Kako Radi EU

7/29/2019 Kako Radi EU

1/52

Europska unija

Va vodi kroz institucijeEuropske unije

Kako radi EU


2/52

Ovu brouru i druga kratka i jasna objanjenja o EU moete pronai na:ec.europa.eu/publicationsEuropska komisija

Opa uprava za inormiranjePublikacijeB-1049 Bruxelles

Ilustracija na naslovnici: EK

Podaci za katalogiziranje se nalaze na kraju ove publikacije.

Luksemburg: Ured za slubene publikacije Europskih zajednica, 2006.

Europske zajednice, 2007.Reprodukcija je dozvoljena ukoliko je naveden izvor.

Prijevod i tisak: Delegacija Europske komisije u RH, 2009.

Tiskano na bijelom papiru koji ne sadri klor.


3/52

Kako radi EU

Va vodi kroz institucijeEuropske unije


4/52

SadrajUvod u Europsku uniju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

Ugovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Kako EU donosi odluke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Europski parlament:

glas naroda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

Vijee Europske unije:glas drava lanica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Europska komisija:

promicanje zajednikog interesa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

Sud Europskih zajednica:

osiguranje provedbe prava Zajednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

Europski revizorski sud:

kontrola pravilnog troenja fnancijskih sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

Europski gospodarski i socijalni odbor:

glas civilnoga drutva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

Odbor regija:

glas regionalne i lokalne vlade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

Europska investicijska banka:

fnanciranje ekonomskog razvoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

Europska sredinja banka:

upravljanje eurom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

Europski puki pravobranitelj:

istraivanje vaih pritubi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

Europski nadzornik zatite podataka:

zatita vae privatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

Agencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43


5/52

3

K

AKOR

ADIEU

UVODUEUROPSKUU

NIJU

Europska unija (EU) obitelj je demokratskih

europskih drava koje zajedniki rade kako

bi poboljale ivot svojih graana i izgradile

bolji svijet.

Iako u novinske naslove najee dospijevaju

vijesti o obiteljskim prepirkama i povremenim

kriznim situacijama do kojih dolazi u radu Europ-

ske unije, daleko od oiju javnosti Unija je zapravo

vrlo uspjena. U samo neto vie od pola stoljea,

ona je ostvarila mir i napredak u Europi, jedin-

stvenu europsku valutu (euro), te jedinstveno

trite bez granica i prepreka za kretanje roba,

ljudi, usluga i kapitala. Postala je glavna trgovaka

sila, te svjetski lider u podrujima kao to su zatita

okolia i razvojna pomo. Ne udi stoga to je

narasla sa est na 27 lanica, dok jo zemalja eli

biti njenim dijelom.

Europska unija svoj uspjeh uvelike duguje

neobinom nainu na koji djeluje. Neobinom

zato to drave koje ine Uniju (njezine drave

lanice) ostaju neovisne suverene nacije, no

ujedinjuju svoj suverenitet kako bi stekle snagu i

svjetski utjecaj koji niti jedna od njih sama za sebe

ne bi mogla imati.

Ujedinjavanje suvereniteta u praksi znai da

drave lanice prenose neke od svojih ovlasti

donoenja odluka na zajednike institucije koje

su stvorile kako bi se odluke o specifnim pitan-

jima od zajednikog interesa mogle donositi

demokratski na europskoj razini.

Tri glavne institucije koje donose odluke su:

Europski parlament (EP) koji zastupa graane

EU-a i koji ga izravno biraju;

Vijee Europske unije koje zastupa

pojedinane drave lanice; Europska komisija koja zastupa interese Unije

kao cjeline.

Ovaj institucionalni trokut kreira politike i za-

kone koji se primjenjuju irom EU-a. U naelu,

Komisija predlae novo zakonodavstvo, a Parla-

ment i Vijee ga donose. Komisija i drave lanice

ga zatim implementiraju, a Komisija ga provodi.

Sud Europskih zajednica je krajnji arbitar u spo-

rovima koji se tiu Europskog prava. Revizorski

sud kontrolira fnanciranje aktivnosti Unije.

Brojna druga tijela takoer imaju kljune uloge u

unkcioniranju EU-a:

Europski gospodarski i socijalni odbor zas-

tupa kljune ekonomske i drutvene aktore

organiziranog civilnog drutva, kao to suposlodavci i zaposlenici, sindikati i drutva

za zatitu potroaa;

Odbor regija zastupa regionalne i lokalne

vlasti;

Europska investicijska banka fnancira inves-

ticije u ekonomski razvoj, projekte unutar i

izvan EU-a, te pomae malim poduzetnicima

putem Europskog investicijskoga onda;

Uvod

u Europsku uniju


6/52

4

KAKOR

ADIEU

UVODUEUROPSKUU

NIJU

Re

porters

Europska sredinja banka odgovorna je zaeuropsku monetarnu politiku;

Europski puki pravobranitelj istrauje

pritube vezane uz loe upravljanje u in-stitucijama i tijelima EU-a;

Europski nadzornik zatite podataka uvaprivatnost vaih osobnih podataka.

Nadalje, specijalizirane agencije bave seodreenim tehnikim, znanstvenim iliupravljakim zadacima.

Ovlasti i odgovornosti institucija EU-a, te pravilai postupci koje moraju potivati, propisani suosnivakim ugovorima na kojima se EU temelji.

S osnivakim ugovorima suglasili su se predsjed-nici drava i vlada svih drava lanica EU-a, te suih ratifcirali njihovi parlamenti.

U sljedeim poglavljima opisani su osnivakiugovori i europske institucije, objanjavajuito svaka institucija radi i kako one meusobnodjeluju.

Ceremonija potpisivanja Rimskih ugovora izmeu est zemalja, 1957.


7/52

5

K

AKOR

ADIEU

UGOVORI

EU se temelji na etiri osnivaka ugovora:

Ugovor o osnivanju Europske zajedniceza ugljen i elik (ECSC), koji je potpisan18. travnja 1951. u Parizu, stupio je na snagu23. srpnja 1952., te je istekao 23. srpnja 2002.

Ugovor o osnivanju Europske ekonomskezajednice (EEZ), koji je potpisan 25. oujka1957. u Rimu, stupio je na snagu 1. sijenja1958. Ovaj se ugovor esto navodi kaoRimski ugovor.

Ugovor o osnivanju Europske zajednice za at-omsku energiju (Euratom), potpisan je u Rimu,zajedno s Ugovorom o osnivanju Europskeekonomske zajednice.

Ugovor o Europskoj uniji (EU) potpisanje u Maastrichtu 7. veljae 1992. i stupioje na snagu 1. studenoga 1993. estose navodi i kao Ugovor iz Maastrichta.

ECSC, EEZ i Euratom stvorili su tri Europskezajednice tj. sustav zajednikoga donoenjaodluka o ugljenu, eliku, atomskoj energijii drugim vanim sektorima gospodarstavadrava lanica. Zajednike institucije, osnovanekako bi upravljale ovim sustavom, spojene su1967. te je tako nastala zajednika Komisija izajedniko Vijee.

EEZ, osim svoje gospodarske uloge, postupnoje preuzela iroki raspon odgovornosti kojeukljuuju socijalne, ekoloke i regionalne poli-tike. Obzirom da to vie nije bila iskljuivo gos-podarska zajednica, etvrtim ugovorom (onimiz Maastrichta) jednostavno je preimenovana

u Europsku zajednicu (EZ). Budui da je istekprvog ugovora (ECSC) bio 2002., odgovornosti

za ugljen i eljezo polako su preuzimali ostaliugovori.

U Maastrichtu, vlade drava lanica takoer suse sloile da zajedniki rade na vanjskoj i sig-urnosnoj politici, te u podruju pravosua i

unutarnjih poslova. Dodajui ovu meuvladinusuradnju postojeem sustavu Zajednice, Ugov-or iz Maastrichta stvorio je novu strukturu s tristupa, koja je politika, koliko i gospodarska.

To je Europska unija (EU).

Osnivaki ugovori temelj su za sve to EU radi.Oni su izmijenjeni i dopunjeni svaki puta kada jeUniji pristupila nova drava lanica. S vremenana vrijeme, osnivaki su ugovori bili izmijenjenikako bi omoguili reormu institucija Europ-ske unije i kako bi se Uniji dale nadlenosti unovim podrujima. Takve su promjene uvijekrezultat rada posebne konerencije nacionalnihvlada EU-a (Meuvladina konerencija). Kljunemeuvladine konerencije imale su sljedee

Ugovori

Europska unija temelji se na svojim ugovorima. Njena tristupa predstavljaju razliita podruja kreiranja politike srazliitim sustavima donoenja odluka.

OSNIVAKI UGOVORI

EUROPSKA UNIJA

NadlenostZajednice

(veinapodruja

zajednikihpolitika)

Zajednikavanjska i

sigurnosnapolitika

Policijska ipravosudnasuradnja ukaznenimpitanjima


8/52

6

KAKOR

ADIEU

UGOVORI

Picture-alliance/dpa/Zucchi

rezultate:

Jedinstveni europski akt (SEA) potpisan jeu veljai 1986. i stupio je na snagu 1. srpnja

1987. Njime je izmijenjen Ugovor o Europ-skoj ekonomskoj zajednici i otvoren put zadovretak jedinstvenoga trita.

Ugovor iz Amsterdama potpisan je 2. listo-pada 1997. godine, a stupio je na snagu 1.svibnja 1999. Njime se zajedniki suverenitetproirio na dodatna podruja koja ukljuujuprava graana te bliu suradnju na drutvenimpitanjima i politici zapoljavanja.

Ugovor iz Nice, potpisan 26. veljae 2001., stu-pio je na snagu 1. veljae 2003. Njime se otilojo dalje u izmjenama drugih ugovora, imeje unaprijeen nain donoenja odluka u EUkako bi mogao nastaviti uinkovito unkcioni-rati i nakon prikljuenja novih drava lanica.

Nacrt Ustava, potpisan u listopadu 2004., alinije stupio na snagu jer ga nisu ratifcirale svezemlje lanice EU-a.

Lisabonski ugovor, koji je potpisan 2007., alinee stupiti na snagu dok ga ne ratifciraju svedrave lanice, uiniti e EU demokratinijomi transparentnijom, uvesti pojednostavljeneradne metode i glasaka pravila, osigurati os-novna prava kroz povelju, te omoguiti da EUjednoglasno govori o globalnim pitanjima.

ist okoli samo je jedno od podruja u kojem su se drave lanice dogovorile da ujedinjavanje sredstava ima vie smisla.


9/52

7

K

AKOR

ADIEU

KAKOEUDONOSIOD

LUKE

Kako EU

donosi odlukeProces donoenja odluka na razini Europske unijeukljuuje razne institucije EU-a, posebice:

Europski parlament (EP/Parlament),

Vijee Europske unije, i

Europsku komisiju.

U naelu, Europska komisija predlae novo za-konodavstvo, dok Vijee i Parlament usvajaju za-konodavstvo. U nekim sluajevima, Vijee moedjelovati na svoju ruku. Ostale institucije takoerimaju svoje uloge.

Glavni oblici zakona EU-a su direktive i odredbe.Direktive ustanovljuju zajedniki cilj za sve zemljelanice, ali preputaju odluku o ormama i me-todama postizanja cilja nacionalnim vlastima.

Najee drave lanice imaju godinu do dvijekako bi implementirale direktivu. Odredbe suizravno primjenjive diljem EU-a im stupe nasnagu, bez daljnjih postupaka drava lanica.

Pravila i postupci za donoenje odluka u EU-upropisani su u ugovorima. Svaki prijedlog zanovi europski pravni akt mora se temeljiti naodreenome lanku ugovora, koji se navodikao pravni temelj za odreeni zakonodavniprijedlog. Time se utvruje koji se zakonodavni

postupak mora slijediti. Tri glavna postupka susuodluivanje, savjetovanje, pristanak.

1. Postupak suodluivanja

Ovo je postupak kojim se sada donosi veinaeuropskoga zakonodavstva. U postupkusuodluivanja, Parlament dijeli zakonodavnuovlast s Vijeem.

