Jezički revizionizam u suvremenoj metaetici - hrfd.hr · lja i reviziju neposrednog (»zdravorazumskog«) poimanja jezika. Sve do tzv. »jezičkog obrata« u filozofiji početkom

PregledničlanakUDK17.0:[1:81]Primljeno31.12.2011.

Nenad CekićUniverzitetuBeogradu,Filozofskifakultet,ČikaLjubina18–20,RS–11000Beograd

[email protected]

Jezički revizionizam u suvremenoj metaetici

SažetakMetaetika s kraja 20. i početka 21. stoljeća pokazuje znakove revitalizacije. To se vidi iz ogromne produkcije tekstova i knjiga koji se bave ovom disciplinom. Međutim, hiperpro-dukcija ne mora značiti kvalitetu. Suvremeni ekspresivizam zamijenio je svog prethodnika (emotivizam), pitanje je samo koliko uspješno. Njihovi teorijski suparnici, naturalisti, po-kušavaju levitirati između metodoloških pretpostavki i supstantivnih tvrdnji. Ali i suvremeni ekspresivizam i suvremeni naturalizam u metaetici imaju nešto zajedničko: ideju revizije jezika.

Ključne riječirevizionizam,naturalizam,ekspresivizam,metaetika

Iposlijevišeodstoljećasvog»službenog«postojanjasuvremenametaetikanegubinaživotnojsnazi.1Godišnjaprodukcijametaetičkihtekstovanadilazigranicepreglednosti.Ipak,činisedaiusuvremenojmetaeticiglavnupažnjuizazivajupitanjakojajejoš1903.godinepokrenuoGeorgeEdwardMoore:pi-tanjasmislajezikamorala,značenjamoralnihterminaistatusaistineuokvirumorala.Međutim,Mooreovaknjigabilajetekzačetakobimneraspravekojajenakrajuobuhvatilaimnogedrugefilozofskediscipline,kaoštosufilozofi-jajezika,epistemologija,metafizika,logika,filozofijaduha,filozofijaakcijeipsihologijamorala.Osimtoga,suvremenametaetikasvevišeanaliziraihi-storijskipostavljeneprobleme,naročitoHumeoveiKantovestavoveoprirodimoralnemotivacije.(Ali,tonijesve,naravno.)2

1. Metaetika, opis i istina

Krenimoodjedneintuicije.Napredrefleksivnomnivouzdravorazumskipri-stup jeziku, iako razlikujedeskriptivno (»jest«)odvrijednosnog, čestopo-drazumijevadadeskriptivniiskazijesuistiniti ilineistinitinaistinačin.Tobiznačilodaobjevrstejezikaimajujednakeistinosneuvjete,štojeidanasproblematičnateza.Jezikseizoveperspektivevidiprijesvegakaoopisstvar-nosti,aopispopretpostavcimorabitiiliistinitilineistinitnajednaknačin.U

1

Ufilozofskojzajednicigotovose jednoglas-no pretpostavlja da je metaetika svoj životpočela1903.MooreovimPrincipima etike.V.Moore, G. E.,Principia Ethica, CambridgeUniversityPress,Cambridge2005.Ipaktoneznačidaznačajnijihmetaetičkihrazmatranjanijebiloranijeitoodantike.

2

V.npr.Miller,A.,An Introduction to Contem-porary Metaethics, Polity Press, Cambridge2003.;Fisher,A.,Metaethics: An Introducti-on,Acumen,Durham2011.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(227–242)

N.Cekić,Jezičkirevizionizamusuvreme-nojmetaetici228

filozofijijezikaovajpristupdobiojeformuliranuteorijukojaseobičnona-ziva»semantikomistinosnihuvjeta«.OvajpristupprirodijezikaMaxKölbelopisujenasljedećinačin:

»Temeljnaidejasemantikeistinosnihuvjetačestoserezimirakaoidejapremakojojsesmisaonekerečeniceodređujetakoštoćesepružitiuvjetipodkojimabionabilaistinita.Zatimseovokondenzirauslogandasmisaorečenicečinenjeniistinosniuvjeti.Ovajsloganimaintuitivnuprivlačnost jer jesmisaorečeniceonoštonetkospoznajekadajerazumije,pajeplauzibilnopretpostavitidapoznavanjeuvjetapodkojimajerečenicaistinitajestnjenorazumijevanje.«3

Usvakojodovihteorijaznačenjaidejaistinedirektnojepovezanasaznače-njempropozicija,rečenicailiiskaza,ovisnootomuštoteorijaimanamjerurazjasnitiinaštoseoslanja.Akojest,kojajetovrstaopisaikojasevrsta»re-alnosti«tuopisuje?Jelisvakaistina(neki)opis?Akonije,kakvajeprirodaistineumoralu?I,postojiliuopćeistinaumoralu?

1.1. Prvobitna revizija: metaetika kao ideja i »argument otvorenog pitanja«

Možeserećidavećsamaidejametaetikepredstavljapozivnajezičkurevizi-ju.Iporedovečinjenice,malojeradovakojisedirektnobaveredefinicijamaključnih(meta)etičkihpojmova,tj.revizijomjezikamoralakaotakvog.4Me-taetikaje,izmeđuostalog,nastalaikaopokušajpobijanjaopisanesemantikeistinosnihuvjeta,tj.intuicijepremakojojsvakijezikjestopisstvarnostiilijebarsopisomstvarnostineraskidivopovezan.Atajpokušajujednopredstav-ljairevizijuneposrednog(»zdravorazumskog«)poimanjajezika.Svedotzv.»jezičkogobrata«ufilozofijipočetkom20.stoljećapodrazumijevalosedajeijezikmoralanekakavopisnekakvestvarnosti.Aopisipopretpostavcimora-jubitiistinitiilineistiniti.Ovajpristupnazivaseisemantičkimreprezentaci-onizmom.5Zbogidejepovezanostispoznaje(»kognicije«)iopisa(»deskrip-cije«)umetaetičkojliteraturisusetermini‘kognitivizam’i‘deskriptivizam’običnotretiralikaokoekstenzivni,akoneisinonimni.Ne-deskriptivizamupitanje dovodi rasprostranjeno uvjerenje da sve rečenice koje imaju oblikiskazapredstavljajuautentičniodrazvjerovanja (belief)onezavisnoposto-jećojstvarnosti.Međutim,ne-deskriptivizam,iakojeriječoterminukojiseprvenstvenokoristiumetaetici,nijeekskluzivnometaetičkistavvećsemožesagledatiikaostavpremaprirodijezikaopćenito.Moglibismogaokarakte-riziratiikaofilozofskupozicijupremakojojjeziknemasamofunkcijuopisi-vanjastvarnosti.OvakavstaveksplicitnozauzimaWittgensteinuFilozofskim istraživanjima,6apotomiAustiniSearle.Štoviše,idejadajejezikisključivovrstaopisastvarnostimožesesmatratiigreškom.7»Igraopisivanja«jestjed-na,alinikakoneijedina»jezičkaigra«.Razlogzapostojanjekognitivističko-deskriptivističkeintuicijeuprirodnomjeziku jednostavno jeobjasniti. Izmeđurečenica tipa»X jedobro« i»X ježuto«naizglednepostojibilokakvaformalnalogičkailigramatičkarazlika.Neposrednouvjerenjeo»opisnoj«(deskriptivnoj)prirodijezikaupitanjejeprvidoveoMoore svojomčuvenomraspravomo»naturalističkojpogrešci«izPrincipa etike.Ovaraspravazasnovanajena»argumentuotvorenogpitanja«.Najsažetijudefiniciju»otvorenogpitanja«pružanamsuvremenimetaetičarFisher.Pitanjejeotvoreno»ukolikoznačenjaterminakojisudovedeniupita-njenerješavajuspor«.8PremaMooreu,nesamodanemadobredefinicijevri-jednosnihterminapomoćuterminakojiseodnosenaprirodnasvojstva,većnijemogućabilokakvalogičkivaljanaanalitičkadefinicijamoralnihtermina.Svakadefinicijavrijednosnogterminamožebitidovedenaupitanje isvaki



pokušaj definiranja vodi u supstancijalnu raspravu. Svako pitanje o nekojpredloženojdefinicijivrijednosnogterminaje»otvoreno«(zaraspravu).Iakosâm,istinanevoljno,pripadaintuicionistima(ne-naturalističkimkognitivisti-ma),Moorejesvojimargumentomotvorenogpitanjazapravootvoriovratavelikoj debati između dvametaetička tabora: kognitivista i ne-kognitivista(ekspresivista).Taraspravatrajeidanas.Štoviše,bezMooreoveargumenta-cijenastanakinagliprocvatne-kognitivističkihmetaetičkihteorijajedvadabibioobjašnjiv.

