Jerry D. MooreUVOD U ANTROPOLOGIJU

TEORIJE I TEORETIČARI KULTURENaklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.

www.sajt.com.hr

EDWARD BURNETT TYLOR(1832. – 1917.)

- smatra se ocem britanske antropologije- prvi profesor antropologije na Oxfordu- rano pokazuje simptome tuberkuloze te zbog bolesti putuje po toplijim krajevima- na putovanjima istražuje ljudske kulture- u istraživanjima prati i suvremena arheološka istraživanja te bilješke misionara, dnevnike istraživača, stare tekstove i etnološka izvješća = traga za sličnostima među kulturama

- najznačajnija djela:- Antropologija (1881.) – svoju knjigu Antropologija smatra "nizom članaka koji prikazuju činjenice i tijek razvoja na različitim područjima života" (Moore 2002:24) = naglašava evoluciju - Anahuac: ili moderni Meksiko i Meksikanci (1861.) – opisuje četveromjesečno putovanje u Meksiko- Istraživanja o najranijoj povijesti čovječanstva i razvoju civilizacije (1865.) – razmatra evoluciju jezika i simbola- Primitivna kultura (1871.)

- najveći doprinos znanosti je njegova definicija kulture: "Kultura ili civilizacija shvaćena u širokom etnografskom smislu složena je cjelina koja obuhvaća znanja, vjerovanja, umjetnost, moral, pravo, običaje i sve ostale sposobnosti i navike koje je čovjek stekao kao član društva" (Moore 2002:21-22)- pokušava rekonstruirati povijest ljudske kulture koja nije moguća samo na temelju arheoloških nalaza- rekonstrukciju zasniva na načelu jednoobraznosti i konceptu prežitaka - koristi komparativnu metodu koju temelji na zdravom razumu - jednoobraznost = "tvrdnja da su procesi kulture slični kod svih ljudi bez obzira gdje i kada oni živjeli, zbog sličnosti logike ljudskog mišljenja" (Moore 2002:27) – što ima za posljedicu da rasa ne objašnjava kulturne razlike - smatra da svi imaju kulturu, ali ne u jednakim količinama- prežitci = procesi, običaji, mišljenja, itd. koji su navikom prenijeti u novu razvojnu fazu društva i tragovi su ranije kulture - vjerovao je da je napredak svojstven ljudskoj povijesti- utemeljio je antropologiju kao istraživačku znanost o čovjeku- smatrao je da antropologija pridonosi ljudskom napretku i pomaže predvidjeti budućnost

1

www.sajt.com.hr

LEWIS HENRY MORGAN(1818. – 1881.)

- odrastao u New Yorku- odvjetnik- član kluba "Red gordijskoga čvora"

- najznačajnija djela:- Savez Ho-de-no-sau-neea ili Irokeza (1851.) – zbornik istraživanja – zemljovidi, ilustracije, etnografski podaci- Sustavi krvnog srodstva i srodstva nastalog sklapanjem braka u ljudskoj obitelji (1871.) – običaji određivanja rodbinstva imaju znanstvenu važnost- Nasljedni zakoni kod Irokeza – širi prikaz rodbinstva kod Irokeza- Drevno društvo (1877.) – razvoj društava

- stupnjevi kulturne evolucije: 1. divljaštvo (niže, srednje i više razdoblje)2. barbarstvo (niže, srednje i više razdoblje)3.civilizacija (drevno srednjovjekovno i moderno razdoblje)

→ ne rezultat različitih rasa, nego različiti stupnjevi općeg napretka → ti stupnjevi napretka mjere se:

a) pronalascima i otkrićimab) idejom vladavinec) organizacijom obiteljid) poimanjem vlasništva

- 6 skupina rodbinskih sustava: 3 deskriptivna (razlika linearne od kolateralne loze) 3 klasifikacijska (linearno i kolateralno tretirano jednako)- ljudsko iskustvo → 2 sustava upravljanja:

1.društvena organizacija temelji se na rodovima, bratstvima i plemenima 2. politička organizacija temelji se na vlasništvu i teritoriju

2

www.sajt.com.hr

FRANZ BOAS(1858. – 1942.)

- rođen je u sjeverozapadnoj Njemačkoj- istraživao Arktik (narod Inuit) i Sjeverozapadnu obalu (skupine Kwakiutil i Tsimshian) - javno i glasno osuđivao rasizam, odbacio sumnje da inteligencija ovisi i rasnoj pripadnosti, svojim govorima ukazivao na najteži američki društveni problem – rasizam- većinu života je predavao na sveučilištu Columbia i radio kao kustos u New Yorku- autor je šest knjiga, više od 700 članaka, a njegova bibliografija sadrži više od 10000 stranica i izvješća o raznim istraživanjima na Arktiku i Sjeverozapadnoj obali- smatra se osnivačem američke antropologije

Integracija kulture- "Kulture su integrirane cjeline nastale tijekom posebnih povijesnih procesa prije nego li bi bile odrazi univerzalnih evolucijskih stupnjeva" (Moore 2002:62)- odbacio je Morganove i Tylerove evolucionističke pristupe kao nepovjerljive te navodi kako imaju tri nedostatka koje on koristi kao metu napada: 1) stav o jednolinijskoj evoluciji; 2) stav o suvremenim društvima kao o evolucijskim prežicima; 3) klasifikacija društava na nepouzdanim podacima i neodgovarajućim kriterijima - smatra da je prva zadaća antropologa provesti "dubinsku raščlambu jedne kulture opisujući njezin oblik, dinamičke reakcije pojedinca prema kulturi i kulture prema pojedincu" (Moore 2002:64)- odbacio je cjelokupni temelj kulturne evolucije 19. stoljeća- protuevolucionističko stajalište kulturnih praksi u njihovom kontekstu- Boas je tvrdio da "podrobna izučavanja nekog društva moraju uzeti u obzir cijeli opseg kulturnog ponašanja, i tako su koncepti antropološkog holizma i kulturnih posebnosti postali načelima američke antropologije" (Moore 2002:66)- naglašavao je važnost razumijevanja kulturnih praksi u njihovom kontekstu

3

www.sajt.com.hr

EMILE DURKHEIM(1858. – 1917.)

