Kakako je klanjao Poslanik sallallahu 'alejhi we sellem - Sejh Albani

8/6/2019 Kakako je klanjao Poslanik sallallahu 'alejhi we sellem - Sejh Albani

1/23

Kako je klanjao Poslanik, sallallahu

alejhi ve sellem[ Bosanski ]

][

Muhammed Nasiruddin el Albani

Prevod: Elvedin Huseinbai

:

Revisin : Ebu Usame el Deziri

:

Pomoni ured za dawu - Riyadh

2008 1429
http://www.islamhouse.com/s/9815


2/23

PREDGOVOR PREVODIOCA

Zahvala pripada samo Allahu, Koga hvalimo, od Njega pomo i oprost traimo.Utjeemo se Allahu od zla dua naih i od loih djela naih. Koga Allah uputi ne moe ganiko u zabludu odvesti, a koga u zabludi ostavi ne moe ga niko uputiti. I svjedoim danema Boga sem Allaha, Koji je jedini i nema suparnika, i svjedoim da je MuhammedNjegov rob i Poslanik.

A zatim:

Namaz kao i svako drugo djelo, da bi bio primljen kod Allaha Uzvienog, mora ispunitidva uvjeta:

1 - ISKRENOST, tj. da bude Allahova lica radi.

2 - ISPRAVNOST, tj. da bude po sunnetu Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem.

Ova broura uz Allahovu pomo dovest e nas do drugog uvjeta, a to je ISPRAVNOST, jer sve to namaz bude blie sunnetu, blie je kabulu (prihvatanju) od strane AllahaUzvienog.

Kae ejh Albani: "...Nakon to smo zavrili sa itanjem poglavlja o namazu iz knjige"Tergib ve terhib" od Imama Munzirija svima nam je bilo jasno koliko vrijedno mjestozauzima namaz u Islamu, i kakva nagrada eka one koji ga obave kako treba; bilo nam je

jasno i da nagrada (koju klanja

ima za svoj namaz-op.kor.) zavisi od blizine, odnosnodaljine tog namaza od namaza Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na to je ukazao isam Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je rekao: "Zaista rob klanja, a upie mu seod namaza desetina, devetina, osmina, sedmina, estina, petina, etvrtina, treina,polovina..." (Ebu Davud, Nesai s dobrim lancem prenosilaca).''

Ova broura ima nekoliko karakteristika koje je izdvajaju od drugih djela napisanih naovu temu na arapskom, a pogotovo na bosanskom jeziku:

1 - Lahkoa stila - tako da je pristupana za obine ljude,

2 - Argumenti - svaka stvar ima potporu u hadisima, s tim da se zbog nekih pojanjenjatreba vratiti na izvornu verziju djela.

3 - Autor je alim, velikan, imam Ehlus - sunneta u Hadisu i Fikhu - ovo je veoma bitnastvar, jer ovom ummetu trebaju rijei alima. Oni koji ue treba da se veu za njih, da senaviknu sluati (ono to je od njihop.prev.), te da se naviknu uzimati nauku od njih,

4 - Opeprihvaenost od strane uenih, uenika i obinih ljudi u islamskom svijetu.

2


3/23

5 - Uzimanje najvjerodostojnijih verzija - bez ogranienja na neke mezhebe.

Mogli bismo jo govoriti o mnogim drugim karakteristikama. No neka nas Allah pomogne, i okoristi nas znanjem ejha Albanija kao to je okoristio nau brau u

islamskom svijetu. Na tom putu, uz Allahovu pomo, uskoro e na svjetlo dana izai knjiga "Propisidenaze" od istog autora.

Napomena: Izostavili smo fusnote, u kojima ejh navodi da je spomenuo vie vrstazikrova, iz razloga to literatura (na koje se odnose fusnoteop.kor.) nije prevedena idostupna za itaoce.

Neka je salavat i selam na Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

A naa zadnja dova je neka je hvaljen Allah, Gospodar svjetova.UVOD

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

Zahvala pripada samo Allahu, Koga hvalimo, od Njega pomo i oprost traimo.Utjeemo se Allahu od zla dua naih i od loih djela naih. Koga Allah uputi ne moe ganiko u zabludu odvesti, a koga u zabludi ostavi ne moe ga niko uputiti. I svjedoim danema Boga sem Allaha, Koji je jedini i nema suparnika, i svjedoim da je MuhammedNjegov rob i Poslanik.

A zatim:

Predloio mi je uvaeni brat Zuheir Eavi, vlasnik izdavake kue El-Mektebu El-Islamijju, da napravim skraenu verziju moje knjige: "Kako je klanjao Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, od tekbira do selama - kao da ga vidi" te je tako pribliimobinim ljudima.

Taj mi se prijedlog uinio lijepim i podudario se s onim o emu sam i odranijerazmiljao, a ve sam, usput reeno, uo takve prijedloge od brae i prijatelja. Sve to mepodstaklo da odvojim malo od svog vremena, koje je ispunjeno naunim i istraivakimradom i pisanjem, pa sam odmah poeo da sprovodim u djelo taj prijedlog u skladu samojim mogunostima i trudom, molei Uzvienog Allaha da uini to djelo iskrenim,Njegova lica radi, i da okoristi njime moju brau muslimane.

U ovoj brourici naveo sam neke nove fadilete (koristi) koje se ne nalaze u osnovi knjige(izvornom, irem izdanju knjige-op.kor.), a ije spominjanje mi se uinilo prikladnim utoku skraivanja, a u isto sam vrijeme posebnu panju posvetio objanjenju nekihnepoznatih rijei u hadisu ili zikru.

3


4/23

Stavio sam glavne naslove, te mnogobrojne sporedne (objanjavajue) naslove ispodkojih sam stavio mes'ele poredane po rednim brojevima. Osim toga, jasno sam poredsvake mes'ele objasnio i propis za nju od ruknova i vadiba. Oni propisi koje sampreutio spadaju pod sunnete, a neki od njih MOGU (a i ne morajuop.kor.) spadati i u

vadib, a tvrditi te ovo ili ono nije u skladu sa naunim principima. Zar ne!?

