Upload
others
View
11
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
l ~().
za Taj.
-IZLA ZI TJECJNO. - GO!JISNJA Ptt::iPt
GODINA X. DIN. - !.\ INOZEMSTVO 6tl.- DlN OGLASI PO HARO~ITOJ T~l:" "''
BROJ 51. Sibenik, 14. prosinca 1939.
Besrar ,
n tea ebo, crno ka n t, visi nam
riad glav m i c•no mjetro da se vedri postaje sve tmastije l zlokobnljc.
Došla je zima, a sa zimom osjeća 'e sve veta biJ~da i ~J repli,l?eno~t m~
đu narodlm.1. Jet, ~~n s\lc dosc.dašnje tuge l nevolje, šeće se zemlJom slra.hov ta, krvoločna :zvijer, kojoj je Ime: Rat.
Ustreptalo nam Ja srce, kad su ono nedavno tri velesile odlučile pograbiti za oruije, da se kolju do uniJtenja, a bez prčlve, sigurne koristi. Ali zadnjih dan~ i to nam blljedi pred očima. Svu našu nutrinu, sve našo čo· vje~anske osjećaje uzbudio je napadč$j s:trainoga sovjetskog kolosa na mali finski narod.
Finska je u ratu s komunl~tičkom Rusijom! Malena Finska, koja ne broji niti puna četiri milijuna sti'lnovnika, i p~ostrana, ogromna t usija, u kQjoj dnevno diše 180 milijuna ljudskih pluća!
Tu nećemo govoriti o uzrocima toga sukoba i o njegovim po~ljedlcama, koje se već predviđaju. O tome neka govore političke novine. Mi će· mo povodom togtJ naglasiti samo jedno.-
Sjećamo li se, s kojim načelima
je komunizam zasjeo na priJestolje ruskin carevat Znamo lJ, ito je on sve do danas vikao i galamlo sa svih svojih govornica 1 triblnat
- Sloboda svim narodima! Smrt imperijalizmu! Vječni mir na svijetu!
To su načela i poklici lntemaclo· nalnoga komunizma, koji su se naJ· glasnije širili sa prostranih ruskih ravnic~ i stepa. šJrlli su se u parlamenti· ma, na narodnim skupštinama, preko radija l novina. - KQmunistl i nisu znali no drugo govoriti osim o slo· bodi, o miru i nezasitnom svjetskom imperijalizmu, koji će samo oni moći uniUitl.
Pronlcavi su i dosad znali, da su to bile samo puste fraze, bez sadržaja l iskrenosti. Znali su prave namjere cr· vene Internacionale, pa su se uvijek kjselo smijali, kad su kakvoga !..enJI· na, Staljina, Lltvlnova, Molotova ill VGro!llova čuli govoriti o slobodi, pravdi l miru, tlm blistavim Idealima svih pokoljenja čovje~anskoga roda.
All sada je krinka zbačena! l najkra1kovldnijl sad jasno moje vidje· ti pravo obličje sovjetske-ruske sfinge. l najzatucanljl je sad spoznao da je ruski bezbožni komunizam strašniJI 1 opasniJI Imperijalizam od svih drugih svjetskih lmperljallzama.
Prva enciklika Sv. Oca Pape P'ja XH. "Summi Pontificatus"
(Nastavak 6.)
OHOLE OBMANE
Istina je, da se tokom vremena i radi bitnih promjena okolnosti, koje nisu bile predviđene, - a možda i nisu mogle biti predviđene - u času sklapanja ugovora, time laj ugovor ili neke njegove odredbe mogu postati nepravednim ili neoslvarivim ili previše teškim za jednu od ugovornih strana. Jar.no je, da bi se u tome slučaju morala na vrijeme povesti lojalr.a rasprava o modifikactiama ili nadomještanju ugovora druqim. Ali znači uništiti svako međusobno povjerenj= medu državama, ako netko smatra, da su ugovori načelno kratkotrajni i sebi šutke pripisuje vlast ela ih jednostrano poništi čim mu više ne idu u p-ilog. Na taj r. ačm bi b io porušen prirodni ;::-oredak i bili IJi medu 'larodima i državama iskopani nezajazivi ponori otuđenja.
Danas, časna braćo, svi s užasom gledaju ponor do kojega su dovele zablude, koje smo karakterizirali, kao i njihove praktične posljedice. Pale su ohole iluzije o neograničenom napretku i ako se tkogod još nije probudio prodrmat će ga tragična današnjica po riječima prorokovim: »Poslušajte gluhi, progledaJte slijepi((, (Iz. 42, 18). Ono što je na oko izgledalo kao red nije bilo nego navala nereda, isprevrlanje norma moralno ga života koje su bile odvojene od veličanstva bo,žanskoga zakofla, šio je iskvarila sva područja ljudske djelatnosti. Ali pustimo prošlost i okrenimo se prema budućnosti, koja će prema obećanjima mogućnika ovoqa svijeta, kad prestanu sadašnji krvavi sukobi, donijeti novo uredenje zasnovano na pravednosti i blagostanju. Hoće li la btJdućr.o~t biti ui!'tinu razli.:ila? Nad-3-sve, hoće li biti bolja? Hoće li mirovni ugovori, hoće li novi međunarodni poredak na koncu ovoga rata biti zadahnuti pravednošću i pravičnošću prema svima, onim duhom, koji oslobađa i umiruje, ili će to biti žalosno opetovanje starih i nedavnih zabluda~ Iskustvo pokazuje, da je isprazno nadati se odlučnoj promjeni isključivo od ratnog sukoba. eas pobjede je vrijeme vanjskoga triumfa za onu stra-
Kad su nedavno sovjetske čete
uši~ u Istočni dio nesretne Poljske, onda su se Ispričavati: Ml tražimo samo svoje. Ukrajinci i Bjelorus! spadaju k nama, pa doclosmo. po njih. -Premda su to blla kukavna ispričava
nJa, Ipak su se, barem prividno, za neupućene mogli Ispričavati.
Ali kak,o da se Ispričavaju radi napadaja na Finsku! - Finel nisu niti izdaleka, nl po krvi ni po jeziku, nl po vjeri, srodni s Rusima. Kad bi rekll1 cf.a Ih Je Fin~~a ugrožavala, onda bl to bila takva smicalica, koja bl bl· la dostojna samo laljlvih llsto.va.
nu koja ju uspije izvojevati. Ali u isto vrijeme je to čas napasti, u kojemu se anđeo pravde bori s demonom nasilja. Srce pobjednika lako otvrdne. Umjerenost je dalekovidna mudrost, koja može izgledati kao slabost. Uzavr lost strasti puka, koje su zaoštrene podnesenim žrtvama i pa1!njom rata često zamračuje pogled i samim odgovornim te čmi, da ne slušaju glas opomene čovječnosti i pravičnosti, koji biva prigušen ili ugašen od nečovječnosti. Jao pobjeđenimal Odluke i zaključci rođeni u takvim prilikama bili bi u opasnosti da ne budu nego nepravda pod plaštem pravde.
PREPORODNE SILE
Ne, časna braćo, spas narodima ne dolazi od vanjskih sredstava, od mača, koji može nametnuti uvjete mira, ali ne stvara mir. Snage koje će obnoviti lice zemlje moraju doći iznutra, od duha. Kad jednom prestanu gorčine i okrutne borbe sadašnjice, novi poredak u svijetu u narodnom j međunarodnom životu ne će smjeti počivati na nepouzdanom pijesku promjenljivih i efemernih norma prepuštenih samovolji egoizma kolektiva i pojedinaca. Te norme se naprotiv moraju zasnivati na nepomičnom temelj4, na stijeni nesrušivog prirodnog prava i bo,žanske objave. Tu mora čovjek zakonodavac crpsti onaj duh ravnote,že, onaj izoštren( osjećaj moralne odgovornosti bez čeqa je lako ne vidjeti granice izmedu dopuštene 4potrebe i zloupotrebe moći. Samo će tako njegove odluke imati unutrašnju snagu, plemenito dostojanstvo i sakciju vjere i neče bili na milost i nemilost egoizma i strasti. Radi toga, ako je istina, da zla od kojih trpi današnje čovječanstvo od česti dolaze od izgubljene gospodarske ravnoteže i od borbe interesa u cilju pravedni je podjele dobara, koja je Bog dao čovjeku kao sredstva njegova opstanka i napretka; nije manje istina, da je njihov korijen dublji i više unutarnjega reda. T o je u stvari povezano s onim što dodiruje vjerska i moralna uvjerenja, koja su iskvarena onako kako su se postepeno odvajali narodi od jedinstva nauke, vjere, o-
Nema tu nlkakve ispr!~e! Jasno je l očito samo jedno: Sovjetska Rusi· ja Je napadač! A napala je jednu od najmanJih l najsređenljih evropskih država - Finsku.
Finska je - to nam je sasvim jasno - samo jedan mall zalogaj za Imperijalističku sovjetske-rusku proi· driJivost. Ona se ne mlsJi zaustaviti kod Finske. Njezine težnJe gaze preko mnogih driava, p1eko čitave Evrope, pa l preko čitavoga svijeta.
Finska, lako malena, pokazala se da je svijesna l ponosna. Junački U·
stade na noge, da se odupre bezdul·
•·r ll KCJ< I51 :;; ., ~L v ~ r_ , •
IIOJ (EL IA(UMA U.ilt
bičaja i morala, koje su nekada prevladavale zahvaljujući neumornoj i blagotvornoj djelatnosti Crkve. Ako želimo uspjeha pri ponovnom odgoju čovječanstva, tada on prije svega mora biti duhovan i vjerski, a to znači da mora potjecati od Krista kao od svoga neophodnog izvora i bili ostvaren u pravdi i okrunjen od ljubavi.