- rođen u Francuskoj- profesor društvenih znanosti na Sveučilištu u Bordeauxu, 1906. godine redovni profesor na Sveučilištu u Parizu – kolegiji iz pedagogije, filozofije i sociologije- ne zanima ga povijest, nego sinkronijska objašnjenja- društvo smatrao organizmom - tradicijska društva = ne stupanj u razvoju, već posebni društveni organizmi koji zaslužuju da ih se proučava u njihovim vlastitim terminima- posebnu pažnju posvećuje religiji- zbog nepostojanja "bilo kakve znanstvene ideje o tome što je religija", piše djelo Elementarni oblici religijskog života

Mehanička i organska solidarnost- nastojao shvatiti kako je nastalo njegovo društvo- odabrao komparativnu metodu za istraživanje – suprotstavljanje cijelih društva da bi se mogli odrediti razmjeri društvene integracije- smatrao je da društva imaju drukčije oblike društvenog povezivanja ili "solidarnosti"- tipovi solidarnosti:

1) MEHANIČKA SOLIDARNOST – društva u kojima svi članovi imaju zajedničko, podijeljeno društveno iskustvo, ali koji za preživljavanje ne ovise nužno jedan o drugome (jednostavna društva)

2) ORGANIČKA SOLIDARNOST – društva u kojima su različite, međuovisne potpodjele povezane s formalnim institucijama u jedno društvo (složena društva)

- organska solidarnost se razvijala kada je mehanička opadala- pomak od mehaničke u organsku solidarnost određuje:

1. razvitak zemljoradnje2. industrijalizacija3. razvoj gradova4. prometna i prijevozna sredstva5. podjela rada

Kolektivna svijest- conscience collective – središnji pojam u Durkheimovu djelu zbog toga što je povezivao različite obrasce društvene solidarnosti s procesima inkulturacije u društvu- organička solidarnost – raspravljanje o prihvatljivim ponašanjima- mehanička solidarnost – snažnije obilježuje pojedinca u intelektualnom i emocionalnom smislu; povezana sa religijom

Elementarni oblici religijskog života- opisao osnovne oblike religijskog života proučavanjem najprimitivnijih društvenih organizacija- pokušao odrediti ne samo osnovne elemente religije nego i njezino podrijetlo- religiju shvaća kao eminentno društvenu

4

www.sajt.com.hr

ALFRED KROEBER(1876. – 1960.)

- rođen u New Jerseyu - Boasov učenik- bio među prvim predavačima na Odsjeku za antropologiju na Sveučilištu Berkeley

- najznačajnija djela: - Priručnik o kalifornijskim Indijancima (1925.) – Kroeberova istraživanja svih domorodačkih zajednica u Kaliforniji; uključuje procjene o broju domorodačkog stanovništva, popise domorodačke toponomastike, podatke o gospodarstvu, kozmologiji, rodbinskim vezama i društvenim organizacijama- Konfiguracije razvoja kulture (1944.)

- izradio je popis kulturnih elemenata (najmanjih jedinica koje se mogu kvalitativno odrediti, primjerice: primjenjuje li se poliandrija, jede li se kaša od žira i sl.; od 3000 do više od 6000 elemenata); studenti poslijediplomskog studija intervjuirali urođeničke kazivače - bavio se kulturnim obrascima koji su karakteristični za cijela društva – ''Obrasci su ustroji ili sustavi unutarnjih odnosa koji svakoj kulturi podaruju njezinu povezanost ili plan i sprječavaju da ne bude samo nakupina slučajno povezanih djelića.'' (Kroeber 1948:131)- Kroeberovo određenje kulture: ''Kultura utjelovljuje vrijednosti koje se mogu izraziti (posve očita pravila ponašanja) ili osjetiti (na prikriveni način, kao način mišljenja i života) u društvu koje je njezinim nositeljem, dok je posao antropologa da je ustanovi i odredi.'' (Kroeber 1952:104)- smatrao da je za razumijevanje kulture najpovoljniji povijesni pristup - bavio se ''etnografijom spašavanja'', kako bi spasio zadnje tragove indijanskih jezika i društava prije dodira s euro-američkom civilizacijom- analizirao promjene u ženskom odijevanju

5

www.sajt.com.hr

RUTH BENEDICT(1887. – 1948.)

- jedna od prvih žena koje su postigle veliki ugled kao znanstvenice društvenih znanosti- obrazovala se na Vassar Collegeu; u 31. godini vratila se studiranju, a nakon godinu dana upisuje poslijediplomski studij na Sveučilištu Columbia gdje je započela suradnju s Franzom Boasom- zajedno s Margaret Mead postavila temelje psihologijske antropologije

- najznačajnija djela:- Obrasci kulture (1934.)

