Ove stranice su dio knjige u pripremi o Karlu Gustavu Jungu. Radni naslov knjige je Gospodar due .TEORIJA PSIHOLOKIH TIPOVA KARL GUSTAV JUNG Pripremio: Ilija Kapii

Mi danas na Zapadu radije dajemo prednost ekstrovertnom stavu miljenja, opisujemo ga povoljnim terminima kao to su drutvenost, dobra prilagoenost itd. dok introvertnom stavu predbacujemo zaokupljenost sobom ili ak morbidnost. U dananje vrijeme introvertni stav miljenja preovlaujui je na Istoku. Na ovoj osnovi neko moe objanjavati materijalni i tehniki razvoj zapadne hemisfere kao kontrast materijalnom siromatvu istone ali i duhovno osiromaenje Zapada i duhovni razvitak na Istoku.

Najvei Jungov doprinos psihologiji svjesnog uma je ostvaren u njegovom radu o psiholokim tipovima ljudi. Pokuaj klasifikacije ljudskih bia prema tipovima ima svoju dugu istoriju. Prolo je skoro dvije hiljade godina otkako je grki ljekar Galen pokuao da prepozna etiri osnovne uroene razlike u ovjekovom temparamentu i da ih opie kroz psiholoku prirodu kao sangvinik ili pun nade, flegmatik ili ravnoduan, kolerik ili ustar, vatreni i na kraju melanholik ili potiten, turoban. Ova je podjela prihvaena i u naem je svakodnevnom govoru. Imamo mnogo razliitih pokuaja koji uzimaju u obzir savtremeno znanje iji je cilj preciznija formulacija psiholokih tipova. Jungova podjela na ekstrovertne i introvertne je iroko prihvaena iako u potpunosti nije shvaena. Jung razlikuje dva razliita stava prema ivotu, dva modela ponaanja. Ova dva reagovanja na okolnosti koja je on pronaao dovoljno su vidljivi da bi bili opisani kao tipini. Postoji jedna itava vrsta ljudi koja u momentu reaguje na datu situaciju, povlaui se kao da uju neko bezglasno ne i samo su poslije toga sposobni da reaguju. Postoji i druga vrsta ljudi koja u slinoj situaciji ide naprijed oigledno sigurna da je njihovo ponaanje razumno i ispravno. Predhodnoj vrsti ljudi bila bi karakteristina negativna reakcija na objekat, a kasnijoj pozitivna ... prethodnoj vrsti korespondira introvertni, a poslednjoj ekstrovertni stav. ( 1 )1. Teorija Psiholokih Tipova , Savremeni ovjek u potrazi za duom, str. 98. ( Sabrana Djela 6 )Ekstrovertni tip linosti karakterie jedan spoljanji protok libida, interesovanje za ljude i stvari oko sebe, odnos sa njima i zavisnost od njih. Kada je ovakav tip karakteristian kod nekoga Jung nju ili njega opisuje ka ekstrovertan tip. Ovaj tip linosti je motivisan spoljnjim faktorima i mnogo utie na okolinu, drutven je i sigurno se osjea u stranom okruenju. U svijetu su ona ili on u dobrim uslovima ak i onda kada se sa njim ne slau i tada umjesto povlaenja ( to suprotni tip tei da uradi ) , oni se radije prepiru ili raspravljaju, pokuavaju da to preinae saglasno svojim sopstvenim obrascima ili potrebama.Svaki od ova dva psiholoka tipa potcjenjuje onaj drugi, radije gleda njihove negativne a ne pozitivne osobine to vodi formiranju suprotnih ivotnih filosofija, konfliktnih psihologija, razliitih nainima ivota i razliitim vrijednostima.U svom djelu Psiholoki Tipovi Karl Gustav Jung traga za uticajima ova dva stava kroz istoriju, kao i na uticaj njihovih formulacija na filosofiju i religiozni razvoj, izuava njihov uticaj na poeziju, estetiku i na kraju na samu psihologiju. Razlika izmeu psiholokih kola Sigmunda Frojda, Alfreda Adlera i njegove sopstvene poiva upravo na ovoj razlici u stavu. Frojdov stav je ekstrovertan, on postavlja odluujue determinante u spoljanjosti ljudi i u dogaajima. Adlerov stav je introvertan, on istie znaaj unutranjeg stava volje za mo . Za Jungov stav se isto moe rei da je introvertan jer faktori za koje je Jung najvie zainteresovan pripadaju ovjekovom unutranjem svijetu, posebno kolektivno nesvjesnom .U pokuaju da ljudska bia podijeli u prepoznatljive psiholoke tipove Jung je imao posla sa psihologijom svjesnosti. Kada je neka osoba opisana kao jedna od ova dva tipa to znai da je njen uobiajeni stav u ponaanju jedan od ova dva. Jedan izbalansiran stav moe podjednako ukljuivati ekstrovertnost i introvertnost, mada se veoma esto deava da je jedan stav razvijen a drugi potisnut u nesvjesno. Niko u potpunosti ne ivi iskljuivo kao jedan ili drugi stav, ali se vremenom nesvjesni stav manifestuje na jedan inferioran nain. Na primjer, ovjek koji je normalno tih i povuen, tj. introvertan, moe pokazati znaajnu aktivnost i