Godina VIII, broj 183

- 15.02.2012. - www.kakanjske.com - cijena 1 KM

(bez PDV-a)

Uruavanje krova Doma kulture starog 45 godina

PRESJEENA KULTURNA ILA KUCAVICA

Predstavljamo: OO Zajednice ena HDZ BIH Kakanj Kraljica Katarina Kosaa

Kakanjci se uspjeno bore sa snijenim nedaama

SOLIDARNOST NA DJELU U AKCIJAMA IENJA

ELIMO SPRIJEITI DISKRIMINACIJU NAD ENAMA I IZBORITI SE ZA BOLJE MJESTO ENE U POLITIKOM I DRUTVENOM IVOTUOdrana tradicionalna manifestacija Izbor sportiste godine u Kaknju

Planinari PD Bobovac Kakanj

estovi i Jaarevi laureati

Uspon na najviu balkansku planinu Musala

UVODNIK

KAKANJSKE NOVINEInformativni list opine Kakanj www.kakanjske.comKakanjske novine su za veliki doprinos u njegovanju slobode govora i razvoju tampanih medija na podruju opine Kakanj, kao i iroj promociji opine Kakanj, 15. aprila 2011. godine, na Dan opine Kakanj, dobile opinsko priznanje Plaketa sa diplomom Izdava: Kakanjske novine doo Kakanj Direktor: Fikret Kadri Glavni i odgovorni urednik: Faris Sikiri Redakcija: Eldin Omeragi Azerin Salihbegovi Emerin Ahmetaevi Amina Kulovi Alma Kahvedi Saradnici: Ivica Peki Adib Zeki Maid Goralija Almir Imamovi Sanela Smaji Abdurahman Zukan Emina Dedi Naa Kovaevi Ahmed Kova Darko Juri Nedma Bjelopoljak Mirsad Mujagi List izlazi svakih 15 dana. Adresa redakcije: ehida br. 5 Kakanj Telefon/fax: 032 554-878 E-mail: kakanjske@gmail.com Fotografije: Redakcija Grafika obrada i DTP: Labirint d.o.o. Zenica tampa: Labirint d.o.o. Zenica (labirintzenica@gmail.com) Rukopisi, fotografije i diskete se ne vraaju. List je 08.07.2004. godine, u skladu sa Zakonom o informisanju, a na osnovu rjeenja broj 10-40-14367/04 upisan u evidenciju javnih glasila Bosne i Hercegovine pod rednim brojem 41. Na osnovu miljenja Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke broj 05-15-2859/04 od 02.07.2004. godine Kakanjske novine su proizvod na koji se ne plaa porez na promet proizvoda. iro raun: 134-020-0000083244 kod IK banke Zenica

KOLAPS KULTURNOG SIMBOLAPotrebno je da nam se zgrada srui, pa da vidimo i kaemo kako u nju nismo ulagali kako bismo je sauvaliodravani su stranaki mitinzi, godiJuer: Bila je to revolucionarna njice udruenja, odravani koncerti graevina sa brojnim aktivnostima poznatih estradnih umjetnika, izlobe U Kaknju je 1967. godine nikao, po poznatih slikara ... Danas je preslikano socijalistikom maniru nazvan, Dom od juer ... Zaista je teko u masi poznakulture. U to vrijeme revolucionarna tih imena izabrati one najpoznatije, ali multifunkcionalna zgrada modernog Domu kulture je ugostio neke od najizgleda trebala je da opravda svoj naziv veih glumakih i estradnih imena: kako po aktivnostima, tako i po ponaMustafa Nadarevi, Enis Belagi, Zijah anju Kakanjaca. U tom periodu su sve Sokolovi, Tarik Filipovi, Nada urevkulturne institucije bile smjetene u ska, Adnan Bai, Emir Hadihafizbeovoj zgradi: Gradska biblioteka, kino, govi, Saa Petrovi, Miraj Grbi, AdKUD Dikan i tadanji Radniki uninan Haskovi, pa zatim: Enes Begovi, verzitet. Ogromna, jedinstvena sala sa Ivica ari, Ana Babi, Ognjen Bomoizvanrednom akustikom, velikim kulitar, Tereza Kesovija, erif Konjevi, sama, pozornicom, prostorom za filhar- Pie moniju, je u tom periodu predstavljala Emerin Ahmetaevi Halid Muslimovi i mnogi, mnogi drugi. revoluciju u izgradnji prostora namijeNekima je smetalo to se u toj zgradi razvija njenih za kulturne aktivnosti. U tom periodu filmske projekcije su bile hit, karte se kupovale i po nekoliko ideja muzejske djelatnosti, odravaju kursevi i tradidana ranije. Kakanjski harem je bio domain ve cija jo iz onog vremena (Radniki univerzitet), to tada programima Sarajevskog pozorita, dramama postoji jedan jedinstven projekat zvani Dramski i operama. Tu su odravani koncerti poznatih muzi- studio koji je izrodio dva profesionalna glumca. Pa ara, postavljane su izlobe poznatih slikara. Kako dobro, kome je drago nek se naslauje. Postavlja se je u sklopu Doma kulture tada bila i biblioteka sa dodatno pitanje, ako je pukao krov (kupola) Doma itaonicom, odravane su i knjievne veeri, nastupi kulture, koja je trajala etrdeset i pet godina, kakvo poznatih i neznanih pjesnika i autora. U Radnikom je stanje sa potpornim zidovima, krovom iznad univerzitetu su se odravali kursevi i seminari, tako minkeraja, foajea, hodnika .... Koliko e dana proi da su Kakanjci i u tom vremenu mogli naknadno do dok se ne srui i gornji sprat? Kakvo je, inae, stanje diplome... U Domu kulture je postojala i kafana, sa svim ostalim zgradama na podruju Kaknja koje stariji e se sigurno sjetiti, a ja sam se posluio infor- su izgraene od 1970. godine pa prema dole? eka macijama Raifa ehajia u djelu 100 godina Kaknja, li i njih ovakva ili slina sudbina? Jesu li one sigurne? da je u Domu kulture postojala kafana i to iz dva Izgleda, da nam je potrebno da nam se zgrada srui, dijela, ona u prizemlju i ona na spratu. Ova prva je bez obzira koje namjene bila, pa da tak vidimo i radila danju, dok se pravi ugoaj sticao u veernjim kaemo kako nismo ulagali kako bismo je sauvali. satima kada je radio dio kafane na spratu. Neobina Sutra: U nesrei se prijatelj prepoznaje (ali i kafana, sa nekim posebnim glamurom i enterijerom neprijatelj) Neki e rei da u vremenu kada vlada globalna je privlaila kako radniku populaciju, tako i cijenjene graane i goste dok je subotom obino bila prire- recesija, siromatvo, konstantna poskupljenja, nee ena muzika uivo. Sve je ovo uticalo da Dom kul- biti sredstava za kulturu. Tako je i Nacionalna bibliture bude centralno mjesto u Gradu Rudara, oteka u Sarajevu pred zatvaranjem jer se ne iznalaze sredstva za grijanje. Ako se jednoj takvoj ustanovi ne mjesto gdje su se okupljali i mladi i stari...

Dom kulture: juer, danas, sutra

Sveano otvaranje Doma kulture iz 1967. godineDanas: Nakon 45 godina (ne)ulaganja u infrastrukturu, graevina je poklekla vremenu Cijeli Kakanj je uzdrmala vijest kako Dom kulture vie ne postoji onakav kakvog ga znamo. Zato? Dom kulture, ta kakanjska, kulturna ikona grada je poklekla pred tekim sudbonosnim vremenom. Vrijeme ju je pregazilo jer se prema ovom simbolu nije odnosilo onako kako je trebalo, ili bar kako je moglo. Elementarna nepogoda u vidu ogromnih snjenih nanosa kakvi nisu zabiljeeni godinama, na kupoli Doma kulture je bila prejaka za krhke kosti ove graevine stare etrdeset i pet godina. Mnogi e moda i biti zadovoljni razvojem situacije, jer po zavretku rata, ovjek je ovjeku postao vuk, i umjesto da zajedno grade bolju budunost, komija se okrenuo protiv komije jedva ekajui da mu zabije no u lea. Nekima je smetalo da se svake godine izvede desetak predstava, kako domae proizvodnje tako i gostujuih iz Sarajeva, Mostara, Tuzle, Zenice, Zagreba ... U Domu kulture su obiljeavani vani datumi: Dan rudara, Dan opine, Dan dravnosti, mogu iznai sredstva, kakve je tek onda sudbina Doma kulture kada sagledamo da se teta procjenjuje na preko pola miliona maraka? Odakle i iz kojih sredstava e Opina Kakanj, Kanton i Federacija iznai sredstva kada se sami meusobno ne mogu dogovoriti oko uspostave vlasti, usvajanja budeta, pa nas s tim jo vie tjeraju u bosanskohercegovaku tamu? Kome je u ovoj dravi uopte u interesu da se obnovi jedan takav gradski simbol kao to je Dom kulture koji biljei godinju posjetu od oko 10.000 na desetine razliitih programa? Koga to briga? Da ne bude sve tako crno, iz pozorita iz Sarajeva, Zenice, Tuzle, ivinica su stigla pisma podrke, da e ova pozorita uiniti onoliko koliko mogu da se kroz njihove programe, sva zaraena sredstva uplate na raun obnove. Neki su estradni umjetnici iskazali odlunost i spremnost da na bilo koji nain pomognu. Iz inostranstva se javljaju Kakanjci traei iro raun da iz bijelog svijeta uplate kako bi Dom kulture jednog dana dobio noviji i ljepi sjaj. Kau, u nesrei se prijatelj prepoznaje, (ali i neprijatelj).

KAKANJSKE NOVINE

2

broj 183, 15.02.2012.

AKTUELNO

Uruavanje krova kino sale Doma kulture i problemi sa stokom u MZ SeoceRazmatrano stanje izazvano velikim snjenim padavinama l Naelnik Mensur Jaarspahi dobio ovlatenja da formira strune timove za utvrivanje stanja i prijedlog rjeenja za srueni objekat Doma kulture l Za ienje snijega i prohodnost puteva pohvaljen angaman graana, Trgopeda, Vodokoma, Tvornice cementa i kamenoloma GrebenVanredna, a inae 40. sjednica Opinskog vijea odrana je u veernjem terminu, odmah po zavretku 39. redovnog zasjedanja. Na dnevnom redu bio je izvjetaj o stanju na podruju opine Kakanj, a povodom velikih snjenih padavina koje su uzrokovale blokadu komunikacija i uruavanje krova na kino sali Doma kulture. O uruavanju krova na kino sali Doma kulture osnovne injenice i prijedloge prioritetnih aktivnosti dao je direktor Javne ustanove za kulturu i obrazovanje Izet Fejzovi. Vijee je dalo ovlatenje opinskom naelniku da formira strune timove i komisije koji e utvrditi stanje kino sale Doma kulture i pokuati dati relevantne odgovore o uzrocima uruavanja krova kupole ovog objekta. Zadatak strunjaka e biti i da predloe zatitu objekta od daljeg uruavanja sa prijedlogom njegove sanacije ili ponovne izgradnje. Vijee je odobrilo potronju do 20 hiljada maraka kao sredstva koja mogu biti koritena za ekspertni i komisijski rad. Problem stoke u MZ Seoce Vijenik Tomislav ondra, koji je inae i predsjednik Mjesne zajednice Seoce, istakao je problem pedeset grla goveda i sitne stoke, a koje su vlasnitvo Ive ondraa. Ove ivotinje su bez hrane a snijeg je toliko veliki da je prekrio i ono malo hrane do koje su mogle doi.

Vanredna sjednica Opinskog vijea Kakanj

Urueni krov Doma kulture: Sanacija, ili ponovna izgradnja

ivotinje se gladne kreu oienim putevima, preputene su same sebi i predstavljaju opasnost za stanovnitvo. - Problem je prijavljen nadlenim inspekcijskim i veterinarskim organima. Dogovorena je isporuka znaajnih koliina sijena (100 bala) i angaovani su vatrogosci na okupljanju stoke u ograeni prostor u neposrednoj blizini kue Ive ondraa, izvjestio je vijenike pomonik naelnika Ferid Trako. Az.S.