- naglašava važnost kulture u odnosu na biologiju - suprotstavlja različite obrasce života kod triju skupina ("Pueblo" Indijanci; Dobu; Indijanci na Sjeverozapadnoj obali)

- Krizantema i mač (1949.) – opisuje temeljne vrijednosti japanskog društva i načini na koje te vrijednosti utječu na ponašanje Japanaca tijekom rata i neposredno nakon njega- Ljudske rase (1943.) – djelo napisala zajedno s Geneom Weltfishom – protunacistički pamflet

- nije iznosila vlastite predrasude o ljudima, već je izlagala etnografski potkrijepljena opća mišljenja o različitim vrijednostima različitih društava; smatra da je cilj antropologije dokumentirati različite obrasce- svi pojedinci se ne uklapaju jednako uspješno u prihvaćene obrasce – devijacija = sukob pojedinačne osobnosti i danih kulturnih vrijednosti - ne zanimaju ju politički i ekonomski aspekti društva već odnosi između psihičkih faktora i kulturnih uvjeta

6

www.sajt.com.hr

EDWARD SAPIR(1884. – 1939.)

- rođen u pruskoj židovskoj obitelji, živi u SAD-u- Boasov učenik- priznat kao najveći lingvist svoga doba- antropološke teorije koje je utemeljio odnose se na veze između pojedinca i kulture koje su dinamično oblikovane jezikom- pomaknuo središte lingvističke analize od riječi na značenje što je vodilo do ideja o kulturnom stvaranju značenja- među ostalim ga zanima područje historijske lingvistike- sveo je dotadašnju skupinu od 55 jezičnih skupina na 6 jezičnih skupina – njegova je klasifikacija prevladavala u američkoj lingvistici do 1960-ih godina

- najznačajnija djela:- Jezik: uvod u izučavanje govora (1921.)- osim djela s područja etnologije i lingvistike objavljivao je poeziju, prikaze knjiga i eseja s temama koje su bile izvan antropologije.

- Sapir-Whorfova hipoteza- Benjamin Whorf (1897. – 1941.) – Sapirov učenik- hipoteza "stavlja u odnos kategorije značenja u jeziku s mentalnim kategorijama kojima se koristi govornik tog jezika da bi opisao i razvrstao svijet" (Moore 2002:118)- različiti jezici označavaju različite sustave percipiranja; a izučavanje jezika druge kulture je više od proučavanja govora ljudi, to je istraživanje načina stvaranja dotične kulture

7

www.sajt.com.hr

MARGARET MEAD(1901. – 1978.)

- učenica Franza Boasa- među najčitanijim američkim antropologinjama; poznata po svom javnom djelovanju - pristup kultura i ličnost – odnos između pojedinca i kulturnog obrasca - ustanovljuje da pojedinac ne čini kulturu sam – on je plod kulturnog ponašanja koje oblikuje ličnost na jedinstven način koji se potom iznova tumači i izražava – međudjelovanje pojedinca i kulture

- najznačajnija djela:- Odrastanje na Samoi (1928.) - prikaz odgoja na Samoi koji se temeljio na detaljnom izučavanju

68 djevojčica u dobi od 8 do 20 godina iz tri susjedna sela; prikaz samoanskog kućanstva, spolnih odnosa te lakoće odrastanja i jednostavnosti promjene statusa na Samoi- smatrala da posebna metoda odgoja djece oblikuje ličnost koja onda podaruje bitna svojstva određenom društvu- njena istraživanja su bila predmet sporenja – Derek Freeman u knjizi Margaret Mead i Samoa: stvaranje i raskrinkavanje antropološkog mita tvrdi da je Mead sustavno iskrivljeno prikazivala samoansko društvo

- Spol i temperament u tri primitivna društva (1935.) – prikazuje rezultate istraživanja triju društava s Nove Gvineje, temeljno pitanje – uvjetovanost društvenih ličnosti dvaju spolova- u to su vrijeme uloge spolova bile doživljavane kao rezultat prirodno uvjetovanih spolnih razlika; a M. Mead je pokazala da su ti obrasci ponašanja krajnje promjenljivi i da su odraz kulturnih različitosti

- Karakter na Baliju (1942., zajednički rad s Gregoryjem Batesonom) – zanima ju odnos između pojedinca i kulturnog obrasca- istraživanje na Baliju je važno zbog korištenja fotografije pri istraživanju

8

www.sajt.com.hr

MARCEL MAUSS(1872. – 1950.)

- rođen u ortodoksnoj židovskoj obitelji u francuskoj pokrajini Lorraine- Emile Durkheim bio mu je ujak i snažno je utjecao na njegov rad- s Rivetom i Levy-Bruhlom utemeljio 1925. godine Institut d' Ethnologie na Pariškom sveučilištu- ponajprije izučavao religijske fenomene, a njegov najveći doprinos antropologiji je istraživanje temeljnih kategorija kulturnog ponašanja- njegova djela dotaknula su brojna područja – ekonomsku antropologiju, kulturnu ekologiju, povijest religije i temelje društvene organizacije- naglasio važnost pomnih promatranja sa sudjelovanjem koje je držao temeljem antropološkog spoznavanja iako nikad nije sudjelovao u terenskim etnografskim istraživanjima

- najznačajnija djela:- Primitivna klasifikacija (1903.) – Durkheim i Mauss istraživali odnos između društvenih sustava i kozmoloških kategorija- Dar (1925.) – najvažnije djelo, razmjene koje mogu izgledati dobrovoljne zapravo su obvezne, u slučaju njihova izostanka sankcije(obveza davanja, obveza primanja i obveza uzvraćanja)- kao predavač, izdavač i znanstvenik značajno pridonio francuskoj sociologiji i etnologiji

9

www.sajt.com.hr

BRONISLAW MALINOWSKI(1884. – 1942.)