MAJČINSKA ZADAĆA CRKVE
Bitna je i majčinska zadaća Crkve izvršiti ovo djelo obnove prilagodujući sredstva promijenjenim prilikama naših vremena i novim potrebama ljudskoga roc{a. Najplemenitiji i najplodniji posao u korist mira sastoji se u propovi jeda.nju Evanđelja, što je Crkvi ostavio njezin božanski Osnivač. Evanđelje će ljudima ucijepili istinu, pravdu i ljubav kao i nastojanje oko loga da se zapovijedi čvrsto usade u srca i savjesti. Ta misija bi radi svoje grandioznosti mogla obezhrabriti srca onih koj i sačiniava ju C•kvu vojuiuću. Ali rad oko širenja kraljevstva Božjega, šio Je ~vako slclieće vršilo na različite ralme, različitim sredstvima, u mnogob1 oinim i te~kim borbama, to 1e ; apov iied koja obvezuje sv.:~koga koga ie Mi lost Božja istrgnula iz ro;:>stva Sofone i tko je po krštenju bio pozv n C:r~ bude sudionik toq kral1evstva. Pa makar pripadati lo'De kraljevstvu , živjet i u skladu s njegovim duhom, raditi na njegovom napretku i nastojati da njeqova dobra postanu pristupačna i onom dijelu čovječan stva. koie još ne sačinjava njeoov dio danas znači isto što i morati se suprotstaviti opsežnim, dubokim i minuciozno organiziran im kao nikada prije zaprekama i oporbama to nikoga ne lišava dužnosti otvorenog i hrabrog ispovijedanja vjere, neqo ga naprotiv potiče da ustraje u borbi, pa i uz cijenu najvećih žrtava. Onaj koji živ i od duhil Kristova ne oušfa da qa obore poteškoće koie mu se suprotstavljaju, nego se baš osjeća potaKnutim da qa provodi svim svojim snaaama i punim pouzdanjem u Boga. Takav ne izmiče tjeskobama i nuždama časa, neqo se suprostavlja poteškoćama uvijek spreman da pomaže onom ljubavlju, koja ne bieži od žrtve, koja je jača od smrti i koja se ne da uqasiti poplavom iskušenja.
S dubokom utjehom i nebeskom radošću - radi čeqa dnevno najdublje i najponiznije zahvaljujemo Bo-
nom, nezasitnom neprijatelju. l već
nekoliko se dana požrtvovno bori sna· gom svojih mi~lc(l, a još više snagom svoje narodne ideje, svoga divnog ponosa, proli onima koji nen1aju nl ideja, nl ponosa, nl morala.
Uzbudila se savjest svih evrop· skih i lzvanevropsklh naroda. l oni, kojima je do Jučer Rusija bila Ideal, pribljaju je na stup sramo1e. - - -
- -. A .svakoj besramnlcl Je suđeno da sramno u sramoti propane!
lg.
STRANA 2.
gu - časna braćo, gledamo u svim
krajevima svijeta očite znakove duha
koji se hrabro suprotstavlja qo lemim
zadaćama sadašnjice, koji je pregnuo
da plemenito i odlučno sjedini u
plodnom skladu s prvom i bitnom duž
nosti vlastitoga posvećenja takoder i
apostolski rad za porast kra ljevstva
Božjega. Od pokreta Euharistički h
Kongresa promicanih brigom punom
ljubavi od Naših Predšasnika i od su
radnje lajika u Katoličkoj A kciji u du
bokoj svijesti o njihovoj pl emenitoj
misiji izviru vrela milosti i pričuve
snaga, koje bi teško mogle biti do
vo ljno ocijenjene u današnjim vreme
nima, kad su opasnosti povećane, kad
su veće potrebe i kad bijesni bitka
izmedu Kršćanstva i Prolu-Kršćanslva .
(Nastavit će se) ~~""'" ...... ~~
ŽIVOT " CRKVOM Crkve ni kalendar
:c.djelja, 17. XI l. : Treća ad ven tska
nedjeljo. - v. Lazar. Bio je bmt dvij u
v. e tara iz eva nclelja, lartc i \arije. La
zar je bio u velikim prijatelj kim vcznmu
J usom Kri tom. l us ga je čc hrrti dn•n
u kr nuo. Po lije Kri tova uznša 'ća na nebo
bio je g rl ji vi . iritelj v. v jere. I rncli to
ga bio je prognan. fran cu kom grodu
i\'lar ilji o nO\'UO je bi. ku piju i tu bio prvi
biskup. Ponedjeljak. l . X ll. : Sv. Olimpijada
udovica. Bija'e veoma bogata i plemenita.
roda. Proživjevši u braku ni pune dvij e
g dine. po lije smrti muža sva se posveti
lužbi Boga. v. Ivan Zla tou, ti bio je nje
zin duh vni voda, avjctnik i tješitelj .
fl'lnogo je pretrpjela. ali nikada ni za čas
nije malaksala na tmovitoj tazi kreposti
i sveto ti. mrla je g. 410.
tornk, 19. Xli.: Sv. Timotej. dakon.
Živio je u je bačen u
pal jen.
1a:uritaniji . Radi v. vjere bio
tamnicu, a zatim na lomači
rijeda, 20. X II. : Kvotre. Dana je
tr o g i p o s t i n e m r . - Sv. Eu~ en i j'
i Makarij, svećenici . Pretrpjeli su mučeni
čku smrt pod progonstvom Julijana Od
metnika. ajp rije ih je pro!!nao u pusti
nju, a zatim dno mačem sasjeći.
Cetv rta k. 21. XH.: Sv. Toma, apostol.
Poznat je radi voje nevjere u Kristovo
u kr nuće. Vidjevši u krslo!!a Krista poka
ja se za. svoju nevjeru i vom e dušom
dade na propovijedanje sv. v jere. Propo
vijedaj ući sv. vjeru čak je do·ao i do I•n
dije. l.'djc je bio kopljem. probodcn.
Petak. 22. XH.: Kvatre. Strogi no t
i n e m rs. - Sv. Z enon. vo ini k. Bio je
toliko srčan. dn sc caru Diokl ccijn nu na
srni ino u času. kad je prinosio žrtvu bo
ginji Cereri . Radi toj!a car ga dade po!!u
biti . u bota. 23. XlT. : K vatre. S tr o !! i
p o s t i n e m rs. - Sv. Viktorija, di evi
ca i mučenica.
TRECA NEDJELJA ADVENT A
CIT TJE PO LA l E bl. Pavla a-
postola Filiplj'anima (4, 7). - Braćo !
Rndujtc se u Go padin u vazda; pet vc
lim : radujte sc l Blago t vaša neka bude
poznata svim ljudima, jer je Gospodin
blizu. i za što e ne uznemirujte, nego
»KATOLIKu BROJ 51.
u s1·emu muli tvom i pro 'nJO m n za hva
lom očitujte s1•oje potrebe Bogu. l mir Bo
lji, koji nadilazi svak1 um, nl!ka i::U \'a reu
11'1'' i mi lt v,,:;e u hr;stu l u u, Gospodi
nu nušcmu.
t ~ LIJ LD ! V. F ANDFLJE po I-
vanu (1, 19- 28). ono vrijeme: po
s!u;e Zidovi iz Jeruzalema vcćcnikc i lc
vite k Ivanu da ga zapitaju : Ko si ti? [
on pr-i zna i 'ne zota ju i prizna: Ja nije nm
Kri t. 1 zapitaše J!n: Ko i dakle? Jesi li
ti Ilija? T reče : ijcsnm. Jesi li prorok?
1 od{(ovori: Tjjc om. Rekoše mu dnkl e:
Ko i, dn možemo odg voriti onima koji
su nos poslali? :' to ka žeš o ehi? Reče:
Ja am f! la ono"a koji ,·i če u pustinji :
Poravnajte pul Gospodnji, kako reče f
znija prorok. A koji bj ehu po Ioni, hijo
hu od farizeja. T upitoše J!a i rekoše mu :
Zašto do kic krstiš, kad nij e i Kri t, ni l li
ja. ni prorok? T van im odvrati: Jn kr-
tim odom. n medu vama toji ko!!n vi
ne poZ'najcte. To 'e ona j koji će doći zn
mnom. a ko ii b i še prije mene. ko iem u
;n nijesq m ct. ~to jan odrije~ti remen nn
obući n je[fovo j Ovo ic bilo u Betaniji
rrcko J ordnna, ~·di e l van krlitavošc.
MOLITVE KRSC:ANINA
JUTARNJA MOLITVA
Tl l.
»Prikazu,iem Ti sve čine ovoga dana«
Prikazati dun Boj!u m ači:
l . Usmjeriti !:'u naš•1 c.ijelat.nost k ~o
g . e jn. ne mo ji ,- ln ti ti in tere. i, nc
sl vo renja, koj n rr.e okružuju, ne mi i u bi ti
k(,načnn svrha m • J,\ cl JC' IC\ an ja, već B of!.
T,l bio i tvor ~.1. d,1 up znaš, ljubi'. slu
ž!~ i hvali ' Bot!n ; pa!· . vc ono. ·-to r:1cli š,
mora biti pod rc·Je:~o ,woj tvojoj kona.::
r. ; f Vr i. luž1t ćeš, sh ore-njima , u KO i
kn ti onn kori·;rc dn r l.wiš BoJ,!n; znat
, <.:Š se njih odreći. netom bi te priječila
u po tignuću ov~ !:vrlJ'! sVThe. Prikazu ju ći
!'vo · dan Go TJ :J !'nu. u7 nnstojat ćeš, da
, v: tvoji čini !:Jf1d:J Uf'J'(\\'l,teni jemu. kao
vječni hvalospjev. kako Ga nepre tano
hvali vasioni od jcl!a stvoreni svijet.
2. Sve čin i ti u Isusu, to j t u milosti
Božjoj. Samo ak i jedinjen s T usom.
kao 107n s čokotom. možeš s teći za lu 11n
za nebo. Po milo ti posvcćujuć j tvoja
narav postaje dion icom božan ke naravi,
pak u . potom. divinizirani i vi tv oj i čini,
~to ih i7vr!;iš u kladu n zakonom Božjim.