Kantonalni ministri obili mjesto obruavanja krovaNajavljena finansijska pomoDelegacija Vlade Zeniko dobojskog kantona u kojoj se nalazilo pet ministara posjetili su Opinu Kakanj i sa opinskim naelnikom Jaarspahiem razgovarali o posljedicama koje su izazvale velike koliine snijega. U delegaciji Vlade Zeniko-dobojskog kantona bili su: ministar za privredu Jusuf Durakovi, ministrica za finansije Amra Babi, ministrica obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bernadeta Galijaevi, ministrica zdravstva Senka Balorda i ministar poljoprivrede Samir Selimovi. Obavljena je i posjeta Javnoj ustanovi za kulturu i obrazovanje. Gosti i domaini su obili sruenu kino salu Doma kulture. Zajedniko je miljenje da tek na mjestu uruavanja krova sa kino sale obroj 183, 15.02.2012.

vjek postaje svjestan nastale tete, ali i spoznaje kolika bi tragedija zadesila Kakanj da se ovo uruavanje dogodilo samo 24 sata ranije kada je u sali bilo oko 400 posjetilaca. Opinski naelnik Mensur Jaarspahi je tokom razgovora u Omladinskom centru upoznao

Tek na mjestu uruavanja krova sa kino sale postaje se svjestan nastale tete

goste sa zakljucima taba civilne zatite Kakanj vezanim za Dom kulture. Rekao je da e biti formirana struna komisija koja ima zadatak da u roku od pet dana donese prve procjene o stanju objekta, a nakom toga rok od tri dana da uradi projektni zadatak o nainu rjeavanja ovog problema, odnosno ponovne gradnje ili sanacije ovog objekta. Takoer je rekao da nita ne eli prejudicirati ali da e biti vano miljenje graevinskih i strunjaka iz oblasti geologije. Od ove komisije se oekuje da napravi i prvu procjenu potrebnih finansijskih sredstava za radove na kino sali Doma kulture. Nakon posjete Domu kulture gosti su posjetili najvei kakanjski privredni kolektiv Rudnik mrkog uglja Kakanj. Az.S.3

KAKANJSKE NOVINE

AKTUELNOSTI

SVI SU BILI SLONI U AKCIJAMA IENJASnijeg koji je u velikim koliinama pao na podruju nae zemlje, napravio je veliku pometnju i u naem gradu. Visina snijenog pokrivaa je, kako kau, najstariji dosegla najveu visinu u posljednjih nekoliko decenija. Grad, kao i okolna sela u subotu 4. februara osvanula su paralizirana. Efikasnim djelovanjem opinskih slubi i slubi za odravanje puteva u toku dana uspostavljena je putna komunikacija sa veinom sela, te je prohodnost na podruju nae opine, u odnosu na druge opine u okruenju, tih dana bila zadovoljavajua. Upravo zbog zalaganja civilne zatite, solidarnog angamana mjetana, JP Vodokom, kakanjskog Trgopeda i Tvornice cementa Kakanj, Kakanj nije okarakteriziran kao grad-sluaj u kojem je sve blokirano. Nakon to su oisene glavne saobraajnice, ostalo je mnogo posla oko rasiavanja trotoara, pjeakih staza, u gradu, te lokalnih cesta izvan grada. Zabiljeen je veliki stepen solidarnosti i zajednitva. Ljudi su se organizovali i zajednikim snagama izborili se protiv prirodne nepogode, koja ih je jo vie zbliila. Pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice Kakanj, lanovi Dobrovoljnog vatrogasnog drutva, lanovi Savjetodavnog odbora mladih su radili na ienju trotoara na Mostu zlatnih ljiljana i Mostu mladih, te trotoara na drugim mostovima na podruju grada. Pozitivno sam iznenaen volonterskom inicijativom i dobrovoljnim radom graana opine Kakanj na ienju puteva. Najvie dobrovoljnih akcija bilo je u Krevcu, Hodiima, Varaliima, Brusu, Nabilju, Riici... Neka mi oproste oni koje nisam pomenuo. Dakle, ljudi su shvatili da maine ne mogu stii sve oistiti i stii do svakog zaseoka, rijei su opinskog naelnika Mensura Jaarspahia. PripremilaAminaKulovi

Kakanjci se uspjeno izborili sa snijenim nedaama

Kakanj u subotu popodne 4. februara

Akcija ienja oko Omladinskog centra

U centru grada zatrpana vozila

Akcija ienja u Tru

Prtina kod IK banke

Prohodan put za Mramor

Radnici Vodokoma u akciji ienjaKAKANJSKE NOVINE

Oien put za Vukanovie

Vatrogasci u akciji4

Akcija spaavanja u Paoinamabroj 183, 15.02.2012.

Kakanjska Termoelektrana radi stabilno i bez zastojaVeliki doprinos takvom radu daju proizvoai ugljaOko etiri hiljade tona uglja svakodnevno se iz Rudnika Kakanj otprema prema Termoelektrani Kakanj. Kada se tome dodaju koliine iz Breze, blizu est hiljada tona stie do kotlova Termoelektrane, tako da sve neozbiljne izjave ozbiljnih politiara o moguem kolapsu u snabdijevanju graana elektrinom energijom nemaju osnova. Strunjaci i radnici Termoelektrane Kakanj su otklonili probleme koje su imali uslijed niskih temperataru i visokog snijega. Rije je o eliminisanju leda na internom transportu i na vodozahvatu za normalno funkcioniranje sitema hlaenja. Jo od subote nema nikakvih problema. Bilo je bojazna da e zabrana transporta kamionima i led na eljeznici izazvati probleme u snabdijevanju uglja ali i to vie ne predstavlja opasnost. Pored toga, za potrebe grijanja stanova i poslovnih prostora u Kaknju isporuuje se i 21 MW toplotne energije. Na depou rezerva od 60 hiljada tona Direktor Termoelektrane Kakanj Hasan auevi istie doprinos rudara potpunoj stabilizaciji proizvodnje elektrine energije. Dnevno se iz Kaknja i Breze primi oko est hiljada tona uglja, a na zalihama ima oko 60 hiljada tona koje se uope ne koriste, a koje bi Termoelektrana, prema rijeima direktora auevia, mogla upotrebljavati 10 ili 11 dana ako bi dolo do prekida u snabdijevanju ugljem. Zato iz ove Termoelektrane alju optimistine poruke prema potroaima elektrine energije koji se snabdijevaju iz Elektroprivrede BiH. Mirsad Jaarspahi, direktor Rudnika Kakanj, kae da se dnevne isporuke prema Termolektrani Kakanj kreu na nivou od oko etiri hiljade tona i da je to planska proizvodnja uglja. - Pravovremeno su otklonjene te-

AKTUELNOSTI

Blok 7 TE Kakanj radi u oteanim uslovima koe na saobraajnicama kako bi se ugalj normalno transportovao do Separacije, a trenutne temperature od minus 24 na Povrinskom kopu Vrtlite predstavljaju problem kojem odolijevaju i ljudi i maine. Ima tekoa ali se otklanjaju, dodaje Jaarspahi. Az.S.

auevi: Optimistine poruke

Jaarspahi: Ima tekoa, ali se otklanjaju

Danas, 09.02.2012. godine, policijski komesar Uprave policije Ministarstva unutranjih poslova Zeniko-dobojskog kantona Fahrudin Beirovi, posjetio je sa svojim saradnicima Termoelektranu Kakanj, gdje ih je primio direktor Termoelektrane Kakanj Hasan auevi, zajedno sa izvrnim direktorom Rudnika mrkog uglja Kakanj Jakubom Mehiem. Na odranom sastanku razgovaralo se trenutnoj situabroj 183, 15.02.2012.

Zajednikim aktivnostima otkloniti sve potekoe u transportu uglja i drugih energenata

Policijski komesar sa saradnicima u posjeti Termoelektrani Kakanj U sluaju novih intenzivnih padavina, policijski slubenici e poduzeti sve potrebne mjere iz svoje nadlenosti, kako bi stanje prohodnosti puteva na podruju Zeniko-dobojskog kantona bilo zadovoljavajueciji uzrokovanoj elementarnom nesreom koja je proglaena Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, te trenutnom stanju i kapacitetima Termoelektrane Kakanj, stanju zaliha i resursa, budui da je proizvodnja elektrine energije u Bosni i Herecegovini oslonjena uglavnom na termokapacitete odnosno termoelektrane Kakanj i Tuzla. Tom prilikom, policijski komesar Beirovi je ukazao na znaaj funkcionisanja Termoelektrane Kakanj, kao i Rudnika mrkog uglja Kakanj i drugih privrednih subjekata na podruju Kantona i Federacije BiH, te na injenicu da su proteklih dana poduzimane zajednike aktivnosti i ulagani napori kako bi bila omoguena doprema novih zaliha uglja iz rudnika Breza i

Kakanj, te otklonjene sve potekoe i problemi u transportu uglja koji su bili prisutni i aktuelni proteklih dana. Komesar Beirovi je takoe istakao da e i u sluaju novih intenzivnih padavina, policijski slubenici Uprave policije Ministarstva unutranjih poslova Zenikodobojskog kantona, poduzeti sve potrebne mjere iz svoje nadlenosti, kako bi stanje pro-

Na sastanku se razgovaralo trenutnoj situaciji uzrokovanoj elementarnom nesreom

hodnosti puteva na podruju Zeniko-dobojskog kantona bilo zadovoljavajue a transport vozila sa kojim se vri prijevoz nafte, naftnih derivata, lo ulja, uglja i drugih energenata, kao i ivotnih namirnica, koje se koriste za provoenje mjera zatite i spaavanja ljudi i materijalnih dobara, odvijao bez prekida i zastoja. Uredpolicijskogkomesara MUP-a ZDK 5

KAKANJSKE NOVINE

AKTUELNOSTI

U ZENIKO-DOBOJSKOM KANTONU EFIKASAN ODGOVOR NA ELEMENTARNE NEPOGODEZenica, 08. 02. 2012. Na danas odranom sastanku komandant i lanovi Kantonalnog taba civilne zatite Zeniko-dobojskog kantona sumirali su sve aktivnosti u proteklih pet dana, otkako je 03. 02. 2012. godine nau zemlju zadesio val snjenih padavina te uzrokovao niz problema u normalnom odvijanju ivota. Prema svim dosad poduzetim aktivnostima, ocijenjeno je da je na podruju Zeniko-dobojskog kantona izvrena jedna od najbrih i najefikasnijih mobilizacija ljudstva i sredstava.Raif Seferovi, komandant taba kazao je da su na podruju Kantona sve magistralne i regionalne ceste prohodne, saobraaj se dodue odvija oteano, a jo uvijek je teko stanje samo na dva regionalna puta: Olovo Han Pijesak i Olovo-Sokolac. to se tie lokalnih puteva, neprohodni su putevi prema vie varekih i olovskih sela.U toku dananjeg dana oieni su lokalni putevi prema selima Dugandii, Bare i Puino Polje na podruju Olova, dok prema selu Krajii, ekipa civilne zatite vri dopremu hrane za osam porodica. Kao to je ve poznato, zabiljeen je jedan smrtni sluaj smrzavanja 17. godinjeg mladia na podruju Opine epe, dok

KAKANJSKE NOVINE

Jedan od brojnih sastanaka Kantonalnog taba civilne zatite Zeniko-dobojskog kantona je helikopterom prebaena su nastanjene srpske pobolesna osoba iz Olova te vratnike porodice. Treizvuena dvojica planina- nutno se prikupljaju inforra na podruju Ponijera macije o preostalom broju Opina Kakanj. U toku stanovnika kojima je poprethodne noi, uz pomo trebno dostaviti hranu i Gorske slube spaavanja, lijekove. Naroito brzi i na Tvrtkovcu (Opina Ze- efikasni bili su pripadnici nica) pronaeni su dvojica MUP-a ZDK u svim svoovara, od kojih jedan ima jim aktivnostima, a posebpromrzline i prevezen je u no tokom proteklog vizeniku bolnicu. Bitno je kenda kada su omoguili istai da nije bilo prekida da zatraena mehanizacija u snabdijevanju vodom i iz Zenice stigne kao ispoelektrinom energijom na mo na raiavanju pripodruju cijelog Kantona. jevoja na Ivan Sedlu i proto se tie ugroenih pod- dora do Ostroca, odnoruja, u saradnji s Crvenim sno Drenice. kriom ZDK i oruanim Crveni kri Kantona snagama, organizovana je aktivno se ukljuio odmah za nekoliko varekih sela prvog dana u sve aktivnodostava hrane i paketa sti na pomoi ugroenom helikopterom, a slino e stanovnitvu, pa su tako u narednih dan dva biti volonteri iz podmlatka uraeno i za sela u okolini Crvenog kria raiavaOlova, te za sela Velja (ko- li prilazne puteve domoje gravitira Tesliu) i Vie- vima zdravlja i hitnoj pograd (Opina Zenica), gdje moi na svim opinama

Kantona, a radnicima koji rade na raiavanju puteva obezbijedili tople napitke. Upuena je pomo u hrani i drugim potreptinama u opinama Teanj, Doboj-Jug,Maglaj, Zavidovii, epe, Breza dok je za Olovo upueno 20 paketa hrane i higijenskih potreptina i za 60 porodica ebad i zimski odjevni predmeti. Na podruju Visokog, volonteri Crvenog kria uestvuju u raiavanju snijega na svim putnim pravcima. Na sastanku taba zakljueno je da se u narednih 48 sati moraju do kraja raistiti svi regionalni i magistralni putevi, prije novih snijenih padavina koje se oekuju za vikend. Na kraju, zakljueno je da je ope stanje na podruju Zeniko-dobojskog kantona stabilno, ali zahtijeva i dalje maksimalan angaman svih nivoa vlasti, nadlenih kantonalnih ministarstea va o p i n s k i h s u b i , uprava i ustanova na izvravanaju zadataka iz svoje nadlenosti.Opinskim tabovima CZ-a da i dalje ostanu maksimalno pripravni a vlasnicima privrednih, poslovnih i drugih objekata da obavezno oiste snijeg ispred svojih prostora, u suprotnom uslijedit e kanjavanje neodgovornih. (PressslubaZDK)

Odgoda nastave do 16.02.2012. godineZenica, 09.02.2012. Obavjetavamo nastavno osoblje i uenike svih osnovnih i srednjih kola na podruju Zeniko-dobojskog kantona da se izvoenje nastave odgaa do 15.02., s tim da e prvi radni dan biti u etvrtak, 16.02.2012. godine. Ukoliko eventualno doe do promjene ove odluke, javnost e biti blagovremeno obavjetena. Istovremeno, Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport daje preporuku Univerzitetu u Zenici da svoje aktivnosti takoer obustave do 16.02.2012. godine. PressslubaZDK6 broj 183, 15.02.2012.