- rođen u Krakowu- doktorska disertacija iz matematike i fizike, no prelazi na antropologiju i sociologiju- predavao diljem Sjeverne Amerike i Europe, a na Londonskom sveučilištu bio je pročelnik Katedre za socijalnu antropologiju- postavio nove standarde za etnografska istraživanja

- najznačajnija djela:- Obitelj kod australskih Aboridžina (1913.)- Argonauti zapadnog Pacifika (1922.) – klasična studija o stanovnicima otočja Trobriand, terensko istraživanje provodio u razdoblju od lipnja 1915. do svibnja 1916. i od listopada 1917. do listopada 1918.- zalagao se za trodijelni sustav: karte srodstva – shematski prikazani svi složeni odnosi; "sinoptičke karte" – obiteljska stabla, karte, planovi; imponderabilia of actual life (sitnice iz stvarnog života) – nijanse u ponašanju i djelovanju- smatra da kultura postoji da bi zadovoljila osnovne biološke, psihološke i društvene potrebe pojedinca- smatra da su kulturne institucije integrirani odgovori na različite osnovne potrebe

Osnovne potrebe: Kulturni odgovori:1. metabolizam 1. opskrba hranom2. reprodukcija 2. srodstvo3. tjelesne ugode 3. sklonište4. sigurnost 4. zaštita5. pokret 5. aktivnosti6. rast i razvoj 6. učenje i obrazovanje7. zdravlje 7. higijena

- svoju teoriju zaključio je s dva aksioma: "svaka kultura mora zadovoljiti biološki sustav potreba" i "svako kulturno dostignuće koje podrazumijeva korištenje predmeta i simbolike pomaže unaprjeđivanju ljudske anatomije, a odnosi se na zadovoljavanje tjelesnih potreba" – kultura je utilitaristička, prilagodljiva i funkcionalno integrirana- njegovi pristupi temelje se na sposobnostima antropologa da uoči neke funkcije kulturnog ponašanja- smatrao da kultura nije zbirka izdvojenih obilježja, nego međusobno povezana cjelina

10

www.sajt.com.hr

A. R. RADCLIFFE-BROWN(1881. – 1955.)

- rođen u Engleskoj - osnivač odsjeka za antropologiju: na Sveučilištu u Cape-Townu, Sveučilištu u Sydneyu i Sveučilištu u Chicagu; podučavao je i na Oxfordu i u Kairu - odvojio je "socijalnu antropologiju" od etnologije

- predlaže da pojmovi "etnologija" i "antropologija" trebaju označavati različita usmjerenja istraživanja - zalaže se za to da antropolozi koji se bave rekonstrukcijom povijesti pripadaju etnologiji, a da socijalna antropologija označava "izučavanja pravilnosti koja se otkrivaju u razvoju ljudskog društva te se mogu ilustrirati ili prikazati izučavanjem primitivnih naroda" (Moore 2002:190)

- socijalna antropologija se temeljila na poredbenoj metodi, njezin cilj je bio rasvijetliti opće zakonitosti ljudskoga društva

- Radcliffe-Brown ju je smatrao poddisciplinom komparativne sociologije

- najznačajnija djela: - Otočani s Andamana (1922.) - predavanje Religija i društvo, održano 1945. godine – suprotstavio je totemizam i štovanje predaka - vodio terenska istraživanja na otočju Andaman te među Aboridžinima u zapadnoj Australiji- društvene strukture su odnosi udruživanja među pojedincima, postoje neovisno o pojedinačnim članovima koji mogu zauzimati ta mjesta

- društvene strukture su za Radcliffe-Browna bile jedinice usporedbe - "Društvena struktura uključuje sve odnose među pojedincima, razlikovanje između pojedinaca i skupina prema njihovim društvenim ulogama i odnose među pojedinim skupinama ljudi i šire mreže veza." (Moore 2002192)

- funkcija kulturnih institucija = uloga koju one imaju u održavanju društva, a ne u zadovoljavanju potreba pojedinca (kao što je tvrdio Malinowski)- njegova analiza društvene strukture i funkcije preusmjerila je antropološko istraživanje na institucije i njihovu ulogu u održavanju i reprodukciji društva; danas je njegova važnost u antropologiji mnogo manja nego u vrijeme kad je pisao svoja djela

11

www.sajt.com.hr

EDWARD EVANS-PRITCHARD(1902. – 1973.)

- studirao povijest na Oxfordu, gdje je i magistrirao- doktorirao je disertacijom u kojoj je opisao rezultate tromjesečnog istraživanja među Azandama- crna ovca britanske socijalne antropologije; najprije je slijedio njezine zagovornike, a zatim ih napadao- predavao je na Katedri za socijalnu antropologiju na London School of Economics, zatim je postao redovni profesor sociologije na Sveučilištu u Kairu, predavao je i na Cambridgeu, no kao redovni profesor socijalne antropologije ostao je najduže na Oxfordu

