USUSRET REBALANSU PRORAČUNA:

KAKO STABILIZIRATI JAVNE FINANCIJE!

Proračunska rupa:

Makroekonomski trendovi:

Očekivani pad BDP-a u 2010. -1,7%!

Nastavak pada INVESTICIJA (>10%), OSOBNE POTROŠNJE (>4%) U 2010.

Kako se realizira proračun za 2010?

Prihodi su u prvih 7 mjeseci manji 1,6%, a rashodi veći za 1,5%. Deficit je već na razini planiranog za 2010., odnosno 8,5 mlrd. Kn!

Što možemo očekivati do kraja 2010.?

RIZICI NA PRIHODNOJ STRANI:

1) Socijalni doprinosi: manji za cca 5% ili više od 2 mlrd. kn (nastavak rasta nezaposlenosti i pad prosječnih plaća)

2) Porez na dobit: manji za više od 25% ili >1,5 mlrd. kn (pad dobiti u 2009. kao osnovice za obračun)

3) “krizni porez”: ukidanje prije planiranog roka, prihodi manji za 710 mil. kn

4) PDV: rast prihoda u prvih 6 mj. isključivo rezultat više stope uvedene u srpnju 2009. Pad BDP-a, osobito osobne potrošnje (i daljnji pad uvoza!) – manji prihodi za cca 1 mlrd. kn

5) Porez na dohodak: nove stope utjecat će na smanjenje prihoda centralne države za cca 200-250 mil. kn

Što možemo očekivati do kraja 2010.?

RIZICI NA RASHODNOJ STRANI:

1) Socijalne naknade: rast troškova za mirovine – nagli rast broja umirovljenika (osobito prijevremenih) – u prvih 6 mj. Rashodi veći za 400 mil. kn

2) Financijski rashodi (kamate): ekspanzivni rast deficita i javnog duga povećava izdatke za kamate

3) Posebni izdaci:

- protestirana jamstva za brodogradnju – cca 2,5 do 3 mlrd. Kn u 2010.

- nova rata povrata duga umirovljenicima 833 mil. kn

Što možemo očekivati do kraja 2010.?

Ukupni proračunski deficit mogao bi biti uvećan za više od 10 mlrd. kn, i prijeći 19 mlrd. kn odnosno 5,7% BDP-a do kraja 2010.

Ukupni prihodi i rashodi središnjeg proračuna za razdoblje 2007-2009 i procjena za 2010.

100.000

105.000

110.000

115.000

120.000

125.000

130.000

2007. 2008. 2009. 2010. 2010. P

(u m

il. k

n)

Ukupni prihodi (mil. kn)

Ukupni rashodi (mil. kn)

PLANOČEKIVANJA

Rast proračunskog deficita (na 5,7% BDP-a), javnog duga (40% odnosno 56% BDP-a) i inozemnog duga (na 100% BDP-a)!

Rizici za Hrvatsku:

Udjel inozemnog duga i javnog duga (s i bez jamstava) u BDP-u

0

20

40

60

80

100

120

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

U %

od

BD

P-a

Inozemni dug (u % od BDP-a)

Javni dug (u % od BDP-a)

Javni dug i jamstva (u % od

BDP-a)

Glavni problemi:

Predugo odgađanje reformi koje bi stvorile prostor za racionalizaciju javnih rashoda (2010. praktično još jedna “izgubljena” godina u reformskom smislu);

Nedostatak cjelovitog srednjoročnog plana fiskalne konsolidacije i stabilizacije javnih financija;

Prespora implementacija prihvatljivih rješenja iz Programa gospodarskog oporavka!

Oslanjanje na nova porezna opterećenja u “krpanju” proračuna što ima prorecesijski učinak!

Pokušaji zamjene jednog “lošeg poreza” s drugim “lošim porezom”

Itd…

Projekcija fiskalne konsolidacije 2010-2013.

Temeljna načela i ciljevi:

- S obzirom na stanje javnih financija i stanje u gospodarstvu (osobito visoku nezaposlenost) fiskalnu konsolidaciju treba planirati u srednjem roku – do 2013. godine!

- Konkretno, to znači spuštanje proračunskog deficita ispod 3%, primarnog deficita na 0%, te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u;

- Smanjenje udjela proračunskih rashoda u BDP-u ispod razine iz 2008. (za 3,5-4 postotna poena ili na cca 33% do 2013.)

- Prihodi uglavnom vezani za trendove u oporavku gospodarstva!- Smanjenje ukupnog poreznog opterećenja građana i poduzeća, kao

doprinos oporavku potrošnje i većoj konkurentnosti gospodarstva!- Restrukturiranje javnih izdataka prema proaktivnim, produktivnim

namjenama!- Osiguranje dugoročne fiskalne stabilnosti provedbom reformi javne

uprave, mirovinskog i zdravstvenog sustava, te sustava socijalne skrbi.

- Uvažavanje principa pravednosti, solidarnosti i sigurnosti, osobito za najugroženije društvene skupine, u provedbi fiskalne konsolidacije!

