Upload
radzaman
View
61
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Delic o Disu
Citation preview
7/21/2019 Jovan Delic O DISU
http://slidepdf.com/reader/full/jovan-delic-o-disu 1/5
Jovan DeliÄ
O Disu
Ono Å”to je taÄno jeste da Disova poezija nije imala sreÄe sa dvojicom vodeÄih kritiÄaramoderne: Jovanom SkerliÄem i Bogdanom PopoviÄem. Bogdan PopoviÄ je ojavljivao ovog!kletog pesnika ! "Srpskom knji#evnom glasnik!$% ali ga je zaoiÅ”ao ! svojoj antologiji.Daleko veÄ! naklonost prema Dis! imali s! mla&i pesnici% a naroÄito pripadnici avangardnogpokreta. Posle dr!gog svetskog rata% kritika je tako&e !z Disa: 'elior (ligoriÄ% )oran(avriloviÄ% Borislav *ihailoviÄ+*ihiz... Ovaj promenjeni stat!s ! kritici i poeziji dvadesetoga veka s!geriÅ”e da je reÄ o pesnik! promene, da je on menjao senziilitet Äitalaca i kritiÄara.
*o#e se% ipak% reÄi da je sa knji#evno+istorijskog stanoviÅ”ta SkerliÄeva kritika ilalogiÄnija nego Å”to na prvi pogled izgleda. SkerliÄ nije io ! prilici ni da sl!ti% a kamoli da pratipromene ! srpskoj poeziji -- veka. ikad nije kritika ila tako moÄna kao ! vreme njega i B.PopoviÄa. Ona se itno menja posle prvog svetskog rata% te Äemo pratiti Disa kao nosiocapromene senziiliteta.
/
Ono Å”to se od SkerliÄevog vremena ponavlja ! kritici jeste pesnikovo loÅ”e oseÄanje za jezik i gr!e pogreÅ”ke ! tom smisl!. 'eÄ prvi stih proloÅ”ke pesme mo#e iti shvaÄen kaonesporaz!m:
"0o je onaj #ivot gde sam pao i ja% ...$
Pokazne zamenice imaj! dragocen! sposonost da !kaz!j! i na stepen !daljenostipokazanog predmeta od s!jekta koji ga pokaz!je. )amenicom ovaj% a% o pokaz!je se predmetod koga smo najmanje distancirani, zamenicom taj% a% o veÄ neÅ”to !daljeniji, a onaj% a% onaj!daljeniji predmet. Dis% dakle% ! navedenom stih! koristi dve pokazne zamenice koje seodnose na dr!gi i treÄi stepen oznaÄavanja !daljenosti predmeta. 1li% kako ka#e *iodrag
PavloviÄ% svaki pok!Å”aj !jednaÄavanja io i znak !niÅ”tavanja jednog lepog stiha. PavloviÄoseÄa da je zamenica to doila jedan opÅ”tiji smisao% dok ! zamenici onaj pronalazi triznaÄenjske nijanse. Prva se vez!je za pesnikovo tren!tno stanoviÅ”te: da pesnik apstrah!j!Äi#ivot stoji na tl! tih prvoitnih daljina i da se sa njih seÄa% odnosno anticipira taj pad koji je veÄ s jedne taÄke proÅ”lost% ali sa dr!ge ostaje veÄita !d!Änost. 2 dr!g! nijans! PavloviÄzasniva na tekst! pesme% odnosno na apstraktnoj s!zi Å”to nesvesno sija !z pominjanjekolevke% i !z promen! glagolskih vremena Äine da doga&aj ro&enja gotovo 3izioloÅ”ki konkretanpostaje srediÅ”te ove imaginarne sit!acije% te da smisao zamenice onaj iva: sada je to onaj isti#ivot ! kome sam se nekad pojavio nem% nesvestan% ! plaÄ! i koji joÅ” !vek traje.