- najznačajnija djela:- Čaranje, proricanje i magija kod Azandea (1937.) - The Nuer (1940.) – autor izvještava o dobnom sustavu Nuera, u kojem svake četiri godine nova skupina mladića prolazi obrede inicijacije- Srodstvo i brak kod Nuera (1951.) - Afrički politički sustavi (1940.) – izdao zajedno s Meyerom Fortesom, zbirka reprezentira tadašnje stanje škole britanske socijalne antropologije i misli- Azande: povijest i političke institucije (1971.) – opisuje širenje Azande u razdoblju od 150 godina- većinu svojih djela objavljivao prema narudžbi Vlade- Evans-Pritchardovi raniji radovi naglašavaju strukturu i funkcije u društvenim odnosima, dok je u kasnijim temeljito promijenio svoje polazište- britanska socijalna antropologija je postala neomiljena zbog ahistorijskog pristupa i naglaska na društvenom statusu, pri čemu se umanjivala uloga pojedinca- u kasnijim je radovima Evans-Pritchard zastupao mišljenje koje je bilo suprotno toj tradiciji britanske socijalne antropologije, pobijao je Radcliffe-Brownov strukturalni funkcionalizam – mislio je da socijalnu antropologiju treba preoblikovati u socijalnu povijest- smatrao da teorije nastaju na temelju činjenica sa stvarnog terena

12

www.sajt.com.hr

LESLIE WHITE(1900. – 1975.)

- studirao je psihologiju, te sociologiju i antropologiju - zagovarao kulturnu evoluciju – na 2 razine:

1) zastupa teoriju kulturne evolucije2) zagovarao opću znanost o kulturi (ne o kulturama), koju je nazvao kulturologijom

- naglašavao kulturni determinizam – kao suprotan slobodnoj volji i teizmu- njegova naučavanja su zbog svoje evolucionističke naravi zacijelo naškodila njegovoj karijeri budući da nisu bile u skladu s tadašnjim antropološkim mišljenjem, a protiv njegovih teorija pobunila se i Katolička crkva

- u njegovoj teoriji evoluciji je ključno funkcionalističko poimanje kulture – kultura zadovoljava potrebe živih bića kao vrste

- najvažnije dimenzije kulture su one koje čovjeku osiguravaju adaptivne, biološke prednosti- podjela kulture na tri podsustava:

1) tehnološki (mehanička, fizička i kemijska sredstva te tehnike njihova korištenja) 2) sociološki (međusobni odnosi) 3) ideološki (ideje, vjerovanja, znanje)

- 4. kategorija – osjećajna ili kategorija pristupa je dodana naknadno- primarni = tehnološki sustav – tehnologija kao temelj na kojem se grade socijalni i ideološki sustavi, tj. tehnologija određuje ostale aspekte kulture- formula za izračunavanje stupnja kulturnog razvoja: E × T→ C

- E = količina energije - T = kvaliteta tehnologije - C = stupanj kulturnog razvoja

- znanost o kulturi: 1) treba biti znanost; 2) treba biti riječ o kulturi, a ne o kulturama; 3) treba biti deterministička, tj. ne pozivati se na slobodnu volju, pojedinca ili bilo što drugo izuzev kulture - ljudi se prema iskustvu mogu odnositi na dva načina: znanošću i umjetnošću

- umjetnost se bavi univerzalnim preko partikularnoga, a znanost je način spoznaje koji polazi od posebnoga prema općemu

- White nije pridonio antropologiji samo ustanovljivanjem posebne teorije kulture, nego ponovnim uvođenjem teoretiziranja kao kreativnog antropološkog pothvata

13

www.sajt.com.hr

JULIAN STEWARD(1902. – 1972.)

- rođen je u Washintonu D.C., a najvažnije formativne godine proveo je na američkom Zapadu- predavao je na sveučilištu Columbija, Michigan, Idahou, na zavodu Smethsonian i dr.- najviše je pridonio razvoju područnih znanstvenih programa, usmjeravanju antropološkog istraživanja prema problemima promjena u kulturi i razvoju Trećeg svijeta - njegove ideje utjecale su na američku arheologiju- najvažniji doprinos antropološkoj teoriji jesu dva značajna koncepta: kulturna ekologija i multilinearna evolucija

- najznačajnija djela:- disertacija iz 1929. Obredna luda američkih Indijanaca – bavila se izučavanjem zamjene uloga i općekulturnih obrazaca društvenog humora i obrednih lakrdija- Priručnik o južnoameričkim Indijancima (Steward (ur.) 1946. – 1950.) – naglasak na kulturnom razvoju domorodačkih društava Južne Amerike- Teorija kulturne promjene: metoda multilinearnog razvoja (1955.)- Domorodački narodi Južne Amerike (Steward i Faron, 1959.)

- kulturna ekologija jest disciplina koja izučava procese prilagodbe društva svojoj okolini- kulturna ekologija je način promatranja "čovjeka u mreži života", tu mrežu u isti mah čine prirodne i kulturne stvarnosti- Stewardova tri osnovna koraka u kulturno-ekološkom istraživanju:

1) propitati međuodnos između proizvodne tehnologije i okoline, tj. odnos između materijalne kulture i prirodnih resursa

2) analizirati obrasce ponašanja pri iskorištavanju određenog područja pomoću posebne tehnologije

3) određivanje načina kako "obrasci ponašanja uključeni u iskorištavanje okoline utječu na ostale aspekte kulture"

- multilinearna evolucija – bavi se ograničenim sličnostima u obliku, funkciji ili vremenskom slijedu- Steward je proučavao razvoj u 5 središta stare civilizacije – Mezopotamiji, Egiptu, Kini, Srednjoj Americi i Andama – sličnosti objašnjava time što su se ta središta razvila u sušnom ili polusušnom području što je utjecalo na njihov daljnji razvoj- Stewardov je materijalizam naglašavao:

1) središnju povezanost okoline i kulture i njezine utjecaje na ostale vidove života2) traganje za pravilnostima u obrascima i sličnostima među društvima3) važnost kauzalnog tumačenja sličnih razvoja pred povijesnim rekonstrukcijama

14

www.sajt.com.hr

MARVIN HARRIS(1927. – 2001.)