Nakon tri dana probijanja puta, pomo stigla na SebinjeUrueno devet paketa hrane l Zahvalnost svima, posebno kakanjskim vatrogascimaSluba civilne zatite mjetanima sela Sebinje dostavila je devet paketa prehrambenih artikala. Pakete su obezbijedili Merhamet i Crveni kri opine Kakanj. Podsjetimo, put za Sebinje bio je blokiran nekoliko dana zbog ogromnih snjenih nonosa kroz koje se teka mehanizacija koju je angairala Sluba civilne zatite probijala tri dana. Zahvalnost se upuuje i pripadnicima Profesionalne vatrogasne jedinice i Dobrovoljnog vatrogasnog drutva, lanovima Savjetodavnog odbora mladih naelnika opine Kakanj i omladini okupljenoj oko Omladinskog centra u Kaknju za volontersku akciju ienje trotoara na mostovima u Kaknju. Izraze zahvalnosti tab upuuje i MDD Merhamet, Crvenom krstu-kriu, Policijskoj sta-

AKTUELNOSTI

Podjela pomoi mjetanima Sebinja

nici Kakanj, Tvornici cementa, Hidrogradnji - kamenolom Greben na pomoi stanovnitvu, te Rudniku

mrkog uglja i Termoelektrani Kakanj za doprinos u odravanju energetskog sistema. Az.S.

FORUM MLADIH SBB KAKANJ DONIRAO OGRIJEV PENZIONERU JAARSPAHIUPovodom proglaenja stanja elementarne nepogode i vremenskih neprilika u protekloj i nastupajuoj sedmici, Forum mladih Saveza za bolju budunost (SBB) Kakanj je pokazao u kojem pravcu drutvo bi trebalo da ide u smislu poduzimanja konkretnih akcija pomoi onima kojima je pomo u ovakvim okolnostima najpotrebnija. Kao primjer dobre volje naih lanova je gest Kulovi Admira, v.d. predsjednika KO Foruma mladih Zeniko-dobojskog kantona, koji je donirao drva za ogrijev penzionisanom radniku DC Kakanj, H. Jaarspahiu, koji u vremenu najveih ovogodinjih februarskih minusa ostavljen bez ogrijeva, struje i vode. Penzioner H. Jaarspahi je penzionisan jo tokom prole godine kao invalid, meutim jo nije primio prvu penziju. Ja ivim ovako ve devet godina, otkako sam ostao bez posla, a nisam zadovoljavao starosnu kategoriju za penzionisanje, kako vidite nemam struje, vode, niti drva za ogrijev, loim stare flae i krpe koje su otpad u oblinjoj fabrici, tako se grijem. Nezatien sam i deavali su se i upadi, krae, a nikad niko iz vlasti, rodbine na polo-

Pomo ugroenima za vrijeme vremenskih nepogoda

ajima, od nadlenih organa, niti socijalne slube nisu bile od pomoi. Rijetki su ljudi koji su pomogli. Ova drva za ogrijev mi mogu biti da prezimim, mnogo hvala i gospodinu Kuloviu i Forumu mladih SBB-a kad su se sjetili da mi najugroeniji postojimo. Hvala takoe i jednom privatniku iz Kaknja koji je izvrio uplatu prole godine, kako bi izvrio ljekarske preglede, a iako sam penzionisan, jo nisam dobio prvu penziju. Negdje je u administraciji u fijoci i ne znam ta ekaju. Vama puno hvala i postien sam, jer oni koji su u moi da pomognu za ovolike godine nisu pomogli i zatitili, te sam bio preputen sam sebi rijei su penzionera Jaarspahia. Ovakvi sluajevi nisu stvar sporadinih akcija pomoi bilo koga, nego su stvar socijalnih slubi, socijalnih ustanova i nadlenih organa koji trebaju rjeavati takve sluajeve, ali u situaciji kakva jeste, mi smo na svoj nain pomogli donirajui ogrijev, raunajui da je najpotrebniji u ovom trenutku. Ovu nabavku ogrijeva sam uradio u ime Foruma mladih SBB-a, nastavljajui razvijati duh meusobnog pomaganja, humanosti i principa ovjenosti koji

Admir Kulovi sa penzionerom Jaarspahiem su i temelj naeg djelovanja. U narednom periodu su planirane i druge akcije, koje priprema radna grupa za humanitarni rad u okviru Foruma mladih SBB-a Kakanj. Apelujemo takoe da bilo koji ovjek, graanin opine Kakanj, koji ima vika ogrijeva, provjeri u svojoj okolini kome je potrebno i doniraju onoliko koliko mogu, bez obzira na predrasude, vjersku pripadnost ili stranako opredjeljenje. U pitanju su ivoti ljudi i sve drugo mora biti sekundarno rijei su Admira Kulovia. PripremilaAminaKulovi7

broj 183, 15.02.2012.

KAKANJSKE NOVINE

AKTUELNOSTI

Sluba civilne zatite na raspolaganju graanima

Borba protiv snjenih nedaa iz asa u as

Iz Kaknja autostopom doao istiti snijeg u Sarajevu za 10 KMOtac jednogodinjih blizanaca, sina i kerke, Adis Imirovi iz Kaknja ve dva dana dolazi u Sarajevo kako bi istei snijeg zaradio neto novca da prehrani suprugu i djecu. Adisa je u Sarajevo natjerala krajnja nevolja, jer ve dugo ne moe nai posao u Kaknju, iako je spreman raditi sve. Doao sam autostopom juer iz Kaknja, kako bih ovdje zaradio neto novca istei snijeg. istim prilaze zgradama, automobile, sve to treba. Auto istim od snijega za 10 KM. Ipak, ne mogu rei da ima posla, juer sam zaradio jedva 20 KM, kazao nam je Adis. Kako nije imao gdje prenoiti u Sarajevu, juer se vratio u Kakanj, a jutros je ponovo doao, takoer stopirajui. S porodicom u Kaknju ivi u jednoj sobici na elje-

Otac jednogodinjih blizanaca

Obavjetavamo sve graane opine Kakanj kojima je potrebna bilo koja vrsta pomoi da kontaktiraju Slubu civilne zatite na telefone sa brojevima 121 ili 032/ 554 - 600, ili da kontaktiraju predsjednike ili lanove savjeta svojih mjesnih zajednica sa kojima Sluba civilne zatite koordinira aktivnosti. Telefoni Slube civilne zatite neprestano zvone. Ima puno opravdanih razloga i na osnovu tih dojava se intervenira. Graani iznose probleme poput injenice da nisu dobili penziju, da im ponestaje namirnica i sl. U ovakvim sluajevima vri se koordinacija aktivnosti sa kakanjskim Merhametom. Ima i sluajeva nerazumnih dojava poput protesta jer nije oieno do garaa i sl. U svakom sluaju Sluba civilne zatite prima sve dojave, pomae, daje upute, savjete i sl. (www.kakanj.com.ba)

znikoj stanici, a supruga ne moe raditi jer mora uvati djecu, uz to je i bolesna. Svi koji ele angaovati Adisa mogu ga pozvati na broj 063/233-395. Preuzeto sa www.sarajevo-x.com

Adis Imirovi

Norveka ambasada angaovala Adisa za ienje snijegaAdis Imirovi iz Kaknja, otac jednogodinjih blizanaca, dobio je podrku sa svih strana, nakon to smo juer objavili da je autostopom doao u Sarajevo istiti snijeg kako bi prehranio porodicu. Nau redakciju su zvali juer i danas brojni itatelji, ak i iz vedske, ali i iz cijele BiH, elei angaovati Adisa, ili mu pomoi donirajui novac i hranu. Ova pria dobila je i svoj sretni epilog, jutros smo dobili informaciju da je Adisa za ienje snijega angaovala i Norveka ambasada u Sarajevu te da je mogue da e ga i ubudue angaovati za odreene poslove. Adis je u razgovoru s novinarima naeg portala rekao da on ne eli prositi, ve mu je prvenstveni cilj da radi i ima osiguranu platu, ma kolika ona bila.

Podrka stie sa svih strana

25.01. 10.02.2012. godine

Matini ured KakanjDelo Adis i izmi Ajla, Beganovi Fehim i Beganovi Azra, elikovi Haris i Silajdi Dejlana, Beganovi Senad i Husejnovi Fatima, Banji Jasmin i Smolo Jasminka, Neimarlija Emir i Deli Merima, Kuki Admir i ahinovi Emina, Durakovi Esmir i Vardo Enisa.

Vjenani

Njegova supruga je bolesna, a bebama neko mora osigurati hranu i druge potreptine. Hvala vam puno, svi me zovu da radim, ele da pomognu. Zvali su me i iz vedske i Holandije, a upravo se spremam ii u Norveku ambasadu, jer su me zvali da kod njih istim snijeg. Presretan sam. Moj je cilj da imam posao i da odgojim svoju djecu, rekao je Adis za Sarajevo-x.com. Tokom jueranjeg dana radnici kompanije Centrotrans su doli do Adisa i uruili mu besplatnu kartu za povratak u Kakanj, ali i ponovni dolazak u Sarajevo, ako on to eli. Adis je jutros, naravno, doao u Sarajevo, gdje e, za poetak, oistiti snijeg ispred Norveke ambasade. (www.sarajevo-x.com)

Uz razne druge projekte kao to su poumljavanje, turistike atrakcije i izletita, brojne javne tribine, Udruenje graana za podsticanje odrivog razvoja i kvaliteta ivota EKO Kakanj je organizovalo i akciju ienja snijega po trotoarima u Kaknju, u nedelju 12.02.2012. godine, s poetkom u 9 h. U veoma tekim uslovima lanovi udruenja su uspjeno oistili snijeg na trotoarima na ulazu u grad, odnosno na mostovima grada Kaknja. U akciji ienja se pridruila i Asocijacija mladih SDA, kao i nekoliko graana grada Kaknja. Zahvaljujem se JP Vodokom koje je lanovima udruenja obezbijedilo lopate za ienje, kao i tople napitke i hranu, a zahvala pripada i Stranci demokratske akcije koja je8

Eko Kakanj u akciji ienja snijegatakoer obezbijedila sokove i sendvie kao i topli napitak. Nadam se da e grjani grada Kaknja prepoznati na rad i nae aktivnosti koje radimo prema gradu i da e nam dati podrku u daljem naem aktivnom radu, a takoer se nadam da e nadleni organi konano prepoznati na kvalitet i nae planove, odnosno projekte koje planiramo provesti u bliskoj budunosti. Ovim putem pozivam i sva ostala udruenja da se organizuju i oiste druge lokalitete naega grada, kako bi nae ulice bile iste i kako bi naim graanima olakali kretanje po ovim snijenim padavinama koje su zahvatile cijelu dravu kao i na grad. PredsjednikudruenjaEKOKakanjmr.SedinKarahodi

KAKANJSKE NOVINE

broj 183, 15.02.2012.

AKTUELNOSTI

Razgovaralo se o trenutnim aktivnostima, revitalizaciji Bloka 6 i buduem radu Termoelektrane u KaknjuFederalni ministar energetike, rudarstva i industrije Erdal Trhulj, posjetio je 31.januara tekue godine Termoelektranu Kakanj. Razlog posjete je aktuelna revitalizacija Bloka 6, upoznavanje sa aktuelnim radovima te planovima oko izgradnje Bloka 8. Direktor Termoelektrane Kakanj Hasan auevi i njegov zamjenik Nermin Mandra zajedno su sa ministrom Trhuljem obili postrojenja Bloka 6 te je ministar na licu mjesta upoznat sa trenutnim aktivnostima. Direktor TE Kakanj, Hasan auevi je iskazao zadovoljstvo posjetom ministra Trhulja u vrijeme aktuelnih radova na revitalizaciji Bloka 6. Takoer, istie kako su se razmijenile brojne korisne informacije bitne za rad u budunosti TE Kakanj. Nama je posebno zadovoljstvo to se ova posjeta upriliila danas, u vrijeme aktuelnih odreenih aktivnosti, prije svega revitalizacije Bloka 6 a sve se vie i aktuelnije govori o izgradnji Bloka 8. Mi smo danas obili postrojenje Bloka 6 i ministar se na licu mjesta upoznao sa stanjem gotovosti postrojenja i mi oekujemo da e Blok 6 krenuti u komercijalnu proizvodnju oko 10. februara ove godine. Ministar je dao podrku u naem radu i mislim da e ova posjeta imati sigurno velikog znaaja u budunosti za rad Termoelektrane. Njegova posjeta je bila veoma korisna - istakao je auevi. Prema posljednjim informacijama, putanje Bloka 6 u komercijalnu upotrebu, prema rijeima resornog ministra za energiju, rudarstvo i industriju Erdala Trhulja, planirano je za ponedjeljak 13. februara a ne 10. kako je najavljeno. Izgradnja bloka 8 za mirnu budunost u snabdijevanju elektrine energije Resorni ministar Trhulj je u obraanju medijima rekao kako je prologodinja, vrlo loa hidroloka situacija pokazala koliko je znaajan rad termoelektrana u Kaknju i Tuzli zbog kontinuiranog i sigurnog snabdijevanja elektrinom energijom svim graanima. On je istakao zadovoljstvo da se aktivnosti u vezi rekonstrukcije Bloka 6 privode kraju te se nada da e vijek Bloka 6 produiti za narednih petnaest godina to je dodatno ohrabrenje za siguran i sta-

Posjeta ministra Erdala Trhulja

Termoelektrana Kakanj

Obilazak postrojenja Bloka 6broj 183, 15.02.2012.