Ako se Vijee i Parlament ne mogu sloiti okodijela predloenoga zakonodavstva, on neebiti usvojen. Procedura predvia dva itanjaprijedloga zakona, u svakoj od te dvije institucijejedanput. Ako se na jednom od itanja postignedogovor, zakon moe biti usvojen. U suprotnomse stavlja pred Odbor za usuglaavanje, sastavljenod jednakoga broja predstavnika Vijea i Parlam-enta. Kada se odbor usuglasi, usuglaeni tekst jose jednom alje Parlamentu i Vijeu kako bi ga

konano usvojili kao zakon. Usuglaavanje posta-je sve rjee. Veina zakona usvojenih postupkomsuodluivanja se zapravo donese nakon prvogili drugog itanja kao posljedica dobre suradnjeizmeu ove tri institucije.

Dijagram donosi detaljan prikaz postup-ka. Vie inormacija moete pronai na:ec.europa.eu/codecision


10/52

8

KAKOR

ADIEU

KAKOEUDONOSIOD

LUKE

19. Vijee odobrava izmijenjeno i dopunjeno zajedniko stajalite:

1a. Miljenje

Gospodarskog i

socijalnog odbora

i Odbora regija

1. Prijedlog Komisije

4. Prvo itanje u Vijeu

3. Izmijenjeni

prijedlog Komisije

5. Vijee odobrava sve

izmjene i nadopune EP-a

7. EP je odobrio

prijedlog bez izmjena

i nadopuna

9. Zajedniko

stajalite Vijea

10. Obavijest Komisije

o zajednikome

stajalitu

11. Drugo itanje u Parlamentu

12. Parlament odobravazajedniko stajalite ili nedaje nikakve komentare

14. Parlament odbija

zajedniko stajalite

16. Parlament predlaeizmjene i nadopune

zajednikome stajalitu

17. MiljenjeKomisije o izmje-nama i nadopu-

nama Parlamenta

6. Vijee moe usvojiti akt sizmijenjenima i nadopunama 8. Vijee moeusvojiti akt

18. Drugo itanje Vijea

21. Vijee ne odobrava izmjene

i nadopune zajednikoga stajalita

22. Sazvan je Odbor za usuglaavanje20. Akt je usvojen s izmjenama i nadopunama

23. Postupak usuglaavanja

24. Odbor za usuglaavanje donosi zajedniki tekst 29. Odbor za usuglaavanje ne slae

se glede zajednikoga teksta

25. Parlament i Vijee

usvajaju akt u skladu

sa zajednikim tekstom

27. Parlament i Vijee

ne odobravaju

zajedniki tekst

26. Akt je usvojen 28. Akt nije usvojen

30. Akt nije usvojen

15. Smatra se da

akt nije usvojen

13. Smatra se da

je akt usvojen

(i) kvalificiranom veinom

ako je Komisija dala

pozitivno miljenje

(ii) jednoglasno ako je

Komisija dala negativno

miljenje

2. Prvo itanje u Parlamentu-miljenje

Postupak suodluivanja


11/52


12/52

10

K

AKOR

ADIEU

KAKOEUDONOSIOD

LUKE

EC

Tko radi za institucije EU-a?

Slubenici koji rade za institucije EU-a dolazeiz svih drava lanica. Njihove aktivnosti ivjetine pokrivaju irok raspon; od kreatorapolitika i menadera, do ekonomista, odvjet-nika, lingvista, tajnika i osoblja za tehnikupotporu. Oni moraju biti sposobni i voljniraditi u multikulturalnom i viejezinomokruju, obino prilino daleko od svojedomovine.

Da biste postali slubenik EU-a, morate proizahtjevnu provjeru strunosti. Europski uredza odabir osoblja (EPSO) ima sredinju uloguu organizaciji takvih ispita.

Vie inormacija na:europa.eu/epso

3. Postupak davanja pristanka

Postupak davanja pristanka znai da Vijee mora

dobiti pristanak Europskog parlamenta prije negoli donese neke vrlo vane odluke. Postupak je istikao u sluaju savjetovanja, osim to Parlament nemoe izmijeniti prijedlog: on ga mora prihvatiti iliodbiti. Pristanak (odobrenje) zahtjeva apsolutnuveinu glasova.

Prevoditelji EU-a imaju kljunu ulogu u radu Unije.


13/52

11

K

AKOR

ADIEU

EUROPSKIPARLAMEN

T:GLASNARODA

11

Europski

parlament:glas naroda

ULOGA // Izravno izabrana zakonodavna ruka EU-aSLJEDEI IZBORI // Lipanj 2009.SASTANCI // Mjesena plenarna zasjedanja u Strasbourgu, sastanci odbora i

dodatna zasjedanja u Bruxellesu.

ADRESA // Plateau du Kirchberg, BP 1601, L-2929 LuksemburgTEL. // (352) 4300-1INTERNET // europarl.europa.eu

Europski parlament (EP) biraju graani Europske

unije kako bi zastupao njihove interese. Njegovipoeci datiraju iz 1950-ih i osnivakih ugovora, aod 1979. njegove lanove izravno biraju graanikoje zastupaju.

Izbori se odravaju svakih pet godina, a svakigraanin EU-a ima pravo glasovati, i kandidirati se,bez obzira na to u kojoj dravi lanici ivi. Parla-ment na taj nain izraava demokratsku volju 500milijuna graana Unije, te zastupa njihove intereseu raspravama s drugim institucijama EU-a.

Posljednji su izbori odrani u lipnju 2004.,a Parlament broji 785 lanova iz svih 27drava EU-a.

Zastupnici Europskoga parlamenta (MEP) ne sjedeu nacionalnim blokovima, nego predstavljaju eu-ropske politike skupine. Zajedno predstavljaju svastajalita o politikim pitanjima i europskim inte-gracijama, od snano pro-europskih do otvorenoeuroskeptinih.

Hans-Gert Pttering izabran je za predsjednika

Parlamenta 2007., a na toj e se poziciji zadrati doizbora 2009.

Gdje je sjedite Parlamenta?

Europski parlament djeluje na tri mjesta: u Brux-ellesu (Belgija), Luksemburgu i Strasbourgu(Francuska).

Luksemburg je sjedite administrativnih ureda(Glavnog tajnitva). Sastanci cjelokupnoga

Parlamenta, poznati kao plenarna zasjedanja,odvijaju se u Strasbourgu, a ponekad u Brux-ellesu. Sastanci odbora takoer se odravaju uBruxellesu.

KLJUNE INJENICE


14/52

12

KAKOR

ADIEU

EUROPSKIPARLAMEN

T:GLASNARODA

Broj mjesta prema dravi

Austrija 18 Maarska 24

Belgija 24 Malta 5

Bugarska 18 Nizozemska 27

Cipar 6 Njemaka 99

Danska 14 Poljska 54

Estonija 6 Portugal 24

Finska 14 Republika eka 24

Francuska 78 Rumunjska 35Grka 24 Slovaka 14

Irska 13 Slovenija 7

Italija 78 panjolska 54

Latvija 9 vedska 19

Litva 13 Ujedinjeno Kraljevstvo 78

Luksemburg 6 Ukupno 785

Europska ujedinjena

ljevica/Nordijska

zelena ljevica

(EUL/NGL) 41

Socijalistika stranka

(PES) 216

Ukupno: 785

Zeleni/Europski slobodni

savez (Greens/EFA) 42

Neovisnost/

demokracija

(ID) 24

Unija za Europu

nacija (UEN) 44

Identitet, tradicija i

suverenitet (ITS) 23

Nezavisni

(NI) 13

Savez liberala i

demokrata za

Europu (ALDE) 104

Europska narodna stranka

(Kranski demokrati)

i Europski demokrati

(EPP-ED) 278

Broj mjesta po politikim skupinama, od 1. rujna 2007.


15/52

13

K

AKOR

ADIEU

EUROPSKIPARLAMEN

T:GLASNARODA

EC

Hans-Gert Pttering,Predsjednik Europskog parlamenta.

to radi Parlament?

Parlament ima tri glavne uloge.

1. Usvajanje europskih zakona zajedno

s Vijeem u brojnim podrujima politika.

injenica da EP izravno biraju graani EU-a do-datno je jamstvo demokratskoga legitimitetaeuropskoga zakonodavstva.

2. Parlament provodi demokratski nadzor nad

drugim institucijama EU-a, a osobito nadKomisijom. Ima ovlasti odobriti ili odbiti im-

enovanje povjerenika Komisije, te ima pravo

zatraiti Komisiju kao cjelinu da odstupi.

3. Utjecaj na proraunska sredstva - Parlament sVijeem dijeli ovlast nad proraunom EU-a, teprema tome moe utjecati na nain na koji EUtroi proraunska sredstva. Parlament usvaja iliodbija proraun u cijelosti.

Ove su tri uloge detaljnije opisane nie.

1. Donoenje europskih zakona

Najuobiajeniji postupak za usvajanje (donoenje)zakonodavstva EU-a je suodluivanje (vidi gore:

Kako EU donosi odluke). Taj postupak stavljaEuropski parlament i Vijee na istu razinu te seprimjenjuje na zakonodavstvo u nizu podruja.

U nekim podrujima (primjerice poljoprivreda,gospodarska politika, vize i imigracija), Vijeesamo donosi zakone, ali se mora konzultirati sParlamentom. Pristanak Parlamenta potrebanje za donoenje nekih vanih odluka, kao to jepristupanje novih drava Uniji.

Parlament takoer daje poticaj za novo zakono-davstvo s obzirom na godinji radni programKomisije, razmatrajui koji bi novi zakoni bili prik-ladni, i potiui Komisiju da daje prijedloge.

2. Demokratski nadzor

Parlament provodi demokratski nadzor nad ostaliminstitucijama EU-a na nekoliko razliitih naina.

Kada se izabere nova Komisija, njezine lanove

imenuju vlade drava lanica EU-a, no oni ne mogubiti izabrani bez odobrenja Parlamenta. Parlamentintervjuira svakog od njih pojedinano, ukljuujuibuduega predsjednika Komisije, a potom glasujeo tome hoe li odobriti Komisiju kao cjelinu.

Tijekom trajanja mandata, Komisija je politikiodgovorna Parlamentu koji moe predloiti izgla-savanje nepovjerenja, zahtijevajui kolektivnu os-tavku Komisije.

Openito govorei, Parlament provodi kontroluredovito kontrolirajui izvjea koja mu alje Komis-ija (godinje ope izvjee, izvjea o provedbiprorauna, itd.). tovie, lanovi Europskoga parla-menta redovito postavljaju Komisiji pitanja na kojapovjerenici zakonski moraju odgovoriti.

Parlament takoer nadzire rad Vijea: zastup-nici Europskoga parlamenta redovito postavljajupitanja Vijeu, a predsjednik Vijea sudjeluje na

plenarnim zasjedanjima Europskoga parlamentai vanim raspravama.


16/52

14

KAKOR

ADIEU

EUROPSKIPARLAMEN

T:GLASNARODA

Parlament moe provoditi daljnju demokratskukontrolu razmatrajui peticije graana i osnivajuiodbore za postavljanje upita.

Na kraju, Parlament pridonosi svakom sastankuna vrhu EU-a (sastancima Europskog vijea). Naotvaranju svakoga sastanka na vrhu, predsjednikParlamenta pozvan je izraziti stajalita i pitanjaParlamenta o aktualnim pitanjima i tokama nadnevnom redu Europskoga vijea.

3. Utjecaj na proraunska sredstva

O godinjem proraunu EU-a zajedniki

odluuju Parlament i Vijee. Parlament o njemuraspravlja tijekom dva uzastopna itanja, aproraun ne stupa na snagu dok ga ne potpiepredsjednik Parlamenta.

Parlamentarni odbor za proraunski nadzornadzire kako se proraun troi. Osim toga, Par-lament svake godine odluuje o tome hoeli odobriti upravljanje Komisije proraunom.

Taj proces odobrenja struno se naziva da-vanje razrjenice.

Kako je organiziran rad Parlamenta?

Rad Parlamenta podijeljen je u dvije glavneaze.

Pripremanje plenarnoga zasjedanja.Zastupnici EP-a u raznim parlamentarnimodborima koji su specijalizirani za odreenapodruja aktivnosti EU-a raspravljaju oprijedlozima Komisije na temelju izvjea

(rapporteur) koje priprema jedan od lanovaodbora. Izvjee daje pozadinu i razlogeza i protiv prijedloga. O tim prijedlozimaraspravljaju i politike grupe.