3. Sve či niti za Isusa, to jest iz l jubavi
prema jemu. e smiješ biti l ičan lugi.
koji preko volje, jer je pri iljen. plaća
svoj dug vom nemilo tivom i tvrdom !!O-
podnru. tra h te ne mije tj era ti , da vr
ši~ volju Božju, već i n o v s k a l i u b a v,
koia mora da je pretežno obiljei\jc sve
kolik e tvoje pobožno ti. Po!!! ed aj o pu:
kolike ;;,ene u Izraelu radi le u iste po lo
vc. kako ih je i Mari in vrši la u nazaret
skoj ku ćici ipak Marijini čini bili su
mno!!o dra!!oc jeni ii i zn lužniji nc{!oli či
ni drugi h ?ena. Za to to? Jer je >\n riia
11 . vaki wnj čin 1m0. il veliku i žnrkn
l jubav. kol iko će· više liubovi vršiti
vojn eliela. toliko će biti orijatniia oči-
ma Božjim . Sve 7a T e. mo ia nrizmi mn
Ljubavi . <\to!1ocl !!ovnrim. troim i mi~l iml
4. Sve činiti s lsusom, to iest nodn h
nuti ·~tim osicćajima . istim nakanama. ko
je su ree T us vo navodile nrt molitv·u.
--------------------------------------~
nu rad, na muke i s kojima sc On neprc
stuno prikazuje i žutvuje na našim olta
rima. 5. Sve činiti kao Isus, to je t S I' C"CO.
I rom i li : prikaza njcm duna ti prikazuješ
Is usu svoje či n e . o h oće" li ti moći po
kloniti Bogu dar črna , izgrizeni h od sebe
ljublja , p kvarcnih od zavisti i pulcnosti ,
obnvljenih loše, površno , nehajno '? ika
dn ! Zeli mo li prikazati llogu dnevne čine,
to e logično traži od nas, do ove svoje
čine obavimo s najvećom revnošću i snvr
šenošću , i tek ndn on da ih možemo pri
kazati na dar Veli čanstvu Božjem. A bu
dnć će nam to često teško uspjeti , doda
jemo molitvu: Daj, da budu po Tvojoj
vetoj volji i na veću slavu T\l'ojul Bože,
nn pomoć moju nas toj, ospodi ne, p.>-
hiti, dn mi pomožešl
Budeš li ovako ozbiljno i iskreno o
bavlJa ujutro svoje prika;ar. Jc poaveti t
ć ~ ~n moga sebe i svo jn d ic ln : bc:.. ga ti t ce~
s~ ?uslugama ?n nebo i n·Hir,; ,·c d.:: -:. tš
v.: ·~u slavu svome Boqu.
D jela naša , molim0 T c. G')~p.:>dme.
mile ~ću svo jom n rc ted 1 J1'1mo~u ~ " ic. m
prati, da sc voka naša molih•J. i •111 1
Tobom uvij ek započne i za početa dovrši
sc. Po Kri stu ospodinu našemu. men .
~~- ----...---- ---.... , -....---. - ~-- .....
lH što s~or iju knn·onizaciju Bl. Nikole lauil i ća
potrebno je:
l. .to vi še moliti. ekn e po ' m
crkvnma tloista vake nedjelje mole mo
litve za njegovu kanonizaciju, kako u to
odred ili vi naši biskupi . (Formulnri tih
molitava dobivaju sc kod Odbora za v.
Zem lju u Zagrebu.) 2. U svaku crkvu postaviti sliku ili
kip Bl. ikole Tavilića. Tim će e raširiti
općenito t njegova kulta, koja će biti va
žan temelj zn kanonizaciju. Zelimo već u
prvo j polovici g. 1940. dokaza ti Sv. to lici
tu općenitost kulta s tim, da n ma nijed
ne hrvatske crkve bez like ili kipa bl.
Tike lc Tavilićn. (Slike i kipove d'oba v
ljn Odbor zn v. Z mij u u Za~rebu .)
3. Raši riti sličice Bl. Nikole Tavilićn,
da tako svak i I-lrvnt katolik tim nnčinom
bude potaknut na njegovo štovanje. . a
s i čicnma u i molitve zn kanonizaciju, uz
koje je vezano -o dana. oprosta. ( ličice
je u v i ~e vrsta u bojama i:1;dao Odbor za
Sv. Zemlju u Zagrebu po 50 para . Tko
naru či <IDO li čica i uplati 200 dinara, do
biva na dar veliku 70 cm vi o'ku liJ..:u bl.
ikolc Tavili ća za crhu ili za župni u
red.) 4. Priređivati svečanosti Bl. Nikole
Tavilića pri!!odom blago lova njcj!ove like,
kipa. oltara, zastave i t. d. Kod takvih
S\• cčano ti neka sc no i u procesiji :1 i el! o
va sli ka ili kip. 'neka kuće bt1du okićen e
hrvat kim za tavama. neka bttdc u crkvi
obavljeno posveta hrvntskof1 naroda ne
beskoj zaštiti bl. ikolc Tnvilića. nekn
pl'ed crkvom hude javno zborovanje s go
vorima o v jer kom i narodnom značen iu
bl. iko! Tavi li ća. neka budu prircđiva
r.e nkademijc i druge priredbe njemu u
čn s t. I'Cka sc prika7.uju Qlumc o n i el! ovu
z!v tu i muč ničkoj smrti, nek,t sc pjeva-
j !l f.JC~ffiC njemu U 'll ·t i t. d. ( Jumc,
dcklnroucije, pjesme, govori za tc prigv
dL OubiV!\JU e koJ Cd bora za V, b.!'D
iju.) 5. Upoznati živo t i značenje Bl. 'iko
l.: To:~ ·,• Jli ća . T o e nujbolje može po kn ji
zi »Bl. ' ikoln Tnvilićo: od dra fra Bernardi
na P o l o n i j a, koju je sada izdalo Hrvat
s! o K•nj iževno Dru •tvo sv . .J eroni ma u
/..agrcbu (ci jena 20 Din). Bezuvjetno je
potrebno, da taj prvi opširn i životo pi o
vog Blaženi ka ima vaki vcćenik. Treba t
će sa d češće govori ti vjernicima o njemu,
pa je ta knj iga jedino potanje vrelo. A
vlč. svećenici neka tu knjigu ~to toplije
preporu čc drugim ~tovatel jima ovog
svetog Hrvata. ~~ -~~...,...~-o..~~ ....... ~
Poruke Uprave HIT OBAVIJEST. Sve naše po-
vj·crenike za pojedine župe toplo molimo,
da nam h i t n o jave, lroliko će primje ra
ko p rimati u novoj godini 1940. i zn njih
odgova rati. Zauzmite se svojski, braćo, i,
po mogućnosti svakako povisitc broj pri
mjeraka. Znaj'te, da o tom vašem većem
ili manjem odazivu ovisi, h oće l i n a§
»K a t o l i k« d a l j e i z l a z i t i i u g o d i
n i l 9 4 OI U ovim nadasve ozbiljnim vre
menima on nam je više nego ikada tako
krvavo potrebit! Ne žali te stoga nikakve
žrtve, i uložite sve voje si le, da se on
što više proši ri po sviro našim župama.
Rad za dob ru štampu - rad je za Božju
stva r! PODMlRITE SVOJE DUGOVE! Ova
e godi na već primiče kraju, a dosta je,
nažalost, naših povjeren ika, koji nam još
nijesu pos lali ni pare od početka ove godi
ne. Ima ih čak, što je najžalosnije, koji
nam još uvi jek duguju veće svote i za
prošle godine, 1935.- 1938., i gluhi su na
sve naše pozive i opomene. Ovim ih naj
topl ij-e molimo, da čim prije podmi re te
svoje dugove. Najbolje bi bilo, kad bi već
sada svi naši povjerenici isplatili list do
konca 1939. našom čekovnom uplatnicom,
koju smo im u jednom od prošlih brojeva
priložilj, Ako .i'e nemaju v iše pri ruci broj
našega čekovnog računa je 3 3.1 2 l , pak
kod svoje pošte neka nabave čekovnu u
platnicu za 25 para, te na njoj napišu
broj našega ček. računa, našu adresu: U
pr a v a I i s t a »K a t o I ik«, svoju adresu,
no koj'u primaju lis t, te iznos, koji šalju,
i zn koje razdoblje, dotično godinu šaljtr
taj iznos. POšALnTE ZA OST ALU PRETPLA
TU! Sve noše pretplatnike \ijelXJ molimo,
da nom čim prije pošalju zaostalu pretpla
tu za ovu i, eventualno, prošle godine, ier
smo zaista u velikoj neprilici i potrebi. Ti
me samo vršite svoju dužnost, a našem
"Katoliku« silno koristite. Ne zaboravite
dakle ove svoje dužnosti! Dodajte tom
prilikom još koj'i dinar za fond lista!
V A ž O UPOZORENJE. Sve povie
renike. kojima ie notrebno više primjeraka
božićno~ta broja »Katolika« 7.a rRSproda,iu,
molimo. neka nam to rave najkasnije do
20. pro.,inca t . g. To nam ie veoma potreb
no znati. da možemo odrediti nakladu. Bo
ž i ćni broj ćemo i ove godine tiskati na 8'
stranica. tl ciienn će mu ostati ista - a
m o 5 O p ar a .