entuzijazam za neto to ga stvarno interesuje ali i dalje nee biti u dobrim odnosima sa svojom okolinom kao to je to neko ko je ekstrovertan. On e i dalje askati o rijetkim pticama sa nekim ko se za to ni najmanje ne zanima ili e pokazivati kolekciju drevnih manuskripata gostu kojemu je to dosadno i koji uopte ne shvata to on pronalazi u takvim kojetarijama. Diferencijacija ivotnog stava poinje izgleda veoma rano, u stvari razlog za to je neto sasvim prirodno. U istoj porodici se nalaze ova oba tipa, ekstrovertno i introvertno dijete to nekada moe biti nesreno za drugi tip zato to e biti osjenen od njegove drutvene brae i sestara. Najraniji znak ekstrovertnosti kod djeteta je njegova brza adaptacija na okolinu. Takvo dijete veliku panju pridaje predmetima, a posebno efektima koje oni na njega ostavljaju. Stidljivost u odnosu na objekat je vrlo neznatna i izmeu njih se dijete kree i ivi sa povjerenjem. Ono brzo opaa, ali na jedan sasvim sluajan nain. Naizgled se bre razvija nego introvertno dijete jer je manje smotreno i po pravilu nema straha. ini se da ono ne osjea barijeru izmeu sebe i objekta i zato se sa njima igra slobodno utiui na njih. Ono veselo napreduje prema jednoj krajnosti i rizikuje sa sobom u tim pokuajima. ( 2 ) 2 . Psiholoki tipovi ( predavanje ), razumijevanje Anlitike Psihologije, str. 303.Ovaj je tip djeteta omiljen kod roditelja i nastavnika, o njemu se govori kao o dobro prilagoenom djetetu i esto se smatra veselijim nego to je ono u stvarnosti, a to je zbog njegovog ranog razvoja i njegove sposobnosti da ostavi dobar utisak. Introvertno dijete je kolebljivo i stidljivo. Ono u principu ne voli sve nove situacije, a novim predmetima prilazi sa oprezom, ponekad i sa strahom. Ono se samo igra i vie voli da ima jednog nego vie prijatelja. ire rasprostiranje je prednost za ekstrovertno dijete. Introvertna djeca su esti uzroci briga za roditelje, ali su jednako normalni i inteligentni kao i drugi tip djeteta. Izgledaju zamiljeno i vole da razmiljaju. Imaju bogat imaginativan ivot. Da bi razvili svoje skrivene talente najvie im je potrebno vrijeme i vremenom e se nauiti da se u svijetu osjeaju kao kod kue. Ekstrovertna zrela osoba je drutvena, upoznaje druge polunaine i interesuje se za neto ili za svata. Voli da organizuje skupove, grupe, zabave i obino je aktivna na opte zadovoljstvo. To je tip osobe koji uva na posao i drutveni ivot. Ekstrovertni intelektualci imaju sline kvalitete, najbolje rezultate daju radei skupa sa drugima, poduavajui ih ili im prenoei svoja znanja na neki nain, a njihovi dobri odnosi sa svijetom pomau im da rade efikasnije. Ekstrovertni tip tei da bude optimista i entuzijast, ali se njihov entuzijazam uvijek ne zavri ba najbolje. Istina je da odnosi koje uspostave sa drugim ljudima esto budu raskinuti. Slabost ekstrovertnog tipa lei u tendenciji plitkosti i zavisnosti od drugih, njihovoj potrebi da ostave dobar utisak i ne uivaju nita vie nego bilo koji drugi posmatra. Ne vole da budu sama jer tada razmiljaju morbidno i to sa odsustvom samokritike to ih ini vie privlanim spoljanjem svijetu nego svojoj porodici ili neposrednom okruenju gdje mogu biti vidjeni bez maske. Poto su dobro prilagoeni u drutvu obino prihvataju moralne norme i dnevne konvencije, u prosuivanju tee komformistikom miljenju, drutvu su korisni i apsolutno neophodni za zajedniki ivot. U drugoj ruci , introvertna zrela osoba u principu ne voli drutvo, a u velikim skupovima se osjea usamljeno i izgubljeno. Osjetljivi su i plae se kominih situacija i esto su nesposobni da ue kako da se ponaaju u drutvenim situacijama. Nespretni su, iskreni i ne govorljivi, skrupulozni, tanije reeno komino su uljudni. Tee visokoj svjesnosti, kritini su i uvaju svoje najbolje kvalitete za sebe i za mali broj ljudi koji im neto znai i zato su prirodno malo shvaeni. svoje najbolje kvalitete mogu da pokau samo u intimnom okruenju tee da stoje sa strane i zato su manje uspjeni nego njihove ekstrovertne kolege. Ne rasipaju energiju u pokuaju da impresioniraju druge niti je troe na drutvenim aktivnostima. esto posjeduju rijetka znanja ili razvijaju neki talenat iznad prosjenih standarda.Introvertnim ljudima je najbolje kada su samiili kada su u maloj intimnoj grupi, u konverzaciji daju prednost svom sopstvenom miljenju i ono im je znaajnije nego neko