http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
1/422
politika, ekonomska, socijalna, bezbjednosna,
sociološka i kriminološka istraivanja
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
2/422
Zbornik radova je štampan zahvaljuju i finansijskoj
pomo i Ambasade Kraljevine Norveške uBosni i Hercegovini.
Stavovi iznešeni u Zborniku radova su stavovi autora i ne izraavaju
stavove Ambasade Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini i
Evropskog defendologija centra.
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
3/422
ZA IZDAVA A prof. dr Duško Vejnovi
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK prof. dr Duško Vejnovi
UREDNIK mr Velibor Lali
PO ASNI ODBOR prof. dr Duško Vejnovi, prof. dr Vaso
Bojani, prof. dr Neven Brandt, (Ljubljana - Slovenija), prof. dr
Miodrag Simovi, prof. dr Dragan Kokovi (Novi Sad - Srbija),
dr Siniša Marii, dr Mile Šikman, mr Velibor Lali, prof. dr elimir
Kešetovi (Beograd - Srbija), prof. dr Dilip Das (SAD), prof.
dr Laurence Armand French (SAD), dr Dominique Wisler
(Švicarska).
PROGRAMSKI I UREIVA KI ODBOR akademik prof. dr Dragoljub
Mirjani, predsjednik, prof. dr uro Šušnji (Beograd - Srbija),
prof. dr Stanko Stani, prof. dr Nenad Suzi, akademik prof. dr Drago
Brankovi, Ranko Preradovi, knjievnik, prof. dr Braco Kovaevi, prof.
dr Vitomir Popovi, prof. dr Ekatarina Stepanova (Moskva – Rusija),
prof. dr Lazo Risti, prof. dr Seema Shekhawat (Mumbaji - Indija),
prof. dr Ostoja uki, prof. dr Miodrag ivanovi, prof. dr Ivan
Šijakovi, prof. dr Rade Tanjga, prof. dr Petar Kuni, prof. dr Boro
Tramošljanin, prof. dr Miodrag Romi, prof. dr Zoran Govedar, doc.
dr Slobodan Simovi, prof. dr Peter Stoett (Montreal - Kanada), dr
Darko Matijaševi, mr Slavko Mili (Nikši - Crna Gora),
Miodrag Serdar, profesor, (Minhen), dipl. soc. Vedran
Francuz.
RECENZENTSKI ODBOR prof. dr uro Šušnji (Beograd -
Srbija), prof. dr Mile Dmii, prof. Dr Levi Kreft (Ljubljana -
Slovenija), prof. dr Mile Raki (Beograd - Srbija), dr Dragan
Radiši (Sarajevo), prof. dr Victor Nemuann, (Rumunija), prof.
dr Siniša Tatalovi (Zagreb – Hrvatska), prof. dr David Last
(Kanada), mr Vladimir Karajica, dr Ostoja Barašin, dr Nedeljko
Debeljak, dr Slobodan Simi, dr Boško uki, prof. dr Nedad Baši,
prof. dr Ari Hello (Finska), prof. dr Dennis J.D. Sandole (SAD),
prof. dr Dane Suboši (Beograd - Srbija), doc. dr Zoran
urevi (Beograd - Srbija), doc. dr Nenad Radovi (Beograd -
Srbija), prof. dr Ljubiša Mitrovi (Niš - Srbija), prof. dr
Zoran Miloševi (Beograd - Srbija), mr Slavko
Mili (Nikši - Crna Gora), mr Haris Pešto, prof. dr
Vladimir Stojanovi (Beograd - Srbija), prof. dr Radoslav
Gainovi (Beograd - Srbija), doc. dr Tatjana Duronji, doc. dr
Nevzet Veladi, doc. dr Slobodan Simovi, prof. dr Radoja Radi, prof
dr. Gordana Ili, prof. dr Saša Mijalkovi, doc. dr Saše
Gerasimoski.
ŠTAMPA Grafopapir d.o.o.
UREDNIŠTVO I ADMINISTRACIJA Srpska ulica 63, 78 000 Banja
Luka, Republika Srpska - Bosna i Hercegovina Telefon/faks:
051/309-470 Veb stranica: www.defendologija.com e-mail:
[email protected] iro raun: 562 099 0000236689
LEKTOR mr Tatjana Ponorac, prof.
KOREKTOR Tin Vejnovi, dipl. ecc.
PREVOD mr Tatjana Ponorac, prof.
TIRA
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
4/422
KAKO PREVAZIIGOVOR MRNJE...? – –
sa meunarodnog naunog skupa na temu „Kako prevazii govor mrnje
(nacionalne, vjerske, rasne, politike)
i netoleranciju u interesu što boljeg etnikog pomirenja, dijaloga i
tolerancije u Bosni i Hercegovini?” odranog 19.10.2013.
godine
u Banjoj Luci
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
5/422
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
6/422
KAKO PREVAZII GOVOR MRNJE OTVORIMO SE ZA RAZLIITOSTI
Poštovani itaoci, pred Vama je Zbornik radova Kako prevazii govor
mrnje,
koji je rezultat Projekta, meunarodnog-naunog skupa odranog u
Banjoj Luci19. 10. 2013. godine. Zbornik je izašao iz štampe
zahvaljujui podršci Projektu od strane Ambasade Kraljevine Norveške
u Bosni i Hercegovini.
U rezultat Projekta i naunog skupa uvedena je potreba prevazilaenja
govo- ra mrnje svagdje, na svakom mjestu, pa i u svim politikim
kampanjama, u svim izborima, kao kolektivna misao narodnog,
graanskog stava i naela. Mnoge poznate narodne poslovice i izreke
su misaona armatura radova u ovom Zborni- ku. Ali, uvaeni autri su
iskovali mnoge sentence i izreke koje su dosegle, a po- negdje i
premašile one iz narodne riznice. Autorove naune mudrosti pomalo
ulaze u narod, njihove keri i sinove, ulaze u javni ivot, njihove
poruke, misli
esto e se citirati u vezi sa raznim ivotnim prilikama... pa ak i u
kontekstu krupnih pitanja iz nauke, filozofi je,
sociologije... itd. Sa jakom misaonom svjei- nom vjerujemo da e
radovi u ovom Zborniku i on kao cjelina biti potezani i ci- tirani
u raznim situacijama kao silan peat vjene istine. Blago tome ko
dovjek ivi, imao se rašta i roditi! Pojedine misli naših i vaših
autora, naših mudraca su snagom svoje svevremenske istine i
univerzalne filozofinosti postupno ,, napu- stile glave svojih
kazivaa i preselile se u podru je opštenaune, filozofske mu-
drosti.
Govoru mrnje neophodno je posvetiti dunu panju naprosto iz razloga
po- što on stalno moe da zaprijeti nacionalnoj bezbjednosti, ali da
i izazove konflik- te. U govoru mrnje koriste se rijei ili simboli
koji vrijeaju pojedince, lidere, jednoetniku, religioznu,
nacionalnu, ili rasnu grupu u cjelini, ili koje vrijeaju pojedince
pravljenjem aluzije na njihovo stvarno ili pretpostavljeno
pripadništvo jednoj etnikoj, vjerskoj, nacionalnoj ili rasnoj
grupi. Imajui u vidu injenicu da su banalnosti i prizemnosti
preplavile našu javnu scenu moe se konstatovati da govor mrnje
direktno vodi u politiko nasilje. On je danas sofisticiraniji
i kamufliraniji. Njega uzrokuje neznanje koje je bitan determinator
netolerancije. Mrnja je negativna emocija. Govor mrnje je u suštini
– antikomunikacija. Antipod mrnje je tolerancija. Na
prostorima Bosne i Hercegovine etno–naci-
onalizam je dominannta politika ideologija. Rije je ubojitija
od maa, a solo-
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
7/422
6
boda govora podrazumijeva odgovornost. U vremenu predizborne
kampanje nesmije se stvoriti klima antiintelektualnog stanja. Ako
politikoj kampanji i parlamentarnim izborima u Bosni i Hercegovini
budemo prilazili na isti nain kao i do sada (npr. od 1990. godine
do danas) moemo oekivati da emo dobiti isti rezultat kao i ranije.
Na graanima je da ocijene da li su izborni rezultati u prethodnih
24 godine bili dobri ili loši, pa u ovoj politikoj kampanji i na
parla- mentarnim izborima treba da odlue odgovorno, moralno, kome e
dati povje- renje i da li treba da mijenjaju pristup. Ako
graani nee mijenjati pristup, ne treba da se ale na rezultate
izbora na kojima e glasati. Ekonomski, politiki, kulturološki,
socijalno i moralno, svima je jasno, nema dileme, da treba
redefini- sati pojedinani ali i opštegraanski odnos prema sebi i
prema svom okruenju, prema izborima analizom trendova koji se
dogaaju u Evropi i svijetu. Graane na izborima ne interesuju sve
namjere politikih partija i njihovih lidera, ve ih interesuju
posljedice koje e te namjere ostvariti u praksi. U principu svako
ima
dobre namjere i mislimo da je to stvar pristojnosti. Dosadašnja
iskustva su poka-zala da obeanja u predizbornim kampanjama uglavnom
se ne realizuju poslije izbora, te da poslije izbora imamo
permanentno loše posljedice. Ako poslije iz- bora imamo permanentno
loše posljedice, svejedno je što je to zasnovano na dobrim
namjerama, jer na kraju dovodi do propasti te zajednice, koja treba
da uspije. Problem kod politikih kampanja i komunikacije u njima,
te izbora kod nas je u tome što su naši lideri suviše egocentrini i
samozaljubljeni i oni misle da sve postoji samo zbog njih. U
modernim razvijenim društvima i dravama lider je inovnik naroda i
nacije i on je odriv samo ukoliko vodi naprijed i u onoj mjeri u
kojoj daje neki plan gdje narod i nacija mogu da uspiju na tom
putu. Li-
deri mogu da pogriješe, ali onog trenutka kada oni neki svoj
interes stave iznadinteresa nacije i naroda i kau: Mada sam postao
problem, ja neu da se sklonim, jer eto, ljudi me podravaju –
tog trenutka on gubi kredibilitet. Bolna tema za nas u Bosni i
Hercegovini, uopšte na Balkanu, je i u tome što je politika mitolo-
gizovana mnogo više nego u „Modernoj Evropi“. To je iz razloga jer
smo mi isto- rijski gledano imali problem sa nacionalnim dravama.
Mi smo bili praktino narodi u stranim dravama. Imali smo
Austrougarsku i Tursku imperiju i u tim imperijama, koje su bile
drave, mi smo imali neki svoj poloaj, ali nismo imali svoju dravu.
Naš kolektivni identitet se ostvarivao kroz etniki identitet, nije
mogao da se ostvaruje kroz politike institucije, jer ih nije bilo i
nije bilo mogue
da ih bude. Pošto kolektivni identitet postoji, on se izraavao kroz
jezik, kulturu i vjeru, jer su to bili jedini atributi za
prepoznavanje zajednice. Dakle, nije bilo drave, nego je bila
zajednica. U našim politikama, politikim kampanjama više ima
propovjedi nego realnih politikih programa. Dre se zapaljivi govori
i obra- a se emocijama, a treba planirati jednu ozbiljnu dravnu
politiku. Ako u Bosni i Hercegovini hoemo cilj, moramo da hoemo i
sredstva koja vode do tog cilja. Treba da odrastemo jednom kao
narod i kao ljudi, treba da prihvatimo cijenu za ciljeve koje smo
prihvatili. Akademska zajednica, nauni radnici hoe, mogu i znaju da
se filozofsko- sociološkim i drugim multidisciplinarnim pristupom
bave problemima, društvenog raslojavanja jezika, odnosno jezikih i
društvenih
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
8/422
7
struktura, odnosom varijacija u jezikoj upotrebi (line i
kontekstualne okolno- sti). Jezik je apstraktan, a govor je
konkretan. Govor je jezik u realizaciji. Govor je skup svih
pojedinanih ostvarenja jezika. Bez govora nebi bilo ljudske
zajedni- ce, a upravo je raznovrsnost i raznolikost jezika
najozbiljnija prepreka takvom zajedništvu; jezik homogenizuje i
diferencira. Jezik kodira, klasifikuje i rangira ljudsko ponašanje,
koje je uvijek nabijeno emocijama. On je temeljni medij so-
cijalizacije i nain na koji se kulturna informacija prenosi.