------~~~--~---=~=-==,------------------------------------~----~----------
Kad si došao? Martin bio je postola r u ma lom
selašcu. Uz vese lu pjesmu radio je či
tav Božji dan, od jutra do mraka. Bio
je siromašan, ali ipak uvijek vedar i
dobro raspoložen, jer se zadovolja
vao s ono malo, što bi zaslužio zno
jem svoga lica. Tko bi ga čuo pjevati,
rekao bi mu : »Martine, blago tebi,
kad te ne biju nikakvi jadil« A on bi
odgovarao : »Ima ih, kojima je još go
re negoli meni! Da je čovjek dobre
volje, dosta mu je, da ima kruha i mi
losti Božje!« Marlin je b io vrlo dobar, posve
ćivao je dan svelačni, nikad nije pro
puštao molitvu i bio je sretan i zado
vol jan , kad mu se pružila prilika, da
učini kakvo djelo milosrđa . Imao je u
svom srcu živu želju: da mu je vid jeti
Gospodina! Zalo, kad bi čitao ži vot
svetaca , le došao do onoga mjesta,
gdje se u životu sv. Ante pripovijeda,
da je primio u naručaj Dj et ića Isusa, o
sjetio bi u svom srcu kao neki osje
ćaj velike zavisti. Jednoga jutra vrlo rano, dok još
nije svanu la ni zora, on je ležao u
krevetu i molio, buduć ni je mogao
spavat i. Najednom pričini mu se, kao
da čuje preljubki glas, koji mu je go
vorio : »Martine, danas će ti Gospodin
doći u posjete<<. Istrlja si oči, bojeći
se, da možda sanja, skoči s kreveta s
dušom, koja je pjevala od radosti . U
redi se i dotjera s vanrednom brigom,
pospremi brže kuću, pomete je, opra
ši, ukrasi tu i amo cvijećem, da bi si
romašna sobica poprimila veseliji iz
gled, pak ode u crkvu. Nikada kao
toga jutra nije tako dobro, sabrano,
zanosno i žarko molio. Sluša0 je sv. Misu. Kad je svrši la,
hi tro, hitro se vrat io, činilo mu se, da
je dobio krila . Pojeo je svoj b ijedn i
zaju trak, pak je zasjeo uz svoj posto
larski stolić i nastav io rad, koji je pre
kinuo p rošle večer i . Na svaki korak',
što bi odjekivao cestom, u zbuđeno bi
pogleCiao kro z prozorčić nadom, da
će ugledati i raspoznali obrise božan
skoga putnika . Bilo je kišno jutro i duvao je sil
ni vjetar. Naiednom uq leda, kako pro
lazi dijele, sin jadne udovice, koja je
stanovala u jednoj kući ci na dnu se la.
Dij ete je bilo bosih noqu. Noži
ce su mu pomodrile. Val jda mu je bi
lo hladno. Požudnim okom qledao je
lijepi svjetlucavi plamen, što se odra
zivao na prozorskim staklima.
Martin ga pogleda, i sažali mu
~e, pak ga pozove. Mali uniđe bez
straha . - Ti, z ločesti derančiću, za~l o
po ovom vremenu ne navučeš cipe
le? - A ako ih sada navučem, što ću
obući ove zime? Imam jedan jedini
par, već su i one popustile i ogladn je
le, ali nemam novaca, da Vam ih do
nesem na popravak. Kamo ideš?
- Po drva. - Dobro. Donesi mi cipele, pak
ću ti ih popraviti za ljubav Božju.
- Zbilja? - Uistinu, sigurno! Hoćeš li, da
ti pričam povijest ovoga starca s bi
jelom kosom? - Idem odmah, da ih uzmem!
- l poleti kao da je ptičica.
Marlin osla da ga promatra s pa
pučom u ruci , dok mu je silazio u sr
ce preslatki mir. A Gospodin nije dolazio . ..
Kiša je prestala a nebo se ve
drilo. Marlin se opet prihvati posla s
većim žarom, kad začuje, kako su mu
zaškripal a vrata , i unišla ie unutra jed
na starica. - Koii te dobri vjetar no
si k' meni? - On, Martine, bi li mi
mogao isKazali ovu ljubav? - Evo me
pripravna. Sto trebaš? - Htjela bi
pisati sinu, koji se nalazi u Americi te
bih mu htjela upraviti jedno baš lije
po pismo. EEvo ti ovdje papir i omot
nica. l Martin napusti konopac i čekić i
napisa joj to p ismo. Kad ga svrši, pro
čila joj ga na glas. No kuma File nije
bila zadovoljna. Pričini joj se, da nije
dosta razumljivo.
Popunio ga je, ispravio, opet
pročitao. Nije mu se dobro izjasnila,
pak je misao bila sasvim različita. U
ze stoga drugi list papira, te joj napi
sa novo pismo, dok mu je u prsima
nešto kuhalo i htjelo, da provali va
ni . Bila je lo srdžba, bila je nestrplji
vost, korov, kukolj, ali Martin se svla
dao, stisnuo je zube, i nikakva oštra
riječ iz njegovih ustiju nije izišla. Po
novno joj pročita pismo, još je morao
nešto dodati, napokon je mogao da
zatvori omotnicu, na njoj ispisati na
slov te otpremiti pismo i staricu. Du
boko je uzdahnuo od zadovoljstva.
Kad je nato učinio računa sa svojom
savješću , s ugodnošć1,1 je mogao zabi
lježiti, da mu ovom prilikom nije iz
maknuo ni jedan jedini čin nestrplji
vosti. Kuma File se s njim oprostila ri
ječima: »Bog ti naplatio ovu tvoju
ljubavi«
No medutim Gospodin nije dola
zio ...
., iJIIO ~ZI)
skc 6~'." fin ke l
bire cb]jn
nsCll i n
l. i ku
l Jr. 1•enih 6
12 t rnJ. oO ds se nu slomi nom prije o Iablicno koliko bi nost sovi>
pretstal'li le drial'e.
ksk'1J ul ne~sti,·no
kojem je ske i za St dA će
niks i bili Radi rn~ rna 0brui l bila prem bila preki1 neo. jedinr !DB i osts l'eoms tel vijestima redima u noriost~"O
ool'e .mi
ZA? Ul
tAVE. Ger
~ke krajevi
fra nk, ob zaplijenjen,
·vina biv!e lu 1 rawa
odlukom i
kovu, ko
zapli1enje
VELIJU Sjedinjeni
milijuna 01
na ll mi
ITAliJi
vjel na 11
je, da !V
nmkom
re11ta Jfali
lije u dar
no1l, već Q
""'" Kriiar--\'OV
mogu e jenu od
l\ . ..\ T(
nib prazn drii e tj širi na.iJ žars ·a. 1
će \'1\B 1
AB
Poje pravio je 1e opel bolno p menj ne i Njega
Pošt1 ustade, noge, i branu sj smrdl jiv ~eze n~ Je bila je bliži mu nSio raq -. ~ak mi tzusij aa, Pas ji živ( nas lete Pet ilus
L' Mar oožnirn
k' Oh O Ća j
ga laka
-9adnih
Mar Oldrav· • l 1 bol' l, noq0 •
t: l o ru~u . t p
l,
to.
na
jer Ti·
l5tlii
l\ i lt tom
rebBo
Q! g sa·
"".
lijenoi·
ić i pronije nije
BROJ 51.
Širom svijeta IIR.\BRA Fh ' KA jo' odolijcvn div
iJim t\ZiJt1 t ·kim horc..l .uHn, v jctskc nllvinskc n.tnc!jc jnvljuju dctuljc o L orbnmn Fin ke i Sovjetske Rusije. Iz njih sc ruzn· birc daljnje hcroJsk držanje odlučnih Fin.~cn .i nesposobno t. ncpoznuvnnjc gcoJ!rnfiJe, 1 kuktwičluk časniku i vojnikn crvenih nrmijn. Juvljnju iz Krcmljn dn je 12. t. mj. un vojničkom vije u znk ljučcoo dn e vim ilumn i uz bilo koju cijenu slomi otpor Finncu, jer dn u protivnom prijeti nujtcži udnrnc i onnko već
o lnbljcnom pre tižu ovjct ke Rusije. U koliko bi sc poknznln potpuna nesposobno t ovjet ke voj ke onu ne bi vtsc prct tnvljuln trnšilo zn u jedne i o tnl drinvc. Znto Qubici n miju ir1rnti nikakvu ulo{!u 1 Tnnče je 1o kvn odQovoriln ncJ!ntivno na nultimatum« Lif!c naroda. u kojem je pozvana da povuče čete iz Finske i zn po ~ne mirne preJ!ovore. Očekuje e dn će Ru ija baciti milijun i po voj
nika i hiljadu aviona protiv male Finske. Rodi mogućeg prodoru sovjetskih četa premn obali Botnij kof.! zulivn. čime bi Fin kn bila prercznna na dva dijela, i u koliko bi bila prckinutn željeznička pruQu na Torneo, jedina vezn sn knndinav kim državamn i o tnlim ,rjjetom. Fin kn bi došla u veoma težak položaj. Zaključujući prema vijestima mo kov ke radio stanice o neredima u ved koj i Rumun j koj svict ko novinstvo ponovno pocrtnvn nf!rcsivnc planove »miroljubi'-"O!!'' toljinn.
ZAPLJENA IMOVINE BIVSE POLJSKE DR-1.AVE. Generalni guverner za osvojene poljske krajeve, ministar nemačkog Reicha g. dr Frank, objav1o je odluku, prema kojoj je zaplijenjena sva pokretna i nepokretna imovina bivše poljske driave, podrazumijevajući
lu i razna potraživanja. Istodobno je drugom odlukom imenovan slaralac sa sijelom u Krakovu, komu je dužnost, da vrši nadzor nad zaplijenjenom imovinom.
VELIKA NEZAPOSLENOST U USA. U Sjed injenim Američkim Driavama od 11 i po milijuna nezaposlenih broj se sada smanjio na 11 milijuna.
IT ALIJA l BALKAN. Veliki faiisličk i Savjet na svom zasjedanju 8. t. mj. naglasio je, da sve, što bi se moglo dogoditi u Dunavskom bazenu i na Balkanu izravno interes ira Italiju. Naglašuju u Rimu, da slav Italije u današnjem sukobu na znači neutralnost, već oružani mir i pravo slobodne akcije. ----Križarsl~e vijesti
OVO ĐAčKO KRiž R KO BR TSTVO osnovano je u T u z l i.
BOžić TE DOPI ICE. Kod VKB-a mogu sc dobiti božićne dopi nice uz cijenu od Din. 0.50 po komadu.
KATOLičKA STAMP . Preko božić
nih praznika po običaju prošlih godina drži se tjedan katoličke •tampe, kada se širi naša katolička štampa, a posebno križarska. Sve upute u tom pogledu poslat će VKB ovih dann.
SABIRNI ARCI. Još od mnogih Bratstava nismo dobili snbirnc arke od ovogodišnjega Križarskog dana. Molimo odbore, da istu stvar urede, te ispunjene sabirne arke što prije pošalju.
