POMORSKI MUZEJ I ISTORIJSKIARHIV KOTOR ORGANIZOVALI IZLOŽBU

Jubilej Stotinu godina od pobune morna-ra u Boki Kotorskoj Pomorski muzej CrneGore i Istorijski arhiv Kotor obilježili su za-jedničkom izložbom pod nazivom Pobu-na mornara u Boki Kotorskoj 1918-2018. Autori izložbe su etnolog mr Mi-leva Pejaković Vujošević i mr SnežanaPejović, načelnica Odjeljenja Istorijskogarhiva Kotor. Izložbu je u prostorijama Istorijskog arhi-

va Kotor, u nedjelju 11. februara u 12.30sati, otvorio ministar kulture AleksandarBogdanović. O temi izložbe govorili su idirektor našeg muzeja Andro Radulović,mr Snežana Pejović i prof. dr AntunSbutega, admiral Bokeljske mornarice.

(Više na stranama 4-12)(NAPOMENA: Naslovna strana ovog izdanja

Jedra Boke adaptirana je od naslovne korice izložbenogkataloga, koga je dizajnirala Marina Jovanović. Autorke

kataloga su mr Snežana Pejović i mr Mileva Pejaković Vujošević)

BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, FEBRUAR 2018.

K

Ministar kulture Crne Gore Aleksandar Bogdanović posjetioje 11. februara Pomorski muzej i razgovarao sa direktorom

Muzeja Androm Radulovićem i njegovim saradnicima o aktuel-nim dešavanjima u Pomorskom muzeju i prijedlozima za unapre-đenje njegovog rada.Gospodin Bogdanović je izrazio posebno zadovoljstvo aktivno-

stima i projektima koje Muzej realizuje i istakao da svojim djelo-vanjem na pravi način baštini tradiciju prve pomorske zbirke Bra-tovštine Bokeljske mornarice iz koje je nastao.Razgovarano je i o postupku revizije muzejskih fondova koji je u

Pomorskom muzeju u svojoj finalnoj fazi. Kako je naveo direktorRadulović, većina muzejskih predmeta koja je u postupku revalo-rizacije evidentirana kao nedostajuća pronađena je tokom postup-ka revizije, a nakon usvajanja finalnog izvještaja Muzej će Mini-starstvu dostaviti pregled činjeničnog stanja, kako bi se, ukolikose ukaže potreba za tim, predložile adekvatne mjere.

Ministar Bogdanović je pozvao rukovodstvo Pomorskog muzejada u saradnji sa Ministarstvom kandiduje projekte za evropskefondove, u prvom redu programe Kreativna Evropa i Evropa zagrađane, kako bi obezbijedio dodatni izvor finansiranja za svojeaktivnosti.Bilo je riječi i o potrebi da Pomorski muzej proširi svoje djelova-

nje i na druge gradove, kako primorske tako i centralne i sjeverneregije. Ministar je predložio da Muzej svoje izložbe, uključujući iizložbu posvećenu jubileju 100 godina od pobune mornara u Bo-ki Kotorskoj, predstavi i u ostalim gradovima Crne Gore.Ministar je izrazio zadovoljstvo zbog činjenice da Pomorski mu-

zej ulaže posebne napore kako bi na pravi način sačuvao svoj bo-gati fond, ali i baroknu palatu Grgurina u kojoj se nalazi, a koja jezaštićena kao kulturno dobro Crne Gore.

Posjeta Istorijskom arhivu KotoraIstog dana ministar kulture Bogdanović posjetio je i Odjeljenja

Istorijskog arhiva Kotor gdje je razgovarao sa Snežanom Pejović,načelnicom Istorijskog arhiva Kotor, o unapređenju arhivske dje-latnosti u Crnoj Gori. Ministar je upoznao sagovornike da Mini-starstvo kulture ima u planu da tokom ove godine izvrši izmjeneZakona o zaštiti kulturnih dobara, nakon čega će revidirati i osta-le zakonske propise u kulturnoj baštini. Razgovarano je i o dina-mici realizacije projekata koje će Istorijski arhiv sprovesti u ovoj

godini, a za koje je Ministarstvo kulture obezbijedilo 33.000 eura.

2 Jedra Boke – februar/2018.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeJedra Boke je mjesečna publikacija

Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor

Februar 2018. godine

Direktor Pomorskog muzejaAndro Radulović

Savjet Pomorskog muzejaOd 14. septembra 2017. g. formiran je

Savjet Pomorskog muzeja koji će naredne 4godine raditi u sljedećem sastavu:

Đuro Beli Prijić, predsjednikDraško Dragaš,član

Dragana Lalošević, članVesna Prlja, član

Slavko Dabinović, član

Prijatelji i saradniciMr Mileva Pejaković Vujošević

Prof. dr Antun SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Don Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Slavko DabinovićRadojka Abramović

Jelena KaradžićIlija MlinarevićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Danijela Nikčević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Pomorski muzej Crne Gore KotorTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine Bokeljska mornarica, utemeljeneoko 1880. godine, koja je od 1900. godineotvorena za javnost, a 1938. godine preure-đena i otvorena na prvom spratu sadašnjemuzejske zgrade, barokne palate plemićkeporodice Grgurina iz početka XVIII vijeka,koja je od 1949-1952. godine kompletno

restaurirana i adaptirana za potrebe Muzeja.Danas je Pomorski muzej institucija kulture

Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice

na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske injeno izuzetno kulturno nasljeđe.

POSJETEPOSJETE

Ministar Bogdanović u Pomorskom muzeju

Razgovor u Pomorskom muzeju: Ministar AleksandarBogdanović (u sredini lijevo), Andro Radulović (desno) Fo

togr

afija

: I. M

linar

ević

Saradnja u oblasti savre-menog stvaralaštva

ocijenjena je kao dobarprostor za zajedničkonastupanje dvije zemljeprema drugim zemljamaregiona i šire. MinistarkaObuljen Koržinek istaklaje kako je Hrvatska zain-teresovana da zajedno sacrnogorskim institucijamai gradovima kreira projek-te saradnje i aplicira kodEU fondova, kako u obla-sti savremenog stvarala-štva tako i u oblasti kul-turne baštine. Posebno je prepoznat

potencijal koji nudi fondEvropske unije, KreativnaEvropa, a koji, kako su za-ključili sagovornici, do sa-da nije iskorišćen na pravinačin. Dogovoreno je dau saradnji deskova za Kre-ativnu Evropu zajedno ani-miraju institucije i pojedin-ce u oblasti kulture kakobi iskoristili sve moguć-nosti navedenog fonda.

Ministri su razgovarali oupisima Stećaka – Sred-njevjekovnih grobalja iVenecijanskih utvrđenjaiz XVI i XVII vijeka naUNESCO listu, koji suuspješno realizovani iistakli da oni potvrđujuzajedničko kulturno i is-torijsko nasljeđe. Dogovoreno je da se u

narednim mjesecima dvi-je strane dodatno posve-te valorizaciji i prezenta-ciji ovih lokaliteta, jermogu značajno doprini-jeti jačanju kulturne iturističke ponude našihzemalja.U tom kontekstu je bi-

lo riječi i o jugosloven-skom paviljonu u muze-ju Aušvic Birkenau, za ko-ji su se ministri saglasilida postoji snažno intere-sovanje obije države zanjegovo obnavljanje, očemu će biti riječi na mi-nistarskom sastanku po-četkom aprila na Cetinju.

3Jedra Boke – februar/2018.

