Kako zaštititi biljke od nametnika bez korištenja pesticida

Zasadili ste vlastiti eko vrt?

Želite zdrave biljke i bogat urod, a pritom ih ne želite tretirati štetnim kemijskim sredstvima?

Razbijate glavu misleći kako zaštiti biljke prirodnim putem?

Vaše biljke možete zaštititi i izliječiti biološkim sredstvima zaštite.

Pesticidi - opasnost za zdravlje i okoliš

Svjesni smo činjenice da kemijska sredstva zagađuju okoliš, površinske i podzemne vode te imaju vrlo štetan utjecaj kako na čovjeka tako i na cjelokupan biljni i životinjski svijet.

Korištenjem kemijskih sredstava prekidamo prirodni lanac i miješamo se u zakone prirode. Biljci šaljemo poruku da se ne mora boriti sama, već ćemo to mi učiniti za nju.

Nakon nekog vremena biljka se predaje i prestaje sama boriti, a mi smo prisiljeni koristiti kemijske preparate ako želimo imati bilo kakav urod.

Zaštita od štetočina i bolesti prirodnim putem nije uvijek toliko brza i efikasna kao kemijsko tretiranje, ali za čovjeka, prirodu i životinje, definitivno je manje opasna.

No, to ne znači da trebate eliminirati sve štetočine, jer i one su dio prirodne ravnoteže.

Ekološka zaštita biljaka

U ekološkoj proizvodnji biljke hranimo organskim gnojivom i kvalitetnim kompostom, korov uklanjamo mehaničkim putem, biljke prskamo biljnim pripravcima, a zaraženo bilje i voćke redovito odstranjujemo.

Tako biljka postaje zdravija, otpornija i spremna dati zdrav plod.

U borbi protiv štetočina može pomoći prirodni suživot između nekih biljaka - ako ih posadite jednu blizu druge povećava se njihova snaga i urod te se one bolje štite od nametnika.

Na primjer, sadnja mrkve uz luk štiti biljke od lukove/mrkvine muhe, a zabijanje grana bazge u tlo služi kao zaštita od krtica.

Kako biljke imaju ljekovito djelovanje na ljudsko zdravlje, jednako tako mogu pozitivno utjecati i jedna na drugu.

Višegodišnja istraživanja pokazala su da postoje 3 grupe biljaka koje možete koristiti za zaštitu vašeg vrta:

Biljke koje ubrzavaju rast, obogaćuju i gnoje tlo:

kopriva

gavez

sjeme i cvijet komorača

volovski jezik

mladice i lišće paradajza

lišće cikle

Biljke koje djeluju protiv nametnika:

kopriva

hrastov list skupljen ujesen

list rabarbare

vratić

neem

list bazge

ljupčac

pelin

kamilica

i sve biljke koje sadrže mnogo tanina (hrastova kora, orahovo lišće…)

Biljke koje sprečavaju bolesti:

preslica

brezov list skupljen u jesen

paprat

orlovska paprat

češnjak

poriluk

luk

Sve navedene biljke možete koristiti svježe ili osušene. Berite ih neposredno prije cvatnje na sunčanim mjestima i po sunčanom vremenu.

Usitnite ih i sušite na čistom, provjetrenom i sjenovitom mjestu.

Najbolje ih je prostrijeti u tankom sloju na pocinčanu mrežu i povremeno ih okretati.

Osušene biljke čuvajte u platnenim vrećama ili u drvenim sanducima.

1. Aktivirajte tlo

Koristite biljke iz prve grupe kao tekuće gnojivo da biste aktivirali život u tlu.

Biljke usitnite i stavite ih u drvene ili glinene posude, može i plastične, ali nikako metalne.

Napunite posudu do pola i nalijte do vrha kišnicu ili vodu iz rijeke ili jezera. Voda iz vodovoda zbog prisutnosti klora nije dobra.

Posude stavite na sunce, pokrijte mrežicom ili daščicama i dvaput dnevno promiješajte.