Mandra, Trhulj i auevi: Razgovori o trenutnim aktivnostima bilan rad energetskog sek- megavata instalirane snage tora u Federaciji. istakao je Trhulj. Upoznali smo se s ita- TE Kakanj ima vim nizom aktivnosti koje infrastrukturu za Termoelektrana sprovodi i izgradnju Bloka 8, ali ... sa svoje strane u pruiti Ministar se fokusirao i na punu podrku u izgradnji izgradnju Bloka 8, ali zabriBloka 8, jer e tek znaiti njava injenica da je Termojednu mirnu budunost u elektrana u Tuzli takoer sigurnom i kontinuiranom poduzela odreene korake u snabdijevanju elektrinom vezi izgradnje novog bloka energijom. Mi smo od upra- to bi vrlo lahko moglo znave koncerna Elektroprivre- iti da se nee iznai finanside traili da nam daju jasno je za izgradnju oba bloka. financijske mogunosti. Priinjenica je da Kakanj je neka tri mjeseca smo do- raspolae gotovom infrabili informaciju da, s obzi- strukturom. Mi emo obii i rom na raspoloive prihode buduu lokaciju Bloka 8. To Elektroprivrede, mogu fi- e umnogome smanjiti ulaganansirati po 50% izgradnju nja. I u Tuzli su sprovedene novih blokova u Tuzli i Ka- odreene aktivnosti, i ukoliknju, dvije hidroelektrane, ko Elektroprivreda ne moe zavretak projekata mini sve isfinasirati, trebala bi Fehidroelektrana i zapoeti deracija stati iza svih ovih projekt vjetroparka Podve- projekata te putem kreditnog leje. Sada je vrijeme da zaduenja isfinansirati, ukomoramo dobiti jasan odgo- liko se ne nau adekvatni vor od Elektroprivrede kada partneri. Sigurno je da e nam e se doi do izvedbe glav- energija biti potrebna. Potrenog projekta, izbora tehno- ba za energijom u svijetu logija te da znamo i jasan stalno raste, kao i cijena enerperiod kada e biti poetak gije tako da ukoliko elimo i odreivanje naina finan- misliti na budunost, morasiranja, da li postoji mogu- mo ozbiljno krenuti u izgradnost pronalaenja zajedni- nju ovih blokova zakljuio kog partnera za ta ulaganja je na kraju resorni ministar ili se treba skoncentrisati na energetike, rudarstva i indujedan od dva bloka i sami strije, Erdal Trhulj. tim omoguiti novih do 350 EmerinAhmetaevi9

KAKANJSKE NOVINE

AKTUELNOSTI

Poduzetnika zona otvorena za investitoreUsvojeni kriteriji o uslovima i nainu dodjele zemljita na poduzetnikoj zoni Vrtlite l O obiljeavanju znaajnih datuma ponovo e se raspravljati l Odbijen prijedlog izmjene urbanistikog plana u podruju saobraajne petlje kod hotela Premium l Stanovnici Hrastovca i Slivnja i dalje e se lijeiti u Arnautima l Imenovana Opinska izborna komisijaU nastavku 39. sjednice Opinskog vijea, koja je odrana 06.02.2012. godine, rad je poeo tano tamo gdje je i zaustavljen 30. januara. Podsjeamo, sjednica je prekinuta u toku rasprave o smjernicama za dodjelu graevinskog zemljita u poduzetnikoj zoni Vrtlite. Tada je dogovoreno da struni tim obradi smjernice, odvajajui stabilni dio zone pogodne za gradnju i da se pripreme dvije varijante o nainu dodjele ovog zemljita. Sugerirano je da jedna varijanta moe biti dodjela zemljita po najnioj cijeni koju dozvoljavaju zakonski propisi, a druga varijanta da bude podsticajna za investitore koji ele vie ulagati i zaposliti vie ljudi. Odreene cijene i pogodnosti Tokom rasprave na sjednici Vijea se otilo i jedan korak dalje, tako to je u predloene kriterije unesena dopuna kojom je definirana trenutno raspoloiva povrina zemljita za gradnju. Konstatovano je da trenutno ima 49.383 kvadratna metra zemljita, nivelisanog platoa, spremnog za gradnju objekata. Poetna cijena za ovo graevinsko zemljite je 8,00 KM za metar kvadratni. Dok je zemljite od 4.117 metara kvadratnih manje povoljno za gradnju i njegova poetna cijena je 3,00 KM za jedan metar kvadratni. Odreene su i razliite pogodnosti za investitore. U odnosu na prijedlog od tri godine, vijenici su odredili Njima je sedam kilometara blia ambulanta u Arnautima od ambulante u Brnjicu. Oni se i lijee u Arnautima, ali prema ugovoru na osnovu kojeg kakanjski Dom zdravlja plaa usluge zenikom Domu zdravlja. Na godinjem nivou to je iznos od 72 hiljade konvertibilnih maraka. Kakanjski Dom zdravlja nije u mogunosti izmirivati ove obaveze. Dogovoreno je da primarna zdravstvena zatita za stanovnike Hrastovca i Slivnja nijednog trenutka ne smije biti zaustavljena, a da se novim dogovorom izmeu dva doma zdravlja i dvije opine pronae najbolje mogue rjeenje. U ove dogovore e biti ukljueni: resorno kantonalno ministarstvo, Kantonalni zavod za zdravstvo, Fond za zdravstveno socijalno osiguranje, naelnici opina Zenica i Kakanj i direktori domova zdravlja u Zenici i Kaknju. Pored ovoga, istaknut je i problem dugovanja Doma zdravlja Kakanj za isporuku toplotne energije prema JP Grijanje Kakanj. Izraeno je razumijevanje za ovaj problem i predloeno da se kod primjene tarifnog pravilnika poslovni subjekti kao Dom zdravlja moraju dovesti u povoljniji poloaj za plaanje ovih usluga. Na ovoj sjednici Vijea imenovana je Opinska izborna komisija. U njenom sastavu su: Hajrudin aluk, Marijana Tomi i Mandica ain. Az.Salihbegovibroj 183, 15.02.2012.

Nastavak 39. redovne sjednice Vijea

10

OV Kakanj: Podsticaj za investitore koji ele vie ulagati i zaposliti vie ljudi da e investitor koji za 30 ra. Usvojene izmjene, izmemjeseci izgradi objekat, po- u ostalog, se odnose na ne sa radom i zaposli mini- pogodnosti kod etanog malno 10 novih radnika biti zagrijavanja, zatim kod trovraeno 40 posto uplaenog kova privremenog odjavljiiznosa za rentu i ureenje vanja grijanja i kod potrograevinskog zemljita. In- nje tople vode za bojlere. vestitoru koji na neodree- Odbijene izmjene no vrijeme zaposli 20 radni- urbanistikog plana ka vraa se 80 posto uplaeVijenici nisu prihvatili nog iznosa naknade. nacrt odluke o izmjenama O manifestacijama ponovo urbanistikog plana u pokada se usvoji budet druju saobraajne petlje Prijedlog odluke o obi- kod hotela Premium. Sve ljeavanju znaajnih datu- dok stanovnici naselja Duma nabie ponovo tema na manac i eljeznika stanica jednoj od narednih sjednica ne budu imali odgovarajuVijea. Zajednika je ocjena i prilaz naseljima gdje ida je 48 predloenih mani- ve, vijenici ne ele prihvafestacuja veliki broj, koji titi rjeenja koja uglavnom trai i znaajna sredstva. S dolaze iz JP Autoceste obzirom da opinski budet FBiH. Rije je o dovretku za ovu godinu jo nije usvo- izgradnje petlje sa naplatjen, o ovome e se ponovo nim kuicama, a predloerazgovarati. Dogovoreno je na rjeenja blokiraju prida se za obiljeavanje Dana stup hotelu Premium, enezavisnosti 1. marta iz- ljeznikoj stanici i Dumandvoji dvije hiljade konver- cu. Vijenici trae pjeake tibilnih maraka. prelaze kod apoteke MGM Uz nekoliko znaajnih ili kod Pogona Odravanje. izmjena koje idu u prilog Dogovor dva doma graanima, korisnicima zdravlja i dvije opine centralnog grijanja, usvojen Vijenici su razmatrali je Prijedlog odluke o zagri- i problem lijeenja stanovjavanju stambenog prosto- nika Slivnja i Hrastovca.

KAKANJSKE NOVINE

AKTUELNOSTI

Kako drugaije doekati i obiljeiti roenje Allahu najdraeg stvorenja Allahova Poslanika Muhammeda a.s. nego prireivanjem mnotva ugodnih i lijepih sadraja. Medlis islamske zajednice Kakanj kao i mnogi demati na prostoru Medlisa su se potrudili da ovaj povod bude vrijeme zahvalnosti Allahu d.. jer nas uini od onih koji vole i potuju Pejgambera Muhameda a.s. i donose salavate na njega posebno u mjesecu kada je roen i kada je raanje ranog proljea i krenulo. Manifestacija obiljeavanja mevluda poela je sa tribinom u arijskoj damiji u petak, 27. januara sa gostom predavaem dr. efikom ef. Kurdiem, zatim nastavljena 2. februara u dematu Tre gdje je organizovan mevlud sa predavaem mr. Esmirom ef. Halilovi-

Mevludi, predavanja, izlobe, hedije, halva...em. U ovome dematu vrijedne hanume oivile su i staru tradiciju pravljenja halve u kazanu koja je zajedno sa mevludskim bombonama i erbetom podijeljena u toku samog mevluda. No poslije, ponovo u arijskoj damiji na redovnoj rebiul -evvelskoj tribini gostovao je hafiz Fadil ef. Bekta. Bez obzira na veliki snijeg i nevrijeme, kako je to i dugogodinja tradicija, arijska damije je bila domain centralnog mevluda. Mevlud su prouili imami Medlisa a prisutnim se vazu nasihatom obratio glavni imam. Takoer, istog dana, poslije jacije namaza u dematu Varda uprilien je mevlud sa predavaem hafizom Husejinom ef. ajlakoviem. I demat Zgoa nije propustio priliku a da i ove godine organizuje mevlud sa prigodnim predavanjem glavnog imama. Ono to je za ovaj demat interesantno jeste da je ovo bio i izvjesni jubilej mladog imama Senada ef. Kobilice koji imamsku dunost u ovome dematu izvrava punih deset godina. Ovim povodom a i povodom zavretka fakulteta, demat na elu sa mutevelijom Jusufom emiem se zahvalio i uruio prigodnu hediju Senadu ef., sa eljom da jo dugo godina ostvaruje kao i do

U povodu 12. rebiul evvela

Senad ef. sa dematskim odborom u Zgoi

Kazan halva u dematu Tre sada dobre rezultate u ovome dematu. Pored mevludskih programa i predavanja, i ove godine u Gradskoj biblioteci u Kaknju organizovana je izloba pisanih i multimedijalnih dijela posveenih ivotu i djelu Muhammeda a.s. Pored vrijednih uenika iz kakanjskih srednjih i osnovnih kola izloba je posjeena i od velikog broja naih sugraana. Sve ovo ali i mnogi sadraji koji predstoje u narednim danima nam potvruju ljubav koju je dragi Bog spustio na ovaj ummet sputanjem Njemu najdraeg stvorenja na ovaj svijet. Nadamo se da e ovaj mali doprinos biti uzrok da nas Pejgamber a.s. sutra na maheru prepozna i primi pod svoj bajrak. Abdurahman Zukan

POKRENUTA HUMANITARNA AKCIJA ZA POMO MLADOM SPORTISTI ERMINU DELIUErmin Deli je uenik prvog razreda Srednje strune kole Kakanj. Ve dugo godina trenira judo i za to vrijeme je postigao brojne rezultate i uspjehe. Neki od najznaajnijih su ti da je bio federalni prvak u 2011. godini, zatim, na dravnom prvenstvu u BiH je osvojio 2. mjesto. Na judo turniru Kakanj 2011. osvojio je 1. mjesto, te na meunarodnom judo turniru Sarajevo Open 2011. u svojoj kategoriji je bio prvi. U svojoj kolekciji ima preko sto-

Aktivnosti Srednje strune kole Kakanj

broj 183, 15.02.2012.

