1
Priprema i serviranje kafe Za razliku od drugih vrsta pića, KAFA je UNIVERZALNI proizvod – "kraljica koja ide uz sve"! Može da se konzumira u svim prilikama, uz sve proizvode i namenjena je gotovo svima. Kako poseduje neke samo njoj svojstvene karakteristike ne može se svrstati ni u jednu grupu pića i predstavlja zasebnu kategoriju, jedinstven napitak omiljen i svojstven svim kulturama sveta.Kafa je napitak svojstven svim kulturama sveta, gotovo svaka nacija ima svoje "male tajne" o kafi a o ovoj crnoj tekućini napisane su brojne naučne studije. U Italiji postoji čak i Univerzitet za kafu čiji je cilj širenje kulture pijenja kafe i negovanje tradicije italijanskog espresa širom sveta. Spremanje, serviranje i pijenje kafe kod nas ima posebno značenje, deo je tradicije i kulture u našem društvu i nezaobilazan ritual velikog dela populacije. Kafa kod nas Na našim prostorima se najviše pije crna kafa, poznatija kao „turska kafa”. Iako se mnogo razlikuje od originalne "turske", odnosno kafe koja se priprema u arapskim zemljama, ovaj naziv se odomaćio i kod nas. Recept za "pravu" crnu kafu - voda uvek treba da bude sveža - pre zakuvavanja kafe voda ne sme da vri, jer se tako gubi važan element - kiseonik - kafa koja se koristi treba da bude sveže mlevena ili propisno čuvana. Kada voda u džezvi provri treba je skloniti sa vatre i dodati kafu, a posle toga vratiti na zagrejanu ringlu da "krene", tj da počne da se diže obilna pena. Kada se pena "zatvori" tj kada mlevena kafa potone a cela površina vode bude u peni, džezva se skloni i kafa se blagim potezom kašičice promeša. Da bi plemenita svojsktva kafe došla do punog izražaja kafa se ostavi na oko minut da se "smiri", nakon čega se sipa u omiljenu šolju. Na žalost, ostalo je malo restorana u kojima se može popiti prava „domaća kafa“. Čuvenu „komplet kafu“, koju čine šoljica kafe, 2 dcl kisele vode i kocka ratluka, moguće je pronaći tek u nekim starim kafanama. Kafa na Orijentu U mnogim arapskih domovima služenje kafe gostu se, jednostavno, podrazumeva i eventualno odbijanje ovog napitka može biti protumačeno kao odbijanje gostoprimstva i nepoštovanje domaćina. Mnogi je neće ni ponuditi, jednostavno će staviti kafu ispred gosta. Na Orijentu se kafa sprema na poseban način i u odnosu na kafu koju mi spremamo daleko je slađa. Način pripreme je sledeći: voda se stavi da vri u loncu, ali ne i da prevri. U male džezve rasporedi se kafa i šećer u jednakim količinama. Džezva se stavi na plotnu da se kafa i šećer malo proprže, a potom se nalije vrela voda i ostavi se da se podigne veoma gusta pena, poznatija kao kajmak. Tako skuvana kafa služi se u malim šoljicama tzv. „fildžanima” sa čuvenim „rahat lokumom” kao prilogom. Kako bi kafa dobila svojevrsnu „pikantnost” Arapi imaju običaj da joj dodaju začine kao što su đumbir ili kardamom. Kafa u Italiji U Italiji "zemlji espresso kafe" restorani u kojima je kafa glavni specijalitet, ovaj napitak nude pripremljen na čak trideset načina! U Veneciji najčešće naručuju "espresso pizzicato", espreso kafu koja je tek poprskana pravim šlagom. Mnogi se ipak odlučuju za "kafu sa jajetom" koja se pravi tako što se najpre umuti žumance sa šećerom, pa se prelije nešto "dužim" espresom. Ukoliko putujete u Đenovu, svakako će vam ponuditi "cappucino alla genovese", sa vrlo malo pene od mleka što se razlikuje od tršćanskog kapućina koji ima malo kafe, a dosta mlečne pene, a još više gorkog kakao praha posutog odozgo. Hit leta na mnogim italijanskim mestima za ispijanje kafe je espresso "tiramisu" koji je, zapravo, sladoled preliven espreso kafom. Naravno, "podloge", odnosno, ukusi sladoleda mogu biti različiti. I da ne bude zabune, to nije takozvana ajs kafa, budući da se služi u šoljicama za espreso. Italijani obično uz kafu služe kockicu čokolade ili mali čajni kolačić. Svi ovi "minijaturni" oblici ukazuju na to da se kafa u Italiji pije veoma brzo. Pravilo "italijanskog" Bontona kaže da se espreso pije isključivo iz dva gutljaja. Zato, nemojte se začuditi ako vam po neki konobar u Italiji kaže: "Brže, brže!" Kafa u Americi U Americi su godinama najmodernije kafeterije u kojima se služe filter kafe najrazličitijih ukusa. Već nekoliko godina unazad Amerikanci u svoju omiljenu filter kafu dodaju različite arome i ukuse, kao što su lešnik, vanila, rum ... Reč je, izgleda, o pomodarstvu koje je postalo omiljeno u svim delovima Amerike. Amerikanci, na žalost, ne poštuju čuveni kult ispijanja kafe, već je smatraju isključivo napitkom koji će ih dobro razbuditi i držati kocentrisanim tokom čitavog dana. Kafa u Grčkoj Kafa se u Grčkoj nudi u najrazličitijim oblicima. Fredoćino, "domaća" kafa (veoma slična našoj), kapućino, kao i frape kojeg čini ogromna koncetracija kafe sa mlekom ili bez njega, sa šećerom i gustom penom... Srče se na slamku, što je duže moguće jer je bez kafe život u Grčkoj nezamisliv. Kad Grci idu na kafu, to nikada ne znači na brzinu, jer je kafenisanje kod njih tradicija i neka vrsta hobija. Nikada se neće dogoditi da vas kelner, dok ispijate poslednji gutalj, zamoli da platite. U ovoj zemlji, sa svojom kafom možete lenjo sedeti satima zagledani u pučinu ili – u prazno. Možda je to objašnjenje zašto je kafa u Grčkoj najskuplja u Evropi.