Kada se tekućina počne pjeniti ubacite 1 šaku kamenog brašna (na 10 litara vode), da spriječite neugodne mirise.

Nakon 3-4 dana sunčanog vremena, gnojnica je gotova (kad se više ne pjeni).

Koristite je za zalijevanje tla oko biljaka razrijeđenu 1:10 za lisnato ili 1:2 za plodovito povrće.

2. Spriječite nametnike

Biljke iz druge grupe usitnite i namačite u kišnici 1-3 dana, procijedite i njima prskajte povrćei voće.

Ovaj pripravak trebate primijeniti prije nego započne fermentacija, znači prije nego se na površini pojavi pjena.

3. Zaštitite od bolesti

Biljke iz treće grupe 24 sata namačite u kišnici, a zatim u istoj vodi kuhajte 30 minuta.Ostavite pokriveno da se ohladi, procijedite i prskate po biljkama.

Ne zaboravite!

Temelj za zdravu i otpornu biljku je zdravo tlo iz kojeg raste i iz kojeg uzima hranu. Dokazano je da na zdravom tlu raste manje korova.

Ako u vašem vrtu ne vlada prirodna ravnoteža, mogu se pojaviti razne štetočine i bolesti koje vam mogu uništiti urod.

Nekoliko prirodnih preparata za suzbijanje bolesti

Pripravak protiv biljnih ušiju

Osnovni sastojak pripravka protiv biljnih ušiju je kopriva.

U 10 l vode, najbolje kišnice, potopite 1 kg svježih, usitnjenih listova koprive ili 100 – 200 g suhih.

Ostavite pokriveno 24 sata, ne držite duže jer se stajanjem smanjuje učinkovitost preparata.

Procijedite i tako dobivenom tekućinom prskajte napadnuto bilje svakih 3 do 5 dana.

Tako pripremljen pripravak može poslužiti i za dohranu biljaka. Kopriva se bere pred samu cvatnju, dok je još mlada, jer je tada najjača.

Sredstvo od preslice protiv hrđe, pepelnice, grinja i crvenog pauka

Preslica raste na vlažnim staništima, pa je možete naći u blizini rijeka i potoka. Koristi se protiv hrđe i pepelnica, grinja i crvenog pauka.

1 kg svježih preslica potopite u 10 litara vode i ostavite da stoji 24 sata. Zatim lagano prokuhajte 30 minuta.

Kada se tekućina ohladi, razrijedite je vodom u odnosu 1:5 i njome špricajte biljke.

Tekućinu od preslice možete pomiješati sa sredstvom od koprive u odnosu 1:1 i kao takvo koristiti za prskanje biljaka. Povećat ćete učinkovitost u borbi protiv nametnika i ujedno nahraniti vašu biljku.

Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka

Ovo sredstvo koristi se protiv grinja i plijesni te u slučaju kada lišće postane smeđe.

500 gr nasječenog crnog i bijelog luka potopite u 10 litara vode. Kada tekućina prestane pjeniti, razrijedite je desetostrukom količinom vode te njome prskajte zemlju protiv pljesni.

Od kuhanih ljuski crnog luka možete napraviti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

Sredstvo protiv lisnih uši i gljivičnih bolesti

Lisne uši znaju ponekad biti stvarno dosadne. Najlakše ćemo ih odbiti od biljaka ako u blizini oboljele biljke posadimo lavandu ili čubar.

Lisne uši možete mlazom vode odstraniti s biljaka. Taj postupak treba provoditi ujutro kako bi se biljke što prije osušile na suncu.

Ako to ne pomogne, možete upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.

Protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 300 g svježih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina.

Ostavite pelin da se namače u vodi 2 – 3 dana, nakon čega je tekućina spremna za prskanje.

Tekuće gnojivo od koprive

Plastičnu ili drvenu posudu napunite do pola koprivom i nalijte vodu do vrha.

Posudu prekrijte mrežicom, dva puta dnevno promiješajte tekućinu.

Kada se tekućina počne pjeniti, dodajte šaku kamenog brašna kako biste neutralizirali neugodan miris.