Erminovi uspjesi

tinu medalja i diploma osvojenih na raznim turnirima i takmienjima. Teka materijalna situacija onemoguava Erminu da ispuni potrebne uslove da bi se nastavio baviti ovim sportom. Postizanje vrhunskih sportskih rezultata, odlasci na razna takmienja i uestvovanje na turnirima, koji se esto odravaju u udaljenim gradovima u naoj zemlji, iziskuje vea materijalna sredstva, koja Erminovi roditelji nisu u mogunosti da mu priute. Da bi pomogli ovom mladom sportau da se nastavi baviti judom u SS, pokrenuta je inicijativa za prikupljanje materijalnih sredstava za pomo i podrku talentiranom Erminu. Direktor kole i pedagogica su podrali akciju, kao i mnogi profesori. U holu kole je 3. februara odrana akcija. Tu se ne zavrava podrka ovom talentiranom ueniku. U planu je ponovno prikupljanje sredstava, o emu

Inicijatori akcije i menadment SS e javnost biti blagovremeno obavijetena. Pohvalno je istaknuti i podrku koju su Erminu pruili njegovi drugovi iz razreda i kole, koji su na drutvenoj mrei Facebook, sve koji su u mogunosti da pomognu, pozvali da se prikljue akciji. Taj poziv je preko Facebooka upuen i opinskom naelniku, koji je uestvovao vlastitim novcem, a rekao je da e ga planirati i u budetu. Portparol Opine Kakanj Evelin Memi je donio novac, pa je i on uestvovao sa novanim prilogom, kao i jo jedna osoba iz Opine. PripremilaAminaKulovi11

KAKANJSKE NOVINE

AKTUELNO

PRESJEENA KULTURNA ILA KUCVijest koja je proteklih dana zaintrigirala kakanjsku javnost, ali i javnost u Bosni i Hercegovini je uruavanje kupole-krova Doma kulture koje se dogodilo u subotu 4. februara u veernjim satima, usljed velike koliine snijega koja se nalazila na krovu, ali i istroenosti samo konstrukcije Doma kulture u kojeg, najvjerovatnije, od samog osnivanja 1967. godine nije uloeno nita. Srea u nesrei je da je samo no prije uruavanja u toj dvorani sjedilo oko 400 posjetilaca koji su pratili manifestaciju izbora Sportista godine. Da se desilo no ranije, tragedija bi bila nezamisliva. Po gradu su odmah poele kruiti teorije zavjere, kako je Dom kulture bio trn u oku pojedinim ljudima koji su na svaki mogui nain eljeli da se jedan od rijetkih objekata ovakvog tipa u Bosni i Hercegovini, konano zatvori. U prilog tome ide i konstatno smanjivanje budeta ovoj ustanovi iz godine u godinu. Ovo je jedinstvena anketa u Kakanjskim novinama, sa osobama koji su kroz umjetniki dio i godine rada u ovoj ustanovi, ostavili peat i mali dio sebe. Pokuali smo kontaktirati jo neke ljude koji su nastupali u Domu kulture, meu kojima su: Enes Begovi, Zijah Sokolovi, Miraj Grbi, Adnan Haskovi, prof. Vlado Keroevi i drugi... Anketu poinjemo sa Kemalom Hadiem, domarom ove ustanove koji je prvi uo detonaciju, pucanje stakla i pojavio se prvi na licu mjesta. U anketu su ukljueni i direktor ustanove, naelnik opine te estradni umjetnici od kojih smo uspjeli dobiti odgovor do izlaska ovog broja Kakanjskih novina. Kemal Hadi domar JU za kulturu i obrazovanje - Iznenadila nas je detonacija, razbijanje stakala. Nismo znali gdje je odjeknulo. U tom trenutku izaao sam vani i vidio da se radilo o propadanju krova Doma kulture a od detonacije su razbijena stakla foajea. Moja prva reakcija je bila da zatitim prilaz i da obezbijedimo zgradu da se niko ne bi naao u blizini, da ne bi neko glavu izgubio. Pozvao sam policiju, direktora i civilnu zatitu. Domu ima 45 godina, nikad se nije ulagalo u sanacije i rekonstrukcije, u opravke. Ve odavno u Domu pucaju zidovi, postoji vie faktora zato je kupola unitena. Ja sam domar ove zgrade 35 godine. Dok smo bili firma u iju nadlenost su ulazile i Biblioteka i Sportska dvorana, to smo zaraivali, toliko smo i ulagali. Moram rei da nam je i Termoelektrana esto izlazila u susret, a to se tie Opine Kakanj, nikad ni dinara nije uloila da se ono ba vidjelo. Mi smo i prije u foajeu imali problema, kada se sruio luster, vidjelo se da je cijela konstrukcija Doma izgraena od loeg materijala. Kako se do sad odnosilo prema ovoj JU, sumnjam da e se iznai sredstva za rekonstrukciju. Opina je iz godine u godinu sve vie umanjivala prihode ovoj ustanovi. To je sramota. Izet Fejzovi direktor JU za kulturu i obrazovanje Kakanj - Kao to je kakanjska javnost, a i javnost u Bosni i Hercegovini ve upoznata, u subotu 4. februara, u veernjim satima dolo je uruavanja kupole koja natkriva kino salu. Od detonacije su popucali i stakleni zidovi debljine 6 mm. U foajeu. Malo krova je jedino ostalo iznad balkona i mali dio pozornice koja je u ruevnom stanju. Ravni dio krova iznad hodnika, minkeraja i foajea nije pukao, meutim postavlja se pitanje koliko je sad i on stabilan. Ovo je specifian oblik krovne kupole jer ovakvog Doma kulture jo iz onog vremena, nema u Bosni i Hercegovini. Kakanj bez ovakvog Doma kulture ne moe normalno funkcionirati. U realizaciji rekonstrukcije bi Opina Kakanj u ijoj je nadlenosti JU za kulturu i obrazovanje, trebala biti nosilac, dalje Kanton i Federacija. Sruilo se za vrijeme vanredne situacije elementarne nepogode. Mnogi gradovi nemaju Doma kulture. I to se vidi. Zenica, na primjer, nema Doma kulture, ali zato imaju zasebno pozorite, muzej, multipleks kino. Dom kulture je bio mjesto za multidisciplinarne aktivnosti. Tu su prikazivali filmovi, odigravale brojne domae i gostujue predstave, odravale poetske i pjesnike veeri, izlobe, kole glume, plesa i muzike. Ovo je bilo mjesto gdje godinje uestvuje dvije stotine mladih i odraslih. Mi ne smijemo posustati. Moramo raditi dalje. Pokuat emo osposobiti malu salu, koja je veliine sarajevskog Kamernog teatra, koja prima preko stotinu posjetilaca. Za potrebe kole glume, muzike i plesa, mi emo nastaviti sa edukacijskim kursevima stranih jezika i informatike. Mensur Jaarspahi naelnik opine Kakanj - Budu i d a budet jo nije usvojen, mi za to moramo predvidjeti dio sredst a va . Po mojoj ininjerskoj procjeni, to nee biti mala sredstva, izmeu 500-600 hiljada konvertibilnih maraka. U vremenu kada imamo puno siromanih i gladnih ljudi, problema sa borcima koji imaju svoje potrebe, moramo traiti modalitet da ta izdvajanja niko ne osjeti previe. Postoji mogunost da se sa menadmentom JU za kulturu i obrazovanje i Opinskim vijeem dogovorimo da se ide u neku vrsta dizanja kredita kako bi se sanirala nastala teta. Faketa Salihbegovi-Avdagi bosanskohercegovaka glumica - Odmah smo pozvali Izeta i Medinu, nadajui se da se nikome nije nita desilo. okirala nas je ta vijest. Naalost, bili smo tuni, razoarani, zato je do toga moralo uope da doe. To pokazuje koliko vlasti brinu o kulturi i kulturnim institucijama. Jedan od rijetkih domova kulture u naoj zemlji koji je zadrao svoju prvobitnu funkciju zbog kojeg je i napravljen, da bude okupljalite mladih ljudi, mjesto u kojem e mladi imati prostor da neto naue, da se drue, da korisno ispune svoje slobodno vrijeme. Naalost, mnogo takvih prostora u naoj zemlji je pretvoreno u kafie ili izdato u druge svrhe. Kakanjski Dom kulture, zahvaljujui portvovanosti direktora Izeta i njegovih saradnika, je bio mjesto gdje su se rado okupljali mladi, pa i oni zreliji, umjetnici svih profila. Nadam se da e se, uskoro iznai sredstva za rekonstrukciju tog prostora, a svi mi koji smo gostovali, radili tu, spremni smo napraviti i neki umjetniki program (humanitarnog tipa) za prikupljanje sredstava za sanaciju. Evo, rado u sa mladima napraviti takvu vrstu programa, da skrenemo javnosti pozornost, da elimo i hoemo, a naravno i da je potrebno, da Kakanj ima ovakav objekat. Armin Muzaferija bosanskohercegovaki estradni umjetnik Da, uo sam za tu alosnu situaciju. Naravno, bio sam zaprepaten pogotovo jer se dan prije broj 183, 15.02.2012.

Uruavanje krova Doma kulture starog 45 godina

Samo no ranije odravao se izbor Sportiste godine l Izbjegnuta velika tragedij

KAKANJSKE NOVINE

12

AKTUELNO

ja l Ogromna teta

CAVICAtoga deavala manifestacija izbora sportiste godine i Dom kulture je bio pun. Bogu hvala, da nije bilo povrijeenih, sve ostalo se da rijeiti. Ne moemo nikoga okriviti za to, jer je rije o vanrednoj situaciji i snijegu na kakav nismo navikli. Dom kulture je mjesto koje mi je ostalo u prelijepom sjeanju, jer sam imao prelijep koncert tu, i nadam se skorom popravku i obnovi navedenog. Rado u dati svoj doprinos, i predlaem da organiziraju akcije, tipa koncerata i sl. Lana Stanii bosanskohercegovaka glumica i voditeljica - ula sam ta se desilo. Mislim da je odnos prema kulturi do te mjere mizeran, da su se fiziki poele deavati stvari, jer nama drugi znakovi oito ne pomau. Do te mjere smo kao drutvo bahati prema umjetnosti da je potrebno da se zgrade srue, da bi shvatili da zaputamo kulturu koju konano moramo shvatiti kao potrebu, a ne privilegiju. Dok god je na odnos takav i dok god kultura slui samo kao sektor preko kojeg se peru pare, a ne neto sveto preko ega se drutvo odgaja i stvara, ovakve i gore stvari e se deavati. Suad Avdagi direktor pozorita u ivinicama u pismu upueno direktoru JU za kulturu i obrazovanje Kakanj, Izetu Fejzoviu - Potovani prijat e l j u . Glumci Gradskog pozorita ivinice uli su putem medija da je zgrada Doma kulture uruena. Jako nam je ao jer smo bezbroj puta u broj 183, 15.02.2012.

tete se procjenjuju na preko pola miliona KMtoj zgradi velikoj dvorani odigrali nae predstave. Uvijek nas je Vaa publika i Vi sami lijepo doekali i ispratili aplauzima. U ovom trenutku, mi Vam nudimo nau najigraniju predstavu Vesela kolska patrola koja je igrana za sva ministarstva Tuzlanskog kantona da je igramo u kolama opine Kakanj, a sav prihod da ide u korist adaptacije Doma kulture. Mirza Muija bosanskohercegovaki glumac i voditelj - Dom (hram) kulture koji ima tako blistavu historiju, u kojem su najvee ex jugoslovenske kulturne i estradne linosti prodefilovale i utisnule obrise svoje due, u kojem sam pogledao prvu pozorinu predstavu, prvi film na velikom ekranu (na koji me je otac kao djeaka poveo da gledam Bruce Lee-a i poslije projekcije se takmiio sa jaranima koji e od nas biti Bruce Lee), Dom kulture u kojem sam napravio prve glumake korake, upoznao neke drage ljude, sretao prve simpatije, Dom kulture u kojem sam na kraju zapoeo jednu kulturnu reformu zajedno sa mladim kakanjskim talentovanim ljudima... Dom kulture, pod pritiskom snijega nemara, pokleknuo je star i umoran od neispunjenih obeanja onih koji su bili duni da brinu i paze na njega. Dom kulture je uvenuo i pao zbog onih i njima slinih, koji su dizali u Njegovoj blizini neke nove domove, bacajui na njega sjenu zaborava i ignorancije, Dom kulture je zaustavljen od onog koji je naprasno zaustavio i moju reformu! Sa mnom ili bez mene, s onim ili bez onoga Dom kulture e i dalje ivjeti! Ivica Milievi dugogodinji radnik u umjetnosti i obrazovanju - Pa, kada negdje provedete 38 godina, onda to za vas nije samo Dom kulture nego i drugi obiteljski dom. A to se obnove tie, vie vjere imam u pomo nae velike trojke (Rudnika Kakanj, Termoelektrane i Cementare), nego u sva silna obeanja sa strane. Miroljub Mijatovi glumac, redatelj, magistar teatrologije - alosno je to to se desilo. Ali je pogreno misliti da je kultura vezana za zgradu. Duh koji pokazuju djeca glumei je neto to ivi dalje i nije istina da Kakanj nema kulturni ivot. Opina i privredni subjekti Kaknja trebaju pokazati svoje lice. Izborna je godina, pa naelnie, loptica je kod vas. A djeca rade i pripremaju predstave dalje. Armen kobalj - profesor muzike, kompozitor, araner - Bio sam okiran kao i svi, na odreen nain sam vezan za tu ustanovu jer nastupam od svoje devete godine na njenoj pozornici u svojstvu muziara. Jedno je to vidjeti na slikama, a drugo je otii i uivo sagledati situaciju. Ne vjerujem da e se sredstva tako brzo skupiti. U onom vremenu je bio cilj da se to vie takvih ustanova otvori, a sada je cilj da se to prije sve zatvore.