Osnovni pojmovi:

- RUKN je obavezni (sastavni) dio neega i njegov nedostatak u tome podrazumijevaneispravnost toga kao to je ruku' u namazu, koji je rukn u njemu i ako bi se izostavionamaz bi bio neispravan.

- FARZ je isto to i rukn samo to nije sastavni dio toga, kao abdest u namazu, bez njeganamaz nije ispravan.

- VADIB je ono za to je dola naredba u Kur'anu ili Sunnetu, a nema dokaza da je artili rukn, ima nagradu ko ga uradi, a ima kaznu ko ga izostavi - osim s opravdanjem.

Isto znaenje ima i farz, a razlika meu njima je nastala kod kasnijih generacija tako danema dokaza za razlikovanje meu njima.

- SUNNET je ono to je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uvijek ili esto praktikovaood ibadeta bez naredbe za obaveznost. Ko ga uradi ima nagradu, a ko ne uradi, pa uistinune zasluuje niti kaznu niti ukor.

NAPOMENA: A to se tie hadisa kojeg spominju neki slijepi sljedbenici pojedinihmezheba, pripisujui ga Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko ostavi moj sunnet,nee dobiti moj efa'at (zauzimanje)", moemo rei za njega da nema polazita odPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem. A sve to je tako nije dozvoljeno pripisivatiPoslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, bojei se izmiljanja i potvore na njega zbog onogato nije rekao.

A kae Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko kae na mene to nisam rekao neka sebipripremi mjesto u vatri."

Iako je moda suvino rei, nisam se u ovoj brouri drao odreenog mezheba, bilo kojegod etiri slijeena. Radio sam tako u osnovu knjige. Sada sam slijedio put i nainmuhaddisa (uenjaka Hadisa) koji uzimaju sve hadise koji se potvrde od AllahovaPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem. I zbog toga je njihov mezheb bio jai od drugih, atome su posvjedoili i realni (objektivniop.kor.) uenjaci iz svih mezheba, kao to jealim Ebu el-Hasenat El-Leknevi, koji je iz hanefijskog mezheba, a koji je rekao: "A kakone, a oni su istinski nasljednici Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i iskreni nasljednicinjegova erijata. Da nas Allah proivi s njima u grupi i da nas usmrti na ljubavi premanjima i na njihovom putu."

4


5/23

Neka se Allah smiluje imamu Ahmedu, koji je rekao: ''Vjera Poslanika Muhammeda suahbari i najbolja jahalica za ovjeka su one, ne odvajaj se od hadisa i pripadnikanjegovih, jer miljenje je no, a hadis je dan, moda ovjek izgubi upute trag, iako jesunce blistavo i jasno.''[1]

Damask 26/safer/1392Muhammed Nasiruddin El-Albani

Biljeka o autoru:

On je ejh, muhaddis ama, Muhammed sin Nuha Nedatija iz Albanije. Rodio se uAlbanskom gradu Skodra (Skadar) 1924 god., u siromanoj i pobonoj porodici. Otac mu je svrenik vjerske kole u glavnom gradu nekadanje osmanske drave - Istanbulu.Nakon toga vratio se u rodni kraj da slui vjeri i poduava ljude. Tako da je ubrzo postaoglavni izvor kome su se ljudi vraali; ejh i alim koga su ljudi pitali i od koga su uzimali

znanje. Nakon pada hilafeta na vlast u Albaniji dolaze sekularisti, slijedei stope Ataturkau Turskoj, tako da su prisilili ene na skidanje hidaba. Neke su porodice, iz straha za

svoju vjeru, otpoele hidru iz Albanije. Meu prvima bila je porodica ejha Nuha, ocaejha Albanija, koji se tada skrasio u Damasku, glavnom gradu Sirije.

Otac mu je bio strastan pripadnik hanefijskog mezheba. Kod njega je uilo nekolikoejhova, meu njima uajb Arnaut. esto puta Albani je isticao da njegov otac nije biozadovoljan njegovim estim izlaskom iz hanefijskog mezheba i naunim putemmuhaddisa kojim je krenuo. ejh Albani radio je kao sahadija. To mu je zanimanje dalo puno vremena da se posveti izuavanju velike biblioteke u Damasku, koja nosi ime"Zahirija".

Ova biljeka je doista premala da bi se u njoj prenijelo sve kroz to je ejh proao na putuda've od svojih neprijatelja tako da, kada bi sve to spomenuli, biljeka bila mnogo veaod same broure.

Napisao je mnotvo knjiga, a neke od njih su:

- ''Zbirka vjerodostojnih hadisa'',

- ''Zbirka slabih i izmiljenih hadisa'',

- ''Irvau el-Galil'',

- ''Damius - sagir ve zijadetehusahih i daif'',

- Razvrstao je etiri ''Sunena'' - sahih i daif,

- ''Tergib ve terhib - sahih i daif ''

5


6/23

- ''Namaz Poslanika'',

- ''Namaz Poslanika - skraena verzija'',

- ''Propisi denaze'',

- ''Hadd Poslanika'' i dr.

ejh je mnogo putovao. Bilo bi moda najvanije rei da je radio nekoliko godina kaopredava Hadisa na islamskom univerzitetu u Medini. Na kraju se skrasio u Omanu, uJordanu, gdje je i umro. Kako je bio obiman ejhov rad, te koliki je uticaj imao, vidi se pomnogobrojnim uenicima koje je ostavio iza sebe. Ostale su nakon ejha i mnogobrojneaudio kasete kao zvuni svjedok ejhovog znanja i rada. U tampi su i fetve koje e, akoBog da, ubrzo izai na svjetlo dana.

Poslije ikindije u subotu, 22. demadel - ahira, 1999. godine preselio je ejh, da mu se

Allah smiluje. Ukopan je isti dan nakon jacije u najbliem groblju. Pa neka se Allahsmiluje ejhu i okoristi nas njegovim znanjem. Amin!