Plenarno zasjedanje. Dvanaestodnevneplenarne sjednice odravaju se jednomgodinje u Strasbourgu, a est dvodnevnihsjednica odrava se u Bruxellesu. Na timsjednicama Parlament ispituje predloenozakonodavstvo i glasuje za izmjene i

dopune prije nego donese odluku o tekstukao cjelini.

Ostale toke na dnevnome redu mogu ukljuivatipriopenja Komisije koja objanjavaju njenenamjere u odreenom podruju ili pitanja Vijeuili Komisiji o onome to se zbiva u Europskoj unijiili irom svijeta.

Plakat koji poziva stanovnike Luksemburga da glasuju na

prvim izravnim izborima za Europski parlament 1979.

Europ

eanCommunities

EuropeanNAvigator,www.ena.lu


17/52

VijeeEuropske unije:

glas dravalanica

Vijee je glavno tijelo Unije za donoenje od-

luka. Kao i Europski parlament, Vijee je osnovanoosnivakim ugovorima 1950-ih godina. Ono za-stupa drave lanice, a na njegovim sastancimasudjeluje po jedan ministar iz svake nacionalnevlade EU-a.

Koji ministar e sudjelovati na kojem sastanku ovi-si o tome koje su teme na dnevnome redu. Ako,primjerice, Vijee odlui raspravljati o ekolokimpitanjima, na sastanku e sudjelovati ministarzatite okolia iz svake drave lanice EU-a te ese zvati Vijee za zatitu okolia.

Odnosima EU-a s ostatkom svijeta bavi seVijee za ope poslove i vanjske odnose.No, taj sastav Vijea takoer ima iru odgov-ornost za opa pitanja politike pa tako nanjegovim sastancima sudjeluje onaj ministarili dravni tajnik kojeg odabere svaka vlada.

Sveukupno postoji devet razliitih sastava

Vijea: Opi poslovi i vanjski odnosi,

Ekonomska i fnancijska pitanja (Ecofn),

Pravosue i unutarnji poslovi,

Zapoljavanje, socijalna politika, zdravstvo izatita potroaa,

Konkurentnost,

Promet, telekomunikacije i energija,

Poljoprivreda i ribarstvo,

Zatita okolia,

Obrazovanje, mladi i kultura.

Svaki ministar u Vijeu obvezuje svoju vladu, tj.potpis ministra je potpis cijele vlade. tovie, svakiministar u Vijeu odgovoran je svojem nacional-nom parlamentu te graanima koje Parlament

15

ULOGA // Zakonodavna (u nekim podrujima izvrna) ruka EU-a; zastupadrave lanice.

LANOVI // Jedan ministar iz svake drave EU-aPREDSJEDNITVO // Rotira se svaki est mjeseci

SASTANCI // U Bruxellesu (Belgija), osim u travnju, lipnju i listopadu(Luksemburg)ADRESA // Rue de la Loi/wetstraat 175, B-1048 BruxellesTEL. // (32-2) 285 61 11INTERNET // consilium.europa.eu

KLJUNE INJENICE

K

AKOR

ADIEU

VIJEEEUROPSKEUN

IJE:GLASDRAVALANICA


18/52

16

KAKOR

ADIEU

VIJEEEUROPSKEUNIJE:GLASDRAVALANICA

zastupa, to odlukama Vijea daje demokratskilegitimitet.

Predsjednici drava i/ili predsjednici vlada drava

lanica, zajedno s predsjednikom Europskekomisije sastaju se do etiri puta godinje u okviruEuropskoga vijea. Na tim sastancima na vrhuutvruje se cjelokupna politika EU-a i rjeavajuse pitanja koja se nisu mogla rijeiti na nioj razini(primjerice izmeu ministara na redovitim sas-tancima Vijea). S obzirom na vanost raspravaEuropskoga vijea, sastanci esto traju do kasnou no i privlae veliku pozornost medija.

to radi Vijee?Vijee ima est kljunih uloga:

1. Usvajati zakone EU-a zajedno s Europskimparlamentom na mnogim podrujima;

2. Koordinirati ire gospodarske i socijalne politikedrava lanica;

3. Sklapati meunarodne sporazume izmeu EU-ai drugih drava ili meunarodnih organizacija;

4. Odobravati proraun EU-a, zajedno sEuropskim parlamentom;

5. Defnirati i provoditi zajedniku vanjsku isigurnosnu politiku EU-a (CFSP) na temeljusmjernica koje je postavilo Europskovijee, te

6. Koordinirati suradnju izmeu nacionalnih su-dova i policijskih snaga u kaznenim pitanjima.

Veina navedenih odgovornosti odnosi se na

podruje Zajednice, tj. na podruja djelovanjagdje su drave lanice odluile ujediniti svoj su-verenitet i prenijeti ovlasti donoenja odluka nainstitucije Unije. Ovo podruje je prvi stup Eu-ropske unije.

Meutim, posljednje dvije odgovornosti uvelikese odnose na podruja u kojima drave lanicenisu prenijele svoje ovlasti, nego jednostavno rade

zajedniki. To se zove meuvladina suradnja i onaukljuuje drugi i trei stup Europske unije.

Rad Vijea detaljno je opisan nie.

1. Zakonodavstvo

Velik dio posla Vijea je usvajanje zakona upodrujima u kojima je EU ujedinio suverenitet.Najei je postupak u tom sluaju suodluivanje,pri emu zakone EU-a zajedniki usvajaju Vijee iParlament na temelju prijedloga Komisije. U nekimpodrujima, Vijee ima zadnju rije, ali samo natemelju prijedloga Komisije i tek nakon to uzme

u obzir stajalita Komisije i Parlamenta (vidi gore:Kako EU donosi odluke).

2. Koordiniranje politika drava lanica

Drave EU-a odluile su kako ele sveobuh-vatnu gospodarsku politiku koja se temelji nabliskoj suradnji izmeu njihovih nacionalnihgospodarskih politika. Tu koordinaciju provodeministri gospodarstva i fnancija koji kolektivnosainjavaju Vijee za ekonomska i fnancijska

pitanja (Ecofn).

Takoer ele stvoriti vie poslova i poboljati obra-zovanje, zdravstvo i sustave socijalne skrbi. Iakoje svaka drava EU-a odgovorna za svoju vlastitupolitiku na ovim podrujima, one se mogu sloitiglede zajednikih ciljeva i uiti iz uzajamnogiskustva. Ovaj se proces zove otvorena metodakoordinacije, a odvija se u okviru Vijea.


19/52

17

K

AKOR

ADIEU

VIJEEEUROPSKEUN

IJE:GLASDRAVALANICA

3. Sklapanje meunarodnih sporazuma

Svake godine Vijee sklapa, tj. slubeno potpis-

uje odreeni broj sporazuma izmeu Europskeunije i zemalja nelanica, kao i s meunarodnim

organizacijama. Ti sporazumi mogu ukljuivati

iroka podruja kao to su trgovina, suradnja i

razvoj ili se pak mogu baviti specifnim temama

kao to su tekstil, ribarstvo, znanost i tehnologija,

promet itd.

Nadalje, Vijee moe sklapati konvencije

izmeu drava lanica EU-a na podrujimakao to su porezi, trgovako pravo ili

konzularna zatita. Konvencije se takoer

mogu baviti pitanjima slobode, sigurnosti i

pravosua (vidi nie).

4. Odobravanje prorauna

Europske unije

O godinjem proraunu EU-a zajedniki odluuju

Vijee i Europski parlament.

5. Zajednika vanjska i sigurnosna politika

Drave lanice Unije rade na razvijanju zajednike

vanjske i sigurnosne politike. No vanjska poli-tika, sigurnost i obrana pitanja su nad kojima

pojedinane nacionalne vlade zadravaju neovis-

nu kontrolu. Meutim, drave EU-a su prepoznale

prednost zajednikog rada na ovim pitanjima, a

Vijee je glavni orum na kojem se odvija takva

meuvladina suradnja.

Suradnja ne pokriva samo pitanja obrane nego

i zadatke upravljanja kriznim situacijama, kao tosu humanitarne akcije i akcije spaavanja, mirovne

operacije i odravanje mira na kriznim podrujima.

Drave EU-a mobiliziraju i koordiniraju vojne i polic-

ijske snage kako bi ih se moglo koristiti uz diplo-

matske i ekonomske akcije. Uz ovakav sustav, Unija

je pomogla odrati mir, uspostaviti demokraciju i

potai gospodarski razvoj u podrujima kao to su

Indonezija, Demokratska Republika Kongo i zemlje

jugoistone Europe.

Javier Solana, e vanjske politike EU-a, iz prve ruke saznaje o ivotima izbjeglica.

EC


20/52

18

K

AKOR

ADIEU

VIJEEEUROPSKEUN

IJE:GLASDRAVALANICA

6. Sloboda, sigurnost i pravosue

Graani EU-a slobodni su ivjeti i raditi u bilo ko-joj dravi EU-a koju odaberu pa bi trebali imati

jednak pristup pravosuu bilo gdje u Europskojuniji. Nacionalni sudovi bi, prema tome, trebalisuraivati kako bi osigurali, primjerice, da sesudska presuda donesena u jednoj dravi EU-au predmetu rastave ili skrbnitva nad djecomprizna u svim drugim dravama EU-a.

Sloboda kretanja unutar Unije uvelike je korisnagraanima koji potuju zakon, no to takoeriskoritavaju meunarodni kriminalci i teroristi.Rjeavanje prekograninoga kriminala zahtijevaprekograninu suradnju izmeu nacionalnihsudova, policijskih snaga, carinskih djelatnika iimigrantskih slubi svih drava EU-a.

Oni, primjerice, moraju osigurati:

da na vanjskim granicama EU-a policija djelujena uinkovit nain;

da carinski djelatnici i policija izmjenjuju inor-macije o kretanju sumnjivih krijumara drogom

ili ljudima te

da se traitelje azila procjenjuje i s njima pos-tupa na isti nain irom Unije kako bi se sprijeilokupovanje azila.

Pitanja kao to su ova rjeava Vijee za pravosue iunutarnje poslove, tj. ministri pravosua i unutar-njih poslova. Cilj je stvoriti jedinstveno podrujeslobode, sigurnosti i pravosua unutar granicaEuropske unije.

Kako je organiziran rad Vijea?

Predsjednitvo Vijea

Predsjednitvo Vijea mijenja se svakih estmjeseci; drugim rijeima, svaka drava lanicaUnije naizmjenino preuzima odgovornostnad poslovanjem Vijea i predsjeda svim sas-tancima tijekom estomjesenoga razdoblja,promovirajui zakonodavne i politike od-luke i posredujui u kompromisima izmeudrava lanica.

Slobodno kretanje ljudi i dobara unutar EU-a uinilo je ovakve provjere prolou.

Reuters


21/52

K

AKOR

ADIEU

VIJEEEUROPSKEUN

IJE:GLASDRAVALANICA

19

Glavno tajnitvo

Predsjednitvu pomae Glavno tajnitvo kojepriprema i osigurava glatko unkcioniranje rada

Vijea na svim razinama.

U 2004. godini, Javier Solana bio je ponovno im-enovan glavnim tajnikom Vijea.

On je takoer visoki predstavnik za zajednikuvanjsku i sigurnosnu politiku te u tome svojstvupomae koordinirati akciju Unije na svjetskojsceni. U okviru novoga Ustavnog ugovora, visokipredstavnik bio bi zamijenjen ministrom vanjskihposlova EU-a.

Glavnome tajniku pomae zamjenik glavnog tajni-ka zaduen za upravljanje Glavnim tajnitvom.

Coreper

U Bruxellesu, svaka drava Europske unije imastalno predstavnitvo koje je zastupa i brani njenenacionalne interese na razini EU-a. elnik svakogapredstavnitva je zapravo veleposlanik svoje zem-lje pri Uniji.

Ti veleposlanici (ili stalni predstavnici) sastaju sesvaki tjedan u okviru Odbora stalnih predstavnika(Coreper). Uloga ovog odbora jest pripremati radVijea, uz iznimku veine poljoprivrednih pitan-ja koje rjeava Posebni odbor za poljoprivredu.Coreperu pomae odreeni broj radnih skupinakoje ine slubenici predstavnitava ili nacional-nih uprava.