Jedna od kljunih dilema jeste na koji nain odrediti granicu
izmeu slobode govora i govo- ra mrnje kojim se poziva na
netoleranciju i nasilje. Za uspješnu komunika- ciju kljuno je
razumijevanje kulture, jer je njome odreen kontekst komunika- cije.
Jezik je sredstvo komuniciranja, a jezikim konstrukcijama se
izraavajau odreeni socijalni odnosi i socijalne situacije. On je
sredstvo izraavanja misli, sibolika kristalizacija istorijskog i
duhovnog naslijea. Ljudski govor neispu- njava samo univerzalne
logike zadatke, nego i društvene, koji zavise od speci- fi
nih uslova grupe ili govorne zajednice. Protivrje nost jezika je u
tome što jenjegov zadatak da povezuje i ujedinjuje ljude; ali to
ujedinjavanje jezik ne moe
izvesti, a da istovremeno ne odvaja ljude. Naše zateeno stanje je
takvo da se moramo buditi nasuprot apatiji i rezignaciji i
monetarnoj Evropi suprotstaviti socijalnu Bosnu i Hercegovinu. Na
ovom putu trebamo stvoriti osnovu jednog novog internacionalizma,
na sindikalnom, intelektualnom i narodnom nivou. Istorija sveopšteg
bešaša i konformizma – kada mnogi, nasuprot naunoj etici, etici
poziva, rado plivaju niz struju „pod bijelom ili utom zastavom
predaje i prostitucije svoje savjesti“, svojim bogatim dijelom i
asnim intelektualnim an- gamanom ostavila je primjer kakva treba da
bude uloga intelektualaca u obnovi
humanistike nauke i njene emancipatorske funcije u savremenosti.
Mnogi inte-lektualci su produena ruka vladajuih snaga društvenog
ininjeringa – u funk- ciji status quoa. Intelektualci treba da vode
misaoni proces koji je temelj formi- ranja javnog mnijenja o
odreenim spornim pitanjima, pa tako i o pitanjima kako prevazii
govor mrnje. Javno mnijjenje je površno, lako promjenjivo, esto
zasnovano na zabludama i predrasudama, nepouzdano i subjektivno.
Javnost ine ljudi koji su suoeni sa problemima govora mrnje i
raspravljaju o mogu- nosti njegovor rješavanja. Mi smo aktivna
javnost i pokušavamo uticati na javno mnijenje. Impliciramo
hipotezu da postoji neki konsenzus o problemima ili drukije reeno,
da postoji neka saglasnost o pitanjima koja zasluuju da budu
postavljena. Javnost je otvorena i u suprotnosti je sa birokratskom
organizaci- jom. Treba razgovarati, a to znai graditi
mostove, povezujui suprotne obale. Previše se brblja, a
premalo se misli. Samo kao linost mi smo moralne osobe, jer
odgovornost se vee za linu savjest: zato masa, institucija ne moe
biti odgovorna. Svako nacionalno bie mora se osloniti na „vlastite
snage“, uz duno poštovanje ostalih nacija, ono mora postati duhovna
zajednica slobodnih i odgovornih ljudi, u kojoj svako treba da bude
ono što jeste, da sa puno strasti, ljubavi i obzira brani svoj lini
stav i da otvorena duha prima od drugih i ono što se razlikuje od
njegovog, da prui ruku drugom i drukijem. Govor mrnje je esto
sredstvo manipulacije za ostvarenje skrivenih, naješe
nezakoni-
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
9/422
8
tih interesa i nepravednih ciljeva. Razgovor je tihi poziv na put
do istine i smisla, on je nain na koji se svaki problem moe
riješiti, govorom mr- nje i nasiljem se ništa ne rješava. U našim
uslovima uvijek ispadne loše kad pojmove dubokog znaenja tumae
plitke glave, koje za njih nisu dozrele. Bodler je kazivao da
su itaoci u odnosu na pisca satovi koji kasne. Protagonisti govora
mrnje danas stvaraju velike probleme zamišljenoj dravi Bosni i
Hercegovini. Oni su opasnost po graane, po mir, po njihovu
bezbjednost. Neki mrtvi su i danas ivi, više od mnogih ivih, ije
prisustvo kao da i nije nuno, jer su prije teret, nego radost
zajednice. U pustinji propagirane mrnje u Bosni i Hercegovi- ni
duvaju razliiti vjetrovi, pa i vjetrovi zla. Rijei mudraca nemogu
se uti od vike gomile. Javnost Bosne i Hercegovine
treba lijeiti od zlog jezika i maa ljutog i uspostaviti odnos da
istinita rije bude jedini ma. Mi kao sabesjednici na ovom
naunom skupu zaloili smo se za javno djelovanje protiv govora mr-
nje, za etniko pomirenje, za razvoj politike kulture, dijaloga,
tolerancije, de-
mokratije i odgovornosti uopšte, a posebno u Bosni i Hercegovini.
Akademskiduh je oko koje vidi što drugi ne vide, i on ima u vidu da
razgovor s prošlošu neprekidno traje, te da se svi trebamo otvoriti
za bogatstvo razliitosti. Nunost i neophodnost je postizanje
jedinstva razliitosti...
Glavni i odgovorni urednik
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
10/422
mr Velibor Lali prof. dr Duško Vejnovi
IZAZOVI I DILEME GOVORA MRNJE SA OSVRTOM NA BOSNU I HERCEGOVINU
.........................................................13
Prof. dr Braco Kova evi MEDIJI, MRNJA I SUKOBI NA
BALKANU
.............................................................30
mr Damir Nadarevi TEHNOLOŠKOKOMUNIKACIJSKA PROGRESIJA UZROK
MORALNE DEGRESIJE? GOVOR MRNJE NA INTERNETU I INTERNETSKIM
DRUŠTVENIM MREAMA
............................................................................................43
Dr.sc. Azra Adajli -Dedovi Mr.sc. Edita
Haskovi DUGI PUTEVI PRAVDE
..................................................................................................58
Doc. dr Radomir Neškovi MEUETNIKA MRNJA U KONTEKSTU DRAVE
..........................................75
Dr Mile Raki Dr Ljubo Pejanovi
IZGRADNJA KAPACITETA BEZBEDNOSTI U VIŠENACIONALNIMI
MULTIKULTURALNIM DRAVAMA
.....................................................................84
Prof. dr Mla en Mandi POJAM GOVORA MRNJE I NJEGOV
UPOREDNOPRAVNI PRIKAZ SA POSEBNIM OSVRTOM NA BOSNU I HERCEGOVINU
..................................... 98
Mr Boško upanovi GOVOR MRNJE I JEZIKE MANIPULACIJE U
BOSNI I HERCEGOVINI
................................................................................................
114
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
11/422
10
Mr sci. Zoran Peji i RA A LI GOVOR
MRNJE U BIH DRUŠTVO UPLAŠENIH? ...........................124
Prof. dr Miodrag N. Simovi Doc. dr Milena Simovi PRAVO
NA SLOBODU IZRAAVANJA IZ LANA II/3H USTAVA BOSNE I HERCEGOVINE
I LANA 10 EVROPSKE KONVENCIJE I NOVIJA PRAKSA USTAVNOG SUDA BOSNE I
HERCEGOVINE ....................133
Prof. dr Boro Tramošljanin Prof. dr Miodrag Romi NEMOGUNOST
TOLERANCIJE I DIJALOGA U BOSNI I HERCEGOVIN
.............................................................................................152
Berislavuri Vesna Mijatovi SOCIOEKONOMSKE I POLITIKE
IMPLIKACIJE NETOLERANCIJE I GOVORA MRNJE U BIH
...................................................162
Stamenko Novakovi OPERACIJA „POMIRENJE“
...........................................................................................185
mr. sci. Slavko Mili PREVENCIJA, PODRŠKA I ULOGA CIVILNOG
DRUŠTVA
U SUZBIJANJU ZLO
Doc. dr Nebojša Macanovi ULOGA RELIGIJSKE PEDAGOGIJE U
PREVAZILAENJU MEULJUDSKIH KONFLIKATA IZMEU OSUENIH LICA
......................224
Doc. dr Milenko Vojvodi Prof. dr Duško Vejnovi Prof. dr
Vladimir Stojanovi ANALIZA STAVOVA SREDNJOŠKOLACA O
GOVORU MRNJE NA SPORTSKIM TERENIMA
....................................................................235
Mr Edina Heldi -Smailagi Doc. dr Dalibor
Kesi Mr Emir Muhi
KOMUNIKOLOŠKE I PSIHOLOŠKE DIMENZIJE GOVORA MRNJE
.........251
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
12/422
11
mr Stevan Daki mr Predrag Obrenovi SPECIFINOSTI JEZIKA
I GOVORA MRNJE U BOSNI I HERCEGOVINI
.........................................................................................
260
Dr Goran Maksimovi PSIHOLOŠKI ASPEKTI UGROAVANJA BEZBJEDNOSTI
REPUBLIKE SRPSKE I GOVOR MRNJE
................................................................267
Doc. dr Mirko Stoj inovi DIJALOG, TOLERANCIJA I ETNIKO
POMIRENJE U BIH ............................ 286
Prof. dr Duško Vejnovi Dragan Baši POLIETNINOST I
UKLJUIVANJE
.......................................................................292
Milenko Mrši , predava PRIMJERI NACIONALNIH
MJERA I INICIJATIVA NEKIH EVROPSKIH ZEMALJA U BORBI PROTIV GOVORA
MRNJE .......................301
Mr Dragana Milijevi KRIVINA DJELA POINJENA IZ MRNJE U
KRIVINOM ZAKONODAVSTVU REPUBLIKE SRPSKE
..............................................................310
Mr Suzana Todorovi
ANTISEMITIZAMNAJDUI ZLOIN MRNJE
...................................................318
doc. dr sci. Idriz osi , dipl.ecc GOVOR MRNJE I
MEDIJI
..........................................................................................332
mr ana Vru ini PSIHOLOŠKI ASPEKTI KOMUNIKACIJE
..............................................................340
Doc. dr Jagoda Petrovi
mr Biljana Kova evi GOVOR MRNJE ULOGA I
ODGOVORNOST MEDIJA .................................369
Ljiljana Marinkovi , dipl.pravnik
ETNIKA I VJERSKA MRNJA I KULTURA DIJALOGA U BIH
......................377
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
13/422
Diplomirani sociolog, Gvozden Marijana Diplomirani sociolog,
Francuz Vedran DISKRIMINACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI KAO TEMELJ
GOVORA MRNJE
..............................................................................390
Aleksandar Miladinovi Vitomir
Petri evi Milan Salamadija GOVOR MRNJE NA FEJSBUKU
I NA VIKIPEDIJI
............................................397
Svetlana Krsti , dipl. politikolog – master GOVOR
MRNJE KAO POSLJEDICA NEDOSTATKA ETIKIH I MORALNIH VRIJEDNOSTI
...................................................................
