1

KAKO NAPISATI (DOBAR) TEKST ZA SONDU

Upute za studente

Matej Par

Zbog individualno razliitog predznanja i razliitih predodbi kako bi (dobar) tekst trebao izgledati, svaki

tekst u veoj ili manjoj mjeri odudara od idealnog. Normalno je da idealni tekst ne postoji, ali zbog velikog broja

tekstova koji su bili napisani svakako, postoji potreba da se napiu ovakve upute. One su pokuaj da se

studentima objasni kako bi trebalo pisati tekst, da ga, uz to manje korekcija, moemo objaviti u Sondi.

Ovdje e biti navedene najopenitije smjernice za pisanje (dobrog) teksta, najee greke do kojih

dolazi kod pisanja, kao i upute kako takve greke izbjei. Neke toke ovih uputa moda e se nekome initi

banalnim, smijenim i/ili bedastim. Takve toke slobodno preskoite (jer vam je taj dio oito poznat), i itajte samo

ono to jo dosad niste znali.

IZBOR TEME

Dobro izabrana tema zadovoljava nekoliko uvjeta:

Nije obraena u prethodnim brojevima Sonde

Moe posluiti kao nastavni tekst, iz kojeg e studenti moi neto nauiti. Ovo se posebno

odnosi na ispitna pitanja (iz bilo kojeg predmeta) koja su slabo obraena u dostupnoj literaturi

ili je za njihovu obradu potrebno koritenje vie razliitih (i esto teko dostupnih) izvora

Osim ispitnih pitanja, tekst se moe baviti i drugim temama, primjerice novim spoznajama,

dostignuima, zanimljivostima s podruja znanosti i struke

Tekst moe biti i prikaz sluaja. Takav tekst obrauje pojedinani kliniki sluaj, koji:

je zanimljiv / pouan / rijetko se via, ili

demonstrira pravilnu primjenu neke terapijske tehnike, ili

je zbog nekog drugog razloga zanimljiv za opisati

PRIMJERI DOBRO IZABRANIH TEMA:

HEMOSTATICI U STOMATOLOGIJI (zato je ta tema dobra zato jer na jednom mjestu

objedinjuje puno informacija o ovim vanim materijalima, i zato jer u naoj literaturi nigdje nije

tako sveobuhvatno i detaljno razraena)

CJEPIVO PROTIV KARIJESA (zato je ta tema dobra zato jer je zanimljiva i intrigantna i

jer u (nama dostupnoj) literaturi nigdje nije na ovakav nain obraena)

REPARATURA PROTEZA (zato je ta tema dobra zato jer ovaj vani laboratorijski

postupak u naim knjigama nigdje nije detaljno obraen)

PRIMJERI NE BA NAJBOLJE IZABRANIH TEMA:

INSTRUMENTI U PARODONTOLOGIJI (zato ta tema nije ba najbolja zato jer se opis

instrumenata moe nai u svakom udbeniku parodontologije pa nema potrebe o tome pisati)

RIZINI PACIJENTI (zato ta tema nije ba najbolja zato jer je podruje preiroko, pa se

ne moe kvalitetno obraditi u jednom lanku na kraju je ispalo da su rizini pacijenti samo

oni s krvnim i sranim bolestima jer bi za pokrivanje svih rizinih pacijenata trebalo napisati

desetak lanaka i objavljivati ih jedan po jedan tijekom 5 godina)

POANTA: TREBA pisati o onome to je slabo, nedostatno ili povrno obraeno u (nama dostupnoj)

literaturi, a NE TREBA pisati o onome to se moe nai kvalitetno obraeno u svakom udbeniku.

Nadalje, treba izabrati temu koja se moe dovoljno detaljno obraditi unutar jednog ili dva dijela lanka.

Takoer, PRIJE POETKA PISANJA bilo bi dobro temu dogovoriti s urednitvom, a ne ii pisati na svoju

ruku, pa onda donijeti gotovi tekst i ponuditi da se objavi. Ako nemate temu, a eljeli bi neto pisati, moete se

javiti urednitvu pa emo zajedno nai temu ima puno zanimljivih podruja o kojima bi se dalo pisati.