Kafa priprema

  • Upload
    djzevs

  • View
    48

  • Download
    6

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Kafa priprema

Priprema i serviranje kafe

Za razliku od drugih vrsta pića, KAFA je UNIVERZALNI proizvod – "kraljica koja ide uz sve"! Može da se konzumira u svim prilikama, uz sve proizvode i namenjena je gotovo svima. Kako poseduje neke samo njoj svojstvene karakteristike ne može se svrstati ni u jednu grupu pića i predstavlja zasebnu kategoriju, jedinstven napitak omiljen i svojstven svim kulturama sveta.Kafa je napitak svojstven svim kulturama sveta, gotovo svaka nacija ima svoje "male tajne" o kafi a o ovoj crnoj tekućini napisane su brojne naučne studije. U Italiji postoji čak i Univerzitet za kafu čiji je cilj širenje kulture pijenja kafe i negovanje tradicije italijanskog espresa širom sveta. Spremanje, serviranje i pijenje kafe kod nas ima posebno značenje, deo je tradicije i kulture u našem društvu i nezaobilazan ritual velikog dela populacije.

Kafa kod nas

Na našim prostorima se najviše pije crna kafa, poznatija kao „turska kafa”. Iako se mnogo razlikuje od originalne "turske", odnosno kafe koja se priprema u arapskim zemljama, ovaj naziv se odomaćio i kod nas.Recept za "pravu" crnu kafu- voda uvek treba da bude sveža - pre zakuvavanja kafe voda ne sme da vri, jer se tako gubi važan element - kiseonik - kafa koja se koristi treba da bude sveže mlevena ili propisno čuvana.Kada voda u džezvi provri treba je skloniti sa vatre i dodati kafu, a posle toga vratiti na zagrejanu ringlu da "krene", tj da počne da se diže obilna pena. Kada se pena "zatvori" tj kada mlevena kafa potone a cela površina vode bude u peni, džezva se skloni i kafa se blagim potezom kašičice promeša. Da bi plemenita svojsktva kafe došla do punog izražaja kafa se ostavi na oko minut da se "smiri", nakon čega se sipa u omiljenu šolju.Na žalost, ostalo je malo restorana u kojima se može popiti prava „domaća kafa“. Čuvenu „komplet kafu“, koju čine šoljica kafe, 2 dcl kisele vode i kocka ratluka, moguće je pronaći tek u nekim starim kafanama.