0reÄ! znaÄenjsk! nijans! PavloviÄ oseÄa ne toliko ! motivima i njihovoj oradi koliko !m!zici i intonaciji cele pesme% odnosno ! cez!ri pojaÄanom zarezom ! prvom stih!:
"0o je onaj #ivot 22 gde sam pao i ja...$
0o je onaj #ivot o kom sam toliko sl!tio pre no Å”to sam se rodio, o kome sam tolikomislio pre pada. es!mnjivo je da je izme&! lirskog s!jekta i #ivota dr!gostepena% odnosnotreÄestepena distanca Äime se potvr&!je izvorno znaÄenje glagola "egzistirati$ kao iti izvan.0ime je #ivljenje do#ivljeno kao tra!ma% i tra!ma ro&enja je izrazito naglaÅ”ena. ije li po tomeDis lizak 4astk! PetroviÄ!5 4o&enje kao trajna rana kod Disa je nedvosmisleno. Potvrd!mo#emo !zeti i iz pesme "'oleo sam viÅ”e neÄ!$.
1
7/21/2019 Jovan Delic O DISU
http://slidepdf.com/reader/full/jovan-delic-o-disu 2/5
Pomeranjem zameniÄkog odnosa% Dis je postigao p!n izra#ajni mlaz i kroz njegatren!tn! izjednaÄenost misli mesa i jezika. Ono Å”to je moglo iti protivno gramatici i logicipostaje temelj lirske kosmogonije.
arajanje je Äest Disov stilski post!pak. 'eoma je Äesto da sve Å”to se naraja prilazilirskom s!jekt! i pohodi ga. On je zapravo gramatiÄki ojekat Å”to dovoljno !kaz!je na nesamo njegovo pasivno% veÄ i na njegovo trpno stanje. ema kod Disa pokreta ka svet!% !vek jeto pokret od sveta. "irvana$ je pritisn!la sv! selen!% a njen pogled kao kamen pada nalirskog s!jekta. Doista% ko je imao ovakv! imaginacij! morao je trpeti #estoke pritiske svoga!kletog dara. is! li se onda ti Disovi noÄni dolaznici pretvorili ! vizij!% ! otkrovenje, i nije lionda Dis nagovestio dolazak pesnika koji Äe na otkrovenj! graditi svoj! poetik!: 4astkaPetroviÄa i nadrealiste5 6ako je to mogao videti i prihvatiti SkerliÄ5 7ako je nama gledati!nazad. 0!maÄeÄi oznaÄavanje smera Disovih tipiÄnih glagola 8ka lirskom s!jekt!9% mi lakomo#emo doÄi do zaklj!Äka o prirodi Disove imaginacije, o stanj! trpljenja lirskog s!jekta.Odavde je mog!Äe raz!meti i njegova manje diskretna jeziÄka pomeranja. eke neprelazneglagole Dis prevodi ! prelazne:
"to Ŕto me tr!ne% Ŕto mi snag! s!Ŕi...$
Ovaj iskorak protiv jezika sasvim je ! d!h! Disove poezije i vi&enja odnosa sveta ipesnika: lirski s!jekat je onaj koji trpi radnj! i koji postaje gramatiÄki ojekat 8ja ne tr!nem% veÄ mene neÅ”to tr!ne% isto kao Å”to mene neÅ”to oli9.
"0o reÄi danas% ja ne !mem viÅ”e%to Å”to me oli i olove g!Å”i%to Å”to mi pogled kao olak riÅ”e%to Å”to me tr!ne% Å”to mi snag! s!Å”i%to zaÅ”to san moj na mene miriÅ”e...$
Sva tri ojekta ! tri srediÅ”nja stiha jes! liÄna zamenica ! prvom lic! jednine: dva p!ta je to
direktni ojekat% jednom je to nepravi. (ramatiÄki s!jekt je tajanstven% oznaÄen pokaznomzamenicom srednjeg roda 8to9 koja je postala ana3ora ponavljaj!Äi se svih pet p!ta na poÄetk!svakoga stiha. 0ako je jeziÄka greÅ”ka postala sintakto+ stilen ! ovoj stro3i izrazito reÄit i3!nkcionalan. Ovaj sl!Äaj nije !samljen% veÄ se mo#e Äesto sresti ! Disovoj poeziji tako da zanjega ne mo#emo reÄi da je sl!Äajan. pesmi "Sl!tnja$:
"0amne slike lede kao snovi%Å”!Å”te propast ko i znao Äij!...$
Ovde je glagol "Å”!Å”tati$% koji je neprelazan% doio ojekatsk! dop!n! Äime je !Äinjens!gestivnijim i !skla&enim s naslovom. 0amne slike doijaj! zv!k% odnosno Å”!m i sl!te.