2

KAKO (I ZATO) PISATI

Trebali bi pisati o neemu to vas zanima. Tako da se pisanje ne svede na puko prepisivanje iz jedne ili

dvije (ponekad ak i tri) knjige, nego na sintezu znanja steenog iz vie izvora. Tako da motivacija za

pisanje ne bude sad u ja to prepisati pa imati svoj lanak u Sondi, nego da bude neto tipa: pa mene

ovo stvarno zanima, htio bih o tome znati neto vie, pa u onda o tome malo proitati i informirati se, a

onda u jo i napisati kratki saetak iz kojeg e i moji kolege moi neto nauiti.

PRIMJERI LOIH TAKTIKA PISANJA:

Uzme jednu knjigu u kojoj je (tvoja budua) tema opisana na 20-ak stranica, pa onda prepisuje

svaku treu reenicu i od toga napravi saetak od cca 6 stranica. Uz to stavi i lijepe slike.

Uzme dvije (ili ak tri) knjige, pa onda naizmjence prepisuje jednu reenicu/odlomak iz jedne

knjige, pa iz druge, pa napravi saetak u kojem je sve nabacano i nema nikakvu strukturu

Uzme jedan dobar pregledni rad iz stranog asopisa, pa ga doslovce prepie

PRIMJERI DOBRIH TAKTIKA PISANJA:

Proita to vie radova s podruja o kojem pie kad moe napisati svoj vlastiti saetak BEZ

gledanja u literaturu koju si koristio (kao kad pie kratak sadraj lektire), to znai da zna

dovoljno o temi koju obrauje, i da je taj tvoj saetak koji si napisao stvarno tvoj, a ne prepisan

iz 2-3 lanka/knjige

Nae jedan ili dva dobra pregledna lanka, potrai njihove referencije na webu, pa proita te

radove i bolje se upozna s problematikom

Gnjavi mentora da ti pomogne da ti objasni, da ti nae literaturu, da ti pomogne u pisanju

Gnjavi druge profesore i kolege da ti pomognu

Gnjavi mene da ti pomognem

STRUKTURA LANKA

Tekst mora imati glavu i rep. To znai da mora imati svoju strukturu, da mora biti itljiv i razumljiv. Tekst u

kojem su injenice nabacane bez nekog reda i smisla teko je itati, a jo je tee iz njega neto nauiti. Ovo

izgleda samo po sebi razumljivo, ali esto se dogodi da nakon itanja teksta nije jasno to je pisac htio rei.

Ponekad tekstovi izgledaju poput natuknica, poput razbacanih biljeki s predavanja. To se dogaa kada autor nije

dovoljno dobro upoznat s podrujem o kojem pie, pa nije u stanju napraviti dobru sintezu ne moe u glavi

posloiti kockice i od njih napraviti cjelovitu sliku. Bez cjelovite slike, ne moe sloiti dobar koncept teksta,

odnosno ne moe posloiti kockice u neki razuman i logini slijed. Terapija ovog stanja: itati, pitati (kolege,

profesore), informirati se i pokuati dublje razumjeti ono o emu piete.

Dakle, tekst mora imati svoj logini slijed, sadraj treba biti organiziran u smislene cjeline, stvari napisane

na jednom mjestu ne treba ponavljati na drugom, ne treba se gubiti u NEPOTREBNIM DETALJIMA (vidi dalje).

NEPOTREBNI DETALJI esto se dogaa da u nekom trenutku pisanja imate bujicu asocijacija vezanih

uz ono to piete. Primjerice, piete prikaz sluaja o pacijentu koji je imao produeno krvarenje. I onda se

sjetite diferencijalne dijagnoze svih zamislivih stanja vezanih uz produeno krvarenje, farmakologije svih

ivih lijekova koji za to mogu biti odgovorni, i svih ivih biokemijskih procesa koji se dogaaju kod

koagulacije. I onda imate potrebu sve to napisati. Usred prikaza sluaja. Tako se gubi kontinuitet teksta i

on postaje nejasan i teko itljiv. Ovo ne znai da su fiziologija, patofiziologija i farmakologija produenog

krvarenja nebitni, nego da im nije mjesto usred prikaza sluaja. Konkretno, u ovom primjeru, fiziologiju

koagulacije i patofiziologiju poremeene hemostaze bi bilo dobro opisati u uvodnom dijelu, a lijekove i

stanja koja mogu utjecati na produeno krvarenje u nekom obliku rasprave, nakon prikaza sluaja.