Kafa na Orijentu

U mnogim arapskih domovima služenje kafe gostu se, jednostavno, podrazumeva i eventualno odbijanje ovog napitka može biti protumačeno kao odbijanje gostoprimstva i nepoštovanje domaćina. Mnogi je neće ni ponuditi, jednostavno će staviti kafu ispred gosta.Na Orijentu se kafa sprema na poseban način i u odnosu na kafu koju mi spremamo daleko je slađa. Način pripreme je sledeći: voda se stavi da vri u loncu, ali ne i da prevri. U male džezve rasporedi se kafa i šećer u jednakim količinama. Džezva se stavi na plotnu da se kafa i šećer malo proprže, a potom se nalije vrela voda i ostavi se da se podigne veoma gusta pena, poznatija kao kajmak. Tako skuvana kafa služi se u malim šoljicama tzv. „fildžanima” sa čuvenim „rahat lokumom” kao prilogom. Kako bi kafa dobila svojevrsnu „pikantnost” Arapi imaju običaj da joj dodaju začine kao što su đumbir ili kardamom.

Kafa u Italiji

U Italiji "zemlji espresso kafe" restorani u kojima je kafa glavni specijalitet, ovaj napitak nude pripremljen na čak trideset načina! U Veneciji najčešće naručuju "espresso pizzicato", espreso kafu koja je tek poprskana pravim šlagom. Mnogi se ipak odlučuju za "kafu sa jajetom" koja se pravi tako što se najpre umuti žumance sa šećerom, pa se prelije nešto "dužim" espresom. Ukoliko putujete u Đenovu, svakako će vam ponuditi "cappucino alla genovese", sa vrlo malo pene od mleka što se razlikuje od tršćanskog kapućina koji ima malo kafe, a dosta mlečne pene, a još više gorkog kakao praha posutog odozgo. Hit leta na mnogim italijanskim mestima za ispijanje kafe je espresso "tiramisu" koji je, zapravo, sladoled preliven espreso kafom. Naravno, "podloge", odnosno, ukusi sladoleda mogu biti različiti. I da ne bude zabune, to nije takozvana ajs kafa, budući da se služi u šoljicama za espreso. Italijani obično uz kafu služe kockicu čokolade ili mali čajni kolačić. Svi ovi "minijaturni" oblici ukazuju na to da se kafa u Italiji pije veoma brzo. Pravilo "italijanskog" Bontona kaže da se espreso pije isključivo iz dva gutljaja. Zato, nemojte se začuditi ako vam po neki konobar u Italiji kaže: "Brže, brže!"

Kafa u Americi

U Americi su godinama najmodernije kafeterije u kojima se služe filter kafe najrazličitijih ukusa. Već nekoliko godina unazad Amerikanci u svoju omiljenu filter kafu dodaju različite arome i ukuse, kao što su lešnik, vanila, rum ... Reč je, izgleda, o pomodarstvu koje je postalo omiljeno u svim delovima Amerike. Amerikanci, na žalost, ne poštuju čuveni kult ispijanja kafe, već je smatraju isključivo napitkom koji će ih dobro razbuditi i držati kocentrisanim tokom čitavog dana.

Kafa u Grčkoj

Kafa se u Grčkoj nudi u najrazličitijim oblicima. Fredoćino, "domaća" kafa (veoma slična našoj), kapućino, kao i frape kojeg čini ogromna koncetracija kafe sa mlekom ili bez njega, sa šećerom i gustom penom... Srče se na slamku, što je duže moguće jer je bez kafe život u Grčkoj nezamisliv.Kad Grci idu na kafu, to nikada ne znači na brzinu, jer je kafenisanje kod njih tradicija i neka vrsta hobija. Nikada se neće dogoditi da vas kelner, dok ispijate poslednji gutalj, zamoli da platite. U ovoj zemlji, sa svojom kafom možete lenjo sedeti satima zagledani u pučinu ili – u prazno. Možda je to objašnjenje zašto je kafa u Grčkoj najskuplja u Evropi.