KanconijerMUKI ZBOR HRT-aSIMFONIJSKI ORKESTAR HRT-a

VLADIMIR KRANJEVI, dirigentBRUNO VLAHEK, klavir

Sergej Evseev, koncertmajstor

Koncert za Duni dan

etvrtak, 31. listopada 2013. u 19.30Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

Izravni prijenos koncerta na Treem programu Hrvatskoga radija.

Milko KelemenSimfonija Allegro agitatoScherzo: PrestoGraveAndante sostenuto Allegro maestoso

Natko DeviBalada za klavir i orkestar

Richard WagnerDas Liebesmahl der Apostel / Apostolska veera, biblijska scena za muke glasove i orkestarGegrt seid, Brder, in des Herren Namen / Pozdravljeni budite, brao, u ime GospodinaSeid uns gegrt, ihr lieben Brder! / Budite nam pozdravljeni, brao draga!Seid getrost! Ich bin euch nah / Budite utjeeni! Blizu sam vamWelch Brausen erfllt die Luft? / Kakva to tutnjava ispunja zrak?Und freudig zeuget aller Welt / Radosno svjedoite svom svijetu Denn ihm ist alle Herrlichkeit / Jer njemu je slava

Zbor Hrvatske radiotelevizije utemeljen je etrdesetih godina prologa stoljea. Djelujui najprije kao komorni ansambl pod vodstvom Mladena Pozajia, a zatim Slavka Zlatia, s vremenom je prerastao u prvi profesionalni zbor u Hrvatskoj. Posljednjih sedamdeset godina njegov je umjetniki identitet oblikovao niz uglednih glazbenika, iji put, nakon Igora Kuljeria, jednoga od najveih hrvatskih skladatelja i dirigenata, danas nastavlja efdirigent Toni Bili.

Velik repertoar Zbora obuhvaa skladbe a cappella i vokalnoinstrumentalne skladbe u rasponu od rane renesanse do najnovijih glazbenih djela meu kojima se istiu Schnittkeovi Stihovi pokajanja i Koncert za zbor, Rautavaarina Vigilia, Monteverdijevi Madrigali Guerrieri et Amorosi i Vespro della Beata Vergine, Bachove Muka po Mateju i Muka po Ivanu, Haydnovo Stvaranje svijeta, Hndelov Mesija, Muka po Luki K. Pendereckoga, Trois poemes d Henri Michaux Witolda Lutosawskog, Svadba Igora Stravinskoga. Osobita se pozornost posveuje njegovanju hrvatske glazbene batine (Papandopulove Muka Gospodina naega Isukrsta, Hrvatska misa, Osorski misterij i Osorski rekvijem, Kuljerievi Hrvatski glagoljaki rekvijem i opera ivotinjska farma, Triptihon Ivana Brkanovia i dr.)

Zbor je stekao ugled na redovitim nastupima diljem Hrvatske, ali i mnogim zapaenim koncertima u inozemstvu. Suraivao je s nizom uglednih domaih i inozemnih dirigenata te solista. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada meu kojima su diploma Milke Trnine za izuzetne umjetnike dosege u 2004. godini na temelju izvedbe Hrvatske mise Borisa Papandopula, a 2005. izvedbom Hrvatske mise pod ravnanjem Tonija Bilia, zabiljeene na CD-u u izdanju Cantusa, osvojio je diskografsku nagradu Porin za album godine u kategoriji klasine glazbe. Godine 2007. skladba

Igora Kuljeria Kriu, daj nam ti milosti objavljena na CD-u u izdanju Orfeja/HRT-a s naslovom Kako jelen vrilo trai, takoer pod Bilievim ravnanjem, dobila je Porina za najbolju skladbu napisanu za solo ili manji sastav. CD Hrvatska boina pria (2011.) dosegao je nakladu od 30 000 kopija, a album Hrvatska glazba na Riva dei Schiavoni, objavljen 2012., nagraen je s tri Porina: za najbolji album klasine glazbe, najbolju izvedbu klasine glazbe (skladba Ego sum qui sum Julija Skjavetia) i najbolju snimku albuma klasine glazbe.