Kada se otopina prestane pjeniti, gnojivo je gotovo. Koristite ju za polijevanje u odnosu 1:10.

Tekuće gnojivo od listova gaveza

Gavez sadrži željezo, kalcij, kalij, fosfor i mangan. Sve su to mikroelementi potrebni biljkama za normalan rast i razvoj.

Gnojivo od gaveza jača biljke i obogaćuje ih mineralima. Priprema se na isti način kao i gnojivo od koprive.

Nakon nekoliko dana stajanja, kada se prestane pjeniti, smeđe je boje i neugodnog mirisa koji podsjeća na stajski gnoj.

Razrijedite ga vodom u odnosu 1:10.

Kvalitetno gnojivo dobit ćete miješanjem gnojiva od koprive i gaveza u odnosu 1:1.

Što još može pomoći

Neven koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, izlučuje sok koji pomaže tlu pri oslobađanju od štetnih tvari.

Korijen kadifice izlučuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji uništavaju korijen.

Na mjestima gdje rastu kadifice i neven, u tlu nema zemljišnih štetnika, ni gljivica.

Leptira kupusara najbolje ćete otjerati iz zelja ako između zeljarica zasadite rajčice. Leptiri kupusari ne vole miris paradajza.

Korisne životinje – pomagači u borbi

Da bismo u vrtu mogli primijeniti biološku zaštitu, ne trebamo tjerati iz vrta sve životinje. Nisu nam sve životinje neprijatelji.

Vrlo je važno zadržati korisne životinje jer one pomažu u borbi protiv štetočina.

U procesu suzbijanja štetočina od velike koristi su životinje koje se njima hrane.

Najbolji pomagači su ptice, ježevi i žabe koji jedu puževe, ali i neki kukci kao što su bubamare, mrežokrilke i bogomoljke, koji su prirodni neprijatelji lisnih ušiju.

Bubamare i njezine ličinke pojedu dnevno i do 400 lisnih ušiju.

Da bi bubamare imale što jesti, ne treba uništavati prve lisne uši koje se pojave u proljeće, jer će se tako smanjiti broj bubamara kojih ionako već ima premalo.

Ako ste u mogućnosti, za žabe je dobro u vlastitom vrtu iskopati „malu baru” i zasaditi vodeno bilje. Žabe će nastaniti baru, pa će opasnost od puževa biti puno manja.

Jeste li znali da ptice na dan prikupe i do 30 kg gusjenica i drugih nametnika?

Da biste privukli i zadržali ptice u svom vrtu, postavite im kućicu. Neka otvor kućice bude okrenut prema jugoistoku.

Preko ljeta im osiguravajte dovoljne količine vode u plitkim posudama, a zimi hranu.

Ptičice će vas riješiti nametnika u vrtu i svakodnevno vas razveseliti svojim pjevanjem.

U vrtu nalazimo i pauke koji su prirodni neprijatelji muha i komaraca. Grabežljive grinje su prirodni neprijatelji crvenog pauka, ali i nekih drugih štetnih grinja.

Najčešći nametnici i kako ih se riješiti

LISNE UŠI

To su mali nježni kukci koji mogu biti krilati ili beskrilni. Boja im ovisi o stadiju razvoja i biljci hraniteljici pa mogu biti od svijetložute i zelene do crne boje.

Hrane se sisanjem biljnih sokova i to na najnježnijim biljnim dijelovima - lisnim izbojima i cvjetnim pupovima.

Izazivaju zastoj u rastu biljke, kovrčanje listova, iza njih ostaje medna rosa koja kaplje po donjim listovima čineći ih ljepljivima, a kasnije pocrne jer se na njima razvijaju gljive čađavice.

Napadaju velik broj kultura. Javljaju se u proljeće i jesen tijekom toplog i suhog vremena, te nakon obilnih kiša.

Ako lisne uši jako napadaju neku biljku to je znak da je poremećena njezina cirkulacija. Ponekad je dovoljno da prekrijemo i prihranimo tlo kod korijena biljke.