411
UPUTSTVO AUTORIMA
...............................................................................................421
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
14/422
13
IZAZOVI I DILEME GOVORA MRNJE SA OSVRTOM NA BOSNU I
HERCEGOVINU
Pregledni rad
UDK 316.647:323.269.6(497.6)
mr Velibor Lali1 Evropski defendologija centar prof. dr Duško
Vejnovi Univerzitet u Banjoj Luci
Apstrakt: U radu se govori o speci fi nostima
Bosne i Hercegovine i društvenoj opravdanosti istraivanja i
društvene kontrole govora mrnje. Zatim, navode se opšta
konceptualno-metodološka pitanja u okviru ega je dat osvrt na
pojmovno odre enje fenomena. Jedno od klju nih dilema
jeste na koji na in odrediti granicu izme u slobode
govora i govora mrnje. Imaju i navedeno u vidu, saeto su raz-
motrena pitanja odre enja govora mrnje u praksi. Nakon toga,
izvršena je anali- za pravnih propisa kojima se reguliše ova
materija. Pregled pravne literature obu- hvatio je me unarodne
pravne instrumente te kra i osvrt na iskustva nekih evrop-
skih zemalja. Nakon toga, izvršen je pregled zakonodavstva Bosne i
Hercegovine.
Kljune rijei: govor mrnje, Bosna i Hercegovina, sukob,
nacionalna i vjer- ska mrnja, zakonodavstvo.
UVOD2
Istraivanje raznih manifestacija mrnje i netrpeljivosti od posebnog
je zna- aja u politiki nestabilnim i podijeljenim društvima, kao
što je Bosna i Hercego- vina, gdje je mrnja i netolerancija
duboko ukorijenjena u istoriji pa sve do da- našnjih dana. Bosnu i
Hercegovinu na politikom planu karakteriše autoritarni politiki
sistem i graanski rat, kao politika prošlost, meunarodno
prisustvo,
1 Korespondent: mr Velibor Lali, e-mail:
[email protected]. 2 Napomena: U radu su korišteni
odreeni segmenti iz istraivakog izvještaja „Politika kultura
i
govor mrnje u Bosni i Hercegovini“, Evropskog defendologija centra
iz 2011. godine.
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
15/422
14
kao politika sadašnjost, i evropski put, kao politika budunost. Te
tri vremen- ske ravni mogu se dovesti u kontekst tumaenja stanja i
perspektive politike kulture, mrnje i netolerancije na ovim
prostorima. Dijalog i tolerancija, nacio- nalna i vjerska mrnja i
netrpeljivost aktuelna su pitanja za mnoga društva savre- menog –
sve više nesigurnog svijeta. Poseban znaaj imaju u nacionalno i
vjerski heterogenim, politiki polarizovanim i ekonomski
nerazvijenim društvima. Bo- sna i Hercegovina je višenacionala i
kulturno heterogena drava sa dugom isto- rijom nacionalnih i
vjerskih antagonizama, netrpeljivosti, mrnje i sukoba. Isto- rijsko
nasljee netolerancije i brojni politiki, ekonomski i socijalni
problemi savremene Bosne i Hercegovine ine ovu temu vrlo aktuelnom.
Stvaranje stabil- nih institucija, vladavina prava, poštovanje
ljudskih prava i sloboda, poštovanje i prihvatanje kulturnih
razliitosti drugog i druga ijeg temeljni su preduslovi za
stvaranje stabilnog društva i dugoronog mira. Iako je rat u Bosni
Hercegovini davno završen, latentni sukob je prisutan i on se
manifestuje u nacionalno i vjer-
ski obojenom nasilju u vidu ošte ivanja vjerskih objekata,
nadgrobnih spomeni-ka, napada na povratnike, uvrede i provokacije
na pripadnike drugih etnikih i
vjerskih grupa, naroito za vrijeme vjerskih praznika. Poseban
problem je govor mrnje koji se manifestuje ne samo u politikom
ivotu i medijima, ve simbo- like – nacionalistike poruke mrnje
vidljive su na javnim površinama, u urba- nim i ruralnim sredinama,
stvarajui novu mrnju i produbljujui postojeu (Vejnovi et al.,
2011). Sam pojam govora mrnje implicira odreena pitanja i di- leme.
Prvenstveno, radi se o pitanju slobode govora kao jednog od
osnovnih ljudskih prava, s jedne strane, i o govoru mrnje koji vodi
netoleranciji i nasilju u društvu, s druge strane. Na koji nain
omoguiti slobodu govora i ograniiti
retoriku mrnje u javnosti kljuni je izazov za istraivae,
zakonodavce i sve onekoji se bave ovim problemom.
1. GOVOR MRNJE OPŠTA KONCEPTUALNOMETODOLOŠKA
RAZMATRANJA
Pojam govora mrnje je kompleksan i u našoj literaturi nije u
dovoljnoj mjeri obraivan. Problem ini sloenijim injenica da se
jedna ovako sloena pojava
mora posmatrati multidisciplinarno, što nuno name e potrebu
nau
no uteme-ljenog pristupa ovom vanom društvenom pitanju. Jedan takav
pristup zahtije-
vao bi dublju teorijsku analizu, meutim, mi emo se ovdje
zadrati na kratkom prikazu osnovnih obiljeja i deskripciji pojma.
Pitanje govora mrnje je vrlo osjetljivo zbog ograniavanja slobode
govora, koji se smatra jednim od najvani- jih prava graana
nunih za funkcionisanje svakog demokratskog društva. Pravo na
slobodu govora predvieno je dokumentima Ujedinjenih nacija i
Savjeta Evrope i ustavima i zakonima demokratskih zemalja. Meutim,
ti dokumenti takoe predviaju odreene iznimke kada se zloupotreba
slobode izraavanja moe ograniiti zbog moguih štetnih društvenih
posljedica. Pitanje koje se na-
mee jeste koliko daleko ii sa restriktivnim mjerama protiv „govora
mrnje“, a
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
16/422
15
da se pritom ne zadire u slobodu izraavanja kao jedne od temeljnih
ljudskih prava (Erceg, 2004).
Prve rasprave na ovu temu nastale u Sjedinjenim Amerikim Dravama,
oda- kle potiu prva tumaenja govora mrnje i njegovog odnosa sa
slobodom govora. U skladu sa prvim amandmanom amerikog ustava
garantuje se sloboda govora na nain da se zabranjuje zakonodavnoj
vlasti donošenje zakona kojim se ovo demokratsko pravo uskrauje. U
skladu sa tim ustavnim principom govor mr- nje u Sjedinjenim
Amerikim Dravama predmet je akademskih i širih društve- nih
rasprava za razliku od prakse evropskih zemalja ije zakonodavstvo
govor mrnje sankcioniše.
U terminološkom smislu u literaturi i svakodnevnom govoru
upotrebljava se sintagma govor mrnje ili jezik mrnje, što namee
pitanje da li se radi o sinoni- mima ili o pojmovima slinog ali ne
i identinog znaenja. U jednoj radno-kolo- kvijalnoj terminologiji,
govor ili jezik mrnje su sinonimi. Meutim, u strunoj i
nau no sociološkoj, antropološkoj, socijalno psihološkoj i
komunikološkoj ela-boraciji, jezik mrnje se prvenstveno vezuje za
ispoljavanje duha netolerancije
posredstvom medija, dok se govor mrnje vezuje za javne istupe u
ostalim kana- lima komunikacija, formalnim i neformalnim. To
ukljuuje kompletnu javnu sferu – politiku, kulturu, umjetnost,
nauku obrazovanje, sport i dr. (Babi, 2004).
Govor mrnje moemo sagledati iz razliitih perspektiva. Sa
lingvistikog aspekta, radi se o rijeima, izrazima i reenicama
uvredljivog sadraja koje su upuene pojedincu ili grupi zbog
pripadnosti odreenoj rasi, naciji, vjeri, ideo- logiji ili
seksualnom opredjeljenju. Rijei koje se upuuju etiketiraju, kleveu
ili ismijavaju odreenu društvenu grupu i poniavaju osobu koja
pripada toj grupi.
Posebno je od znaaja društveni kontekst u kome se pogrdne poruke
upuuju.Lingvistiki govor mrnje je dosta zanimljiva ali i neistraena
oblast, naprosto zato što je znaenje komunikacijskih poruka uvijek
vezano za kontekst, a savre- mena lingvistika uglavnom izbjegava
raspravu o semantikoj vezi izmeu teksta i konteksta. Govor mrnje se
mora posmatrati i sa komunikološkog aspekta koji pretpostavlja
postojanje namjere govornika sadrane u poruci koju upuuje da
stigmatizuje, povrijedi ili ponizi osobu na osnovu njene
pripadnosti nekoj grupi, zajednici ili ideji onda se i takve poruke
mogu smatrati jezikom mrnje (Škrbi, 2010). Govor mrnje uvijek
proizvodi psihološke efekte na pojedinca i zajednicu kojoj je
upuen, izazivajui strah, zebnju, nelagodu ili ljutnju. Dakle,
psihološki
aspekt govora mrnje sadran je u emocionalnim posljedicama takvog
govora. Takav govor stvara netrpeljivost i mrnju prema pojedincu
ili grupi, a nekad je i poziv na osvetu i nasilje.
Pored navedenog, govor mrnje imanentno je sociološki fenomen. Svaki
vid diskriminacije, netolerancije i nasilja motivisan rasnim,
nacionalnim, vjerskim i drugim oblicima mrnje, ukljuujui i govor
mrnje, posljedica su predrasuda i netrpeljivosti prema drugom i
drugaijem. Ovde se radi o mehanizmima zastra- šivanja, potinjavanja
i kontrole društvenih grupa koje poivaju na drugaijim kulturnim
vrijednostima. Takav koncept društvenih podjela, zasnovanom na ne-
kritikom odnosu prema sebi i drugome – kulturno drugaijem – i
diskriminaci-
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
17/422
16
ji, netoleranciji i nasilju koji su rezultat takve percepcije
stvarnosti, moe se na- zvati paradigmom razliitosti. Dihotomija
grupnih podjela na mi vs. oni, mi naspram ili protiv njih, prisutna
je u svim društvima, u svim istorijskim periodi- ma. Takva
tribalistika polarizacija preivjela je sve oblike društvenih
struktura, od roda i plemena, od naroda i drave, pa sve do
današnjih dana (Lali, 2010). Dakle, „govor mrnje“ ne pripada
oblasti meuindividualnih ve meugrupnih odnosa, izmeu velikih
društvenih grupa poput rasa, nacija, klasa, velikih poli- tikih
grupacija, a ne svakodnevnih razmirica izmeu dva ili više
pojedinaca. Za razliku od individualne mrnje u linim odnosima,
govor mrnje nije determini- san linim karakteristikama aktera,
ve njihovom pripadnošu razliitim druš- tvenim grupama (Vasovi,
2002:16).
Govor mrnje je esto sredstvo manipulacije za ostvarenje skrivenih,
naješe nezakonitih interesa i nepravednih ciljeva. Govorom mrnje se
najviše manipu- liše neobrazovanim, neukim i neupuenim osobama,
tako da se u tom smislu
moe posmatrati i kao propagandna tehnika. On nekad po inje i sa
iznošenjempojedinih istinitih podataka, sa „djeliminom“ istinom ili
iskrivljivanjem istine
(Škrbi, 2010). Manipulativna funkcija govora mrnje zauzima poseban
znaaj u etniki heterogenim i podijeljenim društvima kao što je
Bosna i Hercegovina.3 Da bi jasnije razumjeli manipulativnu
funkciju govora mrnje, osvrnuemo se na teoriju manipulacije. uro
Šušnji definiše manipulaciju kao „smišljen, siste- matski i
kontrolisan postupak ili skup postupaka pomou kojih manipulator,
koristei simbolika sredstva, u za njega pogodnim psihosocijalnim
uslovima, odašilje u masu, preko sredstva komunikacije, odreene
poruke, s namerom da utie na uverenja, stavove i ponašanje velikog
broja ljudi, tako da bi se oni, u
stvarima o kojima ne postoji opšta saglasnost, a za koje su ivotno
zainteresova-ni, usmerili prema ubeenju, stavovima i vrednostima
manipilatora, a da toga nisu ni svesni.“ (Šušnji, 2004: 42) Iz ove
definicije mogue je analizirati osnovne elemente koji ine pojam
manipulacije u kontekstu govora mrnje. Manipulaci- ja nije
mogua bez manipulatora, odnosno izvora ili odašiljaoca poruke – u
ovom sluaju, poruka mrnje koja se odašilje u masu u odreenom
sadraju, obliku i vremenu. Poruka mrnje nije upuena
pojedincu, ve odreenoj društvenoj gru- pi koju karakterišu
odreena obiljeja identiteta. Poruka se saopštava u odree- nim
socijalno-psihološkim uslovima, poput stanja poremeenih društvenih
od- nosa i društvenih napetosti. Naredni element definicije pojma
manipulacije jesu
tehnika sredstva preko kojih se poruka prenosi. Ukoliko se prenosi
pomou nekog uticajnog masovnog medija, njen efekat e biti vei.
