada u najmanjoj mjeri trebala biti u mogućnosti dati jednaku važnost kao i mišljenjima znanstvenika, posebno kada je riječ o sigurnosti hrane koju jedemo i okoliša u kojem živimo.

Odnos s nacionalnim parlamentima smatram iznimno važnim, posebno u pogledu primjenjivanja načela supsidijarnosti. Istražit ću načine poboljšanja interakcije s nacionalnim parlamentima kojom će se Europska unija približiti svojim građanima.

Ako budem izabran za predsjednika, moj program za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene bit će temelj godišnjeg i višegodišnjeg programiranja Unije. U tome ćemo se moći osloniti i na „Strateški program za Uniju u vrijeme promjena" koji je Europsko vijeće donijelo 27. lipnja 2014. i smjernice koje će u narednim mjesecima dati Europski parlament.

Vjerujem da se politički program Europe mora oblikovati u bliskom partnerstvu Europske komisije i Europskog parlamenta te u suradnji s državama članicama. Političko određivanje prioriteta kao temelj za bolju i usredotočeniju Uniju funkcionirat će samo ako se provodi u partnerstvu institucija Unije i država članica, u skladu s metodom Zajednice.

12

Uloga je predsjednika Komisije zastupati opći interes Europe. To uključuje suradnju sa svima, bez obzira na to je li riječ o europodručju, sudioniku u Schengenskom sporazumu, pristalici dublje integracije ili ne. Čvrstog sam uvjerenja da moramo ići naprijed kao Unija, ali pritom ne moramo nužno svi ići istom brzinom; ugovorima se takvo što predviđa, a imali smo priliku i uvjeriti se da možemo djelovati u okviru različitih mehanizama. Onima koji žele ići dalje i brže, to je potrebno i omogućiti. To je osobito važno u europodručju, gdje dubljom integracijom moramo i dalje jačati temelje eura. To bi se trebalo ostvariti uz očuvanje integriteta jedinstvenog tržišta i zaštite prava onih koji su izvan europodručja. Kao u svakoj obitelji, i ovdje će ponekad biti trzavica i neslaganja. Tijekom kampanje jasno sam dao do znanja da sam spreman slušati razloge za zabrinutost svake države članice i pomoći u pronalaženju rješenja.

Rad nove Komisije namjeravam preusmjeriti na temelju svojeg programa za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene i deset prioriteta preuzetih iz tog programa, a novu Komisiju namjeravam organizirati na način kojim se održava tih deset prioritetnih područja te u svima jamče brzi i učinkoviti rezultati.

Dat ću sve od sebe kako bih osigurao ravnotežu spolova pri odabiru vodećeg osoblja Komisije na političkoj i administrativnoj razini. Ravnoteža spolova nije luksuz, već politička dužnost te bi trebala biti jasna svima, među ostalim i osobama na vodećim položajima u glavnim gradovima naših država članica koje imaju zadaću predložiti člana nove Komisije. Riječ je o testu predanosti vlada država članica novom, demokratskijem pristupu u vremenu promjena.

Na temelju svojeg programa za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene i deset prioriteta iz tog programa od Europskog parlamenta danas tražim da me izabere. Što je veća većina koja danas podupire mene i moj program, to ću imati više prostora za stvaranje nove Komisije te ću biti učinkovitiji u brzom postizanju rezultata u okviru tog programa.

„Ovaj je put drukčije" bio je slogan Europskog parlamenta u izbornoj kampanji. Zajedno pokažimo da to obećanje možemo ostvariti. Da zajedno možemo zaista promijeniti i obnoviti Europu. I da ćemo zajedno raditi na obnovi povjerenja građana u europski projekt. Dat ću sve od sebe kako bi ovaj put zaista bilo drukčije.

Jean-Claude Juncker

13

Novi početak za Europu

Uvodni govor na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta

Strasbourg, 15. srpnja 2014.

Dana 25. svibnja europski su nam građani rekli svoje mišljenje. Poslali su nam snažne, doduše ponekad proturječne poruke. Na nama je da u nekoliko predstojećih godina na te poruke odgovorimo. Da odgovorimo na njihova očekivanja, njihove strepnje, njihove nade, njihove snove – jer u Europi ima mjesta za snove. Upravo ću vam ovdje, u Europskom parlamentu, tom povijesnom mjestu europske demokracije, predstaviti glavne smjernice kojima će se voditi rad i djelovanje nove Komisije. Riječ je o glavnim, sažetim smjernicama, koje sam vam dostavio u pisanom obliku na svim službenim jezicima jer svi su jezici jednakovrijedni. Htio bih zahvaliti prevoditeljima koji su proveli besanu noć nad tekstom koji sam dovršio jučer kasno navečer. Potpuni program Komisije sastavit će kolegij povjerenika, a vi ćete ga svojim glasom potvrditi najesen. Parlament, kojemu je upravo započeo mandat, različit je od svih svojih prethodnika. Vi ste prvi Parlament koji će uistinu, u pravom smislu riječi, izabrati predsjednika Komisije. Birat ćete ga u novome duhu. Nakon izbora ustrajali ste na zahtjevu da se moraju uzeti u obzir rezultati općega glasovanja. Time ste članku 17. stavku 7. Ugovora iz Lisabona dali pravi smisao, pravo demokratsko i političko značenje. Bez vaše ustrajnosti i obrane taj bi članak zauvijek ostao mrtvo slovo na papiru. Obranili ste demokratsko načelo i s pravom ste to učinili. Parlament koji se zalaže za poštovanje demokratskog načela obavlja plemenit čin i ne zaslužuje ni oštre i neopravdane kritike ni nedobronamjerne optužbe o skrivenim namjerama. Htio bih odati počast i ostalim vodećim kandidatima koji su u našu demokratsku raspravu unijeli veliku dozu živosti. Da je većinu glasova osvojila politička obitelj bilo kojega od njih, ja bih prvi pred ovom skupštinom zatražio da mu se dade mandat za sastavljanje nove Komisije.

14

Parlament i Komisija institucije su Zajednice u pravom smislu riječi. Stoga i ne iznenađuje što su predsjednik Komisije i predsjednik Parlamenta s jedne strane te Parlament i Komisija s druge u povlaštenim radnim i intelektualnim odnosima. Djelovat ćemo u smislu Zajednice, a ne protiv Europskog vijeća ili Vijeća ministara. Europa se ne gradi u protivnosti prema državama članicama ili nacijama, one nisu prolazna izmišljotina povijesti, već njezini trajni sudionici. Mi, Parlament i Komisija, djelovat ćemo u općem interesu i htio bih da to činimo zajedno. Europsko vijeće predlaže predsjednika Komisije. No to ga ne čini njegovim tajnikom. Komisija nije tehnički odbor sastavljen od vrsnih visokih dužnosnika koji izvršavaju naloge neke druge institucije. Komisija je političko tijelo. Htio bih da to bude još izrazitije, što će i biti. U njezinu se sastavu mora odražavati mnogostruka priroda većine ideja koje se trenutačno oblikuju. Volio bih da i Europsko vijeće svoju unutarnju strukturu uspostavi nadahnuto istim načelom. Vaša će skupština izabrati predsjednika Komisije. No to ga ne čini pukim izvršiteljem naredaba. Ja pak Europskom parlamentu neću biti pobočnik. No ni na trenutak nemojte posumnjati u moju odlučnost da smijenim povjerenika u kojeg vi izgubite povjerenje ni u moju odlučnost da u načelu na temelju vaših intervencija i vaših poziva u tom smislu donosim zakonodavne prijedloge. Isto tako, pravo Parlamenta na postavljanje pitanja neće biti ugroženo. Ono će ostati nepromijenjeno. Od povjerenika ću tražiti da češće sudjeluju u bitnim trenutcima važnih trijaloga, a htio bih da i Vijeće učini isto. Pobrinut ću se da registar lobista postane javan, a prijava u njega obvezna. Htio bih da Europljani znaju tko je koga posjetio, a tko s kime razgovarao i htio bih da ostale institucije slijede naš primjer u tom pogledu. Pobrinut ću se da se preispitaju postupovna pravila o raznim odobrenjima povezanima s GMO-ovima. Ne bih htio da Komisija donositi odluke ako je većina država članica u tome ne podržava. Općenito, odustanimo od ideoloških rasprava kojima je jedini cilj poticanje podijeljenosti. Zamijenimo ih iskrenim raspravama koje se temelje na snažnim uvjerenjima i dalekosežnim ambicijama. Neka pragmatizam postane naša metoda. Usredotočimo se na konkretna ostvarenja koja donose dobrobit svim Europljanima. Ne zamarajmo svoje promatrače institucionalnim raspravama koje nas udaljuju od biti, to jest od europskoga građanina. Od vlada država članica pak tražim da češće odolijevaju napasti da nakon povratka u domovinu kritiziraju odluke koje smo zajedno donijeli u Bruxellesu. Ako ste u Bruxellesu rekli „da”, nemojte drugdje govoriti „ne”. Nemojte više nikada nakon sastanka Vijeća reći da ste vi pobijedili, a drugi izgubili. U Europi pobjeđujemo zajednički, a zajednički i gubimo. Europa je postala nerazumljiva jer je često opisujemo na karikaturalan način. Odbacimo nacionalne skučenosti i prestanimo se brinuti isključivo za vlastite interese. Ako smo u Europi, igrajmo zajedno: primijenimo metodu Zajednice. To je