Postoje biljke koje su ušima naročito privlačne. Te biljke možete saditi među druge biljke da biste ih zaštitili od ušiju.

Na primjer, sadite salatu i bob među jagode. Uši će se preseliti na salatu i bob, a jagode će ostati neoštećene.

PUŽEVI

Puževi su česti neželjeni gosti u našem vrtu, a njihovih prirodnih neprijatelja ježeva i žaba sve je manje.

Puževi najčešće napadaju zeleno lisnato povrće.

Iako spori, vrlo su uporni i vašem povrću mogu nanijeti veliku štetu.

Hrane se noću jer im smeta sunce, pa ih je najlakše pronaći kada padne mrak uz pomoć svjetiljke.

Puževa se možete riješiti uz pomoć taloga kave. Naime, puževi ne vole talog kave, jer je u većoj koncentraciji otrovan.

Napadnute biljke zalijevajte talogom kave koji ne samo da će otjerati puževe, već će i blago gnojiti zemlju i istovremeno tjerati biljne mušice.

Budite umjereni u zalijevanju tla talogom od kave jer on podiže kiselost tla.

Tlo oko biljaka koje puževi napadaju možete posuti pepelom ili kamenim brašnom. Kako biste puževe držali što dalje od vaših biljaka ovaj postupak treba ponavljati nakon svake kiše.

Puževe odbijaju i neke biljke kao što su dragoljub, kadulja, timijan i ricinus. Zasadite li neku od tih biljaka uz rub gredice, puževi neće napadati vašu biljku.

ROVAC

Rovac je jedan od učestalih zemnih štetnika. Omiljena poslastica su mu gomolji i korijenje.

Rovac je noćna životinja i izlazi na površinu zemlje samo noću.

Njegov rov nije duboko u zemlji, pa ćete ga najlakše uhvatiti ako u tlo ukopate posudu s vodom, a sa strane postavite daščice koje ga usmjeravaju u posudu.

KRTICA

Krtica je korisna životinja jer uništava rovce i druge gusjenice i crve, ali istodobno radi krtičnjake koji narušavaju estetski izgled vrta.

Krticu ćete najlakše otjerati ako u tlo ukopate praznu bocu, tako da vrh boce ukopate u otvor njegovog rova, pazeći da ne začepite grlo flaše.

Zvukove koje proizvodi vjetar i prazna boca, krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze.

Naučili ste kako prirodnim putem zaštititi biljke. Prirodna zaštita neće svaki put biti tako efikasna kao kemijska.

Postupak treba ponavljati i nekoliko puta, ali budite strpljivi i puni ljubavi prema biljci. Imajte na umu da je to vaš doprinos očuvanju okoliša, a prvenstveno vašeg zdravlja.

Tablica kompatibilnih biljaka

Ako ste ovog proljeća odlučili zasaditi vlastiti eko vrt, ova tablica kompatibilnih biljaka je za Vas.

Baš poput ljudi, neke biljke se slažu dobro, dok se druge "ne podnose".

Sadnjom biljaka u sklopu s njihovom kompatibilnošću možete poboljšati njihov rast, povećati urod i zaštititi biljke od nametnika.

Da bi dodatno zaštitili biljke, posadite ih na podignutim gredicama (više o njima ćete saznati u sljedećem broju Alternativa E-novina).

Tablica kompatibilnih biljaka

Povrće Kompatibilne biljke Biljke-antagonisti

Šparoge Rajčica, peršin i bosiljak

Grah Krumpir, mrkva, krastavci, cvjetača, kupus, većina povrća i ljekovitih biljaka Luk, češnjak, gladiola, vlasac, cikla, kupus

Cikla Crveni luk, koraba Grah

Kupus (kupus, cvjetača, kelj, koraba, brokula) Aromatično bilje, krumpir, celer, kopar, kamilica, kadulja, metvica, ružmarin, cikla i luk Jagode, rajčica i grah