Ministri kulture Hrvatske i Crne Gore u Palati GrgurinaMinistri kulture Hrvatske i Crne Gore u Palati Grgurina

POSJETEPOSJETE

Andro Radulović uručuje poklon ministarki Obuljen KoržinekMinistarka Obuljen Koržinek, ministar Aleksandar

Bogdanović (desno), Andro Radulović (lijevo)

Ministarka kulture Republike Hrvatske (RH) Nina Obuljen Koržinek u pratnji ambasadora RHVeselka Grubišića i ministra kulture Crne Gore Aleksandra Bogdanovića, posjetila je 4. februaraPomorski muzej Crne Gore. Uvažene goste dočekao je direktor Muzeja Andro Radulović, koji jena početku posjete izrazio dobrodošlicu i zahvalnost zbog dolaska u Muzej, a na odlasku iz Palate

Grgurina gospođi Obuljen Koržinek uručio prigodan poklon – nekoliko knjiga u izdanju našegmuzeja. Posjeta ministarke Obuljen Koržinek Pomorskom muzeju još je jedna potvrda izuzetnogznačaja kojeg naša institucija ima kao jedna od vodećih muzejskih i kulturnih ustanova u Crnoj

Gori. Potvrda izuzetnosti je tim veća jer su dvoje ministara kulture iskoristili boravak u Muzeju darazgovaraju o zajedničkim projektima dvije države koji se realizuju i onima koji u narednom perio-

du mogu ojačati i unaprijediti međusobnu saradnju.

O Bokeljskoj mornariciKako je saopštilo Ministarstvo kulture CrneGore, razgovaralo se i o kandidaturi Crne

Gore za upis Bokeljske mornarice i Kola sve-tog Tripuna na UNESCO-ov Reprezentativni

popis nematerijalne kulturne baštine čovječan-stva, projektu na kojem Crna Gora radi duževrijeme i čija se finalizacija očekuje u nared-nim mjesecima, a za koji Hrvatska traži da tobude zajednička nominacija dvije države. Nasastanku je usaglašeno da će se u narednim

danima intenzivirati saradnja među stručnjaci-ma dviju zemalja, kako bi se riješila otvorena

pitanja i eventualni nesporazumi.

Razgovori dvoje ministara u salonu Florio

Fotografije na strani : T. Bonić

Pobuna mornarau Boki Kotorskoj 1918-2018.

Pobuna mornara na austrougarskim ratnim bro-dovima, koja se odigrala u akvatoriju ovog

zaliva pred kraj Prvog svjetskog rata, u februaru1918. godine, spada u značajnije događaje izpomorske prošlosti Boke Kotorske. Ovog februa-ra navršava se 100. godina od tog događaja, akotorski Pomorski muzej i Istorijski arhiv Kotor,Odjeljenje Državnog arhiva Crne Gore organizo-vali su tematsku izložbu kojom su željeli da seuključe u obilježavanje tog značajnog događajakoji je ostavio značajan pečat na politička i dru-štvena dešavanja na širem području u decenija-ma koje su slijedile, kako tadašnje Austrougarskemonarhije i buduće Kraljevine Jugoslavije, tako iSocijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Na izložbi su iznijeti na vidjelo razni artefakti o

ovom istorijskom događaju, odnosno izložen je

javnosti arhivski, muzejski i bibliotečki materijal,koji svjedoči o onome što se stvarno zbilo, ali iotkriva nove podatke i informacije o ovom važ-nom događaju. Pored brojnih kulturnih poslenika, otvaranju iz-

ložbe prisustvovali su ministar za evropske pos-love Crne Gore Aleksandar Pejović (u međuvre-menu podnio ostavku), predsjednik OpštineKotor Vladimir Jokić sa saradnicima, VeselkoGrubišić, ambasador Republike Hrvatske u CrnojGori, i Čaba Mađar, počasni konzul RepublikeMađarske u Crnoj Gori, te gosti iz RepublikeČeške.Program je vodila Dolores Fabian, a u muzi-

čkom dijelu učestvovale su profesorke flaute An-gela Mijušković i Andrea Živković.Izložba traje od 11. februara do daljeg.

4 Jedra Boke – februar/2018.

nastavak sa strane 1

IZLOŽBEIZLOŽBE

Otvaranje izložbe uprostoru Istorijskog

arhiva Kotor 11.februara: Ministar

Aleksandar Bogda-nović otvara izlož-

bu, mr Snežana Pe-jović i prof. dr An-

tun Sbutega (lijevo),Andro Radulović

(desno)

Mornari streljani11. februara:

František Raš, vođapobune, Mate

Brničević, JerkoŠišgorić, Anton

Grabar

Fotografija: S. Dabinović

Pobuna mornara u Bokikotorskoj, ili ustanak

mornara na austrougarskimratnim brodovima, koji seodigrao u akvatoriju ovogzaliva pred kraj Prvog svjet-skog rata, u februaru 1918.godine spada u najznačajni-je događaje iz pomorskeprošlosti Boke kotorske.

Ove godine obilježavamo100. godišnjicu događajakoji je ostavio značajanpečat na buduća politička idruštvena dešavanja na širem području. Ovajveliki događaj, o kome su pisane knjige i snima-ni filmovi, je oduvijek bio zanimljiva tema zaistoričare i ostao je do danas aktuelan za pono-vno preispitivanje svih onih činjenica na osnovukojih su napisana brojna istoriografska djela.

Tematika postavke izložbe koja je upriličenavraća nas u vrijeme velikih i burnih previranja,vrijeme u kojem je sazrijevala ideja najvećeg čo-vjekovog ostvarenja – slobode, za koju se ljud-skim životima plaćala i njena najveća cijena.

Februar 1918. godine u Bokokotorskom zalivu,sinonim je jedne ogromne žrtve, žrtve koja jejasno označila početak velikih promjena u isto-rijskoj putanji. Životi četvorice mornara, različitenacionalnosti, povezani i udruženi istim idejamakoje su dijelili sa hiljadama svojih kolega, ne bi-rajući ni vjeru ni naciju, bila je cijena za ulazaku novo doba, a njihov primjer je postao vodiljanadolazećim generacijama u ostvarivanju pravaslobode na putu nezavisnosti i oslobođenja odosvajačkog imperijalizma.

Nagovještaj novog doba u već užarenoj Evropi,

sagorijeloj i umornoj od surovog ratovanja, urevolucionarnoj Rusiji sa njenim velikim okto-brom i u već izvjesnom kraju Prvog Svjetskograta, imao je jasan odjek i u našoj Boki, koja jeitekako imala sluha da ga čuje i prihvati.

Ideje o samoopredjeljenju naroda, socijalnojpravdi i proklamovanoj jednakosti za sve, mora-le su zvučati primamljivo mnogobrojnim morna-rima u Boki iscrpljenim dugim ratom kojem nisuvidjeli svrhu.

Te ideje prihvatili su i Franc Raš, Anton Grabar,Jerko Šišgorić i Mate Brničević, vođe pobunemornara u Boki, ideje koje su djelili sa hiljadamamornara na 40 ratnih brodova usidrenih u zalivu,ali i sa lokalnim stanovništvom Boke Kotorske. Pr-voga dana februara pobuna je zahvatila sve bro-dove a kontrolu nad njima su preuzeli mornari.Između ostalih, zahtjevi mornara su bili sljedeći:Trenutno prekidanje rata i sklapanje separatnogmira, bolji uslovi ishrane i redovna odsustva.Već 3. februara, pobuni je došao kraj.

Osuđeni na smrt poslednje sate su proveli ućelijama kotorskog zatvora. Posljednju pričestdao im je don Niko Luković u 5 časova 11. fe-bruara. O tome je ostavio zapisano potresnosvjedočanstvo iz prve ruke. Svi su u posljednjojpričesti ostali dosljedni pri svojim idejama zakoje su se borili. Idejama socijalne pravde, mira,nacionalnog i klasnog oslobođenja.