Na poticaj efadirigenta Tonija Bilia, Zbor HRT-a od 1998. sustavno njeguje pjevanje a cappella i uz instrumentalnu pratnju u ciklusu Sfumato. Ciklus ima i likovnu dimenziju, to je razvidno iz podnaslova Duhovni zvuci, boje i oblici, a ostvaruje se u suradnji s Muzejom Mimara.

Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije stasao je postupnim poveavanjem prvog radijskog orkestra osnovanog 1929., samo tri godine nakon poetka emitiranja tadanjega RadioZagreba. Od godine 1957. poinje djelovati pod nazivom Simfonijski orkestar Radiotelevizije Zagreb, od 1975. do 1990. naziv mu je Zagrebaki simfoniari RTZ-a, a od 1991. nosi dananji naziv. Na elu toga orkestra stajali su mnogi ugledni dirigenti: Pavle Depalj, Kreimir ipu, Josef Daniel, Oskar Danon, Milan Horvat, Uro Lajovic, Vladimir Kranjevi i Nika Bareza. Meu mnogim dirigentima i solistima s kojima je taj ansambl suraivao bili su i Lovro von Matai, Igor Markevi, Franz Konwitschny, Claudio Abbado, Lorin Maazel, Zubin Mehta, Ernst Bour, Stjepan ulek, Krzysztof Penderecki, Antonio Janigro, Andr

Navarra, Leonid Kogan, Henryk Szeryng, Aldo Ciccolini, Rua PospiBaldani, Dunja Vejzovi, Dubravka TomiSrebotnjak, Rudolf Klepa, Ivo Pogoreli, Mstislav Rostropovi, Maksim Fedotov, Edita Gruberova, Jos Carreras, Ruggero Raimondi, Barbara Hendricks, Luciano Pavarotti i drugi.

Uz redovitu koncertnu djelatnost u Zagrebu, te obvezu redovitog sudjelovanja u radijskom i televizijskom programu, Orkestar gostuje diljem domovine i u inozemstvu. Na tim je gostovanjima stekao priznanja te postao zaslunim promicateljem hrvatske kulture u svijetu. Poetkom Domovinskoga rata glazbenici Simfonijskoga orkestra HRT-a, sluei domovini, odrali su desetke koncerata na bojitima, od Osijeka, Pakraca, Lipika, akova, Gospia, Vinkovaca i Bonjaka do ibenika, Zadra, Karlovca, pa i Sarajeva. Uz klasini i suvremeni repertoar te snimanja za potrebe Hrvatske radiotelevizije i diskografskih tvrtki, Orkestar se skrbi i za hrvatsku glazbenu batinu i suvremeno hrvatsko stvaralatvo. U diskografskom opusu istiu se autorski albumi hrvatskih skladatelja Stjepana uleka, Milka Kelemena i Mire Belamaria, serija CD-a posveenih efovima dirigentima Orkestra, Alpska simfonija Richarda Straussa, te album s djelima talijanskoga skladatelja Gina Marinuzzija Starijega. U sezoni 2010./2011. Orkestar je obiljeio osamdesetu obljetnicu postojanja te je tom prigodom objavljena monografija o njegovu djelovanju uz dvostruki album na koji su uvrtene snimke efova dirigenata: Milana Horvata, Kreimira ipua, Josefa Daniela, Pavla Depalja, Vladimira Kranjevia, Oskara Danona, Uroa Lajovica i Nike Bareze.

Vladimir Kranjevi (Zagreb, 1936.) diplomirao je klavir na Muzikoj akademiji u Zagrebu u razredu Ladislava abana. Dirigiranje je studirao kod Slavka Zlatia (Zagreb) i Igora Markevia (Monte Carlo), a magistrirao je 1980. kod Vojislava Ilia u Beogradu. Djelovao je kao efdirigent Komornog orkestra Vatroslav Lisinski, Akademskog zbora Ivan Goran Kovai, Zbora Hrvatske radiotelevizije (1976. 1982.), Zagrebakih madrigalista, Simfonijskog orkestra HRT-a (1983. 1988.), efdirigent u Muzikoj produkciji Radiotelevizije Beograd, te je od 2006. na elu Komorne opere bb Zagreb. Od iste godine stalno surauje s Teatrom i operom Madlenianum iz Beograda, a od 1994. i sa Slovenskim komornim zborom s kojim je u Ljubljani, Zagrebu i na gostovanjima odrao vie od 35 koncerata i snimio deset CD-a antologijskih djela hrvatske zborske glazbe. Takoer, umjetniki je rukovoditelj i utemeljitelj (1971.), a od 1994. do 2006. i ravnatelj Varadinskih baroknih veeri, te je od 1994. do 2002. djelovao kao ravnatelj Opere HNK-a u Zagrebu. Aktivan u vodstvu niza glazbenih institucija, jednako je angairan i kao lan ocjenjivakih irija domaih i inozemnih manifestacija. Bavei se pedagokim radom, bio je i ravnatelj zagrebake Glazbene kole Vatroslava Lisinskog, a od 1978. sve do 2007. predavao je na Muzikoj akademiji u Zagrebu.