Naredno pitanje jeste postojanje problema o kojem ne postoji opšta
saglasnost. Govor mrnje spada u oblast meugrupnih odnosa meu kojim
ne postoji saglasnost oko bitnih druš- tvenih pitanja koja se
odnose na raspodjelu moi i prava i privilegija. Pošto o problemu ne
postoji saglasnost, s druge strane postoji zainteresovanost oko
spornih pitanja. Poruke mrnje izazivaju znaajne posljedice na
meugrupne
3 O nacionalnom nepovjerenju u Bosni i Hercegovini opširnije
vidjeti: Šalaj, B., (2009), Socijalno povjerenje u Bosni i
Hercegovini, Sarajevo: Friedrih Ebert Stiftung; Puhalo, S.,
(2009), Etni ka distanca i (auto)stereotipi gra ana Bosne
i Hercegovine. Sarajevo: Friedrih Ebert Stiftung.
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
18/422
17
odnose, po elji manipulatora, a da masa toga nije ni svjesna.
Teoriju manipula- cije ine zakoniti odnosi izmeu elemenata koje
sadri navedena definicija. Iz konteksta govora mrnje to bi bilo da
postoji zakonita veza izmeu autoriteta manipulatora i efekta poruka
mrnje, izmeu efekta poruke i socijalno-psiho- loških uslova u
kojima se ona saopštava, poput izbora, društvenih skupova odre- ene
društvene grupe, znaajnih datuma u kolektivnom pamenju odreene
grupe, sportske manifestacije i sl.
Neke od definicija govora mrnje koje se sreu u literaturi jeste
preporuka Savjeta Evrope o „govoru mrnje” No. R (97) 20) iz 1997.
godine koja definiše „govor mrnje” kao „sve oblike izraavanja koji
šire, potiu, promovišu ili oprav- davaju rasnu mrnju, ksenofobiju,
antisemitizam i druge oblike mrnje temelje- ne na netoleranciji,
ukljuujui i netoleranciju izraenu agresivnim nacionaliz- mom i
etnocentrizmom, diskriminacijom ili neprijateljstvom prema manjina-
ma, imigrantima ili ljudima imigrantskog porijekla“.
Komitet pravnika za ljudska prava YUCOM u nacrtu metodologije i
strategijeza borbu protiv govora mrnje i zloina mrnje nudi jednu
opštu definiciju po kojoj govorom mrnje se smatra izraavanje koje
sadri poruke mrnje ili netr- peljivosti prema nekoj rasnoj,
nacionalnoj, etnikoj ili vjerskoj grupi ili njenim pripadnicima. U
posljednje vrijeme, govor mrnje obuhvata i govor koji je usmje- ren
u cilju proizvoenja mrnje i netrpeljivosti prema polu i seksualnoj
opredi- jeljenosti, a sve eše ovaj pojam obuhvata i
netrpeljivost prema razliitom poli- tikom i drugom mišljenju kao i
nacionalnom i društvenom porijeklu. Kako se dalje navodi u
dokumentu, suštinska prijetnja u izraavanju mišljenja sa ele-
mentima govora mrnje je u tome što poruka, koja se ovakvim
izraavanjem šalje
graanima, ima za cilj da izazove odreene negativne posljedice za
odreenolice, odnosno grupu lica u zavisnosti od njegovog/njihovog
linog svojstva ili pripadnosti odreenoj grupi. Ovo se moe
manifestovati kroz: stvaranje prezira prema odreenom licu ili
grupi, stvaranje negativnog stereotipa prema odree- nom licu
odnosno grupi, podsticanje diskriminacije i neprijateljstva, osudu
oko- line prema odreenom licu ili grupi, izazivanje osjeanja
nesigurnosti i straha kod odreenog lica/ili pripadnika odreene
grupe, nanošenje fizikih i psihikih bolova odreenom licu odnosno
pripadniku odreene grupe, upuivanje prijet- nji odreenom licu
odnosno grupi, podsticanje i izazivanje nasilja prema odre- enom
licu ili grupi, stvaranje osjeaja kod velikog broja graana da je
takvo
ponašanje prema odreenom licu/grupi društveno poeljno i opravdano,
te iza- zivanje osjeaja kod širokog kruga graana da e takvo
ponašanje biti tolerisano i da nee biti predmet odgovornosti
(Komitet pravnika za ljudska prava YUCOM, 2007).
U jednom od istraivanja o govoru mrnje sprovedenih u Bosni i
Hercegovini diskutuje se o govoru mrnje kao vidu simbolikog nasilja
koji ne vodi nuno fizikom nasilju, ve o strategiji kojom se
privilegovani i marginalizovani identi- teti konstruišu, odravaju i
reafirmišu u skladu sa postojeim odnosima moi u odreenom društvu
(Cvjetianin et al., 2010). Kljuni elementi govora mrnje su –
identitet grupa koje postaju meta govora mrnje, zatim dodjeljivanje
negativ-
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
19/422
nih karakteristika tim identitetima; smještanje identiteta u
simboliki red unu- tar odreenog konteksta, te podsticanje ili
širenje nasilja i netolerancije kao me- hanizma kojim se utvruje,
odnosno dodjeljuje status odreenom identitetu. Na osnovu navedenog,
Cvjetianin i saradnice nude definiciju govora mrnje kao
diskurzivnog nasilja usmjerenog prema odreenim
grupama/identitetima, koje funkcioniše kao strategija politike
drugosti i identitetskih politika unutar dis- kursa moi u
konkretnom društveno-politikom kontekstu (Cvjetianin et al.,
2010).
2. Pitanje odreenja govora mrnje u praksi
Jedna od kljunih dilema jeste na koji nain odrediti granicu
izmeu slobode govora i govora mrnje kojim se poziva na
netoleranciju i nasilje. Organizacija za zaštitu ljudskih prava lan
19 iz Londona, Velika Britanija, sainila je grupu kri- terijuma na
osnovu kojih je mogue procjenjivati da li se radi o govoru mrnje
ili o dozvoljenim formama govora koji se mogu tolerisati (ARTICLE
19, 29–39). Oni su sainili test od ukupno šest osnovnih kriterijuma
koji moraju biti ispunjeni da bi se radilo o govoru mrnje, što
ujedno predstavlja korisno analitiko sredstvo onima koji se bave
ovom problematikom u odreivanju koje su forme govora dozvoljene a
koje nisu. Radi se o sljedeim kriterijumima:
• Kontekst izraavanja; • Govornik / zagovornik izraavanja; •
Namjera od govornika da potie na diskriminaciju, neprijateljstvo
ili nasilje;
• Sadraj izraavanja;• Opseg i magnituda izraavanja (ukljuujui
njegov znaaj u javnosti i sredstvo komuniciranja);
• Vjerovatnoa nastupanja eljene posljedice, ukljuujui i njegovu
nemi- novnost
Što se tie konteksta izraavanja, mora se sagledati društveni i
politiki am- bijent i kontekst u kom je govor nastao i u kom je
dalje širen. Posebno je potreb- no sagledati prirodu postojeih
konflikta u društvu izmeu razliitih grupa. Za- tim mora se uzeti u
obzir postojanje i istorija institucionalne diskriminacije
pre-
ma odreenoj društvenoj grupi ili grupama, istoriju sukoba, pravni
okvir, i nakraju stanje u medijima. Kada je rije o govorniku,
tj. prenosiocu poruka mrnje, bitno je odrediti o
kome se radi, koji je njegov poloaj u društvu, njihov društveni
ugled i uticaj na javnost. Primjera radi, ako se radi o
uticajnim lanovima politikih stranaka, zvaninicima ili osobama
slinog statusa. Posebno je bitno da li je osoba davala izjave mrnje
u svoje lino ime ili tokom vršenja zvanine dunosti.
Potrebno je utvrditi namjeru osobe da svjesno sa namjerom širi
mrnju. Tu je od znaaja jezik kojeg koristi u komunikaciji, ciljevi
koje eli postii, te obim i ponavljanje uvredljivih sadraja.
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
20/422
19
Analiza uvredljivog sadraja je nuan uslova kojeg je potrebno
utvrditi da bi se radilo o govoru mrnje. Posebno treba obratiti
panju šta je reeno, kome je reeno, poput potencijalnim rtvama
diskriminacije ili nasilja, kakvim tonom je reeno i sl.
Kod opsega i magnitude izraavanja treba uzeti u obzir da li su
poruke mr- nje reene u ogranienom okruenju ili su dostupni široj
javnosti, zatim sred- stvo kojim se poruke prenose i intenzitet
izraavanja.
Što se tie vjerovatnoe nastupanja eljene posljedice potrebno je
sagledati da li govor poziva na diskriminaciju, nasilje ili
neprijateljstva, da li je govornik mogao da utie na javnost, da li
je došlo do posljedica, tj. do diskriminacije i nasilja prema grupi
na koju je govor mrnje usmjeren.
3. PRAVNI OKVIR GOVORA MRNJE
3.1. Me unarodni dokumenti
Ujedinjene nacije
Najznaajni dokument Ujedinjenih nacija jeste Povelja Ujedinjenih
nacija (1945), koja u taki (c) lana 55 obavezuje sve lanice na
„poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, bez
razlikovanja rase, pola, jezika ili vjere“.
Nadalje, Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima UN u lanovima 1
i 2 svim ljudima garantuje slobodu i jednakost u dostojanstvu i
pravima, bez obzira na bilo kakvu razliku kao što je rasa, boja
koe, pol, jezik, vjera, politiko ili neko drugo opredjeljenje,
nacionalno ili društveno porijeklo, vlasništvo, roenje ili neki
drugi status.
Takoe, jedan od vanijih dokumenata je Pakt o graanskim i politikim
pra- vima (1966) prema kojem drave danas imaju i zakonsku
obavezu da sankcionišu govor mrnje. Ova obaveza proizilazi iz lana
20 stav 2 u kojem se navodi da e se zakonom zabraniti svako
zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske mrnje koje
predstavlja podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili
nasilje. U Opštemkomentaru br. 11 koji se odnosi na lan 20 Pakta
dodatno se pojašnjava da ovaj lan moe potpuno stupiti na snagu samo
ako postoji nacionalni zakon iz kojeg je oito da su opisana
propaganda i zagovaranje u suprotnosti sa javnom politi- kom, i ako
postoje prikladne mjere sankcionisanja u sluaju kršenja tog
zakona.5
Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije
(1969) predstvalja vrhunac napora Ujedinjenih nacija na polju
izjednaavanja ljudi ra- zliite rasne i druge pripadnosti. Ova
Konvencija predstavlja temeljni dokument
4 Opširnije vidjeti: (Jovanovi, & Nikolina
Grbi Pavlovi, 2010). 5 CCPR General comment 11.
29/07/83
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
21/422
20
za borbu protiv rasizma i netolerancije. Konvencija predlae
razliite konkretne mjere borbe protiv rasne diskriminacije i
„govora mrnje”. Potpisivanjem ovog dokumenta drave lanice osuuju
svaku propagandu i sve organizacije koje se rukovode idejama ili
teorijama zasnovanim na superiornosti neke rase ili grupe lice
izvjesne boje ili izvjesnog etnikog porijekla ili koje ele da
opravdaju ili
podre svaki oblik rasne mrnje i diskriminacije. One se obavezuju da
bez odla- ganja usvoje pozitivne mjere koje imaju za cilj da ukinu
svako podsticanje na takvu diskriminaciju ili na svako djelo
diskriminacije.