Sigurnost i obrana

Vijeu pomau slijedee zasebne strukture kadse radi o pitanjima sigurnosti i obrane:

Odbor za politiku i sigurnost (PSC), koji je ovojsuradnji ono to je Coreper ostalim vrstamaodluka;

Vojni odbor Europske unije (EUMC), sastavljenod ministara obrane drava lanica, te

Vojni stoer Europske unije (EUMS), sastavljen

od vojnih strunjaka pridruenih TajnitvuVijea od strane drava lanica.

Odbor za civilni aspekt upravljanja kriznimsituacijama.

Koliko glasova za svaku zemlju?

Odluke u Vijeu donose se glasovanjem. to jevei udio stanovnitva neke zemlje, to ona imavie glasova, no glasovi se broje u korist manjenaseljenih zemalja:

Francuska, Njemaka, Italijai Ujedinjeno Kraljevstvo 29

Poljska i panjolska 27

Rumunjska 14Nizozemska 13

Belgija, eka, Grka,Maarska i Portugal 12

Austrija, Bugarska i vedska 10

Danska, Finska, Irska, Litvai Slovaka 7

Cipar, Estonija, Latvija,Luksemburg i Slovenija 4

Malta 3

Ukupno 345


22/52

20

K

AKOR

ADIEU

VIJEEEUROPSKEUN

IJE:GLASDRAVALANICA

Kvalifcirano veinsko glasovanje

U nekim osobito osjetljivim podrujima kao tosu zajednika vanjska i sigurnosna politika, porezi,

azil i imigracijska politika, odluke Vijea morajubiti jednoglasne. Drugim rijeima, svaka dravalanica ima pravo veta.

Za veinu pitanja, meutim, Vijee donosi odlukekvalifciranim veinskim glasovanjem.

Kvalifcirana veina je postignuta:

ako je veina drava lanica (u nekim sluajevimadvotreinska veina) ZA;

ako su najmanje 255 glasa ZA odnosno uku-pno 73,9% glasova.

Nadalje, drava lanica moe zatraiti potvrdu daglasovi ZA predstavljaju najmanje 62% ukup-noga stanovnitva Unije. Ako se utvrdi da to nijesluaj, odluka nee biti usvojena.

EU pomae obuiti i izgraditi policijske snage u kriznim podrujima, naglaavajui vanost dobrih odnosa u zajednici.

Eu

ropeanUnionPoliceMission


23/52

Komisija djeluje neovisno od nacionalnih vlada.

Njezin zadatak jest zastupati i podupirati intereseUnije kao cjeline. Ona sastavlja prijedloge za noveeuropske zakone koje predstavlja Europskomeparlamentu i Vijeu.

Ona je takoer i izvrna ruka EU-a; drugimrijeima, odgovorna je za provedbu odlukaParlamenta i Vijea. To znai upravljanje sva-kodnevnim poslovima Europske unije: proved-ba njezinih politika i programa te troenjenjezinih sredstava.

Kao i Parlament i Vijee, Europska komisijaosnovana je 1950-ih u okviru osnivakihugovora EU-a.

to je Komisija?

Izraz Komisija rabi se na dva naina. Kao prvo,odnosi se na mukarce i ene po jednog iz svakedrave lanice Unije imenovane da upravljajuinstitucijom i donose odluke.

Kao drugo, izraz Komisija odnosi se na samu

instituciju i na njezino osoblje.Neormalno, imenovani lanovi Komisije pozna-ti su kao povjerenici. Oni najee dolaze spolitikih pozicija u svojim zemljama te su mnogiod njih bili vladini ministri, no kao lanovi Komisijeposveeni su tome da djeluju u interesu Unije kaocjeline, ne slijedei instrukcije nacionalnih vlada.

Nova Komisija imenuje se svakih pet godina, uroku od est mjeseci od izbora za Europski parla-

ment. Postupak je kako slijedi: Vlade drava lanica zajedno se usuglase o

tome koga e imenovati za novoga predsjed-nika Komisije.

Imenovanoga predsjednika Komisije potomodobrava Parlament.

K

AKOR

ADIEU

EUROPSKAKOMISIJA:PROMICANJEZAJEDNIKOGINTERESA

21

KLJUNE INJENICE

Europska komisija:promicanje

zajednikog interesa

ULOGA // Izvrna ruka EU-a i inicijator zakonodavnih prijedlogaLANOVI // 27: jedan iz svake drave laniceTRAJANJE MANDATA // Pet godina (2004.2009.)ADRESA // B-1049 Bruxelles

TEL. // (32-2) 299 11 11INTERNET // ec.europa.eu


24/52

22

Imenovani predsjednik Komisije, u raspravi svladama drava lanica, odabire druge lanoveKomisije.

Novi Parlament zatim intervjuira svakoga lanai daje svoje miljenje u vezi s cijelim sastavom.Nakon to je odobrena, nova Komisija moeslubeno zapoeti s radom.

Trajanje mandata sadanje Komisije je do 31. lis-topada 2009. godine, a njezin predsjednik je JosManuel Barroso.

Komisija je politiki odgovorna Parlamentu kojiima ovlast izglasati nepovjerenje Komisiji usva-

janjem odluke o cenzuri. Pojedinani lanoviKomisije moraju dati ostavku ukoliko to od njihzatrai predsjednik, pod uvjetom da drugi pov-jerenici to odobravaju.

Komisija sudjeluje na svim sjednicama Parlam-enta na kojima mora pojasniti i opravdati svojepolitike. Ona takoer redovito odgovara napisane i usmene upite zastupnika Europskogaparlamenta.

Za svakodnevno unkcioniranje Komisije odgovor-ni su njezini administrativni dunosnici, strunjaci,prevoditelji, tumai i tajniko osoblje: otprilike23.000 europskih slubenika. To se moda inipuno, no zapravo je manje od broja osoblja za-poslenoga u tipinome gradskom vijeu srednjeveliine u Europi.

Gdje je smjetena Komisija?

Sjedite Komisije je u Bruxellesu (Belgija), ali onatakoer ima urede u Luksemburgu, predstavnitva

u svim dravama lanicama Unije te delegacije umnogim glavnim gradovima irom svijeta.

to Komisija radi?

Europska komisija ima etiri glavne uloge:

1. predlagati zakonodavstvo Parlamentu iVijeu;

2. upravljati i provoditi politike i proraun Unije;

3. provoditi zakone EU-a (zajedno sa Sudom Eu-ropskih zajednica);

4. zastupati Europsku uniju na meunarodnojrazini, primjerice pregovaranjem o sporazu-mima izmeu EU-a i drugih zemalja.

1. Predlaganje novog zakonodavstva

Komisija ima pravo inicijative. Drugim rijeima,samo je Komisija odgovorna za sastavljanje

prijedloga za novo europsko zakonodavstvokoje predstavlja Parlamentu i Vijeu. Ti prijed-lozi moraju imati za cilj obranu interesa Unijei njezinih graana, a ne pojedinih zemalja iligospodarskih grana.

KAKOR

ADIEU

EUROPSKAKOMISIJA:

PROMICANJEZAJEDNIKOGINTERESA

Za svaku dravu lanicu postoji jedan povjerenik.

EC


25/52

K

AKOR

ADIEU

THEEUROPEANCOM

MISSION:PROMOTINGTHECOMMONINTEREST

23

Prije nego iznese bilo kakve prijedloge, Komisijamora biti svjesna novih situacija i problema koji serazvijaju u Europi te mora razmotriti je li zakono-

davstvo Unije najbolji nain za njihovo rjeavanje.To je razlogom zato je Komisija u stalnom dodirusa irokim rasponom interesnih skupina i s dvasavjetodavna tijela Europskim gospodarskimi socijalnim odborom te Odborom regija. Onatakoer uzima u obzir miljenja nacionalnih par-lamenata i vlada.

Komisija e predloiti akciju na razini Unije jed-ino ako smatra da se problem ne moe rijeiti

uinkovitije nacionalnom, regionalnom ililokalnom akcijom. To naelo rjeavanja stvarina najnioj moguoj razini zove se naelosupsidijarnosti.

Ukoliko, meutim, Komisija zakljui da je potreb-no zakonodavstvo EU-a, ono tada sastavljaprijedlog za koji vjeruje da e uinkovito rijeitiproblem i zadovoljiti najiri mogui raspon in-teresa. Kako bi dobila ispravne tehnike detalje,Komisija se savjetuje sa strunjacima putemsvojih raznih odbora i skupina. esto objavljujeZelene i Bijele knjige, odrava sasluanja, traimiljenja pripadnika civilnog drutva i naruujeizvjea strunjaka, te se savjetuje izravno sjavnou kako bi dobila potpunu sliku prije negoto donese prijedlog.

2. Provedba politika i prorauna EU-a

Kao izvrno tijelo Europske unije, Komisija je

odgovorna za upravljanje i provedbu proraunaEU-a. Veinu tekuih trokova naprave nacion-alna i lokalna tijela, no Komisija je odgovorna zanjihovo nadziranje pod budnim okom Revi-zorskoga suda. Obje institucije imaju za cilj osi-gurati dobro fnancijsko upravljanje. Tek kada jezadovoljan godinjim izvjeem Revizorskogasuda, Europski parlament daje Komisiji dozvoluza provedbu prorauna.

Komisija takoer mora provoditi odluke kojedonesu Parlament i Vijee, kao to su na primjer

one koje se odnose na zajedniku poljoprivred-

nu politiku, ribarstvo, energiju, regionalni razvoj,zatitu okolia, obrazovanje mladih i dokolovanje

te programe razmjene studenata kao to je Eras-

mus. Takoer igra vanu ulogu u politici trinog

natjecanja kako bi osigurala da tvrtke posluju u

jednakim uvjetima. Komisija ima ovlast zabran-

iti spajanja tvrtki ako misli da e to dovesti do

nepotene konkurencije. Komisija takoer mora

osigurati da drave lanice Unije ne naruavaju

konkurentnost dajui prevelike subvencije svojimgospodarskim granama.


EU inancira nadogradnju telekomunikacijske inrastruktureu manje razvijenim podrujima EU.

EC


26/52

24

KAKOR

ADIEU

EUROPSKAKOMISIJA:

PROMICANJEZAJEDNIKOGINTERESA

3. Provedba europskih zakona

Komisija djeluje kao uvar ugovora. To znaida je Komisija, zajedno sa Sudom Europskih za-

jednica, odgovorna da se zakoni EU-a ispravnoprimjenjuju u svim dravama lanicama.

Ukoliko utvrdi da neka drava EU-a ne primjen-juje zakone Unije, Komisija pokree proces kojise zove postupak protiv krenja. Prvi korak jeslanje slubenoga pisma vladi u kojem se navodizato Komisija smatra da je ta zemlja prekrilazakone Unije, utvrujui rok za slanje detaljnogodgovora Komisiji.

Ako drava lanica ne da zadovoljavajueobjanjenje i ne ispravi krenje, Komisija e jojposlati jo jedno pismo kojim e ustanoviti da jeprekren zakon EU-a i odrediti rok za ispravak. Akodrava lanica i dalje ne udovoljava tom zahtjevu,Komisija e predmet uputiti na odluku Sudu Eu-ropskih zajednica. Presude Suda obvezujue suza drave lanice i institucije EU-a. U sluajevimau kojim drave lanice nastave djelovati suprotnopresudi, Sud moe nametnuti novane sankcije.

4. Zastupanje EU-ana meunarodnoj razini

Europska komisija je vaan glasnogovornik Eu-ropske unije na meunarodnoj sceni. Ona jeglas EU-a na meunarodnim orumima kao toje Svjetska trgovaka organizacija, u pregovori-ma o meunarodnom sporazumu o klimatskimpromjenama, Sporazumu iz Kyota, te u vanompartnerstvu EU-a u pomoi i trgovini sa zemljamau razvoju u Arici, na Karibima i Pacifku, poznatimi pod imenom Sporazum iz Cotonoua.

Komisija takoer zastupa i pregovara u imeEU-a u podrujima gdje su drave lanice ujed-inile suverenitet. To ini na temelju unaprijedsklopljenih sporazuma.

Kako je organiziran rad Komisije?

Na predsjedniku je Komisije odluiti koji povje-renik e biti odgovoran za koje politiko podruje

i raspodijeliti odgovornosti (ako je potrebno) tije-kom trajanja mandata Komisije.