ope prihvaeno miljenje. Neko introvertan e ostaviti za kasnije da proita neku knjigu koja je popularna ili e umanjiti vrijednost neemu to je opte prihvaeno. Ova nezavisnost u rasuivanju i nedostatak konvencionalnosti mogu biti valorizovani ako ih oni ispravno shvate i koriste. U inat svom nedostatku drutvene hvale oni imaju odane i saosjeajne prijatelje. Ova se dva tipa ljudi, na nesreu ne razumiju i tee da vide samo tue slabosti tako da su za ekstrovertni tip introvertni ljudi egoistini i neprilagoeni dok introvertni za ekstrovertne ljude misle da su povrni i neiskreni. Sasvim je jasno da razlike u stavovima mogu prouzrokovati nerazumijevanje i tekoe na primjer u braku, to je jo udnije ovdje je prisutna tendencija oba tipa ljudi da se ene sa enama suprotnog tipa. Svako se potajno nada da e se nametnuti. Miran i zamiljen ovjek pronalazi ivahnu i praktinu enu koja uz to usklauje svoje drutvene aktivnosti sa poslom i profesionalnom karijerom, a stidljiva povuena ena privlai mua koji je veseo tako da eni stvara sigurnost dok ga eka da se vrati kui. Sve to ide dobro dovoljno dugo dok se oni prilagoavaju raznim ivotnim potrebama : izgradnji porodice, uspostavljanju karijere ili pravljenju sigurne finansijske pozivije. Ako su na tom planu zadovoljni njihov brak je za spolja idealan, ali ako budu traili stvarno razumijevanje ili potpunije drugarstvo tekoe e se pojaviti, svako e govoriti svojim jezikom ... Ono to su vrijednosti za jednoga za drugoga su negacije vrijednosti (3). Oni postaju kritini za svako interesovanje ili nedostatak interesovanja onog drugog ili za njihove prijatelje. Jedno od njih dvoje pokuava ono drugo da gurne u aktivnost. Svako od njih osjea nerazumijevanje onog drugog i nalazi razlog za samosaaljenje ili trai jo nekog od koga e imati neophodnu podrku i razumijevanje ili u najmanje privid toga. Neprijatna se nit i dalje razvija i dva razliita tipa linosti poinju da budu ljuti na razliitosti onoga drugog. Ponekad e tolerancija i pokuaj prepoznavanja ( razumijevanja ) vrijednosti onog drugog biti most iznad ponora, najmanje za neko izvjesno vrijeme ali ako toga nema esto e biti prisutni otvoreni sukob i nasilje, ak iako, kako to Jung kae, to zadire i u krajnju intimnost ( 4 ). Stvarno rjeenje ovih problema lei u jednom udaljenom razvitku svake od linosti do ega u mnogim sluajevima jedino moe doi uz potrebnu psiholoku pomo. 3 . Dva Eseja o Analitikoj Psihologiji, par. 80.4 . Dva Eseja o analitikoj Psihologiji, par 168. 9.U pravljenju razlika izmeu ekstrovertnih i introvertnih linosti treba sagledati sve razlike izmeu njih. Introvertna linost se povlai nazad i oklijeva na jedan sasvim osoben nain, ali ne u maniru nekog drugog introverta. Ekstrovertna linost gradi svoj odnos sa svijetom koristei intelekt, osjeanja, razum, percepcije i na kraju intuiciju. U borbi za opstanak svako koristi ono to Jung zove njihova najrazvijenija funkcija . Upravo kaoto lav napada svoju rtvu apom u kojoj je skoncentrisana sva njegova snaga, a ne sa repom poput krokodila, tako su nae uobiajene reakcije obiljeene upotrebom naih najprovjerenijih i najspretnijih funkcija, to je izraz nae snage. Meutim, to ne spreava nae sluajne reakcije koje se nalaze na putu otkrivanja naih specifinih funkcija. Preovladavanje jedne od funkcija vodi nas van sigurnih puteva, izbjegavajui druge funkcije imamo iskustva koja su osobena i razliita od iskustavasvih drugih ljudi. Inteligentan ovjek se prilagoava svijetu putem inteli gencije, ali ne u maniru boksera ak iako u kontrolisanju bijesa moe koristiti pesnice . ( 5 ) 5. Psiholoka Teorija Tipova , Savremeni ovjek u potrazi za duom, str. 101. ( sabrana Djela 6 )Jung razlikuje etiri funkcije svijesti koje koristimo da bi se orjentisali u svijetu, i to : senzacije do kojih doseemo pomou razuma, miljenje koje daje znaenje stvarima i dogaajima a nama njihovo razumijevanje, osjeanja koja mjere vrijednosti i intuicuju koja nam govori o naim mogunostima i koja nam daje informaciju o atmosferi koja okruuje itavo nae iskustvo. Intuicija je, kae Jung, opaanje putem nesvjesnog. ( 6 ) 6. Psiholoki Tipovi ( 1923. g. ), str. 58.Kada je neka reakcija uobiajena tada se moe govoriti o psiholokom tipu. Na primjer, postoje ljudi koji mnogo vie razumiju nego to to mogu neki drugi ljudi. pri donoenju odluka oni koriste svoje miljenje, oni