1.2. Nova revizija: emotivizam i Frege-Geachov problem

Akomoralnisudovinisuopisiprirodnestvarnosti,ilistvarnostiopćenito,akonereprezentirajuišta,štoondajesu?Emotivizamlogičkihpozitivista(danasseuliteraturikaoparadigmaovepozicijeuzimajunekiAyerovistavovi)prvijedaone-kognitivističkiodgovornaovopitanje.Emotivistisusmatralidasumoralnisudovikojiimajuformuklasičnihiskazazapravoizraz(expression)iličakdirektnoispoljavanje(evincing)emocionalnihstanjailiemocionalnihdispozicija(stavova)subjekta.Toznačidamoralnisudovivišenalikujuuzvi-cima(Ua!Hura!)iliuzdasima(Uh!Jao!)negoklasičnimiskazima.Ipak,va-ljaimatinaumuda»ispoljavanjeosjećanja«nijeistoštoitvrdnjadaseimanekoosjećanje:dosaduilibijesmoguispoljavatibezikakvogtvrđenjadamijedosadnoilidasambijesan.Stogajeekspresivnafunkcijakarakteristikasvihmoralnihsudovaukojimasejavljajutipičnivrijednosnitermini(»riječi«)kaoštojeprimjerice‘krivo’(wrong).JedanodnajcitiranijihAyerovihodlomakajesljedeći:

»Akonekomekažem:‘Postupiosineispravnokradućinovac’,janetvrdimništavišenegodasamrekao:‘Ukraosinovac’.Dodajućidajepostupakkriv[moralnoneispravan],janeiznosimnikakvudaljnjutvrdnjuonjemu.[Toje]kaodasamrekao:‘Ukraosinovac’specijalnimtonomužasavanjailinapisaotouzdodatakposebnihznakovauzvika.Toniliznaciuzvikanedodajuništadoslovnomznačenjurečenice.Onislužesamotomedapokažudanjihovuekspresijuprateodređenaosjećanjagovornika.«9

Rasprostranjenoemotivističko-ekspresivističkouvjerenjeopostojanjunepre-mostivogjazaizmeđuvrijednosnihispoznajno-deskriptivnihtermina(isu-dova)dovodiseupitanjevećodsredinešezdesetihgodinaprošlogstoljeća.10Razlog je zabrinutost zbog toga štoneprimjenjivostpojma istineumoralunavodnoneminovnovodiusubjektivizami(osobniilikulturni)moralnire-

3

Kölbel,M.,Truth without Objectivity,Rout-ledge,London–NewYork2002.,str.xii.

4

U tom je smislu navedenaMillerova knjigadobarizuzetak:onorevizionizmuunjojpišenavišemjestaispunodetalja.

5

V. npr. Chrisman, M., »Expressivism, Infe-rentialism and the Theory of Meaning«, u:Brady, M. (ur.), New Waves in Metaethics,PalgraveMacmillan,Basingstoke–NewYork2011.

6

V.Wittgenstein,L.,Philosophical Investiga-tions,4thEdition,Blackwell,Sussex,2009.,§11,23,66,340.

7

V. Austin, J. L., »Truth«, u: Philosophical Papers,3rdEdition,ClarendonPress,Oxford1979.,str.131.

8

Fisher,A.,Metaethics: An Introduction, str.180.

9

Ayer,A. J.,Language, Truth and Logic,4thEdition, Penguin Books, London 2001., str.107.

10

Recimo,uradovimaJohnaSearlea,PhilippeFoot,G.E.M.AnscombeiPeteraGeacha.



lativizam.Drugirazlognelagodeizazivaojetzv.FregeGeachovproblem.11Sasvimkratkorečeno,ovajproblemsastojiseučinjenicidaimoralnisudovivaljano sudjeluju u logičkim operacijama i zaključivanju iakooni po pret-postavcinisu opisne (deskriptivne) prirode.Ovaj problemposebno se vidikadaimamouviduklasičneoblikezaključivanjakaoštojemodus ponens.Uklasičnomzaključivanju,transfersadržajapremisaukonkluzijuporašire-nojpretpostavcizasnivasenapojmu‘istinitost’:konkluzija»čuva«istinitostpremisa.Ali,akoistine(barklasične)umoralu(poemotivističkojpretpostav-ci)nema,štoseondatu»čuva«?Budućidapredmetmoralnihsudovanisudeskripcijekojeprema»semantici istinosnihuvjeta«morajubiti ili istiniteilineistinite,12 javlja seproblemstatusamoralnih iskazau tzv.netvrđenim(indirektnim)kontekstima.»Kanonska«ilustracijazaključkakojiukazujenaFrege-Geachovproblemizgledaovako:(P1) Akojelaganjemoralnoneispravno,ondajetjeranjesvogmlađegbrata

nalaganjemoralnoneispravno(wrong).(P2) Laganjejemoralnoneispravno.

Ergo,tjeranjesvogmlađegbratanalaganjejemoralnoneispravno.

Čakiakopostraniostavimoprobleme»semantikeistinosnihuvjeta«ekspre-sivizamsemora suočiti sFrege-Geachovimproblemom.Naime,u»tvrđe-nim(direktnim)kontekstima«,poputonogukojemse izriče sud»Laganjejemoralnoneispravno«,moralni sudsemožeokarakteriziratikaodirektna ekspresijaosjećanjailistava.Uindirektnimkontekstimaimplikacije(iostalihsloženihiskaza–disjunkcije,negacije,konjunkcije…)tonijetako.Toznačidauimplikativnojpremisi(P1)propozicijaizraženarečenicom:»Laganjejemoralnoneispravno«nije»tvrđena«(direktna)painemožebitiekspresija,doku (P2)– jest (imožebiti ekspresija).Prema tome,kako toprimjećujeFisher,ne-kognitivist(emotivist/ekspresivist)kojivjerujeuvaljanostdeduk-cije, nužno se suočava s dvije suprotstavljene tvrdnje: »…i) značenjamo-ralnih terminanevariraju odkonteksta dokonteksta; i ii) u jezikumoralane-kognitivistje obvezannato[tvrdnju]daznačenjevariraodtvrđenogdonetvrđenog[indirektnog]konteksta.«13

BezdaljegulaženjaupriroduFrege-Geachovogproblema,a radiobjektiv-nosti prema ekspresivističkomviđenju logikemorala, treba naglasiti da seistaargumentacijamožeprimijenitinasvakioblikzaključivanjaukojimasepojavljujusloženiiskazičijesukomponentepropozicijekojeseunekojodpremisapojavljujuuindirektnom(»netvrđenom«)kontekstu,aukonkluzijiudirektnom(»tvrđenom«)kontekstu,tj.kaokompletniiskazi.Moralnozaklju-čivanjetujesamoprimjer,alineiizuzetak.Za klasični kognitivizam u obliku analitičkog naturalizma/definicionizmarješenjeproblemaMooreovogargumentaotvorenogpitanja(problema»na-turalističkepogreške«)predstavljalojeipredstavljanajvećiteorijskiizazov.Zaklasičneemotiviste,apotomizasuvremeneekspresiviste,Frege-Geachovproblempredstavljasličnuvrstuizazova.Mooreovproblemotvorenogpitanjaprouzrokovaojerevizijushvaćanjafunkcijejezikaopćenito.Frege-Geachovproblemzahtijevaojerevizijuklasičnogemotivističkogstavapremaprirodiekspresijeimogućnostiistineumoralu.