1. OKRETANJE PREMA KIBLI

1 - Kada klanja hoe da klanja okrene se prema kibli ma gdje bio, svejedno - klanjaofarz ili nafilu; to je rukn namaza, bez kojeg je namaz neispravan.

2 - Spada obaveza okretanja prema kibli:

- sa ratnika kada klanja namaz u strahu za vrijeme estoke borbe,

- sa onoga ko to nije u mogunosti, kao to je bolesnik ili putnik koji putuje na brodu,autu ili avionu, ako se boji izlaska namaskog vremena,

- sa onoga ko klanja nafilu ili vitre jaui na jahalici ili neemu drugome (vozei se u ilina koijiop.kor.). Pri tome je lijepo da se, ako moe, okrene prema kibli kod poetnogtekbira, a zatim moe da se okree na stranu ka kojoj se kree.

3 - Obavezno je (vadib) za sve koji vide Ka'bu (znai klanjaju u njenoj neposrednojblizini) da se okrenu prema njenoj graevini. A onaj ko je ne vidi okree se prema stranina kojoj se nalazi Ka'ba.

Propis za namaz klanjan na pogrenoj strani

4 - Ako klanja klanja na pogrenoj strani na kojoj nije kibla, zbog oblaka, ili neegadrugoga, nakon to uloi truda i pokua da nae pravu stranu bie mu ispravan namaz inee ga naklanjavati.

6


7/23

5 - A ako ga obavijesti neko u koga ima povjerenja o strani Ka'be u toku namaza morato prije da se okrene prema njoj i namaz mu je ispravan.

2. KIJAMSTAJANJE U NAMAZU

6 - Obavezno je klanjau stajanje u namazu i to je rukn, osim za:

- Onoga koji klanja namaz u strahu, u estokoj borbi. Njemu je dozvoljeno da klanjajaui (u autu),

- Bolesnika koji nije u stanju da klanja stojei. On e klanjati sjedei, a ako ne moe,leei na strani.

- Onoga koji klanja namaz ili nafilu u prijevoznom sredstvu. On onda moe, ako hoe,klanjati i sjedei. Ruku' i seddu e da ini miui glavom. Takoer, i bolesnik iniseddu sputajui glavu malo nie od poloaja kod ruku'a.

7 - Nije dozvoljeno klanjau, koji klanja sjedei, ako ne moe da se saginje do zemlje, dastavlja neto uzdignuto od zemlje i da na njemu ini seddu. Nego da, kao to smospomenuli, na seddi pogne glavu malo vie nego na ruku' u ako ne moe spustiti elodirektno na zemlju.

Namaz na brodu i avionu

8 - Dozvoljeno je onome ko klanja klanjati farz namaz na brodu i u avionu.

9 - Moe, u tim prevoznim sredstvima, da klanja i sjedei, ako se boji da e pasti.

10 - Dozvoljeno je da se na stajanju osloni na stub ili tap. To zbog starosti ili tjelesneslabosti.

Spajanje stajanja i sjedenja

11 - Dozvoljeno je klanjau da klanja noni namaz stojei ili sjedei, i da bez razlogaspoji meu njima, tako to:

- klanja i ui Kur'an sjedei i malo pred ruku' ustane i proui to mu je ostalo od uenjaKur'ana,

- zatim ode na ruku' i na seddu i isto tako uradi na drugom rekatu.

12 - Ako klanja sjedei, sjesti e "po turski" ili u bilo koji drugi poloaj koji ga odmara.

Namaz u obui

13 - Dozvoljeno je klanjau da klanja bos i u obui.

7


8/23

14 - Najbolje je da klanja bos, a ponekad i u obui, shodno postojeem stanju; ne oblaiobuu ako je bos, niti je skida ako je obuen, osim - ako situacija ne zahtjeva suprotno.

15 - Ako skine obuu onda ih ne stavlja na desnu stranu nego na lijevu - ako niko pored

njega ne klanja. U suprotnom stavlja ih izmeu nogu.[2] To je naredba AllahovogPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Namaz na mimberu

16 - Dozvoljeno je imamu da klanja na uzviici, na mimberu, zbog poduavanja. Stoji nanjemu, donese tekbir, ui i uini ruku - sve to na njemu; zatim se spusti vraajui seunazad, tako da moe uiniti seddu na podu pred mimberom. Ponovo se zatim vrati nanjega. Sve to ponovi na drugom rekatu.

Obaveza (vadib) klanjanja prema sutr[3]i i pribliavanja joj

17 - Vadib je klanjau klanjati uz sutru, svejedno klanjao u mesdidu ili na drugommjestu, bez obzira bio mali ili veliki mesdid. To je zbog opeg znaenja rijei Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem: "Nemoj klanjati osim uz sutru, i ne dopusti nikom da proeispred tebe, a ako odbije, bori se s njim, jer s njim je ejtan.

18 - Obaveza (vadib) je da se priblii sutri zbog naredbe Poslanika, sallallahu alejhi vesellem, da se tako uradi.

19 - Izmeu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i zida koji je uzimao za sutru bilo je prostora koliko moe ovca proi, pa ko se toliko priblii - pribliio se koliko jeobavezno.[4]

Visina sutre

20 - Obavezno je da sutra bude visoka pedalj ili dva, zbog rijei Poslanika, sallallahualejhi ve sellem: "Kada jedan od vas stavi ispred sebe koliko je zadnji dio sedla deve[5]neka klanja. Nije vano ta prolazi ispred toga."

21 - Klanja treba da se okrene direktno prema sutri, kao to se vidi iz naredbe o tome, ato se tie naginjanja lijevo ili desno od sutre pri emu se ne stoji direktno u pravcu sutre- to nije potvreno.

22 - Dozvoljeno je klanjati prema tapu (tap koristiti kao sutru) zabodenom u zemlju ilislino, prema drvetu ili stubu, prema eni koja lei u krevetu pod pokrivaem, i premaivotinji pa makar bila deva.