Pripremio: Emerin Ahmetaevi Foto: Emerin Ahetaevi, Mirsad Mujagi, Adib Zeki13

KAKANJSKE NOVINE

AKTUELNOSTI

Uspon na najviu balkansku planinu MusalaSenad Bajri i Edin Domba su, ispred PD Bobovac Kakanj, krenuli na ovu opasnu misijuGrupa od 13 planinara iz Kaknja, Sarajeva, Zenice i Visokog je u periodu 20.01.24.01.2012. godine uestvovala u pohodu na Musalu, najvei vrh Balkana. Meu njima su bili i lanovi-planinari iz PD Bobovac Kakanj, Senad Bajri i Edin Domba. Prenosimo u cijelosti zanimljiv osvrt Senada Bajria na ovu izuzetno zahtjevnu i opasnu ekspediciju. Do Sofije, glavnog grada Bugarske, stiglo se autobusom, a odatle se nakon kraeg zadravanja nastavilo do najpoznatijeg bugarskog skijalita Boroveca koji se nalazi na planini Rila 80 km jugozapadno od Sofije. Planina Rila dobila je ime po trakoj rijei koja znai prepuna vode s obzirom da se na njoj nalazi oko 200 jezera i izvora vrue vode. Dok naziv njenog najveeg vrha Musala potie od Musa Allaha (planina Allaha) iz perioda dok je put vrha dok se ostatak ekipe vratio nazad. Odlueno je da se vrh pokua osvojiti preko zaleenog zapadnog grebena. Nakon sat vremena hoda magla se razila i vrh planine je obasjalo sunce omoguujui orijentaciju i brzo napredovanje. Naalost, magla se vrlo brzo ponovno spustila i poeo je organski vjetar. Dostigavi do samog podnoja Musale na oko 2.713 metara, ekalo se na smirivanje vjetra i poboljanje vidljivosti. Meutim, magla je postajala sve gua smanjujui vidljivost na manje od 1 metra uz istovremeno pojaavanje udara uraganskog vjetra inei dalje napredovanje i osvajanje samog vrha nemoguim. Ne elei rizikovati ivote i zdravlje lanova ekspedicije, grupa je odluila odustati i vratiti se nazad do baze. Priroda je (i) ovaj put pobijedila. Ali nema razoarenja. Bit e jo prilika. E.A.

Planinari PD Bobovac Kakanj

Edin Domba i Senad Bajri na ekspediciji Bugarska bila pod osmanlij- ranim jutarnjim asovima skom upravom. drugog dana putovanja Po dolasku na Borovec krenulo se put Musale. Plan saznaje se da je taj dan pri je bio uspon sa kote 1.360 pokuaju osvajanja Musale metara do vrha Musala grupa od 20 planinara iz 2.925 metara. Meutim, Poljske i Bugarske zatrpana zbog guste magle i jakog u snijegu i da se ne mogu vjetra napredovanje je movratiti nazad. Tokom cijele ralo biti zaustavljeno na noi sa iekivanjem je pra- koti 2.369 metara, gdje se je ena situacija oko njihovog prespavalo u planinarskom skrovitu. Sutradan se gruizvlaenja. Bosanci ne odustaju pa razdvojila. Dva planinaBez obzira na neuspjeh ra PD Bobovac Kakanj bugarske ekspedicije odlu- zajedno sa jo trojicom koeno je da se okua srea. U lega iz Sarajeva krenuli su

Promocija dokumentarnog filma Osjeam se ko da sam u rajuPovodom 2. februara, Meunarodnog dana movara i movarnih stanita, Opina Kakanj, Orintoloko drutvo Nae ptice i Produkcija Visoki organizivali su u veli-

Povodom 2. februara, Meunarodnog dana movara i movarnih stanita

Detalj sa promocije14

koj sali Opine Kakanj premijeru dokumentarnog filma Osjeam se ko da sam u raju, autora Ilhana Dervovia. Dokumentarni film govori o movari Bistrik koja se na- Autor lazi u Kaknju, u Ilhan Dervovi blizini naselja Haljinii. - Ornitolozi su utvrdili da vie od 200 vrsta ptica selica koje koriste Jadranski migratorni put ovdje nalaze mjesto za odmor. Ptice seli-

Movara Bistrik: Kadar iz filma

ce su dio prirodne batine svih naroda pa smo i mi svi odgovorni za njihovu zatitu, kao i zatitu podruja na kojem obitavaju, kae autor Ilhan Dervovi. Snimanje dokumentarca finansirali su Federalno ministarstvo okolia i turizma na osnovu aplikacije Opine Kakanj i Opina Kakanj iz Programa utroka sredstva fonda za zatitu okolia. Az.S.broj 183, 15.02.2012.

KAKANJSKE NOVINE

PREDSTAVLJAMO

ELIMO SPRIJEITI DISKRIMINACIJU NAD ENAMA I IZBORITI SE ZA BOLJE MJESTO ENE U POLITIKOM I DRUTVENOM IVOTUU naem gradu djeluje nekoliko udruenja ena kojima je cilj poboljati poloaj ene u drutvenom i politikom ivotu, doprinijeti afirmaciji ene i dokazivanju da pored uloge majke ona moe da ostvari i druge znaajne uspjehe na poslovnim i drugim planovima. Pratili smo aktivnosti tih udruenja u dosadanjem periodu. Odnedavno je na grad bogatiji za jo jedno udruenje ena nazvano po posljednjoj bosanskoj kraljici Katarini Kosaa. Udruenje je formirano u okviru OO HDZ-a BiH Kakanj. Razgovarali smo - Ovo udruenje trenutno broji 78 lanica i taj se broj lagano poveava. Opinski odbor broji 15 lanica starosne dobi od 18 do 60 godina. Koji su ciljevi udruenja, aktivnosti, planovi o radu u narednom periodu? - Zajednica ena Kraljica Katarina Kosaa ima vie ciljeva svog djelovanja, a ja u ovdje izdvojiti nekoliko: elimo sudjelovati u politikim procesima i utjecati na poboljanje politikih prilika, kao i opeg stanja u naoj opini, elimo da Kakanj bude grad u kojem istinski elimo graditi, kako nau, tako i budunost nae djece, elimo da se u opini Kakanj jasno uje glas ene, izboriti se za veu zastupljenost ena, kako u politici, tako i u svim drugim segmentima drutvenog ivota, otvoriti putove naoj djeci kroz kvalitetnije obrazovanje i potivanje prava djeteta, zaustaviti nasilje, kao i svaki drugi oblik diskriminacije nad enama. Budui da Zajednica ena HDZ BiH na prostorima opine Kakanj djeluje tek neto vie od godinu dana, sa zadovoljstvom mogu istaknuti da je iza nas jedan vrlo uspjean period u kojem smo realizirale niz aktivnosti, neke same, neke zajedno sa opinskim odborima Mladei i Seniora. Izmeu ostalog, tu je bilo niz humanitarnih akcija kao to su podjela uskrsnih paketa, podjela kolskog pribora za uenike osnovnih kola, podjela boinih paketa, obilazak starih, bolesnih i nemonih na prostorima nae opine u vrijeme boinih blagdana. Najmasovniji dogaaj u organizaciji ove udruge je bila priredba povodom Svetog Nikole, odrana 04.12.2011. godine, u Domu kulture Kakanj, gdje smo obradovali i na jednom mjestu okupili vie od tri stotine djece. Takoer, kao znaajnu aktivnost istiem teaj za njegovateljice koji smo realizirale u suradnji sa Crvenim kriom Kakanj. Ovaj teaj zavrilo je dvanaest ena, od toga est iz nae organizacije. Sve ene dobit e certifikate na osnovu kojih mogu biti angairane u djeijim domovima i domovima za stara i izne-

Sandra Komo, predsjednica OO Zajednice ena HDZ BIH Kakanj Kraljica Katarina Kosaa

Priredba u povodu Svetog Nikole

Sandra Komo, predsjednica udruenja

Izborna skuptina Udruenja sa predsjednicom udruenja Kraljica Katarina Kosaa gosp. Sandrom Komo o formiranju udruenja, njegovim ciljevima, dosadanjim aktivnostima i onim to e udruenje nastaojati realizirati u budunosti. Kada je formirano udruenje? - Zajednica ena Katarina Kosaa u Bosni i Hercegovini formirana je 22.09.2008. godine, a na prostorima nae opine djeluje od 04.12.2010. godine, kada je odrana Izborna skuptina na kojoj sam izabrana za predsjednicu tog udruenja. Koliko lanova broji Udruenje?broj 183, 15.02.2012.

Podjela paketia za najmlae mogla lica. Koji su to planovi koje e Udruenje realizirati u narednom i nekom buduem periodu? - I u nardnom periodu OO Z HDZ BiH Kakanj e nastaviti sa svojim aktivnostima. Pratit emo probleme i deavanja na prostorima nae opine i u skladu sa svojim mogunostima ukljuiti se u rjeavanje istih. Nastavit emo borbu za jednakopravnost u svim segmentima u kojima se jednakopravnost negira. Kakva je saradnja sa drugim slinim udruenjima i sa lokalnom zajednicom openito? - Zadovoljstvo mi je istaknuti da OO Z HDZ BiH Kakanj ima dobru suradnju sa forumima ena drugih stranaka, tako da smo prisustvovale odreenom broju tribina i radionica u njihovoj organizaciji i eljela bih da se ta suradnja nastavi i u budunosti. Koja bi bila poruka za kraj? - Zajednica ena Kraljica Katarina Kosaa otvorena je za sve ene opine Kakanj bez obzira na vjersku i nacionalnu opredjeljenost. Raduje nas svaka suradnja sa bilo kim ko ima iste ili sline ciljeve kao mi. Udruenju elimo mnogo uspjeha u buduem radu i ostvarivanju njihovih glavnih ciljeva. RazgovaralaAminaKulovi15

KAKANJSKE NOVINE

ANKETA

DAN ZALJUBLJENIH RAZLOG VIE DA POKLONIMO NETO VOLJENOJ OSOBIta za Kakanjce i Kakanjke znai Valentinovo (Dan zaljubljenih)?AsmerHajdarevi - Nisam ti struan u tome. Nikad tome nisam poklanjao puno panje, za mene je to obini dan kao i svaki drugi, a meni vjera zabranjuje da slavim i veliam tzv. svece kao to su Valentin, Jovan i ostali. AlmaBejti - Svima je poznato ve ta predstavlja. To je odabrani dan kada se slavi ljubav, a alosno ako je i jedini. AidaHarai - Za mene dan zaljubljenih ne predstavlja nista specijalno. Samo MaksumaTopalovi - Va lentinovo slavi pobjedu ljubavi nad zabranom ljubavi. Danas je to ponajromantiniji dan u godini kada prema osobi koju volite izraavate posebnu njenost i ljubav i ako je mogue darujete joj neto ljupko to vas dvoje vee.

Kratko o Danu zaljubljenih

Anketirala:AminaKulovi razlog vie da voljenoj osobi priutim lijep provod i neki poklon. Adis Rahman - Hm, Dan zaljubljenih Valentinovo, kojeg slave zaljubljeni. Za mene nita posebno, mada na taj dan, ako sam zaljubljen obavezno kupim poklon ljepoj polovini, radi reda, hehe!

PZU MGM APOTEKEUlica A.Izetbegovia 63 Tel: 032 557-360; 557-361 Ulica 311. Lahke brigade bb Tel: 032 558-970

KAKANJSKE NOVINE 16

broj 183, 15.02.2012.

POLICIJSKI BILTEN

IZDATA KONKRETNA ZADUENJA POLICIJSKIM SLUBENICIMAKao prioritet u postupanju naloeno je prikupljanje informacija vezano za stanje ugroenosti graana i materijalnih dobara u svim naseljenim podrujima, kao i potrebama poduzimanja odgovarajuih aktivnosti u svrhu snabdjevanja ugroenog stanovnitva hranom, vodom i odjeom, kao i omoguavanja pruanja i koritenja neophodnih medicinskih usluga, te uspostavljanja sistema razmjene informacija bitnih sa aspekta razrjeavanja krizne situacije. Takoe e se u oblasti bezbjednosti saobraaja poduzimati aktivnosti u skladu sa Rjeenjem Federalnog ministarstva prometa i komunikacija od 03.02.2012. godine, u kojem se proglaavaju zimski uvjeti na svim magistralnim cestama u Federaciji BiH, te zabranjuje promet za kamione, tegljae i zglobne autobuse za vrijeme trajanja zimskih uvjeta. U

Na nivou MUP-a Zeniko-dobojskog kantona formiran tab za krizne situacije

Ukradena kasa iz pote

Obijena pota u Biljeevu

tom kontekstu e se postupati i u skladu sa Rjeenjem Federalnog ministarstva prometa i komunikacija od 06.02.2012. godine, u kojem Rjeenju je navedeno da se zabrana saobraaja ne odnosi na vozila sa kojim se vri prijevoz nafte, naftnih derivata, lo ulja, uglja i drugih energenata, kao i ivotnih namirnica, koje se koriste za provoenje mjera zatite i spaavanja ljudi i materijalnih dobara. Takoe je nareeno svim policijskim upravama i stanicama koje na svom podruju imaju prevoje, da kontinuirano rasporeuju policijske patrole na iste, kako bi bila pruena potrebna pomo uesnicima u saobraaju, te omogueno nesmetano odvijanje saobraaja, a ukoliko je potrebno, vozaima bude naloeno obavezno koritenje zimske opreme, stoji, izmeu ostalog, u saopenju za javnost MUP-a Ze-do kantona.

Dok cijela zemlja muku mui sa vremenskim neprilikama, lopovi ne miruju. Tokom noi 05/06.02.2012. godine, u mjestu Biljeevo nadomak Kaknja, za sada nepoznate osobe provalile su u prostorije Pote. Tom prilikom otuili su kasu i udaljili se u nepoznatom pravcu. Dolaskom na posao radnik Pote primijetio je da je pota obijena i odmah o svemu obavijestio Policijsku stanicu Kakanj. Tokom uviaja, tristotinjak metara od Pote, na obali rijeke Bosne pronaena je razvaljena kasa. Saznajemo da je otueno oko 100 maraka i deset ultra kartica za punjenje mobitela. Uviaj su obavili slubenici kriminalistike policije Policijske stanice Kakanj, a o svemu je obavijeten i kantonalni tuilac iz Zenice. Istraga je u toku, a potraga za kradljvcima se nastavlja. Az.S.