U sedam časova ujutro, 11. februara vođe po-bune izvedene su pred streljački stroj. Raš Fran-tišek odbio je da mu se stavi povez preko očiju,a Jerko Šišgorić je gledajući u oči streljački strojrekao: Zar vi vojnici za čiji smo se bolji životborili, hoćete da nas strijeljate?

Na te njegove riječi, jedan od vojnika iz stre-ljačkog stroja je pao u nesvijest. Nakon izdava-nja naređenja da pucaju, vojnici u streljačkomstroju su oklijevali. Isto se dogodilo i nakon

Pobuna mornara, čiju stogodišnjicu obilje-žavamo i ovom izložbom, kao znamenit

biljeg naše prošlosti, sa današnje tačke glediš-ta jeste neraskidiva nit onoga što možemo na-zvati kanonom naše slobodarske tradicije, štopočiva na brojnim primjerima hrabrosti, patri-otizma i otpora. Zbog toga, ovom prilikomželim da odam posebno priznanje onima kojisu, bez obzira na nerijetko problematične isto-rijske okolnosti, uspjeli da sačuvaju Bokeljskumornaricu i sjećanje na Pobunu mornara, anaročito na njene strijeljane vođe – Františe-ka Raša, Antona Grabara, Jerka Šišgorića iMata Brničevića kazao je ministar kultureCrne Gore Aleksandar Bogdanović otvarajućiizložbu u Istorijskom arhivu Kotor.

On je istakao da još jednom treba naglasiti

da postoji dosta istorijskih podataka i dokazao Pobuni mornara i njihovom stradanju, omjestu i ulozi ovog događaja u Prvom svjet-skom ratu i kasnije u svim borbama za slobo-du i domovinu.

Zato sam siguran da će vrijedni naučni istručni pregaoci, koji se bave ovom temati-kom, istraživati i objavljivati rezultate svogarada i dalje. To nije samo puka briga o fakto-grafiji, već predstavlja i bitan proces njeneugradnje u naše duhovne i identitetske teme-lje. Moramo znati da će ti temelji biti trajnisamo ako čuvamo sjećanja, kako ona iz svognajužeg okruženja tako i ona sa cijelog pro-stora Crne Gore, prostora suživota kulturnih,etničkih i konfesionalnih različitosti - istakaoje ministar Bogdanović.

5Jedra Boke – februar/2018.

Riječ Andra Radulovića

Iz obraćanja ministra Aleksandra Bogdanovića

Želim vam dobrodošlicu uIstorijski arhiv Kotor u

ime malog kolektiva ovogznačajnog arhiva i u svojeime. Nadamo se da ćete uži-vati u lijepom prostoru našezgrade i u izložbi koju smopripremili sa kolegama izPomorskog muzeja. Moja je dužnost danas da

vas kratko uvedem u izlož-bu, kao jedna od autorkipostavke uz uvaženu kolegi-nicu magistra Milevu Pejaković Vujošević. Izložbe ovog tipa uvijek predstavljaju pokušaj

kulturnih poslenika koji brinu o kulturnom na-

sljeđu, da vjerno, dokumentovano, širokoj javno-sti dočaraju značajne događaje iz prošlosti.Mi koji radimo ovaj odgovoran posao uvijek

imamo na umu da nas poznavanje prošlosti učikako da gradimo sadašnjost i kako da se boljepripremimo za budućnost. Arhivska dokumenta imuzejski predmeti, kao opipljiva svjedočanstva oprošlosti, uz sve ostalo, treba da nas podsjete/nauče da istorijski događaji nisu crno-bijeli, većda u svakom od njih postoji ono što je između.Zato svako čitanje kulturnog nasljeđa, uvijek iiznova donosi nove informacije, otkriva nove či-njenice. A kada su u pitanju svjedočanstva o rat-nim događanjima, ona treba da nam pomognuda se oslobodimo klišea o podjeli na pobjednikei poražene. Jer, kulturna baština nosi ono što nasspaja, i nikako ne treba da nas razdvaja. Podsjetiću vas da su zadnje četiri godine u

6 Jedra Boke – februar/2018.

ponavljanja naređenja. Vidno uznemireni koman-dir streljačkog stroja izdao je naređenje treći put.

Sa vjerom u pravdu i slobodu, ponosno i hra-bro su 11. februara 1918. godine, u kotorskomnaselju Škaljari stali pred puščane cijevi i zau-vjek uklesali svoja imena u temelje izgradnje no-vog svijeta.

Sjećanja na pobunu mornara u Boki obilježa-vana su kroz protekli vijek redovno i sa posebnoukazanim poštovanjem. Upriličena izložbapovodom stogodišnjice pobune, dostojno i stru-čno predstavlja jedan savremeni pristup građi iizlaganju raspoloživog materijala. Kombinujućimuzejski i arhivski fond, fotodokumentaciju ikataloški prilog, koncipirajući je po fazama hro-nološki, i bogatstvom i raznovrsnošću sadržaja,izložba ne samo da uspješno podržava tematiku,već je i iskazuje na najbolji mogući način.

Koristim priliku da istaknem i da ukažem na

visoko profesionalni učinak autora izložbe, gos-pođe Mileve Pejaković Vujošević i gospođe Sne-žane Pejović, ali i ostalih saradnika na ovoj kva-litetnoj izložbi, koji su ukazali ne samo na potre-bu već i na neophodnost najtješnje saradnje me-đu arhivskom i muzejskom građom.

Izloženi arhivski dokumenti, kao najbolji svje-dok i svjedočanstvo istorijskih događaja, i izlože-ni muzejski predmeti, među kojima i pokloni po-rodice Vaslava Hošeka iz Praga koji je 1986. go-dine poklonio muzeju uniformu, diplomu i svje-dočanstvo njegovog djeda Ondreja Hošeka kojije kao mornar učestvovao u pobuni mornara uBoki kotorskoj 1918. godine, najbolje govore označaju ovih institucija.

Na kraju, posebno želim da se zahvalim pred-stavnicima ministarstva odbrane Republike Češkekoji su došli da odaju počast svojim sunarodnici-ma koji su pali za najviši cilj – slobodu.

ANDRO RADULOVIĆ: Ova izložba je dokaz saradnje dvije najvažnije institucije u gradu kojatraje već decenijama. Pomorski muzej Crne Gore i Istorijski arhiv, kao spiritus movens kulture

ovog grada, danas pričaju priču o mornarima i toj davnoj 1918. godini.

Riječ mr Snežane Pejović

Izložbeni

Evropi protekle u evociranju uspomena na Prvisvjetski rat, što se obilježavalo na razne načine ikada su u pitanju arhivi i muzeji. Ova naša izlo-žba, preko prikaza zbivanja u Boki kotorskojdotiče zadnje dane takozvanog Velikog rata, itematski i koncepcijski se uklapa u takve evrop-ske programe i projekte. Uz to, kako institucije u Kotoru (i državne i

crkvene) posjeduju i čuvaju veoma staro pokre-tno spomenično blago (npr. arhivski spisi odprije 1.000 godina u Franjevačkoj biblioteci, paIstorijski arhiv Kotor sa svojim spisima starimpreko 7 vjekova ili arheološki nalazi još iz dobapraistorije), sasvim je razumljivo da se mi kultur-ni poslenici trudimo da preko svog kulturnognasljeđa budemo dio i evropskih i svjetskih pro-

jekata. Uostalom to je u skladu i sa očekivanjimai zahtjevima međunarodne javnosti.Pobuna mornara u Boki kotorskoj ostala je traj-

no zapisana u našem sjećanju upravo zahvalju-jući arhivskoj, muzejskoj i bibliotečkoj građi.Koncipirajući ovu izložbu rukovodili smo se

motom koji je Evropa postavila u obilježavanjustogodišnjice Prvog svjetskog rata, a to je da sesagledaju ta užasna stradanja iz ugla malogčovjeka, pojedinca, koji je protivno svojoj voljibio zahvaćen ratnim vihorom i interesima veli-kih sila. U skladu sa tim, arhivska dokumenta imuzejski predmeti korišteni za izložbu su naj-većim dijelom iz ličnih, privatnih ostavštinaučesnika istorijskih zbivanja iz februara 1918.godine.