2. Neonaturalistički revizionizam: neredukcionističke i redukcionističke ideje

Jezičkirevizionizamusuvremenojmetaeticiuposljednjihtridesetakgodinaprisutanjeiuoživljenomkognitivizmuirevidiranomekspresivizmu.Rekli



smovećdazanaturalizamikognitivizamopćenitoargumentotvorenogpita-njapredstavljanajvećiproblem.Novinaturalistisuovajproblempokušavaliriješitiilizaobićinavišenačina.JednisusmatraliMooreovargumentproma-šenim.Primjeraradi,možesetvrditidaznačenjetermina‘voda’nijeistoštoiznačenjetermina‘H2O’.Oviterminijesukoekstenzivni,alineiistoznačni,pa je definiranje (analiziranje) jednogpomoćudrugognemoguće.Mogućejedajetoslučajisprirodnimsvojstvima.14Neštodrugačijesuorijentiraninaturalistikojismatrajudazakonstruiranjevaljanenaturalističkemetaetičketeorije općenito nije ni potrebna jaka tvrdnja o tome da prirodna svojstvazaistajesuprirodna,tj.empirijska.Tako»realistisCornella«smatrajudajedovoljnodamoralnitermininezaobilaznofunkcionirajuutzv.najboljim mo-gućim objašnjenjima,poputobjašnjenjatipa:»Hitlerjepočiniogenocidjerjebiomoralnoizopačen«.Utimobjašnjenjimamoralnasvojstvaseizmeto-dološkihrazlogatretirajukaojednostavnaprirodnasvojstva.15Utomsmislu,»realistisCornella«jesunaturalisti,alineiontološkiredukcionisti.Moralniterminiseuzaključivanjuiobjašnjenjuponašajunasličannačinkaoiterminikojioznačavajuprirodnasvojstva,alimoralnasvojstvanisudirektnoreduci-bilnanaprirodna.UnaturalističkimrevizionističkimnastojanjimanajdaljejeotišaoPeterRa-ilton,kojiseobičnoklasficirakaonaturalistički redukcionist.Onsmatradapraviputkrazrješenjuproblemakojenamećeargumentotvorenogpitanjaležiurazlikovanjusupstantivnog (suštinskog)imetodološkognaturalizma.Svojuosnovnuidejuonkarakterizirasljedećimriječima:

»Metodološkinaturalistismatrajudafilozofijaneposjedujeposebnu,a priorimetodusposobnuzaosiguranje supstantivnih [moralnih] istina,koje stoganisupredmetbilokakveempirijskeprovjere.Umjestotoga,metodološkinaturalisttrebapostupatia posteriori,utandemusa(…)širokoshvaćenimempirijskimistraživanjimakojaseobavljajuuprirodnimidruštvenimzna-nostima.«16

Ovozapravoznačidametodološkinaturalistnetvrdidamoralnasvojstvajesusuštinskisvodivanaprirodnasvojstva,većda ih treba tretiratikao da jesusvodivaprirodnasvojstva.Railtonsmatradarješenjemetaetičkihproblemaležiu»generičkomlukavstvunaturalističkogrealizma«.Ovolukavstvosastojiseu»postuliranjupodručjanekihčinjenicakakobionemogledoprinijetia posterioriobjašnjenjimaod-likanašegiskustva«.17OvoznačidaseRailtonzapravozalažezaredefiniciju(tj. reviziju)moralnih termina.Ovedefinicije onnaziva»reformirajućim«.

11

Geach,P.,»Ascriptivism«,Philosophical Re-view, 69, 1960; »Assertion«, Philosophical Review,74,1965.

12

Jesu li besmisleniopisi lažniposebno je lo-gičkopitanjekojenijerelevantnozaovuras-pravu.

13

Fisher, A., Metaethics: An Introduction, str.180.

14

V.npr.Sturgeon,N.,»MoralExplanation«,u:Zimmerman,D.&Copp,D. (ur.),Morality, Reason and Truth, Rowman and Littlefield,Totowa1985.,str.115–189.

15

Efektan prikaz ove pozicije može se naćiu: Darwall, S., Gibbard., A. & Railton, P.,»TowardFin de SiècleEthics:SomeTrends«,Philosophical Review, 101,1992.

16

Railton,P., »NaturalismandPrescriptivity«,Social Philosophy and Policy, 7, 1989, str.155–156.

17

Railton,P., »MoralRealism«,Philosophical Review,95,1986,str.171–172.



Idejajejednostavnaaliiproblematična.Jednostavnosepredložida,primjeraradi,‘dobro’,kakoontokaže,»zastupa«(reprezentira)nekoprirodnosvoj-stvoPiposlijetogaseprovjeridoprinosilitoPaposteriornomobjašnjenjunašegiskustva.Miseu istraživanjuponašamokao da‘dobro’značiP,aliseuopćenesugerirada‘dobro’zaistaznačiPidagabilotkotakozaistaupo-trebljava.Činjenicadabipitanjetipa:»JelixkojejePzaistadobro?«moglobiti»otvoreno«nezabrinjavaRailtona.Onjednostavnokažedasereformi-rajućedefinicijeuvijekmogurevidiratisciljemkonstruiranjaboljihteorija.(Nakrajukrajeva,toseradiiuempirijskojznanosti,dadodamo.)»Stoganašecentralnenaturalističketvrdnjeuosnovijesuprijesintetičkenegoanalitičke«,zaključujeon.18Revidiranje,dakle,isampojamdefinicije.UsvojimtekstovimaizosamdesetihRailtonjedoneklenedorečenupogledurazlogazbogkojihseopredijeliodamoralnasvojstvapromatrakaodasure-ducibilnanaprirodnasvojstva,štozahtijevaideja»reformirajućihdefinicija«.Usvojimkasnijimradovimaondio razlogazanaturalističkipristupvidiufenomenologiji(jezika)morala.Stogaonkasnijeipaknavodipetbitnihsvoj-stava(jezika)morala,atosu:1)spoznajna(kognitivna)forma;2)značenjekojepodrazumijevaobjektivnost(moralnisudoviserazlikujuodsubjektivnihpreferencija);3)supervenijencija(sličnislučajevisemorajutretiratislično,razlikeuvrednovanjumorajubitipraćeneprirodnimrazlikama);4)katego-ričnost; i5)praktičkiznačaj(»vođenjepostupaka«).19OvdjećemozasadasamoprimijetitidaseposvojimgledištimaofenomenologijijezikamoralaRailtongotovoinerazlikujeodsvojihteorijskihsuparnika–suvremeniheks-presivista.

3. Suvremeni ekspresivistički revizionizam i »mekani pojam istine«

Najglasniji pobornici radikalnog jezičkog revizionizmadanas dolaze iz ta-borasuvremenihekspresivista(kvazikognitivistaikognitivističkihekspresi-vista).Treba imatinaumuda suprvobitniekspresivisti–emotivistipoputAyera–smatralisudasuideje»istine«i»ekspresije«(emocijai/iliemotivnihtendencija/stavova)međusobnonespojive.Suvremeni ekspresivisti, kako toprimjećujeMathewChrisman,prihvaćajuMooreovnegativniaspektargumentaotvorenogpitanja(stavdasevrijednos-nitermininemoguanalizirati),»…uzistovremenoizbjegavanjeobvezivanjanasui generismoralna svojstva, argumentirajućidamoralne tvrdnje imajuposebnuekspresivnuuloguujeziku,čimeseizbjegavabilokakvateorijare-ferencijemoralnihtermina.«20Uposljednjihtridesetakgodinaekspresivisti,teorijski sljedbenici emotivista, inzistiraju i na nečemu što izgleda gotovonemoguće:naspajanjusuštinskiekspresivne(ne-deskriptivne)prirodemo-ralnihsudovasidejomistine.Spajanjeidejaekspresije(emocijailiemotivnihstavova)iistinenužnovodiuredefinicijeključnihterminakaoštosu‘iskaz’,‘vjerovanje’ili‘istina’,‘ekspresija’,aliiurevizijushvaćanjajezikaopćenito.Suvremeni ekspresivistički revizionizamodnosi se nabazičnu semantiku isintaksujezikamorala.21Svine-kognitivisti,paisuvremeniekspresivisti,re-vizionistisuuovomsmislu.Onitvrdedamoralnisudovi,iakonapovršiniličenaiskazekojiseoslanjajunaidejuistinosnihuvjeta(tj.istineineistinitosti),zapravotoposvojojsuštininisu.Sadasepostavljapitanje:postoji liumoralu istina kojaćepopretpostavciriješitiproblememoralnogrelativizmaisubjektivizmagovornika.Subjekti-vizamgovornikajeteorijskistavpremakojemsepodrazumijevadaosobna