15

načelo zahtjevno, ali učinkovito. Prokušano je i vjerodostojnije od nastojanja da se uspostavi organizacija na međuvladinoj razini. Vratimo snagu metodi Zajednice. Europa je izgubila vjerodostojnost. Jaz između Europske unije i njezinih građana sve je veći. Onaj tko to ne vidi slijep je i gluh. Europska unija često dolazi u situaciju koja zahtijeva objašnjenja i nerijetko je u neprilici kada je potrebno bolje objasniti Europu. Europi je potreban opsežan program reformi. Status quo nam ne pruža svu širinu mogućnosti. Moramo otvoriti nove mogućnosti. Ljudi se vrlo često boje reformi. Osjećaju da ih one ugrožavaju, da kriju opasnosti. Ali onaj tko nije spreman na rizik izlaže se još većem riziku. Moramo riskirati želimo li konkurentniju Europu. Europska unija izgubila je dio svoje međunarodne i globalne konkurentnosti. Zaostali smo jer smo zastali. Moramo povratiti svoju prednost. Konkurentnost se često pogrešno doživljava kao jednostrano smanjivanje socijalnih prava, ali konkurentnost se ne postiže smanjivanjem socijalnih prava. Konkurentnost se može ostvariti samo kombiniranjem raznih pristupa i ideja. Ona je potrebna da bi Europska unija postala privlačno mjesto. Mjesto za čovjeka, mjesto za ulagatelje. U tom je kontekstu važno i načelo da gospodarstvo mora služiti čovjeku, a ne obratno. Gospodarstvo mora biti u službi čovjeka. Stoga je nužno da pravila unutarnjeg tržišta ne budu vrednija od socijalnih pravila, koja su inače tek minimalni standardi. Unutarnje tržište nema samo po sebi prednost; i socijalna dimenzija mora imati svoje mjesto u Europi. Ja sam veliki poklonik socijalnog tržišnog gospodarstva. „Blagostanje za sve”, govorio je Ludwig Erhardt. Ne „blagostanje za nekolicinu” – „blagostanje za sve” mora biti krilatica gospodarske i socijalne politike. Suočeni s krizom skloni smo reći da je socijalno tržišno gospodarstvo zakazalo. Ne, dame i gospodo, nije zakazalo socijalno tržišno gospodarstvo, zakazali su oni koji su se svojom glađu za dobiti, svojom pohlepom i politikom brze zarade ogriješili o glavne vrline socijalnog tržišnog gospodarstva. Socijalno tržišno gospodarstvo funkcionira samo onda kada postoji socijalni dijalog. Socijalni dijalog bio je narušen u godinama krize i potrebno ga je ponovno oživiti na nacionalnoj, ali prije svega na europskoj razini. Želim biti predsjednik socijalnog dijaloga. Za sigurnost poslovnog okruženja potreban je rast, a ne programi gospodarskog oporavka koji se financiraju zaduživanjem. Njihovi su učinci u pravilu kratkog daha i dugoročno ne utječu na tržište rada. Potreban nam je održivi rast koji traje

16

desetljećima. Potreban nam je ambiciozan paket za jačanje tržišta rada, rast, ulaganja i konkurentnost. Zašto nam je to potrebno? Zato što Europljane moramo vratiti u Europu, u središte događanja. Paketi rasta, paketi konkurentnosti, programi ulaganja imaju samo jedan cilj: vratiti čovjeka u središte društva. Trenutačno unutar granica Europske unije nastaje nova, 29. država. To je država onih koji nemaju posla. Država u kojoj su mladi ostali bez posla; država u kojoj susrećemo isključene, odbačene, one koji su posrnuli na putu. Volio bih da ta 29. država članica opet postane normalna država. Stoga predlažem ambiciozan plan ulaganja. Taj bih ambiciozan paket za rast, ulaganja, konkurentnost i radna mjesta htio predstaviti do veljače 2015. Htio bih da u sljedeće tri godine pokrenemo 300 milijardi eura javnih i, prije svega, privatnih ulaganja. To ćemo učiniti i bio bih zahvalan kada bi me Parlament podržao na tom putu. To možemo učiniti ciljanim korištenjem postojećih strukturnih fondova i ciljanim korištenjem postojećih i budućih instrumenata Europske investicijske banke. Potrebna su nam koordinirana ulaganja u infrastrukturne projekte, ulaganja u širokopojasne i energetske mreže, potrebna su nam ulaganja u prometnu infrastrukturu industrijskih središta. Potrebna nam je reindustrijalizacija Europe. Potrebna su nam ulaganja u industriju, u istraživanje i razvoj i obnovljive izvore energije. Obnovljivi izvori energije nisu izmišljotina zelenih dušobrižnika. Obnovljivi izvori energije i njihov razvoj pretpostavka su koja osigurava da Europa sutra doista može ostvariti trajne, čvrste i održive lokacijske prednosti u odnosu na svoje konkurente u svijetu. Europa koja pojačano ulaže jest Europa za više blagostanja, Europa za više radnih mjesta. Ulaganja su najbolji saveznici nezaposlenih. Usto moramo razvijati i jamstvo za mlade. Volio bih da dobnu granicu postupno pomaknemo s 25 na 30 godina. Ciljana ulaganja bit će moguća samo ako ostvarimo vidljiv napredak u smanjenju birokracije, prije svega kada je riječ o malim i srednjim poduzećima. Srednja poduzeća nisu veliki kapitalisti. Srednja poduzeća vrijedno rade, stvaraju radna mjesta. Moramo više učiniti za njih, prije svega u smislu odlučnog ukidanja nepotrebnih birokratskih pravila. Moramo pokazati svoju privrženost načelu supsidijarnosti. Od Ugovora iz Maastrichta govorimo o ispravnoj primjeni načela supsidijarnosti. Ali ona je i dalje manjkava. Više govorimo nego što radimo na ozbiljnom smanjivanju birokratskih prepreka te nedovoljno vodimo računa o tome da se Europska komisija, odnosno Europska unija, bave uistinu velikim europskim problemima umjesto da se bave tricama i zadiru u svaki kutak ljudskog života. Svaki problem koji se pojavi u Europi ne smije postati problem Europske unije. Moramo se baviti važnim stvarima. Sve se to, gospodine Predsjedniče, naravno mora provesti u skladu s Paktom o stabilnosti. Temeljne elemente Pakta o stabilnosti nećemo mijenjati. To je utvrdilo Europsko vijeće i ja ću se toga držati u idućim godinama. Stabilnost je obećana pri uvođenju zajedničke valute. Stabilnost nije samo pristupna obveza, ona je trajna obveza. Stabilnost je obećana. Europa ne smije prekršiti svoje obećanje. Ja ga neću prekršiti.

17

Europsko vijeće ispravno je utvrdilo da manevarski prostor sadržan u Paktu o stabilnosti nakon reformi 2005. i 2011. trebamo iskoristiti i za to da dimenziju rasta Pakta o stabilnosti i rastu dovedemo do punog izražaja. To smo i ranije činili, a u budućnosti ćemo činiti još i više. Pritom želim istaknuti da ni ono što smo u proteklim godinama pokrenuli i ostvarili ne smijemo potcjenjivati. Bio sam predsjednik Euroskupine i drago mi je što to više nisam. To zasigurno nije bila najzahvalnija zadaća. Hoće li posao za koji se danas natječem biti ugodniji? Gotovo bih se usudio reći da neće. Tijekom krize eura – koja zapravo nije bila kriza eura nego dužnička kriza – imali smo zadaću popraviti gorući zrakoplov u letu. To nije bilo jednostavno i sigurno nije u skladu s visokim zahtjevima državničkog umijeća i načelima političke estetike, ali uspjeli smo održati cjelovitost eurozone. Prije nešto više od godine dana kojekakvi špekulanti kladili su se da će se eurozona urušiti. Ali to se nije dogodilo. U financijskim krugovima padale su oklade da će Grčka istupiti iz eurozone. Učinio sam sve, i ponosan sam na to da je Grčka, taj vrijedni narod, ta velika europska nacija i dalje član Europske ekonomske i monetarne unije. Ali bilo je i pogrešaka. Popraviti gorući zrakoplov u letu nije baš jednostavno; čovjek se povremeno i opeče. Volio bih da se u slučaju potrebe za programima prilagodbe u budućnosti – iako mislim da do toga ne bi trebalo doći u predstojećim godinama – prije početka primjene programa izradi vrlo detaljna studija socijalnih učinaka. Volio bih znati kako će program prilagodbe utjecati na živote ljudi. U budućnosti neće više biti programa prilagodbe bez prethodne analize socijalnih učinaka. Htio bih da svaki put kad moramo provesti planove prilagodbe imamo i rezervni plan na koji se možemo pozvati ako makroekonomske prognoze nisu točne. Ako u nekoj zemlji ima manje rasta nego što je potrebno na temelju programa prilagodbe, tada mora postojati mogućnost da i taj program prilagodbe prilagodimo. Stoga smatram da je potrebno istodobno pripremiti i rezervni plan. Volio bih da ponovno razmislimo o ulozi Trojke. Parlament je u mjerodavnim izvješćima pokazao da Trojki u obliku u kojem danas funkcionira nedostaje potreban demokratski sadržaj. Osjeti se nedostatak demokratskog sadržaja; osjeti se nedostatak parlamentarne dimenzije. Trojku moramo reformirati, učiniti je demokratičnijom, parlamentarnijom i politički relevantnijom. To ćemo i učiniti. Ne možemo trošiti novac koji nemamo. Deficite i dugove moraju zamijeniti ideje. Ideje su tu: moramo bolje iskoristiti mogućnosti digitalne tehnologije, koja ne poznaje granice. Moramo ukloniti nacionalne ograde u propisima o telekomunikacijama, u području autorskih prava i standarda zaštite podataka. Moramo ukloniti nacionalne ograde u upravljanju radijskim valovima. Moramo se riješiti tih prepreka, tih kočnica rasta. Naknade za roaming u Europi moraju nestati i nestat će. Ako uspješno