- njegovo se djelo povezuje s idejom kulturnog materijalizma koji se "osniva na jednostavnoj pretpostavci da je društveni život ljudi odgovor na praktične probleme zemaljskog života" (Moore 2002:251)

- najznačajnija djela:- Grad i selo u Brazilu (1956.)– zasnivala se na terenskom istraživanju područja Minas Velhas koji se nalaze u državi Bahia, u Brazilu; opisuje razvoj izdvojenog naselja koje zbog zlatne groznice postaje regionalnim središtem, ali potom mu slava opada kad su rudnici bili iskorišteni- Manjine u Novom Svijetu (1958.) – zajednički rad s Charlesom Wagleyem; propitivanje rasnih pitanja - Rasni obrasci u Amerikama (1964.) – rasprava o korijenima rasizma, analiza ekonomskih uzroka rasizma, usporedba rasizma u Latinskoj Americi i u SAD-u- Uspon antropološke teorije (1968.) – opisuje kulturni materijalizam kao sociokulturnu istoznačnicu Darwinovoj selekciji i odmah ga određuje kao neidealističku i evolucijsku teoriju- Kulturni materijalizam: borba za znanost o kulturi (1979.)

- Harris je razlikovao svoje stajalište "kulturnog materijalizma" od filozofskog materijalizma – tj. pitanje materije ili uma, kao i od dijalektičkog materijalizma, sklopa poimanja koja su formulirali Marx i Engels- zalaže se za razlikovanje mentalnih i biheviorističkih događaja te emskih i etskih događaja

- mentalni događaji – sve misli i osjećaji koje su ljudi iskusili u svom umu- bihevioristički događaji – "svi pokreti tijela i učinci svih pokreta, malih i velikih, što su ih proizvela sve živa bića ne zemlji" (Moore 2002:256)- emski događaji – emsko stajalište je ono sudionika- etski događaji – etsko stajalište je stajalište promatrača

- Harris je napravio podjelu na:1) infrastrukturu – načini proizvodnje i reprodukcije2) strukturu – kućna i politička ekonomija3) superstrukturu – sastoji se od činova povezanih s važnošću simboličkih procesa za ljudsku psihu – od umjetnosti do oglašavanja, obreda i sporta

- Harris smatra da u antropološkim istraživanjima prednost imaju istraživanja usredotočena na infrastrukturu - "razumijevanje kulturnih obrazaca najprije zahtijeva objašnjenje fenomena u kontekstu infrastrukture – međudjelovanje kulture i prirode izraženo dimenzijama poput preživljavanja, nastanjivanja, stanovništva, demografije itd. – a potom razumijevanje kako te promjene preoblikuju strukturu i superstrukturu" (Moore 2002:258)- Harrisova analiza složenih društvenih obrazaca ispitivanjem biti infrastrukture – dva primjera: zašto postoji toliko mnogo svetih krava u Indiji?; zašto se raspao Sovjetski Savez?

15

www.sajt.com.hr

ELEANOR BURKE LEACOCK(1922. – 1987.)

 - vodeća markstistička femininstica u američkoj antropologiji- terenska istraživanja koje je vodila više od 40 godina pokrivala su područja poput gospodarstva lovaca-sakupljača na Labradoru, odgoja djece u Europi, obrazovne etnografije u urbanoj Americi i ruralnoj Zambiji, etnopovijesti trgovine krznom u Sjevernoj Americi itd.- središte njezinog znanstvenog bavljenja bila je tvrdnja da je podređenost žena posljedica kapitalizma, a ne urođenih rodnih razlika- bila je među prvim američkim antropolozima koji su primijenili otvoreni marksistički pristup razumijevanju etnografskih činjenica, a posebno povijesnoj preobrazbi položaja žena - njezina disertacija je dobila pohvale zbog podrobnosti istraživanja i objavljena je kao znanstvena rasprava Američke antropološke udruge – što je bilo jasno priznanje njezinu znanstvenom doprinosu i akademskoj budućnosti, ali je ipak njezin položaj bio marginaliziran

- najznačajnija djela:- Lovna područja Montagnaisa i trgovina krznom (1954.)

- etnografsko-povijesna istraživanja o Montagnais-Naskapima na Labradoru otkrila su da se društveni život ovoga naroda bitno izmijenio zahvaljujući trgovini krznom- rekonstruirala je povijesne preobrazbe lovnog gospodarstva i odnose vlasništva (pojedinačno vlasništvo se javilo uslijed promjena vlasničkih odnosa vezanih uz trgovinu krzna)- povijesne promjene kod Montagnais-Naskapi pokazale su da tradicionalna, nezapadna društva nisu statična, ona se mijenjaju, što je bilo značajno jer su se ta društva nerijetko smatralo konzervativnima i stabilnima

- utjecajan članak – Utjecaj žene u egalitarnom društvu: posljedice na društveni razvoj (1978.) – pokazala kako je pretpostavka antropologa da su žene bile u podređenom položaju u većini tradicionalnih društava posljedica loših etnografskih istraživanja i primjene predrasuda svojstvenih klasnim društvima iz kojih su antropolozi potjecali

 - autorica tvrdila da je podređenost žena bila povijesna posljedica, a ne univerzalna okolnost- istaknula je povijesne preobrazbe koje je prouzročio razvoj klasnih društava i širenje zapadnog kapitalizma (što je utjecalo i na podređenost žena) - povezala je Boasovu tradiciju uspostavljanja povijesnog konteksta kulturnih obrazaca s marksističkom tradicijom angažiranosti    

16

www.sajt.com.hr

CLAUDE LÉVI STRAUSS(1908.)