7Jedra Boke - februar/2018..

Dio izložbene postavke u Istorijskom arhivu Fotografija: S. Dabinović

MR SNEŽANA PEJOVIĆ: Dio izloženih dokumenata je iz arhivske zbirke Pobuna mornara... čiju gla-vninu čine spisi privatnog arhiva dr Aleksandra Mitrovića iz Herceg-Novog. On je bio advokat,

inače civilno lice, koji je dobrovoljno preuzeo odbranu optuženih mornara u procesu koji je Austro-ugarska monarhija vodila pred Prijekim vojnim sudom u Kotoru. Takođe, bio je organizator odbrane iprvi branilac u Drugom sudskom procesu koji se, nakon tragičnog kraja četvorice pobunjenih morna-

ra, vodio pred Redovnim vojnim sudom u Kotoru protiv ostalih optuženih za pobunu. Ove značajne spise koje je stvarao advokat Mitrović i sakupljao tokom pomenutih sudskih procesa,

slučajno je pronašao jedan novinar u kovčegu na tavanu neke kuće u Zagrebu. Potom su ih nasljedni-ci advokata Mitrovića prodali 1958. godine Pomorskom muzeju Kotor. Još izvjesna količina dokume-nata na izložbi potiče od privatnih lica koja su igrom slučaja došla u posjed onih koji su ih poklonilibilo Pomorskom muzeju, bilo Istorijskom arhivu Kotor (Savo Đurović, Josip Apolonio, i dr.) Izvjestanbroj dokumenata o pobuni mornara nastao je u samom Muzeju i to djelatnošću kustosa koji su preda-

no radili na prikupljanju i bilježenju sjećanja raznih učesnika i svjedoka februarskih događaja.

U skladu sa zakonskim propisima koji regulišuarhivsku, muzejsku i bibliotečku djelatnost,arhivska građa iz Pomorskog muzeja je predataIstorijskom arhivu Kotor 1987. godine, i u proce-su arhivističke obrade raspoređena je u arhivskefondove i zbirke ovog arhiva. Prema tome, izlož-bom su obuhvaćena dokumenta iz više arhivskihfondova i zbirki Istorijskog arhiva Kotor, kao imuzejski predmeti iz Pomorskog muzeja iz vre-mena Prvog svjetskog rata i pobune mornara u

Boki. Uz arhivske spise i muzejske predmete,prikazali smo i bibliotečki materijal na način štosmo izabrali dio istoriografskih, literarnih i dru-gih djela koji su pisani o pobuni mornara u Bokikotorskoj i objavljivani u raznim državama. Izložbu smo podijelili na devet cjelina. Prvu

cjelinu čine spisi iz sudskog procesa pred Prijekimvojnim sudom odmah nakon suzbijanja pobune ivezani su za izricanje smrtne presude četvoriciokrivljenih mornara. U drugoj cjelini su spisi

8 Jedra Boke - februar/2018..

iz Drugog procesa protiv ostalih optuženih pobu-njenika pred Redovnim vojnim sudom u Kotoru.Treći dio su dokumenta iz suđenja hrabrom tele-grafisti Miju Hercegovcu koji je samoinicijativ-no vojnim vezama širio vijest o pobuni. Četvrtucjelinu čini Registar pobunjenih mornara po na-cionalnoj pripadnosti, koji je vjerovatno sačinioneki austrijski oficir sa službom u Kotorskom zat-voru. Kao zasebna peta cjelina su memoarskizapisi učesnika pomenutog događaja iz raznihdržava, dok šestu grupu čine članci i feljtoni unovinama, publikovanim takođe u raznim zema-ljama, čiji autori nam pružaju informacije o po-buni mornara iz različitih uglova. U sedmomdijelu smo prikazali neke od plakata, programa,fotografija nastalih prigodom obilježavanja raz-nih jubileja pobune mornara tokom proteklihgodina, počev od onog iz 1919. godine. Osmucjelinu izložbe čine muzejski predmeti koji nasna vrlo opipljiv način vraćaju u to turbulentnovrijeme naše istorije. Posebnu zahvalnost dugu-jemo gospodinu Draženu Jovanoviću, saradnikuna izložbi iz Zbirke pomorskog nasljeđa u Tivtu,

koji je sadržajno obogatio izložbu fotografijamadobijenim iz muzeja u Beču i iz kolekcije Kriegs-marine, uz prateće istorijske tekstove. Ovom prilikom želim da podvučem značaj i

neophodnost tijesne saradnje raznih kulturnihinstitucija i u zemlji i u inostranstvu, i to putemprojekata kao što je ova zajednička izložba dvijesrodne državne instutucije, Pomorskog muzejaCrne Gore Kotor i Državnog arhiva-Istorijskogarhiva Kotor.Ovaj jubilej nas je još jednom podsjetio da je

dio današnje crnogorske obale bio vjekovimapodručje na kojem su boravile i susretale se veli-ke imperije i države, odnosno razni narodi, reli-gije, običaji, ostavljajući značajan trag na našematerijalno i nematerijalno kulturno nasljeđe.Zato je važno da upravo preko tih dokaza i svje-dočanstava o našoj bogatoj istoriji u Crnoj Gorigradimo svoj put ka drugima, ka Evropi i svijetu,sa sviješću da je ovo stoljećima staro kulturnonasljeđe koje se sačuvalo u Kotoru nezaobilazankamenčić u velikom mozaiku evropske i svjetskeistorije.

Dio izložbene postavke u Istorijskom arhivu Fotografija: S. Dabinović

Dio izložbene postavke u Istorijskom arhivu Dio izložbene postavke u Istorijskom arhivu

9Jedra Boke - februar/2018..