osudailineodobravanjeidu»rukupodruku«snegativnomprocjenom.Muta-tis mutandis,tovažiizapohvalu(odobravanjeipozitivnumoralnuocjenu).Moralnaprocjenanavodnodirektnoovisi o stavovimaonoga tko je izriče.Ključnopitanjenamećesesamo.Postojiliteorijaistinespojivasekspresi-vizmom?Ekspresivistisurješenjeproblemastatusaistineumoralupronašliutzv.»me-kanom«ili»oslabljenom«pojmuistine,kojijerazvijennezavisnoodmeta-etičkihrasprava.Filozofijezikasmatrajudaje»mekani«pojamistinemoguć.»Oslabljenaistina«jeidejaistine bez objektivnosti.Intuitivno,pretpostavljasedasampojam‘iskaz’počivanasemanticiistinosnihuvjetatedaistinapod-razumijevaidejekorespondencijeireprezentacije.Iskazseobičnoidefinirakaonositeljistinosnevrijednosti,tj.kao»neštoštojeistinitoilineistinito«.22Ovaintuicijatakođerpodrazumijevastavdaistinamožebitisamojedna.Me-đutim,ovonijejedinimogućikonceptistine.Sljedećepitanjejelogično:štosetouopćepodistinompodrazumijevai,posebno,štojetoistinaumoralu?MaxKölbelklasičnedebateopojmuistinerezimiranasljedećinačin:

»Sudioniciuraspraviuopćenopodrazumijevajudapostojitočnojedanpojamistine–jedinstve-nipojamistinekojegtežeanaliziratiilidefinirati.Nekivjerujudabilokakvaanalizailidefini-cijanijemogućatedajeistinaneobično,jednostavno23svojstvo.Deflacionistivjerujudaiakomožemodefiniratipredikatistinitostiiobjasnimonjegovufunkciju,onneizražavabilokakvoizvornoilizanimljivosvojstvo.Teoretičarikoherencijesmatrajudaseistinitostnekepropozicijesastojiiznjenogčlanstvaukoherentnojklasipropozicija.Teoretičarikorespondencijesmatrajudaseistinasastojiukorespondencijisrealnošćuilisčinjenicama.Pragmatistismatrajudasuistinitepropozicijeonekojesukorisnenaodređeninačin,ilikojevodekuspjehuodređenogpostupka.«24

Teorijaistinekojuprihvaćajusuvremeniekspresivističestosekarakterizirakao»deflacionistička«.Deflacionizamje»oslabljena«teorijaistine,alionageneralnonijesasvimusmjerenana»nezanimljivost«ili»neinformativnost«pojmaistine,kakotoKölbelsugerira.Ovapozicija,ukratkorečeno,podrazu-mijevadanepostojijedinstvenipojamilikriterijistine.Istinamoževariratiduždomenailisektorajezika.25

Činisedaodpobrojanihteorijaistinejedinoteorijakorespondencije/repre-zentacijezasnovananaprincipuinvarijantnostimožezahtijevatinužnuvezuistineiobjektivnosti.Pristaliceteorijekorespondencijezatoobičnoipružajuotporzamisliistinebezobjektivnosti.Kölbelnjihovogledišterazjašnjavanasljedećinačin:

18

Railton,P., »NaturalismandPrescriptivity«,str.157.

19

Railton, P., »Realism and itsAlternatives«,u:Skorupski, J. (ur.),The Routledge Compa-nion to Ethics,Routledge,London–NewYork2010.,str.299–301.

20

Chrisman,M.,»Expressivism,InferentialismandtheTheoryofMeaning«,str.104.

21

V.Miller,A., An Introduction to Contempo-rary Metaethics,PolityPress,Oxford2003.,str.183.

22

Proudfoot,M.&Lacey,A.R.,The Routledge Dictionary of Philosophy,4thEdition,Rout-ledge,London–NewYork2010.,str.374.

23

Umooreovskom smislu, tj. nepodložno de-finiciji. Kölbel ovdje i cilja na intuicioniste(prim.aut.).

24

Kölbel,M.,Truth without Objectivity,str.70.

25

V.Wright,C.D.&Pedersen,N. J., »Truth,Pluralism,Monism,Correspondence«,u:Wright,C.D.&Pedersen,N.J.(ur.),New Waves in Truth,PalgraveMacmillan,Basingstoke–NewYork2010.



»Tipično,relacijakorespondencijejenekavrstareprezentacije[zastupanja,prikazivanja]:istini-tisadržajirealnostprikazujukorektno,ilionakvomkakvazaistajest.(…)Teoretičarikorespon-dencijemoglibidokazivatidasesvimisuočavamosistomrealnošću,istimčinjenicama.Dakle,akodvamislitelja imajukontradiktornavjerovanja,neizbježno jeda jedanodnjihpogrešnoprikazujerealnost,zatoštokontradiktornavjerovanjarealnostprikazujunauzajamnoisključivnačin(…).Prematome,neslaganja[razilaženja]morajubitisimptomgreške,panemamjestazaistinubezobjektivnosti.«26

Međutim,čakiteorijaistinekaokorespondencijemožebitiusklađenaside-jomistinebezobjektivnosti:»…bilobimogućedadvamisliteljakojiseme-đusobnoneslažukorektnoprikazujurealnost,alisadržajokojemjeriječnebibioobjektivan.«27Samoteoretičariistinekaoobjektivnekorespondencije»sadržaja«(jezika)iobjektivnerealnostimorajuimatiovakavstav.Jedanodaspekataupotrebepredikata‘istinitost’direktnojepovezansdefla-cionističkomteorijomistine.Premaovojteoriji,»suštinapredikataistinitostijedozvoliti tvrđenje iliprihvćanjesadržajakoji suekvivalentnisadržajimakojisene mogu eksplicitno tvrditi.«28Tisadržajinemorajubitimoralni,pačaknivrijednosni.Imatematičketeoremeilifizičketeorijemoguseposrednoprihvaćatiilitvrditinatajnačin.Kvantnuteoriju,primjeraradi,mogutvrditiiliprihvatiti takoštoćunaprosto tvrditi ilivjerovatida jeona istinita.De-flacionisti,dakle,običnonaglašavajudajejedinirazlogupotrebepredikata‘istinitost’–»toštojetakavpredikatnužanusvrhuekspresije.«29

Otkuda,nesamoutradicionalnojilisuvremenojmetaetici,željadaseumo-ralnomdiskursuistinasačuvaubilokojemobliku?Zaštomiomoraluzaistagovorimokao damoralnarealnostimoralnasvojstvanespornopostojeiakonato,barzasada,nemamo(definitivno)pravo?Činisedaodgovornaovapitanjaležiu»magnetizmu«pojmaistine,kakobi to (vjerojatno) formuliraonajsistematičniji emotivistStevenson.30Uvje-ravačkamoćpojmaistinejemnogovećaodbilokakvogpojma»stava«iliekspresije.Zatogatrebaspasiti.Uprotivnom,navodno,slijedisubjektivizam,relativizamiraspadsistemavrijednosti.Drugirazlogzainzistiranjenaidejiistineumoraluležiufenomenologijijezikamorala.Moralnisudovizaistaličenaklasičnedeskriptivneiskazeiposvojojjezičkojformi(rečenicamakojimaseujezikumanifestiraju)toijesu.Spojidejaistineiekspresijenaprvipogleddajemogućnostda»površinski«jezikmoralavidimokaosistemiskazakojimogubitiistinitiilineistiniti,dokdubinskioniostajuekspresijeemocijailiemocijama-nalikujućihstavova.