razmiljaju o spoljanjim stvarima i brinu o miljenju kao o najvanijem atributu ljudskog postojanja. Oni mogu biti ekstrovertni ili introvertni to e uticati na nain njihovog ponaanja i objekat ( predmet ) njihovog miljenja. Pravac ekstrovertnog miljenja je usmjeren prema spoljanjem svijetu. Ekstrovertni mislilac se interesuje za injenice i grau, a ako je zainteresovan za ideje one mogu biti izvedene iz ma koje tradicije ili atmosfere vremena i one izrastaju iz onoga to generalno zovemo stvarnost . To je ono to uobiajeno prepoznajemo kao miljenje za koje je neki naziv teko odrediti. Ja stiem do ove vrste miljenja na sledei nain : Kada je moje miljenje zaokupljeno nekim konkretnim predmetom ili nekom optom idejom tada pravac mojeg miljenja tee prema predmetu i ovaj tok nije samo psihiki jer i rasuivanje u njemu uestvuje. Ignorisau sve druge pratee senzacije koje postaju primjetne kao pratnja mojem miljenju. Ovaj misaoni proces je rezultat objek tivnih injenica i bori se da objekat ostane u konstantnom odnosu sa subjektom. Ovo je conditio sine qua non ( sam svoj razlog, razlog samom sebi ) bez kojeg misaoni proces nebi mogao postojati. ak iako je moj misaoni proces usmjeren prema objektivnim injenicama, u mjeri u kojoj je to mogue, ipak je to moj subjektivni proces i on ne moe izbjei subjektivne primjese, niti bez njih moe postojati. Iako pokuavam da dam objektivan pravac vozu mojeg miljenja ja ne mogu izbjei moj subjektivni paralelni proces sa njegovim sve obuhvaajuim ueem bez kojeg bi se ugasila svaka iskra ivota u mojem miljenju. ovaj paralelni subjektivni proces ima svoju prirodnu tendenciju koja je samo relativno neizbjena, sastavljen je od subjektivno objektivnih faktora, odnosno njihove asimilacije od strane subjekta. Kada je god data glavna vrijednost u subjektivnom procesu tada izrasta druga vrsta miljenja koja je suprotnaekstrovertnom, to je isto subjektivna orjentacija miljenja koju ja nazivam introvertnom. Miljenje koje nastaje iz ove druge orjentacije nikako nije odreeno objektivnim faktorima, nitije usmjereno premaobjektivnim injenicama prema tome ovo miljenje potie iz subjektivnih injenica i usmjereno je prema subjektivnim idejama ili injenicama subjektivnog karaktera. ( 7 ) 7. Psiholoki Tipovi, str. 430 1.Da je neka ideja subjektivnog karaktera esto se koristi kao rije za prijekor, ali treba imati na umu injenicu da nema miljenja bez subjekta koji misli, a njegovo uee u miljenju je karakteristino odreujue za njegov poslednji oblik. Odlika ekstrovertnog miljenja je oslanjati se vrsto na injenice i biti vrsto na zemlji sa koncentracijom na objekat, sa disciplinom koja je shodno tome uspostavljena i to je u isto vrijeme i ogranienje miljenja jer je vezano za injenice i nita ne moe vidjeti van njih ili osloboditi sebe zbog namjere uspostavljanja neke apstaktne ideje. Ovo miljenje postaje zatrpano obiljem injenikog materijala i pokuava da iz dileme pobjegne pomou pronalaenja koncepta ili formule koja se pojavljuje da da sklad , koherentnost neemu to je stvarno razdvojeno. Neki kreativni mislilac poput arlsa Darvina, koji je odlian primjer ekstrovertnog mislioca, moe masi injenica koje je sakupio dati red i znaenja, ali neki drugi koji to ne moe zbog nedostatka kreativne ideje to kompenzira proizvodei sve vie i vie injenica u kojima je brdo sakupljenog materijala esto puta bilo nepouzdane vrijednosti. Kada je ivot nekog pojedinca odreen njegovim miljenjem i kada su njegove akcije obino rezultat jednog razumijevajueg motiva tafda za njega kaemo da je stvarno misaoni tip ovjeka. istiji tip misaonog ovjeka ee je mogue pronai meu mukarcima nego meu enama ije je miljenje vie intuitivne prirode. Ovaj tip ovjeka razmilja o stvarima koje su vani i dolazi do zakljuaka koji su zasnovani na objektivnim podacima koje on zove injenice. On voli red i logiku i zaljubljen je u pronalaenje ureene formule pomou koje moe da izrazi svoj pogled. On zasniva ivot na principima i voli da vidi da i drugi ljudi to isto ine. Gdje je god to mogue on u shemu ivljenja ukljuuje svoju porodicu, prijatelje ili kolege sa posla. Sklon je da vjeruje da njegova formula predstavlja apsolutnu istinu tako da za njega postaje moralna obaveza da svoje tvrdnje nametne drugima. To ga moe dovesti u situaciju da povjeruje i pretpostavi da krajnosti stvarima daju