Poštovani ministre kul-ture Crne Gore, po-

štovani gradonačelničeKotora, uvaženi predsta-vnici Vojske Crne Gore,članovi diplomatskog ko-ra, dame i gospodo veli-ka mi je čast da vas svihpozdravim u ime Bokelj-ske mornarice. Posebnoželim da pozdravim broj-nu i reprezentativnu de-legacije iz prijateljskeČeške Republike.Mornarica svake godine obilježava godišnjicu

pobune mornara u Boki Kotorskoj, a prošle godi-ne je zajedno sa Ministarstvom evropskih poslo-va, odnosno ministrom Aleksandrom AndrijomPejovićem, koji je član Mornarice, pokrenulainicijativu da se jedan vijek od pobune obilježina poseban način i koncipiran je veoma bogatprogram koji je počeo 1. februara u HercegNovom, nastavio se 7. februara u Tivtu i evodanas, poslije odavanja pošte strijeljanim morna-rima na spomen groblju u Škaljarima, koje je zaovu priliku restaurisano, otvara se i ova izložbakoju je pripremio Pomorski muzej Crne Gore uKotoru u saradnji sa Istorijskim arhivom.Neću govoriti o istorijskim činjenicama veza-

nim za pobunu jer su one uglavnom poznate, aova izložba i katalog ih bogato ilustruju i obja-šnjavaju. Govoriti ću Vam o mojim sjećanjimana ovaj događaj. Ja istina nemam dovoljno godi-na da budem učesnik ili savremenik pobune, aliimam da sam poznavao neke od učesnika. Moje sjećanje iz najranijeg djetinjstva, kad sam

imao 4-5 godina, je kada je moj otac, pomorskikapetan Krsto Sbutega, koji je nekoliko godinaradio kako kustos tek osnovanog Pomorskog mu-zeja, izrađivao maketu austrougarskog oklopnogkrstaša Sankt Georg, na kojem je izbila pobuna.Zadivljeno sam gledao fotografije i nacrte brodaslušao priče o pobuni mornara i bio jako pono-san što je ta maketa koju je napravio moj otacizložena u muzeju.Don Niko Luković, bliski rođak naše porodice,

prčanjski župnik, mecena i pisac, koji je svakod-nevno bio u našoj kući, koji je mene i moju bra-ću krstio i bio naš vjeroučitelj, bio je svjedok po-bune. On je kao mladi svećenik bio mobilisankao vojni kapelan austrougarske vojske i imao jedužnost da provede zadnji dan sa mornarimaosuđenim na smrt, Františekom Rašom, AntonomGrabarom, Matom Brničevićem i Jerkom Šišgori-ćem, da ih ispovijedi i duhovno pripremi za smrti prati na strijeljanje. Posebno su me tada impre-sionirali detalji sa strijeljanja kada je njihova krvpoprskala svećeničko ruho Don Nika.Poznavao sam i Tona Gjurovića sa Prčanja,

takođe rođaka i člana Bokeljske mornarice, kojije bio učesnik pobune kao radiotelegrafista nabrodu Sankt Georg čija sam sjećanja na te dra-matične događaje slušao u djetinjstvu. Ove godi-ne je njegov praunuk, Luka Kovačević, maliadmiral Bokeljske mornarice.Moram spomenuti i Rudolfa Giunia, admirala

Bokeljske mornarica od 1938. do 1959. godine,koji je bio isto tako naš komšija na Prčanju i po-rodični prijatelj. On nije bio učesnik pobune, alise kao student u Pragu borio aktivno za pravaSlovena u okviru Austro-Ugarske, sarađivao saEdvardom Benešom, kasnijim predsjednikomČehoslovačke, zbog čega je proveo tri godine uzatvoru, da bi zatim prebjegao u Italiju i pridru-žio se Jugoslavenskom odboru za ujedinjenje.Poslije rata je dobio, pored drugih odlikovanja, iorden Bijelog orla od čehoslovačkog predsjedni-ka Tomaša Masarika i kao dijete sam slušao injegove priče o tim burnim vremenima.Imam dovoljno godina da se sjećam i proslave

50 godina od pobune mornara, 1968, godine,kada sam bio maturant kotorske gimnazije. U tojproslavi je učestvovala i Bokeljska mornarica načelu sa tadašnjim admiralom akademikom prof.dr. Vladislavom Brajkovićem. Tada se insisti-ralo na revolucionarnim i ideološkim aspektimapobune i uticaju oktobarske revolucije pa je uKotor uplovila eskadra sovjetske crnomorske flo-te, što je trebalo da ima značaj i za naglašavanjestarih ruskih aspiracija da Boka postane njenapomorska baza.Kada sam služio vojni rok u Jugoslovenskoj rat-

noj mornarici 1972. godine, kako se te godineobilježavao jubilej 30 godine od osnivanja Ratnemornarice, ja sam zajedno sa jednom grupommornara učestvovao na svečanim akademijamaduž cijelog Jadrana, od Pule do Boke, recitujućipjesmu crnogorskog pjesnika Janka Đonovićaposvećenoj strijeljanim mornarima u pobuni, čijiprvi stihovi glase;

Četiri mornarakao četiri jarbola ćute.

Oko njih zastave crne i žuteIgraju bijesni pir.

Riječ prof. dr Antuna Sbutege

Četiri mornara osuđena na streljanje ispredzdanja današnjeg Pomorskog muzeja

10 Jedra Boke - februar/2018..

Želim posebno da istaknem izvanrednu sara-dnju sa Pomorskim muzejom, koji je zapravoosnovala Bokeljska mornarica, sa njegovimdirektorom Androm Radulovićem, inače unukomadmirala Mornarice Vladislava Brajkovića, biv-šom direktoricom i sada savjetnicom MuzejaMilevom Pejaković Vujošević, i sa načelnicomArhiva Snežanom Pejović. Ističem isto tako odli-čnu saradnju sa Opštinom Kotor koja se posebnoangažovala, zajedno sa ambasadom RepublikeČeške, u renoviranju spomen groblja strijeljanihmornara.Ovom izložbom se ne završava program obilje-

žavanja vijeka od pobune mornara, već će on

biti nastavljen nizom manifestacija tokom cijelegodine.Na kraju želim da još jednom izrazim posebno

zadovoljstvo što je danas sa nama delegacijaČeške Republike, državom sa kojom imamo jakeistorijske i kulturne veze. Internacionalni karakteri značaj pobune nas povezuje sa brojnim drža-vama i narodima Evrope i tragično iskustvo ižrtve iz tih dana prije jednog vijeka nijesu bileuzaludne, jer su se njihovi ideali mira ugradili utemelje savremene Evropske Unije koja je obez-bijedila više od sedam decenija mira, stabilnostii razvoja a čiji se i mi nadamo uskoro postatipunopravni član.

Dokumenti suđenja četrdesetorici mornara: (1) Naredba komandanta ratne luke Kotor, gene-rala Gussek-a Sudu ratne luke da se četredesetorica mornara stavi pred Prijeki vojni sud(6. 2.1918.); (2)Presuda Prijekog vojnog suda kojom su osuđena šestorica mornara, od kojih čet-

vorica na smrt (10. 2. 1918.); (3) Ovjeren prepis Suda zapovjedništva ratne luke Kotor presu-de pobunjenim mornarima (29. 4. 1918.); (4) telegram koji je advokat dr Mitrović uputiocaru i kralju Karlu I; (5) Popis optuženih koje je u drugom sudskom procesu pred redovnim

vojnim sudom Kotor zastupao advokat dr Mitrović; (6) Bilješka dr Mitrovića od 13. 10. 1918.g. o posjeti sudskom majoru Hannelu, kome je saopštio razloge zbog kojih je došlo do pobu-

ne, opisao prilike u ratnoj mornarici i o držanju sudija tokom procesa

NA SPOMENIKU U ŠKALJARIMA

Uznak sjećanja i poštovanja na strijeljanemornare, 11. februara 1918. je na spomeni-

ku u Škaljarima, u organizaciji Opštine Kotorupriličeno polaganje vijenaca, odata počastminutom ćutanja i održana prigodna svečanost.

Pored predstavnika lokalne uprave, prisustvo-vali su pripadnici Ratne mornarice Crne Gore ko-je je predvodio kapetan Korvete Goran Pajevići glavni odred Bokeljske mornarice na čelu saadmiralom prof. dr Antunom Sbutegom, kao igosti, 44 predstavnika Ministarstva odbrane Re-publike Češke, delegacija grada Prerova – rod-nog mjesta stradalog mornara Františeka Raša,ambasador Republike Češke u Crnoj Gori UrbanKarel, ambasador Slovačke Roman Hloben,predsjednik Odbora za odbranu ParlamentaRepublike Češke Jana Černohova, predsjednik

Počast za strijeljane mornarePočast za strijeljane mornare

Odbora za bezbjednost i odbranu Crne GoreObrad Stanišić, ministar kulture u Vladi CrneGore Aleksandar Bogdanović, te predstavnicilokalnih samouprava i istaknutih institucija CrneGore, predsjednica Skupštine opštine KotorDragica Perović te potpredsjednici OpštineBranko Nedović i Milivoj Samardžić, kao i pred-stavnici gradskih javnih preduzeća.