3.1. Ekspresivistički revizionizam 1: kvazirealizam

Suvremeni ekspresivist Blackburn, iako priznaje da je ekspresivist,odbijasedeklariratikaone-kognitivist.Njegovateorija»kvazirealizma«jeverzijaprojektivizma»eksplicitnosačinjenausvrhurješavanjaproblemaemotiviz-ma«.31Blackburnsvojubazičnuzamisaoobjašnjavasljedećimriječima:

»Projektivizamjefilozofijavrijednostikojakažedasuvrijednosnasvojstvaprojekcijenašihvlastitihsentimenata(emocija,reakcija,stavova,pohvala,itd.).On(…)težiobjasnitiiopravdatirealističnosti–nalikujućuprirodunašeggovoraovrijednostima–načinnakojimimislimodagriješimouvezisnjima,dapostojiistinakojamožebitiotkrivena,itd.«32

Moralnarealnostje,shodnoovojzamisli,projektirana realnost, odnosno kva-zirealnost.Vidi sedaBlackburnovaekspresivistička tezadoneklepodsjećananekestavoveneonaturalistaRailtonai»realistasCornella«:smoralnimsudovima,iakonisusudoviorealnosti,trebapostupatikao dajesu.



BlackburnpovodomFrege-Geachovogproblemakažeda»moralnepredika-temoramo tretirati kao i ostale,kao da njimamožemoprikazati predmetesumnji,vjerovanja,stvarikojemožemopretpostaviti,okojimasedvoumimo,kojeprosuđujemo…«33Budućidajeekspresivist,onkrećeodsuštinskiemo-tivističkepretpostavkepremakojojmoralnisudoviizražavajustanjakojapri-padajuobiteljiemocija,alizavršavauvjerenjempremakojemmoralnisudovizapravoizražavajuspecifičnuvrstuvjerovanja.34

Zašto seBlackburnzalažezaprojektivističkikvazirealizam?Onnavodi trirazloga:1. Prijesvega,projektivizamje,premaBlackburnovomuvjerenju,uteorij-

skomsmisluisplativ(»solventan«).On,uskladusprincipomOckhamovebritve,navodno,nezahtijevaodsvijetavišenoštoonmožepružiti,tj.nemultiplicirarealnost.Projektivnojteorijipotrebnisusamo»prirodnisvijetiobrascireakcijenanjega.«35

2. DrugiBlackburnov argument proizlazi iz psihologijemorala.Unajkra-ćem,onsedržiklasičneinterpretacijehumeovskogobjašnjenjamotivacijekojapredstavljakombinacijudvijeideje.Prvo,nekojemotivirandaučinineštoukolikoimaodređenovjerovanjeisnjimnaodgovarajućinačinpo-vezanuželju.Drugo,vjerovanjenemožeproizvestiželjujersuvjerovanjei želja fundamentalno različitamentalna stanja.To znači daBlackburnprihvaćatzv.internalizammotiva:vjerovanjeonečemu»izvanjskom«nemožeodreditivolju.Kadasveovoimamonaumu,možesevidjetiikakofunkcioniraBlackburnovaopćaantirealističkazamisao.Običnosesmatradasumoralnisudovinužnopovezanismotivacijom.

3. FinalniBlackburnov argument u korist projektivističkog kvazirealizma,istovremenousmjerenprotivrealizma,zasnivasena idejisupervenijen-cije.Bazičnipojammoralnesupervenijenciječistoukazujenatodanijemogućetvrditidasudvaobjektavrednovanja(postupci,situacijeisl.)usvemuidentičniosimupogledumoralnevrijednosti.Različitavrednova-njausporedivihmoralnihsituacijamorajuukazivatinanetrivijalnepri-rodne razlike. Jači pojamnužnoguvjetovanja (necessitation36) teorijskijemnogo težebranitiodkoncepta supervenijencijekoji jeumoralnomrasuđivanjuočiglednoprisutan.Todovodidokonačnetvrdnje:budućidaseosličnomnemožesuditirazličito,logikaumoralumorabitiprisutna,

26

Kölbel,M.,Truth without Objectivity,str.71.

27

Ibid.

28

Ibid.,str.72.

29

Eklund,M., »Rejectionism aboutTruth«, u:Wright, C. D.& Pedersen, N. J. (ur.),New Waves in Truth,str.33.

30

V. Stevenson, Ch., »The Emotive MeaningofEthicalTerms«,u:Facts and Values,YaleUniversityPress,NewHaven1963.,str.16.

31

Miller,A.,An Introduction to Contemporary Metaethics,str.52.

32

Blackburn, S., Spreading the Word, OxfordUniversityPress,Oxford1984.,str.180.

33

Ibid.,str.191(kurzivN.C.).

34

V. Blackburn, S., »Securing the Nots«, u:Sinnott-Armstrong,W.&Timmons,M.(ur.),Moral Knowledge? New Readings in Mo-ral Epistemology, Oxford University Press,Oxford1996.

35

Blackburn,S.,Spreading the Word,str.182.

36

Ovajpojamteorijskipoznačenjujejednakunaturalizmučesto spominjanompojmu ‘me-tafizičkenužnosti’.



ali se shvaćanje logikemora reinterpretirati (revidirati), štoBlackburn,vidjetćemo,ičini.

OdgovorinaovetriključneBlackburnovetezeobičnosesvodenasljedećapitanjaiprigovore:Ad 1. ZaštoseBlackburnokrenuo»projektivnomkvazirealizmu«,kadaje

klasičniemotivizamuigruvećuveopojamekspresije?Čemu»meta-fizičkivišak«uoblikukvazirealnosti?Fishernaovopitanjeodgovara:»Onoštonamdopuštadatvrdimodajemoralnosvojstvoprisutnojeteorijakojuimamo.Samonatemeljumoralneteorijemožemonate-meljuprirodnogsvojstvatvrditipostojanjemoralnogsvojstva.«37SamBlackburn kaže: »… reći kojamoralna kvaliteta proizlazi iz danogprirodnogstanjaznačiupotrijebitistandardečijaispravnostnemožebitidokazanaisključivopojmovnimsredstvima.Toznačimoralizira-nje,ilošiljudilošemoraliziraju,alinemorajubitizbunjeni.«38

Ad 2. AkojehumeovskateorijamotivacijeukojuBlackburnvjerujeisprav-na, onda je razum bez emocija »inertan«.On samomože pokazatikakoostvaritinekicilj,alineipostavitiga.Izovogaslijedidamo-ralni sudoviposvojojprirodi ne mogubiti (odraz)vjerovanjaoodsubjektanezavisnojstvarnostijerbibilomogućedapostojemoralnavjerovanjakojanisupraćenaprisustvombilokakveželje.Blackburnsmatradamoralnisudoviposvojojprirodijesu ekspresiježeljaiosta-lihnekognitivnihstanjauma.Stogajeprilikomdonošenjamoralnogsudamotivacijauvijekinužnoprisutna.Kratkorečeno:kognitivizamje pogrešan, dakle i svaki realizam je pogrešan.Time je i problemmoralnemotivacijeriješen.

Ad 3. Akojesupervenijencijasvenaštoseuanaliziodnosadeskriptivnihivrijednosnihsudovamožemospravomoslonitiiakosu»mješoviti«(deskriptivno-vrijednosni) zaključci legitimni, kako logika u moraluuopćefunkcionira?Blackburnje,vidjelismo,uvjerendasmoralnimpredikatimamoramo postupati na isti način kao i s izvanmoralnim.Ipak,jasnojedarazlikedeskriptivnogjezikaimoralnogjezikazaistapostoje.Postavljasepitanjekakotečeprocesmoralnogzaključivanja?

Blackburnpredlažeradikalnurevizijujezikaislikelogičkogzaključivanjaumoralu.Onekspliciteuvodinove»ekspresivističke«operatoreB!iU!(Ua!iUra!),kaoiumjetniekspresivnijezikEex.Kakoonifunkcioniraju?Uzmimozaprimjervećspomenutihipotetičkisud:

(1) Akojelaganjemoralnoneispravno,ondajetjeranjemlađegbratanala-ganjemoralnoneispravno.