Komisija se naelno sastaje jednom tjedno,obino srijedom i najee u Bruxellesu. Svakutoku na dnevnome redu predstavlja povjerenikzaduen za to politiko podruje, a cijeli sastavpotom donosi kolektivnu odluku.

Osoblje Komisije organizirano je u odjele koji sezovu Ope uprave (DG) i slube (kao to je

Pravna sluba). Svaka Opa uprava odgovornaje za odreeno politiko podruje i na njez-inu se elu nalazi glavni direktor koji odgovara

jednom od povjerenika. Cjelokupnu koordi-naciju obavlja Glavno tajnitvo koje takoerupravlja tjednim sastancima Komisije. Na njez-inu elu nalazi se Glavni tajnik koji odgovaraizravno predsjedniku.

Ope uprave osmiljavaju i sastavljaju zakono-davne prijedloge, no ti prijedlozi postaju slubenitek kad ih usvoji Komisija na svojim tjednim sas-tancima. Postupak je kako slijedi:

Pretpostavimo, primjerice, da Komisija uvi-di potrebu za zakonom koji bi sprjeavaooneienje europskih rijeka. Opa uprava zazatitu okolia sastavit e prijedlog temeljen nadetaljnim konzultacijama s europskim gospodar-skim granama, poljoprivrednicima i ekolokimorganizacijama, te ministrima okolia u dravama

lanicama. O prijedlogu e se raspraviti s drugimodjelima Komisije, a provjerit e ga i Pravna slubai Glavno tajnitvo.


27/52

K

AKOR

ADIEU

THEEUROPEANCOM

MISSION:PROMOTINGTHECOMMONINTEREST

25


Nakon to je prijedlog u potpunosti spreman,stavit e se na dnevni red sljedeega sastankaKomisije. Ako barem 14 od 27 povjerenika odobriprijedlog, Komisija e ga usvojiti te e dobitibezuvjetnu potporu cijeloga sastava. Dokument

se zatim alje Vijeu i Europskome parlamentuna razmatranje. Komisija e moda naknadnonapraviti izmjene u skladu s komentarima tihdviju institucija, a zatim poslati prijedlog natragna konano odobrenje.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso uvjerio se u dramatine posljedice koje klimatske promjene

ve imaju po Grenland.

EC


28/52

Sud Europskih zajednica (esto ga se jednostavno

naziva samo Sud) osnovan je prvim od ugovoraEU-a, Ugovorom o ECSC-u iz 1952. godine. Sjeditemu je u Luksemburgu.

Njegov zadatak jest osigurati da se zakonodavstvoEuropske unije tumai i primjenjuje na isti nain usvim dravama lanicama EU-a, kako bi zakono-davstvo bilo jednako za sve. On primjerice osi-gurava da nacionalni sudovi ne donose razliitepresude o istome pitanju.

Sud takoer brine da drave lanice i institucijeUnije ine ono to zakoni od njih zahtijevaju. Sudima ovlasti rjeavati pravne sporove izmeu dravalanica EU-a, institucija EU-a, poslovnih subjekatai pojedinaca.

Sud se sastoji od po jednoga suca iz svake dravelanice, tako da je zastupljeno svih 27 nacionalnihpravnih sustava EU-a. Meutim, radi uinkovitosti,Sud rijetko zasjeda u punome sastavu. Obinozasjeda kao Velika komora koja se sastoji od samo

13 sudaca ili u komorama od pet ili tri suca.

Sucima pomae osam glavnih odvjetnika. Njihova

je uloga izlagati miljenja o predmetima koji su pod-neseni Sudu, to moraju initi javno i nepristrano.

Suci i odvjetnici osobe su ija je nepristranost neu-pitna: imaju kvalifkacije i kompetenciju potrebnuza imenovanje na najvie sudske pozicije u svojimdomovinama. Njih imenuje Sud Europskih zajed-nica suglasnou izmeu vlada i drava lanicaUnije. Svaki od njih imenovan je na mandat odest godina s mogunou produljenja.

Kako bi se pomoglo Sudu Europskih zajed-nica u rjeavanju velikoga broja sluajeva kojezaprimi, a graanima ponudila bolja pravnazatita, 1988. godine osnovan je Prvostupan-jski sud. Taj Sud (koji je pridruen Sudu Europ-skih zajednica) odgovoran je za donoenjepresuda o nekim vrstama predmeta, osobito uparnicama koje pokrenu pojedinci, poduzeai neke organizacije te u predmetima kojise odnose na Zakon o trinome natjecanju.

Sud se takoer sastoji od jednog suca iz svakedrave lanice.

26

KAKOR

ADIEU

SUDEUROPSKIHZAJE

DNICA:OSIGURANJEPROVEDBEPRAVAZAJ

EDNICE

ULOGA // Donoenje pravnih presuda za sluajeve koji su mu upueniSUD EUROPSKIH

ZAJEDNICA // Jedan sudac iz svake drave EU-a; osam glavnih odvjetnikaPRVOSTUPANJSKI SUD // Barem po jedan sudac iz svake drave EU-a (27 u 2007.)EUROPSKI SUD

ZA DRAVNU SLUBU // Sedam sudacaTRAJANJE MANDATA // est godina, s mogunou produljenjaADRESA // Boulevard Konrad Adenauer, L-2925 LuksemburgTEL. // (352) 43 03-1INTERNET // curia.europa.eu

Sud Europskih zajednica:

osiguranje provedbeprava ZajedniceKLJUNE INJENICE


29/52

K

AKOR

ADIEU

THECOURTOFJUSTICE:UPHOLDINGTHELAw

27

Sud za dravnu slubu donosi presude u spo-rovima izmeu Europske unije i njene dravneslube. Ovaj sud ima sedam sudaca i pridruen je

Prvostupanjskom sudu.Sud Europskih zajednica, Prvostupanjski sud iEuropski sud za dravnu slubu svaki imaju pred-sjednika kojeg izabiru njegovi kolege suci na man-dat od tri godine koji se moe produljiti. VassiliosSkouris izabran je za predsjednika Suda Europskihzajednica 2003. godine; Marc Jaeger predsjednik jePrvostupanjskoga suda. Paul J. Mahoney predsjed-nik je Suda za dravnu slubu od 2005.

to radi Sud?Sud donosi presude o predmetima koji su mupodneseni. Pet najeih vrsta predmeta su:

1. postupak za preliminarno rjeenje;

2. tuba zbog neispunjenja obveze;

3. zahtjev za ponitenje;

4. tuba zbog proputanja

5. zahtjev za naknadu tete.

Svaki od njih nie je detaljnije opisan.

1. Postupak za preliminarno rjeenje

Nacionalni sudovi u svakoj dravi lanici Unijeduni su osigurati da se zakoni EU-a ispravnoprimjenjuju u toj dravi. No postoji rizik da sudoviu razliitim zemljama protumae zakone Unije narazliite naine.

Kako bi se to sprijeilo, postoji tzv. postupak zapreliminarno rjeenje. To znai da, ako nacion-alni sud ima ikakvu sumnju glede tumaenja iliprimjenjivosti nekoga zakonodavstva Unije, on

moe, a ponekad i mora, zatraiti savjet od SudaEuropskih zajednica. Taj savjet daje se u oblikupreliminarnoga rjeenja.

2. Tuba zbog neispunjenja obveze

Komisija moe pokrenuti ovaj postupak ako imarazloga vjerovati da odreena drava lanicane ispunjava svoje obveze sukladno zakonimaUnije. Te postupke moe pokrenuti i druga dravalanica EU-a.

27

Domaice aviona ve su nekoliko puta imale koristi od presuda Suda Europskih zajednica o jednakoj plai i pravima.

Alamy/Imageselect


30/52

28

KAKOR

ADIEU

SUDEUROPSKIHZAJE

DNICA:OSIGURANJEPROVEDBEPRAVAZAJEDNICE

U bilo kojem sluaju, Sud istrauje navode i dajesvoju presudu. Optuena drava lanica, utvrdi lise da zaista ne ispunjava svoje obveze, mora to

odmah ispraviti. Ukoliko Sud utvrdi da se dravalanica nije pridravala presude, moe nametnutiglobu toj dravi.

3. Zahtjev za ponitenje

Ukoliko bilo koja drava lanica, Vijee, Komisijaili (pod odreenim uvjetima) Parlament vjerujuda je odreeni zakon Unije protuzakonit, moezatraiti od Suda da ga poniti.

Zahtjevima za ponitenje takoer se mogukoristiti pojedinci koji ele da Sud ponitiodreeni zakon jer izravno i tetno utjee na njihkao pojedince.

Utvrdi li Sud da zakon o kojemu je rije nije bioispravno usvojen ili da nije ispravno temeljen naugovorima, moe ga proglasiti nitavnim.

4. Tuba zbog proputanja

Ugovor zahtjeva od Europskoga parlamenta,Vijea i Komisije da donesu odreene odluke pododreenim okolnostima. Ako to ne uine, dravelanice, druge institucije EU-a i (pod odreenimuvjetima) pojedinci ili poduzea mogu podni-

jeti tubu Sudu kako bi se slubeno zabiljeiloproputanje djelovanja neke institucije.

5. Zahtjev za naknadu tete

Svaka osoba ili tvrtka koja je pretrpjela tetukao posljedicu djelovanja ili proputanja

Zajednice ili njenih zaposlenika za-htjev za naknadu tete moe podnijetiPrvostupanjskom sudu.

Kako je organiziran rad Suda?

Predmeti se podnose registru, a svakim pred-metom bave se posebni sudac i glavni odvjetnikkojima je predmet dodijeljen.

Postupak koji slijedi odvija se u dvije aze: prvo

slijedi pisana, a zatim usmena aza.U prvoj azi, sve predmetne stranke podnose pis-mene izjave, a sudac kojem je sluaj dodijeljensastavlja izvjee u kojemu rezimira izjave i pravnupozadinu sluaja.

Zatim slijedi druga aza javno sasluanje. Ovisnoo vanosti i sloenosti predmeta, ovo sasluanjemoe se odrati pred komorom od tri, pet ilitrinaest sudaca ili pred punim sastavom Suda.

Na sasluanju, odvjetnici stranaka izlau njihovpredmet pred sucima i odvjetnicima koji ihmogu ispitivati. Zatim glavni odvjetnik daje svo-je miljenje, a nakon toga suci vijeaju i donosesvoju presudu. Presuda ne mora slijediti miljenjeglavnog odvjetnika.

Presude Suda donose se veinom glasova i objav-ljuju na javnom sasluanju. Izdvojena se miljenjane izraavaju. Odluke se objavljuju na dan kadsu donesene.

Postupak na Prvostupanjskom sudu je slian,osim to glavni tajnik ne daje svoje miljenje.


31/52

Revizorski sud osnovan je 1975. godine, a sjedite

mu je u Luksemburgu. Zadatak Suda jest provjera-vati da se sredstva EU-a ispravno prikupljaju i troe

namjenski na zakonit i ekonomian nain. Sud ima

pravo provesti reviziju bilo koje osobe ili organiza-

cije koja upravlja sredstvima Unije.

Sud ima po jednoga lana iz svake drave lanice

Unije kojega imenuje Vijee na mandat od est

godina s mogunou produljenja. lanovi izmeu

sebe izabiru predsjednika na produljiv mandat od tri

godine. Hubert weber predsjednik je Revizorskogsuda od sijenja 2005. godine.

to radi Sud?

Glavna je uloga Suda provjeravati da se proraun

Unije ispravno koristi drugim rijeima, da su

prihodi i rashodi EU-a zakonito steeni, potroeni

i zabiljeeni te osigurati razumno fnancijsko up-

ravljanje. Rad Suda zapravo jami da sustav Unije

djeluje ekonomino, uinkovito i otvoreno.

Kako bi provodio svoje zadatke, Sud moe ispi-

tati administrativni posao bilo koje osobe ili or-ganizacije koja upravlja prihodima ili rashodimaUnije. esto provodi provjere na licu mjesta.Nalaze navodi u izvjeima koja skreu pozor-nost Komisije i vlada drava lanica EU-a na bilokakve probleme.

Kako bi taj zadatak uinkovito ispunio, Revizorskisud mora ostati potpuno neovisan od ostalihinstitucija, no istovremeno mora biti u stalnomekontaktu s njima.

