Kakonamistraživanjepticapomažeshvatitiutjecajpoljoprivredenaprirodu?

Slika 1. Crnoglava strnadica (Emberiza melanocephala) – karakteristična ptica poljoprivrednih staništa u mediteranskoj Hrvatskoj

Ptice su skupina čijim se redovitim istraživanjem na poljoprivrednim staništima može vrlo dobro procijeniti utjecaj poljoprivrede na stanje bioraznolikosti. Veza između raznolikosti ptica i raznolikosti poljoprivrednih staništa je prilično čvrsta i jasna – što je raznolikost staništa veća, to je i raznolikost ptica veća. Ptice se hrane vrlo raznoliko, one su biljojedi, kukcojedi i grabežljivci pa se nalaze visoko u hranidbenom lancu svakog poljoprivrednog ekosustava. Stoga se promjene na nižim razinama hranidbenog lanca (primjerice utjecaj pesticida na biljke i kukce kojima se ptice hrane) odražavaju posredno ili neposredno na brojnost i raznolikost ptica.

Razlike u brojnosti i raznolikosti ptica nastoje se utvrditi dugoročnim praćenjem (monitoring) stanja populacija čestih vrsta ptica, koje su svojim načinom života vezane uz poljoprivredna staništa. Kako je neizvedivo pratiti stanje svih vrsta koje susrećemo na poljoprivrednim staništima, svaka država članica EU odabrala je reprezentativnu skupinu ptičjih vrsta čije se stanje prati kroz godine. U Hrvatskoj je to sljedećih 28 vrsta: poljska ševa, primorska trepteljka, prugasta trepteljka, juričica, češljugar, prepelica, crnogrla strnadica, žuta strnadica, crnoglava strnadica, vjetruša, kukmasta ševa, vijoglav, rusi svračak, riđoglavi svračak, ševa krunica, slavuj, velika strnadica, žuta pastirica, primorska bjeloguza, vuga, poljski vrabac, svraka, smeđoglavi batić, crnoglavi batić, grlica, grmuša pjenica, pupavac i vivak.

Koliki je utjecaj poljoprivrednih praksi te poljoprivredne politike u cjelini na stanje prirode i bioraznolikost, kako u EU tako i u Hrvatskoj, govori nam indeks čestih vrsta ptica. Isti je prvi put izračunat 2015. godine.

Ministarstvo poljoprivrede je financiralo i provelo dva projekta u sklopu kojih su provedena terenska prikupljanja podataka o čestim vrstama ptica na poljoprivrednim staništima te su izračunate vrijednosti indeksa za 2017., 2018., 2019. i 2020. godinu. Na taj smo način dobili vrijednost pokazatelja broj 35 „Indeks populacije čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima“ koji je jedan od zajedničkih poljoprivredno-okolišnih pokazatelja Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.

Slika 2. Kamenjarski pašnjak – riznica raznovrsnih biljaka, kukaca i ptica za čije je očuvanje neophodna ispaša

Štojeindeksčestihvrstaptica?

Nalik burzovnom indeksu koji odražava stanje ekonomske aktivnosti jedne zemlje (primjerice Crobex), indeks čestih vrsta ptica odražava stanje populacija 28 odabranih vrsta ptica koje obitavaju na poljoprivrednim staništima u Hrvatskoj i daje nam uvid u stanje ptičjih populacija na zemljištu na kojem se obavlja poljoprivredna proizvodnja. Odabranih 28 vrsta obuhvaća razne podskupove ptica u koje su vrste svrstane ovisno o prehrani, stupnju ugroženosti, jesu li selice ili stanarice i dr. Pri odabiru spomenutih vrsta također je uzeto u obzir jesu li reprezentativne za uvid u stanje različitih stanišnih tipova koje susrećemo na poljoprivrednim površinama (livade, oranice, voćnjaci, živice i dr.).

Kao i u slučaju burzovnog indeksa u kojemu neka poduzeća posluju bolje, a druga lošije, između 28 vrsta ptica, postoje vrste kojima vrijednost indeksa opada i kojima vrijednost indeksa raste, ovisno o njihovoj brojnosti i rasprostranjenosti.

Indeks odražava dvije vrijednosti: brojnost određene vrste i njenu rasprostranjenost, odnosno promjene tih dviju vrijednosti kroz godine. Ako brojnost i rasprostranjenost opada, tada pada i indeks određene vrste. Obrnuto, kada raste brojnost i rasprostranjenost, tada indeks raste. Ako većini od 28 vrsta koje su obuhvaćenom indeksom raste vrijednost, tada je trend indeksa pozitivan, a kada većini vrsta opada vrijednost, tada je trend negativan.