SaÄ!vana je Disova tajanstvenost i zagonetnost% ali je znaÄenje stihova nedvosmislenopesimistiÄki !smereno. Pri tom je pesniÄka slika ozv!Äena i konkretizovana !pravo izoromglagola. Dis ima i dr!gih vrsta "jeziÄkih greÅ”aka$, jedan njihov tip ismo mogli nazvatipleonastiÄkim: tako ! zavrÅ”nom stih! treÄeg katrena "Stare pesme$ nalazimo neoiÄn!konstr!kcij!:
"emam snage da se orim sa vremenomda odranim% da saÄ!vam% ne dam svoje%nego gledam Äega imam% Å”ta je ilo:
2
7/21/2019 Jovan Delic O DISU
http://slidepdf.com/reader/full/jovan-delic-o-disu 3/5
i sve viŔe niŔta viŔe nije moje.$
1ko veÄ "viÅ”e niÅ”ta nije moje$% kako onda mo#e iti "sve viÅ”e$. Ovaj stih i se mogao!propastiti jednim ovakvim% verovatno taÄnim% prevodom: "sve viÅ”e oseÄam 8vidim% znam9 daniÅ”ta viÅ”e nije moje$. 0o oseÄanje prov!Äeno je kroz cel! zirk! "topljene d!Å”e$% ono je nesamo nagoveÅ”teno% nego i naglaÅ”eno ! proloÅ”koj pesmi: od ro&enja e#e zvezde iz mojih oÄij!.(!ljenje je permanentan proces imanentan #ivot!, iz dana ! dan% iz trena ! tren% poveÄavaj!se g!ici i sa njima oseÄanje da viÅ”e niÅ”ta nije moje. JeziÄka greÅ”ka je i ovoga p!ta stilski3!nkcionalna. pesmi "Sa zaklopljenim oÄima$ nalazimo stih:
"Sv!d mrtvo more% sv!d nigde niÄega...$
Ovo "sv!d$ ! dr!gom Älank! je s!viÅ”no !z negacij! i protivi se prirodi srpskog jezika% a doilo je intonacijski povlaÅ”Äeno mesto odmah posle cez!re. Ono ima 3!nkcij! isticanja p!stoÅ”imrtvog mora. 2pak% najneoiÄniji s! stihovi "2dile$:
"a zog greha Å”to !Äini reka ista%s!nce sija kao i pre toplo% lago,
povetarac lako gazi preko lista,ovce pas! i voda se tako lista.$
;
Prvo pada ! oÄi neoiÄna sintaksa% odnosno jeziÄka greÅ”ka. Pesnik je !spostavio vez!izme&! prvog stiha i ostalih stihova ove stro3e% iako je ta veza nelogiÄna. prkos greh!% slikaprirode ostaje idiliÄna kao i pre% Äem! je% arem na prvi pogled% teÅ”ko !oÄiti smisao% odnosnologiÄk! vez!. naslov! stoji reÄ $idila$ Å”to !p!Ä!je na odre&en! lirsk! vrst!. OÄek!je seidiliÄan pejza#% !godna slika prirode i ! njoj !spostavljen sreÄan sklad izme&! Äoveka i
prirode. Prva dva katrena i !spostavljaj! takv! slik!. eoiÄno je Å”to je Dis s idilom povezaotroÄlani dvanaesterac poznat ! narodnoj poeziji i kod jegoÅ”a kao stih t!#alice. smer!nagoveÅ”taja sopstvenog pomeranja ! #anr! svojim sintaksiÄkim sklopom zraÄi treÄi stih dr!gestro3e istiÄ!Äi ! prvi plan opasnost od d!okog vira. 0e nagoveÅ”taje kao da smir!j! narednistihovi sledeÄe stro3e % tek poslednje dve reÄi treÄe stro3e remete apsol!tni mir 8voda plj!sn!9.4eklo i se da i stihovi Äetvrte stro3e grade apsol!tni mir% ali je s poslednjim stihomnedvosmisleno jasno da je idiliÄni mir Äoveka i prirode razoren. 2diliÄan mir se preora#ava !nesklad izme&! prirode i Äoveka. 0a s!protnost se ! petoj stro3i podi#e na nivo meta3iziÄkogprincipa% pa i ezna&a ! odnos! nea i Äoveka. Doga&aj sa Äovekom i prirodom nije nikakavincident% veÄ veÄna priÄa od iskoni: neo ne samo Å”to ne poma#e Äovek!% veÄ ne zna pomoÄ nidati. Progovorio je% zacelo% moderni senziilitet. 2z moderne idile ije meta3iziÄka praznina i
ezna&e -- stoleÄa. Poslednja stro3a kao da ponovo hoÄe da !spostavi ravnote#!. vo&enjem!zroÄnog odnosa izme&! greha Å”to ga je reka poÄinila i idiliÄne slike prirode% Dis koji inaÄe voli ponavljanja i 3ig!r! kr!ga% zavrÅ”ava pesm! varijacijama slike iz prve stro3e s tim Å”to jesada otvorena nova mog!Änost t!maÄenja odnosa izme&! Äoveka i prirode: greh prirodeprema Äovek! ! !zroÄnoj je vezi sa prividom idiliÄne slike. *oglo i se pomisliti da mladi inedo!Äeni Dis nije imao dovoljno jasne predstave o idili i njenoj tradiciji% ali on ima joÅ” jedn!pesm! s reÄj! "idila$ ! njenom naslov!.0o je "J!tarnja idila$ posveÄena pesnikovom!pokojenom rat! *ihail!.