Drave se posebno obavezuju: a) da utvrde kao krivino djelo svako
širenje ideja zasnovanih na superiornosti ili rasnoj mrnji, svako
podsticanje na rasnu diskriminaciju, kao i sva djela nasilja ili
izazivanja na takva nasilja, uperena pro- tiv svih rasa ili pomoi
rasistikim aktivnostima, podrazumijevajui tu i njihovo
finansiranje; b) da izjave da su nezakonite i da zabrane
organizacije i aktivnosti organizovane propagande i svaku drugu
vrstu propagandnih aktivnosti koje podstiu na rasnu diskriminaciju,
kao i da izjave da je ueše u ovim organizaci- jama ili u
njihovim aktivnostima kanjivo djelo; v) da ne dozvole javnim
vlastima niti javnim nacionalnim ili lokalnim ustanovama da podstiu
na rasnu diskrimi- naciju ili da je pomau.6
U sklopu pozitivnih antidiskriminacijskih mjera, drave lanice
moraju pu- tem sudova i drugih dravnih institucija osigurati
odštetu osobama koje su ošte- ene rasnom diskriminacijom (lan 6),
dok obrazovne, informativne i kulturne institucije trebaju
preduzeti mjere za borbu protiv predrasuda i promovisati ra-
zumijevanje, toleranciju i prijateljstvo meu narodima i rasnim i
etnikim gru- pama (lan 7). Ove su mjere detaljno razraene u UNESKO
Deklaraciji o rasi i rasnim predrasudama (1978) (Erceg,
2004).
Osim ovim dokumentima, prava, a samim tim i zaštita od svih oblika
diskri- minacije ena, nacionalnih ili etnikih, vjerskih, te jezikih
manjina, starijih oso- ba, mentalno zaostalih osoba, invalida,
izbjeglica, migranata i azilanata zaštie- na su posebnim dodatnim
dokumentima i to: Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije
ena, Deklaracija o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili
etnikim, vjerskim i jezinim manjinama, Deklaracija o ukidanju svih
oblika ne- tolerancije i diskriminacije na temelju religije ili
vjere, Principi Ujedinjenih naro- da o starijim osobama,
Deklaracija o pravima mentalno zaostalih osoba, Dekla- racija o
pravima invalida, Konvencija o statusu izbjeglica, Meunarodna
konven-
cija o zaštiti prava svih radnika migranata i lanova njihovih
porodica, te Dekla-racija o ljudskim pravima osoba koje nisu
dravljani zemlje u kojoj ive.
Savjet Evrope
Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda
(1950) pred- stavlja osnovni dokument Savjeta Evrope kojim se
zabranjuje diskriminacija. U lanu 10, koji nosi naziv „Sloboda
izraavanja“, u stavu 1, prvo se ureuje sloboda izraavanja, da bi se
potom u stavu 2, odredile odreene zabrane ove slobode. Nadalje, u
lanu 14 Evropske konvencije definiše se: „...Uivanje prava i
sloboda
6 Opširnije vidjeti: www.ohchr.org
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
22/422
21
predvienih u ovoj Konvenciji obezbjeuje se bez diskriminacije po
bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja koe, jezik,
vjeroispovjest, politiko i drugo mišljenje, nacionalno ili
socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manji- nom, imovno
stanje ili drugi status.“ Koncept jednakosti i zabrane
diskriminaci- je koja proizilazi iz ovog lana jedno je od
najsloenijih pravnih naela. Protoko- lom 12 Evropske konvencije
usvojenim 2000. godine, lanice su dodatno potvrdi- le potrebu
„sveopšte zabrane diskriminacije”, a naroito od strane organa
javnih vlasti.
Na samitu šefova drava i vlada drava lanica Savjeta Evrope, koji je
odran u Beu oktobra 1993. godine, izraena je zabrinutost zbog
ponovnog oivljavanja rasizma, ksenofobije i antisemitizma, razvoja
klime netolerancije, porasta nasi- lja, naroito protiv migranata i
osoba imigracionog porijekla, kao i razvoja novih vidova
ksenofobije u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma. S
obzi- rom na to, na Bekom samitu je usvojen i Plan akcije za borbu
protiv rasizma,
ksenofobije, antisemitizma i netolerancije. Jedan od sektora na
koji se ovaj Planodnosio je i sektor medija. U lanu 5 Plana, od
medija se zahtijeva da vjerno i odgovorno izvještavaju i
komentarišu o aktima rasizma i netolerancije, kao i da nastave da
razvijaju profesionalne i etike kodekse koje odraavaju ove
zahtjeve.
Preporuka R (97) 20 dravama lanicama o govoru mrnje prvenstveno
defi- niše govor, a zatim naroito nalae da vlade drava lanica treba
da uspostave i odravaju cjelovit pravni okvir koji se sastoji od
graanskih, krivinih i upravnih odredaba o govoru mrnje. U tom
cilju, vlade drava lanica treba da razmotre naine i sredstva kako
bi, izmeu ostalog, na listu moguih krivinih sankcija za govor mrnje
dodale i nalog za obavljanje društveno korisnog rada, zatim
pove-
ale mogunost za borbu protiv govora mrnje kroz graansko pravo, te
da vladedrava lanica kao i organi uprave na nacionalnom,
regionalnom i lokalnom ni- vou, ali i dravni slubenici, imaju
posebnu odgovornost da se naroito u medi- jima uzdre od
izjava koje mogu da se shvate kao govor mrnje ili kao govor koji bi
mogao da proizvede efekte opravdavanja, širenja ili podsticanja
rasne mrnje, ksenofobije i ostalih oblika diskriminacije zasnovane
na netolernciji.
Preporuka R (97) 21 o medijima i promovisanju kulture tolerancije
predvia da problem netolerancije zahtijeva razmatranje kako u
javnosti, tako i unutar medijskih kua.
Veoma vano je napomenuti da je 1994. godine osnovana Evropska
komisija
za borbu protiv rasizma i netolerancije Savjeta Evrope. Ova
Komisija je osnovana s ciljem suzbijanja rasizma, ksenofobije,
antisemitizma i netolerancije koji ugro- avaju ljudska prava i
demokratske vrijednosti u Evropi. Komisija donosi razlii- te
preporuke kojima je cilj revizija zakonodavstva zemalja lanica.
Preporuke nisu obavezujue, ali se u dravama lanicama ozbiljno
razmatraju i uglavnom sprovode u djelo. Tako, na primjer, Opšta
preporuka 2 savjetuje lanicama da uspostave specijalizovana tijela
za borbu protiv rasizma i diskriminacije na dr- avnom nivou. Takoe,
Preporuka 7 o nacionalnom zakonodavstvu za borbu protiv rasizma i
diskriminacije daje smjernice dravama lanicama koje uopšte nemaju,
ili imaju manjkave zakone za borbu protiv rasizma. U ovoj
Preporuci
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
23/422
daju se definicije rasizma, direktne i indirektne diskriminacije,
te prijedlozi za promjenu ustava, krivinog zakona, graanskog i
upravnog prava.
Me unarodne sudske instance
Pod sudom meunarodna tijela podrazumijevaju organe kojima je
povjereno vršenje sudske funkcije. Za pojam suda bitno je
postojanje nadlenosti u odlui- vanju na osnovu zakonskih
propisa, a u skladu sa postupkom koji je sproveden na propisan
nain. U meunarodnim dokumentima o ljudskim pravima nezavi- snost
sudstva je garantovana na dva naina: putem instrumenata „mekog
prava“ i meunarodnim ugovorima.
Statutima ad hok Meunarodnih krivinih sudova za bivšu Jugoslaviju i
Ru- andu, kao i Statutom stalnog Meunarodnog krivinog suda takoe se
predvia zakonsko kanjavanje podsticanja – ukljuujui i verbalnog, na
neki od zloina nad kojima sudovi imaju nadlenost. Tako se u lanu 4
Statuta Meunarodnog
3.2. Uporedno-pravno iskustvo evropskih zemalja
U razvijenim evropskim dravama mjere koje su usvojene u Savjetu
Evrope sprovode se na nacionalnom nivou.
1) Njemaka: Njemaki krivini zakon sadri veoma precizne odredbe pro-
tiv govora mrnje pa je tako kanjivo svaka distribucija propagandnog
materijala „neustavnih“ organizacija kao što su neonacistike
stranke, upotreba simbola takvih organizacija, pozivanje na mrnju i
nasilje protiv odreenih grupa, te odobravanje, negiranje ili
umanjivanje genocida, skr- navljenje uspomena na mrtve. Vano je
naglasiti da u Njemakoj postoji i stalna telefonska linija na koju
graani mogu prijaviti napade neonaci- stikih grupa, te stalni
nadzor nad Internet stranicama sa rasistikim sa- drajem (ECRI,
2001).
2) Velika Britanija: U Velikoj Britaniji postoji niz zakona kojima
se reguliše i govor mrnje i rasizam. Public Order Act (Zakon o
javnom redu) zabra- njuje verbalno i svako drugo nasilje, štampanje
i distribuciju materijala
koje podsti e na rasnu mrnju. Ovo se odnosi i na muziku i na
fi
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
24/422
23
Relations Act (Zakon o rasnim odnosima) zabranjuje i „svjesno ili
nesvje- sno davanje rasistikih izjava kojima se opravdava
diskriminacija“, dok Football Off ences Act (Zakon o
nogometnim prekršajima) zabranjuje ra- sistiko navijanje (ECRI,
2002).
3) Italija: U Italiji je Ustavom zabranjena fašistika stranka, a u
nekoliko za- kona koji se odnose na ovu blast zabranjeno je širenje
ideja koje se zasni- vaju na rasnoj mrnji i superiornosti, i
pozivanju na rasnu pripadnost, etniko i drugo nasilje ili
provokaciju, grupe ili organizacije sa takvim ci- ljevima, upotreba
njihovih simbola na sportskim manifestacijama, kao i opravdavanje
fašizma i genocida. Obzirom da i pored ovih zabrana neke stranke
koriste rasistike poruke u javnoj komunikaciji. Evropska komisi-
ja protiv rasizma i netolerancije (ECRI) je preporuila da se
uvedu i neke ad hok mjere kojima bi se sprijeila upotreba govora
mrnje (ECRI, 2002a).
4) Francuska: U Francuskoj su kanjivi diskriminacija, mrnja i
nasilje naosnovu porjekla, pravdanje zloina protiv ovjenosti
izvršenih u Drugom svjetskom ratu od strane sila Osovine, nošenje
uniformi i amblema koji podseaju na linosti odgovorne za zloine
protiv ovenosti. Francuska koja propisuje najstroije mjere protiv
govora mrnje predvia ak i za- branu javnih podsticanja na
diskriminaciju, mrnju ili rasno nasilje (ECRI, 2002).
3.3. Govor mrnje u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine7
Krivi no zakonodavstvo
Krivini zakon Bosne i Hercegovine predvia u lanu 145a krivino
djelo Iza- zivanje nacionalne, rasne i vjerske mrnje, razdora
i netrpeljivosti koji glasi:
„(1) Ko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku
mrnju, raz- dor ili netrpeljivost meu konstitutivnim narodima i
ostalima, kao i drugima koji ive ili borave u Bosni i Hercegovini,
kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ko krivino djelo iz stava (1) ovog lana poini zloupotrebom svog
polo- aja ili ovlaštenja kaznit e se kaznom zatvora od jedne do
deset godi- na.”
Krivino djelo Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mrnje, razdora
i netrpe- ljivost predviena su i Krivinim zakonom Republike Srpske
(Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 49/03, 108/04, 37/06, 70/06)
(l. 390), Krivinim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene
novine Federacije Bosne i Hercegovi- ne, br. 36/03, 37/03 21/04,
69/04, 18/05) (l. 163) i Krivinim zakonom Brko Distrikta (Slubeni
glasnik Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, 10/03, 45/04, 06/05)
(l. 160).