Početna godina indeksa je 2015. godina kada je započelo praćenje stanja ptica u Hrvatskoj, a indeks za 2015. godinu je indiciran s brojem 100. Svaki naredni godišnji indeks se mjeri u odnosu na početnu 2015. godinu.

Slika 3. Vjetruša (Falco tinnunculus) – mala sokolovka koja se hrani skakavcima, gušterima i glodavcima na poljoprivrednim staništima

Kakoseračunavrijednostindeksa?

Do izračuna indeksa dolazimo kroz dvije faze.

Prva faza se sastoji od terenskog prikupljanja podataka ptica na poljoprivrednim površinama, tijekom travnja, svibnja i lipnja kada najveći broj vrsta gnijezdi. Svake godine dva puta u sezoni, istraživači ptica (ornitolozi) obilaze 55 kvadranta veličine 10 X 10 km diljem Hrvatske. U svakom su kvadrantu raspoređena po dva transekta kako zovemo liniju po kojoj ornitolog broji ptice, a na svakom transektu raspoređeno je po devet točaka prebrojavanja. Na tim točkama istraživač kroz pet minuta trajanja bilježi sve ptice koje vidi ili čuje (neke se ptice primjećuju samo osluškujući njihovo specifično glasanje).

Kvadranti 10 x 10 km raspoređeni su unutar tri biogeografske regije koje nalazimo u Hrvatskoj a to su: kontinentalna, alpinska i mediteranska. One su prije svega definirane specifičnim reljefnim i klimatskim prilikama koje se zatim odražavaju kako na bioraznolikost, tako i na poljoprivredne prakse na određenom području. Maslinike primjerice nalazimo samo u mediteranskoj bioregiji jer ta kultura ne uspijeva u područjima s kontinentalnom i planinskom klimom. Slična je situacija s pojedinim vrstama ptica, pa imamo vrste poput riđoglavog svračka (Lanius senator) i crnoglave strnadice (Emberiza malenocephala) koje se gnijezde samo u mediteranskoj bioregiji, ali i one poput prugaste trepteljke i žute strnadice koje je izbjegavaju tj. gnijezde se samo u alpinskoj i kontinentalnoj bioregiji.

U drugoj se fazi analiziraju prikupljeni podaci te se statističkim analizama izračunava indeks čestih vrsta ptica, ali i specifični indeksi za različite podskupove ptica.

Slika 4. Položaj i distribucija transekata na kojima se prebrojavaju ptice po biogeografskim regijama

Nakojesvenačinepoljoprivredautječenaptice?

Poljoprivredna proizvodnja, odnosno kulture koje sadimo i način njihovog uzgoja, direktno utječu na stanište koje stoji pticama na raspolaganju za gniježđenje te raspoloživu hranu. Oranice su u početku gole površine na kojima se razvija vegetacija nalik travi (ako je primjerice zasijana pšenica). Kasnije pšenica formira gusti sklop da bi nakon žetve ostalo otvoreno stanište na kojima se mogu naći zrnca pšenica kao izvor hrane. Poljska ševa (Alauda arvensis) koja je inače ptica travnjačkih staništa u ranoj vegetacijskoj fazi može koristiti polje pšenice za gniježđenje. Međutim, kasnije kada pšenica naraste u visoki gusti sklop, ta ista površina više nije pogodna za njeno gniježđenje. Dakle, zasađena poljoprivredna kultura direktno utječe na prisutnost i brojnost vrsta ptica na poljoprivrednim staništima.

Nekim vrstama trebaju livade, drugima pašnjak, a treće vrste trebaju grmlje ili živice u kojima svijaju gnijezda. Postoje vrste poput poljskog vrapca (Passer montanus) i lastavice (Hirundo rustica) koje se većinom gnijezde u naseljima, ali se prehranjuju na okolnim poljima.

Način korištenja poljoprivrednog zemljišta utječe na prisutnost hrane. Tijekom sezone gniježđenja se velika većina vrsta ptica hrani kukcima koje nalaze na raznim poljoprivrednim staništima. Međutim, intenzivan uzgoj koji uključuje veće količine pesticida i gnojiva osiromašuje raznolikost vegetacije i količinu kukaca na nekom području, tako da se na takvim područjima zadržava manji broj vrsta ptica.