Pojeo je svoj mršavi objed, napravio je četiri koraka oko kuće, pak' je opet sjeo i započeo svoj posao bolno pri tome misleći: Gospodin k meni ne do laz i, jer sam odveć z l očest i Njega nedostojan!
Pošlo je radio četiri dobra sata, ustade, da rastegne malko ukočene noge, i izađe vani. Na jednom Kolobranu sjedio je neki starac, nečist i smrdljiv, koji je htio da omota i poveže noqu s nekom krpetinom, koja je bila j~š više nečista negoli on. Približi mu se tada Martin i zapita ga: »Sto radiš?<<
- Zabola mi se drača u nogu, pak mi se noqa sve više qnoji ... (l izusti oadnu psost) An, kakav je ovo pasii životi K vraqu bogataši, koji kraj nas lete u svojim automobilima. (l opet izusti drugu psost.)
Mariin te psosti nadoKnadi po-nožnim uzdasima.
Oh, ne qovori taKo, jadniče! KaKo ĆP. te Gosoodin blagos loviti, kad ga tako vriieđaH
- Gosoodin ... - i nadoda niz gač::lnih riječi mrKo aa poqledavši.
Martin je razumio, aKo hoće aa ozdravi onu jadnu dušu, f:'Unu otrova i boli, d., treba prije o zdraviti onu noqu i očistiti onai smrad. Uze qa pod ruKu i povede u kuću, opere mu no-
•KAlOLIKa
Prazna riječ Mi smo uvijek govorili da je mo
~al bez Boga samo prazna riječ i nista drugo. r o je posve jasno za svakoga čovjeka koji hoće da ga smatramo razumnim.
Strašno su nas napadali radi tog.~; kao da mi, tobože, govorimo, da ~Ije n~moguće biti ni dobar, ni posten, n1 pravedan, ako nisi od krunice i oltara. A mi to nismo nikada rekli. jer to nismo rnoqli reći. Mi smo uv i;ek dobro lučili načelo od prakse. l1na, ~ n~ bi smjelo biti, to priznajemo ljud i naoko pobožnih, a segnuli b1 rukom. gdjegod. b1 se pružila prdika, kao 1 to, da .h ima naravno dobri~, ~. ni ~rva ne bi pregazili, a pulOVI nJ1hov1 ne poklapaju se s putovima, koje naređuje Gospodin. l jedni i drugi su iznimke svoga kruga komu pripadaju, i to će potpisati, ne zajedljiv čovjek, koji ne mo.že bili trijezan u sudu, nego sta ložen j pravedan duh .
Isticali smo mi i podcrtavali, da se ni na zlo ni na dobro, re dovito čovjek odjednom i naglo ne nakreće: Da je zlo brže u koracanju, to je istina: je~ je ~ezobzirnije, nasrtljivije, a, pnznajmo, 1 narav nam radije naklinje z lu nego li dobru, a li ni dobro se lako najednom ne napušta, jer čovjek ne može odjednom baciti lice pod noge.
To znamo mi, lo znadu nosioci zla.
Govorili smo mi na sva us ta, a i radili, samo nismo naišli na potporu, nego ioš i na smetnje i kojekakva sumnjiCenja, da treba stati na put nosiocima otpada od Boga i vječnih ideala . Mi vjerujemo da je u drugim stranama svakako, ali ostajemo pri tvrdnji, da nama ne treba nikakvih vratolomnih skokova po uzoru drugili, jer su naše životne prilike druqe i mi smo moqli posve mirno b ez ikakvih jačih potresa ja uputiti svo j narodni hod k lukama sretnih dana.
Svak je bio bli ži neqo nosilac vječne istine. Pa neka je on žrtva i neutrudivi radnik u stvaranju dobra, a žanje samo patnje i lična stradanja
?d s.tola do odijela pa redom, bliži Je b1o od njega, i danas je, lola j razb.l.ud~ik, smutljivac i kradljivac, izra~.I .J IVac J k~rupcionaš, svak, svak je bl1z1 od cov]eka žrtve i ideala.
l sada imamo ono što se sijalo. .. Vi, rušitelji onih ideala, pred kopmc su se s~gibala koljena naših ota~ a. dođite i vidile!
Nema vt.-1' ega narodnog zločinca orl onoga ko1i cupa, ili pušta slobc_;l"o ~upali, "jeru otaca iz grudiju nascga C'OVJeka . M1 smo rekli da je tu naša ~mrt i ;:>o1puni lom .
Idile P.-:>, S(.'~mrJ i pitajte: Sto je to •>z~.dl'l.na .r ' j_&,:x. !>lo je to: laqali, krivo · ~KI, 1zm1s il1, polvoriti, klevetati, blatiti , c·niti . . ?
Nos iocima ru:ilačkih ideja je u ovom prvo rp ra7dc. biju broj jedan -svjet~ka. revolucija. Dobro. A kršćanima je 1 broj prvi i broj zadnji -vječni život.
Budimo i do nerazbora širokogrudni, pa stavimo u isti rang slobodu rada i nos:ocima dobra i nosiocima zla. Nosioci zla imali bi bili bare~ toliko pristojni, da časno, a ne prljavo, u idejnoj borbi idu svome »cilju«. Kršćanstvo bi zanijekalo sebe kada bi se u svom djelovanju služi!~ silom i, još manje, lažju, pa to isto m~~e t;ažiti od svakoga protivnika, kOJI hoce da s n jim vodi borbu.
Možemo mi misliti što hoćemo· mo gu oni, koji su daleko od terena i poziva sudili kako hoće, ali, naša je otvorena riječ, da je kod nas lom i moralni pad posve bl izu ništici . Posve je ubijena vjera u čovjeka, i, neka se niko ne sablazni, ako se reče, da je to gore, nego ako se reče da je IZbrisana vjera u Boga.
Tu leži naše zlo. Moral, a to ne znači samo šesta zapovijed, je srušen. Ništa nije sveto. A čovjek je čovjeku vuk. T o je nužna posljedica, ako $e stavimo na stanovište, da je »nebo za vrapce«.
Na terenu se vidi, što je to moral bez Boga.
Junior
Pomozirno našu siromašnu potrebu braću iben ka Opći'lln u nedjelju JO.
upravila je f!rndnnstvu ovaj p-oziv: nGradani! Hrvat ki rodoljubi! Banska VIn t Banovine Hrvatske
t. mj.
obra-
tila se je okružnicom i na ovu Općinu a svrhom dn se u krilu Općine organizira zirn ka pomoć. Odazivajući e po dužnosti i uvjerenju pozivu Ban ke Vlasti. Opći·na je o nova.la ocijalni odbor u kojem su zastupane vc naše hrvatske nacionalne. privredne. socijalne. humanitarne i karitativne ustano,rc u gradu. Zndntnk je ovom odboru da pripomo~ne općinu u pri· kupljanju red taYa zn pomaQanje naj iromašnijih i najbjednijih naših općinara .
Općina je dala •to je mogla. Ali kako su financijske mogućnosti općine skučene,
gu, izvadi mu trn, omota mu nato nogu komadom čistoga platna. Otvori čašu dobroga vina i iz nje m u nalije pu n u čašu, nahrani ga, i, dok je starac uživao to blago Božje, on potraži par hlača, dosta zakrpanih, ali čistih i dobrih, jedan haljetak i jednu košulju vunenu te zamotavši darova mu ih. Starac, okrijepljen hranom i dobrim vinom poče govorit i. Kaza, odakle dolazi i kamo ide, kako je jadan njegov skitnički život, bez ljubavi i v last itog gnijezda. Martin ga je s luž io, i kad je sirotan iz lio svu žuč svoje gorčine, govorio mu je o ljubavi i milosrđu, o Providnosti i raju. Na ognjištu p lamsa la je vatra, ali druga vatra upa lila se u njegovu srcu: p lamen ufanja i ljubavi.
Prosjak ode lakši i vedriji, dok je Martin gledao u obzorje, ne bi li ug iedao koga putnika ...
Spust ila se već noć , a s noću tišina i mrak. Na svaki korak, koji bi odjekivao , Martinovo srce bi poigravalo od Nade, a li korak bi se udaljivao i nade je nestajalo.
Gospodin mu nije došao. Kad se sasvim zamračilo, Martin klekne na zemlju i izmoli svoje molitve, zatim leone u krevet i ugasi svijetlo. Najednom preslatki jutarnji glas spomenu njegovo ime . . . on skoči i napne
to ona ne može da ni u približno dostatnoj mjeri pru.li onoliko, koliko je najnu.lnije potrebno dn e ublaži tc · ka b jedn sirotinje.
'wga e obraćamo na vc as, koji imate i možete, da otkinete nc•to od woga, tc da pružite za ovu nnjkršćanskiju i nnjljudskjju svrhu. Prilike su u vijetu pretc "ke, i njihove zle po ljedice o je nju sc i u našoj domovini. kupoćn raste, mogućno ti zarade su sve manje, i broj potrebne i siromame naše braće danomice sc povećava . Zima te·ka i crna priti ln je nemilice naše iromašnc domove i kolibe iz kojih e čuj e vapaj onih, koji tradnju.
Pomozite dokle, jer to od Vas traži isprn,•no hvaćenn nacionalna i građanska
uši zaustavivši dah. - Martine, jesi li zadovo ljan moj im posjetom?
- O moj Gospodine, zašto, zašto ni jesi došao? Tol iko sam Te čekao!
- Tri puta sam došao i zahvaljujem ti, šio si me prim io sa svim svojim srcem.
- Tri pula? Ja Te nijesma vidio, moj Gospod ine! Kad si došao?
- Doša o sam, malen, siromašan i bosonog, ti si me ljupko primio i za odjeo si me svojom ljubavljuj došao sam, kao jadna sta rica, bez znanja i dosadna, a t i si me strplj ivo poslužio; došao sam zaodjeven grijehom i bijedom, a ti si me oprao, povezao nogu, okrijepio, utješio. Stogod si učinio svakome pojedinom od njih u moje ime, ja to držim , kao da si učinio meni i vratit ću ti sto za jedan.