Jedna je od kljunih unkcija pomaganje Eu-ropskome parlamentu i Vijeu tako da im svakegodine podnosi revizorsko izvjee za pre-thodnu fnancijsku godinu. Parlament detaljnopregledava izvjee Suda prije nego to odluihoe li Komisiji odobriti upravljanje proraunom.Ukoliko je zadovoljan, Revizorski sud takoeralje Vijeu i Parlamentu izjavu o osiguranjuda se novac europskih graana koristio na

ispravan nain.

29

K

AKOR

ADIEU

EUROPSKIREVIZORSK

ISUD:KONTROLAPRAVILNOGTROENJAFINANCIJSKIHSREDSTAVA

KLJUNE INJENICE

Europski revizorski sud:kontrola pravilnog

troenja financijskihsredstava

ULOGA // Nadzor ispravnog koritenja sredstava EU-a.LANOVI // Po jedan iz svake drave EU-a.TRAJANJE MANDATA // lanovi se imenuju na mandat od est godina s mogunou

produljenja

ADRESA // 12 rue Alcide de Gasperi, L-1615 LuksemburgTEL. // (352) 43 98-1INTERNET // eca.europa.eu


32/52

30

KAKOR

ADIEU

EUROPSKIREVIZORSK

ISUD:KONTROLAPRAVILNOGTROENJAFINANCIJSKIHSREDSTAVA

Na kraju, Revizorski sud obavjetava graane orezultatima svojeg rada u izvjeima o temamaod osobitog interesa.

Kako je organiziran rad Suda?

Revizorski sud ima otprilike 800 zaposlenih,ukljuujui prevoditelje i administratore te re-vizore. Revizori su podijeljeni u revizorske sku-pine i pripremaju nacrte izvjea o kojima Suddonosi odluke.

Revizori esto idu u inspekciju u druge institucijeEuropske unije, drave lanice ili u bilo koju zemljukoja dobiva pomo od EU-a. Iako se rad Suda

uvelike odnosi na sredstva za koja je odgovornaKomisija, za vie od 80% ovih prihoda i rashodaodgovorne su nacionalne vlasti.

Revizorski sud sam po sebi nema pravne ov-lasti: utvrde li revizori prijevaru ili nepravilnosti,moraju o tome izvijestiti OLAF Europski uredza borbu protiv prijevare. OLAF je odjel Europ-ske komisije s posebnim statusom koji mu dajepotpunu autonomiju.

Une markice za stoku pomau revizorima EU-a pratiti na to je potroen novac Unije.

VanParysMedia


33/52

Osnovan 1957. godine u okviru Rimskog ugovo-

ra, Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC)savjetodavno je tijelo koje daje udrugama poslo-davaca, sindikatima, i drugim interesnim skupina-ma koje sainjavaju organizirano civilno drutvokao to su udruge potroaa, ormalnu platormus koje mogu izraziti svoja stajalita o pitanjimakojima se bavi EU.

EESC ima 344 lana, a broj predstavnika iz svakedrave EU-a okvirno odraava udjel stanovnitvate zemlje. Brojevi po zemljama su kako slijedi:

Francuska, Njemaka, Italija i UjedinjenoKraljevstvo 24


Rumunjska 15

Austrija, Belgija, Bugarska, eka,Grka, Maarska, Nizozemska,Portugal i vedska 12

Danska, Finska, Irska, Litva i Slovaka 9

Estonija, Latvija i Slovenija 7

Cipar i Luksemburg 6

Malta 5

Ukupno 344

lanove biraju vlade Unije, ali oni rade u potpunojpolitikoj neovisnosti: imenuju se na etiri godinei mogu biti ponovno izabrani.

Odbor se sastaje na plenarnoj skuptini, anjegove rasprave priprema est pododborapoznatih kao sekcije, od kojih se svaka baviodreenim politikim podrujem. Odbor bira

svojeg predsjednika i dva potpredsjednikana mandat od dvije godine. Dimitris Dimi-triadis postao je predsjednikom EESC-a ulistopadu 2006.

31

K

AKOR

ADIEU

EUROPSKIGOSPODARSKIISOCIJALNIODBOR:GLASCIVILNOGADRUTVAEuropski gospodarski

i socijalni odbor:glas civilnoga drutvaKLJUNE INJENICE

ULOGA // Zastupa organizirano civilno drutvoLANOVI // 344TRAJANJE MANDATA // etiri godineSASTANCI // Bruxelles, mjeseni

ADRESA // Rue Belliard 99, B-1040 BruxellesTEL. // (32-2) 546 90 11INTERNET // eesc.europa.eu

31


34/52

32

K

AKOR

ADIEU

EUROPSKIGOSPODARSKIISOCIJALNIODBOR:GLASCIVILNOGADRUTVA

to radi EESC?

Europski gospodarski i socijalni odbor ima triglavne uloge:

savjetovati Europski parlament, Vijee Europskeunije i Europsku komisiju, bilo na njihov zahtjevili na vlastitu inicijativu;

poticati civilno drutvo da se vie ukljui u stvar-anje politike Unije te

podupirati ulogu civilnoga drutva u dravamakoje nisu lanice EU-a kako bi pomogao osnovatisavjetodavne strukture.

Miljenja odbora moraju se proslijediti veiminstitucijama Vijeu, Komisiji i Parlamentu, is njime se mora konzultirati prije nego se do-nose odluke o socijalnoj, regionalnoj i gos-podarskoj politici. Odbor igra kljunu ulogu uprocesu odluivanja EU-a. EESC je most izmeuUnije i njezinih graana te promovira drutvokoje e biti vie ukljueno u zbivanja, sveobuh-vatnije i koje e prema tome biti demokratskijedrutvo u Europi.

Tko su lanovi EESC-a?

Radei uglavnom u zemljama svojega podrijetla,lanovi Odbora sainjavaju tri skupine koje zas-

tupaju poslodavce, zaposlenike te ostale gospo-darske i socijalne interese.

Skupina poslodavaca sastoji se od lanova izprivatnoga i javnog sektora gospodarskih grana,malih i srednjih poduzea, gospodarskih komora,sektora veleprodaje i maloprodaje, bankarstva iosiguranja, prometa te poljoprivrede.

Skupina zaposlenika zastupa sve kategorijezaposlenika, od radnika do izvrnih djelat-

nika. Njezini lanovi dolaze iz nacionalnihsindikalnih organizacija.

Skupina pripadnika raznih interesnih grupa za-stupa nevladine organizacije, organizacije pol-joprivrednika, mala poduzea, obrte i slobodnazanimanja, zadruge i neproftne organizacije,potroake i ekoloke organizacije, znanstvene iakademske zajednice te drutva koja zastupajuobitelj, ene, osobe s invaliditetom itd.

Organizacije koje zastupaju interese obitelji samo su neke od mnogih drutvenih skupina iji se glas uje zahvaljujuiGospodarskom i socijalnom odboru (EESC).

Va

nParysMedia


35/52

Osnovan 1994. godine u okviru Ugovora o

Europskoj uniji, Odbor regija je savjetodavnotijelo koje se sastoji od predstavnika europ-skih regionalnih i lokalnih vlasti. Odbor regijamora se konzultirati prije nego to se donesuodluke Unije o pitanjima kao to su region-alna politika, zatita okolia, kultura, obra-zovanje i promet pitanja koja se tiu lokalne iregionalne vlasti.

Odbor ima 344 lanova. Broj lanova iz svakedrave EU-a okvirno odraava udio stanovnitvate zemlje, kako slijedi:

Francuska, Njemaka, Italijai Ujedinjeno Kraljevstvo 24


Rumunjska 15

Austrija, Belgija, Bugarska, eka,Grka, Maarska,Nizozemska,Portugal i vedska 12

Danska, Finska, Irska, Litva i Slovaka 9

Estonija, Latvija i Slovenija 7

Cipar i Luksemburg 6

Malta 5

Ukupno 344

lanovi su Odbora izabrani opinski i region-alni politiari, esto lideri regionalnih vlasti iligradonaelnici. Njih nominiraju vlade EU-a, aimenuje Vijee Europske unije na etiri godine,i mogu biti ponovno birani. Svaka zemlja lanicabira svog predstavnika na svoj nain, ali presjek

mora odraavati politiku i zemljopisnu ravnoteu.Ako lan izgubi mandat u svojoj matinoj dravi,mora odstupiti i iz Odbora.

U Odboru su zastupljene etiri politike skupine:Europska narodna stranka, Socijalistika stranka,Savez liberala i demokrata za Europu i Unija zaEuropu nacija-Europski savez.

Odbor regija bira predsjednika meu svo-jim lanovima na razdoblje od dvije godine.

Michel Deleabarre izabran je za predsjednika2006. godine.

33

K

AKOR

ADIEU

ODBORREGIJA:GLAS

REGIONALNEILOKALNEVLADE

Odbor regija:

glas regionalnei lokalne vladeKLJUNE INJENICE

33

ULOGA // Zastupa regionalne i lokalne vlastiLANOVI // 344TRAJANJE MANDATA // etiri godineSASTANCI // Bruxelles, pet plenarnih sastanaka godinje

ADRESA // Rue Belliard 101, B-1040 BruxellesTEL. // (32-2) 282 22 11INTERNET // cor.europa.eu


36/52

34

K

AKOR

ADIEU

ODBORREGIJA:GLAS

REGIONALNEILOKALNEVLADE

to Odbor radi?

Uloga je Odbora regija iznositi lokalna i re-gionalna stajalita o zakonima EU-a: to ini

tako da izdaje izvjea, ili miljenja, naprijedloge Komisije.

Komisija i Vijee obvezni su savjetovati se s Od-borom regija prije nego donesu odluke o pitanjimakoja su izravno vana za lokalne i regionalne vlasti.To mogu biti politika zapoljavanja, zatita okolia,obrazovanje, kultura, strukovno obrazovanje,mladi, energija, transport, telekomunikacije ijavno zdravstvo.

Popis pitanja nije sveobuhvatan, pa Komisija,Vijee i Europski parlament mogu pitati Odborza miljenje i o drugim temama. Odbor moe us-

vajati miljenja na svoju vlastitu inicijativu i iznositiih Komisiji, Vijeu i Parlamentu.

Kako je organiziran rad Odbora?

Svake godine, Odbor regija odri pet plenarnihzasjedanja tijekom kojih se utvruje opa politikate se usvajaju miljenja.

Postoji est komisija iji je zadatak razmatratirazliita podruja i pripremati miljenja za raspra-vu na plenarnim zasjedanjima.

Pristup programima dokolovanja i cjeloivotnog uenja diljem Europe glavna je briga Odbora regija.

Bilderbox


37/52

Europska investicijska banka (EIB) osnovana je

1958. godine Rimskim ugovorom. Njezina jeglavna zadaa davati zajmove za projekte odeuropskog interesa, kao to su eljeznike i ces-tovne veze, zrane luke ili ekoloki programi. EIBtakoer daje kredite za ulaganje u mala poduzeate ekonomski razvoj drava kandidatkinja i ze-malja u razvoju.

Philippe Maystadt postao je predsjednikom EIB-a1. sijenja 2000. godine.

to Banka radi?

EIB je neproftna i neovisna o sredstvima izprorauna Unije. Financira se kroz posuivanjena fnancijskim tritima. Dioniari Banke dravelanice Europske unije zajedniki potpisuju ka-pital, a doprinos svake zemlje odraava njezinugospodarsku vanost unutar Unije.

Ta podrka od strane drava lanica daje EIB-unajveu moguu kreditnu poziciju (AAA) nanovanim tritima na kojima, prema tome,moe podizati velike iznose kapitala po vrlo

konkurentnim uvjetima. To zauzvrat omoguuje

Banci ulaganje u projekte od javnog interesa kojiinae ne bi dobili novac ili bi ga morali posuditipuno nepovoljnije.

Projekti u koje Banka ulae paljivo se odabiru.

Prioriteti EIB-a su podupirati:

koheziju i konvergenciju

malo i srednje poduzetnitvo

odrivost

inovaciju

razvoj transeuropskih prometnih mrea, i

odrive, konkurentne i sigurne izvore energije.

