KAKO SUMEDIJI

IZVEŠTAVALIO POPLAVAMA

U BIH?

mart/ožujak 2016

IMPRESUM

IZDAVAČ: Udruženje INFOHOUSE

Urednica: Dženana Alađuz

Autor: Ševko Bajić

Lektorica: Dženana Memišević

Dizajn: Ivona Zarahović – Buturović

Štampa: Triptih d.o.o.

Sarajevo, 2016

Štampanje ove publikacije je omogućeno uz podršku američkog naroda putem Agencije SAD za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj je isključivo odgovornost Udruženja INFOHOUSE i ne odražava stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.

SADRŽAJ

Uvod 7

Metodologija 10

Uzorak 11

Pregled pisanja štampe o poplavama u Bosni i Hercegovini u

periodu maj 2014.-avgust 2015. 12

Interes za temu 12

Forme izvještavanja 15

Način izvještavanja i sadržaj 16

Stav 16

Izvori i autori 18

Navođenje i provjere dokaza informacija 19

Sadržaj objave 20

Ilustracije 25

Zaključak 26

7

UVOD

U maju 2014. padavine i poplave pogodile su Bosnu i Hercegovinu takvom silinom da su uticale na živote stotine hiljada ljudi. Preko 90.000 osoba moralo je privremeno da napusti svoje domove, život je izgubilo više od 20 osoba, uništeno je na desetine hiljada domaćinstava. Materijalna šteta i gubici procjenjeni su na skoro 4 (četiri) milijarde KM. Zahvaljujući solidarnosti brojnih država, institucija, organizacija kao i pojedinaca prikupljene su značajne donacije u novcu, robi ali i uslugama koje su pomogle da se život u više od 70 pogođenih opština što prije normalizira. No, posljedice poplava i danas osjeća veliki broj građana/ki Bosne i Hercegovine.

Civilna zaštita, kako na opštinskim, gradskim i drugim nivoima, nespremno su dočekale padavine te su građani ostali uskraćeni za pravovremene i adekvatne informacije vezane za prirodnu katastrofu koja ih je pogodila..1 Mediji su u ovoj i ovakvim situacijama neprocjenjiv izvor informisanja, stoga su slijedeća pitanja neumitna pri procjeni uloge medija: kako su i kada novine informisale čitaoce o ovoj prirodnoj katastrofi? 1 Preuzeto iz izvještaja Prijave građana o nepravilnostima prilikom raspodjele pomoći za poplavljena područja Juni 2014. - Septembar 2014. Transparency International BiH, http://ti-bih.org/ wp-content/uploads/2014/10/Prijave-gradjana-o-nepravilnostima-prili kom-raspodjele-pomoci-za-poplavljena-podrucja.pdf

8

Koliko su bh. mediji pratili utrošak doniranih sredstava i dojave o zloupotrebama pomoći? Da li su izvještavali nepristrasno o podjeli pomoći, čak i ako su njeni akteri vodeći političari ili partije?

Sve su ovo važna pitanja jer novinarstvo danas je mnogo više od pukog dijeljenja informacija, edukacije i zabave. Novije tumačenje funkcije novinarstva – da ono mora pružiti ljudima informaciju koja im je potrebna da bi bili slobodni i učestvovali u upravljanju samima sobom 2 nosi danas još više odgovornosti za medije.

Analiza koju donosimo na narednim stranicama posvećena je štampanim medijima koji su u periodu maj 2014 - septembar 2015 pratili i pisali o poplavama u BiH. Izabrali smo štampane medije za analizu, obzirom da je njihova prirodna funkcija upravo da informišu čitaoce kako bi potom oni mogli donijeti zasnovan, argumentiran stav o važnim životnim pitanjima.

Opšti nalaz analize čak 1608 objava pokazuje da je izvještavanje o poplavama, posljedicama i saniranju šteta selektiranih medija trpjelo dnevni pritisak proizvodnje što više informacija u prvim mjesecima poplava. Među pozitivnim nalazima ističe se činjenica da je mali postotak od analiziranih objava o poplavama pristrasan (svega 6%).