Zabrana klanjanja prema kaburu

8


9/23

23 - Nije dozvoljen namaz prema kaburovima ni u kakvom sluaju, svejedno bilikaburovi poslanika ili drugih ljudi.

Zabrana prolaza ispred klanjaa, pa makar i kod Ka'be

24 - Nije dozvoljen prolaz ispred klanjaa, ako klanja prema sutri. Nema razlike izme

uKa'be i drugih mesdida, zbog rijei Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koje

su opeg karaktera: "Da zna onaj koji prolazi ispred klanjaa kakav grijeh radi, da ekaetrdeset (...) bolje bi mu bilo, nego da proe."

On (Poslanik) misli na prolaz izmeu njega i mjesta sedde.[6]

Obaveza da klanja sprijei onoga koji prolazi ispred njega, ak i kod Ka'be.

25 - Nije dozvoljeno klanjau, koji klanja prema sutri, da pusti ikoga da proe isprednjega. Dokaz za to je prethodni hadis: "Ne pusti nikog da proe ispred tebe..." I zbog

rijei Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Ako klanja neko od vas premaneemu izmeu njega i ljudi, i neko hoe da proe ispred njega, neka ga vrati i sprijei

kako moe." U drugom rivajetu stoji: "Neka ga sprijei dvaput, a ako odbije neka se boris njim, jer to je ejtan."

Klanjaevo pomjeranje naprijed kako bi sprijeio prolaz ispred njega

26 - Klanjau je dozvoljeno da se pomjeri korak ili dva da bi od prolaza sprijeio one kojinisu erijatski obaveznici, kao to hajvan ili dijete, tako da proe iza njega.

iji prolaz kvari namaz

27 - Od vanosti sutre je da je ona prisutna u smislu izmeu klanjaa i onoga iji prolazkvari namaz. Suprotno tome stoji onaj ko ne klanja prema sutrinjegov namaz jepokvaren ako proe ispred njega punoljetna ena, magarac ili crni pas.

3. NIJJET

28 - Obaveza je na klanjau da zanijeti namaz koji hoe da klanja i da ga odredi srcem,kao npr. podne ili ikindiju ili njihove sunnete. Nijjet je art ili rukn.

A to se tie izgovaranja nijjeta rijeima, to je novotarija suprotna sunnetu i niko odimama, koje ovi (koji kau da se nijjet izgovara rijeima) slijede, nije rekao da treba toraditi.

4. TEKBIR

29 - Nakon toga klanja ue u namaz rijeima: "Allahu ekber" ("Allah je najvei").

9


10/23

Ovaj tekbir je rukn, zbog rijei Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Kljunamaza je istoa, ulazak u njega je tekbir, a izlazak iz njega selam."

30 - Osim ako nije imam, ne die glasa prilikom donoenja tekbira na svakom namazu.

31 - Dozvoljeno je mujezinu da ponavlja tekbire (naglas da gauju drugi) za imamom -ako za to ima potrebe, kao to je: bolest imama, slabost glasa ili mnogobrojnost klanjaa.

32 - Ko klanja za imamom ui tekbir nakon imama, nikako prije.

Dizanje ruku i njegova kakvoa

33 - Klanja die ruke sa, prije ili poslije tekbira. Sve je to dolo u sunnetu.

34 - Isprui prste prilikom dizanja ruku.

35 - Die ake naspram ramena, a ponekad naspram krajeva uiju.[7]Vezivanje ruku i njegova kakvoa

36 - Klanja treba da stavi desnu ruku na lijevu nakon tekbira. To je od sunneta svihposlanika, sallallahu alejhim ve sellem, i to je ono to je naredio i Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, ashabima i nije dozvoljeno sputene drati ih niz tijelo.

37 - Stavi desnu aku na poleinu lijeve, na zglob i na podlakticu.

38 - Ponekad desnom obuhvati lijevu.[8]

Mjesto stavljanja ruku

39 - Ruke se stavljaju iskljuivo na prsa i to vai i za mukarca i za enu.[9]

40 - Nije dozvoljeno klanjau da stavi desnu ruku na bok (kuk).

Skruenost i gledanje u mjesto sedde

41 - Klanja treba da bude skruen u namazu i da se kloni svega to ga moe zabaviti, odukrasa i rezbarenja. Tako on nee klanjati onda kada je hrana ve postavljena, a on jeeli; te onda kada ima potrebu da vri malu ili veliku nudu.

42 - Na stajanju gleda u mjesto sedde.

43 - Ne okree se ni lijevo ni desno, jer okretanje u namazu je kraa, koju ejtan krade odovjekova namaza.

44 - Nije dozvoljeno da die pogled ka nebu.

10


11/23

Poetna dova

45Zatim klanja otpoinje uenje sa jednom od dova koje su prenesene i potvrene odAllahovog poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. One su mnogobrojne, a najpoznatija je:

Subhaneke-l-lahumme ve bi hamdike ve tebare kesmuke ve te`ala dedduke ve la ilahegajruke.

Za nju je dola naredba i ne treba je izostavljati.

5. KIRAET - uenje u namazu

46 - Zatim se klanja utie Allahu Uzvienom od ejtana i to je vadib (obavezno).Grijean je onaj ko to izostavi.

47 - Sunnet je da ponekad kae:"Euzubillahi mineejtanir-radim min hemzihi ve nefhihi ve nefsihi"

"Utjeem se Allahu od prokletog ejtana, njegovog davljenja, oholosti i pjesama."

48 - Ili ponekad da kae: "Euzubillahi semi'il alimi mineejtanirradim..."

"Utjeem se Allahu koji sve uje i sve zna od prokletog ejtana...

49 - Zatim kae u sebi, u dnevnim i nonim namazima:

"Bismillahir-Rahmanir-Rahim"

"U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!"

Uenje Fatihe

50 - Zatim onaj ko klanja ui cijelu Fatihu, a bismilla je dio nje i uenje Fatihe je rukn;namaz nije ispravan bez nje i obaveza je (vadib) za one, koji ne govore arapski jezik, daje naue na arapskom.