18

uspostavimo pravo jedinstveno digitalno tržište, možemo ostvariti dodatnih 250 milijardi eura rasta u Europi. To ćemo i učiniti. Kao što smo često mogli čuti tijekom ukrajinske krize, potrebna nam je stabilna energetska unija s klimatskom politikom za budućnost. Moramo preustrojiti europsku energetsku politiku u novu europsku energetsku uniju. Moramo udružiti resurse, kombinirati infrastrukture i objediniti pregovaračku snagu prema trećim zemljama. Moramo diversificirati izvore energije i smanjiti pretjeranu energetsku ovisnost o nekoliko država članica. Želim da Europska unija bude prva u svijetu u održivim izvorima energije. Znatno ćemo pridonijeti povećanju energetske učinkovitosti i iznad razine cilja za 2020., posebno kada je riječ o zgradama. Smatram da je obvezujući cilj energetske učinkovitosti od 30 % do 2030. minimum ako želimo očuvati vjerodostojnost i usmjerenost prema budućnosti. Ne možemo si pripisivati ulogu vođe u klimatskoj politici ako ne pokažemo veću vjerodostojnost u energetskoj učinkovitosti. Moramo dovršiti uspostavu unutarnjeg tržišta. Ako uspijemo, europskom će gospodarstvu to donijeti dodatnih 200 milijardi eura dodane vrijednosti. Moramo to učiniti. Nova europska pravila za banke moramo dopuniti unijom tržišta kapitala. Želimo li poboljšati financiranje gospodarstva, moramo nastaviti razvijati i integrirati tržišta kapitala. Time bi se smanjili troškovi kapitala, posebno za mala i srednja poduzeća. Sloboda kretanja radnika uvijek je bila jedan od glavnih stupova unutarnjeg tržišta. Branit ću to načelo. Sloboda kretanja je mogućnost, a ne prijetnja. Pravila se neće mijenjati. Suzbijanje zlouporaba i lažnih potraživanja u nadležnosti je nacionalnih tijela. Pokrenut ću ciljano preispitivanje Direktive o upućivanju radnika i njezine provedbe. Moramo se boriti protiv socijalnog dampinga i to ćemo činiti. Borit ću se protiv utaje poreza i poreznih prijevara. Podupirem donošenje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit i poreza na financijske transakcije na razini EU-a. Moramo se boriti protiv pranja novca i to ćemo činiti. U pogledu ekonomske i monetarne Unije, htio bih da obratite pozornost na činjenicu da kriza nije gotova. The crisis is not over. Kriza nije gotova dok je 25 milijuna muškaraca i žena nezaposleno. Kriza će biti gotova kada se ponovno postigne puna zaposlenost. Kako bismo to postigli, moramo bolje koordinirati svoje gospodarske politike. Moramo uspostaviti zajedničko gospodarsko upravljanje, što ćemo i učiniti. Moramo ustrajati u pogledu potrebe za provedbom strukturnih reformi, čime će se srednjoročno pridonijeti rastu europskoga gospodarstva. Kada već države članice ekonomske i monetarne Unije čine iznimne napore, valja nam razmotriti mogućnost uvođenja novčanih poticaja koji će ići u

19

prilog tom procesu. U tom će smislu trebati razmotriti mogućnost uspostave fiskalnog kapaciteta za europodručje. Moramo prekinuti s farsom da nas kao jednu od najjačih valuta svijeta predstavlja toliko mnogo često međusobno proturječnih predstavnika. Htio bih da ekonomsku i monetarnu Uniju, a i euro, predstavlja jedna jedina figura, jedno jedino mjesto, jedan jedini glas u institucijama iz Bretton Woodsa. Kada sam već kod Bretton Woodsa, odnosno Sjedinjenih Država, htio bih vam reći par riječi o sporazumu o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Državama. Ja sam za sklapanje tog sporazuma. Vjerujem da dva najveća gospodarska prostora, dvije najveće demokracije svijeta, mogu udružiti snage u zajedničkom interesu Amerikanaca i Europljana. Naravno, valja reći da taj sporazum neće biti sklopljen pod svaku cijenu. Ne smijemo odustati od svojih standarda u pogledu zdravstvene zaštite. Ne smijemo odustati od svojih standarda u pogledu socijalne zaštite. Ne smijemo odustati od svojih zahtjeva u pogledu zaštite podataka. Ne bih htio da zaštita podataka postane dio pregovora s našim američkim prijateljima. I ne bih htio da paralelno i u tajnosti uspostavljamo različite sustave. I Sjedinjene Države i Europa prostori su vladavine prava; primjenjujmo to pravo. Pobrinimo se da se naši pregovori odvijaju u najvećoj transparentnosti. Kažem vam sljedeće: ako ne objavimo relevantne dokumente, a pri tom ne mislim da dokumente povezane s pregovaračkim smjernicama, taj će sporazum propasti. Propast će pred mišljenjem javnosti, propast će pred ovim Parlamentom, propast će pred našim nacionalnim parlamentima ako dođe do miješanog sporazuma. Budimo dakle transparentniji jer nemamo što skriti. Nemojmo odavati dojam da nešto skrivamo, djelujmo u punoj transparentnosti i objavljujmo relevantne dokumente. Europska unija unija je vrijednosti. U pogledu temeljnih vrijednosti vjerodostojni smo prema ostatku svijeta i zahtjevni unutar vlastitih granica. Imenovat ću povjerenika koji će biti nadležan za primjenu Povelje o temeljnim pravima. Htio bih da se EU što prije pridruži Europskoj konvenciji o ljudskim pravima Vijeća Europe. Rad na Direktivi o suzbijanju diskriminacije nastavit će se i nastojat ću uvjeriti Vijeće da je donese što je prije moguće, barem u njezinim osnovnim elementima. Zakonita i nezakonita imigracija teme su koje gotovo svakodnevno zaokupljaju naše sugrađane. Treba nam zajednička politika azila i ja ću je predložiti. Moramo se usredotočiti na zakonitu imigraciju koja je Europi u idućih pet godina nasušno potrebna. Povedimo se za primjerom Sjedinjenih Država, Kanade i Australije. Zašto ne bismo uspjeli u onome što njima oduvijek polazi za rukom? Zaštitimo svoje vanjske granice – to će vam se posebno svidjeti. Zaštitimo svoje vanjske granice. Borimo se protiv zločinačkih skupina koje se obogaćuju na nesreći drugih. Onima koji žele doći k nama pružimo pomoć dok su još u svojim domovinama, prije nego što se ukrcaju na brod preko Mediterana. I ojačajmo solidarnost između sjevera i juga Europe. Nezakonita imigracija i problem izbjeglica nisu problem Malte, Cipra, Italije ili Grčke, već cijele Europe.