Foto

: Bok

anew

s

Memorijalni skup kod spomenika strijelja-nim mornarima 11. februara u Škaljarima

11Jedra Boke – februar/2018.

Kada je 1. februara zapo-čela pobuna mornara u Bo-ki, bilo je jasno da oni tražemir i bolje uslove života ida tako šalju poruku cijelomsvijetu. No, stotinu godinanakon toga i dalje u Evropipostoji sve ono zbog čegasu pali i borili se. Svakako, naša je obaveza danjegujemo sjećanje na njihovu borbu i idealezbog kojih su stradali. Samo tako nećemo dozvo-liti sebi da ponovo preživljavamo ono što su ta-dašnje generacije preživljavale. Ideju stradalihmornara smo čitali svako u svom vremenu i nasvoj način, a činjenica je da su bili vođeni idea-lima pravde, slobode i jednakosti i da o onomeza što su se borili najbolje govori upravo pisanosvjedočanstvo čovjeka koji ih je ispovijedio predstrijeljanje – don Nika Lukovića – kazao je pred-sjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, podsjetivšida je zgrada u kojoj se danas nalazi Opština Ko-tor zapravo ista u kojoj je mornarima suđeno.

U ime češke delegacijeprisutne je pozdravio direk-tor Odbora za ratne vetera-ne pri Ministarstvu odbraneČeške Republike pukovnikEduard Stehlik.

Uspomena na ove hrabremuškarce, mučenike koji su

dali svoje živote za ostvarenje prava naših naro-da na slobodu i ne-zavisnost, uvijek će ostati unama. Odajem im duboko poštovanje, a vamasvima se duboko zahvaljujem što ste danas došli– kazao je Stehlik.

Pobuna 6.000 mornarana 40 brodova bivše Aus-trougarske ratne mornariceu Boki Kotorskoj od 1. do3. februara 1918.godinebila je prije svega masovnademonstracija želje zaokončanjem besmislenograta kao i želja za poboljšanjem loših uslova zaživot mornara – kazao je ambasador RepublikeČeške u Crnoj Gori Karel Urban.

On se osvrnuo na vojnika, vođu pobune Fran-tišeka Raša koji je, kako je istakao, vrlo hrabroprihvatao posljedice svojih postupaka.

Danas je jedino poznata ličnost Františeka Ra-ša, rođenog u Prerovu u mješovitoj češko-njema-čkoj familiji. Mornarsku uniformu je nosio 7 go-dina, 9 mjeseci i 29 dana. Zadivljujuća je njego-va odgovornost sa kojom je stao na čelo stihijskepobune kao i hrabrost sa kojom je prihvatao po-sljedice svojih postupaka. Grad Prerov sa punimpravom smatra Františeka Raša za jednu od naj-značajnijih ličnosti porijeklom iz ovog grada,kazao je ambasador Urban.

Ceremonija je završenamolitvom biskupa Češke iSlovačke husitske crkve,Davida Tonzara koji je uKotor stigao kao član dele-gacije. Kako je objašnjeno,on je, izgovorio molitvu zapale u borbi za slobodu iravnopravnost ali i za svevojnike koji danas ratujuširom svijeta za slobodu.

KAREL URBAN: Nije samo Raš bio jedini rebel (buntovnik) iz srca Evrope. Nakon suzbijanjapobune uhapšeno je 800 pobunjenika, koji su predstavljali više nego 13% ukupnog broja članovaKotorske pomorske baze... Rudolf Krajbih, rodom iz Praga, na krstarici Sankt Georg ili revolucio-narni vođa na brodu Gea, Petr Paral, Čeh iz Beča. Radiotelegrafista Alojz Brejh iz Hiskova kodBerouna, koji je pokušavao putem svoje radiostanice informisati svijet o pobuni mornara, kao i

neprimjetan podoficir Zdenek Hora iz Praga, koji je po komandi revolucionarnog odbora mornarana krstarici Sankt Georg obezbijeđivao tri dana i dvije noći potrebnu električnu energiju. Tih

imena je bilo naravno mnogo više. Kao dokaz toga može poslužiti rečenica predsjednikaKotorskog suda majora Eugena Erenhofera koji je prilikom sudskog procesa izjavio, citiram: Danije bilo Čeha kompletna akcija u Boki Kotorskoj bi propala odmah prvog dana. Ovim riječima ne

mislim da postavljam moje zemljake iznad ostalih učesnika pobune.

DELEGACIJA OPŠTINE KOTOR U RODNOMGRADU FRANTIŠEKA RAŠA, VOĐE POBUNE:Svečanoj ceremoniji obilježavanja stote godišnji-ce od streljanja mornara u Pobuni mornara, uPrerovu, rodnom gradu Františeka Raša, koji jebio vođa pobune, prisustvovale su potpredsjed-nica Opštine Ljiljana Popović Moškov i sekre-tarka za kulturu Jelena Vukasović. Na spome-nik ovom češkom heroju, pored gradonačelnikaPrerova i drugih zvaničnika i predstavnika raznihorganizacija, one su položile vijenac u ime CrneGore i Opštine Kotor. Foto: Bokanews

12 Jedra Boke – februar/2018.

SJEĆANJESJEĆANJE

Ovog februara navršilo segodinu dana od smrti

Nade Radimir, najvećegindividualnog darodavcaPomorskog muzeja CrneGore. Gospođa Radimir,potomak uglednih bokeškihporodica Radimir, Radoni-čić i Smekja, preminula jeu Kotoru 7. februara 2017.u 87 godini. Rođena je u Sarajevu, 23. marta 1930. godine,

od oca inž. Dragutina Radimira i majke Anđe-le, rođene Radoničić. U Sarajevu je završila osno-vnu školu, gimnaziju u Zagrebu, diplomirala jena Novinarskoj i Diplomatskoj školi u Beogradu.Magistrirala je engleski i njemački jezik u Zagrebui Beogradu, a doktorirala u Njemačkoj.Najveći dio života radila je u Americi, Švajcar-

skoj i Australiji. Kraj životnog puta dočekala jetamo gdje su joj korijeni, u Boki Kotorskoj, kojojje velikodušno darivala i veliki dio bogate poro-dične zaostavštine, poklonivši je muzejima, gale-rijama i zbirkama u Kotoru, Cetinju i Baru. Nada Radimir je bila najiskreniji prijatelj i po-

štovalac Pomorskog muzeja Crne Gore, o čemusvjedoči i donacija koju nam je poklonila a kojapredstavlja najbogatiju zbirku doniranih predmetaneke osobe pojedinačno. Zbirka uključuje razno-vrsne predmete koji datiraju od 18. vijeka, a kojisu dio porodičnog nasljeđa poznatih porodica:

umjetničke slike, vedute, namještaj, kućni tekstil,ukrasne predmete, knjige, preko 100 naslova.