51 - Ako ne moe da je naui, moe rei:

"Subhanallahi, velhamdulillahi, ve la ilahe illallahu Allahu ekber, ve la havle ve lakuvvete illa billah."

"Slava i hvala pripada Allahu, nema boga sem Allaha, Allah je najvei, nema ni snage nimoi osim kod Allaha."

11


12/23

52 - Sunnet je da ui Fatihu ajet po ajet, stajui na kraju svakog ajeta. Tako to e rei:Bismillahi rrahmani rrahim; zatim stane i kae: El-hamdulillahi rabbil alemin; zatimstane i kae: Er-Rahmanir-Rahim; zatim stane pa kae: Maliki jevmiddin; zatim stane - itako do kraja.

Takvo je bilo uenje Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Zaustavljao se nakraju svakog ajeta. Nije ih spajao, pa makar njhovo znaenje bilo povezano.

53 - Dozvoljeno je uiti: "Malik" "Vlasnik" i "Melik" "Vladar"

Uenje Fatihe za onoga ko klanja za imamom

54 - Vadib (obavezno) je da klanja ui za imamom u dnevnim namazima (podne iikindija). I u nonim ako ne uje uenje imama, ili imam napravi pauzu izmeu fatihe isure toliko da ima vremena da je proui i ako smatramo da ta pauza nije potvrena usunnetu.[10]

Uenje poslije Fatihe

55 - Sunnet je da poslije Fatihe klanja ui drugu suru - ak i na denazi. ili neto od ajetana prva dva rekata.

56 - Ponekad odui uenje, ponekad skrati zbog okolnosti, kao to je: putovanje, kaalj,bolest ili pla djeteta.

57 - Uenje se razlikuje od namaza do namaza. Tako je na sabah - namazu uenjenajdue, zatim idu podne, pa ikindija, pa jacija i akam. Tako je u veini sluajeva.

58 - Uenje u nonom namazu je najdue od svih namaza.

59 - Sunnet je da uenje bude due na prvom rekatu od drugog.

60 - Sunnet je i to da uenje na treem i etvrtom bude krae za pola od prva dva.

Uenje Fatihe na svakom rekatu

61 - Obavezno je klanjau uiti Fatihu na svakom rekatu.

62 - Sunnet je i da, ponekad na treem i etvrtom rekatu, proui i neto vie od Fatihe.

63 - Nije dozvoljeno imamu da dulji sa uenjem vie od onoga to je dolo u sunnetu, jertime oteava onima koji klanjaju za njim od starijih i bolesnih, ili dojiljama ili nekome koima potrebu.

Uenje na glas i u sebi

12


13/23

64 - Klanja ui naglas na sabahu, dumi, bajramima, namazu za kiu, namazu zapomraenje i na prva dva rekata akama i jacije. U sebi ui na podne - namazu i ikindiji,na treem rekatu kod akama i na zadnja dva kod jacije.

65 - Dozvoljeno je imamu da se ponekad uju neki ajeti na namazima koji se ue u sebi.

66 - Vitre i noni namaz ponekad ui u sebi, a ponekad naglas, uz glas srednje visine.

Uenje Kur'ana po tertilu[11]

67 - Sunnet je da klanja ui Kuran po tertilu, a ne brzo i uurbano, nego jasno - slovo po slovo. I da uljepava Kuran svojim glasom i melodino ui u granicama poznatihpropisa, prihvaenih od strane uenjaka tedvida, a ne da pjeva po melodiji novotara, nitipo muzikim pravilima (notama).

Podsjeanje imama (ako se pomete u uenju ili stane)

68 - Propisano je klanjau da podsjeti imama, ako se ovaj pomete u uenju ili stane.

6. RUKU' - (pregibanje u namazu)

69 - Kada zavri sa uenjem klanja napravi lagahnu pauzu, toliko da povrati dah.

70 - Zatim digne ruke na jedan od naina koje smo objasnili prethodno kod poetnogtekbira.

71 - Donese tekbir. To je vadib.

72 - Zatim se spusti na ruku toliko da mu se svi dijelovi tijela smire, i da svaki dio stanena svoje mjesto. To je rukn.

Kakvoa ruku'a

73 - Klanja stavi ruke na koljena i rairi prste kao da ih dri. Sve je to vadib.

74 - Izdui i ispravi lea koja moraju biti tako prava da, kada bi izlio vodu na njih, ona bise zadrala. I to je vadib.

75 - Ne poginje glavu, niti je die, nego je poravna s leima.

76 - Udalji laktove od bokova.

77 - Izgovara na rukuu: Subhane rabbije-l-azim!

Slavljen neka je moj Gospodar Velianstveni! - Tri puta ili vie.

13


14/23

Jednakost ruknova

78 - Od sunneta je da ruknovi budu jednake duine. Tako da su ruku, dizanje s ruku'a,sedda i sjedenje izmeu dvije sedde otprilike podjednaki.

79 - Nije dozvoljeno klanjau da u

i Kuran na rukuu i seddi.

Dizanje s ruku'a

80 - Klanja zatim ispravi kimu vrativi se sa ruku`a. To je rukn.

81 - U toku dizanja (ispravljanja u stojei poloajop.kor.) kae: Semi 'Allahu limenhamideh!

Odaziva se Allah onome ko ga hvali! - To je vadib.

82 - Die ruke prilikom ispravljanja na naine koje smo pojasnili (prilikom po

etnogtekbira).

83 - Zatim se digne i smiri se tako da se svaka kost vrati na svoje mjesto. I to je rukn.

84 - I na ovom stajanju kae: Rabbena ve lekel hamd!

Gospodaru na Tebi hvala pripada!

I to je vadib za svakog klanjaa pa makar klanjao i za imamom[12], jer to se ui nastajanju; a tesmia[13] je vadib, jer se ui prilikom dizanja sa rukua.