znaenja. Vjeruje da je racionalan i logian, a u stvarnosti gui sve one koji ne pristaju na njegovu shemu i zbog toga odbacuju da je prihvate. Ovakav ovjek ne trpi i boji se iracionalnog, potiskuje osjeanja i emocije i tei da postane hladan i bez razumijevanja za ljudske slabosti. Zapostavlja umjetnost prijateljstva i odnose sa drugim ljudima, a vrlo esto je tiranin za svoju porodicu. Radi principa moe rtvovati porodicu ili prijatelje bez i najmanje ideje o tome da to to radi moe biti pogreno sve je to za njihovo dobro . Ovaj tip ovjeka ima tendenciju da nema sree u ljubavi jer napolje nasilno izbijaju njegova potisnuta osjeanja koja su onda van kontrole i zato za sebe vezuje neodgovarajuu enu. Osim toga on pati od iracionalnih elja koje sebi ne moe priznati i zato je neodluan u svojoj vjeri koju obuzdava ogromnim fanatizmom. esto posjeduje snaan osjeaj dunosti, a njegova formula za ivot ukljuuje mnogo toga to je dobro, ak i odlino, ali je njegov manir koji mu je preao u naviku postao hladan, bez topline i tolerancije jer ove ljudske kvalitete odbacuje da uklopi u svoje sheme i formule. Naime, njegovo miljenje je pozitivno jer proizvodi nove koncepcije i injenice. ak i kada analizira on konstruie i zato je to napredovanje prema novoj kombinaciji ... Karakteristino je da njegovo miljenje nikad nije destruktivno ili nie vrijednosti jer novom vrijednou supsti tuie onu koja je razruena. Ovaj kvalitet misaonog tipa je obavezna injenica jer je miljenje glavni kanal kroz koji tee njegov libido. (8) 8 . Psiholoki Tipovi, str. 442.U suprotnosti sa ekstrovertnim introvertni misaoni tip se ne zanima za injenice nego za ideje. Glavna vrijednost ove vrste miljenja lei u novim pogledima koje ovo miljenje reprezentuje. Za introvertno miljenje Jung kae slijedee : Cilj ove vrste miljenja nijesu injenice iako bi introvert volio da se one pojave ... tako bi on formulisao pitanja i stvorio teorije. Ovo miljenje otvara vidike i koristi uvide ali u korienju injenica ono pokazuje rezervu u ponaanju. U korienju primjera introverti imaju sopstvene vrijednosti koje ne moraju preovladavati.injenice se skupljaju kao primjeri ili dokazi za teoriju, nikada za sopstvenu korist ... Ovo je miljenje stvarna kreativna snaga koja dokazuje injenicu da ovo miljenje moe stvoriti takvu ideju koja nije prisutna u spoljanjim injenicama, ali je ipak njihov najpogodniji apstraktni izraz. ( 9 ) 9 . Psiholo[ki Tipovi, str. 480. 1Introvertni misaoni tip se interesuje za unutranju ali ne i za spoljanju realnost. Ono to je za njega veoma vano je predstavljanje i razvoj praiskonske drevne slike i on je uobli;ava u ideju. To za njega ima primoravajuu snagu. On ima nejasnu ideju da ta ideja moe svijetu biti od koristi, ponekad je to ak i uvjerenje da ga moe spasiti ako zna, ali mu je to sporedno razmiljanje i zbog toga to za njega nije od ivotne vanosti. Neobino je to to introvertni mislilac posmatra od spolja prema unutra. Poto se zanima za unutranje relacije on vrlo malo ili ak nimalo posveuje panju svojim odnosima sa svijetom. On nema ideju to se dogaa sa drugim ljudima i ne razumije kako drugi ljudi misle ili osjeaju, on je stidljiv i tih a u drutvu obino daje neprikladne napomene. Tipini primjer introvertnog mislioca je rasijani profesor. Dovoljno je ilustrativna anegdota o filosofu Arturu openhaueru. Ona nam govori kako je zamiljeno izgubljen stojao openhauer u gradskom parku usred cvijenjaka. Kada je batovan viknuo prema njemu da eli da zna to on tamo radi i to misli ko je on ? openhauer mirno ree : Ah, kako bih i ja volio da znam odgovot na ta pitanja ! ( 10 ) 10 . Osnovne Psiholoke koncepcije ( 1935 ).Najslabija taka oba misaona tipa je to zanemaruju i ne razvijaju svija osjeanja. Da bi neko shvatio to su za Junga znaila osjeanja on mora napraviti razliku izmeu razliitih naina na koje ta rije moe biti koriena. Na primjer, topla ili hladna osjeanja, osjeaj da e se neto dogoditi, osjeaj da e te neko prevariti ili tome slino i to se tada odnosi na buket osjeanja ili na intuiciju, ali kada neko kae Ja se osjeam bijedno ili Ja se osjeam loe ili dobro tada neko emocionalnom notom vrednuje svoje iskustvo. treba shvatiti da Jung koristi rije osjeanja kada neemu daje odgovarajuu vrijednost. Kada mislimo tada rasuujemo kako bismo doli do zakljuka, ali kada osjeamo tada neemu pridajemo