Ovom donacijom gospođa Radimir ukazala jenašem muzeju veliku čast i povjerenje da ćemopo svim muzeološkim pravilima sačuvati za bu-dućnost predmete koji traju već vjekovima. Naj-veći broj tih predmeta i djela danas se nalazi ustalnoj muzejskoj postavci. Zbog značajnih donacija Pomorskom muzeju

dobila je 9. decembra 2013. godine nagraduISKRA iz oblasti filantropije koju svake godinedodjeljuje FAKT, Fond za aktivno građanstvoCrne Gore. Njena plemenitost i i ljudskost ostajetrajno u analima našeg muzeja.

Nada Radimir 1930-2017.

Nada Radimir17. decembra 2015. godine uru-čuje mr Milevi Pejaković Vujošević, kao direk-torici Pomorskog muzeja, kopiju portretagrofa Vicka Smekije koji je sazidao sadašnjucrkvu Gospe od Škrpjela ispred Perasta, nakonšto je pređašnja izgorjela u požaru.

JUBILEJ 100 GODINA OD POBUNEMORNARA OBILJEŽEN I U TIVTU

Slobodarske ideje kao vodiljaSlobodarske ideje kao vodilja

Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotor-skoj obilježena je 7. februara prigodnim pro-

gramom i u tivatskoj Zbirci pomorskog nasljeđau Porto Montenegru.

Posjetioci i zvanice bili su u prilici vidjetidokumetarnu izložbu, a u programu su učestvo-vali Glazbeno prosvjetno društvo Tivat i učeniciMuzičke škole Tivat, a događaj su uveličali čla-novi odreda Bokeljske mornarice i KUD-a Boka.

Na svečanosti su govorili dr Snežana Matije-vić, predsjednica Opštine Tivat, AleksandarAndrija Pejović, ministar evropskih poslova ipredsjednik Organizacionog odbora, prof. drAntun Sbutega, admiral Bokeljske mornarice iDražen Jovanović, istoričar i koordinator Zbirkepomorskog nasljeđa.

Zajednička poruka govornika u osnovi je slje-deća: Pobunjeni mornari prije 100 godina nijesutražili samo poboljšanje svojih uslova života, kojisu bili izuzetno teški, već prije svega kraj rata iuspostavljanje trajnog mira i međunarodnogporetka koji bi bio zasnovan na pravdi.

Foto

: Bok

anew

s

Zbirka pomorskog nasljeđa 7. februara:govori ministar Andrija Pejović

Grupni portret poslije odigranog Kola

13

Po ustaljenom ceremonijalu, centralna vanjskaTripundanska proslava počela je ispred glavnih

gradskih vrata, dočekom odreda Bokeljske morna-rice iz Tivta i Herceg Novog, te raportom i preda-jom zastave i formiranjem odreda Bokeljske mor-narice koji se u pratnji Gradske muzike Kotora iTivta uputio pred katedralu Svetog Tripuna.Tu je admiralu Bokeljske mornarice prof. dr

Antunu Sbutegi predat raport, nakon čega je ad-miral izvršio smotru mornara. Po završetku smotreodred je ispalio počasni plotun, a onda odigraotradicionalno kolo Svetog Tripuna.

Središnje euharistijsko slavlje prigodom vanjskeproslave predvodio je željezanski biskup EgidijeŽivković (Agidius Zsifkovics), biskup Eisenstadt-a (Austrija). Brojne vjernike, visoke goste i biskupe koji su pri-

sustvovali misnom slavlju pozdravio je kotorskibiskup mons. Ilija Janjić. Misi su nazočili brojnipredstavnici kulturnog i društvenog života u CrnojGori, admiral Bokeljske mornarice prof. dr AntunSbutega, mali admiral Luka Kovačević, te pripadniciBokeljske mornarice; ministri u Vladi Crne Gore:Srđan Darmanović, ministar vanjskih poslova,

Ovogodišnja centralna vanjska proslava Svetog Tripuna zaštitnika biskupije i grada Kotora, 1209-tauopšte, održana je u nedjelju 4. februara. Proslavi je prisustvovao veliki broja građana i vjernika

Boke Kotorske, oko pet stotina hodočasnika iz Šibenika, te brojni hodočasnici iz Dubrovnika, Splita,Sarajeva, Bara, Gradišća. Početak Tripundanskih svečanosti i ove godine je otpočeo 27. januara

kada je novi mali admiral Luka Kovačević iz Herceg Novog sa lođe katedrale Svetog Trupuna izgo-vorio Lode, pohvale u čast sveca zaštitnika grada Kotora, te podizanjem zastave Svetog Tripuna.Između ta dva događaja 3. februara uveče u katedrali Sv. Tripuna obavljen je obred – Kađenje

moći Svetog Tripuna po obredniku iz 16. vijeka, a u hotelu Splendid u Bečićima Hrvatsko građan-sko društvo Crne Gore priredilo Tripundanski bal. Tripundanske svečanosti završene su u nedjelju

11. februara Svetom misom i spuštanjem zastave sveca s katedrale.

2018Tripundan 1209. putFORMIRANJE ODREDA - KOLO - SV. MISA - PROCESIJA

Kolo Bokeljske mornarice

Admiral prof. dr Antun Sbutega obavlja smotru

Foto

graf

ije: B

oka

new

s

TRADICIJATRADICIJA

Jedra Boke – februar/2018.

14 Jedra Boke – februar/2018.

Aleksandar Bogdanović, ministar kulture, Alek-sandar Pejović, ministar Evropskih poslova, Mari-ja Vučinović, ministrica bez portfelja, predsjednikopštine Kotor Vladimir Jokić, Dragica Perović,predsjednica Skupštine opštine Kotor, ambasadorRepublike Hrvatske (RH) Veselko Grubišić te drugidiplomatski predstavnici. Visoki gosti iz RH bili suRenata Margaretić Urlić, izaslanica predsjedniceRH Kolinde Grabar Kitarović, i Nina ObuljenKoržinek, ministrica kulture RH.Nakon mise, ulicama Kotora prošla je procesija u

kojoj su moći Svetog Tripuna nosili mornari Bokelj-ske mornarice i sveštenici Biskupije. U procesiji jesudjelovalo mnoštvo vjernika, redovnica, redovnika,brojnih hodočasnika iz regiona, Šibenika, Murtera,Dubrovnika, Splita, građana Kotora i Boke Kotorskekoji su došli odati počast Svetom Tripunu zaštitnikugrada Kotora i biskupije. Svečanost je završila ljub-ljenjem relikvije Slavne glave Sv. Tripuna.

Veče uoči proslave Svetog Tripuna, zaštinikaKotorske biskupije i grada Kotora, 3. februara, ukatedrali je služena svečana Večernja – Kađenjemoći, Svetog Tripuna po obredniku iz XVI. vijeka.Kađenje svetih moći obavila su, za vrijeme pjeva-nja života Svetog Tripuna iz kotorskog Legendari-ja, šest katoličkih i šest pravoslavnih vjernika, dokje Bokeljska Mornarica pored relikvija čuvala po-časnu stražu. Ovaj obred predstavlja ekumenizamu praksi i obnovljen je 2000. godine. Večeras na poseban način zahvaljujem Vam na

ovakvom kršćanskom zajedništvu koje nadilazinaše lokalne okvire i primjer je za kršćane crkve,poručio je don Anton Belan, vikar Kotorskebiskupije.Sveti Tripun se slavi 3. februara, a odlukom Kotor-

ske biskupije od 2000. slavi se vanjskom prosla-vom, procesijom ulicama grada prve nedjelje nakon3. februara, jer je to neradni dan.