POANTA: piite SAMO ono to je relevantno za temu o kojoj piete, nemojte u tekst

ubacivati nebitne detalje, samo zato da se vidi da i to znate.

PRIMJER IZ TEKSTA: Puenje cigareta se moe svrstati u lokalni i opi predisponirajui faktor. Kod puaa se tri puta ee javlja ASD nego u

nepuaa. Lokalno se uvlaenjem dima, kao i pljuvanjem i pijenjem pia na slamku, stvara negativni tlak, koji moe

3

uzrokovati prerani gubitak ugruka. Puenje je i predisponirajui faktor za trombozu te e i u tom sluaju biti ometano stvaranje ugruka. Sistemni uinak nikotina objanjava se perifernom vazokonstrikcijom koja traje jo neko vrijeme nakon

prestanka puenja

Zato ovome tu nije mjesto? Zato jer se u ovom odlomku govori o puenju kao rizinom faktoru

za ASD. Dodue, ISTINA JE da se negativni tlak stvara i pri pljuvanju i pijenju na slamku, ali to

nema nikakve veze s puenjem kao rizinim faktorom. Kada bi postojao odlomak o ostalim

faktorima koji ugroavaju opstanak ugruka, onda bi ovo imalo smisla navoditi. Ovako samo

nepotrebno prekida kontinuitet teksta i odvraa panju itatelja.

TO JE LITERATURA I KAKO DO NJE?

Kao literatura mogu posluiti razliite knjige, lanci iz asopisa i web-stranice. Pritom treba paziti da izvori

budu kompetentni, da im se moe vjerovati. Primjer: piete tekst o izbjeljivanju zubi. Kompetentni izvori su:

knjige

lanci iz asopisa (Journal of Dentistry, JADA, Journal of Dental Research, Dental Materials)

drugi izvori koje vam preporui mentor

Izvori koji nisu kompetentni su:

lanci o izbjeljivanju iz asopisa (Mila, Gloria, Klik, TV-program koji izlazi petkom itd.)

razne web stranice o izbjeljivanju jer njihov sadraj nitko ne provjerava i recenzira, pa nitko ne garantira

istinitost informacija koje se na njima nalaze

reklamne broure proizvoda (ti tekstovi su prije svega marketinkog karaktera, a ne znanstvenog ili

strunog)

Wikipedia takoer je nepouzdan izvor. Iako je izuzetno korisna za osnovno informiranje (npr. kada na

brzinu traite znaenje nekog pojma), ne moe se smatrati pouzdanim izvorom jer njezin sadraj mogu

mijenjati korisnici iju kompetentnost nitko ne garantira

sve ostale web-stranice koje dobijete kada u trailicu upiete eljeni pojam informacije na njima mogu

biti tone (najee jesu), ali mogu biti i nepotpune, povrne, pogrene, nejasno napisane pa krivo

interpretirane itd.

POANTA: Najpouzdaniji izvori su knjige i lanci iz znanstvenih i strunih asopisa.

lanci iz domaih i stranih asopisa su dostupni putem weba, i to na dva naina:

velik broj lanaka s slobodnim pristupom (besplatno) moete pronai na PubMed-u, na adresi

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/

lanke iz asopisa za koje je potrebno imati pretplatu moete pretraivati preko proxy servera

Centra za online baze podataka, na sljedei nain:

odete na adresu http://proxy.znanstvenici.hr/

tamo se logirate s AAI korisnikim imenom i lozinkom to je ono to dobijete od

CARNet-a

odatle moete pretraivati sve baze podataka na koje je Centar pretplaen, kao i

baze sa slobodnim pristupom (npr. PubMed). Potrebno je malo vremena i ivaca

da se nauite koristiti ovime, ali imaju dobar prirunik za koritenje i FAQ, pa ne

bi trebalo biti previe problema

4

REFERENCIJE I CITIRANJE

Referencije su literatura kojom ste se koristili pri pisanju (knjige, lanci, web-stranice).