Božanski g las zašuti, a Mart in nađe se očiju punih suza, i dušom, koja je kl ikovala od radost i. Zora ga je našla, gd je kleči kraj kreveta , dok su nje9ove usne i njeg ovo srce bez prestanka zahvaljival e Bogu, a prve sunčane zrake milovale su ono če l o, na koje se spustio poljubac Gospodn ji.
Ante Katin
STRANA 3.
du/.ncJht. Svak1 onaJ, koji, u duhu SOCIJAlne pravde, doprinosi prema svojim mogućno· stinm zu ubln/.enje soci jalnih nevolja, naju~pjcšnlje djeluje na uklanjanju onih odnosu 1 oprekn, koje dnnas potresaju temeljima sv1je ta. Time sc odu/.uje prema svoJOJ hrv , tskoJ domo' 111 i 1111 najbolj1 nacin gradi sreću sebi i vojoj dJeCi.
Obntćamo sc ovim na novčane zavodc, trgovačku i indu~trihka poduzeća,
posjcdnikc i sve imućnije gradanc, da sc nn poziv Općinskog soctjalno!l odbora. kOJi će ushjcditi ovih dann, spremno i drt\;:r.voljno odazovu, tc da odrede obilatiJI rrinos za zimsku pomoć. Sve ostale JlTC•danc. mohmo dn svojim skromnim O·
b0lom pomognu našu akciju. č.ckujcmo da će u teškoj dana~njici
fliOgovori ti toplo hrvatsko srce šibenika; d.1. C.• vi imućniji Sibcnčnn1, u osjećanJU ohdarnosti i sugrađanskog bratstva, do
~· arati svoju ljubav prema bl!~njcmu, i SVOJ!.! visoku ocijalnu vijest u časovima
kada je ona potrebna. Pomof!nimo na·oj sirotin ji. 'jezinc
uze zahva ln ice biće nam najveća naf!rndn. i zadovoljstvo.
P ov jeren ik Općine Dragutin Vidović, s. r.<<
Dr. Krnj eu i č o finsxoj U Pokup kom Gracu, u kotaru Pisa
rovina, održao je u nedjelju 3. t. mj. glav:11 1rmik H ' rtr }.n'J< vić vclkiu poli ti.:ku kup•tinu, 11~ kr•Jc·j je održao or~irm l! ·VL r. U govt,ru ,e dr Krnjević izm~du
ostaloga reka J:
.,.prilike su cinnn:-: u svijetu teške. Danas mt živimo u dobu kada e diže slava ' n <.in sili i :1a<•Jiu ,\1i živimo u dob~.
!.-ada se u vt'ct ·J n·~ drži mnogo do zadane riječi , karl t če v Jek vc više postaje l.,.o t"Ja k.« Dr T< 1 n ;evi(. prikazuje napadaj l- us1jl' na Fin'lk 1 : kaže : »Na jeverOZ.l· padu Rusije po toj, mala država Finska. Ta t:r/ava ima . e ! iočku većinu u parlamentu i voda fin l·':1 seljaka je prcdsjcd11ik rej)ublikc. Ta je zemlja naj redcnija rlržavn u Evropi. Narod je u njoj am gosp dar. ada je Ru ija, koja e ponaša ka) nekada car ka Ru ijn, počela govoriti. dn ta mala Fin ka, koja ima ne·to više od dva milijuna stanovnika., postaje po~ibao za ruski narod od 180 milijuna i dn f,!n ugrožava . Finci u bili spremni sporazumjeti se, ali nisu cbi dali otsjeći glavu, ni u se dali živi pokopati. Ru i ja~ se ponijcln na najsramotniji način. Tvrdila je, dn u fin ki pogranični trnžari ubili ·est ru kih vojnika, a 16 ranili . Kasnije se ustanovilo. da je ve sk."Upa laž. Kada to nij e upalilo, onda je nad glavni grad Fin-ke doletjelo više tuceta aeroplana kao
crni gnvrnnovi. te su počeli bncnti bombe nad glavnim Qrndom. Zatim je Rusija poslala voj ku. tankove, topove i ratnu mornaricu na Fin ku. ali sc Finci ni u predali. i bore e dn im sc dhri ci i eli kulturni svijet. Jn sam ovo vama iznio zato. da vidite kakav se po lj ednjih godina nakon svjet koga rata vc ,,iše javlja duh u vijetu, koji hoće pomoću ile i na ilja nametnuti vladavinu onih, koji u n ilni.
Mi Hn·ati. naročito hrvat ki eljačk.i
narod. može biti pono an da takvu politiku nije prihvatio, može biti ponosan to ima velike učitelje braću Radiče, koji su ga naučili. dn je svaka sila za vremena, dn e politikn no ilja ne može odriati. Može sc dogoditi. da nasilna vlada 1o-kve svojom ilom. koja je 20 puta veća
od vojničke ile Fin ke. zn ča prc?.azi otporni finski nnrod. ali mi Hrvati znamo. dn je nemoQućc jedan vjestan narod trajno lomiti. na·em hrvatskom narodu imn. donoo; go pode, koja mi le. da bi bilo dobro da znvladaju ilom kako e vlada u Rusiji i drugim diktator kim zemljama. l made i Qo pode. koji misle. do bi bilo lijepo dn PO tanu kome ari nad narodom i dn nekoliko ~to. pode bude nad cijelim narodom. Zato je potrebno dn budemo budni. «
.. Rusi ore~ u" - (istinito) Prolazi vcćenik pokraj grupe radnika : »E ti pope. Ru i gr du, c čuju sc po
vici.
» ekn gred u, pak ča z11to. »Ccš već videt ča . Obesit ćemo tc.« » čn am van stori l?« »"n si s tori ll Pop si.«
>•La hko za mc. Ja ću brzo vr ' iti, ma vi ćete e jadnici natrpet. e bin ni pa-su žclel vaše sudbine.«
l ušutiše kao zalivcni.
STRANA 4.
Život .... ibenika AKCIJA ZA ZIMSKU POMOC:. Banska
Vio~l Banov1ne Hrvalske obratila se i našoj
Qpcin1 posebnom okružn icom, ko jom ju je
pozvala, da sc 1 noJ nje-mom podruČjU orga
niZIIcJ z1msku pomoc u svrhu pomaganja ne
zaposlon :h i b ijednih naših općinara. Udo
voljavajuci pozivu BoJnskc Vlasti Općina je
odlučila, da sc u svrhu porroći b:jednih i
nezoposlemh pri Općini osnu je ~ocijolni od
bor, u koji su na njen po"iv ušli ovi pred
stavnici vlasi!, privrede te hrvatskih karita
livnlh i humom tarnih dru~lava: V i d o v i ć
Dragulm, opć i nski povjerenik, B e l a m a r ić
Strne, senator, A n i č 1 n Ivo, sreski načelnik.
N i k š 1 ć Marjan, predstoj nik po~icije, Don
Ante R a d i ć (z Biskups ki Ordmarijal), A n -
l ić Ante, in d ustrijalac, dr Milivoj l v č 1 ć,
odvjetnik, dr Oskar N o v a k, liječnik, S a r e
Frane, veletrgovac, L u š i ć And r'ja, špedilet,
M a t u š i ć Dinko (za Berzu Rada), M 11 t u -
l o v ić Ivan (za Okružni Ured), A n l i ć M~J
tilda (za Hrvatsko Srce), M a l k o v i ć Katica
(za Hrv. ka t. žen. prosvj. društvo »Zora «),
S a r i n Neven ka (za »Katol i čku Kar ilas«),
B o l a n č a Bla ž {za Udru~enje trgovaca), B e
l arn a r i ć Frane (za Ud ruženje Zanatli je),
Z a n i n o v ić Ante {za »Hrvatskog Ra d išu«),
Fr l g a n o v ić Josip (za Seljačku Slogu),
S e k s o Marinko (za Gos podars ku Slogu),
2 a j a Marko (za opć. org. HSS), B i l i ć
Mirko (Ul Povjereništvo Radničke Komore),
H er k o v Teodor (za Organizaciju hrv. priv.
nam je~ tenika), Pr g i n Mate (za Javnu Do
brotvornost) i K r n č ević Marko (za Orga
nizaciju hrv. radnika) . Odboru je na čelu po
pravu opć. povjeren ik g. D. V i d o v i ć. Iz
sredine ovoga socijalnog odbora izabran je
ovaj uJi radni odbor: Dr O . N o v a k, A n -
t i ć A., don A. R a d ić, dr M. l v č i ć, S a
re F., L u š i ć A., B e l a m a r i ć F., Fr i -
g a n o v ić J., B i l ić M., H er k o v T., koji
se ovako konstitu irao: Predsjedn ik dr Oskar
N o v a k, podpredsjedn ik Ante A n l i ć , !aj
nik Mirko B i l i ć, blagajnik don Ante R a -
d ić . Soc ijaln i odbor i radni odbor su već
održali po dvije sjedn ice, Odredene su već
smjernice rada. Ovih dana će se započeli
sakup ljan jem doprinosa . Preporuča se svim
nas tm gradanima, osobito onim imućnijim, da
rado doprinesu što već i doprinos u ovu ple
menitu svrhu te lim pripomognu svoje su
građane, koji su, skupa sa svoj im obiteljima,
a bez ikakve svoje krivnje, izvrgnuti bijedi 1
stradanju. OVI DIREKTOR PREP RA 1DTJE.
Ovih dnna je dekretom g. Bana Banovine
Hrvatske po tavlj en za direktora nbenske
prep:ll anrlije )1. Klonim ir š k a l k o. dugo
godišnji i zaslužni profesor na toj prepa
rnndiji . Ovaj dekret ~rndanstvo. profesor
ski zbor i učenici očekival i s u svakog ča
sa, jer je g. škalko kao nastavnik sa svo
jom sprem o m i ljubavlju mnogo truda u
ložio, i mnogo doprinio. da ovaj nnš pre
važni zavod o tane na svojoj vis in i. Ime
novanjem g. "kolka za direktora naše pre
parandije, prvi i nezaborav ni prepnrandij
ski d irektori g. Grgić i pok. Urlić dobili
su do tojnog nasljednika . C:cstitamo!