Potencijalne mjere:

Na rashodnoj strani proračuna:

U kratkom roku:

- Mirovine, plaće i socijalna davanja najugroženijim skupinama (uključujući nove nezaposlene) “zadnja linija obrane” proračunskih rashoda – cca 68 mlrd. kn

- Sve ostale stavke (osim kamata i protestiranih jamstava) podložne su preispitivanju i uštedama – prema trenutnim očekivanjima radi se o 50 mlrd. kn

- 10%-tnom uštedom na stavkama kao što su materijalni rashodi, subvencije, izdaci za zdravstvo (bez plaća), diskrecijski izdaci poput pomoći JLS ili tekućih i kapitalnih donacija, kapitalna ulaganja i sl. može se uštedjeti 5 mlrd. kn!

Potencijalne mjere:

Na rashodnoj strani proračuna:

U srednjem roku:

- Reorganizacija javne uprave i smanjenje zaposlenih cca 5%, trebalo bi dovesti do smanjenja wage-billa već u 2011.

- Pregovori sa sindikatima o uvjetima indeksacije plaća u 2012. i 2013. ovisno o razvoju i učincima krize;

- Racionalizacija javnih usluga, redefiniranje standarda i optimizacija procesa – uštede u troškovima procesa;

- Definiranje “gornje granice” potpora za neefikasne sektore i trgovačka društva – poticaj restrukturiranju i prilagodbi;

- Priprema i implementacija novog sustava poticaja poljoprivredi i ruralnom razvoju iz nacionalnih i EU izvora- očekivani rast;

Potencijalne mjere:

Na rashodnoj strani proračuna:

U srednjem roku – STRUKTURNE PRILAGODBE:

- Mirovinski sustav: mjere za dugoročnu održivost; - Socijalne potpore: integrirani sustav i jedinstveni i jednostavni

kriteriji – zahtjev za boljim targetiranjem;- Zdravstveni sustav: eliminiranje tranzicijskog – reformskog

troška; Stabilizacija ukupnih rashoda za zdravstvo, te povećanju unutarnje efikasnosti;

U srednjem roku – Neplanirani izdaci:- Rješavanje duga temeljem protestiranih jamstava za

brodogradnju (cca 3 mlrd. godišnje, ukupno cca 14 mlrd.)- Rješavanje duga umirovljenicima (zaključno sa 2012.)

Potencijalne mjere:

Na prihodnoj strani proračuna:

- Harmonizacija poreznog sustava s EU (izmjene u sustavu trošarina – npr. rast trošarina na duhan i duhanske prerađevine – već od 1.01.2011.)

- Restrukturiranje poreznog sustava s poželjnim neutralnim fiskalnim učinkom, a prema pravednijem i stimulativnijem modelu: Porezno rasterećenje proizvodnih inputa, npr. bruto cijene rada i kompenzacija manje ostvarenih prihoda novim porezima na outpute – porezi na kapitalnu dobit i dohotke od kapitala (dividenda, udjel u dobiti), te porezi na ekstra-imovinu;

- Povećanje efikasnosti naplate poreza na tržištu nekretnina (kapitalni dobici i rente) i u ostalim segmentima poreznog sustava

- Financijska EU omotnica – priprema za što veću apsorpciju sredstava u 2012. i 2013.

Potencijalne mjere:

Na prihodnoj strani proračuna PDV, socijalni doprinosi i porez na dobit ključ su uspjeha u fiskalnoj stabilizaciji na srednji rok, a preduvjet za rast ovih prihoda su:

GOSPODARSKI RAST, NOVO ZAPOŠLJAVANJE I RAST PRODUKTIVNOSTI!!!

Zato su nužne proaktivne mjere, i to već u proračunu za 2011.:

- Aktivna politika zapošljavanja (subvencije za nova radna mjesta)

- Porezne olakšice i poticaji za investitore (izmjene u sustavu oporezivanja dobiti – poticaji reinvestiranju dobiti)

- Prioritetni projekti u infrastrukturi i jačanju konkurentnosti te integriranje EU sredstava u (su)financiranje

Rezultati 0-tog scenarija

-40.000

-20.000

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

Ukupni prihodi (mil.kn)

Ukupni rashodi (mil.kn)

Proračunskisuficit/deficit (mil. kn)

Primarni suficit/deficit(u mil kn)

-10,00%

-5,00%

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%Udjel prihoda u BDP-u(u %)

Udjel rashoda u BDP-u(u %)

Proračunskisuficit/deficit (u % odBDP)

Primarni suficit/deficit(u % BDP-a)

Proračun – u mil. kn Proračun – u % BDP-a

Rezultati 0-tog scenarija

Javni dug – u mil. kn Javni dug – u % BDP-a

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

Javni dug (u % od BDP-a)

Potencijalni javni dug(u % od BDP-a)

Ukupno javni dug iizdana jamstva (u %BDP-a)0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

Javni dug (stanje nakraju godine u mil. kn)

Potencijalni javni dug(jamstva, u mil. kn)

Ukupno javni dug iizdana jamstva (u mil.kn)

HVALA NA POZORNOSTI!