20

O vanjskoj politici ne želim previše dužiti. Zajednička vanjska i sigurnosna politika hitno nam je potrebna. Ne bih imao ništa protiv – i zalagat ću se za to – da visokog predstavnika ili visoku predstavnicu za vanjske poslove više ne koče europski ministri vanjskih poslova. Zajednička vanjska politika treba jedinstveni nastup prema van. Visoki predstavnik, koji ima vrlo širok djelokrug rada, imat će potporu ostalih povjerenika Komisije nadležnih za druga područja. Kada je riječ o obrani, nije potrebno da Europska unija bude protuteža NATO-u. Oni moraju supostojati i surađivati. U području obrane potrebna nam je pojačana suradnja, i to onako kako je predviđeno Lisabonskim ugovorom. Pojačana suradnja posebno nam je potrebna u pitanjima nabave – umjesto da radimo jedni protiv drugih, trebamo nabavljati ono što nam je svima potrebno. U sljedećih pet godina neće biti novih proširenja Europske unije. Iz današnje perspektive teško je zamisliti da bi neka od država kandidatkinja s kojima pregovaramo mogla ispuniti opće i detaljne pristupne kriterije prije 2019. godine. Ali pregovori se nastavljaju; i druge europske nacije i europske zemlje trebaju uvjerljivu i poštenu europsku perspektivu. To se prije svega odnosi na zemlje zapadnog Balkana. Toj tragičnoj europskoj regiji potrebna je europska perspektiva. U protivnom će se stari demoni opet probuditi. Htio sam vam više govoriti o industrijskoj politici koju u Europi nužno treba uspostaviti kako bismo udio industrije u europskom BDP-u povećali na 20 %. Htio sam vam više govoriti o Ukrajini čiji narod danas želim pozdraviti i reći mu da ga smatramo europskim i da mu je mjesto u Europi. Htio sam vam podrobnije objasniti zašto smatram neophodnim da u svim zemljama Europske unije uvedemo zajamčene minimalne socijalne plaće i minimalne prihode za poticanje socijalne uključenosti. Djelovat ćemo u tom smjeru. Htio sam vam reći da sam čvrsto uvjeren da se službe od općeg interesa i javne službe moraju očuvati i da ne smiju biti ostavljene na milost i nemilost hirovima današnjice. Stanimo u obranu javne službe u Europi! Htio sam vam govoriti o Africi, o toj često nesretnoj i često zaboravljanoj Africi. No i o Africi bogatoj resursima, i to u prvom redu ljudskim resursima. Ne zaboravimo Afriku i stanimo na kraj tom skandalu, toj tragediji, toj svakodnevnoj drami da svakih šest sekundi jedan čovjek umire od gladi i da svakog dana zbog gladi gubimo 25 000 djece. Europa nije dovršila svoj posao dok svakog dana 25 000 djece umire od gladi. Na Europi je odgovornost da to stanje promijeni. Treba nam nov početak, trebamo čuti one koji su nam 25. svibnja rekli svoje mišljenje. No nije vrijeme za revoluciju. Niti za kontrarevoluciju. Ako hoćemo da se Europljani ponovno zaljube u svoju Europu, recimo im da smo na nju ponosni. Recimo im da smo ponosni na mnogo toga što smo učinili tijekom proteklih desetljeća.

21

Često kažemo da se pitanje rata i mira više ne postavlja. Međutim, nedovoljno iskren dijalog između rata i mira i dalje je jedna od europskih tema. Na periferiji EU-a nedavno smo otkrili da mir nije trajni posjetitelj europskoga kontinenta. Budimo ponosni na naraštaje svojih očeva i majki, svojih djedova i baka, koji su nakon povratka s ratišta i iz koncentracijskih logora svakodnevnu poslijeratnu molitvu „nikad više rata” pretočili u politički program čije dobrobiti uživamo i dan-danas. Naši su nas očevi zadužili. Budimo ponosni što smo tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća uspjeli provesti proširenje, što smo europsku povijest pomirili s njezinim zemljopisnim granicama, što smo ukinuli taj zlokobni poslijeratni dekret kojim se zahtijevalo da se Europa zauvijek podijeli na dvije. Mi smo, bez oružja, ali s čvrstim uvjerenjem, ponovno ujedinili europsku povijest i njezine zemljopisne granice. Htio bih odati počast onim građanima srednje i istočne Europe koji su jednog dana odlučili uzeti povijest u svoje ruke i sami je pisati, umjesto da je samo podnose. Prestanimo govoriti o starim i novim državama članicama. Postoje samo države članice, nema starih i novih! I budimo ponosni na to što smo uveli jedinstvenu valutu. Jedinstvena valuta ne dijeli Europu, već je štiti. U svojoj sam zemlji dvadeset godina bio ministar financija. Svakih šest mjeseci putovao sam u Bruxelles kako bih prisustvovao monetarnom usklađivanju. Svakih šest mjeseci svjedočio sam uživo i u boji tome do koje je mjere monetarno rasulo opasno za europsko gospodarstvo. Često sam svjedočio gubitku dostojanstva neke države članice koja je, budući da nije mogla ostati konkurentna, morala devalvirati svoju valutu. S gorčinom sam prisustvovao strašnim prizorima kada oni koji su trebali povećati vanjsku vrijednost svoje valute nisu to htjeli učiniti iz straha da ne izgube tržišta, dok se oni koji su trebali devalvirati svoje valute to nisu usudili učiniti strahujući od masovnog upliva stranog kapitala i nekontroliranog povratka inflacije. Da smo u vrijeme nedavnih događaja u Ukrajini, u vrijeme gospodarske i financijske krize koja nas je pogodila i koja je Europu stavila u epicentar jedne globalne borbe još bili u europskome monetarnom sustavu, Europa bi danas bila u svjetskom ratu. Francuska protiv Njemačke, Njemačka protiv Italije, Italija protiv Portugala i Španjolska protiv svih. Zahvaljujući euru, njegovoj disciplini i ambicijama, danas imamo monetarni poredak koji nas štiti. Euro štiti Europu. Grčka nije htjela izići iz monetarnog područja, niti smo mi htjeli da Grčka iz njega iziđe. Da u proteklih nekoliko desetljeća nismo učinili ono što smo učinili, Europa danas ne bi bila kontinent mira; da nismo ujedinili europsku povijest i njezine zemljopisne granice, da nismo uspostavili jedinstvenu valutu i da od Europe nismo stvorili najveće unutarnje tržište svijeta, u kakvoj bismo se situaciji danas nalazili? Bili bismo podređeni, razoružani, oslabljeni, nebranjeni. Danas je, zahvaljujući radu i uvjerenjima naših prethodnika, Europa kontinent čiji stanovnici mogu živjeti razmjerno mirno i spokojno.

22

Ne želim Europu u zapećku povijesti. Ne želim Europu koja promatra kako drugi djeluju, stvaraju, napreduju. Želim Europu koja se nalazi na središtu terena, Europu koja napada, pobjeđuje, štiti, Europu koja odista postoji i koja predstavlja uzor ostalima. Kako bismo to postigli, nadahnimo se načelima i uvjerenjima koje smo baštinili od velikih Europljana, onih koji su djelovali dok nas još nije ni bilo. Ovdje želim odati počast Jacquesu Delorsu, velikom predsjedniku Komisije. Ja nisam Delors, daleko od toga, no Delors je moj prijatelj i moj učitelj, u njegovu djelu svakodnevno nalazim inspiraciju. Ovdje želim odati počast Françoisu Mitterrandu koji je rekao da nacionalizam vodi u rat. Mitterrand je imao pravo. Želim odati počast i Helmutu Kohlu, najvećem Europljaninu kojega sam za života imao prilike upoznati. Ugledajmo se na njih: oni su imali strpljenja, hrabrosti, odlučnosti. Budimo jednako hrabri, odlučni i strpljivi. Imajmo onu hrabrost, strpljivost i odanost koju zahtijevaju dugoročne i velike ambicije. Zajedno možemo učiniti velike stvari, za Europu, njezine građene i cijeli svijet. Hvala vam na pozornosti.

23

Jean-Claude Juncker Izabrani predsjednik Europske komisije

Pokretanje Europe:

glavne poruke iz govora izabranog predsjednika Junckera pred Europskim

parlamentom

Izjava na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta prije glasanja o Europskoj komisiji

Strasbourg, 22. listopada 2014.

24

Pokretanje Europe: glavne poruke iz govora izabranog predsjednika Junckera pred Europskim parlamentom

Izjava na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta prije glasanja o Europskoj komisiji

Vrijeme je za djelovanje

„Od Ukrajine i Sirije do Bliskog istoka i sjeverne Afrike naše je susjedstvo i dalje krhko i nestabilno. Mnoštvo imigranata koji stižu na vanjske granice Europe u potrazi za boljom budućnošću podsjeća nas na potrebu za usklađenjem solidarnosti i zahtjeva za sigurnim granicama. Prekogranične zdravstvene prijetnje kao što je epidemija ebole izazvale su kod građana razumljiv strah.

Ne možemo i nećemo te rastuće probleme gurnuti pod tepih. Ne možemo i nećemo pred njima zatvoriti oči. Zato ustrajem na tome da je sada vrijeme za europsko djelovanje. Zato jasno i glasno pred vama izjavljujem da se europski problemi ne smiju zanemariti.”

Napuštanje organizacijskih silosa

„Kada sam 10. rujna predstavio svoj novi tim, htio sam pokazati da želim djelovati brzo i učinkovito. Zato moja Komisija neće samo izgledati drugačije, nego će drugačije i djelovati. Ne kao zbroj svojih dijelova, nego kao tim. Ne u okviru organizacijskih silosa, skupina i granica portfelja, nego kao kolegijalno, političko tijelo. Želim političku, izvršnu Komisiju koja djeluje za zajedničko dobro europskih građana.”