DEVETNICA B021C:U poč i n j e u petak 15.
t. mj. u k a t e dr a l i sv. Jakova. Svake ve
čeri u 5 s. b it će ruzarij i devetnica.
KV TRE. U s rijed u 20 t. mj ., u petak
22. t. mj. i u subo tu 23 t . mj. jest kvntrc
ni po t. Svo tri dan a je strogi po t i ne
mrs. PR L V . Po vjekovnom o bičn.j u u
nedjelju u ponoći znslnvićc va zvona u
lq, u Bo~i ća.
SAT KLANJANJA s euh11rislijskom propo
vijedi b it će u nedjelju 17. t. mj. u crkvi sv.
L u e e od 4-5 sali popodne.
PR ICEST l SAT KLANJANJA KRI2ARl
CA. U nedjelju 17. t. mj . u 7 sati ujutro za
jedn ička je sv. M i s a i sv. Pr i č e s t svih
Kri~a ric.:~ i Mal ih Križ<~ rica, a popodne od 4-
5 sali s a t k l a n j a n z a u crkvi sv. Luce, no
što su dužne sve doći. - Duhovnik.
SVIM CLANICAMA n21VOGA SVIJETLA!<
jav ljam, da je na k~~na klanjanja za sl i jedeći
ljedan (17.-23. Xli .) : z a s v e, o s o b i t o
okor jele, grješnika, da se o Bo
žić u ispovjede i pr lč este t e Ill
ko proslave Bo žić duše s voj e.
Preporuč11m članicama, da u nedjelju 17. t.
mj . u što većem broju prisustvuju s B l u
k l a n j a n j a u crkvi sv. Luce od 4-5 sat i
popodne. - Mjesečnoga s a s t a n k B u Kat.
Dom u ne će biti rcJdi aclvenlske propovijedi
u katedrali. - Don Ante Radit.
U FOND NASE GA LIST A doprinijel je
gd11 Marija Marinovć Din 1 O, da poča sti us
pomenu pk. A n e u d . M e r l a k . - U
pravi! harno zahval juje.
Jesam li oo~mirio oretolatu1
nKATOLIK• ----------------------B_RO_ J_S_1. ---------------- ----
Proslava tristogodišnjjce benedikt. sarnostana sv. Luce u Šibeniku
!ivimo u vremenu, kada vlada upravo
slrast i manija, da se slave svi vain1, i ne
važni jub ile ji i godišnjice, pa se u toj ju r
njavi za jubilejima više puta dogod,, da sc.
često bez osvrta preue i m1moioe one važne
i značajne. 0·11h danil pao je jedan značajan
jubilej mimo kojega Sibenik nije mogtlo
šutke proći. Previ~e je bio značĐjan 1 v11žan,
11 da ga je i moderni nezahvalni rocl mogao
šutke mom ioći. Tilj značajan jubilej u kojemu
je sĐv Siben ik progovorio, kako ve ć u pro
~lu broju spomen usrno, b ila je proslave: Iri
stogodišnjice opstanka benedikti nskog samo
stana sv. Luce na Gorici u $ibenik u.
Prilik om proslave možemo kaulii, drl je
šibenska duša progovorila . Sav Siben ik sa
kup ljen oko sla rih s~tmostans ki h zid ina pro
govorio je 13 decembra. Progovorio je iz
srca i duše .
A z!lšlo7 Već Iri stotine godina ·.a mo
slan sv. Luce d iže se i sto ji, kao graq n11
gori, kano svijetlo dana, kano Božji pe'voj,
kano Božji k11vez - u kojem naj izabr ntje i
niljčišće duše provode svoje dane pjevaju ć i
Bogu mol itvom i radom svojim.
A zašto je Sibenik la ko snažno i l.na
čajno progovorio ? Sibenska žena nadal eko
je poznata. Teško drugdje u ženskom svijetu
nać i toliko ženstva, vjernosti, kršć. duha i
ob iteljske ljubavi, kao n. pr. kod šibenske
žene. l up ravo u izgradnji šibenske žene veo
ma veliku ulogu i časnu d ionicu od igrale su
čč. ss. Benedikt inke. Od 181 O g. benediklinke
su s11 svojom osnovnom školom, zabovišlem
i zanatskom školom odgajale ~ i bensku žensku
om ladinu. One su ih naclahnj ivale i pitale sa
on im uzvišen im kršć. nazorima na svijet, brak
i život. l jer Sibenčanin vjeruje, a i s pravom,
da mu je žena, ona koja 3 ugla kuće drži, lo
je najdublji uzrok i najlačniji odgovor na
upit zašto je Sibenik tako glasno i svečano
progovorio prili kom jubileskih dana .
Kako je progovorio? Jubilejska proslava
započela je u subotu 9. Xli. popodne. Ispo
vjednik i duhovn i upravitelj čč. sestara preč.
don A. Radić održao je uvodnu propovijed u
jubilej »Ususre t Kristu«. Propovijed je b il a iz
rečena pred sam im koludricama, i njima na
mijenjena.
Jubilejski dani bili su; nedjelja 10. t.
mj., ponedjeljak, 11 i utorak 12. t. mj. i 13.
l. mj. Raspored proslave, i poziv na proslavu
bio je objavljen građanslvv sa posebn im
plakatima. N.a prvi dan proslave u nedj elju 1 O. t.
mj. u samoslanskoj crkvi ujutro u 7 s. preč.
don A. Rad 1ć pjevao je svečanu sv. Misu uz
asistenc ij u. U dupko punoj crkvi preč. cele
brant održao je propovijed o jubileju i nje
govom značenju i važnosti. Popodne u 4 s.
n11kon izmoljene lrodnevnice u čast sv. Luce
- preč dr Zorić kanonik. održao je pjesnički,
snažan, i misaoni prigodni govor. Govorn ik
je preni o svoje sluša telje natrag u prošlost
za 300 godina. Orisao je najdi rlj iviji prizor
13 decembra 1639, kada je 1 O ši b . djevoJa
ka uz pratnju b iskupa, cijelog naroda, i na
rodn ih prvaka - prekoračilo prag sv. Luce.
Upoznao je svoje slušatelje sa dnevnim re
dom, koji vlada u samostansk im zidinama, a
koji je sav protkan molitvom i radom. Doka
zao je važnost, snagu i veličinu redovn ice u
času dok sklopljenih ruku kleči u zanosu i
molitvi pred Najviši m. Govorni k je pokušao
da svojim slušatelj ima barem za čas odgrne
samostanski zastor, iza kojeg se krije toliko
ljepote redovn ičkog života . Završio je sa a
pe lom na nedu žn a srca, da ako osjete Gospo
dinov poziv, da mu se odazovu, i da pristu
pe ovj bijeloj Kris tovoj četi, koja, več ovdje,
a osobito na nebesima pjeva vječni Aleluja.
Iza propovijedi bio je blagoslov sa Presve
tim uz asistenciju. Služio je spomenuli pro
povjedn ik . U ponedjeljak, drugi dan prosleve -
bila je uj ulro svečana sv . Misa za preminu
le čč. sestre kroz ovih 300 godina. Sv. Misu
uz asistenciju služ1o je preč. dr Zorić. Po
podne u 5 s. bila je popodnevna pobožnost
sa propovijedll i blagoslovom sa Presvetim .
Propovijedao je preč. don A. Sare, omilj e li ši
benski propovjedn ik. U svom govoru na kon
što je or isa o uzvišen lik velikog palrijerha
sv. Be ne dikta, upoznao je sluša teljstvo sa
gig~tnlsklm radom i ZĐslugama što ih u činiše
čovječans tvu Benediktinci i Benediktl nke. Go
vorn ik je citirajući prvorazredne auktorltote
ken10, da je jeden benediktinski samosl<1n
više učinio za kulturu nego li sveučlll~te u
Kenbridu i Okslordu. Iza propovjedi blago
slov s11 Presvet im uz asistenciju odriao Jo
preč. Bjaži ć , kanonik. U utorak, 12 t. mj . u 7 s. u)ulro služio
je svečanu sv. Misu uz esislenciju prosv. Plan
don Rudolf, dugogodišnji samos tansk i uprav i
telj l vjeroučitelj. Uvečer u S s. is ti je propo
vijedao na veče rnjoj pobožnos ti. Obr~d;o je
krasnu prigodnu temu: Sv. Lucija virgo et
mertyr - djevica i mučenica. A sl ično je i
redovnica djevtca i mučenica. Sav govor bio
je ispleten, ispunjen sa krasn im slikama, du
bokim i sažeflm mislima o ljepoti i veliči n i
redovn tčke sv. čis to će. Iza propovjedi presvi j.
Pitm služio je blagoslov sa Presvetim uz asi
stenc ;j u. Uveče u 7 s. počela je p ucnjava mužara
i vatromet i svečana iluminacija. Na pročelju
ulice, koja vodi samostanu bio je podignut
ilumi niran i slavoluk s natpisom: 300 ;J. Si
ben ik i pul do crkve b io je ukrašen zelenilom
i sagovima. Isto tako i unut rašnjost crkve bila
je najsvečanije dekorirana, sva u mo ru svi
jetla i zelenila . Srijeda 13. t. mj. b io je glavni dan pro
slave . Već u 3.30 s. b ile su redovnice na
nogama, eda u 4 s. započnu »Pohvale«. Ni
jesu slučajno čč. sestre započele svoj sveča
na dan s »Pohval~trna« iz brevi ra, jer je 1 3 de
cembrq morao b iti dan, u kojem će i one i s
nima SliV Sibertik kazali jedan veliki i topli
»Bogu hv11la« za sve. Poslije »Pohvala« re
dovnice su citirala Prvi i Treći čas iz brevira.
U 5 s. počelo je pjevanje životi! sv. Luce.