Stoga čimbenici poput načina korištenja poljoprivrednog zemljišta, veličine obrađenih parcela, ekstenzivne poljoprivrede, prisutnosti grmlja, živica ili zapuštenih polja, direktno utječu na brojnost ptica te na sastav zajednica ptica (raznolikost ptica). Osim staništa postoje i drugi okolišni čimbenici koji utječu na ptice poput klime. Tako primjerice hladno ili kišno proljeće može smanjiti stopu preživljavanja ptića.

Slika 5. Bogato strukturiran poljoprivredni krajolik – oranice i ekstenzivne livade košanice s grmljem

Slika 6. Livada košanica sa šumarkom

Način korištenja poljoprivrednog zemljišta, odnosno radi li se o ekstenzivnom ili intenzivnom obrađivanju ili uzgoju stoke za sobom povlači određen utjecaj na populacije ptica koje borave na takvim staništima.

Poznato je da uporaba pesticida smanjuje brojnost kukaca što dovodi do smanjenja dostupne količine hrane za ptice, a može doći i do direktnog trovanja ptica ili njihovih mladunaca. Trend u „modernoj“ poljoprivredi je okrupnjavanja parcela, kako bi se povećala isplativost poljoprivredne djelatnosti. Okrupnjavanje vodi do jednolikih krajobraza u kojima nedostaju krajobrazni elementi poput živica, drvoreda i grmlja, u koje mnoge vrste smještaju svoja gnijezda. Zbog toga pojedina poljoprivredna staništa mogu obilovati hranom, no zbog nedostatka spomenutih elemenata, pojedine vrste u njima jednostavno nemaju gdje gnijezditi.

Drugi proces koji smanjuje kvalitetu staništa je napuštanje poljoprivredne proizvodnje. Na napuštenim parcelama kroz period od svega 20 - 30 godina dolazi do formiranja mlade šume u kojoj se većina vrsta poljoprivrednih staništa više ne može gnijezditi te ih postepeno zamijene vrste prilagođene životu u šumskim staništima. Pojedinačne napuštene poljoprivredne parcele mogu doduše povećati raznolikost staništa u određenom prostoru te time i raznolikost ptica, no ako se napuštanje poljoprivrednog zemljišta odvija na velikom prostoru, to će u konačnici negativno djelovati na ptice poljoprivrednih staništa. Napuštanje zemljišta je najizraženije u slabije naseljenim područjima, posebno onima koja su bila zahvaćena Domovinskim ratom.

Za razliku od vrsta koje svoja gnijezda smještaju u drveće i grmlje, određen broj vrsta ptica poljoprivrednih staništa svoja gnijezda skriva na tlu. Međutim, moderna mehanizirana obrada zemlje omogućuje brzu žetvu, pa ptići koji još ne lete nisu u mogućnosti izbjeći strojeve. Zbog toga može doći do stradavanja čitavih legla.

Navedene su promjene rezultirale drastičnim padom u brojnosti i rasprostranjenosti čestih vrsta ptica poljoprivrednih staništa u skoro svim zemljama Europske Unije tijekom posljednjih 40 godina – toliko dugo se stanje ptica već prati u zapadnim državama članicama. Tako je indeks između 1980. i 2018. godine pao za čak 57 %!

Ovaj broj ukazuje na to da su poljoprivredni krajobrazi u Europskoj Uniji sve manje pogodna staništa za gniježđenje ptica.

Slika 7. Ševa krunica (Lullula arborea) – ptica koja se skrovito gnijezdi na tlu

ŠtoHrvatskaihrvatskipoljoprivrednicipoduzimajukakobisepomogloopstankupticaibiološkojraznolikosti?

Utjecaj poljoprivrednika na okoliš i prirodu je vrlo velik pa je značajna i njihova uloga u zaštiti ptica. Za poljoprivredne krajobraze vrijedi osnovno pravilo – što su parcele manje i raznolikije, to je i raznolikost ptica veća. U takvim krajobrazima veći broj različito prilagođenih vrsta može pronaći svoj životni prostor. Blizina šuma i šumaraka te zapuštenih dijelova također povećava raznolikost ptica. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja upravljaju s malim poljoprivrednim površinama, zadržavaju visoku raznolikost krajobraza. S druge strane, razvojem intenzivne poljoprivredne proizvodnje na velikim poljoprivrednim površinama, gdje gotovo i ne postoji raznolikost krajobraza, dolazi do gubitka bioraznolikosti, smanjenja organske tvari u tlu, erozije tla i onečišćenje voda.