7 Opširnije vidjeti: Morait, 2010.
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
25/422
24
Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine i Brko Distrikta sadre
kri- vino djelo Neovlašeno posjedovanje ili ugroavanje javnog
reda putem radio ili televizijske stanice (lan 363. stav 2 KZ FBiH,
lan 357 stav 2 KZ BD BiH) koje glasi: (2) „Ko grubo kršei standarde
profesionalnog ponašanja medija i novina- ra, koristi huškaki ili
govor mrnje ili govor koji oito poziva ili potie na nasilje,
narodnosne ili etnike sukobe i time dovede do ugroavanja javnog
reda ili mira, kaznit e se nov anom kaznom ili kaznom zatvora
do tri godine.“ Krivini zakon Republike Srpske ne predvia ovo
krivino djelo.
Zakoni o javnom redu i miru
U odreenom segmentu ova problematika regulisana je i zakonima o
javnom redu i miru Republika Srpske (Slubeni glasnik Republike
Srpske 20/07) i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik
Brko Distrikta BiH 2/02) kao i kantonalnim zakonima o javnom redu i
miru u FBiH (Slubene novine Hercego-
vako-Neretvanskog Kantona 9/09; Slubene novine
Hercegovako-Neretvan- skog Kantona 9/09; Slubene novine Kantona
Sarajevo 9/99 i 2/02; Slubene novine Tuzlanskog Kantona 9/01,
11/01, 11/07 i 14/11). Ovi zakoni propisuju da odreeni oblici
ponašanja kojima se vrijeaju nacionalni, vjerski ili rasni osjea-
ji graana u javnosti predstavljaju prekršaj
(Lui-ati & Bajri, 2013).
Zakon o javnom informisanju
Odredbom lana 41 stav 1 taka 2 Zakona o javnom informisanju
(Slubeni glasnik Republike Srpske, 10/97) propisano je da e se
„nov anom kaznom ili
zatvorom do 60 dana kazniti za prekršaj glavni i odgovorni urednik
javnog glasi-la ako: ...ukupna programska orijentacija i ureivaka
politika javnog glasila bude usmjerena na nasilno rušenje Ustavom
utvrenog poretka, narušavanje te- ritorijalne cjelovitosti i
nepovredivosti Republike, kršenje Ustavom garantova- nih prava i
sloboda oveka i graanina ili na izazivanje i podsticanje
nacionalne, vjerske i rasne mrnje“.
Kodeks o emitovanju radio-televizijskog programa
Kodeks o emitovanju radio-televizijskog programa koji je na osnovu
odredbe lana 39, stav 1 Zakona o komunikacijama BiH (Slubeni
glasnik Bosne i Herce-govine, 31/03) donijelo Vijee Regulatorne
agencije za komunikacije u odredbi lana 2, stav 1, taka 4. definiše
jezik mrnje kao „Jezik/govor koji ima namjeru da ponizi, zastraši
ili podstakne na nasilje ili predrasude protiv osoba ili grupe na
osnovu njihovog spola, rase, dobi, nacionalnosti, seksualnog
opredjeljenja, hen- dikepiranosti, moralnih ili politikih ubjeenja,
socijalno-ekonomskog statusa ili profesije.“
Odredbom lana 4 Kodeksa o emitovanju radio-televizijskog
programa,8 koji nosi naslov „govor mrnje“ propisano je
da:
8 Donijelo Vijee Regulatorne agencije za komunikacije na
sjednici odranoj 31. januara 2008. go- dine.
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
26/422
25
„(1) Radio i televizijske stanice nee emitirati materijal
koji svojim sadra- jem i tonom: a) prenosi jasan i neposredan
rizik od podsticanja etnike ili vjerske
mrenje izmeu zajednica u Bosni i Hercegovini, ili koji od strane
gledalaca moe biti protumaen u smislu poticanja na nasilje,
nered
i nemire, ili koji bi mogao izazvati ili podsticati kriminal ili
krimi- nalne radnje;
b) prenosi jasan i neposredan rizik od uzrokovanja negativnih
poslje- dica koje ukljuuju, ali se ne ograniavaju na smrt, povrede,
štetu nanesenu imovini ili drugu vrstu nasilja, ili skretanje
policijskih ak- tivnosti i medicinskih usluga, ili aktivnosti
drugih slubi za odrava- nje javnog reda sa njihovih uobiajenih
dunosti.
(2) Programski sadraji RTV stanica nee biti usmjereni na kršenje
zajam- enih sloboda i prava ovjeka i graanina ili izazivanje
nacionalne, ra- sne, vjerske i spolne netrpeljivosti ili
mrnje.
(3) U programima RTV stanica nee se emitovati programski sadraji
koji sadre ili podstiu na diskriminaciju i /ili nasilje po osnovu
pripadnosti etnikoj grupi, spola/roda, spolne i seksualne
orijentacije, odnosno podstiu na uznemiravanje ili seksualno
uznemiravanje.
(4) Emitovanje programskih sadraja u kojima se upotrebljavaju
termini iz stavova 1– 4 ovog lana, dozvoljeno je iskljuivo ukoliko
su dio naunog, autorskog ili dokumentarnog rada i/ili predstavljaju
dio objektivnog novinarskog izvještaja i objavljeni su bez namjere
da se podstiu radnje u gornjim stavovima, odnosno sa namjerom da se
kritiki ukae na ta- kve radnje“.
Izborni zakon Bosne i Hercegovine
Prema odredbi lana 1.1 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine,
„izborna kam- panja“ podrazumijeva period utvren ovim zakonom u
kojem politiki subjekt na zakonom utvren nain upoznaje birae i
javnost sa svojim programom i kan- didatima za predstojee
izbore.
U poglavlju 7 Izbornog zakona BiH, u odredbi lana 7.3 stav (1)
propisano je: „Kandidatima i pristalicama politikih stranaka, listi
nezavisnih kandidata i ko- alicija, kao i nezavisnim kandidatima i
njihovim pristalicama, te zaposlenima ili
na drugi nain angaovanim u izbornoj administraciji nije dozvoljeno:
7) koristiti se jezikom koji bi nekoga mogao navesti ili podstai na
nasilje ili
širenje mrnje; ili objavljivati ili upotrebljavati slike, simbole,
audio i vi- deo zapise, SMS poruke, internet komunikacije ili druge
materijale koji mogu tako djelovati.“
Poglavlje 16 Izbornog zakona BiH posveeno je medijima u izbornoj
kampa- nji. Odredbom lana 16.1 propisano je „Mediji u BiH e
pravedno, profesionalno i struno pratiti izborne aktivnosti uz
dosljedno poštivanje novinarskog kodek- sa, te opšte prihvaenih
demokratskih principa i pravila, posebno osnovnog
principa slobode izraavanja.
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
27/422
26
Odredbom lana 16.16 stav (1) Izbornog zakona BiH, „Organ za
regulisanje rada elektronskih medija, nadlean za provoenje zakona i
propisa o medijima, nadlean je u svim sluajevima povrede odredbi o
medijima u vezi sa izborima koje su utvrene ovim zakonom i drugim
zakonima koji regulišu rad medija.“
Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o medijskom predstavljanju
politikih su-
bjekata u periodu od dana raspisivanja izbora do dana odravanja
izbora (Slu- beni Glasnik BiH, 65/08) propisano je da: „RAK, kao
organ nadlean za praenje rada elektronskih medija, primjenjivae
svoj Pravilnik o postupku rješavanja kr- šenja uslova, dozvola i
propisa Regulatorne agencije za komunikacije (Slubeni Glasnik BiH,
18/05), u svim sluajevima nepridravanja odredbi Poglavlja 16 Iz-
bornog zakona BiH i odredbi ovog pravilnika od strane elektronskih
medija“
ZAKLJU AK
Politike (nacionalne) i kulturne (vjerske) podjele su
prepoznatljiva obiljeja u Bosni i Hercegovini što predstavlja
ozbiljan problem za stvaranje graanskog (civilnog) društva za dui
vremenski period. Osnovna obiljeja politike kulture u Bosni i
Hercegovini su provincijalizam, patrijarhalni mentalitet i
nepovjerenja prema drugom i drugaijem. U Bosni i Hercegovini je niz
generacija odrastalo i dozrelo u autoritarnoj politikoj kulturi, pa
je zato teško oekivati da se one pre- orijentišu na demokratski
nain mišljenja, vjerovanja i ponašanja, jer je rije o posve
drugaijoj ljestvici vrijednosti i normi. Pred nama je u Bosni
i Hercegovini veoma vaan i teak zadatak. Mi se moramo uiti
dijalogu i toleranciji, jer sve
naše nevolje proistiu iz injenice što mi ne umijemo da komuniciramo
jedni sadrugima. Drugim rijeima, vladavinu straha postepeno
zamjenjuje vladavina prava. A to je veoma teak i dug proces, jer
rodovsko-plemenska svijest i nain ivota na ovim prostorima teško se
mogu uzdii na ravan univerzalnih vrijedno- sti, normi i pravila
ponašanja. Govor mrnje je esto sredstvo manipulacije za ostvarenje
skrivenih interesa i nepravednih ciljeva. Govor mrnje je i
propagan- dna tehnika kojom se stvara klima netreljivosti i mrnje.
Kljuno pitanje je na koji nain odrediti granicu izmeu slobode
govora i govora mrnje kojim se po- ziva na netoleranciju i nasilje.
Od posebnog je znaaja razumijeti društveno okruenje i kontekst u
kome se govor mrnje ispoljava, kao i poziciju i status
onog ko govor mrnje širi, te njegovou namjeru, sadaj, dostupnost i
posljedice poruka mrnje. Jaanje demokratskih vrijednosti i obrazaca
ponašanja, dijalog i tolerancija i efikasan zakonski okvir i
primjena normi nuni su uslovi za suprot- stavljanje govoru mrnje u
Bosni i Hercegovini.
LITERATURA:
violence. Policy Brief. Preuzeto: 1.7.2013.
http://www.article19.org/resources.
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
28/422
27
php/resource/3572/en/interdiction-de-l%E2%80%99incitation-
%EF%BF%BD%C2%A0-la-discrimination, %EF%BF%BD%C2%A0l%E2%80
%99hostilit%EF%BF%BD%C2%A9-et-%EF%BF%BD%C2%A0-la-violence.
– Babi, D. (2004). Bosna i Hercegovina Jezik mrnje u javnoj
sferi Fenomenološ- ko-tipološke naznake karakteristine za ove
prostore. Regionalni glasnik za
promociju kulture, manjinskih prava i me uetni ke
tolerancije, br. 2, str. 4–11. – Cvjetianin, T., Sevima
Sali-Terzi, S., Deki, S. (2010). Strategije isklju iva-
nja: govor mrnje u BH javnosti. Sarajevo: Mediacentar. –
Erceg, T. (2004). Rasna netrpeljivost i „govor mrnje“ –
me unarodni i hrvat-
ski standardi i praksa. Zagreb: Centar za ljudska prava. –
European Commission against Racism and Intolerance [ECRI]. (2001).
Se-
cond Report on Germany, Strasbourg, 3 July 2001. – European
Commission against Racism and Intolerance [ECRI]. (2002a).
Se-
cond Report on Italy, Strasbourg, 23 April 2002.
– European Commission against Racism and Intolerance[ECRI]. (2002).
LegalMeasures to Combat Racism and Intolerance in the Member States
of the Council of Europe, Strasbourg, 2002.
– Jovanovi, C., & Nikolina Grbi Pavlovi, N. (2010).
Meunarodnopravni as- pekti govora mrnje. U: Govor
mrnje (str.179 –191). Banja Luka: Defendolo- gija centar za
bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraivanja.
– Lali, V. (2010). Paradigma razliitosti mi naspram oni – izmeu
nasilja i to- lerancije. U: Govor mrnje (str. 22–31). Banja
Luka: Defendologija centar za bezbjednosna, sociološka i
kriminološka istraivanja, Banja Luka.