Također na prvih 15 stranica svih obrađenih medija objavljeno je čak 87% svih članaka o poplavama, što svjedoči o visokom prioritetu ove teme u novinskim kućama. Kao glavni izvori informacija novinari su koristili većinom zvaničnike (državni i lokalni službenici), dok je izlazaka na teren, istraživanja i istraživačkih priča bilo zaista malo.

Iako je tema poplava i njenih posljedica značajno zastupljena u analiziranim medijima i pozicionirana među prioritetne, ona nije konzistentno praćena. Interes za njeno praćenje značajno opada već treći mjesec od nepogoda (juli 2014). Na godišnjicu poplava u maju 2015 objavljeno je samo 29 članaka.

Pitanja zloupotrebe donacija, načina utroška doniranih sredstava, visine i sanacije šteta...jesu pokrenuta ali sporadično, nesistematski i bez dubinskog istraživanja. O zloupotrebama pri dodjeli donacija (prijave zloupotreba i drugo) ili saniranju šteta, objavljen je manji procenat članaka – svega 130 (8%) tokom 15 mjeseci koja su bila predmetom analize. Utrošak doniranih sredstava nije bilo moguće sistematizovano pratiti kroz analizirane medije. Osim što je izvještavano neujednačeno (korištenje različitih valuta bez izražene protuvrijednosi u KM), donatorske organizacije su ponekad poistovjećivane sa implementatorima donacije što dodatno komplicira analizu. Visine donacija nije bilo moguće činjenično utvrditi jer su često donacije u robi, uslugama i novcu navođene zbirno.

2 Definicija je preuzeta iz knjige „The Elements of Journalism“ autora Bill Kovach i Tom Rosenstiel, 2007.

9

Korisnici donacija nisu najčešće jasno naznačeni kao što je bio čest slučaj sa slavnim sportašima ili klubovima iz zemlje i inostranstva koji su prikupljali donacije za BiH i Srbije istovremeno.

Najavljene donacije ili sanacije šteta pak, neovisno o njihovim visinama, nisu potom praćene, niti je javnost izvještavana da li su i kako one ostvarene. Informacije od dužnosnika o zaprimljenim prijavama zloupotrebe humanitarne pomoći ili donacija, prenošene su samo u vidu dnevne informacije i nisu poslužile kao materijal za dublje istraživačke priče.

Zaključak koji proizilazi iz svega navedenog jeste da bh. štampani mediji i pored iskazanog napora nisu pripremljeni niti opremljeni za kvalitetno, dubinsko i sistematsko izvještavanje o prirodnim katastrofama i njihovim posljedicama. Jedan od razloga za tu situaciju svakako je što sistematsko praćenje i izvještavanje zahtijeva ogromne resurse u novcu i ljudstvu što je trenutno nedostižno za mnoge bh. medije, ne samo štampane. Gašenje printanog izdanja magazina Slobodna bosna je kako kažu u Udruženju BH novinari primjer „atak(a) na kompletnu medijsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, čije se medijsko tržište godinama uništava, ne samo ekonomskim razlozima i krizom koja je zahvatila cijeli svijet, već snažnim političkim pritiscima na medije i uplitanjima politike u oglašivačko tržište, kao i uticajima nacionalnih i partijskih lobija na finansiranje medija iz javnih budžeta i iz prihoda javnih kompanija.“3

Također činjenica da web portali i socijalne mreže danas imaju mogućnost da objavljuju informacije o stanju na poplavljenim područjima svake minute, a ne jednom u 24 sata kao printane novine, stvorilo je neizmjeran pritisak na redakcije dnevnih novina koje moraju učiniti dodatne napore samo da bi pronašli informaciju koja će biti aktuelna i sutra.

Takav kontekst u kojem rade na žalost ostavlja izuzetno malo prostora za istraživačke priče ili reportaže.