PS Kakanj: Policija traga za kradljivcima - U toku noi 02/03.02.2012. godine, u ulici Rudarska, izvrena je teka kraa u kiosk Opresa, iz kojeg je otueno oko 25 teka cigareta. Izvren je uviaj. - Dana 07.02.2012. godine, u ulici Alije Izetbegovia, izvrena je teka kraa u stan, vlasnitvo N.A., iz kojeg je otuena odreena koliina novca i zlatnog nakita. Izvren je uviaj od strane istraitelja Policijske stanice Kakanj. - Dana 11.02.2012. godine u 21,00 sati, u mjestu Papratnica, na putu A-1, slubenici uniformisane policije su u izvrenju krae nafte iz teretnog motornog vozila marke Man, registarskog broja I 885-EO, zatekli lice O.M. iz Kaknja. Isto je lieno slobode i zadrano u prostorijama za zadravanje. Izvren je uviaj. (www.mupzdk.gov.ba)

Kriminalitet

broj 183, 15.02.2012.

17

KAKANJSKE NOVINE

VAA STRANA

PRAZAN HOD PO TRAPEZU LOKALNOG CIRKUSAesto proetam gradom onako sama sa svojim mislima. Hodim kroz guvu ljudi, fantoma. Ne primjeujem ih, niti oni primjeuju mene. Razgledam izloge, a na svakom vidim samo svoj odraz. Izgubljeni pogled. Hodim dalje... Zgrade ofarbane u dreave boje (valjda bi to trebale biti vesele boje) dobile su novi izgled. Naminkane, uglaene s vana, a unutra ruevine i pukotine. Moda su one samo beivotni simboli rada ljudskih ruku, gomila armature, betona i crijepa, ali pogled na njih oslikava stanje moje due i dua sluajnih prolaznika-ljudi fantoma. Starice u dui, a mlade likom. Zbijeni kafii i ljetne bate prepune su mladih, izgubljenih ljudi, nezainteresiranih za bilo kakvu aktivnost, pogleda uprtog u prazan prostor dok trete note turbo-folk muzike. Hodim dalje... Fontana. Valjda bi trebala biti jo jedan ukras grada. Podsjea na gomilu suza baenih u blato, zabadava. Fontana plae za neim na sav glas, a niko da osluhne i upita zato. Dolazim do tzv. Zanatskog centra. Pa zar nije cio grad veliki zanatski centar od mosta do mosta? Nema veze.Velika guva ispred prodajnog mjesta za loto, bingo, sreke... Valjda nam je jo toliko ostalo od nade u sreu; nada da uplatimo koju markicu ne bi li preko noi postali milijunai, nada da bi ta srea mogla pogoditi upavo nas, ime bi svi nai problemi bili kao rijeeni. A da li bi nam uistinu pomogao glavni zgoditak na lotu, bingu ili nekoj drugoj sreki? Mi smo sretan narodkuca srea i na naa vrata, ali mi nismo kod kue. Kad sve propadne, ostaju nam jedino igre na sreu i kladionice sa mnogo veim kombinacijama negoli ansom za dobitak. Nama uvijek fali onaj jedan magini broj na bingo listiu. Nas uvijek izbaci jedna loe odigrana prognoza na kladionici. Zato? Zato to uvijek kad imamo priliku birati, izaberemo pogreno. Na Partizanu izgraena velika crvena zgradetina, koja sve ee sa pogaenim svjetlima izgleda kao avet. Trebao je to biti trgovako-sportski centar... Kaem trebao, jer kako je krenulo prije e postati mrtvanica naih skromnih elja, nada, oekivanja... A nekad je na tom istom Partizanu bilo tako ivo i veselo. Jedino to se ulo je vriska djece, galama omladine i ,,tup-tup,, lopte o poligon. Neki novi klinci, rekao bi ole Bala, a ja bih rekla Neki udni klinci. Jesam li ja to odjednom ostarila, odrasla i ula u svijet odraslih? Je li i moja generacija izgledala udno u neko svoje vrijeme? Ipak, ne daj se generacijo! Bila je ta crvena zgradetina zanimljiva godinu dana, a onda smo umorni i zasieni od istih likova, krenuli dalje, jer svugdje nam izgleda ljepe, bolje i zabavnije, negoli u gradu poznatih lica gdje svi znaju sviju i gdje svi znaju sve o svima. Hodim dalje... Dolazim do pustog parka. Spomen obiljeje palim borcima i rudarima nijemim svedocima prolaznosti i nitavnosti. Spomen obiljeje neemu to nijemo pria svoju tunu priu. Sjedim na klupi, sjetno gledajui uklesana imena na bijeloj ploi. Dolazimo na ovaj svijet na isti nain, nevini i isti od svakog grijeha, baeni na ovo proputovanje bez ikakvog upita da li to elimo. Nismo imali priliku ni pravo izabrati mjesto i vrijeme u kojem emo biti statistika brojka u natalitetu. udno je kako sve nametnutosti pretvaramo u ljubav, a ljubav vremenom u naviku. Rekoh ljubav... Nekad, moda u nekom nesretno zaboravljenom vijeku za koji historija nije imala vremena ni prostora, postojao je dio slagalice s natpisom ,,Ljubav,,. Smjenjivali su se vijekovi do ovog naeg nesretnomodernog vijeka. Tada se poelo ubrzano ivjeti. Ljudi su postali izgubljeni u vremenu i prostoru. Stalno nekud ure. Nemaju vremena stati..., stati i pogledati zalazak sunca, gledati nebo brojei zvijezde, diviti se njegovom beskraju, sluati pjesmu slavuja skrivenog u grmu, uivati u prirodi i njezinim arima, ubrati poljsko cvijee i pokloniti ga dragom biu, voljeti... Ne! U ovom modernom, turbulentnom vijeku to rade samo luaci! Izgubili se svi oni divni pojmovi. Izgubili se ljudi i vrijeme. Skala drutvenih vrijednosti je daleko ispod nule, zaglibila u debeli minus. Nema vie Sjaja u travi, niti Prohujalo s vihorom. Ostale samo krhotine sjeanja na jedno vrijeme, tek uzgred pomenuto u pretrpanoj historiji vremena. Ako kojim sluajem, onako sami sa svojim mislima, proetate po nekoj livadi bosi i nasmijani ko zna zbog ega, ako se zavalite u mekanu travu i pogledom pratite sve oko vas, ako nou pogledate kroz prozor vae sobe (u zvjezdano nebo, a ne u komijin prozor), ako ujutro obratite panju na poj neke ptice iz luga, otkrit ete jedan novi svijet svijet ljubavi, harmonije i sree. Moda vas proglase ludim ili nazovu kakvim modernim nazivom modernog vremena ,ali vi ete ipak biti sretni, jer koga je uope briga to drugi

misle! Svakoga dana stvarajte svoj svijet. Uivajte u njemu i bogatite svoju duu onako kako vama odgovara. Bjeite to dalje od ovog ludog, uobraenog, egoistinog, zavidnog, pohlepnog, ratobornog, vlastoljubivog, nadasve tunog i alosnog vijeka - vijeka modernog ivljenja u kojem sve nae zavisi od volje drugih! Vijeka u kojem usamljenost obeava manje patnje, nego snovi koji se nikada nisu ostvarili! Bitni ste vi kao pojedinac, a ne miljenje mase koja e se uvijek razilaziti u miljenjima. Svako od nas moe probuditi u sebi usnulu klinku. Ustvari, ona nikad ne spava, samo treba znati uti je, a esto nam je svima potrebna. Vraam se niz grad, malom i za puev maraton, rukom rastjerujui teke misli. Prolaze rijetki parovi, djeca, omladina, penzioneri, ozbiljna lica bez osmijeha, auta... Vozi se gradski reli. Smrt vreba iza svakog oka. Malo neopreznosti i eto novih rahmetli postera na oglasnoj ploi kod crkve. Gledam u ta lica i ne mogu a da se ne zapitam gdje se izgubio iskren i srdaan osmijeh, sjaj u oku? Je li osmijeh preko noi postao protivzakonit? Ubila ga svakodnevnica! Ubila ga svijest o istini koja nas dovodi u situaciju da svi smetamo svima, pa i sami sebi! Zelena povrina danas prekriva i posljednji trag legendarnog ire. Volim da etam uz rijeku Zgou. Manje zalutalih fantomskih lica. Kao sjena klizim trotoarom, gledajui u prljavo korito rijeke na jednoj strani i deponiju smetljita na drugoj. Odraz nae kulture i brige za sve to je samo na tren nae. Sjetih se izgleda ovoga grada kada sam bila dijete. Zgrade - ove iste ofarbane veselim bojama, bile su sive, tamno-zelene, svaka pukotina se vidjela. Nebo prekriveno gustim i crnim dimom uvenog ire. Ali, lica ljudi, zapaena okom kojem sitnice nisu promicale ni kao djetetu, bila su drukija. Vesela. Razdragana. Sa sjajem u oku. Danas, pogled na isti grad daje obrnutu sliku. Previe je razloga zato je to tako. Je li to uistinu bilo bolje vrijeme ili smo to samo bolji bili mi? Zgrade izgledaju veselije od nas, ali malo minke od svakog pravi ljepoticu. Kakvu takvu, ali dovoljno lijepu za oko da se ne primijete pukotine i oronulost. Neko je uradio pravu stvar sa minkanjem zgrada, ali je zato stanovnike istog naminkao pogrenim bojama. Svi skupa vie liimo na dobro utimane mrvace, negoli na insane - iva i osjeajna bia. Mrtvi uveliko lie na ive, a ivibroj 183, 15.02.2012.

KAKANJSKE NOVINE

18

VAA STRANA/OGLASIuveliko lie na mrtve. Ugledamo se na neke bolje i uspjenije, takmiimo se s njima, obaramo tue rekorde umjesto vlastite. Da li smo uistinu postali uspjeniji, bolji nego to smo bili sa ovom obrnutom slikom ljudi i zgrada? Iz poraza se ui, ali bojim se da smo mi davno prestali uiti iz bilo ega. Putevi u mom gradu vode u krug. Smijeni klovn koji je zarobio moj mozak hrpom misli nije mi dao priliku da opazim kako sam dola na isto mjesto sa kojeg sam i krenula. Tek kada sam umorna od besciljnog lutanja, sjela na klupu, opazih da sam se vratila fontani. um vode mi donese misli kako su ivoti mnogih ba poput vode; oblik dobiju u posudi u koju ih naspe, nemaju boju, okus, miris, ali da su i takvi potrebni drutvu u cjelini. Pomislih kako je danas svaki luak pametniji od onog koji sebi umilja i laska da je pametan... U jednom trenu, oslukujui pla fontane, nestade sluajnih prolaznika, auta, buke... Ostadosmo same, fontana i ja. Kroz um njenih suza otkri mi svoju tajnu: Plaem ,djevojko, za danima koji su bili mogui, a nisu se ostvarili! Plaem, djevojko za zaboravljenim pojmom ljubavi! Plaem, djevojko, zbog svoje i tvoje i nae mrtve sree, a ive tuge! Plaem, djevojko, zbog toga to su rijetki insani koji umiju i nau vremena da razumiju druge, da uju njihov pla! Plaem, djevojko, zajedno s tobom i sa nama... Podigoh glavu i pogledah fontanu na platou ispred nekadanje robne kue. Veliko zlo u ovom gradu i svijetu je nesvjesnost, neznanje, nesposobnost da vidimo ivot kakav stvarno jeste, nerazumijevanje za druge ljude i njihove postupke, nemogunost da ih prihvatimo bez straha. Paraliza dananjice. Kada ivimo onako kako nama odgovara, nije egoizam. Egoizam je kada inzistiramo da drugi ive onako kako nama odgovara. Ustadoh s klupe i pooh ponovo niz rijeku ljudi, automobila, gradske vreve i buke. Moda sam samo zalutali romantik u svijetu materijalizma i vremena novca, polomljenih grana sa snovima izguvanim, emotivac umoran od realnosti, ena koja je presretna ako pomogne, uveseli, utjei, zaplae radi i za nekog drugog, a ne samo radi i za sebe, insan s duom na dlanu, kraljica neodsanjanih snova i izgubljenih stvari... Zbog toga to sam insan u ovom okrutnom svijetu, ne bih mijenjala svoj Pakao za za svaiji Raj! Sve je ovo jedan cirkus. Svi smo mi pajaci, gutai vatre, krotitelji, klovnovi... Ja klovn sa glupom facom, roena u inat da uveseljavam i tjeim druge licem naminkanim u golemi osmijeh. I nije mi ao. Meni je srea vidjeti osmijeh na tuem licu. Lako je publiku rasplakati. Nasmijati je mogu samo rijetki. Noena mirisom tuge i uspomena, nestadoh u noi. Sve bi samo san jedne uspavane noi, kao i ljubav, srea, harmonija..., samo u snovima. A elje, snovi... imaju vrijednost ako ostare s nama neostvareni. Jer, tko zna, moda bi nai najljepi snovi bili naa najvea mora - ostvareni... ErnaMuinoviTrgoped d.o.o. Kakanj tel: 00387 61 772100, fax: 00387 32 559045 www.trgosped.com.ba, e-mail: trgosped@bih.net.ba

