Jezike odlike narodne balade Smrt Omera i Merime

Jezike odlike narodne balade Smrt Omera i MerimeFonologijaRefleks glasa jatGlas jat ima svoje korijene jo u praslavenskom jeziku. U bosanskom jeziku zastupljeni su svi refleksi jata, ali u zavisnosti od govornog podruja jat se razliito reflektovao, tako da u nekim podrujima imamo ijekavski, u drugim ikavski, a u treim pak ekavski. U nekim podrujima, najee na graninim, dolazi do preplitanja dijalekata odnosno ulijevanja jednog dijalekta u drugi.

U verziji koju je Vuk zabiljeio u Zbirci narodnih pjesama 59 rijei je sa refleksom glasa jata, od toga je 57 rijei sa ekavskom zamjenom jata, a samo dva primjera sa ijekavskom zamjenom jata.

Tri verzije balade Smrt Omera i Merime koje moemo nai u Vukovoj zbirci pripadaju skupinama pjesama sa bonjakom tematikom, koje je uobliio pjesnik izvan naeg govornog podruja, pa tako u njima preovladavaju ekavizmi, dok u verzijama koje su zabiljeene na naem govornom podruju dosljedno sadravaju ijekavsku zamjenu jata.Refleks jata moemo prepoznati u slijedeim stihovima.

U imenicama:Omer mome, Merima devojka.U proljee kad im cveta cvee.U kolu pesme napevaju. Neg evo ti do dve do tri rei.Al besedi lepe Mere majka.

U glagolima:U proljee kad im cveta cvee.Al besedi Omer mome mlado.Nek me Mera mrtvoga celiva.Ponee ga Merinome dvoru.Da ga jadna mrtvoga celivam.U glagolima ijekavsko jotovanje:ita rei pa suze proliva. U pridjevima:Lepom e te oeniti majka.Ao Fato, ala ti si lepa!Jer je moja pobedljiva majka.Kad ujutro beli dan osvanu.U pridjevima ijekavska zamjena jataNe pusti glasa do bijela dana.

U brojevima:Neg evo ti do dve do tri rei.

Jotovanje

Jotovanje je glasovna promjena koja se vrila u razliitim periodima razvoja naeg jezika, pa tako imamo stara praslavenska, i nova naa jotovanja. U ovoj baladi imamo slijedee primjere jotovanja, tj. noviju vrstu jotovanja u rijei cvet, a epentetsku vrstu jotovanja u primjeru groblje.U prolee kad im cveta cvee.Tada Meru na groblje donee.

Primjer jotovanja u rijei cvijee spade u novije jotovanje, koje je izvreno u zbirnim imenicama sa nastavkom je, dok primjer jotovanja u imenici groblje spade u oblik promjene imenica prema osnovnoj imenici grob. Palatalizacija

Mijenjanje zadnjonepanih suglasnika k,g,h ispred vokala prednjeg reda e i i, naslijee je jo iz praslavenskog jezika, a ta promjena poznata je pod nazivom palatalizacija. U naem jeziku postojale su tri palatalizacije. Imena su dobile prema vremenu svog nastanka: prva palatalizacija, druga palatalizacija i trea palatalizacija. Rezultat I palatalizacije sauvan je u tvorbi nekih imenica koje se zavravaju na k,g,h.

Omer mome, Merima djevojka.Ovaj primjer I palatalizacije zabiljeen je u gotovo svim verzijama narodne balade Smrt Omera i Merime.Prva palatalizacija zabiljeena je u ovoj baladi u rijei mome, a to je primjer palatalizacije koja se vri u tvorbi nekih imenica.U Zbirci pjesama kod Vuka nisu zabiljeene promjene druge palatalizacije, dok ista verzija balade zabiljeena u knjizi Bosanskohercegovaka knjievna hrestomatija biljei te promjene. Primjer iz knjige Bosanskohercegovaka knjievna hrestomatija:Kad je majci knjigu napisao. On govori Fatimi djevojci.

Leksika

U ovoj narodnoj baladi zastupljena je slavenska leksika sa nizom orijentalizama koji su se udomaili odnosno pronali svoje mjesto u naem jeziku i za pojedine od njih ak nemamo adekvatnu zamjenu. Sada u navesti orijentalizme koji su navedeni u ovoj baladi.Sumbul zumbul m (pers.) cvijet Hyacinthus orientalis U bai mi sumbul cvjeta, ja ga ne berem (sevd. 122) < tur. sumbul < per. sunbul

Karanfil zain (crna zrnca karanfil biber) nek me naspe miem i amebom, ponajvie mrkim karanfilom ( Muz. Zap. Inst. 1811.)< ar. garanful < grc. Karanfilon

ul m (per.) rua, ruica dva obraza dva ula rumena (Aikl. 15) ul djevojka pod ulom zaspala, ul se kruni pa djevojka budi (Vuk I 307). esto se ova rije stavlja u narodnu pjesmu pred enska imena ili imenice enskog roda. "ul-Fatima po ul bai eta (S.S. 45)Tur < gul < pers. Gul

Divit m (ar.) pernica sa mastionicom zajedno. Pernica se zadijevala za pas ili bensilah, a mastionica bi titila da divit ne propadne kroz pas. Divit je pravljen od metala i obino je ute boje. U mastionici je smotak konaca natopljen mastilom tzv. Mureefom, kako se ne bi mastilo prolilo. uzmi divit i kalem (M.H. III 429) < tur. divit < per. Diwit < ar. dawat.

ardak aka m (per.) . lijepa obino dvospratna kua okruena baama, dvorac, ljetnikovac. Na ardaku na visoku kraj dam pendera (nar.pjesma).tur < sardak < pers. artag (ar-tag), zgrada na etiri svoda.

Sokak aka m (ar.) ulica sve pucaju puke sokacima (K. H. I 32) Il da doe, il sokakom da proe (Muz. Zap. Inst. 2268) < tur. dokak < ar. zugag.

Sanduk m (ar.) drveni koveg, krinja u odaji sanduk otvorio (M.H. III 123). Moe biti i od papira i od kakvog drugog materijala.< tur. sanduk < ar. sandug i sundug.

Zajedno sa osmanlijskim osvajanjima naih prostora dolazi i mnotvo rijei orijentalnog porijekla u na jezik. Turcizme je na naim prostorima irilo: islamizirano stanovnitvo, osobito gradsko i inovniko. Usmena knjievnost je doprinijela prenoenju i uvanju orijentalne leksike.

Arhaizmi

Pored turcizama u baladi Smrt Omera i Merime zabiljeeni su i arhaizmi slavenskog porijekla.

Mu = utiUmorila = ubilaPoinuo = umro

ZakljuakU ovoj baladi mogu se izdvojiti slijedee jezike odlike:fonoloke refleks glasa jat, jotovanje, palatalizacija, problematika suglasnika h i f, afrikata ,,, konsonantske promjene, kao i vokalske redukcije, te nepostojano a.

morfoloke upotreba genitiva umjesto akuzativa, dui oblik pridjeva, produeni oblik mnoine, oblici deminutiva, sufiks, prefiks kao i sufiksalno-prefiksalna tvorba.sintaksike subjekt, predikat, atribut, reenice (poticajne, upitne, izjavne, uskline reenice), sintaksa padea.leksike na planu leksike izdvojila sam orijentalizme koji su ouvali svoje mjesto u naem jeziku, kao i par slavenskih arhaizama.