3 Citat preuzet iz saopštenja Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari izda tog 29.12.2015., dostupnog na http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/25609/ bh_novinari_prestanak_izlazenja_sb_u_printanoj_formi_nemjerljiv_je_gubitak_ za_sve_gradjane_bih.html

10

METODOLOGIJA

Kombinovani metod korišten u ovom istraživanju jeste analiza sadržaja odabranih štampanih medija, praćenjem kvalitativnih i kvantitativnih indikatora. Analizirani su sljedeći elementi:

Tematika: ključne riječi donacija/e, zloupotreba pomoći, štete, poplave...

Novinarska forma: vijest,izvještaj, istraživački tekst, reportaža, intervju, komentar

Prioritet teme u izdanju: na kojoj strani je objavljena informacija

Autorstvo: novinar redakcije (potpisani tekstovi neovisno od oblika potpisa – inicijali ili puno ime i prezime), nepotpisani tekstovi (svaki sadržaj za koji nije navedeno ko je autor, ili u okviru samog sadržaja to nije jasno naznačeno).

Pristup/uklon novinara-medija: ova varijabla se odnosi na vrijednosnu prosudbu pozicije medijske objave uzeto prema subjektu koji se pojavljuje u članku, odnosno samom događaju. Drugim riječima, analizira se novinarski stav:pristrasan ili nepristrasan, tj objektivno ili neobjektivno izvještavanje o temi a ne sadržaj članka.

Izvori: izvorom se smatra direktno ili indirektno naglašavanje ko je dao podatak te je istraženo da li su izvori navedeni ili ne u tekstovima, te koji su izvori (državni/lokalni službenik, građanin/ka, inostrana nevladina organizacija, domaća nevladina organizacija, novinar, političar/stranka, nije jasno naznačeno)

Dokazi: da li su navodi u člancima potkrijepljeni dokazima i ako jesu, da li su to materijalni dokazi ili usmene izjave sagovornika, te da li je novinar/redakcija provjerila navedene dokaze na neki način?

Druga strana priče: Što je više izvora za određenu vijest/tvrdnju/informaciju, to bi trebao biti neutralniji novinarski uklon, odnosno objektivniji sadržaj. Istraživanje je obuhvatilo i ovu varijablu tj da li je traženo mišljenje od osobe o kojoj je iznesen određeni negativni stav od strane izvora informacije.Ilustracija teksta: postoji li ilustracija u vidu fotografije, grafike ili kombinacije obje tehnike? Da li su relevantne za temu?

11

UZORAK

Želeći da uzorak reprezentuje medijsku sliku Bosne i Hercegovine odabrani su štampani mediji koji geografski pokrivaju teritoriju države, a i među najuticajnijima su. Na osnovu probnog uzorka primjećena je redudantnost podataka kod pojedinih dnevnih novina sa istog područja, tako da je u tim slučajevima za analizu izabran medij koji je tiražniji, tj dostupan većem broju čitalaca.

Prikupljanje materijala je bilo zasnovano na press clippingu Digitalnog arhiva INFOBIRO Media centra Sarajevo iz slijedećih novina:

- Dnevni avaz (Sarajevo)

- Nezavisne novine (Banja Luka)

- Dnevni list (Mostar)

Kada su sedmične novine u pitanju, praćeni su Slobodna Bosna i Magazin Dani (Sarajevo). Iako je broj njihovih izdanja značajno manji od izdanja dnevnih listova, pa samim tim i članaka o poplavama, zbog uticaja ovih medija smatramo analizirane tekstove relevantnim za ovo istraživanje.

Pretraženo je više desetina hiljada tekstova objavljenih u periodu maj 2014-avgust 2015 godine (15 mjeseci) po ključnim riječima: donacija, pomoć, štete, zloupotreba donacije, poplave i dr.

Za analizu je odabrano 1608 objava koji u najvećoj mjeri odgovaraju zahtjevima analize te postavljenim kriterijima.

12

PREGLED pisanja štampe o poplavama u Bosni i Hercegovini u periodu maj 2014.-avgust 2015.