85 - Ovo stajanje je iste duine kao i ruku', kao to smo rekli.

7. SEDDA

86 - Klanja zatim kae: Allahu ekber!

Allah je najvei! - I to je vadib.

87 - Ponekad digne ruke (kako smo ranije objasnili).

Padanje na seddu oslanjajui se na ruke

88 - Klanja zatim pada na seddu na ruke, tako da ih stavi prije koljena. To je ono to jenaredio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to je potvreno i njegovim djelom.Zabranio je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, pri tome, poistovjeivanje sa devom kojapada na prednje noge.

89 - Kada bude na seddi, a ona je rukn, nasloni se na ake i isprui ih.

14


15/23

90 - Skupi prste ake prilikom toga.

91 - Okrene ih prema kibli.

92 - Postavi ih uporedo s ramenima.93 - Ponekad ih stavi naspram uiju.

94 - Digne podlaktice sa zemlje, obavezno (vadib) i ne polae ih kao to ih polae pas.

95 - Spusti elo i nos na zemlju. To je rukn.

96 - Takoer i koljena.

97 - I none prste.

98 - I postavi ih uspravno. Sve je to vadib.

99 - None prste okrene prema kibli.

100 - Sastavi pete.

Pravilno dranje na seddi

101 - Obavezno je klanjau da se uravnotei na seddi, tako to e se podjednakooslanjati na sve dijelove tijela pri seddi. A oni su: elo i nos zajedno, ake, koljena inoni prsti.

102 - Ko ovako ini seddu neka bude smiren na njoj, jer smirenost na seddi je takoerrukn.

103 - Ui na njoj: Subhane rabbijel e'ala!

Slavljen neka je moj Gospodar najuzvieniji! - Tri puta ili vie.

104 - Lijepo je da to vie ui dovu na seddi, jer se tada dova prima.

105 - Duina sedde treba da bude otprilike koliko i ruku' kako smo rekli.

106 - Dozvoljeno je initi seddu na zemlji i na prostirki izmeu ela i zemlje, svejednobila to odjea, ili prostirka, ili serdada itd.

107 - Nije dozvoljeno uiti Kuran na seddi.

Sjedenje na potkoljenici i na prstima izmeu dvije sedde

15


16/23

108 - Klanja zatim digne glavu izgovarajui tekbir. To je vadib.

109 - Ponekad, prilikom ovog tekbira digne ruke.

110 - Zatim se smiri na sjedenju, tako da se svaka kost vrati na svoje mjesto. To je rukn.111 - Podmetne i isprui lijevu nogu te sjedne na nju. To je vadib.

112 - Ispravi desno stopalo.

113 - Prste desnog nonog stopala okrene prema kibli.

114 - Dozvoljeno je ponekad da stane na none prste i sjedi na petama.

115 - Ui na tom sjedenju: Allahumagfirli, verhamni, vedburni, verfeani, veafini,

verzukni!Allahu moj oprosti mi, smiluj mi se, pomozi mi, uzdigni me, sauvaj me i opskrbi me."

116 - Ako hoe moe rei: Rabbigfirli, Rabbigfirli!

Gospodaru moj oprosti mi! Gospodaru moj oprosti mi!

117 - Duina ovog sjedenja je priblina duini sedde.

Druga sedda

118 - Nakon toga onaj ko klanja donese tekbir, koji je vadib.

119 - Ponekad digne ruke uz ovaj tekbir.

120 - Zatim uini drugu seddu. I ona je rukn.

121 - Na njoj radi sve kao i na prvoj.

Sjedenje odmora

122 - Kada klanja podigne glavu s druge sedde i htjedne ustati, donese tekbir koji jevadib.

123 - Ponekad digne ruke.

124 - I prije nego ustane sjedne na lijevu nogu i ispravi se tako da se svaka kost vrati namjesto.

16


17/23

Drugi rekat

125 - Zatim klanja ustane oslonjajui se na ruke skupljene u pesnicu kao da mjesi tijesto,na drugi rekat koji je rukn.

126 - Radi (ui) na njemu ono to je radio na prvom.

127 - Pri tome ne ui poetnu dovu.

128 - Klanja ga krae od prvog.

Sjedenje na teehhudu[14]

129 - Kada zavri drugi rekat klanja sjedne na teehhud. To je vadib.

130 - Sjeda u poloaj u kome je oslonjen na lijevu nogu, kako smo ve objasnili u

sjedenju izme

u dvije sedde.131 - Na ovom sjedenju nije dozvoljeno sjediti na petama.

132 - Desnu aku stavi na desnu nadkoljenicu (but) i koljeno; a desni lakat stavi na desnunadkoljenicu i ne udaljava ga od nje.

133 - A lijevu aku stavi na lijevu nadkoljenicu i koljeno.

134 - Nije dozvoljeno da sjedi naslonjen na ruku, posebno lijevu.

Pomjeranje prsta i gledanje u njega

135 - Klanja tada skupi prste desne ruke u pesnicu, pokazujui ponekad kaiprstom.

136 - A ponekad napravi od njih halku (krug).

137 - Sa kaiprstom pokazuje ka kibli.

138 - Pogled usmjeri u kaiprst.

139 - Pomjera ga od poetka do kraja teehhuda.

140 - Ne pokazuje kaiprstom lijeve ruke.

141 - Sve ovo radi na svim teehhudima.

Tekst teehhuda i dove poslije njega

142 - Teehhud je vadib, a ako ga klanja zaboravi treba uiniti sehvi seddu.

17


18/23

143 - Ui ga u sebi.

144 - Tekst teehhuda glasi: Et-tehijjatu lillahi ves-salavatu, ve-t-tajjibatu, es-selamu ala- nnebijji ve rahmetullahi ve berekatuhu. Es-selamu alejna ve ala ibadillahi-s-salihin.