Odgovor na zabrinutost

„Saslušanja su pokazala široku suglasnost u pogledu tima koji sam predložio. Međutim tijekom saslušanja i u svojim kontaktima sa mnom izrazili ste i određenu zabrinutost. Spreman sam brzo riješiti pitanja koja ste prepoznali kao bitna za rad nove Komisije.

Pozorno sam vas saslušao i ukratko ću objasniti kako želim riješiti vaše sumnje u pogledu niza pitanja:

1. Nova slovenska povjerenica Violeta Bulc prošla je saslušanje u rekordnom vremenu. To je bilo moguće zahvaljujući promjenama u portfeljima koje su provedene bez imalo oklijevanja. Violeta će biti nadležna za područje prometa, a iskusni član Komisije na odlasku Maroš Šefčovič bit će potpredsjednik nadležan za energetsku uniju.

2. Odlučio sam povećati područje nadležnosti Fransa Timmermansa kako bi se uključila horizontalna nadležnost za održivi razvoj. Kao što znate, održivi razvoj načelo je ugrađeno u Ugovore EU-a (članak 3. UEU-a) te bi ga stoga sve institucije trebale uzeti u obzir u svojim djelovanjima i politikama. Dio je i Povelje EU-a o temeljnim pravima, što je u horizontalnoj nadležnosti Fransa Timmermansa. Održivost i pitanja zaštite okoliša važni su našim

25

građanima. U okviru nove Komisiji posjedujemo alate za njihovo rješavanje: snažne zelene portfelje s velikim proračunima i regulatornim oštricama.

3. Nadležnost za lijekove i farmaceutske proizvode ostat će u okviru Glavne uprave za zdravlje jer se slažem s vama da lijekovi nisu obični proizvodi. Odgovarajuću politiku zajednički će razvijati Vytenis Andriukaitis i Elżbieta Bieńkowska, koja je tijekom svog saslušanja pokazala nevjerojatne talente.

4. Svemirskom politikom može se znatno pridonijeti daljnjem razvoju snažnih industrijskih temelja u Europi, što je jedan od prioriteta moje Komisije. Zato sam odlučio da će ona ostati u nadležnosti Glavne uprave za unutarnje tržište i industriju, u sigurnim rukama Elżbiete Bieńkowske.

5. Naposlijetku, odlučio sam da građanstvo bude u nadležnosti Dimitrisa Avramopoulosa, povjerenika zaduženog za migracije i unutarnje poslove koji su Europljanima vrlo važni, koji će u tom području blisko surađivati s povjerenicom za pravosuđe i potrošače Verom Jourovom. Istovremeno želim ponovno naglasiti svoje puno povjerenje u Tibora Navracsicsa koji je bio izvanredan tijekom saslušanja i koji je pokazao snažnu predanost europskim ciljevima te ste ga zato i prihvatili kao povjerenika.”

Sporovi između ulagača i države

Primijetio sam žustre rasprave o rješavanju sporova između ulagača i države u okviru pregovora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP). Želio bih još jednom jasno izraziti svoje stajalište, koje sam iznio ovdje pred vama 15. srpnja i koje možete pronaći u mojim političkim smjernicama: moja Komisija neće prihvatiti da je nadležnost sudova država članica EU-a ograničena posebnim režimima za sporove između ulagača i države. Vladavina prava i načelo jednakosti pred zakonom moraju se primjenjivati i u tom kontekstu.

Pregovaračkim mandatom predviđaju se brojni uvjeti koji se moraju poštovati takvim režimom te ocjena njegova odnosa s domaćim sudovima. Stoga u ovom pogledu nema obveza: mandat to ostavlja otvorenim i služi nam kao vodič.

Smatrao sam da je moje stajalište po tom pitanju vrlo jasno, no sa zadovoljstvom ću ga pojasniti i ponoviti ovdje pred vama jer su mnogi od vas to zatražili: u sporazumu koji će moja Komisija naposljetku dostaviti Parlamentu na odobrenje neće biti ničega što strankama ograničava pristup nacionalnim sudovima ili što će tajnim sudovima omogućiti donošenje konačne odluke u sporovima između ulagača i država.

Od Fransa Timmermansa, kao prvog potpredsjednika Komisije nadležnog za vladavinu prava i Povelju o temeljnim pravima, zatražio sam da me savjetuje o tom pitanju. Neće biti klauzule o sporovima između ulagača i države u TTIP-u ako se i Frans s time ne složi.

Siguran sam da, uz vašu potporu, možemo završiti pregovore o ambicioznom trgovinskom sporazumu sa SAD-om u tim okvirima, uz potpuno poštovanje europskih interesa i vladavine prava.

Suočavanje sa smanjenim ulaganjima

„Dopustite mi da pojasnim i kažem da će moja Komisija, kao i svaka Komisija prije nje, sve države članice tretirati jednako.“ I bit ćemo čvrsti kada budemo trebali biti čvrsti. Vrijeme je da imamo istinski „veliki dogovor“, veliki savez zemalja i

26

glavnih političkih stranaka koje će zajedno surađivati na strukturi s tri stupa: strukturnim reformama, fiskalnoj vjerodostojnosti i ulaganjima.

Odgovor na trenutačne gospodarske izazove ne može biti usmjeren odozgo prema dolje. Ne vjerujem u čuda, ne postoji čarobni lijek ili dugme za rast koje se može pritisnuti u Bruxellesu. Strukturne reforme, fiskalna vjerodostojnost i ulaganja na nacionalnoj razini i razini EU-a moraju se zajednički odvijati.“

„Razina ulaganja u EU-u pala je za nešto manje od 500 milijardi eura ili 20 % u odnosu na posljednju najvišu razinu u 2007.“ Suočeni smo s jazom ulaganja. Taj jaz moramo premostiti.

Europa može u tome pomoći. Kao što znate, namjeravam predstaviti ambiciozan paket za ulaganja u zapošljavanje, rast i konkurentnost u vrijednosti od 300 milijardi eura.

Neću vam sada iznijeti sve pojedinosti o tome što će taj paket sadržavati. Kako bih i mogao kad se moj novi tim tek treba sastati da bi o njemu raspravljao?

Morat ćete jednostavno imati povjerenja u nas. Dajem vam svoju riječ da će moj tim na tome početi danonoćno raditi čim stupimo na dužnost.

Ako nam danas date svoju potporu, predstavit ćemo paket prije Božića. To nije obećanje, to je svečana izjava.“

Prve zakonodavne inicijative Junckerove Komisije

„Europa je svakog dana na gubitku jer ne iskorištavamo veliki potencijal našeg golemog jedinstvenog digitalnog tržišta. Radna mjesta koja bi trebala postojati nisu otvorena. Ideje — DNA europskog gospodarstva! — ne ostvaruju se u mjeri u kojoj bi trebale. Promijenimo to nabolje.“

„U sve konkurentnijem svijetu sutrašnjice, Europa će moći napredovati samo ako odmah osnujemo energetsku uniju.

S obzirom na rasprave koje će se po tom pitanju odvijati u predstojećim danima, apeliram na države članice da postignu dogovor u Europskom vijeću tako da možemo otići u Pariz s jasnim mandatom. Svi moramo imati isti cilj ako želimo postići napredak.“

Zaključak

„Građani gube nadu, ekstremisti s lijeva i s desna su nam za vratom, naši konkurenti su se previše osilili. Vrijeme je da damo novi poticaj europskom projektu.

Pred nama su golemi izazovi. Na nama je da te izazove oblikujemo. Ako želimo igrati ulogu u budućnosti moramo ju odigrati sada. Na nama je da osiguramo da se rukopis europskog socijalnog modela jasno vidi u svemu što radimo. Jer Europa je zaštitni štit za sve nas koji ovaj veličanstveni kontinent zovemo svojim domom.

Stojim ovdje pred vama u Europskom parlamentu koji je zvijezda vodilja europske demokracije i pozivam vas da ponovno pokrenemo Europu.“

27

Vrijeme je za djelovanje

Izjava na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta uoči glasanja o kolegiju

Strasbourg, 22 listopad 2014

Poštovani predsjedniče, poštovane zastupnice i zastupnici,

u svojem govoru 15. srpnja predstavio sam vam opće smjernice i prava koja su Ugovorom dodijeljena novoizabranom predsjedniku Komisije.

To nije bila stilska vježba nego prikaz programa, projekata, sadržajâ i ambicija.

Povjerenici koji će, ako ih potvrdite, biti u sastavu mojeg kolegija obvezani su tim općim smjernicama. Od povjerenika ne tražim slijepu poslušnost. Kao što sam izjavio u Bruxellesu prilikom predstavljanja kolegija, u mojim godinama ne započinje se karijera diktatora. Želim da se povjerenici osjećaju slobodnima. Od novoizabranog predsjednika Komisije zatraženo je da sastavi politički kolegij, stoga prihvatite činjenicu da povjerenici imaju politička stajališta i da svojim razmišljanjima pridonose raspravama u Komisiji. Izabran sam za predsjednika Komisije na temelju programa koji me veže uz Europski parlament. Poštovani predsjedniče, s vama i Europskim parlamentom sklopio sam ugovor. Uvjete tog ugovora predstavio sam vam tijekom ljeta i namjeravam ih poštovati.