Najveći broj članaka koji se odnosi na medijsko izvještavanje o poplavama u Bosni i Hercegovini objavljeno je u Dnevnom Avazu, čak 768 članaka ili 48% od ukupnog broja selekcioniranih tekstova. Po količini objavljenog materijala, na drugom mjestu su Nezavisne novine sa 30% ili 486 članaka a potom slijedi Dnevni list sa 21% ili 338 članaka. Dani i Slobodna Bosna zajedno su prisutni u uzorku sa 1% ili 16 članaka.

Grafikon 1: Kvantitativni pregled uzorka medija

Interes za temu

Interes za glavnu temu – poplave u BiH, i podteme (zloupotrebe donacije, donacije, pomoć i sl) je naravno varirao kod svih posmatranih medija tokom vremena. Kao što je bilo i očekivano, u prva dva mjeseca, dakle maju i junu 2014 godine kad su poplave i nastale, objavljeno je najviše članaka – 46% od svih analiziranih (737). Interes medija je nakon toga jenjavao tako da je krajem 2014 godine svega osamdesetak tekstova mjesečno objavljivano u analiziranim novinama.

13

Iznenađujući je nalaz da je iduće godine u maju i junu dakle na godišnjicu poplava koje su nanijele štetu BiH u iznosu većem od 4 milijarde KM, objavljeno svega 47 tekstova (3%).

Grafikon 2: Pregled pisanja štampe na temu po mjesecima

Grafikon 3: Grafički prikaz pada interesa štampe za temu analize

14

Grafikon 4: Komparativni pregled pisanja štampe tokom prva dva mjeseca poplava i godinu dana poslije

Interes medija prema izvještavanju o poplavama moguće je analizirati i iz slijedećeg ugla – pozicije tj stranice na kojoj je tekst objavljen. Prioriteti ili glavne teme obično se obrađuju od druge do 9 stranice (sa izuzetkom sportskih koje su obično na posljednjim stranicama). Imajući u vidu da su prema cjenovnicima prodaje oglasnog prostora najskuplje stranice najčešće one od 1 do 15-te, logično je zaključiti da su i tekstovi na tim stranicama najvrijedniji redakciji.

Nalazi istraživanja pokazuju da su analizirani mediji objave o poplavama očekivano pozicionirali visoko na listi prioritetnih tema, tako da je čak 67% analiziranih tekstova objavljeno na stranicama od 2 do 10 (1075 objava) od čega 462 na stranicama 2-5 i 613 na stranicama od 6 do 10. Interesantan je nalaz da je na sportskim stranicama, tradicionalno namjenjenima samo sportskim događajima i ličnostima, bilo više od 20 objava i to najčešće o pomoći poplavljenim područjima od strane istaknutih sportaša ili klubova.

Na prvih 15 stranica svih obrađenih medija objavljeno je u analiziranom periodu ukupno 1406 članaka znači čak 87% svih objava o poplavama.

15

Grafikon 5: Pregled medijskih objava prema poziciji/stranici u novinama

Forme izvještavanja

Pri izvještavanju novinari su koristili najčešće i, što se obrade tiče, najlakše novinarske vrste – vijesti i izvještaje. Prednjače vijesti – čak 891, što je 55,4% svih objava, potom izvještaji 685 objava (42,5%). Puno zahtjevnije forme - istraživački tekstovi, intervjui, kolumne(autorski osvrt) kao i reportaža zauzimaju samo 32 objave (2%). Iako je bilo za očekivati da su reportaže dominantna forma kad se izvještava o katastrofi unutar zemlje, bilo je objavljeno svega 17.

Grafikon 6. Pregled zastupljenosti objava prema novinarskim formama

16

Među njima dominiraju ljudske priče o preživljavanju, solidarnosti i/ili borbe tzv. običnog čovjeka i svjedočanstva novinara o razmjerama šteta u naseljima i gradovima. Samo jedna od njih, objavljena u Dnevnom avazu u maju 2014, ima izuzetno pristrasan ton vidljiv već u naslovu „SDA i SDP moćnici brinu se o sebi, a 500 duša u selu čeka pomoć“ bez kontraizjava (tzv druge strane) i bez dokaza.