Ov~ god ine iznimno radi jubileja pjeval i su
sve Iri lekc ije samo svećenici. U 6 s. bila je
pjevana sv. Misa, koju je pjevao rektor crkve
preč. Radić. Poslije evanđelja sav odušev
len i raznježen nij e mogao odol iti, a da ne
progovori nekoliko topl ih r i ječi u osvitku
svečanog, velikog dana. Posl ije ove Mise je
bila sv. pričest vjern ika, koja se je uz pre
kide d rjeli la skoro sve do podne. Od 7 pa
do 9.30 redale su se tihe sv. Mise. U 1 O s.
redovnice recitovale su Sesti i Deveti čas. U
1 0.30 s. preuzv. b iskup uz pratnju ušao je
u crkvu. Zbor učen i ca zanatske škole pozdra
vio je ulazak preuzv. sa pjevanjem himne u
čast sv. Luce. Himnu je ispjevao g. Miho
Jer i n ić a komponovao mladi katedr. k'lpelan
don J. Spanić. Za vrijeme ponti!. crkva je
morela b iti barem lrostruka eda b i bila mo
gl<~ primili sve vjernike. Preuzv. b iskup slu
žo je, pontif. Misu uz veliku asislenciju stol
nog kaptola i svećen ik a. Ponlilikalu prisu
stvovali su pretstavnici mušk ih i ženskih re
dovničkih kuća. Poslije evanđelja preuzv. bi
skup udijelio je papinski blagoslov. Popodne
po programu b ila je procesija sa kipom sve
tice. Nestalno i kišovito vrijeme znalno sc
je pogorša lo baš u času kada se je morala
form irati procesija . Ul ice su bile prepune i
užurbane kano na najveći blagdan. Ul ice oko
samostana izgledale su jedan 'TlravinJak-. l
na vijesl, da je otkazana procesija laj og
romni mravinjak sa upravo depresijom i tu
gom počeo se je raz tl aziti, ali djelomično.
Teš ko im je bilo ocijepiti se, a da nijesu
mogli prisustvovali i odati pr iznanje i zahva
lu zaslužnim benedikt inkama. U 3.45 preuzv.
b iskup održa o je zaključnu propovijed. Pro
povijed preuzv. biskupa b ila ja pjesma uzvi
šenom redovničkom pozivu. Biskup ganut i
razdragan komemorirao je slavnu i časnu pro
šlost ovog samostana i ilustrirao sa uprav
sveta č kim redovničkim likovima, koji su ži
vjele i trp jela u samoslanu. Nažalost govor
preuzv. usltjed velike gužve nije mogao biti
sa sl ušan onako kako b i inače. Dok je biskup
govorio šib. hrv. glazba pred crkvom svirala
je pobožne himne. Ovo je po prvi p ut da
oq 1929 ~ib. op ćina Iz blagonaklonosti ša lje
glazbu. Znak da je općina ušla u narodne
ruke, a n11rod voli i cijeni svoje redovn ice i
tradiciju. Ovom pril ikom javno zahvaljujemo
hrv. opć. i njenoj upravi, koja se je n11 tako
lijep način odužila na~ i m bened lktinkama.
lslo tako zahvajujemo i hrv . glazbarima koji
su skoro 2 s. po kiši neumorno i skladno
svirali. U zadnji čas odlučeno je da se udovolji
građanstvu, da uza svu kišu uputi se proce
si ja . l već je bio pao prvi sumr11k nad Si
benikom, kada su hiljade šib. djevojaka, žena
i starica pro lazile ~ lb. »kalelargom« uz ~je
srnu i molitvu . Nikad Sibenik nije možda i
mao procesiju, u kojoj b l b ila više došla do
izražaji! improviziranosl l sponlenosl. U pro
cesiji išla su najprije djeca iz koludričkog Zll
baviš ta, »Zora«, gospođe, a zat im u jednom
ogromnom dvored~ stupa le su sada~nje i
bivše učen ice zanatske škole. Kažu- nijedna
nije izostala. A to Je bila n~~jljepša tačka, !l
to jo b io najuspjeliji detal j u cijeloj proslavi.
Ispred kipa išla je hrv. glazba, č. s., svećen
stvo. Kip su prQille uč. Z!lnal. ~kole noseći
mučeničku palmu. Iza procesije išao je jedan
dugi Iro red ost el ih građanka. Izli procesije
ispjevan je nTe Deum«. Blagoslov uz asi
stencije služio je presvij. Pian i time završen
ovaj značajan, lijepi jub ilej. De je proslava ovako lijepo uspjela, Ire
ba mnogo pnznanja dati dana~njoj op11fici
č . s. Terezij i, koja sve sile ulaže da bl saču
vala trad icionaln i renome samostana - i stil
roj slavi dod~t la novu. L. s. benediktinke budile mirne i po:
nosne JU sumr11čju 300-god išnj ice vašeg živo
ta i opstanka Sibenik vam je progovorio bo
lje i snažnije nego je i najveć i opl :m•sl mo
ga o očekivati. Siben ik vam je d11o 'cgitima
ciju i ulaznicu u 4. sloljeće života i opstan
ka. t sloge č. sestra zvonar nek bez str11ha
zvon i u osvitu zore 4. st oljeća užet imll
samos tanskog zvona, pil do zvona vječnog
života, živola svetosti i milosti, života ljub~tvi
i dobrote, čisto će i pravde - u novom
svetom i blagoslovljenom 4. sloljeću života
opstanka.
1IKOLE pro Javio je
t radicionaln o snv grnd. O obitog učešća u
prosi vi uzeli su mornari, djeca i bratimi
sv. Tikolc. ekoliko dana prije blagda
na razni t rgovački izlozi bili su puni Ni
kolinjskih motiva i darova. Središte pro
slave bila j e svečeva crkva . Pročelje crkve
bilo je iluminirano s električnim žarulja
ma, n unutra njost crkve svečano dekori
rnna i urešena sn raznim mornarskim za
stavama. emblemima, sagovima i zavjet
nim spomen darovima. Glavni oltar na
komu se 'nalazi stara svečeva slika bio
je takod e r bogato okićen marom i zaslu
gom g. Duje n b i o n i, sakristana. Već
popodne uoči blaJ!dann počeo je po jet
svečeve crkve. Po li je večernje u 5 s. va
tromet je najavio sutrašn i u svečanost. a
blagdan ujutro u 5 s. počelo je pjevana Ju
trenja s lekcijaml\. a zatim je slijedila
pjevana sv. misa. koju je pjevao rektor
crkve vlč. H or v ll t. U 7, 7.30. 8 i 9 s . bi
lc su tihe sv. mise. U 10 s. bila je zadnja
sv. misa. koju je pjevao gradski žup'nik
Don A . šare. Na ovoj sv. misi, kao i
na o taJim crkva je bila dupkom puna.
Zadnjoj sv. mi i prisustvovalo je činov
ui tvo Lučke kapetanije, mornari s ramib
brodova, i brojni svečevi imenjaci. Glav
na točka u ovogodišnjoj proslavi bila je
blagoslov bratimske zastave sv. ikole. O
vo je prva zastava ove stare i zaslužne
bratovštine. Zastavu u izradile č. ss. Milo-
rdnice u Zagrebu. Zn tava je nabavljena
doprino imu braće i građanstva. Blagoslov
zastave obavio je prcuz>. b i s k u p po
podne u dupkom punoj crk.·,-i. Prije bla
goslova preuzv. biskup održao je prigodni
govor. u kojcn1 je iznio nekoliko marknnt
;,ih detal j a iz života sv. ikole i stavio
vjernicima i braći na srce, du nasljeduju
kreposti i primjere vel:evc. večnnom bla
goslovu zastave kumovali u : gd n Rosu;nil
la P e tloros-L tcn.ć gela. Kečkemety n ka, g .It.sip Kužina. g. Franc l tonić i g. Ja
kov Tcrlfnović. Poslije b lagoslova zasta
v e sl i jedio je blngoslov s Presveti m
ljl'bl j nje . v. moći pa je s time bila zn
klj\;Čcnn uspjela ovo~:odišnju proslava ve
likog i O'lliljelog sveca sv. Nikole. ~~~ .................................. ""'"
Iz naših hraieva ' OVI POJ\\OC, l Bf KU~ ZAGRE
BAčKI. »llrv. trnža« od 14. t. mj. dono
i: »L' O sscrvntore Roma no« donosi vijest,
da je duna ll. prosinca ove godine odr
žan tajni kosistori j , duklc prvi kon i torij
ada la,'Uo vladajućeg Pape j . . 'Pija
XII.. na kome sc je v. Otac udo tojao
im enova ti titularnim biskupom Dodone, a
pomoćnim bis\{.upom preuzv. g. nndbi ku
P•I znf!rebnčkom dru lojziju tcpincu
sv<.;renikn zagrebačke nadbiskupije svcuči
Wnog docenta u Zagrebu veleučenog gosp.
dr l Josipa L n e h n. Dodona je bio grad
~ tn rog Epira u Grčkoj, n njezine ru ~cvinc
usču vnnc su i danas. Pripada metropoliji
ikopolju.« - i ovoizabrnnom pomoćnom
biskupu dru Josipu Lnchu čestita i na' list,
i ~eli '\u puninu blago lova Svevišnjeg na
novom mjestu u vinogradu Gospodnjem
nu koje (!a je pozvala Božja Providnost!
PRENOS KOMPETENCIJA NA BANOVINU
HRVATSKU. Objavljeno je još 5 uredabe o
prenesu kompetencija na Benovin~ Hrvatsku.
Ovim uredbama je izvr~en prenos poslova
prosvjete, socijalno pol itike i narodnog zdra
vlja, ~uma i rudnika, poljoprivrede, te tr
govine i industrije s drža~e na Bansku Yl11st
u Zegrebu. B02JCNI SKOLSKI PRAZNICI. Božićni
praznici u svim ~oklam11, za katolike i pravo
slavne, prema odluci ministri! prosvj~te, Ira
jal će od 23. prosinca do 1 O. siječnja.
------·-------------------------------------------------------------------------------·--------------------VLASNIK I ODGOVORNI UREDNIK: DON ANTE RADić - SIDENIK ULICA BL. NIKOLE TA VILICA 107. -TISKARA »KACICc (0. BERNARDO BULJEVIć}.
ječift
-N pJeS~
cam o ljice,
glas se ro govo jeka
Bet/e cvale pri vl
svi Svoj nije Ga o
l dišnJ kad rovi sve e
Pies carn
i Pri
u be ma/e iem dr ac