Upload
dinhkien
View
271
Download
11
Embed Size (px)
Citation preview
Tatjana Trošt
Sanja Šimek
KINEZITERAPIJA LUMBALNOG BOLNOG SINDROMA KOD SPORTAŠA
1. UVOD
Lumbalni bolni sindrom (LBS) �esto se javlja kod sportaša. Miši�na slabost, loša miši�na
koordinacija i kontrola pokreta dovode do loše sportske tehnike koja može prekomjerno
pove�ati djelovanje razli�itih sila na lumbalnoj kralješnici. Do boli može do�i uslijed
stati�kog mehani�kog stresa (streljaštvo) ili radi ponavljaju�eg stresa na kralješnicu, kao što je
tr�anje s prekomjernom lumbalnom lordozom. Klini�ka slika sportaša s LBS-om naj�eš�e
pokazuje ošte�enja ligamenata intervertebralnih zglobova, paravertebralnih miši�a te živ�anih
struktura lumbalnog dijela kralješnice. Podizanje velikih tereta u prekomjernoj antefleksiji
može prouzro�iti kompresiju me�ukralješni�nog koluta te pojavu boli lumbalne kralješnice
što se može prevenirati izravnatim položajem kralješnice kako bi se teret jednakomjerno
rasporedio po �itavom disku.. Takve su ozlijede �este u vesla�a i diza�a utega (Medved R.,
1979.) te zbog specifi�nih optere�enja kod hrva�a i judaša. Drugi uzrok pojave LBS-a u
sportaša jest ozljeda intervertebralnih zglobova do kojih može do�i uslijed prekomjerne
retrofleksije trupa. Takve su ozlijede �este u gimnasti�ara i skaka�a u vodu. Osim ovih
akutnih uzroka LBS-a, on se javlja i u kroni�nom obliku. Rije� o djelovanju opetovanih
mikrotrauma i pogrešnog optere�enja i nesklada miši�a kralješnice sportaša tijekom njihove
sportske karijere. U praksi se �esto zanemaruje preventivni kondicijski trening koji bi ciljanim
vježbama ja�anja miši�a trbuha, le�nih miši�a te miši�a prednje i stražnje natkoljenice mogao
sprije�iti pojavu LBS-a. Ako sportaš nema jake miši�ne i ligamentarne strukture lumbalne
kralješnice vrlo �esto pati od LBS-a (Brukner, Khan 1993). Lije�enje lumbalnog bolnog
sindroma je naj�eš�e konzervativno (u oko 95% slu�ajeva) i sastoji se od medikamentozne
terapije, metoda fizikalne terapije te kiropraktike. Nakon smirivanja akutnih bolova
preporu�uje se kineziterapija radi ja�anja le�ne i trbušne muskulature.
2. METODIKA KINEZITERAPIJE LBS-a U SPORTAŠA
Kod LBS-a, osim boli, prisutna je i smanjena funkcionalna sposobnost zahva�enog podru�ja
(Jaji�, I., 1984.). Kako bi sportaš što prije nastavio sa sportskom aktivnoš�u, prilikom
planiranja programa od iznimne je važnosti suradnja kineziterapeuta i kondicijskog trenera.
Kvalitetan program suzbijanja LBS-a mora uzeti u obzir više elemenata: a) potrebno je
prepoznati i eliminirati mogu�e uzroke pojave boli (npr. loša sportska tehnika), b) korigirati
biomehani�ke nepravilnosti u pasivnoj i aktivnoj posturi sportaša do kojih može do�i radi
op�e miši�ne slabosti, slabosti ili ograni�ene fleksibilnosti miši�a natkoljenice (pogotovo
hamstringsa), te radi slabe miši�ne koordinacije i kontrole pokreta, c) oja�ati miši�ne i
ligamentarne strukture lumbalne kralješnice te njihove okolne miši�ne skupine i d) ponovo
uspostaviti normalnu amplitudu pokreta bez boli.
Kod sportaša s lumbalnim bolnim sindromom �esta je neravnoteža u razvijenosti odre�enih
miši�nih skupina. Naj�eš�a je pojava izrazito razvijenih miši�a nogu (npr. u nogometaša) ili
gornjeg dijela tijela (npr. u baca�a), dok su musculus erector spinae i donji trbušni miši�i, pa i
hamstringsi �esto manje razvijeni. Pravilan kineziterapijski program LBS-a mora ciljati na
ja�anje spomenutih miši�a putem izometri�kih kontrakcija. Od iznimne je važnosti pravilno
disanje (lagani izdisaj kod kontrakcije). Trajanje izometrijske kontrakcije je izme�u 6 i 15
sekundi, a broj ponavljanja svake vježbe izme�u 10 i 12 ponavljanja. Osim miši�ne slabosti, u
klini�koj slici sportaša s LBS-om �esto susre�emo i napete ili skra�ene miši�e erector spinae,
iliopsoas, gluteuse, hamstrings, rectus femoris i gastroknemius. Stoga kvalitetan
kineziterapijski program predvi�a i vježbe istezanja spomenutih miši�a (aktivne ili pasivne).