Kađenje moći Sv. Tripuna:Poruka don Antona Belana

Foto

graf

ije: B

oka

new

s

Kađenje moći Sv. Tripuna

Procesija Procesija

Misno slavlje u Katedrali Sv. Tripuna:Pozdravna rijč mons. ILije Janjića

Misno slavlje u Katedrali Sv.Tripuna: Biskup Egidije Živković

Suđenje Gospodaru Marioneta Spaljivanje Gospodara Marioneta

Povorka plesačica sambe iz Novog SadaPobjednička grupa Za dešpetČelo karnevalske povorke

20182018

15Jedra Boke – februar/2018.

Ovogodišnje zimske karnevalske svečanostipočele su 3. februara u velikoj sali Kultur-

nog centra Nikola Đurković uz mažoretke, Grad-sku muziku i Teatar 303.Obraćajući se prisutnima, predsjednik Opšti-

ne Kotor Vladimir Jokić je poručio: Jedino zašto nismo krivi je ovo vrijeme. Za sve ostalo una-prijed priznajemo krivicu, rekao je on u šaljivomtonu, izražavajući nadu da će Kotorani i gostiuživati za vrijeme trajanja ovih svečanosti.

Karnevalske fešte otvorio je Kapo karnevalaLuka Knezović, poručivši da su kotorski karne-valisti u obavezi da čuvaju i njeguju tradicijuodržavanja karnevala.

Nakon podizanja karnevalske zastave uslijedioje koncert Nena Belana & Fiumensa.U kinu Boka 6. februara održano je veče po-

svećeno jubileju – 500 godina postojanja Tradi-cionalnog kotorskog zimskog karnevala, a pred-stavljeni su filmska retrospektiva i podsjećanjena nekadašnje fešte u Kotoru. Govorili su: istori-

čarka umjetnosti Stanka Janković Pivljanin,arhitektica i voditeljka ženske klape BiserniceBoke Vlasta Mandić, te arheolog, pisac, publi-cist, turistički vodič, počasni kapo od karnevala,mr Jovica Martinović, koji je poručio: U dobakarnevala, prima se svaka šala. Dječiji maskenbal održan je 9. februara u pos-

lovnom centru Vukšić, a na istom mjestu sljede-ćeg dana, 10. februara, upriličen je veliki Mas-kenbal, na kojom su dodijeljene individualne igrupne nagrade i pokloni za najbolje kostime.

Pobjednici u kategoriji grupnih maski su Alwaysand Forever – 500 years Kotor carnival, grupeZa dešpet. Drugo mjesto je pripalo Zebrama,dok su treće osvojili Musketari. U pojedinačnojkonkurenciji prva nagrada pripala je Foto Parteli,zatim Feniks, dok je treće mjesto pripalo Babeti-nama. Nagrada publike pripala je grupnoj maskiZebre. Pobjednička grupa predstavljala je Kotori Kotorski karneval na najvećem evropskomkarnevalu u Nici od 22. februara do 1. marta.

Foto

graf

ije: B

okan

ews

Zimski karnevalGradski zimski karneval 2018. godine, koji ove godine slavi jubilej – 500 godina postojanja, održan je

u nedjelju 11. februara. Vesela povorka predvođena Kapom Karnevala (Luka Knezović), a koju ječinilo nekoliko stotina maštovitih maski, pojedinaca i članova karnevalskih grupa iz zemlje i inostran-stva, mažoretke, Mjesna muzika Đenovići i Gradska muzika Kotor, kao i upečatljive plesačice sambeiz Novog Sada, prošla je glavnom gradskom saobraćajnicom od ostataka hotela Fjord do Tabačine. Zarazliku od ranijih godina, karneval je uveden u zidine Starog grada gdje je na Trgu od oružja održano

suđenje Gospodaru Marioneta, glavnom krivcu za sve prošlogodišnje nedaće. Optužbu je predsudom zastupao javni tužilac mr Narcis Umišljenović, zvani Inkvizitor a okrivljenog je branio Branilackarnevala, advokat Vinopija Bumbić, zvani Delirijum Tremens. Nakon suđenja u kome je progla-

šen krivim, Gospodar Marioneta je spaljen na Macelu.

POVORKA MASKI – SPALJIVANJE GOSPODARA MARIONETA

Stari jedrenjaciStari jedrenjaci

Aktivnosti Bokeljske mornarice

Francusko-engleska pomorska bitka ispred Pirana 21-22. februara 1812. Gubitak od 506 osoba. Među ranjenima i dva Peraštanina, zastavnici II klase

konte Annibale Viscovich i gospodin Vicenzo Mazzarovich. Komandant Barrè. Francuski ratni brod Rivolli; Kolekcija Pomorskog muzeja Crne Gore

SARADNJA: Admiral Bokeljske mornarice Kotor,prof. dr Antun Sbutega, imao je 16. februarasastanak sa dekanom Pomorskog fakulteta, prof.dr Špirom Ivoševićem. Tema sastanka bila jeuspostavljanje saradnje Bokeljske mornarice i Po-morskog fakulteta. U srdačnom i konstruktivnomrazgovoru izražena je obostrana spremnost da seta saradnja razvije u raznim oblastima od zajedni-čkog interesa, a u cilju unapređenja pomorstva. Utom smislu, dogovoreno je da se svake akademskegodine, jednom u ljetnom i jednom u zimskomsemestru, održe predavanja za studente, posveće-na Bokeljskoj mornarici i pomorskim tradicijamakoje ona baštini i valorizuje.Prvo takvo predavanje studentima i zaposlenima

Pomorskog fakulteta Kotor održao je prof. dr AntunSbutega u utorak, 27. februara 2018. godine. Te-ma je bila Istorija i tradicija Bokeljske mornarice.Sbutega se najprije osvrnuo na svoje profesorskedane provedene na ovom fakultetu, a zatim vrlointeresantno i nadahnuto govorio o značaju Bokelj-ske mornarice za Boku Kotorsku i Kotor, za pomor-stvo, istoriju i tradiciju na našim prostorima. Po-sebno je podvukao da bi Bokeljska mornarica usko-ro trebalo da dobije status nematerijalne kulturnebaštine Boke Kotorske, od strane UNESCO-a.

POMORSKA BITKA KOD PIRANA odigrala se 22.februara 1812. godine u vodama Jadranskog mo-ra kod Pirana (današnja Slovenija). U bici su uče-stvovali britanski ratni jedrenjak HMS Viktorius

(Victorious) sa brodom HMS Vizel (Weazel), s jed-ne strane, i potpuno novi francuski brod Rivolikoji je bio na prvoj plovidbi iz venecijanskog

brodogradilišta.Kapetan Rivolija Žan Baptist Bare je 21. febru-ara pokušao da iskoristi maglu kako bi neopaže-no napustio brodogradilište. Taj plan je propaojer su Englezi znali za gradnju broda i očekivalisu da će brod napustiti brodogradilište. Rivoli jeinače pravljen s namjerom da Francuzi zaustavebritansku moć u Jadranu. Francuski brod isplovioje iz Venecije u pratnji pet manjih brodova a oz-biljna slabost Francuza bila je potpuno neiskusna

i neuhodana posada. Engleski brodovi čekali su u zasjedi u Piranskom

zalivu. U pogodnom trenutku su započeli potjeruza Rivolijem i uspjeli da ga stignu nakon što jefrancuski brod usporio plovodbu da bi sačekaomanji brod iz pratnje koji je zaostao. Englezi suse tada potpuno primakli Rivoliju i počela je že-stoka bitka koja je trajala oko šest sati. Rivoli je bionaoružan sa 74 topa kao i Viktorious. Manji en-gleski brod imao je 18 topova. Pošto su savladali

neiskusnog protivnika Englezi su oteglili Rivoli naVis, jedino jadransko ostrvo u britanskim rukama.

QpnpstuwpRječnik