Mrkva Grašak, salata, vlasac, luk, poriluk, ružmarin, kadulja, rajčica Kopar

Celer Poriluk, rajčica, grah, cvjetača i kupus

Vlasac Mrkva, rajčica Grašak, grah

Kukuruz Krumpir, grašak, grah, krastavac, tikva, tikvica

Patlidžan Grah, krumpir

Poriluk Crveni luk, mrkva, celer

Zelena salata Mrkva, rotkvice, jagode, krastavci, luk

Luk i češnjak Cikla, jagoda, rajčica, zelena salata, poriluk, kamilica Grašak, grah

Peršin Rajčica, šparoge

Grašak Mrkva, repa, rotkvice, krastavci, kukuruz, grah, većina povrća i začinskog bilja Luk, češnjak, gladiola, krumpir i vlasac

Krumpir Grah, kukuruz, kupus, hren, neven, patlidžan Bundeva, tikvica, krastavci, suncokret, rajčica, malina

Tikva Kukuruz Krumpir

Rotkvica Grašak, potočarka, salata, krastavci

Soja Slaže se sa svim biljkama

Špinat Jagode

Tikvica Potočarka, kukuruz Krumpir

Jagode Grah, špinat, zelena salata, luk Kupus

Suncokret Krastavci Krumpir

Rajčica Vlasac, luk, peršin, šparoge, neven, potočarka, mrkva Koraba, krumpir, komorač, kupus, grašak

Repa grašak

Paprika rajčica, geranij, petunija grah, kupus, kelj

"Svepovoljne" biljke

Za ove biljke se smatra da povoljno djeluju na sve ostale biljke blizu sebe. Zbog toga su ove biljke dobrodošle u svakom vrtu.

Svaka od njih pomaže biljkama na svoj način:

matičnjak - stvara povoljnu atmosferu za rast drugih biljaka i privlači pčele

majorana - pozitivno djeluje na okolne biljke

origano - pozitivno djeluje na okolne biljke

kopriva - štiti okolne biljke od nametnika i bolesti, poboljšava njihov rast

valerijana - poboljšava kvalitetu tla i štiti od bolesti

kamilica - poboljšava kvalitetu tla

maslačak - pomaže većini povrća, koristite ga u malim količinama

Ako želite da Vaše biljke budu snažne i zdrave, kod mješovite sadnje poštujte razmak između biljaka. Ostavite dovoljno mjesta - tako da biljke jedva dodiruju jedna drugu. To će omogućiti da kompatibilne biljke postanu pravi prijatelji!

Ne zaboravite i na kvalitetu tla. Danas skoro svaka poljoprivredna apoteka nudi eko gnojivo, koje će nahraniti Vaše biljke na prirodan i zdrav način.

Kako napraviti kompost

Odvajate li kuhinjski otpad?

Jeste li znali da čak 30% ukupnog kućnog otpada čini organski otpad?

Kompostiranjem biorazgradivi kućni otpad možete pretvoriti u nešto korisno.

Iskoristite otpad koji obično bacate u smeće za izradu komposta koji vrijedi poput zlata za vaše biljke.

Što je kompost

Kompostiranje je stara prirodna metoda kojom ćete pretvoriti organske ostatke u plodni humus. Kompost nastaje od ostataka voća, povrća, čaja, kave itd.

Kada otpadne lišće, odumre biljka ili se sruši neka grana hranjive tvari se vraćaju zemlji.

Stavljanjem ostataka voća i povrća na hrpu načinjenu od otpalog lišća i granja ubrzat ćete proces kompostiranja, a hranjivi kompost koristit će Vašem vrtu.

Time ćete ne samo na najprihvatljiviji način zbrinuti organski otpad već ćete reciklirati hranjive tvari.

Ostacima hrane poboljšat ćete kvalitetu zemlje u Vašem vrtu. Zemlja će postati otpornija na nametnike i bolesti.

Kompostiranjem hranite vaše biljke, već i sudjelujete u rješavanju problema otpada.

Kako odabrati mjesto za kompostiranje

Prije nego započnete kompostiranje važno je odabrati mjesto na kojem ćete držati kompost.