Referencije se navode u tekstu tako da se ubaci broj u zagradi koji odgovara pojedinoj referenciji, a

brojevi idu redom kojim se referencije pojavljuju u tekstu. Primjer: Upalne bolesti crijeva Crohnova bolest i ulcerozni kolitis su upalne promjene crijevne stjenke nepoznate etiologije. Vjerojatno se radi o imunosno posredovanom oteenju

za koje postoji genetska predispozicija (11).

PAZI: ljudi esto pojam citiranje shvate doslovno, pa misle da citiranje znai DOSLOVNO NAVOENJE

nekog dijela teksta. Pa onda kau: to je moja reenica, ja sam ju smislio, znai nisam citirao iz tog i tog

lanka. Dakle, citiranje NIJE doslovno prepisivanje tuih navoda, ve je to navoenje izvora iz kojeg ste

dobili odreenu informaciju. U gornjem primjeru, radi se o lanku koji govori o ulozi priroene i steene

imunosti u razvoju upalnih bolesti crijeva. U tom lanku NIGDJE eksplicitno ne stoji reenica Vjerojatno se

radi o imunosno posredovanom oteenju za koje postoji genetska predispozicija, ali kad proitate taj lanak i shvatite

njegovu poantu, onda sroite jednu ovakvu reenicu koja saimlje tu poantu i na kraju nje citirate taj

izvor. To se zove CITIRANJE.

Referencije se navode na kraju teksta, pod brojevima koji idu onim redom kojim ih citirate u tekstu. Citira

se po tzv. vankuverskim pravilima koja moete nai na webu nae knjinice, na adresi:

http://bib.sfzg.hr/menu/Edukacija/CITIRANJE-web.doc

Ta pravila bi bilo dobro detaljno prouiti prije pisanja referenciji.

Ista referencija se moe citirati na vie mjesta u tekstu, ali SVAKA REFERENCIJA SE MORA CITIRATI

BAREM JEDANPUT. Ponekad se dogodi da ljudi napiu tekst i na kraju navedu 20-ak referencija koje

nigdje ne spominju u tekstu. TO SE TAKO NE RADI. Naime, svrha citiranja literature je sljedea: itatelj

tijekom itanja vaeg teksta naleti na neto to ga zanima pogleda koju ste referenciju citirali, pronae

tu referenciju i proita ju. To nije mogue ako su referencije samo nabacane na kraju i ne navode se

nigdje u tekstu SVAKA REFERENCIJA MORA BITI CITIRANA U DIJELU TEKSTA NA KOJI SE

ODNOSI.

STIL

Treba imati na umu da piete STRUNI TEKST. Takav tekst se pie karakteristinim stilom u kojem je

poeljno sa TO MANJE RIJEI REI TO VIE. Dakle, ne piete literarno djelo nego struni tekst koji prije

svega mora biti informativan, razumljiv i itljiv. Uporaba stilskih izraajnih sredstava (metafora, hiperbola,

parabola, onomatopeja) STROGO JE KONTRAINDICIRANA, kao to je i upotreba svih vrsta pjesnikih slika.

TEKST MORA BITI JASAN, RAZUMLJIV I NEDVOSMISLEN. Stil pisanja treba biti takav da itatelju olaka

razumijevanje onoga to ste htjeli rei, a ne da ga fascinira vaim literarnim sposobnostima. Znai: KRATKO,

JASNO I BEZ KOMPLICIRANJA. Ponekad su duge i sloene reenice neizbjene; tada se treba potruditi da one

budu to razumljivije, tako da itatelj ne mora triput itati istu reenicu da bi shvatio to ste htjeli rei.

PRIMJERI ESTIH POGREAKA: Znanstvenici su otkrili da taj i taj adheziv daje bolje rezultate kada se nanese na suhu podlogu. Pa NORMALNO da su

znanstvenici otkrili, tko bi drugi otkrio. Ovakva reenica pae u Jutarnji list (jer ono o emu oni piu mogu otkriti

znanstvenici, novinari, reporteri, sluajni prolaznici). Sve o emu se pie u strunom lanku su otkrili znanstvenici (ako

su otkrili reporteri, onda to ne spada u struni tekst). Zato bi ova reenica trebala glasiti: Otkriveno je da taj i taj adheziv

daje bolje rezultate ILI jo bolje: Autor taj i taj je pokazao da taj adheziv daje bolje rezultate ako se nanosi na suhu

podlogu (citat)