UumjetnomjezikuEexsudanalogansudu(1)glasiobi:

(1ex)U![B![[(laganje)];[B![(tjeranjemlađegbratanalaganje)]].

Dakle,jaujednoodobravamiosudulaganjaiosudutjeranjamlađegbratanalaganje.Sadatrebadodatijošjednupremisupremakojojjelaganjeneisprav-no–najezikuEex:

B![(laganje)].

Takostižemodokonkluzijekojatvrdidajetjeranjemlađegbratstvadalažemoralnoneispravno–najezikuEex:

B![(tjeranjemlađegbratanalaganje)].



Štobisedogodiloakobinetkoprihvatiopremise,aodbioprihvatitikonklu-ziju?Onbidošaousituacijudanemožekombiniratistavovekojesamodo-brava.Blackburnsmatradabitakvaosobaimalastavovekojise»sudaraju«,odnosno»slomljenisenzibilitet«(fractured sensibility)»…kojisam po sebi ne može biti predmet odobrenja«.39Očiglednojedajeovdjeriječonemoguć-nostiodobravanjanekoherentnogsistemavrijednosnihstavova.Timebise,kakoprimjećujeFisher,moglopokazati»zaštomislimodajemodus ponensčijijepredmetmoralvaljan,iakoontozapravonije.«40Međutim,ovakavstavotvaramnogapitanja,prijesvegapitanjekojuvrstugreškesugerirapostoja-nje»slomljenogsenzibiliteta«,naročitoumješovitimkontekstima.NaovoisličnapitanjaBlackburnnijeodgovorio.Štoviše,onjeusvojojknjiziiz1988.godineidejuslomljenogsenzibilitetasasvimnapustio.41

Gibbardje1990.godineponudiosvojuverzijukvazirealizma,kojiseobič-nonazivaekspresivizmom normi.42Premaovojteorijiprihvaćanjemoralnihsudovaipostupanjenaosnovunjihinicijalnoseodvijanaraziniosjećanja.TojeonajdioteorijekojiGibbarddugujeklasičnomemotivizmu.Kvazire-alističkanotaGibbardoveteorije ležiunjegovomuvjerenjudasvijet,zboguniverzalnosti zaključivanja, trebapromatrati kao jedan jedinstveni faktič-ko-normativnisvijetkojionobilježavasimbolima<w,n>.43Međutim,same»normativnečinjenice«mogusesmatratičinjenicamaisključivounutarnor-mativnogdiskursa.Štosutonorme?ZaGibbardaje»prihvaćanjenorme«neštobazičnoi,općeni-togovoreći,predstavljaprihvaćanjeodređenogplana akcije.Samoograničenbrojsudovaomogućavaneposrednoprihvaćanjepojedinačnenormeidirek-tnodjelovanje.Funkcijeostalihsudovaobjašnjenesunatemeljuvezabazira-nihnamogućnostimaizvođenjaprihvaćenihnormativnihsudovaiznjih.ZatoGibbardigovoriosistemima normi,anesamoonormamapojedinačno.UekspresivističkudoktrinuGibbardunosiznačajnuteorijskunovinu.Onpo-krećepitanjekojisupostupci(imoralnisudovi)racionalni.Takopitanjepri-hvaćanjailineprihvaćanjanormipostajepitanjeracionalnostiodređenihsen-timenata.Jendostavnijerečeno,postupakjemoralnoneispravanakoisamoakojeracionalnodadjelatnikzbognjegaosjeća krivnju,adaostalinanjegabudu bijesniiliseosjećajuuvrijeđenima.Sveovoje,naravno,pojednostav-ljenje:moralnostjepopretpostavcinepristrana,pasuumoralnimsituacijamaneophodnai»nepristranaosjećanja«,premdanijemogućedaonauvijekbudutakva.44Ipak,tozaGibbardanepredstavljaproblemjerseonzaustavljanatipičnimmoralnimsituacijama,ukojimamoralnaosjećanjanemorajubitiira-cionalna,odnosno,kakoonkaže,»besmislena«(nonsensical).Štotoznači?PremaGibbardu,rećidajepostupakXracionalannijepripisatinekosvojstvoX-u,odnosnoizrećiiskazčijismisaopočivanaistinosnimuvjetimakojise

37


38

Blackburn,S.,Spreading the Word,str.183.

39

Ibid.,str.195.

40


41

V. Blackburn, S., Rulling Passions, OxfordUniversityPress,Oxford1998.

42

Gibbard,A.,Wise Choices, Apt Feelings,Har-vardUniversityPress,Cambridge1990.

43

world,norm.

44

Gibbard,A.,Wise Choices, Apt Feelings,str.126.



odnosenaX.Zanjegajedonošenjevrijednosnogsudazapravočinizražava-njaprihvaćanjasistemanormikojedozvoljavajuX.SamGibbardkaže:

»Mojaanaliza(…)uopćenijedirektnahipotezaotomeštojestracionalno.Onajehipotezaotomeštojetomislitiilivjerovatidaneštojestracionalno,štojetosmatratineštoracionalnim,uzeti nešto u obzirkaoracionalno.«45

Stogajerećidajeubojstvomoralnoneispravnoistoštoirećidajeracionalnodaubojicadokubija,osjećakrivnju,adasuostali,dokontočini,bijesni.Sto-ga,kakousvojojanaliziGibbardoveteorijekažeMiller,»…pitanja o moralu analiziraju se kao pitanja o racionalnosti; racionalnost dobiva nekognitivnu analizu.«46Takose,paradoksalno,kaokriterijracionalnostiuvodispecifičnavrstasentimentalnosti.Usvojojknjiziiz2003.godineGibbardrazjašnjavasvojuidejuplana.47Uz-mimozaprimjerjakukognitivističkutvrdnjutipa:»Moralnečinjenicepostojeizvannas,nezavisnoodnas.«Gibbardsmatradaovutvrdnjumožemorazu-mjetikao»maštovitnačinformuliranjanekogaspektaživotnogplana«.Onobjašnjava:

»…vratimosespecifičnomprimjeruovetvrdnje:‘Normativnaječinjenica,izvanjskainezavi-snaodnas,danetrebaudaratipseizzabave.’Njenoprihvaćanjemoglobisesvestinaplanira-njeizbjegavanjaudaranjapasa,planirajućitočakiuslučajudasamnetkotkoodobravatakvuzabavuikojijeokruženljudimakojijeodobravaju.«48

Ovamogućnostobjašnjenjanavodnonamseotvarasamimulaskomumoralnidiskurs.Ispostavljase,kakotoGibbardkaže,daje»zamoralnomišljenjetvrd-njaonezavisnostiunutrašnja–iakoseukrašavaraskošnomretorikom.«49

Ipak,ostajenejasnokakosetodonošenjemoralnogsudamožeizjednačitisplaniranjem.Gibbardjesvjestandatusvojuideju2003.godinenijesasvimdobrorazjasnio.Usvomtekstuiz2011.godineonkaže:

»Moramnaglasitidatermin‘plan’koristimnanačinkojijedrugačijioduobičajenog.Ovojene-štoštonisamdovoljnorasvijetliousvojojknjiziiz2003.Uuobičajenomsmislu,janeplaniramneštoosimakonevjerujemdaću,kadadođevrijeme,toučinitidjelomičnoizatoštosamsadatakoodlučio.Ovonevrijediza‘planove’usmisluriječikojusamusvojio.«50

ZaGibbardaiopćenitoekspresivistesvimoralnisudovisupreskriptivni,tj.povezanisbudućimdjelovanjem.(Otudaiideja»planiranja«.)Međutim,dokjeGibbard1990.godinebiosklonidejidajedokazpostojanjaplananjegovoizvršenje,onjekasnijenapustiotakvogledište.Planiratisemožeizačistohipotetičke situacije (»za svaki slučaj«): »Mi zamišljamo situaciju u kojojsenenalazimo,alisemožemonaći, ikadadođevrijeme,čestonapravimobašto(…)Trebanekogpostupkapojmovnojevezanospostupanjem.«51IzovogGibbardovoguvjerenjaslijedidajeinternalizamjedinamogućateorijamoralnemotivacije.