Način izvještavanja i sadržaj

Stav

Novinarski stav u objavljenim tekstovima o poplavama prema osobi/događaju o kojima izvještava procjenjivan je i kroz opoziciju pristrasan ili nepristrasan tekst odnosno objektivno ili neobjektivno izvještavanje. Nalazi istraživanja pokazuju jasnu pristrasnost i neobjektivnost u svega 6% objavljenih članaka (98 tekstova) od kojih dominiraju izvještaji – čak 60 i potom vijesti -35. Nepristrasan ton dominirao je u ostalih 1510 obrađenih članaka u uzorku (94%).

Gledajući pojedinačne medije nalazi su slijedeći:

Magazin Dani je objavio 11 tekstova, od kojih je nepristrasno bilo 9 a pristrasno 2. Analizom je pokazano da u pristrasnim nije bilo provjere druge strane priče, niti ponuđeni/provjereni dokazi iznesenim tvrdnjama. Slobodna Bosna je u analiziranom periodu objavila ukupno 5 tekstova koji odgovaraju pretrazi, od kojih je samo 1 (jedan) pristrasan i to, interesantno, posvećen negativnom prikazu direktora drugog bh medija u kontekstu pružanja pomoći nastradalima. Ponuđeni dokazi su usmeni, nisu provjereni i „druga strana“ nije zastupljena.

Dnevni avaz je od 768 objava imao 707 nepristrasnih a 61 pristrasnih. Međutim od nepristrasnih, objektivnih objava 499 ili 70,5% navodi jedino usmene izjave kao vrstu dokaza za navedene tvrdnje. Nalazi pokazuju također da je skoro podjednak broj objava u kojima se usmeni „dokazi“ provjeravaju do određenog nivoa kao i onih u kojima se stavovi/tvrdnje iznose bez zadrške ali i bez provjere (odnos 255:244). Naposljetku u svega 35 objava od svih analiziranih, što je 4,5 %, novinar/i Dnevnog avaza pozvali su se na određeni materijalni dokaz valjanosti iznesenih informacija (izvještaji i sl).

Što se tiče pristrasnih objava u analiziranih 61 samo 5 je bazirano na nekoj vrsti materijalnih dokaza koji su prošli provjeru redakcije a u samo jednom od njih pružena je mogućnost tzv „drugoj strani“ da se izjasni o navodima. Iako rijetki brojem primjetni su tekstovi koji nude negativnu sliku o strankama s kojima je u tom periodu stranka osnivača ovog lista bila na suprotnim stranama vlasti, dok se osnivačeva stranka kao i on sam pojavljuju kao svijetli primjeri pružanja pomoći nastradalima.

17

Slijedeći primjer je ilustrativan „Nikšićeva vlada kriva za fijasko zakona o pomoći poplavljenima.“

Dnevni list je objavio 318 tekstova nepristrasnog uklona, a pristrasnog 20 (6%). Od ovih 20 samo jedan (1) nudi neku vrstu materijalnog dokaza za navedene tvrdnje koje je redakcija provjerila do određenog nivoa i samo u jednom (1) je data mogućnost tzv drugoj strani da se očituje. Što se tiče nepristrasnog uklona nalazi pokazuju da je objektivnost ipak površna i zadržava se na nivou neiznošenja stava novinara, jer čak u 47% tih objava informacije/stavovi/tvrdnje koje su ponudili izvori informacija nisu provjereni.

Nezavisne novine su od ukupno 486 članaka objavili svega 14 pristrasnih (3%) koji su u potpunosti zasnovani na usmenim izjavama izvora informacija. Tek u 8 ovih objava vidljiva je provjera navoda do određenog nivoa, a tek u dva omogućena je i tzv druga strana priče. Zanimljivo je da su u pristrasnim tekstovima izvori informacija većinom državni/lokalni službenici ili političari, te da je jedina stranka koja je sama ili kroz svoje predstavnike na određeni način favorizovana kao pozitivan primjer pružanja podrške i pomoći nastradalima SNSD. Što se tiče objektivnosti u pisanju/izvještavanju i u ovoj novini je ona prilično jednodimenzionalna – zadržava se na nivou neiskazivanja ličnog stava novinara ali u skoro 50% objava stavovi/informacije koje prenose nisu niti na jedan način provjerene/dodatno argumentirane.