Tekuine za ispiranje usne upljine stimulirale su salivaciju, prikrivale zadah, te djelovale antimikrobno, iako nisu bile

smiljene za to. Tekst mora biti pisan FORMALNIM STILOM, ne moe rei nisu bile smiljene. Dakle, ispravno bi bilo

Tekuine za ispiranje usne upljine stimulirale su salivaciju, prikrivale zadah, te djelovale antimikrobno, iako im to nije

bila prvobitna namjena. FORMALNI STIL, to znai: Watson i Crick nisu IZMISLILI strukturu DNA, nego su OTKRILI ili

PREDLOILI strukturu DNA.

Ako bi se takvo sredstvo s vremenom pronalo, to bi naravno moglo biti opasno za usnu upljinu jer bi sigurno unitilo

veinu komenzalnih bakterija koje normalno koloniziraju usnu upljinu. NEPOTREBNO ZAKOMPLICIRANO. Ovakva

reenica se moe jako pojednostaviti, a da se ne izgubi ni jedna informacija, primjerice: Eventualni pronalazak takvog

sredstva mogao bi biti opasan jer bi ono ugrozilo normalnu floru. Ovako je puno jednostavnije i razumljivije, a opet ste

rekli sve to ste htjeli rei.

Reenica iz uvoda: Stomatolozi se u tijeku svoga rada esto susreu sa trudnicama, pruajui im razne tretmane i

usluge. SUVINO! Pa normalno da im pruaju razne tretmane i usluge, to im je posao. Za uvod je dovoljna reenica

Stomatolozi se u tijeku svoga rada esto susreu sa trudnicama. Reenica koju piete mora imati neki sadraj, mora

nositi neku informaciju. Svi dijelovi reenice koji su za ukras, koje ne nose neku korisnu informaciju nepotrebni su, samo

smetaju i treba ih izbaciti.

5

Reenica iz zakljuka: Iz niza navedenih imbenika lako je zakljuiti da trudnice definitivno nisu poput svih ostalih

pacijenata koji dolaze stomatologu. Rijei poput DEFINITIVNO, APSOLUTNO, TOTALNO, SKROZ, ZIHER itd. nije

dobro ovako upotrebljavati. Ne odgovara formalnom stilu. Ova reenica ne gubi nita od smisla ako se iz nje izbaci rije

definitivno. Opet vrijedi pravilo: TO VIE INFORMACIJA U TO MANJE RIJEI.

Jo jedan primjer suvinosti: Ope je poznato da je vitamin C (askorbinska kiselina) potreban za sintezu kolagena te da

manjak vitamina K uzrokuje poremeaj u zgruavanju krvi. Ista reenica mogla bi glasiti: Poznato je da je vitamin C

potreban za sintezu kolagena te da manjak vitamina K uzrokuje poremeaj zgruavanja. Opet je mogue pojednostaviti i

skratiti reenicu, a da joj smisao i informativnost ostanu isti.

SLIKE

Slike MORAJU biti vezane uz tekst. To znai da se svaka slika odnosi na neki odlomak ili reenicu iz

teksta koju dodatno pojanjava. Primjer iz teksta: Temeljno obiljeje kroninog apikalnog parodontitisa je kronina upalna reakcija, destrukcija parodontnog ligamenta, resorpcija alveolarnog grebena i resorpcija cementa korijena zuba (slika 1). I

onda slika 1 prikazuje kako ta resorpcija histoloki izgleda.

Slike NE SLUE ZA UKRAS nema smisla ubacivati neku sliku koja nije vezana uz tekst, samo zato to

je lijepa, arena i ba pae. Primjer: tekst o cjepivu protiv karijesa nema ni jednu sliku. Dodue, kod naslova bi ba pasala arena slika injekcijske price, isto za ukras, da itatelju zapne za oko. TO SE U STRUNIM TEKSTOVIMA NE RADI slike nisu

za ukras nego za pojanjavanje onoga o emu se govori u tekstu.