odgovarajue vrijednosti. ( 11 ) 11 . Psiholoka Teorija Tipova , Savremeni ovjek u potrazi za duom, str. 135. ( Sabrana Djela 6 )Osjeanje je esto pomijeano sa emocijom, u stvari Jung o njima dvoje ponekad govori zajedno kao da su gotovo ista stvar, ali kada ih objanjava on kae da neka funkcija moe voditi vie u emociju, a da emocija nije sama ta funkcija. Osjeanje nije neka vrsta zamuenog miljenja u to je misaoni tip sklon da povjeruje, ve je ona funkcija ije su vrijednosti izmjerene, prihvaene ili odbaene. Jung govori o oboje osjeajnom rasuivanju i o osjeajnoj situaciji . kraljevstvo osjeanja ukljuuje oboje, ali u poslednjem sluaju jedno je blie emocionalnom kraju mada je vrednujui elemenat prisutan kod oboje. U osjeajnpj situaciji prisutne su jedne vrijednosti, tj. prosuivanje atmosfere i shodno tome prilagoavanje ponaanja. Obino su ene tome sklonije, ali postoje i mukarci koji su osjeajni tipovi. Oni najbolje funkcioniu u situacijama u kojima su vani meusobni odnosi. Razvijena osjeanja trebaju da imaju razni posrednici od diplomata do prodavaca.Miljenje i osjeanja su neprijatelji jedno drugom. U nauci gdje je miljenje glavna funkcija ... i najmanji mikrob dobija istu vrijednost kao da je sunce ( 12 ). Osjeanja to ne odobravaju i insistiraju da treba prepoznati razliku u njihovoj vrijednosti. 12 . Osnovne Psiholoke KoncepcijeOsjeanje je racionalna funkcija, neko se u jednom trenutku osjea dobro ili loe. Osjeajni tipovi imaju utvrenu shemu za stvari, hijerarhiju vrijednosti kao i smisao za istoriju i tradiciju. Nedostatak osjeanja pronalazimo u nekom primjeru ekstrovertnog mislioca. Nalazimo ogromnu akumulaciju injenica, neto malo vrijednosti, a sve ostalo je kompletno nekorisno. Osjeanja su vana u meuljudskim odnosima, ona su vrijedna ili bezvrijedna za ljude u modelima ponaanja jednih prema drugima. zato nije iznenaujue da su vana u mnogim religijama, posebno hrianstvu i budizmu. O osjeajnom tipu linosti moemo govoriti kada kod nekog osjeanja imaju prioritet nad ostalim funkcijama. Kada je tip ekstrovertan osjeanja e biti usmjerena i prilagoena prema okolini i taj tip je mnogo ei kod ena nego kod mukaraca. Ekstrovertno osjeajni tip je dobro prilagoen u svijetu, vrednovanja su mu usklaena sa opte prihvaenim vrijednostima i nema tekoa da se uklopi u svoje vrijeme i okolinu. To je posebno evidentno kada se ena ovog tipa uda ona uvijek bira visoko pogodnog mukarca tako da neko sa pravom moe misliti da je ona sve to isplanirala ali ona u ljubavi propada sa pravom vrstom mukaraca. ena ovog tipa posebno brine o linim odnosima, obino ima arma i takta, poravnava situacije sipajui ulje na uzburkanu vodu . Ona je ta koja ini drutveni i porodini ivot moguim. Dobra je domaica i sasvim je kod kue u grupi, velikim skupovima, i svakoj drugoj grupnoj ili zajednikoj aktivnosti. Osjeajni tip linosti kada postane svjestan neke nepravde ili nesree ima stvarnu potrebu da pomogne i izvanredno radi drutveni posao koji je zasnovan na ovoj funkciji. U najboljim uslovima linost ovog tipa je armantna, saosjeajna i korisna, a u najgorim povrna i neiskrena. Koliko su dugo njena osjeanja lina ona je toliko iskrena, ali ako su gurnuta prema krajnostima postaju vjetaka i neiskrena gubei svoju ljudsku toplinu odajui utisak poze i nepouzdanosti. Introvertno osjeajni tip linosti voen je subjektivnim faktorima, daleko je od srdanog, esto odaje utisak hladnoe ali su kod njega osjeanja intenzivno sakupljena sa nedostatkom izraajnosti ( ekspresije ). Za ovaj tip linosti se moe rei tiha voda dosee duboko . Dok pokazuju uydranost imaju vie sklonosti za razumijevanje prijatelja ili za nekog ko stvarno u nevolji pati. Kod ena ovoga tipa osjeanja su sakrivana ak i od njene djece, ona ih ne pokazuje, ali su jednako strasna i to postaje jasno ako je dijete ozbiljno bolesno, ako su djeca od nje odvojena ili ako se nalazi na nekom putovanju. introvertno osjeajna linost izraava sebe u religiji, poeziji, muzici, a ponekad i u fanatinom sebe rtvovanju. Introvertno osjeajni tip je neprilagoen u svijetu i ivotu, ona ili on spolja izgledaju da su nezainteresovane prirode, a ako su primorani da igraju neku ulogu to izgleda mirno, ponekad se moe opisati ak i kao izoidno. Meutim, u intimnom krugu za koji su vezani jakim emocionalnim sponama njihove vrijednosti su dobro poznate i oni imaju