3
7/21/2019 Jovan Delic O DISU
http://slidepdf.com/reader/full/jovan-delic-o-disu 4/5
edvosmisleno je da Dis raz!me idil! kao slik!% i to kao slik! sreÄe% odnosno: "sreÄnog j!tra jednog$. eÄe iti da on nije znao Å”ta je idila% veÄ Äe pre iti da je svako njegovopomeranje #anra hotimiÄno. 6ako je predstava "sreÄnog j!tra jednog$ potp!no opreÄna odone Å”to i je Äitalac s nekom po!zdanijom predstavom o idili mogao imati% Disovo pomeranje je potp!no radikalno preokretanje. 6ao idiliÄna slika n!di se apokaliptiÄna vizija. 7irskis!jekat kroz prozor oseÄa da je ilo ! prirodi nekog okrÅ”aja. (rozno i straÅ”no nis! prviatri!ti neke idiliÄne slike% ali strahote kosmiÄkih razmera dolaze sa petom stro3om:
"ea nigde nema% mo#da je propaloelementi strasti negde se joÅ” ore%mo#da je i s!nce ropstva nam dopalo5)nam% tog j!tra zemlji nije ilo zore.$
Dovedeno je ! pitanje i samo neo sa s!ncem i osvitom zore. 2z stro3e ! stro3! re&aj! se slike !kojima se re&aj! slike smrti i nestajanja:
"*in! sve Å”to eÅ”e% htede iti ikadtama se !v!Äe ! idej! snova:
raskoÅ”nije smrti nisam gled<o nikad%imao sam i ja veselih Äasova.$
Spoj ! poslednja dva stiha daje ironij!% pa kao da ironija titra i nad samim naslovom pesme.2dila je tako postala pesma o najraskoÅ”nijoj kosmiÄkoj smrti. SreÄa sreÄnog j!tra jednog mo#e iti samo ! iz!zetnom do#ivljaj! raskoÅ”i smrti, ! ! privilegiji da se do#ivi !#as vizijenajraskoÅ”mnije smrti. 2dila je pretvorena ! svoj! s!protnost. 2sti post!pak Dis je koristio i !nekim dr!gim lirskim #anrovima. 0akav je sl!Äaj ! pesmi "=imna$ koj! je potp!no orn!o iod nje naÄinio antihimn! Å”to Äe kasnije oilno koristiti *iloÅ” >rnjanski.
?