Kompost nužno ne zahtijeva veliki prostor. Možda nećete povjerovati, ali kompostirati možete i na balkonu!

Kompost možete slagati u hrpu koju po želji možete ograditi drvom, ciglom, žicom.

Možete kupiti specijalni komposter koji nude specijalizirane trgovine.

Za kompost može poslužiti plastična kanta, a i metalna kutija. Međutim, uzmite u obzir da dno kutije mora imati rupice.

Ako želite slagati kompost na hrpu, dovoljno je da u svom vrtu osigurate mjesto gdje želite držati kompost. Hrpu komposta preporučuje se pokriti.

Hrpa bi trebala biti velika oko 1 metra i isto toliko široka. Dužina ovisi o količini opada kojim raspolažete.

Ukoliko ne želite da Vaš kompost „neuredno“ stoji kao hrpa otpada, možete ga ograditi drvom, ciglom ili žicom.

Kompostiranje u hrpi omogućava lakši pristup kompostnom materijalu, lakše okretanje komposta, kontrolu vlažnosti i prozračnosti.

"Zeleni" i "smeđi" kompost

Materijali za kompostiranje razvrstavaju se u „zelene“ i „smeđe“. Zeleni su materijali bogati dušikom ili proteinima. Oni pomažu bržem rastu korisnih mikroorganizama.

U zeleni kompost ubrajamo:

travu

talog kave

filter vrećice od čaja

ostatke od voća i povrća

izmet krave, konja ili ovce

Smeđi materijali bogati su ugljenom ili ugljikohidratima. Smeđi kompost služi kao izvor hrane za mikroorganizme.

U smeđi kompost ubrajamo:

otpalo lišće iz vrta

borove iglice

koru drveća,

grančice

slamu, sijeno, piljevinu

papir

pamučnu tkaninu

Uzmite u obzir da se neki organski otpaci teško razgrađuju. Zbog toga se ne preporučuje staviti u kompost velike količine takvih otpadaka. Primjer takvih otpadaka su čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri.

Kompostirati se nikako ne smiju osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke, ostaci kuhanih jela i proizvodi životinjskog porijekla.

Ostaci hrane i mliječni proizvodi vrlo lako će privući glodavce. Osim toga, Vaš kompost bi se zbog štetnih bakterija mogao početi kvariti te uzrokovati razne bolesti.

Zbog sadržaja teških metala i toksina na kompostište nikako ne smijete staviti otpatke koji sadrže kemikalije - stare lijekove, PVC ambalažu, stiropor, časopise u boji, mačji ili pseći izmet, ostatke duhana, sadržaj vrećica iz usisavača itd.

Jedini izmet koji se preporučuje kao gnojivo u kompostištu je izmet životinja koje se hrane isključivo biljnom hranom kao što su krave, konji ili ovce.

Točan omjer „zelenog“ i „smeđeg“ ne postoji, ali se preporučuje da koristite dvije trećine „smeđeg“ na jednu trećinu „zelenog“ materijala. Stvaranje komposta će se dogoditi i bez točno određenog omjera jer se radi o prirodnom procesu.

Kako napraviti kompost

Kompostiranje započinjete već u kuhinji odvajanjem biorazgradivog otpada i njegovim usitnjavanjem.

Svaki put kada idete kuhati obrok ili kavu, stvarate određenu količinu bio otpada. Taj otpad koji nastaje od ostataka povrća, voća, taloga od kave i vrećica od čaja nemojte bacati u smeće sa svim ostalim otpacima, već ga usitnite i bacite u posebnu kantu.

Najprije je potrebno odabrati mjesto za slaganje komposta. Na mjestu koje ste odabrali za kompostište ne smije se skupljati voda. Bilo bi dobro da mjesto ima blagi nagib.

Mjesto za kompostnu hrpu treba biti zaštićeno od vjetra i jakog direktnog sunca.