Unutar Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014 - 2020. godine postoji više mjera kojima se doprinosi smanjenju negativnih utjecaja poljoprivrede na bioraznolikost i prirodu općenito. Poljoprivrednici mogu ostvariti značajnu potporu prihvaćanjem određenih praksi i metoda uzgoja koje nadilaze uobičajenu poljoprivrednu praksu kako bi zaštitili i poboljšali okolišne uvjete na svom gospodarstvu.

Na brojnost i raznolikosti ptica značajno utječe održavanje travnjačkih staništa kao i tradicionalne mozaičke strukture krajobraza, tj. krajobrazi u kojima se izmjenjuju livade, oranice, pašnjaci, živice i šumarci. Iz toga razloga u Programu ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014 - 2020. godine potiče se zaštita okoliša i prirode posebnim načinom održavanja travnjaka na kojima obitavaju pojedine vrste leptira i ptica kosac te one koji su označeni kao travnjaci velike prirodne vrijednosti.

Bioraznolikost na oraničnim površinama je moguće očuvati usijavanjem travnih ili cvjetnih traka, a na površinama pod trajnim nasadima njihovim zatravnjivanjem.

Slika 8. Vlažna livada s livadnim procjepkom (Chouardia litardierei)

KakvisutrenutnirezultatiuHrvatskoj?

Analizom utjecaja dijela poljoprivrednih potpora ustanovljeno je da poljoprivredno okolišne mjere pokazuju pozitivan utjecaj na brojnost ptica. Ondje gdje se implementiraju IAKS mjere ruralnog razvoja raste i brojnost ptica. Podsjećamo da prestankom poljoprivredne djelatnosti poljoprivredne površine postepeno prelaze u šume i time nestaju određene vrste!

Prvi rezultati praćenja indeksa ptica poljoprivrednih staništa u Hrvatskoj su ohrabrujući. Od 2015. godine do 2020. indeks je neznatno pao s početne vrijednosti (i=100) na 98, odnosno pao je za svega 2 % u pet godina. Ukupno gledano, na razini 28 vrsta ptica koje čine indeks, brojnost i raznolikost ptica na poljoprivrednim staništima u Hrvatskoj nisu značajno opadale, što upućuje na to da su stanišni uvjeti povoljni za gniježđenje i hranjenje velikog i raznolikog broja ptica.

Slika 9. Kretanje indeksa čestih vrsta ptica u Hrvatskoj u periodu 2015-2020.

Kojimvrstamabrojnostraste

U Hrvatskoj su u vrlo dobrom stanju vrste koje obitavaju na vlažnim travnjacima (nizinski dio uz Kupu i Savu) te u ličkim krškim poljima, odnosno brojnost im je rasla u posljednjih pet godina. Specifični indeksi žute pastirice (Motacilla flava), vivka (Vanellus vanellus) i smeđoglavog batića (Saxicola rubetra) su tako u posljednjih pet godina narasli iznad početne vrijednosti. To je veliki uspjeh budući da upravo ovim vrstama u ostatku Europe brojnost konstantno opada.

Slika 10. Smeđoglavi batić (Saxicola rubetra) – populacija u Hrvatskoj je stabilna za razliku od većine

članica EU, gdje mu brojnost opada

Kojimvrstamabrojnostopada?

Nažalost, nekim vrstama brojnost u posljednjih pet godina kontinuirano opada. Primjer toga je riđoglavi svračak (Lanius senator), ptica pjevica koja se hrani krupnijim kukcima i manjim kralježnjacima, a koja se kod nas gnijezdi isključivo u krajevima s mediteranskom klimom. Druga vrsta je velika strnadica (Miliaria calandra), inače vrlo česta pjevica koja se gnijezdi na različitim tipovima travnjačkih staništa u čitavoj Hrvatskoj. Kroz indeks smo utvrdili da toj vrsti opada brojnost međutim, još uvijek ne možemo utvrditi koji su razlozi pada brojnosti ovih dviju vrsta. Ako se takav trend nastavi, potrebno je provesti ciljana istraživanja spomenutih vrsta kako bi se utvrdio razlog pada brojnosti.

Slika 11. Riđoglavi svračak (Lanius senator) – ptica pjevica koja lovi i manje kralježnjake, a čiji broj posljednjih godina u Hrvatskoj opada