– Lui-ati, M., Bajri, A. (2013). Sarajevo, Procesuiranje kaznenih
djela po i-
njenih iz mrnje u Bosni i Hercegovini – Perspektiva tuitelja.
Sarajevo: Anali-tika. – Morait, B. (2010). O potrebi
definisanja i mjeri sankcionisanja govora mrnje
u izbornom procesu. U: Govor mrnje (str. 44–53). Banja Luka:
Defendologi- ja centar za bezbjednosna, sociološka i
kriminološka istraivanja.
– Puhalo, S. (2009). Etni ka distanca i (auto)stereotipi
gra ana Bosne i Herce- govine. Sarajevo: Friedrih Ebert
Stiftung.
– Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 36/03,
37/03 21/04, 69/04, 18/05 (Krivini zakon Federacije Bosne i
Hercegovine).
– Slubene novine Hercegovako-Neretvanskog Kantona 9/09 (Zakon o
jav-
nom redu i miru Hercegovako-Neretvanskog Kantona). – Slubene
novine Hercegovako-Neretvanskog Kantona 9/09 (Zakon o jav-
nom redu i miru Hercegovako-Neretvanskog Kantona). – Slubene
novine Kantona Sarajevo 9/99 i 2/02 (Zakon o javnom redu i
miru
Kantona Sarajevo). – Slubene novine Kantona Sarajevo 9/99 i
2/02 (Zakon o javnom redu i miru
Kantona Sarajevo). – Slubene novine Tuzlanskog Kantona 9/01,
11/01, 11/07 i 14/11 (Zakon o jav-
nom redu i miru Tuzlanskog Kantona)
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
29/422
28
– Slubene novine Tuzlanskog Kantona 9/01, 11/01, 11/07 i
14/11 (Zakon o jav- nom redu i miru Tuzlanskog Kantona).
– Slubeni glasnik BiH, br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04,
30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 08/10 (Krivini zakon Bosne i
Hercegovine).
– Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, 18/05 (Pravilnik o
postupku rješavanja kršenja uslova, dozvola i propisa Regulatorne
agencije za komunikacije).
– Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, 31/03 (Zakon o
komunikacijama BiH). – Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine,
65/08 (Pravilnik o izmjeni Pravilnika
o medijskom predstavljanju politikih subjekata u periodu od dana
raspisiva- nja izbora do dana odravanja izbora).
– Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH (Zakon o javnom redu i
miru Brko Distrikta BiH).
– Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 2/02 (Zakon o javnom
redu i miru Brko Distrikta BiH).
– Slubeni glasnik Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine, 10/03,
45/04, 06/05(Krivini zakon Brko Distrikta Bosne i
Hercegovine).
– Slubeni glasnik Republike Srpske 20/07 (Zakon o javnom redu
i miru Repu- blike Srpske).
– Slubeni glasnik Republike Srpske 20/07 (Zakon o javnom redu
i miru Repu- blike Srpske).
– Slubeni glasnik Republike Srpske, 10/97 (Zakon o javnom
informisanju). – Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 49/03,
108/04, 37/06, 70/06, (Krivini
zakon Republike Srpske). – Šalaj, B. (2009). Socijalno
povjerenje u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Friedrih
Ebert Stiftung.– Škrbi, I. (2010). Govor mrnje: Intervju sa prof.
dr Aleksandrom Bogdani- em, profesorom komunikologije na
Komunikološkom koledu u Banjaluci. Buka – Online magazine.
Objavljeno: 11.1.2010http://www.6yka.com/govor- mrznje. Veb sajt
posjeen: 11.2.2010.
– Šušnji, . (2004). Ribari ljudskih duša. Beograd, igoja
štampa. Komitet pravnika za ljudska prava YUCOM. Govor mrnje i
zloin mrnje kao institu- ti meunarodnog i domaeg prava, Nacionalna
koalicija za toleranciju pro- tiv zloina mrnje, Beograd, 2007.
http://www.yucom.org.rs/rest.php?tip=ve
stgalerija&idSek=24&idSubSek=70&id=1&status=drugi.
– Vasovi, M. (2002). Govor mrnje. Fakultet politikih nauka,
Beograd: Priz- ma, Mesene politike analize, Centar za
liberalno-demokratske studije.
– Vejnovi D., Lali V., Grbi N., Pavlovi G.,
& Ponorac T. (2011). Politi ka kul- tura i govor mrnje u
Bosni i Hercegovini. Banja Luka: Evropski defendologija
centar.
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
30/422
CHALLENGES AND DILEMMAS OF HATE SPEECH WITH REFERENCE TO
BOSNIA
AND HERZEGOVINA
Abstract
The paper discusses specificities in Bosnia and Herze- govina and
social justifiability of studying and social control of hate
speech. Furthermore, general concep- tual-methodological issues are
given with a view on conceptual definition of the phenomenon. One
of the key dilemmas here is how to define the line be- tween
freedom of speech and hate speech. Taking into account the
aforementioned, a concise view on
the issues of the de fi
nition of hate speech is given.This is followed by an analysis of
legal regulations that govern this matter. The legal references
pointed out here include the international legal instruments and a
short review of the experience of some of the European countries.
In addition, there is an overview of legislation of Bosnia and
Herzegovina. Keywords: hate speech, Bosnia and Herzegovina,
conflict, national and religious hatred, legislation.
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
31/422
Pregledni rad
Fakultet politi kih naukaUniverzitet u Banjoj Luci
Apstrakt: Uloga i zna aj medija su veoma veliki
kako u svakodnevnom ivo- tu , tako i u kulturnom, duhovnom i
politi kom ivotu savremenog ovjeka. Njiho- va
mo u pogledu politi kog oblikovanja ljudi i
oblikovanja javnog mnjenja je veo- ma izraajna. U postupku
propagandnog uticaja na javno mnjenje koriste razne manipulativne
postupke kako bi ostvarili odre ene interese i ciljeve. Putem
medi-
ja politika ostvaruje svoje ekonomske, ideološke,
politi ke pa i vojne akcije. Rat u
bivšoj Jugoslaviji i bivšoj Bosni i Hercegovini vo en je i
putem medija. Medijski rat još uvijek širi govor mrnje
ime i dalje izaziva sukobe i dezintegracione procese na
prostoru Balkana.
Kljune rijei: mediji, propaganda, mrnja, sukobi, Balkan, novi
svjetski po- redak
UVOD
Ne treba posebno napominjati da je, u pogledu politikog oblikovanja
ljudi,mo „masovnih medija“ veoma velika. „Kada bih morao da
odluim da li da ima- mo vladu a da nemamo novine, ili da imamo
novine ali ne i vladu, bez oklijevanja bih se opredijelio za ovo
drugo“, napisao je Tomas Deferson 1787. godine, kada je
ameriku štampu inilo svega tridesetak kratkih nedjeljnika koji su
zauzimali izrazito stranake interese. Šta bi tek danas rekao, dva
vijeka nakon ovih rijei, kada su sredstva informisanja postala trea
industrijska grana u Americi sa hilja- dama dnevnih i nedjeljnih
listova, specijalizovanim asopisima i radio stanica- ma, izdavakim
kuama, televizijom i Internetom?
Senator Vilijam Fulbrajt je, u povodu rasprave o odnosu izmeu vlade
i medi-
ja na jednoj sjednici Senata 1966. Godine, rekao: „veoma je
zanimljivo da se toli-
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
32/422
31
ki broj naših uglednih novina pretvorio gotovo u agenciju ili
dodatak vlasti; da ne dovode u pitanje ili ak ne preispituju
vladinu politiku“. Naravno, mediji nisu smjeli dovoditi u pitanje i
preispitivati vladinu politiku jer predstavljaju cjelinu u kojoj
dolaze do izraaja zajedniki dravni i korporativni interesi; mediji
nisu ništa drugo nego dadatak vlasti i instrument preko kojeg se
vlast opravdava.
Promjena mišljenja kod ljudi zahtijeva suptilno korištenje raznih
sredstava u postupku tzv. „ispiranja mozga“. U manipulativnom
postupku oblikovanja mi- šljenja javnosti zajedno sa svojim
saveznicima SAD koriste razliita sredstva ime se pokazuje da
„demokratija nije nuno vezana za slobodu“ (omski), te da su „nune
iluzije“ dio zapadne kulture koje podrazumjevaju „kontrolu uma“,
tj. kon- trolu proizvoenja razliitih oblika „istine” koje
odgovaraju korporacijama i poli- tikim elitama. Nije uloga novinara
i medija da stvaraju javno mnjenje, nego da se bespogovorno
priklone vladajuem mišljenju, a oni koji pokušavaju bivaju od-
stranjeni poznatim sredstvima. Model korporativnog oligopolizma
podrazumi-
jeva dravnu kontrolu medija koja je svoj najviši stepen
dostigla upravo u visoko-razvijenim zemljama i posebno u SAD gdje
kontrolu medija ostvaruju oni koji kontrolišu dravu, odnosno oni
koji imaju mo da dravom vladaju i koji nastoje da ostvare
jedan globalni sistem kojim bi Sjedinjene Drave dominirale i unutar
kojeg bi se interesi amerikog biznisa ostvarivali. Najvei dio
svijeta sainjavao bi jednu „Veliku oblast” koja bi iskljuivo
bila potinjena interesima amerike eko- nomije: drugim
kapitalistikim dravama bio bi dozvoljen ulazak u tu oblast, ali pod
uslovom da taj ulazak ne ugrozi amerike interese. Tako bi SAD
ostvarivale svoju kontrolu na globalnom nivou i ovim „novim
poretkom“ - upravljale.
SVJETSKA VLADA NOVOG SVJETSKOG PORETKA
Takozvani „novi svjetski poredak“, podrazumijeva uspostavljanje
tzv. „nadna- cionalne drave“ oemu je govorio bankar Dejvid
Rokfeler, mentor „Savjeta vanj- skih odnosa“ i predsjednik
Trilateralne komisije, 1991. godine na zasjedanju te „nadnacionalne
vlade“ svijeta: ‹›Savremeni svijet e biti savršeniji i uravnotee-
niji ako uspostavimo jednu svjetsku vladu. Nadnacionalna vlast
svjetskih banka- ra i intelektualnih elita ima prvenstvo nad pravom
naroda na samoopredjeljenje
a to je na elo koje smo slijedili tokom vjekova“.Iz prethodne
definicije jasno proizilaze dvije bitne komponente:
1. „novi svjetski poredak“ se temelji na uspostavljanju „svjetske
vlade“ ( „elite vlati“) koju ine bankari i intelektualci
(novinari, intelektualci, politiari, diplomate, korporativne
elite); time se ostvaruje zahtjev koji je u knjizi De iure et pacis
(O pravu rata i mira) iznio Grocius raspravljajui o meunarod-
nom pravu istiui da je istomišljenstvo (npr. danas efektirano
djelovanjem Savjeta bezbjednosti OUN pod uticajem SAD) o bitnim
elementima meu- narodne politike osnova i jedina nada za budui mir
ovjeanstva;
2. iz pomenute definicije se vidi da se vlast „svjetske vlade“, tj.
„nadnacionalne
vlade“, „meta“ ili „supra vlade“, izdie iznad nivoa
nacionalnih vlada, odno-
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
33/422
sno iznad nivoa meunarodnog „ prava“ naroda na
samoopredjeljenje; dru- gim rijeima, zagovornici uspostavljanja
„svjetske vlade“ i „novog svjetskog poretka“ stoje na stajalištu
tzv. „teorije ograni enog suvereniteta“: „svjetska
vlada“ ima transnacionalnu, nadnacionalnu, meta ili supra
suverenost (dok graanske, nacionalne drave imaju ogranieni
suverenitet).