Ne treba pretjerivati sa slikama koje nisu nune za razumijevanje teksta. Primjer: cjepivo protiv karijesa nema ni jednu sliku. A mogli smo staviti, primjerice, histoloku sliku karijesne lezije, sliku streptokoka, antitijela, pa areni 3-D prikaz nekog

antigena, arenu sliku mehanizma djelovanja antitijela, arenu sliku izvrnih mehanizama itd. Sve te slike BI BILE VEZANE UZ

TEKST (znai ne bi bile za ukras), ali one NISU POTREBNE za razumijevanje teksta! Jer slika streptokoka nee itatelju pomoi u

razumijevanju razvoja cjepiva protiv karijesa niti e mu pomoi arena 3-D struktura ciljnog antigena niti bilo koja druga od

spomenutih slika.

PRIMJER NEPOTREBNE (SUVINE) SLIKE

Zato je ta slika nepotrebna? Zato jer svaki normalni itatelj

moe shvatiti poantu reenice: Danas na tritu postoje brojni

preparati za odravanje oralne higijene I BEZ TE SLIKE.

Slika je lijepa i arena, i ba pae da razbije monotoniju teksta.

ALI TO NIJE PRAKSA U STRUNIM TEKSTOVIMA! Slike se ne

stavljaju jer su lijepe i pau, nego zato da olakaju razumijevanje

teksta.

Uz svaku sliku navodi se tzv. opis slike. To je ono to pie ispod slike najee jedna reenica koja

objanjava to slika prikazuje.

Slike dobivaju brojeve onim redom kako se pojavljuju u tekstu. Slike se u tekstu navode u zagradama,

malim poetnim slovom. PRIMJER: Temeljno obiljeje kroninog apikalnog parodontitisa je kronina upalna reakcija, destrukcija parodontnog ligamenta, resorpcija alveolarnog grebena i resorpcija cementa korijena zuba (slika 1).

Pri pisanju teksta, slike se NE UBACUJU U WORD DOKUMENT. U word dokumentu se pie isti tekst, a

slike se sejvaju odvojeno pod imenima slika 1, slika 2, slika 3, itd. Opisi slika se piu u drugom word

dokumentu, koji ne sadrava nita drugo osim opisa slika; primjerice: Slika 1. Resorpcija periapikalnog podruja Slika 2. Zone kronine periapikalne lezije

Slika 3. Cijeljenje periapikalne lezije

Kod slika koje su preuzete iz knjiga ili lanaka (dakle, svih onih kojima mi sami nismo autori), MORA SE

NAVESTI IZVOR SLIKE. Ti izvori su najee referencije koje citiramo kroz tekst, pa je dovoljno kod

svake slike u zagradi dodati preuzeto iz (broj referencije). Primjerice: Slika 1. Erozije kod pacijenta s GERB. (preuzeto iz 6)

Slika 3. Kaldrmasti reljef sluznice kod pacijenta s Crohnovom bolesti. (preuzeto iz 28)

Kada nam netko od profesora ustupi svoje slike, njihove se zasluge oznaavaju ovako: Slika 1. Lokalizirani osteomijelitis (ljubaznou prof.dr.sc. Pavela Koblera).

Slika 2. Alveolitis sicca- klinika slika (ljubaznou prof.dr.sc. Pavela Koblera).

6

ILI: Slika 2. Bljedilo palatinalne sluznice kod pacijenta s anemijom. (iz arhiva Zavoda za oralnu medicinu Stomatolokog

fakulteta Sveuilita u Zagrebu)

TEKST

Tekst se pie u Wordu, fontom Times New Roman, veliine 12

Treba IZBJEGAVATI NEPOTREBNO FORMATIRANJE (bold, italic, underline, highlight, razliite boje i

veliine fonta, text box itd.) SVE se pie standardnim fontom, od margine do margine

DOPUTENO FORMATIRANJE ukljuuje:

Brojeve i bulletse (kad se neto nabraja)

Superscript / subscript, npr. x2, H2O2, Calxyl

TAB (uvlaenje) na poetku odlomka

U tekst se ne ubacuju slike, one se spremaju posebno (vidi pod SLIKE)

TIPKANJE

Ovaj dio se vjerojatno ini jako banalan i nepotreban, ali jako puno ljudi grijei upravo u tipkanju teksta,

pa treba navesti neke najopenitije smjernice:

Iza TOKE, ZAREZA, UPITNIKA, DVOTOKE, TOKE-ZAREZA itd. dolaze razmaci. Uvijek. Dakle, PIE SE: multipli otvori,_furkacije,_zavoji; a NE PIE SE: multipli otvori,furkacije,zavoji (crtica oznaava razmak)

PIE SE: Mama kuha ruak._Tata pere auto._Djed pui lulu. NE PIE SE: Mama kuha ruak.Tata pere auto.Djed pui

lulu.