Dobitnik je niza uglednih hrvatskih nagrada, priznanja i odlija; meu najnovijima je nagrada Porin za ivotno djelo (2013.). Kao pijanist i dirigent, samostalno ili s ansamblima, Vladimir Kranjevi nastupao je irom svijeta. Snimio je vie od etiri tisue minuta trajnih snimki za radio i televiziju, dvadesetak gramofonskih ploa i sedamnaest kompaktnih diskova, uglavnom hrvatske glazbe, ali i djela iz svjetske glazbene literature. Ravnao je mnogobrojnim izvedbama skladbi iz hrvatske glazbene batine, te svjetske operne i oratorijske glazbe kao i praizvedbama novih djela hrvatskih skladatelja.

Pijanist i skladatelj Bruno Vlahek (Zagreb, 1986.) profilirao se u jednog od najistaknutijih glazbenika mlade generacije, i na hrvatskoj i na inozemnoj sceni. Prvu poduku iz klavira dobio je kao devetogodinjak na Glazbenoj koli Pavla Markovca kod Mare Bolfek. Dvije godine kasnije, osvaja prvu nagradu na natjecanju u Pinerolu (Italija), da bi potom postao i dvostruki apsolutni pobjednik hrvatskih dravnih natjecanja u Dubrovniku. Kao etrnaestogodinjak poinje rad s Vladimirom Krpanom. Nakon diplome, odlazi u inozemstvo i zavrava poslijediplomske studije na Konzervatoriju u Lausannei kod JeanaFranoisa Antoniolija te na Hochschule fr Musik u Klnu kod Vasilija Lobanova gdje je istodobno studirao i kompoziciju te improvizaciju. Od 2010./11., kao stipendist panjolske zaklade Albniz, usavrava se pod mentorstvom Dmitrija Bakirova na Visokoj koli za glazbu kraljice Sofije u Madridu. U lipnju 2011., dobio je nagradu za najboljeg studenta generacije koju mu je uruila panjolska kraljica Sofija.

Pobjednik je meunarodnih pijanistikih natjecanja Alexander Scriabin u Parizu 2010. i Ricard Vies u Lleidi 2008., laureat meunarodnog pijanistikog natjecanja u angaju 2012., EPTA-inog natjecanja Svetislav Stani u Zagrebu 2007., finalist Busonijevog natjecanja u Bolzanu 2009., te dobitnik vicarskih nagrada Paderewski i Max D. Jost. Nositelj je naslova Mladi glazbenik godine Zagrebake filharmonije za 2010. godinu, dok je 2011. osvojio nagradu Yamahine europske glazbene fondacije u Madridu te memorijalnu nagradu Pnina Salzman za najboljeg sudionika Ljetne akademije TelHai u Izraelu.

Odrao je recitale i nastupao s orkestrima u prestinim dvoranama (Palau de la Msica u Barceloni, Akademija Liszt Ferenc u Budimpeti, Auditorio Nacional u Madridu, Gasteig u Mnchenu, Mozarteum Salzburg, Tel Aviv Museum of Art, Shanghai

Concert Hall), te na nizu uglednih festivala. Ostvario je snimke za nacionalne TV i radio kue u mnogim europskim zemljama. Aktivan je i kao komorni glazbenik, te je autor vie od etrdeset skladbi raznih anrova.

Praizvedba djela Sjeanja n