Komisija koja će uz uvjet vaše potvrde preuzeti dužnost 1. studenoga naslijedit će Komisiju kojom je tijekom deset godina predsjedao José Manuel Barroso. Na ovom bih mjestu želio odati priznanje Joséu Manuelu Barrosu koji je bio predsjednik tijekom doista teškog razdoblja. Barrosova se Komisija morala boriti s gospodarskom i financijskom krizom i njezinim posljedicama. Barrosova je Komisija uspjela uključiti trinaest novih država članica u višestruke strukture zajednice. Smatram da je José Manuel Barroso obavio dobar posao, a vrlo je često bio izložen kritikama koje su mi se ponekad činile mučne. Predsjednik Barroso dobro se zalagao za Europu i želio bih mu se zahvaliti za izvanredan posao koji je obavio.

U srpnju sam vam obećao da ću sastaviti političku Komisiju i rekao vam da će sljedeća Komisija biti politička, dapače vrlo politička. To je bila zajednička želja koju su izrazili mnogi među vama. Komisija nije gomila bezimenih visokih dužnosnika. Glavni direktori, koji su svi visoko kvalificirani, dužni su slušati povjerenike, a ne obratno.

Stoga sam učinio sve kako bih zajedno s vladama uspio dobiti najutjecajnije ljude za povjerenike.

Žene i muškarci koji će biti u sastavu mojeg kolegija u svojim su državama obavljali važne funkcije visokog stupnja odgovornosti. U Komisijinu sastavu bit će četiri bivša premijera, devetnaest bivših ministara, tri bivša ministra vanjskih poslova, nekoliko

28

bivših ministara financija, sedam povjerenika prethodne Komisije i osam povjerenika koji su bili zastupnici u Europskom parlamentu. Time je očito da će Komisija biti vrlo politička.

Obećao sam vam Komisiju koja će biti više politička: zahvaljujući svojem sastavu bit će politička u većoj mjeri nego njezine prethodnice. U srpnju sam vam obećao učinkovitiju Komisiju, što je također bila zajednička želja većine među vama. Odlučio sam preoblikovati ustroj Komisije. Prvi put do sada imenovat ću prvog potpredsjednika Fransa Timmermansa kojeg želim jutros posebice spomenuti.

Odabrao sam ga jer ga već stoljećima poznajem, a i kako bih u Komisiju unio političku ravnotežu koja se samim imenovanjem različitih povjerenika nije mogla potpuno ostvariti. U većini europskih novina pročitao sam da će Frans Timmermans biti moja desna ruka, no nadam se da će s vremena na vrijeme biti i moja lijeva ruka, iako će to biti teško.

Imenovao sam više potpredsjednika. Za mjesto potpredsjednice imenovao sam visoku predstavnicu, kako je predviđeno Ugovorom. Za mjesto potpredsjednice namjeravao sam imenovati i povjerenicu za proračunska pitanja jer su izrada i provedba proračuna po svojoj prirodi horizontalni zadaci. Mislio sam zatim zamoliti bivše premijere da preuzmu koordinaciju kolegija. Premijeri su navikli na zahtjevan posao koordinacije zadataka drugih. Ponekad uspiju, a ponekad i ne, ali znaju što je pri koordinaciji bitno. Stoga sam zamolio bivše premijere da preuzmu dužnosti potpredsjednikâ Komisije. Odlučio sam zadužiti Fransa Timmermansa za primjenu načela supsidijarnosti, odnosno deregulacije, kako bi se jednostavno reklo na francuskom. To je važno pitanje. Rekli smo, a i obećali, biračima i europskim građanima od Europe stvoriti stroj, tijelo, ambiciju, tvornicu koja će rješavati velike probleme, a manje će prepustiti pojedinačnim državama članicama i lokalnim zajednicama koje omogućuju bolja rješenja. Pod nadzorom Fransa Timmermansa bit će poštovanje načela bolje regulacije („better regulation”). To će biti težak zadatak koji će se odnositi na sve povjerenike jer svi povjerenici moraju sudjelovati u nastojanju poboljšanja Europske unije, njezinih političkih refleksa i ponašanja. Fransa Timmermansa odlučio sam zadužiti i za održivi razvoj, koji je važan cilj i dugoročan projekt koji treba imati svakodnevno na umu. Nisam mogao ostvariti prijedlog vašeg odbora za okoliš da se odgovornost za „održivi razvoj” dodijeli potpredsjedniku zaduženom za rast i ulaganja. Za taj osobito važan dio našeg zajedničkog djelovanja odlučio sam odabrati Fransa Timmermansa čiji posao u velikoj mjeri obuhvaća poštovanje Povelje o temeljnim pravima kojom se predviđa ostvarivanje održivog razvoja, kako je utvrđeno i u članku 3. Ugovora.

Potpredsjednici koje sam odabrao bit će odgovorni za ostvarivanje prioriteta Komisije koje sam izložio u srpnju ove godine. Jedan potpredsjednik bit će nadležan za sve dimenzije energetske unije, uključujući energiju iz obnovljivih i alternativnih izvora. Jedan će potpredsjednik biti nadležan za rast i ulaganja, jedan za europsko digitalno tržište a jedan za euro i socijalni dijalog. To nisu mali diktatori koji će zapovijedati drugim povjerenicima. Svi su povjerenici Komisije jednakopravni, a potpredsjednici vode projekte, koordiniraju, potiču, prikupljaju i organiziraju ideje i inicijative. Tijekom parlamentarnih saslušanja i u pozitivnom dijelu objavljenog javnog mnijenja primijetio sam mnogo sumnji i preispitivanja u pogledu tih nepoznatih bića koja će koordinirati rad Komisije. To me je iznenadilo. Svi su mi govorili da Komisija mora djelovati na

29

učinkovitiji način. Gotovo svi su se žalili da je 28 povjerenika u kolegiju, jedan za svaku državu, previše. Moj je izbor bio obnovljena strukturirana organizacija ili nadležnosti razdrobljene među 28 povjerenika. Pitanje je jednostavno – ili želite 28 povjerenika koji rade svaki u svojem kutku u sjeni svojeg zvonika na svojim malim zadacima, što će biti izravna posljedica komadanja i podjele Komisijinih nadležnosti, ili povjerenike koji djeluju pod prijateljskim okriljem potpredsjednika koji koordiniraju njihov rad. Ako ste željeli istu Komisiju kao prije, trebali ste mi to reći. Ali ako želite učinkovitiju Komisiju koja će se zalagati za velike ciljeve Europe i raditi na njihovoj organizaciji i strukturiranju, morat ćete ovlastiti određeni broj potpredsjednika za provedbu velikih političkih prioriteta Komisije.

Navest ću dva primjera. S jedne strane imamo jednog potpredsjednika za euro i socijalni dijalog, a s druge strane povjerenika za gospodarska i financijska pitanja te povjerenicu za socijalna pitanja. A zatim imamo i europski semestar. Jasno je da nadležni potpredsjednik mora koordinirati inicijative povjerenice za socijalna pitanja i povjerenika za gospodarska i financijska pitanja. Europski semestar nije gospodarski i financijski semestar. U njegovu okviru preporuke za pojedinačne države koje izdaje Komisija moraju nužno uzeti u obzir socijalne vidike gospodarskog i monetarnog ustroja Europe.

Velika se rasprava vodi oko ocjene „trostrukog A”. Svi obožavaju ocjenu „trostrukog A”. Uistinu na europodručju samo dvije zemlje još imaju ocjenu „trostrukog A”, Njemačka i Luksemburg. Njemačka će vjerojatno zadržati svoj trostruki A, a za Luksemburg ćemo još vidjeti. No ja želim da se Europskoj uniji dodijeli dodatni trostruki A. Želim da Europa dobije socijalni trostruki A, koji je jednako važan kao i gospodarski i financijski trostruki A.

Imenovali smo potpredsjednika za rast i ulaganja koji će koordinirati djelovanja svih povjerenika koji će pridonositi politici rasta i ulaganja – povjerenica za promet, povjerenik za digitalno gospodarstvo, zatim ponovno povjerenik za gospodarska, financijska i fiskalna pitanja, povjerenica za socijalna pitanja i zapošljavanje, povjerenik za uniju tržištâ kapitala, povjerenica za unutarnje tržište i tako dalje.

Ako želimo Europljanima – što znači prije svega Parlamentu – predstaviti paket ambicioznih ulaganja, netko ga treba organizirati. A budući da u tom paketu treba spojiti više nadležnosti i više povjerenika treba usmjeriti svoje različite politike prema zajedničkom centru, očito će zadatke morati organizirati jedan potpredsjednik. Želim prekinuti razdvojenost, taj način upravljanja pri kojem svaki povjerenik radi sam u svojem kutu. Želim prekinuti uskogrudni mentalitet koji se tako često može primijetiti u radu Komisije.