Slijedeći grafikon ilustrativno pokazuje omjer objektivnih i neobjektivnih tj nepristrasnih i pristrasnih objava:

Grafikon 7: Komparativni pregled pristranih vs nepristranih objava po mediju. Oznaka P označava pristrasne tekstove a NP nepristrasne.

18

Izvori i autori

Analizirajući koje su izvore informacija novinari tražili ili navodili kako bi argumentirali informacije, uočeno je da se novinari u najvećem broju slučajeva okreću državnim/lokalnim službenicima kao glavnom izvoru informacija - što je slučaj u 668 objava (41,5%). U ovim člancima dominiraju forme vijest (334) i izvještaji (253). Ovi nalazi pokazuju da su službeni izvori i njihove informacije u stvari kreirali ton i sadržaj medijskog izvještavanja o poplavama, pomoći, zloupotrebama i dr. Ohrabruje slijedeći nalaz a to je da su novinari ipak u većini objava (62%) ili tražili i/ili ponudili neku vrstu dokaza za njihove iznesene tvrdnje.

Kao slijedeći najčešći izvor bili su sami novinari (162 objave) potom domaće nevladine organizacije (139). Poslovni ljudi/predstavnici firmi i građani podjednako su bili zastupljeni (po 139 objava), političari/stranke u 93 objave, dok nisu navedeni ili nije bilo moguće identificirati izvor u 241 slučaj.

Od 93 članka gdje su političari (domaći i inostrani) ili stranka bili izvori, 90 je zasnovano na njihovim usmenim izjavama od čega je samo u 18 slučajeva izjava provjerena do određene mjere, a samo u 9 slučajeva data je druga strana priče. Ovakve objave iako nisu kvantitativno dominantne, ipak pokazuju trend da se političari ili stranke prikazuju čitaocima kao relevantni izvori informacija čak i u slučajevima prirodnih nepogoda, čime se u stvari omogućava politizacija povezanih tema kao što su donacije ili saniranje šteta.

Grafikon 8: Frekvencija korištenja izvora informacija prema njihovoj klasifikaciji

19

Nalazi pokazuju također zabrinjavajuću tendenciju novinara da bez provjere prenose informacije o iznosima šteta i iznosima donacija koje su obećane BiH od strane inostranih političara, zastupnika svojih vlada, što uopšte ne doprinosi praćenju transparentnog utroška doniranih sredstava za oporavak od poplava. Ilustracije radi tu su naslovi „Vijeće ministara BiH najavilo novih 60 miliona eura“ ili navodi poput „ambasadori sedam evropskih zemalja posjetili Bijeljinu i najavili sredstva za obnovu u iznosu tri miliona eura...“

Važan aspekt objektivnog izvještavanja jednog medija je naravno i navođenje autora medijske objave. Čak u 73% analiziranih objava (1172) njihov autor je naveden punim imenom ili inicijalom dok su 436 objava nepotpisane.

Grafikon 9: Prikaz autorstva analiziranih objava

Navođenje i provjere dokaza informacija

Svi izvori dali su određene podatke za svoje tvrdnje/najave/stavove/informacije...ali nisu svi novinari vršili njihovu provjeru, te je tako otvoren prostor za sumnju u objavljenu informaciju. Ova analiza je argumente (dokaze) ugrubo podijelila na tzv usmene (samo izjava izvora) i materijalne (potkrijepljene izvještajima, fotografijama, analizama, statističkim podacima). Činjenica da čak 76% objava (1225) koristi jednostrane usmene izjave izvora kao potvrdu iznesene informacije, od čega je samo u 681 slučaju učinjen određeni napor novinara da dokaže/opovrgne tu informaciju, navodi na zaključak da je kvalitet izvještavanja o poplavama trpio pritisak potrebe dnevne produkcije vijesti o ovoj temi.