„Svjetska vlada“ ima razliite institucije dominacije preko kojih
ostvaruje svo- ju globalnu ekonomsku, politiku, vojnu,
diplomatsku, informativnu i kulturu mo, odnosno ima razliite
institucije realizacije koncepta globalnog neokoloni- jalizma
i neoimperijalizma: represivne (NATO, Svjetski sud, MMF, itd.), i
ne re- presivne („ne vladine“ i vladine meunarodne
organizacije, razliite medije).
U spisu pod nazivom Trnovit put u novi svjetski poredak (1974)
Riard Gar- dner kae: „Ako odmah ne stvorimo svjetsku vladu, ne
izvršimo reviziju Povelje OUN i ne opunomoimo Svjetski sud da ima
najveu vlast - nee biti progresa.
Jednom rije ju dom svjetskog poretka treba dizati od
temelja, a ne od krova. Jošneposrednije reeno, oko pojma nacionalne
suverenosti treba stvoriti obru dje-
limine ali stalne erozije, ime e se postii mnogo više nego
zastarjelom tehni- kom frontalnog napada. Neophodno je proširiti
domen djelovanja oruanih sna- ga OUN na sve sektore globalnih
ratnih arišta... u kojima e takve snage imati zadatak patroliranja
internacionalnim graninim i ostalim demarkacionim lini- jama,
uz nadzor slobodnih demokratskih izbora u svim zemljama i uz
verifikaci- ju sprovoenja politike oruanog
nemiješanja“.
Iz navedene definicije je jasno da njen autor insistira na
stvaranju „svjetske vlade“ i „svjetskog suda“ koji e imati
apsolutnu vlast i ije e postojanje nuno
dovesti u pitanje nacionalne suverenosti pa i tako što e
voluntaristiki subjektsvjetske moi preko tzv. „demokratskih izbora“
(ili postavljanjem pitanja tzv. „demokratije“ i „ljudskih prava“)
stalno dovoditi u pitanje nacionalni suvereni- tet. I mada je
apologeta i jedan od kreatora „novog svjetskog poretka“, bivši
pred- sjednik Dord Buš u svom govoru u OUN 1. oktobra 1990. godine
uvjeravao svijet govorei o „novom svjetskom poretku kao eri mira“,
pokazalo se i još se uvijek pokazuje da se utemeljenje „novog
svjetskog poretka“ kao legalnog pore- tka sile, odvija i ratom,
kršenjem meunarodnog prava, ograniavanjem suvere- nosti drava,
podgrijavanjem politikih, etnikih i vjerskih nemira i sukoba, mi-
ješanjem u „unutrašnje stvari“ drava emu se dovodi u pitanje
i ograniava nji-
hova sloboda. Balkan, kao i mnoga druga neuralgina podru ja
svijeta, upravo potvruju ovaj stav.
MEDIJI, PROPAGANDA I JAVNO MNJENJE
Kao što dobro znamo, mediji igraju ogromnu ulogu u svakodnevnom
kultur- nom, duhovnom i politikom ivotu savremenog Amerikanca snano
oblikujui njegovu svijest, stavove, mišljenje i ponašanje. Danas su
Sjedinjene Drave ne-
sumnjivo prva zemlja informisanja u svijetu. I to nije nimalo
sluajno, jer ulogu
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
34/422
33
i znaaj medija moramo dovesti u vezu sa ulogom i znaajem amerike
politike i amerikih interesa u svijetu, a oni se odnose na ameriku
projekciju izgradnje - novog svjetskog poretka.
Mediji su veoma mona sredstva uticaja. U multietnikim zajednicama
mogu doprinijeti širenju ideja mira, povjerenja i tolerancije, ali
isto tako mogu propa- gandno širiti i netoleranciju, stereotipe i
govor mrnje. U proteklom ratu na globalnom, kao i regionalnom
podru ju Balkana, bivše Jugoslavije i BiH, mediji su bili
podstrekai mrnje jer su u balkanskom sukobu „postali jedna od
zarae- nih strana koja se više nije prikazivala kao neutralna i
nepristrasna“ (Peter Brok).
Preko medija politika propagandno utie na javno
mnjenje kako bi ga pri- dobila za provoenje svojih ideoloških,
politikih, ekonomskih, vojnih akcija. Ako je rat nastavak
politike drugim (vojnim) sredstvima, onda je mir (nakon rata) mogui
ili stvarni nastavak rata drugim (ne vojnim) sredstvima. Vojniki
rat u Bosni i Hercegovini je prestao, ali je nastavljen rat drugim
sredstvima: pro-
pagandim, politi kim, ideološkim, edukativnim, vjerskim, medijskim,
porodi
-nim. Mediji su, pred poetak vojnikog rata, u toku njega, a i
poslije njega, igrali
i još uvijek igraju veliku propagandnu ulogu. Mediji snano uestvuju
u obavljanju kritikog odnosa prema nekoj pojavi,
tako što se bave postupkom „klasifikovanja svijeta“ u okvirim
„diskursa vladaju- ih ideologija“ (S. Hol). A, to se odnosi na
neprestalno maniheistiko podvlae- nje linije razlikovanja:
„ispravnog“ od „neispravnog“, „normalnog“ od „nenor- malnog“,
„pravilnog od nepravilnog“, „dobrog“ od „lošeg“, „moralnog” od
„nemo- ralnog”, itd. U „svom“ ratu, „medijskom ratu“ razlikovanja
ovih dihotomija, me- diji esto izazivaju moralnu paniku na stvarna,
ali i izmišljena stanja i dogaa-
je. Primjera za opravdanje ove tvrdnje ima mnogo, a neke od
njih, vezane zapredratne i ratne prilike u bivšoj Jugoslaviji i
bivšoj BiH, emo i navesti. Kao što je poznato, Njemaka i Austrija
su podravale i podrale otcjepljenje
Hrvatske i Slovenije od Jugoslavije i tako u vrijeme graanskog rata
doprinijele radikalizovanju sukoba. Da bi jedan nelegalan in sa
stajališta meunarodnog prava opravdale, morale su svom javnom
mnjenju preko apsolutno kontrolisanih medija plasirati
dezinformacije i propagandne stereotipe o Srbima. Satanizacija i
demonizacija Srba kulminirala je u stavovima i istupima tadašnjih
visokih dr- avnih slubenika Zapadnih zemalja što je veoma mnogo
uticalo na opredjelje- nje njihovog javnog mnjenja i produbljavanje
sterotipa o Srbima. Tako su ta sa-
tanizacija i demonizacija zapoinjali u dravnoj instituciji, a zatim
su se preko dravno kontrolisanih medija prenosili na njihovo
stanovništvo. Iza napada na tzv. stvaranje „Velike Srbije“,
stvarala se „Velika Hrvatska“, a Srbija postajala sve manja. Da bi
je oskatili i otrgnuli od nje koji dio, opet e pokrenuti
priu o „Veli- koj Srbiji“, „velekosrpskoj ideji“, „okupatoru“,
„agresoru”, „hegemonistikom“ ili „komunistikom Beogradu“,
„ugnjetakoj nacija“, „srboetnicima“, „srbokomuni- stima“ itd. Srbi
su u ratu, ali i u filmovima snimljenim nakon raspada bivše SFRJ i
dalje stigmatizovani, satanizovani i predstavljani kao „runi,
prljavi i zli“. Naj- eši stereotip koji o Srbima vlada na Zapadu je
da su Srbi „prgav, svojeglav i neposlušan narod, sa religijom koja
lii na jeres“; srpsko „ouvano irili no pi-
8/20/2019 Kako Prevazici Govor Mrznje
http://slidepdf.com/reader/full/kako-prevazici-govor-mrznje
35/422
34
smo dokaz je nedozvoljene samostalnosti“; „Srbi pripadaju drugoj
civilizaciji, izvan evropske matice, pod uticajem vizantijske i
evropske kulture“. U bestijal- noj propagandnoj histeriji Srbi su
proglašavani i kao „hajduci“, „opanari“, „vi- zantijci“,
„genocidni“, „nacisti“, „neprijatelji demokratije“, „ne
civilizovani Bal- kanci“, „skloni atentatima i ubistvima vladara“,
„inadije“, „nasrtljivci“, „megalo- manska i ratnika nacija“, i kako
sve ne. U svojoj bestijalnoj propagandi „Ameri- kanci koriste dva
osnovna oruja: avijaciju i informaciju, to jest fiziko bombar-
dovanje neprijatelja i elektronsko bombardovanje ostatka svijeta“
(Bodrijar). Ovakva antisrpska propaganda poticala je od ranije
formiranih stereotipa, iz perioda Austro-Ugarske, i u sebi je
nosila snaan peat revanšizma iji je cilj bio secesija Hrvatske i
Slovenije, te raspadanje Jugoslavije.1
Satanizovanje Srba posljedica je srpskog otpora razbijanju
Jugoslavije koju su osjeali kao svoju domovinu, kao što Amerikanci
osjeaju svoju zemlju kao svoju domovinu, Francuzi svoju ili Nijemci
svoju i koje bi, isto tako, osjaali kao svoje
domovine i u trenucima kada bi im se pod uticajem nekog sopoljnog
faktora –raspadale. Nekadašnji ministar inostranih poslova SAD,
Dejms Bejker, je rekao „da se
SAD i NATO bore protiv neprijatelja civilizacije i humanosti“, što
je znailo da su ameriki interesi determinisani ovjekoljubljem i
civilizacijskom dunošu pre- ma ovjeanstvu. U svom udnom „etikom
teocentrizmu“ Zapad se ponaša kao nekakav Deus Absconditus. Zapad
misli da ima „boiji mandat“ i „dunost da uredi slabe i haotine
narode“ (Ruzvelt), i zato Zapadnjaci misle da im je „povje- reno
ukupno ovjeanstvo“ nad kojem imaju „moralnu
nadmo “.2
Tako e, upravo u tom smislu, Toni Bler i govorio da rat protiv
Srbije nije samo
vojni sukob, nego da je to „borba izmeu Dobra i Zla“ i da
„NATO nee dozvolitida Zlo nadvlada“. Tako se zapadnjaka moralanost
zapravo izraava kao koloni- jalizam, i imperijalizam
„zapadnog tipa“ i jeste utemeljen u elji da se „drugi kolonizuju,
civilizuju, fiziki posjeduju, preobrate i progutaju kao zaostali i
po- dreeni“ (Hana Arent). Istovremeno, to pokazuje da odreivanje i
definisanje nekog zla kao odlike jedne grupe, mada je to zlo
imanentno i drugim grupama - neodgovorno.
Da bi se razumjela zapadnjaka medijska propagandna histerija
navešemo, samo za ilustraciju, neke stavove. Helmut Kol, bivši
njemaki kancelar, zalagao se za, kako je govorio, „uništenje
poslednje oaze komunizma“ (Srbije – op. B.K),
a njegov ministar inostranih poslova Klaus Kinkel je govorio da:
„Srbiju treba baciti na koljena“. Tako su pred i u toku rata u
bivšoj Jugoslaviji, a s poetka 90- tih godina propagandnim
stereotipima mrnje govorila djeca i unuci onih oeva
1 Rat je, kao društveni fenomen, fascinirao mnoge knjievnike
pjesnike, glumce, npr. Jingera, Apo- linera, Koktoa, Marinetija.
Kada je u pitanju odnos prema Srbima, nisu samo politiari i mediji,
nego su i intelektualci širili propagandni govor mrnje. Za
Kajzerlinga su Srbi „primitivna rasa ratnika i razbojnika“, za
Gintera Grasa, koji je takoe podrao „humanitarnu intervenciju“
NATO- a na Srbiju, „agresori su u prvom redu Srbi“, a za Habermasa
je „opravdana NATO agresija“. Suzan Sontag e govoriti o „pravednim
ratovima“, a Edgar Moren, Andre Gliksman, Anri Levi, i mnogi drugi
intelektualci, e prihvatiti apriornu propagandnu priu o „srpskoj
krivici“...
2 D. R. Simi, Poredak sveta, Beograd, 1999. str. 300.
8/20/2019