I izvan EU-a, EIB podupire politike Unije o razvojui suradnji u dravama kanditatkinjama i poten-cijalnim kandidatkinjama, zemljama na Medit-eranu i u istonoj Europi (ukljuujui Rusiju) kojesu ukljuene u politiku susjedstva EU-a, te u A-rici, na Karibima i Pacifku, u Latinskoj Americi iAziji. Posuivanje ovim zemljama ima sljedeeprioritete:

35

K

AKOR

ADIEU

EUROPSKAINVESTICIJSKABANKA:FINANCIRANJEEKONOMSKOG

RAZVOJA

Europskainvesticijska banka:

financiranje projekataEuropske unijeKLJUNE INJENICE

ULOGA // Financiranje projekata Europske unijeLANOVI // Drave lanice

Izvrni odbor 28, Upravni odbor 9ADRESA // 100, Boulevard Konrad Adenauer, L-2950 Luksemburg

TEL. // (352) 43 79-1INTERNET // .eib.org


38/52

36

K

AKOR

ADIEU

EUROPSKAINVESTICIJSKABANKA:FINANCIRANJEEKONOMSKOG

RAZVOJA

razvoj privatnog sektora,

razvoj inrastrukture,

osiguranja izvora energije, te

odrivost zatite okolia

Na kraju, EIB je veinski dioniar Europskog in-vesticijskoga onda s kojim sainjava Grupu EIB.Europski investicijski ond ulae u poduzetnikikapital i daje jamstva za mala i srednja poduzea.Fond ne posuuje izravno poslovnim subjektimai ne ulae izravno u poduzea. Umjesto toga, radizajedno s bankama i drugim fnancijskim posred-nicima pruajui im jamstva da pokriju zajmove

za mala poduzea.

Fond je aktivan u dravama lanicama Eu-ropske unije, i u dravama koje se kandidirajuza lanstvo.

Kako je organiziran rad Banke?

EIB je autonomna institucija koja donosi svoje vlas-tite odluke glede zajmova iskljuivo na temeljumeritornosti projekta i mogunostima koje se

nude na fnancijskim tritima. Svake godine, onapodnosi izvjee o svim svojim aktivnostima.

Banka surauje s institucijama EU-a. Primjerice,njezini predstavnici sudjeluju u odborima Europ-skoga parlamenta, a predsjednik EIB-a sudjelujena sastancima Vijea kad se sastaju ministri fnan-cija i gospodarstva zemalja EU-a.

Odluke Banke donose ova tijela:

Vijee guvernera sastoji se od ministara(obino ministara fnancija) iz svih drava

lanica. Ono defnira glavnu politiku davanjazajmova Banke, odobrava bilance i godinjaizvjea, ovlauje Banku da fnancira projekteizvan Unije i odluuje o poveanju kapitala.

Odbor direktora odobrava operacije zajmovai osigurava da se s EIB-om ispravno upravlja.Sastoji se od 28 direktora po jednogaimenuje svaka drava lanica EU-a, a jednogimenuje Europska komisija.

Upravni odbor je izvrni upravitelj banke: bavise svakodnevnim poslovanjem EIB-a i imadevet lanova.

Europska investicijska banka posudila je Republici ekojnovac za bolju obranu od poplave.

Be

lga


39/52

Europska sredinja banka (ECB) osnovana je 1998.

Sjedite joj je u Frankurtu (Njemaka), a zadaaupravljati eurom jedinstvenom valutom Eu-ropske unije, i ouvati stabilnost cijena za vie oddvije treine graana EU-a koji koriste euro. ECBje takoer odgovoran za utvrivanje i provedbugospodarske i monetarne politike Unije.

Kako bi provodila svoju ulogu, Centralna bankaradi s Europskim sustavom sredinjih banaka(ESCB). Drave koje su dosad usvojile eurozajedniki ine europodruje, a njihove sredinjebanke, zajedno s Europskom sredinjom bankom,ine tzv. Eurosustav.

ECB je potpuno neovisna: ni ECB ni nacionalnesredinje banke Eurosustava, niti bilo koji lannjihovih tijela koja donose odluke ne moe traitiili prihvaati upute od bilo kojega drugoga ti-jela. Institucije EU-a i vlade drava lanica morajupotivati ovo naelo i ne smiju pokuavati utjecatina ECB ili na nacionalne sredinje banke.

Jean-Claude Trichet postao je predsjednikom

ECB-a u studenome 2003. godine.

to Banka radi?

Jedna od glavnih zadaa ECB-a jest odravatistabilnost cijena u euro podruju, kakokupovna mo eura ne bi bila ugroena in-flacijom. Cilj je ECB-a osigurati da poveanjepotroakih cijena iz godine u godinu budemanje od 2%, ali jo uvijek blizu tog postotka, krozprosjeno razdoblje.

ECB to ini putem utvrivanja reerentnih kamatnihstopa na temelju analize ekonomskih i monetarnihkretanja. Podie kamatne stope kad eli zaus-taviti inflaciju, a sputa ih kad procjeni da je rizikinflacije ogranien.

37

K

AKOR

ADIEU

EUROPSKASREDINJABANKA:UPRAVLJANJEEUROM

KLJUNE INJENICE

ULOGA // Odravanje stabilnosti cijena u europodruju i provoenje mo-netarne politike EU-a

LANOVI // Upravljako vijee - 19, Ope vijee - 29, Izvrni odbor - 6ADRESA // Kaiserstrasse 29, D-60311 Frankurt am Main

TEL. // (49) 691 34 40INTERNET // .ecb.eu

Europska

sredinja banka:upravljanje eurom


40/52

38

KAKOR

ADIEU

EUROPSKASREDINJA

BANKA:UPRAVLJANJEEUROM

Kako je organiziran rad banke?

Izvrni odbor ECB-a odgovoran je za proved-bu monetarne politike, kako je defnirano

u Upravljakome vijeu (vidi nie) te zadavanje uputa nacionalnim sredinjim bankama.Odbor takoer priprema sastanke Upravljakogavijea i odgovoran je za svakodnevno upravljanjeECB-om.

Izvrni odbor ine predsjednici ECB-a, potpred-sjednici i etiri druga lana koji su svi imeno-vani zajednikom suglasnou predsjednika ilipredsjednika vlada koje se nalaze u monetar-

nom sustavu EU-a. lanovi Izvrnog odboraimenuju se na razdoblje od osam godina bezmogunosti produljenja.

Upravljako vijee je najvie tijelo Europskesredinje banke koje donosi odluke: ine ga estlanova Izvrnog odbora i guverneri sredinjih

banaka europodruja. Njime predsjeda predsjed-nik ECB-a. Primarna mu je misija utvrditi mon-etarnu politiku europodruja, a posebice utvrditikamatne stope po kojima poslovne banke mogudobiti novac od Sredinje banke.

Ope vijee ine predsjednici ECB-a i potpred-sjednici te guverneri nacionalnih sredinjih ba-naka svih 27 drava lanica EU-a. Ope vijeepridonosi unkcioniranju ECB-a u pogledusavjetodavnog rada i koordinacije te pomae u

pripremi buduega proirenja europodruja.

Zemlje EU-a koje koriste euro od sijenja 2008: Austrija, Belgija, Cipar, Finska, Francuska, Njemaka, Grka,Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovenija i panjolska.

Zemlje EU-a koje ne koriste euro: Bugarska, eka, Danska, Estonija, Maarska, Latvija, Litva, Poljska,Rumunjska, Slovaka, vedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.


41/52

Pozicija Europskog pukog pravobranitelja

stvorena je Ugovorom o Europskoj uniji 1992.Puki pravobranitelj djeluje kao posrednik izmeugraana i tijela Europske unije: ima pravo primatii istraivati pritube graana, poslovnih subjeka-ta i organizacija Unije te od bilo koga tko imaprebivalite ili prijavljen ured u nekoj od dravalanica EU-a.

Pukog pravobranitelja bira Europski parlamentna mandat od pet godina s mogunou prod-uljenja, to odgovara zakonodavnome mandatuParlamenta. Nikioros Diamandouros zauzeo jemjesto Europskoga pukog pravobranitelja utravnju 2003. i bio je ponovno izabran na mandatod pet godina u sijenju 2005. godine.

to radi pravobranitelj?

Puki pravobranitelj istrauje loe upravljanjeu institucijama i tijelima Europske unije. Loeupravljanje znai da neka institucija ne djeluje u

skladu sa zakonom ili ne potuje naela dobrogupravljanja, ili kri ljudska prava.

Neki primjeri su:

nepravedni postupci,

diskriminacija,

zloporaba ovlasti,

nedostupnost ili odbijanje davanjainormacija,

nepotrebna odgoda te

neispravni postupci.

Pravobranitelj provodi istrage nakon to je pod-nesena prituba ili na svoju vlastitu inicijativu.On djeluje potpuno neovisno i nepristrano nezahtijeva niti prihvaa upute od bilo koje vladeili organizacije.

39

K

AKOR

ADIEU

EUROPSKIPUKIPRAVOBRANITELJ:ISTRAIVANJEVAIHPRITUB

I

ULOGA // Otkrivati sluajeve loeg upravljanja i predlagati rjeenjaTRAJANJE MANDATA // Pet godina s mogunou produljenjaADRESA // 1, Avenue du Prsident Robert Schuman, BP 403

F-67001 Strasbourg

TEL. // (33) 388 17 23 13INTERNET // ombudsman.europa.eu

Europski pukipravobranitelj:

istraivanje vaihpritubiKLJUNE INJENICE


42/52

40

K

AKOR

ADIEU

EUROPSKIPUKIPRAVOBRANITELJ:ISTRAIVANJEVAIHPRITUB

I

Kako podnijeti pritubupravobranitelju?

Ukoliko elite podnijeti pritubu zbog loegdjelovanja neke institucije ili tijela Unije, prvastvar koju treba uiniti jest kontaktirati s tominstitucijom ili tijelom putem uobiajenih ad-ministrativnih kanala i pokuati ih navesti darijee problem.

Ukoliko taj pristup ne uspije, moete podnijetipritubu Europskom pukom pravobranitelju.

Pritubu pravobranitelju morate podnijeti u rokuod dvije godine od datuma kada ste saznali za

in loeg upravljanja. Morate jasno navesti tkoste, na koju se instituciju ili tijelo alite i zbog ko-

jega problema podnosite pritubu, no moetezatraiti da prituba ostane povjerljiva.

Za praktine savjete o tome kako pod-nijeti pritubu, posjetite web stran-ice Europskog pukog pravobranitelja:ombudsman.europa.eu

Kakav rezultat moete oekivati?

Ukoliko Puki pravobranitelj ne moe rijeiti vaupritubu primjerice, u sluaju da je prituba ve

bila predmetom sudskog spora on e napravitinajvie to moe kako bi vam savjetovao koje bivam drugo tijelo moglo pomoi.

Kako bi rijeio va problem, Puki pravobraniteljmoda samo mora o njemu izvijestiti instituciju ilitijelo o kojima je rije. No ako problem nije rijeentijekom njegovih istraga, pokuat e pronai pri-hvatljivo, zadovoljavajue rjeenje.

Ako pak to ne uspije, Puki pravobranitelj moe

dati preporuke za rjeavanje tog pitanja. Ukolikoinstitucija o kojoj je rije ne prihvati preporuke,on moe sastaviti posebno izvjee za Europskiparlament kako bi ovaj mogao poduzeti bilo kojupotrebnu politiku akciju.

Svake godine Europski puki pravobraniteljpodnosi Europskome parlamentu izvjee osvojemu radu.

Ako je va predmet zanemaren, Europski puki pravobranitelj tu je kako bi vam pomogao.

VanParysMedia


43/52

Europski nadzornik zatite podataka (EDPS) brine da nedoe do povrede prava na tajnost podataka pri uzimanjuotisaka prstiju ilegalnih useljenika ili azilanata.

Bilderbox

Institucija Europskoga nadzornika zatite poda-

taka (EDPS) stvorena je 2001. godine. Obveza teinstitucije jest osigurati da sve institucije i tijelaEuropske unije potuju prava ljudi na privatnostpri obradi njihovih osobnih podataka.

to radi Europski nadzornik zatitepodataka?

Kada institucije ili tijela Unije obrauju osobnepodatke neke osobe, oni moraju potivati pravote osobe na privatnost. Europski nadzornik osig-urava da to i ine.

Obrada ukljuuje aktivnosti kao to su priku-pljanje inormacija, njihovo biljeenje i po-hranjivanje te ponovno pronalaenje radi us-poredbe; slanje ili stavljanje na raspolaganjedrugim ljudima, ali i blokiranje, brisanje iliunitavanje podataka.