Tako�er se primjenjuju vožnja biciklom te plivanje (najbolja je le�na tehnika plivanja, dok se
prsna ne preporu�a: (Žugaj, 2003). Pove�ana lumbalna lordoza poja�ava prisutnu bol pa je
bitno izbjegavati vježbe kod kojih dolazi do prekomjerne retrofleksije trupa. Nakon prestanka
boli, sportašu se daju funkcionalno zahtjevnije vježbe koje mora redovno provoditi kako bi
izbjegao ponovnu pojavu LBS-a. Svaki program vježbanja treba biti individualan, odnosno
treba se prilagoditi ozlije�enom sportašu, dobi i spolu te stanju koštanog, miši�nog i
ligamentarnog sustava kralješnice. (M. Žugaj, 2003.).
4. PRIMJER KINEZITERAPIJSKOG PROGRAMA SUZBIJANJA LUMBALNOG
BOLNOG SINDROMA U SPORTAŠA
Musculus erector spinae ima veliku ulogu u održavanju pravilne posture kralješnice. Slike
br.1-4 pokazuju progresivan tijek vježbi ja�anja musculusa erectora spinae. Naime, u prvoj
etapi kineziterapijskog programa, kada je prisutna bol, sportaš �e sa strunja�e podizati samo
laktove (Slika 1) i kontrahirati glutealnu muskulaturu. Postupnim smanjenjem boli pove�ava
se intenzitet vježbi podizanjem gornjeg dijela trupa (Slika 2).
Slika 1. Slika 2. Slika 3. Slika 4.
Slika 5. Slika 6. Slika 7. Slika 8.
Slika 9. Slika 10. Slika 11. Slika 12.
Slika 13. Slika 14. Slika 15. Slika 16. Isti je slu�aj kod slika 3 i 4 – gdje sportaš prvo kontrahira glutealnu muskulaturu, a zatim
podiže noge za oko 20 cm. uklju�uju�i u rad i hamstringse. Trbušni miši�i tako�er sudjeluju u
stabilizaciji kralješnice. Progresivan tijek vježbi ja�anja trbušnih miši�a prikazan je u slikama
Slabost miši�a prednje i stražnje natkoljenice može pove�ati optere�enje lumbalne kralješnice
pri dizanju utega. Stoga su izometrijske kontrakcije kvadricepsa (slika 8) i hamstringsa (slika
9) sastavni dio kineziterapijskog programa suzbijanja LBS-a. Ja�anje miši�a natkoljenice
tako�er je poželjno izvesti leže�i na boku (slike 10 i 11). Od velike su važnosti vježbe
istezanja miši�a erectora spinae, iliopsoasa, gluteusa, hamstringsa, rectusa femorisa i
gastroknemijusa. Primjeri stretchinga prikazani su u slikama br. 12-16.
4. ZAKLJU�AK
Za prevenciju LBS-a važan je uravnotežen razvoj miši�a koji podupiru kralješnicu. Isto tako
je nužno vladati pravilnom sportskom tehnikom. U tu svrhu potrebna je suradnja glavnog
trenera, kondicijskog trenera te kineziterapeuta u klubu. Na taj je na�in mogu�e programirati
pravilan kineziterapijski program suzbijanja LBS-a koji, uz odre�ene izmjene nakon
prestanka boli sportaš mora redovito provoditi. Krajnji je cilj adekvatnog kineziterapijskog
programa stvaranje uvjeta za pravilnu raspodjelu optere�enja za vrijeme sportske izvedbe,
dakle produženje zdrave sportske karijere.
LITERATURA :
1. Jaji�, I., Lumbalni bolni sindrom, Školska knjiga, Zagreb, 1984. 2. Brukner P., Khan K., Clinical Sports Medicine, McGraw-Hill Book Company, Sydney, 1993. 3. Medved R., Sportska medicina, Jugoslavenska medicinska naklada, Zagreb, 1979. 4. M.Žugaj. Internet,www.zdravljeizivot.com, 2003.