20

Grafikon 10: Pregled korištenja usmene izjave vs materijalnog dokaza u objavama

Sadržaj objave

Pri pretrazi sadržaja selektiranih objava koje su tretirale poplave, korištene su i ključne riječi poput „donacija“, „štete“, „zloupotrebe donacija (pomoći),“ ... kao i njihove kombinacije. Čak 56% objava (908) bilo je posvećeno donacijama poplavljenim područjima i građanima a izvještavanju o nastalim štetama 21% (330). O zloupotrebama pri dodjeli donacija (tu su uključeni i članci o prijavama zloupotreba i dr) ili saniranju šteta, objavljen je manji procenat članaka – svega 130 (8%) tokom 15 mjeseci koja su analizirana. Slijedi grafički prikaz:

Grafikon 11: Prikaz broja objava prema ključnoj riječi

21

Grafikon 12: Procentualni prikaz objava prema ključnoj riječi

Bez obzira na evidentan trud da ponude čitaocima pravovremenu informaciju o razmjerama katastrofe, naporima za njenu sanaciju kao i posljedice po tzv „običnog čovjeka,“ nalazi pokazuju da niti u jednom slučaju nije primjećeno da su novinar/medij nakon određenog vremena ponovo pisali o najavljenoj donaciji na način da su istražili da li je najavljena donacija i realizovana, potom transparentno dodijeljena, nakon čega su izvještaji o utrošku prikupljeni i javnosti prezentirani. Ovaj nalaz se odnosi i na najavljene sanacije šteta.

Iako su povremeno objavljivani opštirniji izvještaji koji donose pregled uplaćenih i realiziranih donacija, oni nisu potpuni niti daju kompletan pregled za jedno ili više pogođenih područja (pozitivan primjer napora da se prikupi što više podataka je izvještaj Nezavisnih novina iz septembra 2014. godine).

22

Slijede grafički prikazi objava medija prema ključnim riječima:

Medij

Don

acije

Šte

te

Zlou

potr

ebe

Don

acije

i št

ete

Don

acije

i zl

oupo

treb

e

Šte

te i

zlou

potr

ebe

Don

acije

, šte

te,

zlou

potr

ebe

Ost

alo

Tota

l

Dnevni avaz 435 156 31 27 3 1 1 114 768

Dani 3 7 0 1 0 0 0 0 11

Slobodna Bosna 2 2 0 0 0 0 0 1 5

Dnevni list 211 46 14 11 1 2 0 53 338

Nezavisne novine 257 119 12 24 2 0 0 72 486

1608

Tabela 1: Tabelarni prikaz pisanja medija prema ključnim riječima

23

Grafikoni 13-15: Pregled pisanja dnevnih novina prema ključnim riječima

24

Komparativno gledajući, Dnevni avaz prednjači u broju objava prema zadanim ključnim riječima, što je i logičan zaključak obzirom da je ova novina imala ukupno najveći broj objava o poplavama u BiH.

Don

acije

Šte

te

Zlou

potr

ebe

Don

acije

i št

ete

Don

acije

i zl

oupo

treb

e

Šte

te i

zlou

potr

ebe

Don

acije

, št

ete,

zl

oupo

treb

e

Ost

alo

Dnevni avaz 435 156 31 27 3 1 1 114

Dani 3 7 0 1 0 0 0 0

Slobodna Bosna 2 2 0 0 0 0 0 1

Dnevni list 211 46 14 11 1 2 0 53

Nezavisne novine 257 119 12 24 2 0 0 72

Tabela 2: Uporedni prikaz pisanja medija po ključnim riječima

Grafikon 16: Uporedni prikaz pisanja medija po ključnim riječima

Godišnjica poplava (maj/juni 2015) bila je idealna prilika da mediji ponude javnosti kompletnu informaciju o pojedinačnim primjerima donacija i sanacija šteta kao i na globalnom državnom nivou, što je informacija od opšteg interesa. Međutim u maju i junu 2015 godine objavljeno je samo 47 članaka na ovu temu, od čega su većina bile vijesti.