Ovo pomeranje nije nipoÅ”to sl!Äajno% veÄ je reÄ o pesnik! promene senziiliteta. Sadamnogo jasnije del!je i ono Disovo poznato pomeranje znaÄenja reÄi "nirvana$. Pesnik% kao i !ostalim primerima% preokreÄe znaÄenje te reÄi. 7irski si#e se odvija noÄ!% a noÄ je doa javljanja vizija ! Disovoj poeziji. Sve Å”to je ikada imalo senk!% Å”to je ikada #ivelo% pohodi gaprekrivaj!Äi smrÄ! cel! vaseljenj!. irvana je posledica smrti% njenog apsol!tnog trij!m3a.Ona ne osloa&a% nego pritisk!je:
"sv! selen! pritisn! nirvana.$
irvana nije nikakvo isp!njenje% nego smrt i praznina. Pritisak naglaŔen ! Ŕestoj stro3i !osmoj se konkretiz!je pore&enjem s kamenom% i to kamenom koji pada na sve:
"2 taj pogled ko kam da je nekipadao je na mene i snove%na !d!Änost% na prostor daleki%na ideje i sve misli nove...$
4
7/21/2019 Jovan Delic O DISU
http://slidepdf.com/reader/full/jovan-delic-o-disu 5/5
0ako je nirvana ! Disovoj pesmi doila dr!gaÄije znaÄenje od izvornog. *ir koji donosinirvana jeste mir sveopÅ”te smrti. irvana je !z to neÅ”to Å”to pritisk!je cel! selen!. Ovaj
s!jektivni kosmizam znaÄajno je svojstvo Disove poezije i to od njegove proloÅ”ke
pesme "0amnica$. 0ra!ma ro&enja ima kosmiÄke razmere, ro&enje je pad ! selensk!tamnic!, pad koji se tiÄe i zemlje% i zvezda% i nea% i svoda% i noÄi% i trava... 4askoÅ” smrti jeopsesivna Disova tema i on je varira ! celoj lzirci "topljene d!Å”e$
pesmi "topljeni dani$% svi dani stari nemaj! viÅ”e #ivota za lirskog s!jekta% a opetpod #ivotom kao pod pokrovom sve tr!ne. *in!li #ivot i razas!ti dani pripadaj! svet!"!topljenih d!Å”a$.S!jektivizacija vremena i relativizacija odnosa proÅ”lost+!d!Änost javlja se zahvalj!j!Äi Dis!! naÅ”oj lirici ! vreme kada ! svetskoj knji#evnosti postaj! opsesija moderne proze. Dis je !tom pogled! io preteÄa i pesnik promene. a veoma !peÄatljiv naÄin predstavio je modernooseÄanje straha savremenog Äoveka
@
Dis je raznovrsniji i na plan! stiha nego Å”to se to oiÄno misli% a pokaz!je sklonost i
prema inovaciji naroÄito tamo gde i se reklo da se naslanja na tradicij!. ajveÄi roj ih jeispevao ! aleksandrinc!% ali je i doar deo ! 3ormi jampskog jedanaesterca. Po tome je Dis naliniji moderne% ali on pote#e i za stihovima iz narodne lirike. 0ako je pet pesama ispevano !epskom deseterc!% ali on koristi i lirski deseterac. jednom roj! pesama koristi se isimetriÄnim osmercem iz narodne poezije koji komin!je i ! Älankovitom Å”esnaesterc! !kojima podra#ava jednoliki intonacioni tok k!kanja koji se ostvar!je karakteristiÄnimnarajanjem za koji se opet vez!je Äesto koriÅ”Äenje ana3ore koja neretko istovremeno Äini ipolisindet. 0o je joÅ” jasnije ! troÄlanim dvanaestercima gde se gotovo podra#ava stiht!#alice. Sklonost ka troÄlanom t!#aliÄkom stih! Dis je ispoljio veÄ ! prvoj ojavljenojpesmi% "2dila$ i svoj Älankoviti stih je kasnije razvijao spajaj!Äi ga s neoiÄnom ineoÄekivanom tematikom. *o#da je vrh!nac te inovacije Disov troÄlani trinaesterac8@A@A9.
tom stih! ostvarena je antologijska pesma "*o#da spava$. Dis je ! njem! opevao motivmrtve drage% pa je metriÄka al!zivnost stiha na stih t!#alice naÅ”la svoj! tematsko+motivsk!potpor!:
"*o#da spavaC sa oÄimaC izvan svakog zla%i s njom spavaC nevi&enaC njena lepota,mo#da #iviC i doÄi ÄeC posle ovog sna%mo#da spavaC sa oÄimaC izvan svakog zla.$
4itmiÄko+metriÄki izazovi tradicije ili s! za Disa% oÄigledno% plodotvorni% pa je oslonac natradicij! po pravil! znaÄio i izvesno pomeranje i na plan! stiha Å”to se naroÄito vidi ! odnos!prema lirskoj vrsti% tematskoj !smerenosti% kao i ! metriÄkoj al!zivnosti stiha.Dis je !edljivo najviÅ”e pesama ispevao ! katrenima% ali se ogledao i ! d!#im stro3ama%poseno ! onima Å”to s! me&!narodni stalni olici: tercinama% kvintama% sekstinama i !sonetima.
5