Postoje stroga pravila privatnosti koja regulirajuove aktivnosti. Primjerice, institucije i tijela Europ-

ske unije ne smiju obraivati osobne podatke koji

41

K

AKOR

ADIEU

EUROPSKINADZORNIKZATITEPODATAKA:ZATITA

VAEPRIVA

TNOSTI

Europski nadzornik zatitepodataka:

zatita vaeprivatnostiKLJUNE INJENICE

ULOGA // Zatita povjerljivosti osobnih podataka kojimase koriste institucije EU-a

TRAJANJE MANDATA // Pet godina s mogunou produljenjaADRESA // Rue wiertz 60, MO 63, B-1047 Bruxelles

TEL. // (32-2) 283 19 00INTERNET // edps.europa.eu


44/52

42

KA

KOR

ADIEU

EUROPSKINADZORNIKZATITEPODATAKA:ZATITA

VAEPRIVATNOSTI

otkrivaju vae rasno ili etniko podrijetlo, politikamiljenja, vjerska ili flozoska uvjerenja, ili lanstvou sindikatima.

Europski nadzornik zatite podataka radi s djelat-nicima zatite podataka u svakoj instituciji ili tijeluUnije kako bi osigurao da se potuju pravila oprivatnosti podataka.

Europski nadzornik savjetuje po svim pitanjimakoja se tiu obrade osobnih podataka, bilo dase radi o obradama koju obavljaju institucije itijela EU-a ili o prijedlozima novih zakona o zatitiosobnih podataka. Surauje s nadlenim tijelimaza zatitu podataka u dravama lanicama, kao idrugim imbenicima u tom podruju.

U 2004. godini, Peter Johan Hustinx imenovan jeza Nadzornika.

Kako vam Europski nadzornik zatitepodataka moe pomoi?

Ako imate razloga vjerovati da je vae pravo naprivatnost prekreno od strane neke institucije ilitijela EU-a ili da se vai osobni podaci zloporabe,prvo biste trebali kontaktirati osobe odgovorneza takvu obradu podataka. Ako niste zado-voljni ishodom, trebali biste stupiti u kontakt sdravnim nadlenim tijelima za zatitu podataka(iji je popis dostupan na internetskoj straniciEuropskog nadzornika).

Takoer se moete aliti Europskome nadzorniku

zatite podataka koji e istraiti vau pritubui, to je prije mogue, izvijestiti vas o ishodu.Nadzornik primjerice moe naloiti instituciji ilitijelu o kojem je rije da ispravi, blokira, izbrieili uniti bilo koje vae osobne podatke koji sunezakonito obraeni.

Ako se ne slaete s njegovom odlukom, moetese obratiti Sudu Europskih zajednica.


45/52

K

AKOR

ADIEU

AGENCIES

43

Agencije

K

AKOR

ADIEU

AGENCIJE

Agencija nije institucija Europske unije,

ve tijelo koje je osnovano posebnim za-

konom Unije kako bi provodilo odreen

zadatak. Nemaju sve agencije EU-a rije

agencija u svojem slubenom nazivu: umjes-

to toga, one se mogu zvati centar, zaklada,

institut, ured itd.

Agencija za kontrolu ribarstva Zajednice

(CFCA)

Ured: Vigo, panjolska

(privremeno sjedite: Bruxelles, Belgium),

ec.europa.eu/cca/index_en.htm

Ova agencija promie i koordinira uinkovito i jednako

primjenjivanje zakona o ribarstvu, a naroito o zatitizaliha ribe.

Ured Zajednice za biljnu

raznolikost (CPVO)

Ured: Angers, Francuska

.cpvo.europa.eu

CPVO daje prava zatite industrijskoga vlasnitva za

nove biljne vrste, to odgovara patentu za nove biljne

vrste. Ta su prava valjana za razdoblje od 25 do 30

godina, ovisno o vrsti biljke.

Izvrna agencija za izobrazbu, audiovizualne

medije i kulturu (EACEA)

Ured: Bruxelles, Belgija

eacea.ec.europa.eu

Ova agencija upravlja praktinim dijelovima programa

EU-a koji fnanciraju programe za mlade, studente i

nastavnike, te kulturne i medijske aktivnosti.

Eurojust

Ured: Den Haag, Nizozemska

eurojust.europa.eu

Eurojust pomae istraiteljima i tuiteljima irom Unije

da zajedniki rade u borbi protiv prekograninoga

kriminala. Kljunu ulogu ima pri izmjeni podataka

i izruenjima.

Europska agencija za upravljanje

operativnom koordinacijom

na vanjskim granicama drava

lanica EU-a (Frontex)

Ured: Varava, Poljska

rontex.europa.eu

Frontex pomae dravama lanicama EU-a dosljedno

provoditi pravila Unije o kontroli vanjskih granica,te u povratku ilegalnih imigranata u zemlje njihova

podrijetla.

Europska agencija za obnovu (EAR)

Ured: Solun, Grka

ear.europa.eu

EAR upravlja programima Unije za pruanje pomoi

u obnovi i gospodarskom i socijalnom razvoju ratom

zahvaenim zemljama balkanske regije.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na

radu (OSHA)

Ured: Bilbao, panjolska

osha.europa.eu

Ova agencija okuplja i podie svijest o saznanjima i

inormacijama o zdravlju i zatiti na radu, s naglaskom na

stvaranje kulture uinkovite prevencije.


46/52

44

KAKOR

ADIEU

AGENCIJE

Europska agencija

za zrakoplovnu sigurnost (EASA)

Ured: Kln, Njemaka

easa.europa.eu

EASA promie najvie standarde o sigurnosti i zatiti

okolia u civilnom zrakoplovstvu EU-a te izdaje potvrde

za zrakoplovne proizvode.

Europski centar za razvoj strukovnog

obrazovanja (Cedefop)

Ured: Solun, Grka

cedeop.europa.eu

Centar promie razvoj strukovnog obrazovanja i

osposobljavanja. To je centar strunosti za podrujeirenja znanja i podrku pri donoenju zakona o

strukovnom obrazovanju.

Europski centar za prevenciju

i nadzor bolesti (ECDC)

Ured: Stockholm, vedska

ecdc.europa.eu

ECDC identifcira, procjenjuje i daje inormacije o

trenutnim i moguim prijetnjama ljudskom zdravlju

poput zaraznih bolesti kao to su gripa, SARS, HIV i AIDS.

Europska agencija za kemikalije (ECHA)

Ured: Helsinki, Finska

ec.europa.eu/echa

Ova agencija upravlja tehnikim, znanstvenim i

administrativnim aspektima europskog sustava za

registraciju kemikalija REACH.

Europska obrambena agencija (EDA)

Ured: Bruxelles, Belgijaeda.europa.eu

EDA pomae da se, umjesto individualnog, postigne

koordiniraniji pristup obrambenim i sigurnosnim

mogunostima drava lanica EU-a, kao i nabavi oruja

i obrambene opreme te obrambenim istraivanjima i

operacijama.

Europska agencija za okoli (EEA)

Ured: Kopenhagen, Danska

eea.europa.eu

EEA daje ekolokim tijelima i meunarodnimorganizacijama te iroj javnosti inormacije o

odrivom razvoju i poboljanjima u pitanjima

zatite okolia Europe.

Europska agencija za sigurnost

prehrambenih proizvoda (EFSA)

Ured: Parma, Italija

esa.europa.eu

EFSA prua Komisiji i javnosti neovisne znanstvene

savjete o sigurnosti prehrambenih proizvoda i rizicimau hranidbenom lancu od polja do tanjura.

Europska zaklada za poboljanje radnih i

ivotnih uvjeta (Eurofound)

Ured: Dublin, Irska

euroound.europa.eu

Zadaa ove undacije je biti izvorom inormacija o

pitanjima socijalne politike, od zaposlenja i ivotnih

uvjeta, odnosa unutar industrija i partnerstvima, te

socijalnoj povezanosti.

Europsko nadzorno tijelo

za sustav globalne navigacije pomou

satelita (GSA)

Ured: Bruxelles, Belgija (privremeno sjedite)

ec.europa.eu/transport/gsa

Ova agencija upravlja europskim programima satelitske

navigacije (posebice Galileo and EGNOS), koji Europi

daju vlastite navigacijske mogunosti te najnoviju

tehnologiju na tom podruju.

Europski institut za jednakost spolova

Ured: Vilnius, Litva

Ovaj novi institut promie jednakost spolova ukljuujui

pitanja spolnih stereotipa, te potie borbu protiv

diskriminacije.


47/52

K

AKOR

ADIEU

AGENCIES

45

K

AKOR

ADIEU

AGENCIJE

Europska agencija za pomorsku sigurnost(EMSA)

Ured: Lisabon, Portugal

emsa.europa.euEMSA prua Komisiji i dravama lanicama tehnike i

znanstvene savjete za poboljanje pomorske sigurnosti

te sprjeavanje pomorskih nezgoda i oneienja

od brodova

Europska agencija za lijekove (EMEA)

Ured: London, Ujedinjeno Kraljevstvo

emea.europa.eu

Ova agencija savjetuje Komisiju o tome jesu li ljudski ili

veterinarski lijekovi spremni za prodaju u zemljama EU-a.Ona nadzire tetne uinke te nudi znanstvene savjete.

Europski centar za nadzor droga i ovisnosti o

drogama (EMCDDA)

Ured: Lisabon, Portugal

emcdda.europa.eu

Zadaa je Centra prikupljati i iriti objektivne, pouzdane

i usporedive podatke o drogama i ovisnosti o drogama

koji pomau zakonodavnim tijelima drava lanica

identifcirati zajednike probleme i ciljeve.

Europska agencija za sigurnost mrea i

podataka (ENISA)

Ured: Heraklion (Kreta), Grka

enisa.europa.eu

ENISA pomae u nastojanju da inormacijske mree i

podaci koje prenose budu sigurni, a to ini prikupljanjem

podataka, analiziranjem rizika, podizanjem svijesti i

promoviranjem najboljih praksi za upravljanje rizikom.

Europska policijska kola (CEPOL)

Ured: Bramshill, Ujedinjeno Kraljevstvo

cepol.net

Europska policijska kola je akademija za obrazovanje viih

policijskih djelatnika Europske unije i pripremu programa

za obrazovanje srednjih policijskih djelatnika, s osobitim

naglaskom na borbu protiv prekograninoga kriminala.

Europski policijski ured (Europol)

Ured: Den Haag, Nizozemska

europol.europa.eu

Cilj je Europola pomoi organima provedbe zakonadrava lanica Unije da ue i uinkovitije surauju

u spreavanju i borbi protiv organiziranoga

meunarodnoga kriminala.

Europska agencija za eljeznice (ERA)

Ured: Lille/Valenciennes, Francuska

era.europa.eu

Ova agencija radi na zajednikom pristupu sigurnosti

eljeznica i zajednikim standardima meusobne

operativnosti eljeznica u Europi, kako bi se postupnomogla uvesti potpuno integrirana europska eljeznika

mrea.

Europska zaklada za struno obrazovanje

(ETF)

Ured: Torino, Italija

et.europa.eu

ETF pomae poboljati struno obrazovanje za

nove poslove u zemljama nelanicama, veinom na

Mediteranu, u istonoj Europi i Rusiji.

Izvrna agencija za temeljna

prava (FRA)

Ured: Be, Austrija

ra.europa.eu

Ova agencija prikuplja i iri nepristrane i usporedive

podatke o pitanjima temeljnih prava, te savjetuje kako ih

promicati. To moe biti vezano uz rasizam i ksenoobiju, ali

uz druga temeljna prava.

Europski institut

za sigurnosne studije (EUISS)

Ured: Pariz, Francuska

iss-eu.org

Cilj instituta je pomoi stvoriti zajedniku europsku

sigurnosnu kulturu, obogatiti rasprave o strategiji, te

sustavno promicati sigurnosne interese EU-a.


48/52

46

KAKOR

ADIEU

AGENCIJE

Europski satelitski centar (EUSC)

Ured:Torrejn de Ardoz, panjolska

eusc.europa.eu

EUSC prikuplja i analizira podatke i slike iz zemaljskihopservacijskih satelita i rabi te inormacije kako bi

pomogao Uniji u donoenju odluka u okviru vanjske i

Documents

Kako Radi EU