Ehedu en la ilahe illallahu ve ehedu enne Muhammeden abduhu ve resuluhu!"Sva veliina i sva dobra djela i lijepe stvari pripadaju Allahu, i neka je selam naPoslanika[15] Allahova milost i beriet. I neka je selam na sve Allahove dobre robove,svjedoim da nema boga sem Allaha i svjedoim da je Muhammed Njegov rob iPoslanik!"

145 - Donese salavat na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, govorei: "Allahummesalli àla Muhammed ve ala ali Muhammed kema salejte ala Ibrahime ve àla ali Ibrahimeinneke hamidun medid. Allahumme barik àla Muhammed ve àla ali Muhammed, kemabarekte ala Ibrahime ve àla ali Ibrahim, inneke hamidun medid!"

"Allahu moj, smiluj se Muhammedu i jegovoj porodici, kao to Si se smilovao Ibrahimu injegovoj porodici. Zaista si Ti Hvaljeni i Velianstveni. Allahu moj, blagosloviMuhammeda i njegovu porodicu, kao to Si blagoslovio Ibrahima i njegovu porodicu.Doista si Ti Hvaljen i Velianstven!"

146 - A ako eli rei skraeno, kae: ''Allahumme salli 'ala Muhammed ve 'ala aliMuhammed ve barik 'ala Muhammed ve ala ali Muhammed kema salejte ve barekte alaIbrahime ve ala ali Ibrahime inneke Hamidun Medid!''

"Allahu moj, smiluj se Muhammedu i njegovoj porodici, i blagoslovi Muhammeda injegovu porodicu, kao to Si se smilovao i blagoslovio Ibrahima i njegovu porodicu!"

147- Zatim izabere dovu koja je dola od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koja muse najvie svia zatim dovi sa njom na ovom sjedenju.

Trei i etvrti rekat

148 - Zatim donese tekbir koji je vadib, a sunnet je da ga donese dok sjedi.

149 - Ponekad die ruke.

150 - Zatim ustane na trei rekat, koji je rukn kao i etvrti.

151 - Sve to radi na treem, radi i na etvrtom rekatu.

152 - Prije nego ustane, ispravi se sjedei na lijevoj nozi, tako da se svaka kost vrati nasvoje mjesto.

153 - Zatim ustane oslanjajui se na ruke, kao to je uradio na drugom rekatu.

18


19/23

154 - Zatim ui na treem i etvrtom Fatihu i to je vadib.

155 - Proui, ponekad, poslije Fatihe ajet ili nekoliko ajeta.

Kunut dova u nevolji i gdje se ui

156 - Sunnet je da imam ui dovu za muslimane kada ih zadesi nedaa.

157- A ui je nakon to se digne sa ruku `a i pri tome kae: "Rabbena ve lekel hamd!"

"Gospodaru na, Tebi hvala pripada!"

158 - Nema neke stalne dove, nego ui dovu prikladnu nedai koja je zadesilamuslimane.

159 - Na ovoj dovi se diu ruke.160 - Ako je ui kao imam, klanja je ui naglas.

161 - Ko klanja za njim aminuje na dovu.

162 - Kada zavri s dovom klanja proui tekbir i spusti se na seddu.

Kunut dova na vitru, mjesto gdje se ui i njen tekst

163 - Na vitru je propisana kunut - dova. Ui se ponekad.

164 - Njeno mjesto je prije ruku ,a suprotno od kunut-dove za nevolju.

165 - Klanja ui u njoj slijedee: "Allahummehdini fi men hedejte, ve afini fi men afejte,ve tevelleni fi men tevellejte, ve barik li fima e`atajte ve kini erre ma kadajte fe inneketakdi ve la jukda alejke, ve innehu la jezillu men valejte, ve la jeizzu men 'adejte.Tebarekte rabbena ve tealejte, ve la menda minke illa ilejke!"

"Allahu uputi me meu one koje Si ve uputio, oprosti mi s onima kojima Si ve oprostiopreuzmi odgovornost nada mnom s onima nad kojima Si ve preuzeo, sauvaj me od zlaodluka koje Si ve donio, jer Ti propisuje stvari, a ne obratno, nee biti ponien koga siTi u svoju zatitu uzeo niti e biti ponosan onaj kome si Ti neprijatelj, blagoslovljen si TiGospodaru na i Uzvien, nema spasa od Tebe osim kod Tebe!"

166 - To je dova kojoj je pouavao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pa se ne dodajena nju osim salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. On je dozvoljen, jer jepotvren od ashaba.

167 - Zatim ide na ruku i seddu kao to je pojanjeno prije.

19


20/23

Zadnje sjedenje stavljajui lijevu nogu ispod desne i sjedenje na boku

168 - Zatim klanja sjedne na zadnji teehhud, a oba su vadib.

169 - Radi na njemu, to je radio i na prvom.170 - Samo to na ovom sjedenju sjedne na lijevi bok, na zemlju, a oba stopala stavi nadesnu stranu ispod desne podkoljenice.

171 - Desno stopalo postavi uspravno.

172 - Ponekad je dozvoljeno poravnati stopalo.

173 - Prihvati lijevom akom koljeno i osloni se na nju.

Obaveznost (vadib) salavata i utjecanja odetiri stvari

174 - Obavezno je (vadib) klanjau donijeti salavat na Poslanika, sallallahu alejhi vesellem, na ovom teehhudu, a objasnili smo nekoliko naina kod prvog sjedenja.

175 - Obavezno je da se utie od etiri stvari, ito kroz slijedeu dovu: "Allahumme innieuzu bike min azabi deehenneme ve min azabi-l-kabri ve min fitneti-l-mahja ve-l-memati ve min erri fitnetil mesihi Ddeddal!"

"Allahu moj, ja se Tebi utjeem od dehennemske patnje i od kaburke patnje, odiskuenja u ivotu i kaburu, i do zla iskuenja Deddala!"

Dova prije selama

176 - Zatim klanja moli Allaha za sebe, uei ta hoe od onoga to je dolo u Kur'anu isunnetu, a toga je puno lijepog. Ako ne zna od toga nita, onda neto od sebe, to mukoristi na dunjaluku i ahiretu.