Želim vam usmjeriti pozornost na jedan vidik koji praktično ni jedan komentator nije spomenuo: u tom novom ustroju ja sam najveći gubitnik, jednostavno zato što sam velik dio svojih predsjedničkih ovlasti delegirao na potpredsjednike. Potpredsjednicima se ne mogu predati nadležnosti za projekte ako predsjednik nastavi djelovati na čelu Komisije kao prethodni predsjednici. No na ovome mjestu želio bih reći da je prije nego što se određena točka uvrsti na dnevni red Komisije potrebna suglasnost potpredsjednika koji je nadležan za njezinu koordinaciju. Međutim želim bez prijetnje reći i to da onaj koji je delegirao svoje ovlasti može ih po

30

potrebi i ponovo oduzeti. U ostalim slučajevima potpredsjednici su nadležni za zadatke koji su do sada bili u nadležnosti predsjednika Komisije.

U srpnju sam vam obećao da će u sastavu nove Komisije biti dovoljno žena. Odabrao sam devet povjerenica, koliko ih je bilo i u Barrosovoj komisiji. Morao sam se boriti kako bi mi nacionalne vlade predložile devet kandidatkinja. Krajem srpnja, dva tjedna nakon mojeg govora, vlade su predložile tri kandidatkinje. Niz vlada morao sam uvjeriti da pošalju kandidatkinje za povjerenice i pritom odbiti muške kandidate. Neću otkriti o kojim je vladama riječ jer ne želim staviti u neugodan položaj premijere koje sam uspio uvjeriti da predlože kandidatkinje. No budimo iskreni, devet žena među 28 povjerenika i dalje je smiješno.

Dakle, budući da svi načelno pripadamo nacionalnim političkim strankama i načelno svi poznajemo svoje premijere, počnite već sutra osvješćivati svoje nacionalne vlade o tom pitanju. Malo mi je neugodno da vam to moram reći jer Luksemburg nije predložio kandidatkinju. Budući da je Viviane Reding bila povjerenica tijekom petnaest godina, nesumnjivo će to učiniti sljedeći put.

Tijekom naše rasprave u srpnju rekao sam vam, dragi prijatelji, da ću pozorno pratiti saslušanja. Kako ih se ne bi pratilo? Moram priznati da sam ukupno 29 parlamentarnih saslušanja pratio s različitim zanimanjem. Rekao sam vam u srpnju da Komisija nije glavno tajništvo Europskog vijeća, a ni Vijeća ministara te da neću biti sluga Europskom parlamentu. Slušao sam i ono što ste rekli i smatrao sam da treba prihvatiti posljedice saslušanja koja su se odvijala pred nama. Povjerenicu koju je predložila Slovenija trebalo je zamijeniti drugom slovenskom povjerenicom kojoj sam odlučio dodijeliti vrlo važan portfelj za promet. Budući da nisam htio ugroziti temeljni ustroj Komisije, odlučio sam dodijeliti nadležnost za energetsku uniju Marošu Šefčoviču jer je tijekom posljednjih godina već bio u funkciji potpredsjednika i zna što može obuhvaćati koordinacijski zadatak za koji sam ga zadužio. Već sam vam rekao da sam svojem prijatelju Fransu Timmermansu predložio da obogati svoj portfelj svim politikama koje su povezane s održivim razvojem. Vrlo sam pozorno slušao sve koji su se žalili što sam nadležnosti u području lijekova i farmaceutskih proizvoda oduzeo od povjerenika za zdravlje i dodijelio povjerenici za unutarnje tržište. Nisam smatrao – oni koji me poznaju to dobro znaju – da su lijekovi, zdravstveni proizvodi i sama zdravstvena djelatnost roba kao svaka druga. Zdravlje nije roba. Stoga sam poslušao zahtjev da se vrati red u tu podjelu nadležnosti – ta je želja izražena tijekom parlamentarnih saslušanja, a izrazio ju je i velik dio zdravstvenih djelatnika – te odlučio vratiti te nadležnosti povjereniku za zdravlje.

Svemirska politika po mojem je mišljenju obećavajuće područje. Činilo mi se primjerenije dodijeliti nadležnost nad svemirskom politikom povjerenici za unutarnje tržište, kao što je bio slučaj u sastavima prethodnih Komisija. Pratio sam i rasprave o pitanju državljanstva i primijetio nelagodnost u nizu primjedaba. Stoga sam odlučio dodijeliti portfelj za državljanstvo povjereniku nadležnom za migracije i unutarnje poslove, koji će tu nadležnost dakako dijeliti s povjerenicom za pravosuđe. Portfelju Tibora Navracsicsa dodao sam sport.

Konačno, gospodine Predsjedniče, svjestan sam žustrih rasprava o rješavanju sporova između ulagača i država u okviru pregovora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu. Dopustite mi da još jednom jasno istaknem svoje

31

stajalište, koje sam 15. srpnja iznio na ovome mjestu i koje ćete naći među mojim političkim smjernicama: neću prihvatiti da posebni režimi za sporove između ulagača i država ograničavaju nadležnosti sudova država članica EU-a. Vladavina prava i načelo jednakosti pred zakonom moraju se primjenjivati i u tom kontekstu. Pregovaračkim mandatom predviđeni su brojni uvjeti koji se moraju poštovati takvim režimom te ocjena njegova odnosa s domaćim sudovima. Dakle, ne postoji obveza u tom pogledu: mandat to ostavlja otvorenim i služi nam kao vodič. Smatrao sam da je moje stajalište o tom pitanju vrlo jasno, no sa zadovoljstvom ću ga pojasniti i ponoviti ovdje pred vama jer su mnogi od vas to zatražili: sporazum koji će moja Komisija naposljetku podnijeti Parlamentu na odobrenje neće sadržavati ništa čime bi se ograničavao pristup stranaka nacionalnim sudovima ili čime će se tajnim sudovima omogućiti da donose konačne odluke u sporovima između ulagača i država.

Od Fransa Timmermansa, kao prvog potpredsjednika Komisije nadležnog za vladavinu prava i Povelju o temeljnim pravima, ponovno sam zatražio da me savjetuje o tom pitanju. Neće biti klauzule o sporovima između ulagača i država u TTIP-u ako se i Frans s time ne složi. Siguran sam da uz vašu potporu možemo završiti pregovore o ambicioznom trgovinskom sporazumu sa SAD-om u skladu s tim načelima, potpuno poštujući europske interese i vladavinu prava. Čvrsto sam predan sklapanju trgovinskog sporazuma s SAD-om, ali sam tijekom kampanje ovom Parlamentu obećao da ću voditi računa o europskim pravilima. S Amerikancima moramo pregovarati. Frans će voditi pregovore do sklapanja sporazuma, ali želio sam što jasnije objasniti svoj stav o tom pitanju.

Gospodine predsjedniče, obratit ću vam se sada na jeziku svjetskih prvaka iako su i svjetski prvaci trenutačno u slabijoj formi.

Predsjednik misli da je to prolazna slabost. Ali i Nijemci se moraju pomiriti s tim da bi dugoročno mogli slabjeti.

Htio bih još pojasniti neka pitanja koja su u prošlotjednoj raspravi izazvala posebnu pozornost.

U srpnju sam obećao da ću predstaviti paket mjera za ulaganja težak 300 milijardi EUR. Ulaganja su od ključne važnosti za europsko gospodarstvo i za ljude koji u Europi žive i rade. Europa je trenutačno pogođena velikim padom ulaganja, u prosjeku više od 20 %. U odnosu na godinu prije krize 2007., u Portugalu je zabilježen pad ulaganja od 36 %, a u Grčkoj 64 %. Gospodarstva u koja se ne ulaže ne mogu rasti. A gospodarstva koja ne rastu ne mogu osigurati otvaranje radnih mjesta. Stoga mi je do program ulaganja veoma stalo. Želim na ovome mjestu jasno reći da svi pokušaji, a njih je u međuvremenu naravno bilo, da me se odvrati od moje namjere neće uroditi plodom i da ću taj program predstaviti.

Program ulaganja ne može se više financirati zaduživanjem. Moramo se pobrinuti za to da se pametnim uključivanjem javnih sredstava potaknu privatna ulaganja. Gospodarstvo mora znati da i ono ima svoju zadaću koju u društvu treba ispuniti. Za borbu protiv nezaposlenosti nisu nadležne samo države, već svoju ulogu mora odigrati i gospodarstvo. Stoga pozivam europsko gospodarstvo da pridonose poboljšanju stanja na europskim tržištima rada i povećanju priljeva ulaganja koja su nam hitno potrebna da se pomaknemo s mjesta.

32

Program ulaganja neću, kako sam planirao, predstaviti u prva tri mjeseca svojeg mandata, već ćemo potpredsjednik Jyrki Katainen i ja to učiniti još prije Božića. Nemamo mnogo vremena i moramo što prije reagirati.