BESPLATNI MALI OGLASIBesplatne male oglase moete poslati sms porukom: 061/362-654 i na e-mail: kakanjske@gmail.com Prodajem orginalne HP tonere: 12-A, 53-A. Tel: 062-880-100; Prodajem kaveze za koke nosilice. Tel: 065-190-822; Izdajem poslovni prostor 40 kvadrata, posjeduje centralno grijanje, parking prostor. Tel: 062-235942; Vrim unutranje ureenje stanova sve od regipsa, moleraja, gletovanja do laminata. Vrlo povoljno i kvalitetno. Tel: 061-842-965; Prodajem Audi 80 dizel, sive boje, registrovan do juna mjeseca, zimske gume. Cijena 4.400 KM. Tel: 061-654-421; Obuka varenja argonom. Tel: 061622-334; Prodaje se kua na dobroj lokaciji, eljeznika stanica, sa svim popratnim objektima i 1.200 kvadrata zemlje. Tel: 062-487-227; Kupujem aparat za varenje marke Varstroj, polovan. Tel: 061-307236; Izdajem kuu sa centralnim grijanjem u Doboju. Tel: 062-433-024; Elektroenergetiar: izrada novih i popravka starih elektro instalacija, montaa automatskih osiguraa, popravka el.ureaja. Veoma povoljno. Tel: 062-891-548; Postavljanje i buenje svih vrsta parketa i podova. Tel: 061-756861; Prodajem 335 kvadrata zemlje u naselju Doboj. Tel: 061-390-094; Izdaje se stan pod kiriju u privatnoj kui u Ulici Patriotske lige. Tel: 062-325-371; Prodajem bukov parket 120 kvadrata, prva klasa. Tel: 061-290329; Prodajem umur ekstra kvaliteta. Cijena povoljna. Tel: 062-486-733; Uvozim iz Njemake automobile po narudbi, vrlo povoljno. Plaanje po preuzimanju vozila. Tel: 062-190-375; Prodajem sadnice jabuka, kruaka i ostalog voa. Cijena 2.5 KM po komadu. Tel: 062-486-733; Prodajem polovan friider marke Zanussi Konar u veoma dobrom stanju. Tel: 061-842-965.19

Iz ponude izdvajamo: sve za vrt boje i lakovi maine i alati vodomaterijal centralno grijanje keramika i sanitarija graevinski materijali

Novo: Graevinski materijaliPopust na gotovinsko plaanje 3% Besplatan prijevoz kupljene robe

Ako elite uspjeno poslovanje na polju transporta, trgovine, izgradnje, proizvodnje betona i asfalta, nazovite prihvatljivog i povjerljivog poslovnog partnerabroj 183, 15.02.2012.

KAKANJSKE NOVINE

ZABAVA

KAKANJSKE NOVINE 20

broj 183, 15.02.2012.

SPORTSKI PREGLED IZMEU DVA BROJA

SPORTUreuje: Eldin Omeragi Foto: Mirsad Mujagi

estovi i Jaarevi laureatiDana 03.02.2012. godine, u kino sali Doma kulture u Kaknju odrana je tradicionalna manifestacija izbor sportiste godine. Ove godine ba kao i prethodne godine, muki laureat pripao je lanu RK Kakanj Selmiru estoviu, dok je enski laureat pripao lanici TKD Centar, Emini Jaarevi. Pred prepunom kino salom odran je dogaaj koji e ostati upamen po tome to je posljednji veliki dogaaj koji se u istoj dogodio u njenom dosadanjem obliku (neto vie imali ste priliku itati na samom poetku ovog izdanja novina). Sam izbor odrao se u ukupno 12 kategorija, a osim najboljeg sportiste i sportistkinje izabrani su jo laureati u konkurenciji: najboljeg trenera, sportskog radnika, sportskog kolektiva, nagrade za ivotno dijelo, nagrade za razvoj sporta, nagrade za mlade nade, nagrade za najbolji omladinski kolektiv, nagrada za doprinos

TEMA BROJA: Odrana tradicionalna manifestacija Izbor sportiste godine u Kaknjustavljanje svih laureata, te uspjehe u prethodnoj sezoni kojima su doli do ovogodinjih nagrada. Najbolji sportista za 2011. godinu zaslueno je pripala Selmiru estoviu, golmanu RK Kakanj koji je svojim sjajnim partijama prethodne godine umnogome doprinio sjajnom nizu od 20 uzastopnih pobjeda ekipe RK Kakanj u 2011. godini. Najbolja seniorka za prethodnu godinu je mlada i izuzetno talentirana Emina Jaarevi, lanica TKD Centar i reprezentativka BIH u ovom sportu, te jedna od najperspektivnijih takmiarki u borilakim sportovima na podruju nae optine, ija je niska uspjeha u prethodnoj godini izuzetno velika, ime je i uspjela da zaslui ovu prestinu nagradu. Najbolji trener protekle godine, ba kako su i nae novine izabrale u prethodnom broju, bio je trener RK Kakanj

Zajedniki snimak svih dobitnika priznanja razvoju sporta, te najbolji sportista inva- Almir Amitovi. Amitovi je zaslueno lid. Ukupno gledano, najvie razloga za ponio ovo priznanje upravo zbog toga zadovoljstvo imali su lanovi RK Kakanj to je kao trener-menader od RK Kakoji su protekle sezone ostvarili fanta- kanj napravio pravi brend, te pokazao stine rezultate pa su uspjeli da odnesu u kratkom vremenu kako se od jednog najvrijednije titule i to za najboljeg tre- sasvim amaterskog projekta moe nanera te najboljeg seniora, a mladi Salih praviti kvalitetan izvozni proizvod. Deli je ponio nagradu za mladu nadu. Najbolji sportski kolektiv zaslueBilo kako bilo, za razliku od prethodne no je ekipa OK Kakanj koja je ba kao godine kada smo ovom dogaaju po- i prethodnih nekoliko sezona svojim svetili mnogo vie panje nego to uspjesima sjajno promovirala grad objektivno isti zasluuje, u ovom broju Kakanj diljem BIH, ali i Evrope. emo ostati malo krtiji sa informacijama Titulu najuspjenije juniorske reprepa emo u nastavku samo da nabrojimo zentacije ponijela je juniorska ekipa FK laureate. Ipak, ovogodinjim laureatima Rudar zbog sjajnih igara u okviru Omlaobeavamo da neemo ostati duni, pa dinske premijer lige BIH, ali i sjajnih igara emo u narednom periodu izvriti pred- u okviru Prve omladinske lige FBIH.broj 183, 15.02.2012.

Jaarspahi i esti - najbolja sportistkinja i sportista za 2011. godinu U rubrici najbolje sportske nade dodijeljeno je najvie nagrada a ak tri su otile u ruke lanova OK Kakanj i to: Adnan Bjelopoljak, Sejdin Mustafi, te Muris Krivokapa. Iz OA Kakanj titulu mlade nade ponio je Belmin Begi, dok su iz KK Kakanj nagrade zasluili Sead Delibai te Zlatan Tepi. Od nogometaa mlade nade su Armin Trako iz FK Rudar Kakanj te Enis Sikira iz FK Mladost. Iz RK Kakanj priznanje je dobio mladi Salih Deli, Nerma aluk naa najuspjenija teniserka takoer je dobitnica ovog prizanja, dok je iz borilakih sportova Semir Imamovi lan TKD Centar takoer dobio ovu nagradu, a posljednju ovakvu nagradu za, ovu godinu, dobila je lanica TKD Nur, Sumeja Fejzi. Nagradu za ivotno dijelo dobio je Alojz imunac, bivi nogometa te nogometni sudija. Najbolji sportski radnik bio je dr. Fikret kaljo dok iste nagrade u konkurenciji invalida nije bilo. Nagradu za doprinos razvoju sporta u naem gradu ove godine dobila je Tvornica cementa Kakanj. Za razliku od prethodne kada su u rubrici specijalna priznanja stala imena pet laureata, ove godine je bio samo jedan a dodijeljen je posthumno Matei Stijepi za izvrsne postignute uspjehe u borilakim sportovima. Kako je to postalo ve tradicionalno, Sportski savez nije dodjeljivao nagrade u rubrikama sportski novinar, dogaaj godine, te najboljeg trenera invalida u naem gradu, ali su ipak prema Kantonalnom sportskom savezu upueni prijedlozi u ovim konkurencijama a nominovani su Mato Komo kao najbolji sportski novinar, Abid iija kao najbolji trener invalida, i kao dogaaj godine utakmica baraa za odlazak na Euro 2012. izmeu reprezentacija BIH i Portugala.21

KAKANJSKE NOVINE

SPORT

Ekipa Rudara nije mirovala Finalni turnir odbojkakog Kupa BIH ponovno u Kaknju u prelaznom rokuNovo etverolano predsjednitvo Rudara nije se smirivalo tokom prelaznog roka, pa su tako na zadovoljstvo trenera Buze uspjeli da, pored Spahia, Pjania, Nemeljakovia i Dure, angauju jo dva veoma kvalitetna igraa a radi se takoer o bivim premierligaima ulovu i Durakoviu. Prvi (Adis ulov) je bivi nogometa elika iz Zenice koji igra poziciju u vrku napada, dok je drugi (Denan Durakovi) nekadanji lan Velea iz Mostara. Ono to najvie moe radovati sve domae ljubitelje najvanije sporedne stvari na svijetu je injenica da su ova dva igraa zapravo u Kakanj doli sticajem udnih okolnosti, ali i zbog toga to nisu uspjeli da pronau adekvatan inozemni angaman, a injenica da su upravo od mnogo klubova u BIH odabrali ekipu Rudara sasvim jasno

Prema odluci Odbojkakog saveza BIH, a sukladno pristiglim prijavama za organizaciju zavrnice Kupa BIH za odbojkae, ekipa OK Kakanj e i ove godine biti domain zavrnice ovoga turnira. Ekipa OK Kakanj e, kao i prethodne godine, na svome terenu braniti titulu osvajaa istog, a na svome parketu ugostit e jo i ekipe OK Modria Maksime, te ekipe OK Brko i OK Mladost, obe iz Brkog. U polufinalnim parovima sastat e se ekipe OK Kakanj i OK Mladost, dok e drugi par initi OK Brko Jedinstvo te OK Modria Maksima. Zavrnica turnira u mukoj selekciji bit e odrana 10 i 11.03.2012. to se enske konkurencije tie, ove godine domain odbojkaicama e biti ekipa Kule iz Gradaca, a gosti e im biti ekipe Radnika, Jahorine i Gackog. enski turnir bit e na rasporedu od 09 i 10.03.2012. U polufinalnim parovima sastat e se OK Kula Gradaac OK Jahorina Pale, te OK Radnik Bijeljina i OK Gacko iz Gacka.

Adis ulovgovori o ambicijama ovog kluba u narednoj polusezoni. A ambicije navijaa sa ovakvim pojaanjima definitivno su u mnogo emu porasle, a da ne bi bilo kao i prole godine u ovo doba kada je na klupu doao Slavia Boii te kada je klub takoer doveo sijaset pojaanja, ove godine neemo biti toliko optimistini pa emo pustiti da vrijeme pokae koliko su ovi igrai bili vrijedni igranja u zeleno-crnom dresu. Zbog snijenih padavina ekipa Rudara nije mogla odigrati svoju prvu kontrolnu utakmicu protiv ekipe Radnika, ali niti rezervnu varijantu protiv ekipe Slavije iz Istonog Sarajeva.

OK Kakanj titulu osvajaa KUP-a ponovo brani na svome terenu

Koarkai KK Kakanj ubiljeili i deveti uzastopni trijumf

Denan Durakovi

U taboru ekipe RK Kakanj vre se pripreme za nastavak sezone u okviru Prve lige BIH za rukometae, grupe Sjever, a upravni odbor kluba odluio se za jo jedno pojaanje, ovaj put u trenerskom kadru. Naime, kako su skoro sve kapacitete podredili ulasku u Premier ligu BIH za rukometae ekipa RK Kakanj je tako odluila da popuni klub na svim pozicijama. Tragom toga, za kondicionog trenera ovog kluba ekipa RK Kakanj angaovala je mladog Mirzu Demira, koji je svoj kvalitet pokazao u dvije godine provedene u taboru ekipe OK Kakanj. Mirza Demir e svakako biti jedno kvalitetno pojaanje trenerskom tabu ovog kluba. Ipak, ekipa RK Kakanj nije imala sree kada su u pitanju kontrolne utakmice pred poetak ove polusezone, jer je veina istih, pa tako i nastup na veoma kvalitetnom turniru u Mostaru, na kojem je ekipa RK Kakanj trebala da uestvuje zajedno sa ekipama RK Metkovi, RK Vele, te RK apljina, a nastup na istom morali su otkazati zbog loih vremenskih prilika. I pored toga je utvren i datum odravanja tradicionalanog, etvorog po redu, turnira Zlatni ljiljani, iji je organizator RK Kakanj. Turnir bi se trebao odrati 18. februara a pored Kaknja, a na ovom turniru bi trebali uestvovati sva tri prologodinja uesnika i to ekipe: RK epe, RK Vele i premijerliga RK Krivaja iz Zavidovia, koja brani trofej.

RK Kakanj se priprema za nastavak polusezone

22

U prethodnom broju ostali smo vam kratki za informaciju sa susreta KK Play off KK Kakanj zbog pripreme prethodnog broja ovih novina pa emo stoga u ovom broju napraviti kratak osvrt na jo jednu sjajnu pobjedu ovog kluba. Kako smo u prethodnom broju pisali, ekipa KK Kakanj je na neugodno gostovanje kod ekipe KK Play off-a ila desetkovana povredama, pa je i sama pobjeda ozbiljno dola u pitanje. Ipak, izabranici Jakuba Genjca jo jednom su pokazali zato se nalaze na prvom mjestu prvenstvene tabele, te su isto jo vie i zacementirali. Naime, na Ilidi su uspjeli da savladaju renomiranog protivnika rezultatom 70:61. Ekipa KK Kakanj, iako desetkovana, nije dola u Sarajevo sa bijelom zastavom, naprotiv doli su po po