stabillne i vjerne prijatelje. to su za Junga znaila osjeanja ostalo nam je nejasno ali to su mu znaile senzacije to nam je dobro poznato. Posebno ga je zanimalo to kako je osjeajno perceptivna senzacija zavisna od predmetom uzrokovane senzacije i samog recepienta ( primaoca ). U sluaju kada je naglasak na objektu za senzaciju se kae da je ekstrovertna. Kada senzacije imaju prioritet nad ostalim funkcijama tada govorimo o senzitivnom tipu linosti. Kod ekstrovertno senzitivnog tipa objektivna senzacija je iskljuena dok kod introvertno senzitivnog tipa linosti doivljeno jedva da dodiruje stvarnost, oni su intuitivci i zato esto zaboravljaju da imaju tijelo osjeaju da skoro mogu da polete. Senzitivni tip linosti prihvata stvari onakvim kakve one jesu, to ini iskustveno, stvari su onakve kakve jesu, ni manje ni vie od toga, mata ne uestvuje u njihovom iskustvu, ne pokuavaju da dublje sagledaju stvari ili da istrae njihove tajne , jer lopata je lopata. Ovaj tip linosti je iracionalan jer ima vrlo malo logike u iskustvu ula, ak i ista stvar i razliita vremena moe pobuditi razliiti doivljaj. za sebe vrlo esto misle da su racionalni jer je njihov arm njihovo insistiranje na injenice, ak i oni flegmatine prirode spolja odaju utisak razumnosti. Senzitivni tipovi linosti najee su lake prirode, to su zadovoljni ljudi velikih mogunosti za uivanje. za njih opasnost lei u prevelikom vrednovanju senzacija tako da se mogu degenerisati u nestrpljive i bezobzirne tragae za zadovoljstvima. Kada je tip linosti ekstrovertan i pri tome senzitivan veoma je vaan predmet koji pobuuje osjeanja. Kod introvertno senzitivnog tipa linosti iskustveni doivljaj je vie znaajan dok su predmeti drugorazrednog znaaja ili se ak i ne uzimaju u obzir. Mnogi slikari i muziari su primjer poslednjeg tipa linosti , a savremena umjetnost izrasta iz introvertne senzacije, sa visokim stepenom subjektiviteta i naglaenom osjeajnou. Najvei broj introvertno senzitivnih tipova pate zbog karakteristine introvertne tekoe da se izraze i zato ih je veoma teko razumjeti. Preplavljeni su impresijama i potrebno im je vrijeme da ih asimiliraju, a esto su preokupirani slikama iz kolektivno nesvjesnog. Za njih drvee ima lice, a mrtvi predmeti poinju da ive. Ne mogu vidjeti lokomotivu , a da ne ponu razmiljati o stranim zmajevima. Stvarno misle da vide ljude koji nijesu meu nama i imaju udesna iskustva sa duhovima.Suprotna funkcija senzaciji je intuicija, mada je poput senzacije iracionalna funkcija. Intuicija je , kae Jung, opaanje ( percepcija ) stvarnosti koja nije poznata svijesti i do koje se dolazi putem nesvjesnog. Intuicija je neto vie nego to je to prosto opaanje, ona je jedan aktivan kreativan proces koji vrsto dri situaciju i pokuava da je promijeni prema sopstvenoj viziji. Intuicija ima kapacitet potsticaja i u svakoj beznadeno blokiranoj situaciji djela automatski prema uspjehu ( izlazu ) koji ni jedna druga funkcija hladno ne moe otkriti . ( 13 ) 13. Psiholoki Tipovi , str. 463.Kad god su rasuivanje i dijagnoza u mraku intuicija stupa na scenu. Ljekari, naunici, pronalazai, sudije i generali, ak i obini ljudi moraju povremeno koristiti ovu funkciju svijesti. Bilo gdje da ima posla sa udnim mogunostima u kojima nijesi uspostavio sistem vrijednosti ili koncepcije, tada e u mnogome zavisiti od sposobnosti sopstvene intuicije. ( 14 ) 14 . Osnovne Psiholoke Koncepcije, str 13.Ekstrovertno intuitivni tip uglavnom ivi kroz ovu sposobnost intuicije, i za njih je sve mogue. Ona ili on uglavnom ne vole ono to je blisko, sigurno ili dobro uspostavljeno. Ne uvaavaju obiaje i esto su bezobzirni prema osjeajima drugih ljudi ili njihovim ubjeenjima, a kada su na tragu neega novog tada su sposobni da radi toga rtvuju sve. Nikakvo pravo ili religija im nijesu sveti, esto izgledaju kao nemoralni avanturisti, a u stvarnosti su zasnovali svoj sopstveni moral na lojalnosti svom intuitivnom stanovitu. Za njih je dati drugima ansu slabost i kukaviluk. Za ovaj tip ljudi opasnost je u tome to esto siju a nikad ne anju. Trae ivot na mogunostima dok drugi uivaju plodove njihove energije i njihovih poduhvata. Za njih je nemogue da u potpunosti brinu do kraja o nekoj stvari ili do take u kojoj je obezbijeen uspjeh. sasvim je normalno to su slabi njihovi odnosi sa drugim ljudima. Mukarac nalazi da je za njega veoma