3.2. Ekspresivistički revizionizam 2: kognitivistički ekspresivizam

JednuodposljednjihverzijarevizionističkogekspresivizmapružilisuHor-ganiTimmons.PrvobitniTimmonsov»asertoričkinedeskriptivizam«,52kojijevremenomprerastaou»kognitivističkiekspresivizam«,53naprvipogledodbacujesveuobičajenestavovetradicionalnogne-kognitivizma, tj.klasič-nogemotivizma. (Ništaparadoksalno, još jedna revizija.)Timmons smatradamoralnisudovi jesu tvrdnje, izražavajuvjerovanja imogu biti istiniti ili neistiniti.Onrazjašnjavadadeskriptivnetvrdnje(assertions)služetomedaopišu stanje stvari (state of affairs) u svijetu.Vrijednosne tvrdnje, s druge



strane,funkcionirajutakošto»vodenašepostupke«iliizražavajumentalnastanja»zauzimanjamoralnogstavaonekompitanju«.54

Timmonsusvaja jednuPutnamovusugestijupasveonoštopripadasvijetu koji ne zavisi od svijestioznačavavelikimslovima(verzalom).Tako,dakle,započetakimamoSVIJET.SVIJETsesastojiodOBJEKATA,SVOJSTAVAiČINJENICA.Našiiskaziosvijetumorajuodgovarati(korespondirati)nji-ma.55Timmons,toneiznenađuje,pribjegava»minimalističkoj«,tj.oslablje-nojilideflacionističkojkoncepcijiistine.Međutim,onnepribjegavakvazi-realističkimkonstrukcijama.Istinasepremanjegovomviđenjujednostavnosvodinastandarde»korektnosti«izricanjatvrdnje,anenaklasičnuidejuko-respondencije. Samo za neke klase iskaza standardi korektnosti odnose senaSVIJET.Međutim,nekedrugeklaseiskaza,uključujućiivrijednosne,neodnosesenaSVIJET.Kadakažem:»Istinajedajejedenjemesaloše«,jaza-pravokažem:»Jedenjemesajeloše«itimeizražavamsamovlastitistav,bezikakvereferencijenaSVIJET.RazvijajućiinicijalneHorganoveideje,HorganiTimmonsseusvojimkas-nijimradovimatrudepokazatidajezaprimjenupojmaistineključanpojam‘vjerovanja’(beliefs),ane‘činjenice’(facts).56 Ciljmetaetičkihistraživanjaponjihovommišljenjuje»…okarakteriziratidubokoukorijenjenefenomenemoralnostikojiseodnosenapitanjaznačenja,istine,ontologijeispoznajeuetici.«57HorganiTimmons,sličnonaturalistuRailtonu,nudepopisfenomenakojebilokojametaetičkateorijatrebaobjasniti:1) Moralnisudoviimajuoblikindikativnihiskaza.Oviiskaziizgledajukao

daizražavajuvjerovanjaiimajuizgledizvornihtvrđenja(assertions).58

2) Moralnisudovimogubitiistinitiilineistiniti.

45

Ibid.,str.46.

46

Miller,A.,An Introduction to Metaethics, str.96.

47

Gibbard,A.,Thinking How to Live,HarvardUniversityPress,Cambridge2003.

48

Ibid.,str.186.

49

Ibid.(kurzivN.C.).

50

Gibbard,A.,»HowMuchRealism«,u:RussShafer-Landau(ur.),Oxford Studies in Meta-ethics,Vol.6,OxfordUniversityPress,NewYork2011.,str.35(kurzivN.C.).

51

Ibid.,str.36(kurzivN.C.).

52

Timmonsovajterminkoristiu:Timmons,M.,Morality without Foundations: a Defense of Moral Contextualism, Oxford UniversityPress,Oxford–NewYork1998.

53

Ovaidejaseprviputpojavljujeu:Horgan,T.&Timmons, M., »Nondescriptive Cognitivism:

Framework for a New Metaethics«, Philo-sophical Papers,29,2000,str.121–153.

54

V.Timmons,M.,Morality without Foundati-ons: a Defense of Moral Contextualism,po-glavlje4.

55

Ibid.,str.116.

56

V.Horgan,T.&Timmons,M.,»Nondescrip-tiveCognitivism:FrameworkforaNewMe-taethics«,apotomiutekstu»Moralitywith-outMoralFacts«,uzbornikuContemporary Debates in Moral Theory,Drier,J.(ur.),BasilBlackwell,Oxford2006.

57

Horgan,T.&Timmons,M.,»MoralitywithoutMoralFacts«,str.222.

58

Skrećemopažnjunadvosmislenostznačenjatermina ‘izraziti’. Prema stavovima ranihekspresivista, tj. emotivista, »izražavaju« sesamoemocijeisnjimapovezanistavovi.Tekkasnije se pojam izražavanja proširuje i navjerovanja.



3) Postojeizvornaidubokamoralnarazilaženja(neslaganja,disagreements),uključujućiineslaganjaupogledufundamentalnihmoralnihprincipa.

4) Moralnisudoviiiskazirukovodepostupcima;oniseobičnotičuusmjera-vanjaponašanja.

5) Moralni sudovi tiču seduboko i fundamentalnoznačajnihpitanjanašihživota.Sdrugestrane,estetskisudoviisudoviopristojnomponašanjusu,općenitogovoreći,odmanjegznačaja.

ShodnoovimzapažanjimaHorganiTimmonsformulirajudvakriterijakojetrebazadovoljitivaljanametaetičkateorija:

»Kriterij moralne fenomenologije:metaetička teorija treba,ukoliko je tomoguće,objasniti iopravdati onoliko duboko ukorijenjenih aspekatamoralnemisli i jezikamorala – fenomenamoralnosti–kolikojetomoguće.(…)Kriterij koherencije:metaetičkateorijatrebaseuklopitisplauzibilnimpretpostavkamaiteori-jamafilozofijeiostalihpodručja,uključujućituiznanosti.«59

KaosvojadvaosnovnaciljaHorganiTimmonsnavode:Zadatak 1: Artikulirati nezavisno plauzibilnu koncepciju vjerovanja koja

ne zahtijevadavrijednosnavjerovanjabuduvrstadeskriptivnihvjerovanjaismjestitikognitivističkiekspresivizamuokvireovekoncepcijekaoporicanjegledištapremakojemusumoralnavje-rovanjavrstedeskriptivnihvjerovanja.

Zadatak 2: Pokazati da se kognitivistički ekspresivizam, izložen na načinkojiseoslanjanapredloženukoncepcijuvjerovanja,možeprila-goditirazličitimsvojstvimamoralnefenomenologije.60

Sobziromnaraširenusemantičkupretpostavkupremakojojsusvavjerovanjadeskriptivneprirode,prvizadatakje,premaHorganuiTimmonsu,krucijalan.Onismatrajudasuuspjelirazvititeorijukojaćezadovoljitiikriterijmoralnefenomenologijeikriterijkoherencije.Najopćenitijegovoreći,HorganiTim-monssmatrajudanekavjerovanjanisudeskripcije(opisi).Utomsmislu,onitvrdedaseklasavjerovanjasastojiizdvijevelikepodklase:klasejestobvezaiklasetrebaobveza.Objevrsteobvezivanjajesuvjerovanjazatoštopokazu-juodređenageneričkasvojstva.Vanjskaobilježjaobjevrstevjerovanjasu:1)gramatička:objevrstevjerovanjaimajuoblikdeklarativnihiskaza/rečenica;i2)logička:objevrstevjerovanjamogusudjelovatiukonstruiranjulogičkikompleksnihsudovakojiuključujulogičkeveznikekaoštosu‘ili’(disjunk-cija),‘ako…onda…’(implikacija)itd.,aovisudovidaljemogusudjelovatiuformiranjuzaključakaikombiniratisesdrugimvjerovanjimačimeseizbje-gavaFrege-Geachovproblem; i 3) iskustvena: obje vrste vjerovanja imajuzajedničkiiskustvenioblik»nevoljnosti«(prisile).SvojutezuHorganiTimmonsilustrirajuprimjerimaizfenomenologijemo-ralnesvakidašnjice.Akoserecimosuočimosbrutalnimmučenjemilisilo-vanjem,mićemobitisuočenismoralnomneispravnošću(wrongness)nepo-sredno.Nećemojezaključivanjemizvestiizbiločega.61HorganiTimmonssmatraju,dakle,datreba-obvezeimajuodređenasvojstvakojasutipičnaza»izvornavjerovanja«.Naime,činisedasumentalnastanjakojaprateobjevrstevjerovanjapsihološki nevoljnaizasnovana na razlozima.(Naravno,ovuvrstuobvezatrebarazlikovatiodvoljnihobvezakaoštosuobećanjailina-mjere.)HorganiTimmonsrazjašnjavaju:

»Uslučajujest-obveza,razlozizanečijeobvezivanječestosupovezaninaiskustvenoposebannačin:svijestoodređenimčinjenicamakaorazlozimazavjerovanjeobuhvaćaiosjećajepiste-mičkog autoritetakojegrazloziizražavajuuodnosunanekoga–osjećajautoritetanatemelju



kojegsejest-obvezapojavljujenevoljno.Netkojesvjestantihčinjenicatakoštotečinjenicedoživljavakaoracionalnouvjerljivedokazekojepotencijalnostanjestvariaktualnopruža(…).Nečijirazloziuprilogtreba-obvezaredovnosupovezanisnevoljnošćuobvezivanjanasličnoposebannačin,iskustveno:svijestotimčinjenicamakaorazlozimazamoralnisudobuhvaćaiosjećajmoralnonormativnog autoritetakojegrazlozi,sobziromnapotencijalnostanjestvari,izražavajuuodnosunanekoga–osjećajautoritetauodnosunakojisetreba-obvezaupogledustanjastvarijavljanevoljno.«62

Sobziromnaovuevidenciju,Horgan iTimmonszaključujudasumoralnisudovikognitivni.Ali,tojeminimalnaobvezakojanepodrazumijevastavdasuoniideskriptivni.Razmotrimodvijegramatičkiispravnerečenice:1) Petarće(will)očistitisvojbicikl.2) Petartreba(ought)očistitisvojbicikl.

HorganiTimmonssmatrajudajesveukupnisadržajobjerečenicekognitivan.Međutim,rečenica1)pripadatzv.jest-obvezama,dokrečenica2)pripadatre-ba-obvezama.63Iakojesadržajkognitivan,onseudvijerečenicerazlikuje.Urečenici1)onjereprezentacijskog,tj.deskriptivnogkaraktera,urečenici2)nije.Međutim,uvjerenisuHorganiTimmons,onoštomoralnesudovejasnorazdvajaoddeskriptivnihnjihovaje»ulogausmjeravanjadjelovanja«(action guiding role),tj.preskriptivnost:

»…moralnisudoviusmjeravajunekogapremaodgovarajućempostupkunaposebnodirektannačin,nezavisnoodnečijihprethodnopostojećihželjaiaverzija.Suprotnotome,izvanmoralnadeskriptivnavjerovanjapostajuusmjerenapremapostupkusamoukombinacijisprethodnomželjomiliaverzijom.«64

PremaHorganu iTimmonsu, puko uvjerenje da je pred nama požar samoposebineizazivabilokakvumotivaciju.Samoukombinacijisprethodnomaverzijompremapožarimaovovjerovanje izazivamotiv zabijeg.Sdrugestrane,mogućejezamislitipiromanafasciniranogpožarima.Onnebipobje-gaoilibisečakprimakaopožaru.Suprotnotomu,normativnisuddanitkosebe ne treba nepotrebnodovoditi u opasnost direktno je usmjerenna po-stupke.Deskriptivnisudovisučistineutralniopisi,vrijednosnisudovinužno»usmjeravajudjelovanje«,tj.preskriptivnisuposvomosnovnomkarakteru.Možeserećidajetonedvosmislenotakosamopoduvjetomdaseprethodnosložimosinicijalnompretpostavkompremakojojmoralnisudoviposvojojprirodivećjesuekspresijeosjećanjailimotivacijskihstanja,panikakvanovaželja i nije potrebna. I ovdje se, dakle,metaetički internalizamusvaja kaopretpostavka.Vezaizmeđumoralnogsudapremaekspresivistimajenužnajerjemoralnisudekspresijapostojećemotivacije.Međutim,pitanjejejesulisvimoralnisudovizaistaekspresijeiusmjerujuliuvijeknašedjelovanje.Pret-postavka postojanjamotivacije nije i dokazmotivacije. Iz ekspresivističke

59

Horgan,T.&Timmons,M.,»Moralitywith-outMoralFacts«,str.223.

60

Ibid.,str.231.

61

Zanimljivo je da na ovoj opservaciji svojeteorijegradeisuvremeniintuicionisti,kogni-tivistipoorijentaciji.

62


63

V.Horgan,T.&Timmons,M.,»CognitivismExpressivism«,u:Horgan,T.,andTimmons,M.(ur.)Metaethics after Moore,OxfordUni-versityPress,Oxford2006.;i»Expressivism,Yes!Relativism,No!«, u:Russ Shafer-Lan-dau(ur.), Oxford Studies in Metaethics,Vol.1,OxfordUniversityPress,NewYork2006.

64




slikemoralnograsuđivanjaprijeslijedidapostojećamotivacija»proizvodi«moralnisudnegoobrnuto.

4. Zaključak: metaetički revizionizam danas

Jednoodčestihtumačenjapozicijesuvremenogekspresivizmajedaekspresi-vistiuopćenemajuobvezuprihvaćanja»jakih«metafizičkihiepistemološkihtvrdnjikojezasobompovlači»jaki«pojamistine.Predikatistinitostinavodnonudisamosemantičkimetanivoobjašnjenjafunkcioniranjanormativnihsudo-va.Objektivnamoralnarealnostpremaovomgledištunepostoji,alinašjezikirasuđivanjetrebaupotrebljavatikao damoralnarealnostzaistapostoji.Para-doksalnojedaisuvremenimetaetičkinaturalizamideistimputem.Nitkoodneonaturalistasezapravoinetrudidokazativezuizmeđumoralnihiprirodnihsvojstavailiterminamoralainaturalističkihpojmova,većsesvionizapravozalažuza (ponekadaneuvjerljive) analogije izmeđunjih. I ekspresivizam ineonaturalistizapravooperirajuuhipotetičkom(kao da)modusu.Stoga»pro-jektivističkikvazirealizam«i»ekspresivističkikognitivizam«nisudalekoodnovog»naturalizma«.Činisedarazlikaizmeđusuvremenihekspresivističkihineonaturalističkihteorijaležiunaglascima,alineiunjihovimzajedničkimopćimpretpostavkama.Isuvremeniekspresivistiineonaturalistizapravosumetafizičkinaturalistikojisvijetmoralanevidekaosvijetprirode.Usvrhuujedinjenja deskriptivnog i normativnog jezika, logike i zaključivanja, ek-spresivistinudekvazirealnosti»mekanipojamistine«.Neonaturalistinudeanalogije između naturalističkih i prirodnih svojstava ili termina.Može serećidajedanasjezičkirevizionizampodrazumijevanapočetnatočkagotovosvakesuvremenemetaetičketeorije.

Nenad Cekić

Linguistic Revisionism in Contemporary Metaethics

AbstractMetaethics of the late 20th and 21st century shows signs of revitalization. This is evident from the huge production of papers and books that deal with this discipline. However, hyperproduction does not necessarily mean quality. Modern has replaced its predecessor (emotivism), the question is how well. Their theoretical rivals, naturalists, are trying to levitate between the methodological assumptions and substantive claims. But contemporary expressivism and natu-ralism in metaethics have something in common: the idea of linguistic revision.

Key wordsrevisionism,naturalism,expressivism,metaethics

Documents

Jezički revizionizam u suvremenoj metaetici - hrfd.hr · lja i reviziju neposrednog (»zdravorazumskog«) poimanja jezika. Sve do tzv. »jezičkog obrata« u filozofiji početkom