Predavanje selama i naini predavanja

177 - Na kraju klanja preda selam na desnu stranu, i to tako da mu se vidi bjelinadesnog obraza. To je rukn.

178 - A zatim i na lijevu stranu tako da mu se vidi bjelina lijevog obraza, pa makar seradilo i o denazi.

179 - Imam izgovara selam glasno, - osim na denazi.

180 - Predavanje selama ini se na nekoliko naina: "Esselamu alejkum ve rahmetullahive berekatuhu!"

20


21/23

"Neka je selam na vas Allahova milost i beriet!" - na desnu stranu.

"Esselamu alejkum ve rahmetullahi!"

"Neka je selam na vas i milost Allahova!" - na lijevu.(Isto kao i prethodni samo bez "veberekatuhu".)

"Esselamu alejkum ve rahmetullahi!"

"Neka je selam na vas i milost Allahova!" - na desnu stranu.

"Esselamu alejkum!" Neka je selam na vas - na lijevu.

- Selam se preda s licem usmjerenim naprijed, uz malo zakretanje udesno.

Brate muslimanu! Ovo ti predstavljam od skraene verzije "Kako je klanjao Poslaniksallallahu alejhi ve sellem". Pokuavajui time da ti namaz Poslanika, sallallahu alejhi veselem, pribliim: da bi ti bio jasan i da bi ti se ucrtao u razum, kao da ga gledasopstvenim oima. I ako bude klanjao ovako kako sam ti opisao namaz Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, ja se nadam da e ti ga Allah Uzvieni primiti od tebe, jer ti sitime postupio po rijeima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Klanjajte kako stevidjeli mene da klanjam."

Sada je na tebi da ne zaboravi pobrinuti se za prisutnost srca i skruenost u namazu. To je taj najvei cilj stajanja roba pred Uzvienim Allahom. Onoliko koliko primijeni nasebi od onoga to sam ti opisao od skruenosti i klanjanja - kako je Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, klanjaoimat e toliko eljenog ploda na koji je Uzvieni Allah ukazaorijeima: "Zaista namaz odvraa od runih i loih djela."

I na zavretku, molim Allaha da prihvati nae namaze i ostala djela i da nam sauvanagradu za njih do dana kad emo Ga sresti. "Na dan kada nee koristiti ni imetak, nisinovi, osim ko doe Allahu predana srca."

Neka je hvala Allahu, Gospodaru svjetova.

Prijevod zavren u noi 31. 01. 2001. god.

Ova broura pojanjava:

Kako je Poslanik klanjao od tekbira do selama kao da ga vidi; pisana lahkim stilom,saeta i bez nejasnoa, daleka od analogija i miljenja.

Uvrstio sam sve to je potvreno u hadisu Poslanika, a to je opet povezano sa temom.Koristio sam pri tome grau i znanje iz glavnih fikhskih knjiga, ak i vie.

21


22/23

Izabrao sam predmet ove knjige iz desetina hadiskih knjiga, to tampanih, to rukopisa.

Za svaku mes'elu nai e dokaz u rijeima Allahova Poslanika ili radnji u osnovi oveknjige: "Namaz Poslanika". S tim je ona nadmaila sve broure napisane o ovoj temi koje

uope danas imamo.

--------------------------------------------------------------------------------

[1] Slobodan prepjev prevodioca.

[2] Kaem (Albani): "Imamo u ovome iaret da ne treba da ih stavlja ispred sebe. Ovogedeba se ne dri danas veina klanjaa, pa ih vidi kako klanjaju prema obui!!!"

[3] Sutra je pregrada koju klanja postavi pred sebe, i to tako da ljudi mogu prolaziti

ispred njega. (op. Prev.)[4] Kaem (Albani): "Iz ovoga znamo da ono to rade u Siriji i drugim mjestimaklanjajui na sredini mesdida, daleko od zida ili stuba, nije nita drugo nego nemarprema ovoj naredbi i radu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

[5] U hadisu imamo iaret da linija nije dovoljna kao sutra, a hadis u kojem se prenosi jeslab.

[6] A to se tie hadisa gdje se spominje da je klanjao u prikrajku mjesta za tavaf bezsutre, a ljudi prolazili ispred njega, nije vjerodostojan, s tim da u njemu nema da suprolazili izmeu njega i mjesta sedde.

[7] Kaem (Albani): "A to se tie dodirivanja krajeva uiju, to nema osnove u sunnetu.ta vie, smatram to uzrokom vesvesa."

[8] Spajanje izmeu stavljanja i obuhvatanja (tako da se tri prsta stave na ruku, a sa dvakrajnja obuhvati zglob) istovremeno, nema osnove.

[9] Kaem (Albani): "Stavljanje na neko drugo mjesto osim prsa ili je slabo ili nikakonema osnove."

[10] Kaem (Albani): "Objasnio sam ono na to se oslanjaju oni koji prave pauzu u zbircislabih hadisa kod hadisa pod brojem 546547."

[11] Tertil je razgovijetno uenje, teno izgovaranje svakog slova uz pridravanje zatedvidska pravila. (op. prev.)

[12] Nije propisano vezati ruke na ovom stajanju, zbog toga to nije dolo u sunnetu zaire informacije pog. osnovu knjige.

22


23/23

[13] Tesmia' - su rijei klanjaa: "semi' allahu limen hamidehu." (op. prev.)

[14] Teehhud su rijei klanjaa: "Et-tehijjatu lillahi vessalavatu ve-t-tajjibatu..." Nazvan je tako zbog donoenja ehadeta u njemu, kako navodi Imam El-Menavi u svom djelu

Fejdu el-Kadiri. (op. prev.)[15] Ovo je propisano nakon smrti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i to je potvrenou tekstovima teehhuda koje prenose Ibnu Mes'ud, Aia, Ibnu Zubejr i ibn Abbasradijjallahu anhum...

Documents

Kakako je klanjao Poslanik sallallahu 'alejhi we sellem - Sejh Albani