DVOSTRUKI I VIESTRUKI RAZMACI kada vie puta prepravljate tekst (neto dodajete, izbacujete,

mijenjate itd.), zaostaju viestruki razmaci. To izgleda ovako: jedan_razmak (normalno); dvostruki__

razmak; trostruki___razmak itd. Oni naruavaju formu teksta i jednostavno ih je grdo za vidjeti. Stoga bi,

nakon zavretka pisanja konane verzije bilo dobro ukljuiti opciju Show/Hide - onda vam se svaki

razmak prikae kao jedna tokica izmeu rijei, pa kada ima dvije ili tri tokice radi se o viestrukom

razmaku i treba ga pobrisati.

ZAGRADE se zalijepe za tekst izmeu zagrada i teksta ne stavlja se razmak. Primjer: PIE SE: (slika 1); NE PIE SE (_slika 1_)

HRVATSKA SLOVA (, , , , ) ljudi, piite hrvatska slova! Dosta je naporno ispravljati tekst u kojem

je pola rijei napisano s dijakritikim znakovima, a pola bez.

TIPFELERI I PRAVOPISNE GREKE normalna su pojava pri pisanju teksta, ali ih u konanoj verziji ne

bi smjelo biti. Njih se moete jednostavno rijeiti uz pomo spelling-checka, na dva naina:

Na adresi http://hacheck.tel.fer.hr/ nalazi se jednostavni spelling-check potrebno je

samo napraviti copy-paste cijelog teksta u predvieni prostor i stisnuti tipku Provjeri.

Rijei koje su krivo napisane bit e oznaene crvenom bojom.

Moete koristiti spelling-check od Worda, on provjerava tekst dok ga tipkate. im

pogreno natipkate neku rije, on ju podcrta, pa znate da ju treba popraviti. Ovo je jako

korisna stvar, instalacija traje svega nekoliko minuta, a ovjeku moe jako olakati ivot.

Tko hoe, moe od mene dobiti spelling-check za WORD 2007, samo se treba javiti na

mpar@inet.hr. NAPOMENA: zbog naina na koji svaki spelling-check funkcionira (usporeuje napisane rijei s rijeima iz svog rjenika, pa ako

odreenu rije ne pronae u rjeniku, onda ju oznaava kao krivo napisanu), dogaa se da strune pojmove (primjerice

retroalveolarni, pulpitis, alveolitis, itd.) podcrta kao neispravno napisane. TO JE NORMALNO, jer tih rijei nema u njegovom

rjeniku. Dakle, spelling-check se koristi za ispravljanje tipfelera i pravopisnih greaka u normalnim, svakodnevnim rijeima, a kad

podcrta neki struni izraz ili osobno ime (jer svega toga nema u rjeniku), to slobodno moete ignorirati.

KAD JE SVE (SKORO) GOTOVO

Nakon pisanja teksta, bilo bi ga dobro ostaviti da odstoji dva-tri tjedna i onda ga ponovno proitati. Nakon

tog vremena, kad vam se cijela pria malo slegne, lake ete uoiti greke, propuste i vidjeti da li ste neto

mogli ljepe/bolje/razumljivije objasniti. Isto tako je dobro gotovi tekst dati kolegi/prijatelju/mami/tati na itanje

oni vam mogu ukazati na dijelove koji su nejasno ili nerazumljivo napisani, odnosno to treba doraditi.

7

PREDAJA GOTOVOG RADA

Gotov rad se predaje tako da ima tri dijela:

1. isti tekst, pisan u Wordu (bez ubaenih slika, bez formatiranja!)

2. opis slika u drugom Word dokumentu (vidi pod Slike)

3. slike s imenima pod kojima se pojavljuju u tekstu (slika 1, slika 2, slika 3 itd.)