teko da se posveti jednoj eni i ubrzo mu zatvor postaje kua. U drugoj ruci, ena jednog od njih je rekla ivot sa njim nikada nije dosadan i glup . Ekstrovertno intuitivan tip se brine o onome to je svakom poznato kao svijet realnosti, dok introvertno intuitivan tip brine o kolektivno nesvjesnom, tamnoj pozadini iskustva, svemu onom to je subjektivno, neobino, udno i rijetko. Osebujna priroda introvertne intuicije kada joj je dat prioritet ... produkuje osobeni tip ovjeka, mistinog sanjara i proroka u jednoj ili fantastinog vragolana ili umjetnika u drugoj ruci. Mogue je da kasnije bude vien kao normalan sluaj dok je opta tendencija ovog tipa linosti da se zatvori u perceptivni karakter intuicije. Kao po pravilu intuicija se zaustavlja na percepciji. Percepcija je njihov principijelni problem i u sluaju produktivnog umjetnika on uobliava percepciju. Vragolan zadovoljava sebe percepcijom kojom je odreen i oblikovan. ( 15 ) 15. Psiholoki Tipovi, str. 588.Ovo je tip ovjeka koji ima ( vidi ) vizije, kosmika ili religiozna otkrivenja proroanske snove, neobine fantazije i sve je to za njega stvatno kao to su to bili Bog ili avo za srednjovjekovnog ovjeka. danas izgledaju veoma osobeno, gotovo ludi, to e i postati ako ne uspiju da dovedu u vezu i spoje svoj ivot sa svojim iskustvom. To znai da moraju pronai neku adekvatnu formu izraza, neeg to je kolektivno dozvoljeno, to upravo ne ivi van fantazije. ponekad mogu raditi na pronalaenju i formiranju grupa u kojima e njihove vizije biti od neke vanosti. U primitivnim zajednicama ovi ljudi su imali veliku vanost i zapovjedniko uvaavanje, tj. dostojanstvo. Ispunjeni su onim to su proroci Izraela uobliili. Za njih u dananjem svijetu ima vrlo malo mjesta osim kao mistiarima u religioznim zajednicama. Oni obino spokojno uvaju svoja iskustva ili formiraju ezoterine sekte ili manje grupe koje su zaokupljene iskustvom drugih svjetova . Izgledaju neobino i skoro bezopasno, ali ako su opsjednuti svijim unutranjim vizijama mogu postati posjednuti silom koja je energija dobra ili zla, koja je visoko zarazna i na taj nain poinju religiozno preobraanje i nasilje.Kao po praviu introvert sebe zadovoljava percepcijom i ako mu se jo dogodi da bude kreativan umjetnik koji oblikuje percepciju slikae u silazeoj konfuziji banalno i znaajno. Odlian primjer introvertno intuitivnog tipa je bio Vilijam Blejk koji je bio i pjesnik i slikar. Poto ljudska piroda nije jednostavna apsolutno ist tip linosti vrlo rijetko pronalazimo. Obino je glavn funkcija dovoljno jasna da ujedini linost mislioca i intuiciju ili tako neto, ili nam izgleda drugorazredna zbog neke druge funkcije koja modifikuje ili zamagljuje sliku. U svojim opisima psiholokih tipova Jung opisuje ove funkcije svijesti kao ' nekakav porodini portret iz razloga to ljudska priroda izbjegava da bude klasifikovana i precizno odreena na jednostavan nain. Ipak i pored toga koncept psiholokih tipova ima veliku vanost ukoliko ima za cilj edukaciju ili razumijevanje linih odnosa. To je od pomoi muu ili oenjenim da shvate da njihov partner funkcionie na drugi nain i da jednostavno nije neko ogranieno bie. Nastavnici treba da shvate da introvertno dijete nije neadaptirano i nesreno i da sa istim arom ne osjea uivanje u aktivnostima u kojima to osjea ekstrovertni uenik. Potrebno je da to zna i psihoterapeut pri lijeenju svojih pacijenata. Svim neurotiarima je zajedniko da imaju perfektno razvijenu jednu od funkcija tako da su ostale funkcije nuno zanemarene. Intuitivci obino zanemaruju senzacije i konsekventno tome svoja sopstvena tijela tako da mogu postati psihiki bolesni. Misaoni tip zapostavlja osjeanja tako da moe imati ozbiljne tekoe tamo gdje su od velike vanosti personalni odnosi. Mentalno, a prema tome i psihiko zdravlje umnogome zavise od zapostavljene funkcije tako da linost moe postati skoro cjelovita.Najvei broj ljudi koristi samo jednu od funkcija mada se ona moe mijenjati, visoko ili vie sloeni ljudi koriste dvije funkcije, a visoko diferencirane linosti tri. Ukljuivanje etvrte funkcije se odnosi na ono to Jung zove Proces Individuacije.Da bi prepoznali suprotne tendencije u neijoj prirodi i razumjeli to one za te ljude znae u obzir moramo uzeti Jungov koncept linosti kao i koncept kolektivno nesvjesnog i dalje ih prouavati.

Priredio i preveo : Ilija Kapii