Osnova svakog komposta je podloga, koja je poput temelja za kuću. Temelj kompostne hrpe trebao bi se sastojati od drvenastog krupnijeg materijala poput komadića drveta, grančica, pruća… itd.

Ukoliko za kompostiranje koristite plastičnu bačvu, sanduk ili kutiju, morate na dnu izbušiti rupe koje će biti otvori za zrak jer kompostna hrpa mora disati.

Za dobar kompost kod slaganja treba voditi računa o odnosu dušika i ugljika.

Lišće i suhe biljke bogate su ugljikom, dok su biorazgradivi ostaci iz kuhinje bogati dušikom. Ugljik je bakterijama gorivo, a dušik - građevni materijal.

Kako ćete dobro složiti kompost? "Zelene" materijale za kompost (kuhinjski otpad) usitnite i pomiješajte sa „smeđim“ materijalom (lišće, grančice slama).

Zatim sve to namočite, ali ne previše. Slažite kompost na hrpu, prekrijte ga zemljom ili slojem slame, sijena ili lišća.

Kompost ne smije biti prevlažan. Ukoliko je kompost previše vlažan trebate omogućiti drenažu suvišne vode ili dodati suhog komposta kao što su novine ili piljevina.

Ukoliko je kompost presuh potrebno ga je zaliti vodom ili dodati biljne ostatke koje će mu nadoknaditi nedostatak vode.

Kompost trebate s vremena na vrijeme promiješati kako se ne bi usmrdio i kako bi dobio dovoljno kisika te se na taj način čim prije pretvorio u nama potreban humus. Redovno miješanje komposta donosi zrak bakterijama.

Hrpu okrećete otprilike svaka 3 mjeseca ili kada vidite da se hrpa očigledno slegnula.

Pri okretanju pazite da kompost koji je bio na dnu dođe na vrh i obrnuto. Tako će se kompost prozračiti, a po potrebi ga možemo i navlažiti.

Ukoliko otpad odlažete kako nastaje, okretanje morate raditi češće - najmanje jednom mjesečno.

Međutim, kompost se ne smije prečesto okretati jer ga moramo pustiti da se zagrije.

Zagrijavanje komposta je jako važno jer se na taj način uništava sjeme korova, uzročnici bolesti i nametnici. Idealna temperatura u sredini hrpe komposta je 50 – 70 stupnjeva.

Kompostnu hrpu trebate pokriti. Pokrivanjem, kompost štitimo od svjetla, ali i od pretjerane vlage u zimskim te prevelike suše u ljetnim mjesecima.

Idealan materijal za pokrivanje je onaj koji propušta zrak, a zadržava vlagu, naprimjer tanki sloj zemlje, suha trava, lišće, sijeno ili karton.

Nakon 6 mjeseci do godine dana iz organskog otpada nastat će prirodno gnojivo bogato hranjivim tvarima – kompost.

Dobar kompost nema neugodan miris truljenja već više podsjeća na miris vlažne zemlje u šumi.

Zreo kompost je ujednačenog izgleda, grumenast, tamnosmeđe do crne boje. U njemu ne prepoznajemo početni biomaterijal.

Nezreo kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci tvari poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost najbolje je preokrenuti i pustiti da dozri.

Drugi načini upotrebe komposta

Ukoliko uskoro planirate zasaditi novo drvo, iskopajte rupu adekvatne veličine. Prije sadnje drveta neko vrijeme stavljajte biološki razgradiv kuhinjski otpad na dno rupe. Na taj način ćete zemlju u koju planirate zasaditi drvo obogatiti hranjivim tvarima.

Ako imate dio vrta koji za sada ne želite obrađivati, ali želite zadržati plodno tlo koje ćete u budućnosti iskoristiti za sadnju, organski kuhinjski otpad stavite na površinu zemlje. Na taj ćete način spriječiti isušivanje zemlje i rast korova.

Ukoliko trebate hranjive tvari za zalijevanje vrta, organski otpad možete odlagati u veliku kantu ili bačvu i jednostavno čekati da istrune, a potom iskoristiti za zalijevanje vrta.