25

Ako je uloga medija danas da „pruže ljudima informaciju koja im je potrebna da bi bili slobodni i učestvovali u upravljanju samima sobom“ ta uloga ne može biti ostvarena bez potpune informacije. Parcijalno i nesistematsko izvještavanje o utrošku doniranih sredstava za podršku poplavljenim područjima na žalost usporiće taj proces najprije kod građana koji su izravno bili pogođeni poplavama a potom i u široj javnosti.

Ilustracije

Niti jedna analiza medijskog sadržaja ne može biti potpuna bez uvida u ilustracije koje su pratile objave. Ilustracije posebno fotografije pričaju priču, potkrepljuju stav... podjednako snažno kao i tekst, ako ne i snažnije.

Kada su u pitanju ilustracije date uz analizirane objave, fotografije su pratile 1218 objava, fotografije u kombinaciji sa drugim vidom grafičke prezentacije 3 članka, ali čak 387 objava (24%) nije bilo obogaćeno ilustracijom.

Grafikon 17: Prikaz korištenja ilustracije po objavama

Naravno samo postojanje ilustracije bilo kao fotografije ili neke grafike ne doprinosi kvaliteti objave ako ona nije relevatna za temu. Istraživači su uspjeli prepoznati 68% objava (836) kad je ilustracija bila relevantna za tekst, dočim u 527 to nije bio slučaj. Na žalost u 245 slučajeva nije bilo moguće procijeniti relevantnost.

Grafikon 18: Prikaz relevantnosti ilustracije

26

ZAKLJUČAK

Iz pregleda nalaza analize vidljivo je da:

• Interes za izvještavanjem o poplavama u Bosni i Hercegovini svoj vrhunac ima u maju maju i junu 2014. godine da bi potom počeo rapidno opadati (maj 2014 broj objava 421, maj 2015 29).

• Na udarnim stranicama novina izvještavanje je u većem broju prisutno u prva četiri mjeseca tokom i nakon poplava (maj – avgust)

• Po vrsti sadržaja najzastupljenije su bile vijesti čak 891, što je 55,4% svih objava, potom izvještaji 685 objava (42,5%). Puno zahtjevnije forme - istraživački tekstovi, intervjui, kolumne(autorski osvrt) kao i reportaža zauzimaju samo 32 objave (2%). Iako je bilo za očekivati da su reportaže dominantna forma kad se izvještava o katastrofi unutar zemlje, bilo je objavljeno svega 17.

• Tekstovi su u najvećem broju odavali nepristrasnost autora/redakcije – u visokih 94%

• Najveći broj objavljenih tekstova je počivao na usmenim izjavama, koje često nisu provjeravane a u velikom procentu nije zabilježena izjava tzv druge strane priče u tekstu.

• Fotografije koje bi trebale da vrijede za priču i njen efekat „više od 1000 riječi“ iako većinski relevantne za temu, nisu dominirale sadržajem o poplavama.

Mediji posebno štampani mediji u BiH su ugrožena vrsta. Osim političkih i finansijskih pritisaka kojima su konstantno izloženi web portali, socijalne mreže i tzv građansko novinarstvo koje u virtuelnom svijetu ima neograničen prostor za objavljivanje uz minimalna izdvanja predstavljaju ozbiljnu prijetnju za finansijsku održivost printanih izdanja. Gašenje najuticajnijeg bh sedmičnika u decembru 2015, kao i poznatog studentskog radija i njihovo prelaženje u online izdavaštvo pokazatelj su da tradicionalni mediji moraju početi razmišljati izvan okvira. Količina, brzina i dostupnost informacija o poplavama putem društvenih mreža i web portala, dodatni su argumenti da štampani kao i drugi tradicionalni mediji trebaju usmjeriti svoje ograničene resurse u jednu specifičnu sferu izvještavanja -kvalitet i dubinu ponuđene informacije. Istraživačko novinarstvo, reportaže, dubinski intervjui,analize... za koje društveni mediji i web portali nisu predodređeni niti napravljeni imaju svoje prirodno stanište a samim tim i publiku u štampanim medijima.