- francuski antropolog- u antropologiji poznat kao osnivač strukturalizma, pristupa koji se pojavljuje isključivo u njegovom djelu- recepcija njegova rada u engleskom govornom području dolazi kasnije zbog kasnijih prijevoda - 1932. diplomirao pravo i filozofiju na Sorbonnei, završio poslijediplomski studij sociologije i počinje se zanimati za antropologiju - obavio brojna terenska istraživanja u Brazilu - zbog židovskog nasljeđa morao napustiti Francusku, emigrira u New York- 1942. – 1945. predaje na New School of Social Reasarch, surađuje s antropolozima poput Boasa, R. Benedict i M. Mead- 1947. se vratio u Francusku i 1948. obranio doktorsku disertaciju na Sorbonnei – Osnovne strukture srodstva - radio kao asistent-kustos u Musèe de l'homme i izabran za profesora na École des Hautes- tragao za dubokim strukturama društvenog života- 3 glavna područja istraživanja: sustavi klasifikacije, teorija srodstva, logika mita- na njegovu je analizu utjecala strukturalistička lingvistika (Roman Jacobson)- u Osnovnim strukturama srodstva pružio enciklopedijski pregled sustava srodstva, analizira avunkulat (odnos ega i njegovog ujaka)- proširio istraživanje struktura izučavanjem fenomena mita, mitologija je glavna tema četiri toma knjige Mithologiques

o Pripovijest o Asdiwalu – njegova najčešće navođena analiza mita- bez obzira na velik broj kritika duboko utjecao na socijalnu antropologiju i na način razmišljanja o kulturi i svijesti

- najznačajnija djela:- Osnovne strukture srodstva (1949.) – enciklopedijski pregled sustava srodstva- Tužni tropi (1955.) – istraživanje indijanskih skupina u Brazilu- Divlja misao (1966.)- Totemizam (1963.)- Strukturalna antropologija (1. dio 1958., 2. dio 1973.)- Mythologiques: Sirovo i kuhano (1969.), Od meda do pepela (1973.), Podrijetlo ponašanja za stolom (1978.), Goli čovjek (1981.) – istraživanje fenomena mita- Pogled iz daleka (1985.)- Ljubomorni lončar (1988.)

17

www.sajt.com.hr

VICTOR TURNER(1920. – 1983.)

- rođen u Glasgowu, studirao u Londonu, diplomirao u Manchesteru- istraživanja je provodio među stanovnicima Ndembu sa sjeverozapada Zambije- teorijski doprinos – 3 važne točke

1) priroda simbola 2) društveni proces hodočašća 3) analiza društvene izvedbe (performance)

- najznačajnija djela: - Raskol i kontinuitet u jednom afričkom društvu (1957.) – obrađuje društveno uređenje društva Ndembu- The Ritual Process : Structure and Anti-Structure (1969.) – o liminalnim prijelazima kao razdobljima u i izvan vremena i strukture te opisuje suprotnosti koje prate communitas (jednakost/nejednakost, prijelaz /stanje...)- Dramas, Fields, and Metaphors: Symbolic Action in Human Society (1974.) – objašnjava pojam communitas te iznosi zapažanja koje je ostvario u plemenu Ndembu, a koja se tiču njihove interakcije i procesa koji je kasnije nazvao društvenom dramom- Slike i hodočašća u kršćanskoj kulturi: antropološke perspektive (1978.; zajednički rad sa suprugom Edith Turner)

- društvene drame su jedinice društvenog života koje se ponavljaju; odvijaju se po nekom redoslijedu, poput procesa

- jedinica analize – ima početak, sredinu i kraj- simboli - Turner naglašava značenja koja se pridaju simbolima

- simboli imaju neka temeljna zajednička svojstva- simboli su jaki sažeci značenja- oni su multivokalni, iskazuju više značenja – mogu govoriti različitim ljudima na različite načine - stvaranje i preoblikovanje značenja se odvija unutar posebnog, dinamičnog konteksta društvenih procesa

- liminalnost je posebno razdoblje društvenog života u kojem je prijelaz glavna tema - termin liminalnosti preuzeo od Van Gennepa- tada pojedinac nema jasno definiran položaj, ali postoje brojni simboli kojima se on pokušava dočarati- liminalna razdoblja obilježavaju promjene i privremena obustava uobičajenog društvenog života - liminalna razdoblja ukazuju na postojanje dvaju glavnih modela ljudskih odnosa:

- prvi = društvo kao strukturirani, često hijerarhijski sustav s razlikovanjem ljudi u smislu pojmova "više" i "manje"- drugi = nestrukturirano ili rudimentarno strukturirano društvo, s relativno nediferenciranim communitasom, zajednicom jednakih pojedinaca podređenih općoj vlasti obrednih starješina

- hodočašća su liminalni (prijelazni) fenomeni koji prikazuju vrijednost communitasa u društvenim odnosima

- koriste simbole da bi naglasili promjenu nastalu prijelazom, bila to integracija ili promjena određenog statusa

18

www.sajt.com.hr

CLIFFORD GEERTZ(1926. – 2006.)