Program ulaganja neće biti plan gospodarskog oporavka, koji su neke države članice pokušale pokrenuti sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Planovi oporavka planovi su kratkog vijeka. Nama su potrebna usmjerena ulaganja koja će srednjoročno dovesti do većeg rasta, ulaganja kojima će se ojačati europsko gospodarstvo. Nije tu riječ o pukom investiranju novca kako bi se stvorio dojam da se nešto poduzima. Riječ je o mobilizaciji novca kako bi se zajedeno s privatnim sektorom u Europskoj uniji srednjoročno povećale mogućnosti rasta. To spominjem i zato što je pred nama glavna zadaća, a to je suzbijanje nezaposlenosti. A suzbijanju nezaposlenosti mladih, koja je u nekim državama članicama skandalozno visoka, potrebna je nadasve podrška privatnog sektora.

Zajedničke napore moramo, naravno, usmjeriti i na razvoj europske digitalne agende i digitalnog unutarnjeg tržišta. Moj kolega Günther Oettinger bit će nadležan za taj važan resor. Samo ulaganja koja se u tom sektoru moraju ostvariti sljedećih će godina potaknuti rast od oko 250 milijardi EUR. Taj ćemo projekt ostvariti.

Proteklih se mjeseci mnogo prigovaralo i raspravljalo o paktu o stabilnosti, ali je malo onih koji su o tome i razmišljali. I ovdje se želim očitovati: ja, a i cijela Europska komisija, držimo se onoga što je Europsko vijeće 27. lipnja ustvrdilo na tu temu – pravila se neće mijenjati. Svih 28 vlada jednoglasno se složilo u lipnju da se pravila neće dirati. No pravila će se primjenjivati donekle fleksibilno u pogledu određenih tekstova ugovora i ostalih pravnih akata. Učinit ćemo ono što Europsko vijeće od nas zahtijeva, odnosno ono što sam već 15. srpnja na ovome mjestu rekao: proračunska disciplina mora postojati, a moraju postojati i fleksibilnost i strukturne reforme. Bez strukturnih reformi, koje dovode do trajnog oživljavanja europskoga gospodarstva i europskih tržišta rada, ne može biti fleksibilnosti.

Preporučio bih nekim svojim kolegama da zaborave ideju da se samo pretjeranim mjerama i prekomjernom politikom štednje automatski može izazvati oporavak rasta i tržišta rada. Ne treba ići ni u drugi ekstrem jer ni deficit i visoko zaduživanje neće automatski dovesti do rasta. Kad bi se uz visoke deficite i zaduživanja dolazilo do rasta, Europa bi sada bilježila rast kao nikad u povijesti jer još nikad dosad nije bila u tolikim dugovima. No stav da se samo uz fiskalnu konsolidaciju potiče rast, a da se pritom ne uzimaju u obzir potrebna fleksibilnost, strukturne reforme i ulaganja isto je tako pogrešan. Stoga nam je potrebno oboje: proračunska disciplina i politika usmjerena rastu u kombinaciji s ulaganjima kako bismo prikladnom brzinom mogli krenuti prema budućnosti.

Naposljetku, primijetio sam, dame i gospodo, da se pojavilo mnogo pitanja oko onoga što sam u srpnju rekao u pogledu proširenja. Nominirao sam povjerenika za susjedsku politiku i pregovore o proširenju. Neki su vaši odbori predlagali preimenovanje tog portfelja u „povjerenik za susjedstvo i proširenje”. Ja sam se, nakon pomne rasprave prvo sa samim sobom a potom s nekim prijateljima, odlučio za naziv „povjerenik za pregovore o proširenju”. Ne želim ljudima govoriti neistinu niti državama kandidatkinjama davati nadu da bi mogle postati članicama Europske unije

33

u sljedećih pet godina. Tijekom mandata ove Komisije neće biti novih članica, to jednostavno nije izvedivo.

Zato nemojmo pričati priče. Nemojmo dopustiti da oni koji čekaju na ulazak u Uniju pomisle da bi se to moglo dogoditi u sljedećih pet godina. Naravno, pregovori o proširenju nastavit će se istim poletom, žarom i zalaganjem kao i dosad. A države kandidatkinje htio bih pozdraviti i reći da će se pregovori prema potrebi ubrzati, ali da nije realistično očekivati da će biti dovršeni do 2019.

Postoji drugi problem koji me muči, a koji muči i vas i koji je skandalozan: računi koje Europska unije nije platila.

Taj problem već odavno postoji. Kad smo nekoć Guy Verhofstadt i ja bili ministri proračuna otkrili smo u Proračunskom vijeću neplaćene račune. Europska unija radi svoje vjerodostojnosti ne smije loše voditi račune. Europska unija mora ispunjavati svoje obveze.

Gospodine predsjedniče, poštovane zastupnice i zastupnici, to su bila objašnjenja koja sam želio dati u pogledu naših rasprava i vaših pitanja koja su bila brojna.

Živimo u međunarodnom okruženju u kojem iz dana u dan svijet postaje sve opasniji. Pokret zvan Islamska država neprijatelj je europskih vrijednosti čije djelovanje ne možemo prihvatiti.

Kriza izazvana ebolom iziskuje snažnu, brzu, organiziranu i koncentriranu reakciju Europske unije. Mislim da u borbi protiv te epidemije nismo bili na visini zadatka.

Moram s velikom tugom ustanoviti da, kada je epidemija zadesila samo afrički kontinent, ništa nismo poduzeli. Pokrenuli smo se tek kad je stigla u Europu, što se trebalo dogoditi prije toga.

Problemi povezani s ilegalnom migracijom ostali su neriješeni. Zamolio sam bivšeg ministra vanjskih poslova Grčke i bivšeg ministra obrane Grčke da preuzmu nadležnost za taj problem, a ciparskog povjerenika zaduženog za humanitarnu pomoć da se što prije uputi u Afriku kako bi dokazao prisutnost Europske komisije na terenu. Za Komisiju koja će, nadam se, s radom početi 1. studenoga problemi povezani s ilegalnom i legalnom migracijom bit će stvarni prioriteti.

Ponavljam ono što sam već rekao u srpnju: želio bih da ponovno otkrijemo prednosti metode Zajednice. Htio bih da ova Komisija i ovaj Parlament postanu zagovaratelji, tvorci i arhitekti ponovnog otkrivanja metode Zajednice.

Međuvladina metoda ima svoje prednosti u kriznim situacijama i kratkoročno, ali ja vjerujem u vrline trokuta koji čine Parlament, Vijeće i Komisija, stoga se nadam da ćemo toj metodi udahnuti nov život.

Već sam rekao da se osjećamo povezani s vašim Parlamentom na temelju petogodišnjeg ugovora. Parlament će biti prvo mjesto kojem će se nova Komisija obraćati. Onaj Parlament koji je omogućio da se ostvare želje izražene na općim izborima 27. svibnja.

34

Priznajem, među nama ima onih koji su bili protiv toga da političke stranke predlažu svoje vodeće kandidate. To se ipak dogodilo i kažem vam, a pogotovo onima kojima se taj postupak nije svidio: nema povratka.

Europska predizborna kampanja 2019. bit će prava sveeuropska kampanja, čega će svi prije izlaska na birališta biti svjesni... Demokracija je i europska, ona pripada cijelom kontinentu, a postajući sve demokratskija, Europa ne oduzima važnost svojim državama i narodima... Narodima koji, ponavljam, nisu privremene izmišljotine povijesti, već su nastali trajno. Europa stoga mora poštovati svoje narode i države članice. Europa se ne gradi protiv naroda koji imaju svoju tradiciju, vrline, bogatstva, svrhu postojanja. Ona se ne gradi protiv država članica, nego uz dobru volju koja se nalazi diljem Europe, bilo na razini civilnog društva, naših društava, država članica ili nacionalnih parlamenata.

Reći ću vam u što sam uvjeren: u to da je ova Komisija zadnja prilika da se približimo europskim građanima. Ili ćemo uspjeti ili nećemo. Ili ćemo uspjeti Europu pretvoriti u političku zajednicu koja će se baviti važnim pitanjima, a ona manje važna prepustiti drugima, ili nećemo. Ili ćemo zajedno s državama članicama, vladama, parlamentima i socijalnim partnerima uspjeti drastično smanjiti razinu nezaposlenosti, ili nećemo. Ili ćemo mladim Europljanima pružiti priliku ili nismo uspjeli.

Želio bih da iskoristimo priliku i pokrenemo Europu: Europa to zaslužuje, a ja računam na vas, gospodine predsjedniče, dame i gospodo, da ćete Komisiji dati podršku u brojnim zadaćama koje su pred nama, pred vama i pred Europljanima.

Hvala vam na pozornosti.

Nový začátek pro Evropu:Moje agenda

pro zaměstnanost, růst, spravedlnost

a demokratickou změnu

Politické směry pro přistí

Evropskou komisiu

Úvodní projev na plenárním zasedání

Evropského parlamentu