Kakva je kvaliteta stanovanja u Hrvatskoj?

http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/kakva-je-kvaliteta-stanovanja-u-hrvatskoj,1174.htmlAutor/izvor: Jutarnji.hr 06/02/2012

Centar za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO) proveo je terensko istraivanjeProcjena stambenih potreba, kojim se ispituje kvaliteta stanovanja u Hrvatskoj, na razini drave i grada Zagreba.Istraivanjem su obuhvaeni parametri poput prenaseljenosti, broja kvadrata po stanaru, broj soba, kvalitete instalacija i izolacije,... Rezultate istraivanja proitajte u nastavku.

Na portaluJutarnji.hrobjavljeni su rezultati istraivanja koje je proveoCentar za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO) na temu kvalitete stanovanja u Hrvatskoj. Svrha tog istraivanja bila je dobiti nove spoznaje o kvaliteti stanovanja u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja temelja za izradu nacionalne stambene strategije.

U nastavku prenosimo cijeli lanak autorice Jelene Kovaevi zaJutarnji.hr

Poinjemo s injenicama: hrvatske vlade nikad nisu donijelenacionalnu stambenu strategijuni programe o zbrinjavanju mladih, obitelji na poetku karijera i starije populacije. Nikad nisu osnovale nistambeni fondkoji bi vodio projekte gradnje socijalnih i javno najamnih stanova za one koji si svojim primanjima ne mogu priutiti pristojno stanovanje. S druge strane, stambenim tritem dominirajuspekulativni interesi investitora, kriza i rast nezaposlenosti dovode brojna kuanstva pred neizvjesnost, uz to sunepovoljni i uvjeti kreditiranja, a veina onih koji su uspjeli dobiti kredit od banaka prevarena je vicarcima. Uzmemo li sve to u obzir, poraavajue je govoriti o provedbi stambene politike u Hrvatskoj.

No ipak, prvi su pomaci uinjeni.

Naime,Centar za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO)proveo je uz potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Grada Zagreba terensko istraivanje Procjena stambenih potreba, kojim se ispituje kvaliteta stanovanja u Hrvatskoj, i to na razini drave i grada Zagreba. Iako zapadne zemlje redovito svake etiri godine obavljaju procjenu stambenih potreba, koje slue kao podloga za stambene strategije,takva je vrsta ankete, u Hrvatskoj provedena tek prvi put!

Svrha tog istraivanja bila je dobiti nove spoznaje o kvaliteti stanovanja u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja temelja za izradu nacionalne stambene strategije.Pa, kako se ivi u Hrvatskoj? Krenimo redom.

Prema zavrnim rezultatima Procjene stambenih potreba, u Hrvatskoj dominiraju trosobni i dvosobni stanovi, a 35,5 posto stanovnika ima do 40 etvornih metara sobnog prostora. U odnosu na broj lanova obitelji, nedovoljno soba ima 15,9 posto kuanstava, a donekle dovoljno njih 10,9 posto.Gojko Beovan, predsjednik CERANEO-a i profesor na Pravnom fakultetu te vodei strunjak u Hrvatskoj za stambenu politiku, istie da su to skromne stambene prilike, posebice izraene u veim gradovima.

-Kvaliteta stanovanja ostvarena je u manjim gradovima gdje dominiraju obiteljske kue. to su gradovi vei, kvaliteta stanovanja je skromnija. Procjena je pokazala specifian poloaj naa tri vea grada - Osijeka, Rijeke i Splita, koji se izdvajaju skromnim stambenim standardom. U Zagrebu je standard bogatiji jer je vie obiteljskih kua i gradili su se vei stanovi nego u spomenutim gradovima - objanjava.

Uz manjak prostora, dodaje, istraivanje je upozorilo i naproblem prenaseljenostikoji je kod nas zapostavljen, a ima patoloke uinke na obitelj i drutvo jer manjak prostora ograniava sve lanove kuanstava. Vei dio stambenog fonda graen je u 60-im i 70-im godinama kada stanovi nisu predviali prostor za, primjerice, perilicu rublja, a jo manje za raunalo, perilicu posua ili mikrovalnu penicu. Ti su stanovi danas viestruko zastarjeli.

Problem je i opremljenost stanova, iako je rije o primjetnom poboljanju. Tako je sustav grijanja problem za 15 posto kuanstava, 12,7 posto ih ima nekvalitetne elektrine instalacije, a vodovodne su instalacije problem za 13,2 posto kuanstava. No, zabrinjavajue je to to 5,1 posto jo uvijek nema vodovod, WC u kui nema 3,4 posto, a kupaonicu nema 1,5 posto.

Istraivanje je pokazalo da se dugo nije ulagalo u stanove, u njihovoodravanje i modernizaciju. Tako proizlazi da znakova vlage na zidovima ima 35,8 posto kuanstava, a stanovi i kue prokinjavaju u 13,7 posto sluajeva, lou kvalitetu prozora na stanovima i kuama ima 30,6 posto ispitanika, dok se na kvalitetu vrata ali 26,7 posto kuanstava. A to je, naglaava Beovan, ekstremno ozbiljno upozorenje nekvalitete stambenog fonda.

Nadalje, gledajui razinudovrenosti radova kua i stanova, a esto je pritom rije o viegodinjem ulaganju, samo 40 posto kuanstava kae da su im radovi zavreni u cijelosti, a 23,3 posto kuanstava izjavljuje da su radovi tek osrednje dovreni. To upuuje na stalnu potrebu investiranja, a s obzirom na trenutanu krizu, graani mogu znatno manje ulagati u objekte za stanovanje.

I kad je u pitanjuenergetska uinkovitost, Hrvatska se nalazi u velikom zaostatku. Prema anketi, toplinska je izolacija u kuama problem za 30,5 posto ispitanika, na zvunu izolaciju ali se njih 32,9 posto, a lou kvalitetu krovita ima 22,8 posto.

- Drava nije nita ozbiljno napravila kako bi pridonijela poveanju energetske uinkovitosti novih, a osobito starih objekata - komentira Beovan i predlae to bi nova Vlada trebala poduzeti.

-Treba porezno poticati graane da redovito odravaju svoje stanove i kue, poticati ih da koriste domai, a ne uvozni materijal. S obzirom na prihode u vrijeme recesije, trebaju nam i tzv. socijalni krediti s kamatnim stopama od nula posto. To bi bili nadzirani projekti koji bi podigli nii sloj kuanstava, njihovu djecu, odnosno buduu radnu snagu - kae Beovan.

- U civiliziranim zemljama, gdje su vlasti okrenute svojem narodu,ovakva je vrsta ankete temelj za izradu nacionalne strategije. Ali, uvijek su potrebne kontinuirane procjene i uvidi - napominje.

Standard stanovanja u Hrvatskoj je skroman, osobito u veim gradovima, to je ozbiljna prepreka razvoju drutva!S kvalitetom stanova nezadovoljna je oko etvrtina stanovnitva, a posebne skupine koje istiu vie problema su udovice i udovci, razvedene osobe, samci, podstanari te mlai u veim gradovima. U usporedbi, pak, sa zemljama srednje Europe, imamo nii standard stanovanja od Slovenije i eke, a donekle slian Maarskoj.