- studirao je englesku književnost i filozofiju, kasnije se počeo baviti antropologijom - istraživanja u Indoneziji, na Javi - predavao na Stanfordu, Berkeleyju, Chicagu- njegov pristup se temelji na metafori kulture kao teksta i na antropološkom istraživanju kao interpretaciji teksta

- najznačajnija djela:- Djela i životi. Antropolog kao pisac (1968.)- Religija na Javi (1960.) – primjer klasične etnografije- Nazadovanje zemljoradnje (1963.) – kulturno-ekološka studija Indonezije; usporedba zemljoradničkih sustava; utjecaj prostornog rasporeda različitih agrosustava na razvoj i privredu- Torbari i prinčevi (1963.) – opisuje indonežanske gradove, Modjokutu na Javi i Tabanan na Baliju, te želi pokazati utjecaj lokalnih kulturnih obrazaca na gospodarski razvoj- Društvena povijest jednog indonezijskog grada (1965.) – sažetak političkog i gospodarskog razvoja zajednice Modjokutoa od 19. stoljeća do kasnih 1950-ih godina - Interpretacija kultura (1973.)

- poglavlje Gusti opis: prema interpretativnoj teoriji kulture - uvodi novu definiciju pojma kulture - za njega je pojam kulture semiotički - znanost koja se bavi pojmom kulture ne treba biti eksperimentalna znanost koja traga za zakonitostima već interpretativna znanost u traganju za značenjem - ideja gustog opisa – preuzima iz djela Gilberta Ryla – gusti opis: primjer namigivanja i treptanja – slični postupci su zapravo različiti jer namigivanje poručuje značenje a treptanje ne – postoji cijeli niz mogućnosti stvaranja sadržaja takvim jednostavnim sredstvom komunikacije

- gusti opis utvrđuje i otkriva takve kontekste (primjerice: namigivanje ima svoju parodičnu stranu, namiguje se iz šaljivost, lažno namigivanje itd.)

19

www.sajt.com.hr

MARY DOUGLAS(1921. – 2007.)

- rođena u Italiji, odrasla i školovala se u Velikoj Britaniji- predavala na Oxfordu, University Collageu u Londonu, na Princetonu i dr. - 1949. – 1950., i 1953. vodila je terenska istraživanja među zairskim Lele- ponajviše su je zanimale međukulturalne usporedbe – njena su djela uvela važan antropološki pristup simboličkim klasifikacijama i njihovim društvenim kontekstima- dvije teorijske tradicije u njenom radu:

1. proširila je Durkheimovo traganje za sustavima klasifikacija i osnovama društvenog iskustva, tvrdi da su sustavi znanja društveni sustavi i da njihove definicijske kategorije izražavaju društvene stvarnosti

2. služi se komparativnom metodom, preuzetom iz djela Evans-Pritcharda

- najznačajnija djela:- monografija Lele iz Kasaia (1963.) – propituje institucije društva Lelea- mnoštvo članaka s različitim aspektima istraživanja Lelea - knjiga Čistoća i opasnost: analiza onečišćenja i tabua (1963.)

- središte njena rada – društveni temelji simboličkih klasifikacija- otkriva isprepletenost magije, tabua i mane (nadnaravna moć) i onečišćenja te na taj način pruža izvanredni komentar antropološkim pristupima ritualu i religiji

- stvorila dva koncepta za ispitivanje društva: skupine i mreže - "mreža se odnosi na pravila koja povezuju jednu osobu, s drugim osobama na osnovi usredotočenosti na Ega" (Moore 2002:338)- povezala je skupinu i mrežu s drugim dimenzijama kulture, kao što su ekonomski i politički izrazi različiti društvenih konteksta; simboličke strukture koje se odnose na ljudsko tijelo i društvo, te kozmološke tvrdnje u odnosu na prirodu, vrijeme, ljudsku prirodu i društveno ponašanje- objavljivala djela u kojima je analiza skupina/mreža primijenjena na suvremena industrijska društva

20

www.sajt.com.hr

JAMES FERNANDEZ(1930.)

- njegovo djelo predstavlja postmodernistički pristup - neke karakteristike: naglasak na lokalnom znanju, tvrdnja o postojanju usporednih istina, odnosi moći i znanja, inzistiranje na nesvodivosti značenja

- terenska istraživanja u Španjolskoj te u Africi (Gabon)- predavao na Princetonu, u Chicagu i dr., kao gostujući profesor u Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Švedskoj, SAD-u- smatra da se istraživanje treba temeljiti na promatranju sa sudjelovanjem

- najznačajnija djela:- Bwiti: etnografija religijske mašte u Africi (1982.) – Bwiti je složena sinkretistička religija s izvorištem u JZ Gabonu, ali se proširila sjevernije, koja se izražava u složenoj, cjelonoćnoj svečanosti; autor nastojao razumjeti složena značenja kulta transformacije Bwiti - članci u narodu Fand, afričkim religijskim pokretima, konceptu metafore u kulturnoj analizi, niz članaka o istraživanju među rudarima i uzgajivačima stoke u Asturiji

- Fernandez govori o tropima kao o metaforičkim iskazima ljudi o sebi i o drugima- smatra da bi se obredi trebali analizirati kao "nizovi ustrojujućih slika ili metafora koje pokreće niz nadređenih i podređenih ceremonijalnih prizora" (Moore 2002:354)

- obred = "odigrani, javni diskurs u kojem se značenja stvaraju, odnose i suprotstavljaju u djelovanjima i riječima koji uvijek znače nešto drugo" (Moore 2002:354-355)- riječ je o igri tropa – istraživanje zahtijeva golem istraživački napor jer treba opisati ceremonijalne predstave i rasplesti mrežu višeznačnih metafora

21